Njegujete li sposobnost da ne reagirate na svoje osjeaje, te im

naprosto dopustite da ostanu onakvi kakvi jesu, zapoet e njihova

integracija. Otvarate vrata mogunostima njihova izravnog proivljavanja,
ali i svojoj konanoj preobrazbi.

Slino tome, kad se radi o bilo kakvom stvarnom dogaaju ili

okolnosti koja na vas utjee, sebe prihvaate ako prihvatite i taj dogaaj.
Ne krivite druge, i nemojte bjeati u razmiljanja da se to dogodilo
vama. Vae podsvjesne psihike sile oblikuju okolnosti, koje
tono odgovaraju vaim potrebama. Svoju suzbijenu energiju projicirate
na svijet, a zatim je doivljavate kao da izvana dolazi prema
vama. Iz toga proizlazi da - ako se opirete onome to se dogaa, ili
jednostavno, onome to jeste - zapravo odbacujete sebe. Borite li se
protiv dogaaja, borite se protiv samih sebe.
Razumijevanje navedenog smjeta sve nae potekoe u drukiju
perspektivu. Jer, ako smo sami stvorili dogaaj vlastitom projekcijom,
boriti se protiv njega u sebi nosi odreen aspekt poraza nad
samim sobom. Kad se borimo protiv sebe, tko moe pobijediti?

-kad susretnemo osobu koja nas prihvata, koja nam podsvesno

ne prua otpor, oseamo pravo otkrivenje. Moemo osjetiti da smo
prihvaeni na dubokoj energetskoj razini. Razoruani smo. Nema
razloga za nepopustljivost. Osjeamo ljubav. Ljubav nije nita drugo,
no prihvaanje. Beskrajna ljubav je beskrajno prihvaanje, bilo samog
sebe, bilo druge osobe.

-Nakon terapije: Nema vie zaklinjanja ili traganja za ljubavlju izvan samog sebe;
ovjek je potpun onakav kakav jeste, osjeajui ljubav iznutra. Osjeajnim
vezama se pristupa kao sredstvu, kroz koje se izraava ta
unutarnja ljubav, a ne kao okruenju u kojem osoba zahtijeva da bude
voljena. ivot postaje smislen, udesno izmijenjen.

-Pruanjem otpora konfliktu koji je nastao, uzrokujemo osobnu

patnju. To je kljuni stav. Ono to uzrokuje najvie patnje je na
otpor osjeaju, a ne sam taj osjeaj, pa ak i ako se radi o negativnom
osjeaju. Negativni osjeaji sadre odreen stupanj patnje
koja im je priroena, no mi esto umnoavamo, pretjerujemo i produavamo
tu patnju upravo svojim pruanjem otpora. Nauiti kako
prihvatiti neko iskustvo je sredstvo, kojim se patnja svodi na najmanju
moguu mjeru.

- Bitno je nauiti kako se otvoriti na osjeajnoj razini. Moda mislite,

da svoju patnju osjeate upravo sada. Meutim, problem je u tome,
da nastavljate pruati otpor patnji podsvjesnim odbacivanjem samoga sebe.
Samoodbacivanje je in uma, koji prvo raa patnju, a
zatim onemoguava da se ona oslobodi. Razvijanje sposobnosti prihvaanja
dovodi nas do izvornog osjeaja, do proienja i oslobaanja
od patnje. Mogue je osjeati samo onda, kad um prihvati samog
sebe.

- Otpor iskustvu javlja se na finoj,

no ipak monoj razini, i oznaava poetak onoga to nazivamo

suzbijanjem. Suzbijanje je psiholoki mehanizam, koji dovodi do emocionalnih
i duhovnih smetnji i disfunkcija, nazvanih neurozama. Suzbijanje
je neto, to ini svatko od nas. Ljudi koji dospijevaju u toku
u kojoj vie nisu sposobni djelovati ili uspostaviti odnos s drugima,
samo su u suzbijanju otili dalje od prosjene osobe; isto tako, ljudi
koji slove kao dobro uravnoteeni, samo suzbijaju manje, no to to
ini prosjean ovjek.

- tit ili zid oko ljudi, koji su naroito podloni suzbijanju.

I kod unutarnjih osjeaja otpor ima slian uinak. Energetski tit
izgrauje se oko sredita osjeaja, pa se osjeajima ne doputa pristup
u svjesno. Iskustva nastaju, a nastaju i otpori na njih; pri tome se
energija osjeaja sudara s izgraenim titom. Energija nema sposobnost
oslobaanja, jer je - moglo bi se rei - prije blokirana, no upijena;
ne moe doi do njenog pranjenja u svijest. Ono to mi ne shvaamo
je injenica, da - kad se energija ili osjeaj ne oslobaa - ona
ne nestaje, ve ostaje s nama, u prikrivenom obliku, prianjajui uz
nae psihiko energetsko tijelo. S vremenom, navika pruanja otpora
dovodi do kroninog blokiranja svih sredita.

- Suzbijanje je in odbacivanja iskustva iz podruja svijesti.

Izvana gledano, suzbijamo svijest o drugim ljudima, o dogaajima ili
okolnostima koje nam nisu ugodne. Zatvaramo se prema mnogim
podrujima ivota, osuujemo, i usmjeravamo se sami na sebe. Neto
e nam se uiniti zlim ve i samo zato, jer je dolo u sukob s nekom

od naih potreba.
Istovremeno u svojoj nutrini suzbijamo svijest o bolnim osjeajima,
ukljuujui i sve ono to nam se ne svia na sebi, i to smatramo
svojim manama, slabostima ili negativnim obrascima. Vanjsko
suzbijanje moe nas uiniti ogranienima ili ak i zatucanima; no,
posljedice ovog unutarnjeg suzbijanja mogu biti mnogo ozbiljnije.

- Prema tome, mehanizam suzbijanja oblikuje velik dio (ako ne i

cjelinu) one tajanstvene podsvijesti koja je zbunjivala, ali se i veliala
jo od vremena Freuda. Podsvijest nije nita drugo, no izgradnja
energija, monih sila koje lee uspavane, jer se nikad nisu na odgovarajui
nain oslobodile, sve od trenutka svog nastajanja.

- Postajemo voeni neurotinim, podsvjesnim nagonima koji vode

do iracionalnog, a ponekad i samorazarajueg ponaanja. Privlae
nas pogreni ljudi, odbacujemo one koji su za nas pravi, poinjemo
osjeati prisilu i ovisnost, postajemo nepouzdani usprkos naim najboljim
namjerama. Nai su nagoni jaki, i teko im se oduprijeti. Zapravo,
otpor je i nemogu, jer suzbijena energija mora konano izbiti
prema van. Zadravanje bi samo dovelo do jo razornijeg oslobaanja,
ali neto kasnije. Prolazimo kroz ivot ostavljajui za sobom
vie ili manje zbrke, gomilajui sve vie neosloboenih energija

- Dugorono izbjegavanje osjeaja izgrauje posve drukiju strukturu,

i to u neoekivanim veliinama. Moe izrasti sve do stupnja u
kojem zasjenjuje itav ivot neke osobe, i oblikuje ga unutarnjim

snagama o kojima sama osoba nema nikakvih svjesnih spoznaja.

Okolnosti iz prolosti koje su ostale nerazrijeene imaju svoje puteve
za ponovno pojavljivanje, samo s novim licima ili kao nove okolnosti;
tada imamo pravo odabira - preuzeti odgovornost i proivjeti ih,
ili ih izbjei i jo jednom suzbiti.

- Ako ste
suzbili svoje seksualne osjeaje, posvuda ete vidjeti kako vam drugi
upuuju niim izazvane seksualne pozive, zbog ega ih moete i
otro osuditi. Ako ste suzbili svoje osjeaje odbacivanja prema drugima,
mislit ete da oni odbacuju vas, pa ete ih stoga optuivati.
Slino tome, nakon to ste suzbijanjem vlastitih energija blokirali
svoju snagu, tu ulogu pripisujete vanjskim uvjetima, mislei da
su oni odgovorni za vau blokadu. init e se, da ste posve u pravu u
tom pripisivanju krivice. ak bi se i nepristran promatra mogao suglasiti,
da se borite s nekom vanjskom silom.
No, istina je, da vanjska sila ne postoji. Zaudo, projiciramo
svoje podsvjesne energije na ono, to se ini vanjskim svijetom. Nikad ne vidimo
ono, to jest. Vidimo samo ono, to smo sami projicirali. tit, koji se izgradio kako
bi se
izbjegli negativni osjeaji, blokira takoer i pozitivne osjeaje, pa
projekcija postaje jedino sredstvo za povezivanje s osjeajima. Vai
najdrai doivljaji, netko za koga ste mislili da vas je zaista volio, bila
je tek ljubav koja se ve nalazila u vama. A netko tko vam je pomogao
- bili ste vi, koji ste pomogli sami sebi.

VJEBA str.40

Ako se ini da se osoba ponaa na odreeni

nain, to je vaa percepcija. Usmjerite svoju svijest na svoje
energetsko polje, i osjetite povezanost koju imate sa svojim
percepcijama i reakcijama. Ne govorim pritom o intelektualnom
razumijevanju, ve o osjeaju. Jednostavno, osjetite svoju
povezanost s onim, to inae zapaate kao odlike drugih.
Ni u kom sluaju ne smijete pretpostaviti vlastitu krivicu,
ili poeti optuivati samog sebe. Grinja savjesti samo je drugi oblik
odbacivanja sebe.
Pokuamo li analizirati koliki je dio nae percepcije projiciran, a
koliko je od toga stvarnost, postajemo udaljeniji od svog rada na
sebi samima. Ionako nije mogue izvriti nikakvu objektivnu procjenu,
s obzirom na to da ni mi sami u sebi nismo jo sve razjasnili. I
zato, kad koristimo tehnike postupka, treba pretpostaviti da projiciramo
cjelokupne sadraje nae percepcije. Vrlo je vjerojatno da emo,
nakon izvrene integracije tih pitanja, spontano moi tono prepoznati
koji je onaj dio, koji su doprinijeli drugi, a to mi sami doprinosimo
datoj situaciji.

Uvijek kad snano reagirate na poticaj kojim na vas djeluje druga

osoba, moete pretpostaviti da na povrinu izlaze suzbijene energije
unutar vas samih. Da ste ih raistili u sebi, na vas ne bi tako utjecale. Do projekcije
automatski dolazi zato, da bi se energija iznijela na svjesnu razinu.
Ako se ovaj postupak proienja ne prepozna, sve je bilo uzalud.
Pruili smo otpor svojim projiciranim iskustvima i iznova ih suzbili.

-Osjeaji se moraju iskusiti da bi se proistili

Proienje suzbijenog materijala dogaa se samo kad sami sebi
konano dopustimo ono iskustvo, koje smo do sada izbjegavali.
Energija ili osjeaj se mora u svijesti pojaviti bez opiranja, kako bi se
integrirala. Kod bolnih dogaaja, ta se patnja mora iskusiti i prihvatiti,
ali ete nauiti i kako je svesti na najmanju moguu mjeru i neutralizirati, gledajui
na nju s toke Promatraa. Sposobnost preobrazbe u Promatraa dovodi do
neidentificiranja s bolnim osjeajima,
te omoguava da se energije lake integriraju i oslobode.
Suzbijena energija oslobaa se kroz svjesno proivljavanje dogaaja.
im dopustite sami sebi da osjeate, osjeaj e se izmijeniti.
Patnja poputa, i postaje neutralizirana. Suoavanje s osjeajima je
sve to je potrebno za proienje suzbijene negativnosti, a jednom
kad se s neim suoimo, moemo to proistiti u iznenaujue kratkom
razdoblju. Problem je samo, to nae nesvjesno odbacivanje sebe
onemoguava istinsko suoavanje s vlastitim osjeajima, pa ak i
onda, kad to stvarno elimo.

-Uzmite bilo koje iskustvo, i um e ga zaas razdvojiti na dijelove:

jedan dio zadovoljstva, i jedan dio patnje. Obino nismo ak niti
svjesni toga, koliko iroko um kategorizira nae iskustvo. ini se kao
da je dogaaj izvorno sloen od pozitivnih i negativnih elemenata.
Ne shvaamo da smo mi oni, koji neto inimo bolnim, ili jo
bolje - da mi pripisujemo bol nekom aspektu tog dogaaja samo da
bismo postigli zahtijevanu ravnoteu iskustva. Dakle, patnja u stvarnosti
i ne postoji, samo to je, naravno, mi doivljavamo kao stvarnu.
Dualnost takoer znai, i da e se emocionalna vrijednost ma kojeg

iskustva promijeniti, im se ono ponovi. Neto vam se moe svidjeti,

no kad to ponovite (elei iznova osjetiti onaj izvorni osjeaj),
utvrdite da se on izmijenio. Prolazite kroz neoekivano bolne stupnjeve,
uravnoteujui pozitivno i negativno, i bez svijesti o tome, da
ste vi onaj koji stvara promjenu tog iskustva i pripisuje mu emocionalnu
vrijednost.

-Moete li prihvatiti, da e vai vrhunci uvijek biti izjednaeni s

vaim padovima, ili da vrhunce ak ne biste niti znali prepoznati kad
ne bi bilo padova - tada ete se moi opustiti kad stvari postanu neugodne,
umjesto da vas obuzme panika. Prihvaajui nesreu, vi je nadilazite.
Paradoksalno je, no time postiete vii, bezuvjetniji oblik sree.

-Klju za rjeenje problema dualnosti nalazi se u integraciji. Pokuavajui

izbjei negativno, dualnost se suzbija, te postaje dio nae
podsvjesne karme. Ako je teorija dualnosti valjana, oevidnom postaje
uzaludnost neprekidnog izbjegavanja negativnosti. Pokuavamo izbjei
neizbjeno, stvarajui time dug, koji ipak mora biti plaen. Ako
danas odaberemo izbjegavanje negativnog, jo emo razornije biti
njime pogoeni u budunosti, ostajui i nadalje vezani uz iracionalne i
destruktivne nagone podsvjesnog, koje oblikuje suzbijanje.

-Integracija donosi osloboenje od patnje

Na cilj nije samo da patnju izdrimo, ve i da je nadiemo. Integracija
ne znai neprekidno i beskonano sukobljavanje s patnjom.
Jednom kad suzbijenu patnju oslobodimo, ona nestaje zauvijek. Integrirane

dualnosti nisu vie bolne, jer su se oba pola izjednaila. Kad se dualizam integrira,
ivot postaje cjelovit ili holistiki. Integracija obaju polova iskustva, kao i zamke
zadovoljstava i patnji
oslobaaju nas dualnosti. Mi sve to nadilazimo; vie niti ne zvonimo,
niti pomamno lupamo na vrata pozitivnog, bojalivo pokuavajui
izbjei negativno. Odjednom sami sebe pronalazimo s novom svijeu
i slobodom; mi rastemo; srea je manje uvjetovana.
Integracija ne znai, da je nestala bilo koja negativna strana bilo
kojeg od dualistikih iskustava, ve da se izmijenila naa percepcija
negativnog tako, da nas ono vie ne uznemirava. ivot i nadalje
susreemo u pojmovima dualnosti, ali ne vie na prisilan nain, ve
kao prirodan pad i tijek. Upravo kao to niti izmjenu dana i noi, vrueg
i hladnog ne smatramo nikakvim problemima, tako i polove
osjeaja doivljavamo kao osloboene svih problema.

-Neintegrirani, strahujemo od samoe. Usamljeni i preplaeni, udimo

pobjei od osjeaja izolacije kroz ljubavnu vezu. Tjerani strahom
od usamljenosti, pouzdajemo se u nekog drugog, tko e prekinuti
nau samou. Postajemo ovisni o drugome. Ako je i taj drugi
izgubljen, osjeamo i pokazujemo simptome, koji su prisutni prilikom
lijeenja bilo koje vrste ovisnosti.
Integrirani, uivamo u svojoj samoi. Kad smo sami, postajemo
stvaralaki nastrojeni, iznova se ispunjavajui vlastitim energijama,
ak se i radujui samoi. Zatim uivamo druiti se s ostalima, ali ne
na ovisniki nain, ime im nae drutvo postaje jo ugodnije. Nae
izraavanje ove dualnosti postaje ujednaeno.

- Moje mi je tijelo najvaniji prijatelj kojeg

imam. Uvijek je uza me, da me podrava i
da mi slui. Ono je sredite mojih osjeaja.
Ako volim svoje tijelo, volim i sebe. Ako sam
svjestan svog tijela i ako ga prihvaam,
svjestan sam i sposoban prihvatiti i svoje
osjeaje. Rastem, i postajem cjelina
-

Osjetljivost na vlastite osjeaje moemo uveati uspostavljanjem odnosa sa

svojim

tijelom. Dakle, ako se isuvie nalazite u umu, a nedovoljno u tijelu, osjeat

ete se otuenim, ili bez pravog dodira sa samim sobom. Obuzet
e vas osjeaj da ste neki identitet s tijelom, umjesto osjeaja da vi i
jeste to tijelo. Zbog nedostatka dodira sa sobom, osjeate da niste u
dodiru niti s onima, koji vas okruuju. Kad poveavate svoju povezanost
s tijelom, poveavate i svoju sposobnost osjeanja, ljubavi
prema sebi, ali i mogunost da volite druge

Povezanost s tijelom osjea se kao zadovoljstvo na dubokoj razini; naime,

tako se stupa u dodir s energijama koje su izdvojenoj osobi posve nepoznate.

-Osim istezanja miia, poloaji joge izravno djeluju i na sustav
akri, oslobaajui tako blokade koje smo izgradili. Odrava se savitljivost
kime, a stanje kime je vrlo vano za dobro zdravlje; kad
je odravamo savitljivom, omoguavamo protjecanje energije u tijelu.
Pospjeuje se rad arterija, to onemoguava pojavu ovapnjenja
ila i navale krvi (kongestiju). Zglobovi olabavljuju. S naeg je stanovita
najvaniji uinak raznih joga-poloaja - njihova sposobnost
da oslobaaju ono suzbijeno u nama. Kad se oni kombiniraju s tehnikama

disanja, kao ishod nastaje fiziki pristup nenadmaan za ubrzano

oslobaanje od suzbijenih negativnosti pohranjenih u tijelu. Redovito
vjebanje joge pomoi e vam da se opustite, istovremeno
njeno razotkrivajui pojedine velove s vae prekrivene podsvijesti.
Osloboenje suzbijenog materijala doivljava se kao prodiranje
negativnih osjeaja u svijest, uz pomo ili bez pomoi nekog poticaja
izvana. Kad osjeanja zaponu nadirati, vi se neete uznemiriti, ve
dobrodolicom pozdraviti mogunost da proistite i obradite pridoli
materijal tehnikama koje ete nauiti.

!! U stvari, vjebe kao to je dizanje utega ili body-building djeluju upravo suprotno tome,
steui
miie i potiskujui u njima suzbijenu energiju samo jo dublje, poveavajui
tako neosjetljivost prema osjeajnoj prirodi tijela.

!!! Joga ukljuuje odlijepljivanje energije unutar tijela. Morate

njegovati sposobnost da dopustite osloboenoj energiji da protjee
tijelom kako sama eli, a ne kako bi joj to nalagao va svjesni um.

!!! Otuenost, te iz nje proizala odbojnost prema tijelu, dolaze iz

dubokog mjesta. Iz nae podsvijesti. Odbacivali smo svoje tijelo kroz
jedno dugo razdoblje, pa smo dospjeli izgraditi i vrlo jake podsvjesne
obrasce, koji na nas djeluju. Nije mogue razotkriti i proistiti svu tu
negativnost preko noi. Uistinu, nauiti voljeti sebe je zadaa, za
koju je potreban itav na ivotni vijek.
Nali smo se u strahovitom, zaaranom krugu. Vlastito nas tijelo
odbija, a kako se s tom odbojnou ne nosimo na pravi nain, zapravo

odbacujemo sami sebe. To odbacivanje biljei naa podsvijest, i

stvara jo negativnije okolnosti - takve, u kojima se pretjerano debljamo,
ili nam zdravlje slabi, pa se odbacivanje sve vie produbljuje.

!!!!!
Mrzimo sami sebe, no suzbijamo i projiciramo tu mrnju na druge.
Kako bi do odreene mjere to i mogla biti istina (ako nam
je tijelo stvarno u looj formi), projekcija se pojaava. Ulazimo u odbacivanje,
percipirajui sebe gorima no to jesmo.
Nasuprot tome, zamislite samo koliko bi drukiji bio na doivljaj
kad bismo iskreno voljeli svoje tijelo, upravo takvo kakvo ono
jeste. Ljekovita snaga ljubavi moe dovesti do udesnih spontanih
promjena. Tijelo se tada samo eli uravnoteiti, a raspolae i mudrou
kojom e to uiniti. Samo, do sada je bilo osakaeno naim porukama
o odbacivanju.
Ljubav prema sebi dogaa se razvijanjem sposobnosti za osjeanje.
Morate nauiti kako prihvatiti i doivjeti svoje osjeaje o
vlastitom tijelu, pa ak i ako se radi o osjeajima mrnje. To je ono,
to prihvaanje i znai. To je nain, na koji treba voljeti sebe. To je
ono, to donosi proienje.
Kad nauite kako prihvatiti i doivjeti bilo kakve osjeaje mrnje
koju biste mogli gajiti prema sebi, doputate da zapone proienje i
stvarna preobrazba, te uite umijee ljubavi prema sebi. Jer opiranja,
nijekanja, napori da se fiziki izmijenimo ili motiviranost negativnim
osjeajima mogu, kao jedini mogu ishod, imati suzbijanje.
Za sada, otvorite se svom tijelu sa spremnou i otvorenou da ga oslunete, a ne sa
zahtjevima koje preda nj postavljate. Sluanje srcem ili osjeanje pokrenut e vas u

smjeru ljubavi prema sebi..

Razumijevanje uzroka ne smatra se sutinskim za prihvaanje osjeaja.

Moda moete misliti da razumijete zbog ega ste nesposobni
voljeti, samo - time ne inite nita, da biste rijeili svoj problem. Naprotiv,
integracija s onim neprijateljskim i mrnjom koju nosite u sebi
uzrokovat e proienje, i omoguiti vam da prevladate svoje blokade
na razini ljubav / mrnja.

Razumijevanje se obino javlja spontano, bez nekih dodatnih

napora, u pravo vrijeme, ali tek nakon to se ve postigla
integracija, zajedno s proienjem blokirane energije. Uvidi e se
pretvoriti u svjesnost, meusobne povezanosti se razjanjavaju i postaju
oite, a osjeaja koja prati proienje e vam pokazati, da se
suzbijena energija oslobodila. Tada se razumijevanje moe upotrijebiti
za obavljanje bilo kakvih promjena koje su potrebne, ili za stjecanje
sigurnosti da prole pogreke vie neete i ponavljati.

Ako ste u dodiru sa svojim osjeajima sada, tada imate sve potrebne podatke
kojima moete zapoeti svoje izlijeenje; do toga e doi ako se samo
natjerate prihvatiti i proivjeti te osjeaje.
Jednostavna, a esto i nesvjesna navika
izbjegavanja neugodnih situacija, postupno podriva i nau elju, a
i sposobnost, da budemo u dodiru sa sobom.
Sljedei razlog zbog kojeg doputamo biti bezosjeajni prema
sebi je injenica, da ne znamo to da uinimo s negativnim osjeajima,

kad ih jednom i postanemo svjesni. Moemo misliti da smo ih

dobro i jednostavno nadvladali zanemarivanjem, ili bijegom u bilo
kojem pravcu; no, umjesto toga, mi ih suzbijamo. Roditelj, na
primjer, moe tako na prvo mjesto staviti djecu ili branog partnera, i
ne smatrati vlastite osjeaje jednako vrijednima. Ova vrsta muenitva
ponekad je i podsvjesno manevriranje snagom, proraunato
da bi se u drugima izazvao osjeaj krivice, ali ne i uvijek. To
jednostavno moe biti i drugi nain za izbjegavanje vlastitih osjeaja

Valja oekivati da ete, kad se suoite s njima, susresti vlastitu

patnju i kaos. Meutim, znanje o tome kako ih nadvladati, donosi
vam pouzdanje kojim ete se s njima suoiti hrabro, umjesto sa sumnjom.
Kad se patnja pojavi i vi je ovaj put proistite, a ne vie suzbijete,
iskusit ete oduevljenje koje dolazi iz oslobaanja zakopanih i
traumatinih napetosti

Osjeaji su utemeljeni na energiji. Pojavljuju se u akrama, blokiraju

se u njima, pa je stoga krajnja svrha svih terapija rasta i postala oslobaanje energetskih blokada.

Vano je da sluamo vlastito tijelo,

. Svjesnost o
vlastitom tijelu sredinja je za odreene meditativne discipline, u
kojima se vjebe sastoje u mirnom sjedenju i raanju svijesti o tjelesnim
dojmovima. Rad s njima je od velike pomoi prilikom razvijanja
sposobnosti za osjeanja, jer se ona pojavljuju u tijelu. Postajui sve

osjetljiviji na sebe, otkrit ete da se osjeaje i dojmovi javljaju zajedno.

To je uzrokovano ispreplitanjem dvojca tijelo / um, o emu smo
govorili ranije. Poetak obrasca zamjeujemo prvo ili u osjeajama, ili
u tijelu. Usredotoiti se na jedno od njih, i postati ih svjestan, znai
zapravo dozvati u svijest i onaj drugi aspekt.

Pokuajte proistiti osjeaj ili dojam, te ga povezati s

odgovarajuim okidakim poticajem, ako ga ima - to jest, s vanjskim
dogaajem ili unutarnjom milju. Pritom je vano, potraiti osjeaj
koji se nalazi iza dogaaja.
Pozornost trebate prvenstveno ukazati svim onim dogaajima koji
imaju emocionalni naboj. Ponekad moete postati svjesni nekog osjeaja,
no zatim ga zanemariti, mislei da je nevaan. Ali kad se zaponete
pribliavati sami sebi, uvidjet ete da su ovi osjeaji, koje vjerojatno
imate ve due vrijeme, stvarni problemi koji zahtijevaju vau
pozornost. Samo nikad do sada niste shvatili njihov znaaj. Ako se na
njima ne zaustavite, te ih ne iskusite i oslobodite, iznova ih potiskujete.
Mnogi osjeaji predstavljaju pokuaje podsvjesnog da se proisti.
Nema beznaajnih osjeaja. Kad se oni pojave, pokuajte se
natjerati i nauiti da se automatski zaustavite i razaznate, da se u
vama upravo dogaa neto to je vrijedno vae pozornosti. Postupak
obrade ne zahtijeva nuno mnogo slobodnog vremena;

Uz svaki na negativan osjeaj koji se vraa, usko je vezan i odreeni

obrazac naeg ponaanja. Vai i obrnuto; iza svakog obrasca
nai emo neko svoje uvjerenje. Obrasca ili uvjerenja ak niti ne moramo

biti svjesni, ali smo zato obino svjesni osjeaja, ukoliko nije
potisnut. U naem postupku zapoinjemo raditi s onim ega smo
svjesni, a to je osjeaj.
Kad se osjeaj obradi, postiu se dva ishoda. Prvo, proiava se
suzbijena negativna energija koja se izraavala kao osjeaj. Drugo,
dualistiki obrazac, koji proizvodi osjeaju, konano se oslobaa. To
e se dogoditi spontano, im obrazac integriramo, i nema potrebe na
tome svjesno i aktivno raditi.

trebate shvatiti energije kroz

njihovo prihvaanje i doivljavanje, te prestati s odbacivanjem samoga
sebe, jer to onemoguava njihovo oslobaanje. A to se vrlo
djelotvorno moe postii i radom s negativnim osjeajima, onakvima
kakvima ih sagledavate danas.

Koliko dugo traje proienje? Jednom kad shvatite to ste zapravo

radili sami sebi, i to vjerojatno itav svoj ivot, ali i u prolim ivotima,
te kad uinite pomak prema duhovnom ili orijentaciji na vlastite
osjeaje, ne moete vie biti ista osoba. Postajete nemirni u svijetu koji
vas okruuje, jer vas vie ne privlae oni stari, materijalistiki ciljevi, a
ipak ste jo uvijek pod opsadom zbog oslobaanja psihikih otrova iz
vae nutrine. Nadalje, neete imati neku stvarnu predodbu o tome,
kako e va ivot izgledati ubudue, kad se razvije i vaa via svijest.
Ovo je buenje uistinu vrlo osjetljivo razdoblje, pa budite vrlo njeni i
vodite brigu o sebi. A- koliko dugo? Koliko god vam za to treba.

Prihvaam sebe, svoje osjeaje i svoje

ivotne okolnosti takvima, kakve jesu. Ne
okrivljujem nikoga, shvaajui da sam ja
sam stvorio ono, to opaam. Prestajui
izbjegavati svoje iskustvo, omoguujem
konanu preobrazbu. Moja ljubav prema
samom sebi raste zbog hrabrosti, koju
iskazujem prihvaajui sebe i suoavajui
se sa sobom - takvim, kakav jesam.

Odbacivanje svojih osjeaja zapravo

je odbacivanje samog sebe, jer - na odreenoj razini, mi i jesmo
nai osjeaji. Otkrivamo da se vrtimo u beskonanom krugu patnje
i odbacivanja sebe, to je suprotno ljubavi prema sebi.
Odbacivanje osjeaja takoer je njihovo suzbijanje. Patnja ostaje
suzbijena, i kad god uspije prodrijeti do nae svijesti, mi je iznova
suzbijamo kroz odbacivanje samih sebe.
Do odbacivanja sebe ne dolazi zato, jer
imate negativne osjeaje - Odbacivanje sebe
dogaa se, kad te osjeaje odbacujete
Ako u sebi otkrijete podsvjesne osjeaje negodovanja, nezadovoljstva
ili mrnje prema sebi, morate s njima postupati vrlo oprezno. O takvim se osjeajima svakako
moe misliti kao o odbacivanju sebe,
ali - paradoksalno, to nije tako, ako ih samo moete prihvatiti.
Jedino kad odbacujete osjeaje, tada odbacujete i sebe. Osjeaji mrnje
prema sebi su ono, to mi projiciramo na svijet. Mrzimo sebe, zatim
to suzbijamo te projiciramo. To doivljavamo kao da drugi mrze

nas, ili mi njih.

Kad svjesno prihvatite i iskusite energiju, dolazi do proienja.
Dopustite osjeajima mrnje prema sebi da postoje bez imalo
osjeaja krivnje zbog toga. Dopustite im da uu u podruje svjesnog,
te da obave svoje energetske cikluse. Dok prihvaate ove osjeaje i
ulazite u njihovo izravno doivljavanje, oni se proiavaju. Doivjet
ete proienje zarobljene energije, koja je na vas toliko utjecala.
Spontano ete shvatiti povijest svog osjeaja, i kako su nastali
obrasci iza te mrnje, odlazei moda ak i u okolnosti iz prolih
ivota. No, sve e se ovo dogoditi tek kad zaponete s njihovim prihvaanjem
Ako ve trebate prihvatiti svoju negativnu stranu, ili svoju bijedu
ako tako elite, kako moete biti sigurni da ete se uspjeti osloboditi
njenih okova? Ve i postavljanje ovog pitanja u sebi ukljuuje motiv
izbjegavanja. A taj motiv zaustavlja prihvaanje i integraciju. Toliko
je krhka priroda prihvaanja. Ne moete prihvatiti, da ete se toga
osloboditi; no morate prihvatiti, kako bi to postalo dio vas samih.
Predajte se
Prihvaanje je samo suvremeniji naziv za ono, na to se u klasinoj
terminologiji mislilo pod predati se. Predaja je sloen predmet, a
ve sam susreo ljude koji ga, prema mom skromnom miljenju, pogreno
shvaaju. Znai li predaja slijepu poslunost prema guruu, posvemanje
predavanje vanjskim dogaajima i osobama, oajavanje
nad osobnim okolnostima, pokuaj unitenja ega neke osobe njenim
razotkrivanjem, ili jednostavno - nezainteresiranost? Ili pak znai
potpuno pristajanje uz nae vlastite poticaje? Ne, to nije nita od svega
navedenog, jer su to samo zamke koje nam stoje na raspolaganju.

Predaja je osobni koncept, koji raste i mijenja se dok se bavite

aktivnim duhovnim vjebanjem, kakvo je ovaj postupak. U osnovi je
to prestanak opiranja onome to postoji u svezi unutarnjih osjeaja i
vanjskih dogaaja. Opiranje uklanjamo na duboke razine, ni zbog
kakvog razumnog razloga.
Otkrio sam, da mi je lake zapoeti njegovati predavanje na razini
tijela. Postajui svjestan fizikih osjeta, koji su u stvari doivljaji
energije, i prihvaajui ih bez ikakva izbora, nauio sam kako prihvatiti
i osjeaje.
Predavanje osjeajama
Vie se nisam bojao svoje ljutnje. Vie mi nije bilo
toliko stalo do toga jesam li ljut ili ne, te sam uvidio da bi to savreno
stanje - kad ti nije stalo - znailo osloboenje. Nije bilo nuno potrebno
da ljutnja nestane, ve da se pojavi osjeaj da zbog nje nisam zabrinut, da vie nisam vezan uz
nju. Tako sam dospio u odgovarajue
stanje za mogunost konanog proienja, no nisam se mnogo
oslanjao na to, znajui za postojanje mogunosti da se to nikad i ne
dogodi.
Konano stanje predavanja je ono, u kojem vie nema nikakvog
unutarnjeg otpora ni unutarnjem niti izvanjskom dogaaju kad se
pone odvijati. Svi koncepti, koji nam nareuju kako bi stvari trebale
izgledati, odbaeni su; ne postoji ono kritiko ja, koje procjenjuje sve
to nam se dogaa u ivotu, pokuavajui izbjei njegove odreene
dijelove i privijajuii se uz druge. Svakako, jo uvijek imamo svoj
osobni identitet, ali nai osjeaji nisu vie ometani; doputamo im da
budu takvi kakvi jesu, i ne moramo na njih utjecati ni na koji nain.
Mi smo stvarni.

Postati stvaran sadri znaajan dio emocionalnog prihvaanja

sebe. To znai taktino omoguiti svojim osjeajima da se ukau kada
treba - znai biti ono to jeste, umjesto da budete ono to vi sami
mislite da biste trebali biti, ili ono to drugi od vas oekuju da budete.
Biti stvaran postaje mogue samo kad u cijelosti preuzmete odgovornost
za svoje osjeaje. Sve do tada, drugi e postajati otueni ili prijetei
raspoloeni kad pokaete negativne osjeaje, osjeajui da krivite
njih ili okolnosti izvan vas samih za svoje stanje. Kad preuzmete
odgovornost za svoje osjeaje, drugi vam se nee uiniti prijeteima,
ve e dobrodolicom doekati i potovati vau iskrenost. Nikome
neete trebati jasno i glasno objaviti, da ste preuzeli tu odgovornost.
Jer, oni e to osjetiti i sami.

Slino tome, kad se radi o bilo kakvom stvarnom dogaaju ili

okolnosti koja na vas utjee, sebe prihvaate ako prihvatite i taj dogaaj.
Ne krivite druge, i nemojte bjeati u razmiljanja da se to dogodilo
vama. Vae podsvjesne psihike sile oblikuju okolnosti, koje
tono odgovaraju vaim potrebama. Svoju suzbijenu energiju projicirate
na svijet, a zatim je doivljavate kao da izvana dolazi prema
vama. Iz toga proizlazi da - ako se opirete onome to se dogaa, ili
jednostavno, onome to jeste - zapravo odbacujete sebe. Borite li se
protiv dogaaja, borite se protiv samih sebe.
Razumijevanje navedenog smjeta sve nae potekoe u drukiju
perspektivu. Jer, ako smo sami stvorili dogaaj vlastitom projekcijom,
boriti se protiv njega u sebi nosi odreen aspekt poraza nad
samim sobom. Kad se borimo protiv sebe, tko moe pobijediti?

Ako prihvatite bolna osjeanja vezana uz odreeni dogaaj,

prekidate s odbacivanjem samog sebe, ak i kad bi vam bilo drae da
ne osjeate nita. Taj vam se dogaaj i nadalje ne mora sviati, to bi
esto moglo biti mogue u mnogim sluajevima i okolnostima.
Meutim, kad prihvatite osjeaje koji se tiu vanjskog dogaaja, na
odreeni nain prihvaate i sam dogaaj, to e vas na kraju i dovesti
do integracije tog dogaaja. Nailazite i na proturjeja, da vam se neki
dogaaj istovremeno i svia i ne svia. Ne svia vam se na intelektualnoj
razini; prihvaate ga na mentalnoj razini; osjeate ga na razini
tijela; ali, ipak poduzimate odreene korake da doe do potrebnih
promjena. Ovaj visoko metafiziki poloaj trebao bi biti toka do
koje na kraju stiete prilikom prihvaanja sebe, a posebno kad se radi
o dogaajima koji su oevidno destruktivni.

Str 122 - 136

162.str