IPPC DEMONSTRACIJSKI PROJEKT OBNOVA RESURSA I ENERGETSKA UINKOVITOST U

SEKUNDARNOJ PROIZVODNJI ELIKA

Polazite
Osnovna djelatnost postrojenja za sekundarnu proizvodnju elika u Hrvatskoj je proizvodnja i
izrada elinih ipki za graevine. Postrojenje je zapoelo s radom 1969. godine a
neprekinutu proizvodnju biljei od 1971. godine. Primarna sirovina je otpadno eljezo.
Postoje znaajni utjecaji na okoli zbog emisija dima i praine iz visokih pei i odlagalinog
prostora, kao i zbog moguih emisija dioksina radi oneienja otpadnog elika plastikom.
U procesu proizvodnje se topi otpadni elik u elektrinoj lunoj pei (ELP) nazivne snage 25
MW, a sastav legure otopljenog elika se podeava u drugoj pei nazivne snage 12,5 MW.
Predvieni kapacitet je 185.000 t godinje. Pe se napuni s 30 t otpada ijom obradom se
proizvede 26 t po satu prethodno valjanog elika koji se dalje oblikuje u ipke za ojaavanje
betona u graevinskoj industriji. Potronja elektrine energije u 2007. godini bila je oko 52
000 kWh/godinje to je ekvivalent potronje od 80 kW po toni proizvoda.
Izdvajanje plinova proizvedenih u pei vri se kroz krov pei te se plinovi otprauju kroz
vreasti filtar. Sustav za skupljanje ne zadrava znaajne koliine dima, posebice dima
nastalog tijekom punjenja i odvajanja te iz sekundarne pei tijekom podeavanja sastava, ili
dima koji izbjegne napama. Taj se dim isputa s krova objekta u kom se nalazi pe i
uzrokuje veliki broj pritubi stanovnika koji ive u okolini postrojenja. Neuspjeh u odnosu na
zatitu okolia koji postie postojea djelatnost, prisilio je tvrtku na razmatranje uvoenja
sekundarnog sustava izdvajanja plinova kapaciteta 300 000 m3/h, s predvienim trokom u
iznosu od 3 milijuna eura. Namjera je bila koristiti postojei sustav uklanjanja estica nakon
nadogradnje za novi sustava izdvajanja.
Filtrirana praina iz postojeeg vreastog filtra klasificirana je kao opasan otpad zbog
metalnog sadraja. Od 2005. godine skladitila se nezakonito, na licu mjesta i pri svakom se
udaru vjetra raznosila u okoli. Isto tako, mogue je da postoji i oneienje podzemnih
voda. ljaka iz pei takoer se odlae na isto mjesto.
Emisije iz difuznih izvora sa skladinih prostora i nesakupljeni dim iz visokih pei glavni su
problemi na ovoj lokaciji. Naalost, dolo je do problema i tvrtka od travnja 2009. godine ne
radi te nije dolo niti do kakvog napretka glede sekundarnog sustava sakupljanja dima.
Mogua rjeenja ovih ekolokih problema ukljuuju uklanjanje praine iz filtra i ljake iz pei
da bi se sprijeilo odlaganje na lokaciji, kao i uporabu sustava koji ne troi pretjeranu koliinu
elektrine energije tijekom sekundarnog izdvajanja dima.
Predmet ovog Demonstracijskog projekta su upravo ta mogua rjeenja.

Obnova resursa.

Praina iz elektrolune pei svrstana je kao opasan otpad i moe sadravati dioksine.
Meutim, praina takoer sadri vrijedne materijale te iako je svrstana kao otpad, mogue je
izdvojiti te materijale kroz druge postupke. Odlaganje ove praine na odlagalitima otpada
ne samo da predstavlja ekoloku opasnost nego i gubitak dragocjenih resursa kao to su
cink i olovo koji se mogu izdvojiti, kao i vatrostalni metali upotrebljivi u industriji ferolegura.
Praina iz ELP-a sadri znaajne koliine cinka i olova koji mogu biti izdvojeni Waelzovim
postupkom. Postupak je namijenjen odvajanju cinka i olova od ostalih materijala
reduciranjem, hlapljenjem i oksidacijom cinka i olova koji se tada izvlae iz vreastog filtra
kao njihovi oksidi.
Praina od proizvodnje elika iz elektrolune pei, ostali cinkom bogati materijali, sitan koks i
materijali koji sadre CaO se homogeniziraju i oblikuju u kuglice. Tada ih se alje izravno u
rotacijsku pe ili na prijelazno skladite. Oprema za vaganje moe se koristiti za nadzor
koliine redukcijskog materijala (koksa) prema sadraju cinka u sirovini i u tokovima da bi se
dobila eljena kvaliteta ljake. Oksidi proizvedeni Waelzovim postupkom mogu se koristiti u
elektrolizi cinka i tako dobiti cink kao metal. U tablici 1 prikazana je tipina analiza
proizvedenog materijala Waelzovim postupkom.
Komponenta
Zn %
Pb %
S%
F%
Cl %
K2O %

Waelzov oksid
58 - 63
7 - 10
0.5 - 1
0.4 - 0.7
4-8
1.5 - 2

Tablica 1: Tipina analiza Waelzovih oksida

Oko 2 000 tona praine iz filtra nastale u 2007. godini moe sadravati do 1 000 tona cinka.
Iako su uzorci poslani Institutu graevinarstva, nisu dostupne nikakvi podaci analize pa se
ne mogu procijeniti izgledi za izdvajanje ostalih komponenti kao to su vatrostalni metali.
Waelzov postupak koristi se u Njemakoj, Poljskoj i Bugarskoj te je dostupan i hrvatskom
postrojenju. Troak obrade ovim postupkom znaajno je nii od troka odlaganja na
odlagalite.
Drugi tehnoloki otpad nastao pri sekundarnoj proizvodnji elika jest ljaka. U prolosti ju se
odlagalo na odlagalita otpada no sve je jaa njena uporaba u industriji cementa, gradnji
eljeznikih pruga, cesta, itd. Uzorci su ispitani u lokalnoj tvornici cementa i zadovoljavaju
uvjete koritenja u postupku proizvodnje cementa. Godinje se proizvede se otprilike 150
000 t ljake i moe ju se izravno koristiti kao sirovinu u postupku proizvodnje cementa pa
predstavlja vrijedan resurs.
U postupku valjanja i izdvajanja proizvodi se i kovarina koja se prodaje industriji ferolegura,
ali moe se, koristiti i kao sirovina u industriji proizvodnje cementa. Ovisno o analizi,

mogue je i talog i kovarinu prodavati industriji proizvodnje cementa. Najblia tvornica

cementa nalazi se 300 m od eliane.

Sakupljanje sekundarnog dima

Emisije iz difuznih izvora mogu nastati gotovo bilo gdje na podruju postrojenja pa i na loe
projektiranim ili neuinkovitim sustavima za skupljanje. Mjere koje mogu pridonijeti
sprjeavanju ili smanjenju emisija iz difuznih izvora obuhvaaju:

obnavljanje ili optimiziranje jedinica za skupljanje i filtar jedinica za izlazne plinove

sustave skupljanja tipa kua u kui ili psea kuica
zatvaranje krovova objekata u kojima se odvija tehnoloki postupak i
osuvremenjivanje filtara
omoguavanje zatvorenih prostora za dostavu, skladitenje i poiivanje materijala te
ugradnja sustava skupljanja izlaznih plinova
poboljanje rukovanja materijalom (npr. vlaenjem rasutih materijala prije i tijekom
utovara) i smanjenje uestalosti transporta (npr. uporabom utovarivaa veeg
kapaciteta)
zatvaranje i sanaciju oneienih starih skladinih ili odlagalinih podruja.

Glavni problem sustava prikupljanja plinova jest da esto onemoguavaju ili oteavaju
pristup pei radi punjenja ili odvajanja. Zabrtvljene se pei mogu puniti kroz zatvorene lune
sustave ili sustave plamenika, kroz uplje elektrode, kroz poklopce ili upuhivae ili kroz
utovarne sustave koji se zabrtve na pe tijekom punjenja. U predmetnom se postrojenju
koristi dizalica iznad pei. Ovdje se ne mogu koristiti nape osmiljene da budu to blie
izvoru emisija a da pritom ostavljaju dovoljno prostora za nesmetano odvijanje postupka ve
se koriste pomine nape. Takve nape nisu potpuno uinkovite za uporabu kod visokih pei u
metalopreraivakoj industriji. Zato prijedlog tvrtke ukljuuje uporabu sekundarnih napa za
skupljanje postavljenih visoko iznad pei s vrlo velikom stopom izdvajanja.
Predloeni tip razmjetaja prikazan je na slici 1.

Slika 1: Koncept kue u kui ili psee kuice

Uporaba energije u sustavima sakupljanja plina

Predloeni tip sakupljanja plinova zahtjeva strujanja znaajnih koliina zraka. To moe troiti
velike koliine elektrine energije. Suvremeni se sustavi usredotouju na trenutak kada
dolazi do emisije isparenja te se tada i ukljuuju da bi se izbjegla pretjerana potronja
energije. Za to se mogu uporabiti inteligentni sustavi upravljanja ventilatorima koji ventilatore
ukljuuju samo kada postupak doe u fazu u kojoj nastaju emisije, dok ih inae dre
iskljuenima. Oslanjanje na operatere da ukljuuju i iskljuuju opremu za izdvajanje je
prilino nepouzdano u veini postrojenja, da bi se dobili dobri rezultati, potrebno je uvoenje
automatiziranog sustava. Kako bi se postigle stope izdvajanja pogodne i za promjenjive
uvjete, kao to je zapremnina plina, uz najmanju moguu potronju energije, potrebno je
koristiti ventilatore sa promjenjivom brzinom okretaja koji mogu raditi ako je potrebno i
malom brzinom radi skupljanja pozadinskog isparenja.
Automatizirani sustavi mogu koristiti brojna mjerenja ili uinke za ukljuenje ventilatora te ih
iskljuiti bez oslanjanja na operatere. Najkorisnija je injenica da automatski povezuju fazu
postupka s radom ventilatora. U tom se sluaju rad metalopreraivake pei ili poetak i
zavretak faze lijevanja ili odvajanja mogu koristiti za ukljuivanje ventilatora sekundarnog
sustava skupljanja. Takoer se mogu koristiti i senzori pokreta za prepoznavanje poetka
odreene operacije. Lasersko ili svjetlosno mjerenje moe se iskoristiti za odreivanje
poetka i zavretka proizvodnje isparenja.
Opisani sustavi su jeftini i lako ih se ugrauje u sustav skupljanja te ih, kada se ponovno
pone sa proizvodnjom, treba uzeti u obzir kao najpogodniji nain za poboljanje sustava.

Sustavi skupljana i stope izdvajanja projektirani su temeljem valjanih informacija o

karakteristikama prikupljenog materijala (veliina, koncentracije, itd.), obliku oblaka praine u
ekstremnim dijelovima tehnolokog postupka i uincima promjene zapremine, temperature i
tlaka na sustav. Da bi sustavi bili optimalno projektirani i uinkoviti koriste se raunalne
studije iz dinamike fluida.
Za odravanje dovoljnih stopa izdvajanja tijekom vrnih protoka plinova, potrebna su tona
mjerenja ili procjene zapremine, temperature i tlaka plina. Da bi se izbjegli problemi abrazije,
naslaga, korozije ili kondenzacije, mjere se odreene kritine osobine plina i praine. Drugi
znaajni imbenik je osiguranje pristupa prostorima za punjenje ili odvajanje uz istovremeno
osiguravanje odgovarajuih stopa skupljanja pa se pri projektiranju sustava koristi iskustvo
operatera.
U postupku prikazanom na slici 1., stupanj protoka zraka kontrolira se preko zatvorenog
nadzornog sustava koritenjem priguivaa. Koriste se ventilatori s mogunou kontrole
brzine da bi se potronja energije smanjila na najmanju moguu mjeru, a senzori pokreta
ukljuuju ventilatore kad grabilice uu u prostor pei. U vreastim filtrima skupi se i proisti
580 000 Nm3/h sekundarnih plinova. Godinje se potroi 13,6 Gwh elektrine energije i
sakupi se 700 kg praine u satu.
Zakljuak
Ovaj rad je odabran kao demonstracijski projekt radi prikaza postupka obnove resursa i
energetske uinkovitosti zbog mogunosti dostupnih navedenoj tvrtki koje nude znaajne
utede u trokovima odlaganja otpada kroz prodaju vrijednih materijala koji se mogu svrstati
kao nusproizvodi prema Direktivi 2008/98/EZ od 19. studenog 2008. godine. Potencijalno
smanjenje potronje energije pri sakupljanju sekundarnih plinova jo je jedan znaajan
potencijal ovoga postrojenja.
Postrojenje za proizvodnju sekundarnog elika moe uiniti znaajni napredak u koritenju
materijala trenutno odloenog kao otpad. Trenutno, naslage praine iz filtra i ljake uzrokuju
emisije praine iz difuznih izvora koje sadre otrovne metale i ostale opasne komponente.
Takve emisije sa skladinih prostora mogu biti sprijeene uvoenjem dobre prakse
gospodarenja otpadom i smanjenjem na najmanju moguu mjeru skladitenih koliina. No,
jo je vanije to se veina materijala ukljuujui i ljaku iz pei mogu prodati kao
nusproizvod industriji cementa i ferolegura. Preporua se koritenje i ovih mogunosti.
Praina iz filtra odloena u krugu postrojenja moe biti obraena u rotacijskim (Waelzovim)
peima po cijeni nioj od cijene odlaganja na odlagalitu. Izdvajanje sadraja cinka pritom
predstavlja vanu mogunost.
Obnova resursa kao to su metali, sirovine za industriju proizvodnje cementa i smanjenje
energije pokazuje to se moe napraviti u Hrvatskoj. To je dobar primjer ostalim tvrtkama

koje proizvode materijale koji se mogu ponovo koristiti da ih ne odlau kao otpad, te se
openito preporua tvrtkama da procijene otpad koji proizvode i za analizu potencijalnih
resursa koriste smjernice koje je prihvatio MZOUPG i ostala savjetodavna tijela. Provedba
periodinog preispitivanja otpada koristan je nain za postizanje navedenoga cilja, a isti
koncept se moe iskoristiti za smanjenje potronje vode i primjenu iih tehnologija.
U ovom sluaju, uklanjanje praine iz filtra i ljake ima i znaajnu korist za zatitu okolia jer
su ovi materijali trenutno izvor opasnih vjetrom noenih emisija.
Prijedlog tvrtke za smanjenje emisija iz difuznih izvora uporabom sekundarnog sustava
skupljanja jo nije primijenjen. Nabavom tog sustava, postrojenje moe znaajno smanjiti
troak energije takvog sustava primjenom jeftinih automatskih kontrola, smanjujui pritom i
oslanjanje na operatere radi ukljuivanja sustava. Takve kontrole mogu se navesti kao uvjeti
za nabavu sustava.