UNIVERZITET U BIHAU

TEHNIKI FAKULTET
BIHA

DODIPLOMSKI STUDIJ
MAINSKI ODSJEK
2. GODINA/IIISEMESTAR

OBRADA LIJEVANJEM
SKRIPTA

PREDMET: PROIZVODNE TEHNOLOGIJE I

NASTAVNIK: dr sc. Edina Karabegovi, van. profesor
SARADNIK: mr sc. Sanel Gredelj, vii asistent
Biha, decembar 2015.

1. UVOD
Kod lijevanja se izraci odljevci, oblikuju uz promjene osnovnih agregatnih stanja
materijala: krutina talina (tjestasto stanje) krutina:

Slika 1. Promjene osnovnih agregatnih stanja materijala

Prema tome, u izradi odljevaka troi se osnovni materijal, pomoni materijal od koga se
izrauju modeli (drvo) i kalupi (pijesak, gips) te toplina (gorivo, elektrina energija). U graninim
sluajevima:
(a) sva toplina utroena za taljenje materijala nepovratno se izgubi,
(b) sav rastaljeni materijal se iskoristi,
(c) pomoni materijal za izradu modela i kalupa se ili nepovratno izgubi (kalupi za
jednokratnu uporabu) ili ne troi (trajni kalupi).
Optimizacijom tehnolokog procesa mogu se postii znaajne utede topline.
Prednosti

Nedostaci

Mogu se proizvesti odljevci vrlo kompliciranih oblika,

manje ili vie tonih dimenzija, te time skratiti ili
eliminirati dodatne postupke odvajanja strugotine.
Umjesto izrade veeg broja dijelova i njihovog spajanja
moe se proizvod kompliciranog oblika izliti u jednom
komadu (npr. blok motora).
Neki se metali (npr. sivi lijev) mogu oblikovati
postupcima lijevanja ali ne i postupcima plastinog
deformiranja.
Postupci lijevanja mogu se prikladno automatizirati za
serijsku i masovnu proizvodnju.
Mogu se proizvesti odljevci vrlo malih i vrlo velikih
dimenzija.
Proizvodi vrlo velikih masa, do nekoliko stotina tona,
mogu se ekonomino proizvesti jedino lijevanjem.
Za razliku od proizvoda oblikovanih plastinom
deformacijom, mehanika su svojstva odljevaka
uniformna.

Mehanika su svojstva odljevaka (npr.

ilavost) esto manjkava.
Javljaju se greke u materijalu odljevaka
(npr. unutarnje upljine), od kojih se neke
ne mogu otkriti vizualnom kontrolom (npr.
mirkoporoznost).
Teko se postiu tone dimenzije i male
hrapavosti te je esto potrebna dodatna
povrinska obrada odljevaka.
Zbog visokih temperatura rastaljenog
materijala
i
djelomino
ohlaenih
odljevaka, osobitu pozornost treba posvetiti
zatiti radnika (opekotine) i opreme
(poar).
Ako se ne provedu pogodne mjere zatite
okolia ljevaonice zagauju zrak, vode i
zemljite.

2. PROMJENE AGREGATNIH STANJA UNIFORMNI MODEL

1

Pri ravnomjernom dovoenju topline (Q/) tokom grijanja ravnomjerno raste temperatura
krutine (slika 2 1 A). Po dostizanju temperature ravnotee mjeavine faza krutina/tekuina
talita (A), dolazi do promjene osnovnog agregatnog stanja krutina tekuina taljenja (A
B). Tokom taljenja jednokomponentne agregacije temperatura ostaje konstantna sva se
dovedena toplina koristi na smanjivanje djelovanja privlanih sila izmeu gradbenih estica.

Slika 2. Ravnomjerno grijanje promjene osnovnog agregatnog stanja s vremenom

Meutim, taljenje (i skruivanje) dvokomponentnih agregacija odvijaju se uz promjene
temperatura (slika 3. A B). U podruju tjestaste smjese krutina/tekuina, tokom
taljenja/skruivanja mijenjaju se hemijski sastavi i tekue i krute faze, uz konstantan kemijski
sastav smjese (bilanca masa).
Kruti isti bakar se tali na 1083 C, a kruti isti nikal na 1455 C (slika 3), te e na startu
taljenja krute legure Cu-Ni tekua e faza biti bogatija bakrom a kruta faza niklom. Na startu
skruivanja tekue legure Cu-Ni kruta e faza biti bogatija niklom a tekua faza bakrom.
Prema tome, za oekivanje je pojava manje ili vee neravnomjerosti grae materijala
odljevka. Sastav smjese ostaje nepromijenjen (wCu = wNi = 50 %) bez razmjene mase s okolinom
(bez naknadnog dodavanja leguri bakra ili nikla).

Slika 3. Promjene agregatnih stanja legure Cu-Ni tokom vremena, pri grijanju, i dijagram
stanja ravnotee

Na slici 4. su prikazane promjene agregatnih stanja (osnovnih i alotropskih) eljeza pri

njegovom grijanju do temperatura iznad vrelita. Zanimljivo je opaziti kako se pri grijanju
uzajamno odmiu atomi eljeza pri hlaenju e se uzajamno primicati. Na temelju podataka
o dimenzijama kristalnih reetki moe se izraunati da kod -Fe jedan atom eljeza zauzima
prostor od oko 0,0117 nm3, kod -Fe 0,0121 nm3 i kod -Fe 0,0126 nm3.

Slika 4. Promjene agregatnih stanja legure eljeza tokom vremena, pri grijanju
U analizi procesa lijevanja koriste se znanja iz:
o fluida ulijevanje taline u kalup i ispunjavanje kalupne upljine talinom
o razmjene mase i topline nukleacija i rast kristala
o razmjene topline skruivanje taline i hlaenje odljevka
o materijala uzajamne veze struktura i karakteristika odljevaka
Izraunavanja su naelno mogua ali se u praksi optimalne procesne veliine u pravilu
odreuju provedbom pokusa.

3. OBLIKOVANJE LIJEVENJEM I PRIMJERI ODLIJEVAKA

Geometrija oblika i povrina odljevka ovisi o geometriji oblika i povrina upljina kalupa u
koji se ulijeva talina.

U pogodnoj pei se tali kruti materijal grije do temperatura veih od talita. Rastaljeni
materijal se pomou lonca ulijeva u pripremljeni kalup popunjavajui pri tom njegove
upljine. U kalupu se rastaljeni materijal hladi i pri tome skruuje. Oblikovani i ohlaeni
odljevak se istresa iz kalupa i dorauje.
est su glavnih operacija procesa lijevanja:
1. izrada modela,
2. izrada kalupa,
3. taljenje materijala,
4. ulijevanje rastaljenog materijala u kalup i
5. istresanje odljevka,
6. dorada odljevaka.
Ove su operacije u velikoj mjeri razliite kod razliitih postupaka lijevanja.
Razliiti su proizvodi oblikovani postupcima lijevanja:

4. MATERIJALI ZA LIJEVANJE
Od razliitih materijala dobivaju se razliiti ljevovi.

5. KLASIFIKACIJA POSTUPAKA LIJEVANJA

Prema trajnosti kalupa se razlikuju:

Kod postupaka s jednokratnim kalupom se za svaki odljevak izrauje novi kalup (u pravilu,
koji se unitava pri istresanju odljevka iz kalupa. Trajni kalup se
izrauje od postojanog materijala te koristi za izradu veeg broja odljevaka (u nekim sluajevima
i preko 100 000). Prema tome, za serijsku proizvodnju su nepogodni postupci s jednokratnim
kalupom a pogodni postupci s trajnim kalupom.
uz koritenje trajnog modela),

Po specifinostima provedbe postupaka razlikuju se:

U ukupnoj koliini danas proizvoenih odljevaka sudjeluju postupci lijevanja sa:

Postupak
lijevanje u pjeane kalupe

zastupljenost, %
60
5

lijevanje u kokile
tlano lijevanje
precizno lijevanje
centrifugalno lijevanje
lijevanje u koljkasti kalup

11
9
7
7
6

6. POSTUPCI LIJEVANJA SA JEDNOKRATNIM

KALUPOM
6.1. Lijevanje u pjeani kalup
Na slici 5. su prikazani: (a) odljevak koji treba izliti od aluminija i (b) pjeani kalup, u
kalupniku, pripravan za ulijevanje taline.

Slika 5. Lijevani odljevak i pjeani kalup u kalupniku

Kroz aku uljevnog sustava (slika 5.) ulijeva se u pjeani kalup talina aluminija. Po
skruivanju taline kalupnik se rasklopi te odljevak istresa iz kalupne mjeavine.
Prednosti

komadi se mogu odliti od brojnih metala razliitih svojstava

mogu se odliti komadi i malih i vrlo velikih dimenzija
mogui je odliti komade veoma sloenih oblika
alat je jeftin
direktan je put od modela do komada
mehanizacijom i automatizacijom procesa mogu se postii
vrlo velike produktivnosti

Nedostaci
obrada komada odvajanjem strugotine je
gotovo neizbjena
veliki komadi imaju grube povrine
teko se postiu uske tolerancije
teko se odlijevaju duge i tanke izboine
u odljevcima nekih metala esto se
javljaju greke

Na slici 6. je prikazan izgled odljevka od sivog lijeva, (a) prije obrade skidanjem strugotine
i (b) nakon obrade skidanjem strugotine (dorada).

Slika 6. Komad od sivog lijeva odliven u pjeanom kalupu

Pjeani kalup
Pjeani kalupi moraju ispunjavati slijedee zahtjeve:
o dovoljno velika vrstoa odranje oblika
o dovoljno velika permeabilnost proputanje toplog zraka i plinova kroz sloj
pijeska
o dovoljna termika stabilnost bez pucanja pri i po ulijevanju taline metala
o dovoljna krhkost mogunost skupljanja odljevka bez pojave lomova
o ponovna uporabljivost pijeska smanjenje zagaenja okoline
Tri su tipa kalupa:

Vlani kalup, izraen je od smjese pijeska, gline i vode, te u trenutku ulijevanja taline sadri
izvjesnu koliinu vode. Povrinski suhi kalup se dobiva suenjem upljina vlanog kalupa do
dubine 10 15 mm acetilenskim plamenikom ili infracrvenom grijalicom. Kod suhog kalupa
se u pravilu koriste organska veziva te kalup pee kako bi mu se poveala vrstoa.
Kalupljenje
U pravilu su kalupi dvodijelni (slika 8.) i izrauju se uz koritenje modelnih ploa. Na
modelne ploe postavljaju se:
o dijelovi modela i
o dio elemenata ulijevnog sustava,
dok se dio elemenata ulijevnog sustava, nakon ispunjavanja kalupnika s kalupnom
mjeavinom, isijeca u kalupnoj mjeavini (slika 9.).

Slika 8. Dijelovi kalupa na modelnoj ploi

Slika 9. Isijecanje dijelova kalupa

Prije sklapanja gornje i donje polovice dvodijelnog kalupa, u upljine modela ulau se
posebno izraene jezgre kako bi se oblikovale upljine u odljevku (slike 5 i 10).

Slika 10. Jezgra, kalup i odljevak

Po potrebi, jezgra se fiksira pogodnim ulocima.

Model
8

Model, s kojim se oblikuje kalupna upljina, izrauje se na temelju nacrta komada. Pri
konstrukciji modela treba imati na umu:
(a) skupljanje odljevka pri hlaenju dodatak za sakupljanje,
(b) deformaciju odljevka pri hlaenju korekcija za deformaciju,
(c) dodatnu obradu odljevka postupcima odvajanja strugotine dodatak za obradu,
(d) vaenje modela iz kalupa:
pogodna ravnina dijeljenja i
zakoenje povrina okomitih na ravninu dijeljenja.
Prema tome, ne moe se u izradi kalupnika koristiti original umjesto modela.
Ravnina dijeljenja modela sjee model po njegovom najveem presjeku kako bi se oba
njegova dijela mogla izvui iz kalupa (slika 11.).

Slika 11. Pogreno postavljena ravnina dijeljenja

Dimenzije modela moraju biti vee od dimenzija originalnog odljevka zbog skupljanja
odljevka pri hlaenju krutine (tablica 1.).
Tablica 1. Skupljanje odljevka pri skruivanju u kalupu
Vrsta metala
legure aluminija
aluminijska bronca
legure bakar-nikal
cink
ugljini elik
kromni elik
manganski elik
kositar

, mm/m
13
21
21
26
16 21
21
26
21

Vrsta metala
magnezij
legure magnezija
manganska bronca
mjed
nikal
olovo
sivi eljezni lijev
bijeli eljezni lijev

, mm/m
21
16
21
13
21
26
8 13
21

U pravilu se odljevci dalje obrauju te se dimenzije modela uveavaju i za dodatke za

obradu skidanjem strugotine (tablica 2.).
Tablica 2. Dodaci za obradu skidanjem strugotine
Dodatak za obradu skidanjem strugotine, mm
Materijal
sivi liv
kovkasti liv
elini liv
liv obojenih metala

buenje i
provlaenje

odljevci do 800 mm

odljevci preko 800 mm

0,3 1
0,3 1

0,3

25
23
38
23

6 20

8 30
4 10

tokarenje, glodanje, blanjanje

Povrine koje su okomite na modelnu plou treba izraditi sa zakoenjem (slika 12.) kako se
pri vaenju modela kalup ne bi otetio. Stepen zakoenja je ovisan o visini odljevka (tablica 3.).
9

Slika 12. Zakoenje modela

Tablica 3. Stepen zakoenja kod runog kalupiranja
h [mm]
do 20
20 50
50 100
100 200
200 300
300 500
500 800
800 1000
1000 1200

a [mm]
1,0
1,5
2,0
2,5
3,0
4,0
5,0
6,0
7,0

300'
130'
115'
045'
030'
030'
030'
030'
030'

Najee se za izradu modela koristi drvo koje je lako i lako se obrauje. S jednim drvenim
modelom moe se pri runom kalupljenju izraditi oko 100 kalupa, a pri strojnom kalupljenju
oko 1000 kalupa.
Kalupna mjeavina
Prostor kalupnika oko modela puni se kalupnom mjeavinom:

Pijesak prije svega mora biti temperaturno i kemijski postojan. Koriste se pijesci:
o kvarcni SiO2
o cirkonijski ZrO2SiO2
o kromitni FeOCr2O3
o olivinski (MgFe)2SiO4
o amotni Al2O32SiO2

10

Veliina je zrna najvie koritenog kvarcnog pijeska 0,06-0,75 [mm]. to su manja zrna
pijeska to e biti manja hrapavost povrina odljevka. to su zrna pijeska vea to e se lake
proputati zrak i plinovi tokom ulijevanja/skruivanja taline. Smjesa zrna razliitih veliina
poveava vrstou kalupa ali mu smanjuje propusnost.
Vezivo daje kalupu potrebna mehanika svojstva. Koriste se:
Anorganska veziva
o glina
o cement
o vodeno staklo

Organska veziva
o fenolni polimeri
o furanski polimeri

Dodaci i premazi sprjeavaju nastajanje povrinskih greaka na odljevcima (poboljanje

glatkoe povrine kalupne upljine, sprjeavanje pojave zapeenog pijeska na povrini odljevka, olakavanje
ienja odljevka).
Lijevanje taline i odljevak
Nakon uklanjanja modelnih ploa s dijelovima modela i dijelovima uljevnog sustava,
postavlja se jezgra u kalupnu upljinu, spajaju dva dijela kalupa s kalupnikom i iz lonca za
taljenje ulijeva talina u kalup kroz aku za ulijevanje (slika 13.).

Slika 13. Ulijevanje taline u kalup

Po hlaenju odljevka uklanjaju se kalupnici, istresa kalup, odsijecaju dijelovi odljevka
skrueni u elementima uljevnog sustava i konano odljevak oisti (slika 14.).

odljevak skruen u kalupu

razbijanje kalupa/jezgre pri istresanju odljevka

11

odljevak prije obrade

odljevak po obradi

Slika 14. Od odljevka u kalupu do obraenog odljevka

ienje odljevka
Iz kalupa se odljevci istresaju runo ili pomou vibracijskih strojeva za istresanje. Nakon
istresanja iz kalupa potrebno je istresti jezgre iz odljevka te odljevak oistiti od prigorenog
pijeska i kalupnog premaza. ienje se obavlja runo ili s pogodnim strojevima.
Za runo ienje se koriste pneumatski ekii, iane etke i pogodne naprave za ienje.
Kod strojnog ienja se koriste:
rotirajui bubnjevi promjera 300 1 500 mm i duina 600 3 000 mm,
strojevi za samiranje razliite izvedbe, s oblom ili otrom elinom samom i
hidrokomore sa sapnicama promjera 4 8 mm kroz koje se na odljevke prska voda
pod tlakom od 50 150 bar u koliinama do 200 L/s.
Priljevci se uklanjaju odbijanjem, piljenjem autogenim ili elektrolunim rezanjem. Zavrna
je operacija ienja bruenje.
Proizvodnja
Proizvodni proces ljevaonica moe se opisati blok shemom.

12

Karakteristike
Karakteristike postupka lijevanja u pjeane kalupe:
Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek , mm
Minimalni promjer jezgre,
mm
Detalji povrine

Postupak
svi
Uvjebanost radnika
AC
CE*
Vrijeme uhodavanja
dani
svi
Proizvodnost, kom/(hkalup) 1 20
0,01 300 000 Minimalna koliina, kom
1 100
35
Trokovi
46
C

Oprema

CE

Kalup
Rad
Zavrna obrada

CE
AC
AC

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Posebni postupci lijevanja u pjeane kalupe

Lijevanje u jame
Kalupljenje bez kalupnika moe se provesti u jamama izvedenim u podu ljevaonice.
Gornja je povrina kalupa otvorena te se kroz nju izdvajaju plinovi i na njoj nakupljaju
neistoe. Podloni sloj pijeska mora biti dovoljno porozan kako bi se oslobaali plinovi, ali i
dovoljno vrst za sprjeavanje prodiranja taline. Ovim se postupkom odlijevaju vrlo veliki
odljevci, masa i do 4 tone.

U jami je 1735. godine u Moskvi odliveno jo i danas najvee zvono na svijetu Carsko
Zvono (slika 15.), visine 6,14 m i promjera 6,6 m te mase 216 t. Ovo zvono nije nikad
13

zazvonilo. Dok je jo bilo u kalupu (jami) 1937. godine izbio je veliki poar. Pri gaenju
poara ugrijano je zvono poliveno hladnom vodom i odvalio se jedan komad mase 11,5 t.

Slika 15. Carsko Zvono

Lijevanje pod vakuumom
Metal se tali u indukcijskoj pei, a talina pod vakuumom uvlai u upljinu kalupa.

Slika 16. Lijevanje pod vakuumom

Prednosti
ne koristi se vezivo i pijesak se lako regenerira
pijesak je suh te se ne javljaju greke izazvane vlagom

Nedostaci
postupak se teko mehanizira
mala produktivnost

Lijevanje u koljkasti kalup

14

Na vrue metalne modele nanosi se kalupna mjeavina pijeska i termoplasta iz koje se

formiraju vrste koljke. Spajanjem koljki dobiva se kalup u koji se ulijeva talina, a po
skruivanju odljevak se oslobaa razbijanjem kalupa.
Prednosti

Nedostaci

dobivaju se precizne dimenzije

glatke povrine kalupa olakavaju teenje taline i dobivaju se
kvalitetnije povrine te neznatne zavrne i dodatne obrade
kalupa se lako lomi te izbjegava pojava pukotina u odljevcima
minimalne zavrne i dodatne obrade
mehanizacijom i automatizacijom se postiu visoke produktivnosti

skupi su: oprema, metalni model

i polimerno vezivo
postupak je primjenjiv samo za
odljevke manjih dimenzija
u odljevcima nekih metala
javljaju se greke

Postupkom lijevanja u koljkasti kalup moe se odliti komad prikazan na slici 17. Slikovita
je shema postupka prikazana na slici 18.

Slika 17. Primjer komad za lijevanje u koljkastom kalupu

Slika 18. Lijevanje u koljkasti kalup komada sa slike 17.

Karakteristike su postupka lijevanja u puni kalup:

Dio

Postupak
15

Materijali
svi
Greke
CE*
Oblici
svi
Masa, kg
0,01 300 000
Minimalni presjek , mm
24
Minimalni promjer jezgre,
36
mm
Detalji povrine
B

Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom
Trokovi
Oprema

C
tjedni
5 50
100
C

Kalup
Rad
Zavrna obrada

BC
C
BD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Lijevanje u puni kalup

Prije svega je potrebno izraditi dijelove trajnog metalnog kalupa za izradu modela od
ekspandiranog polistirena. Metalni kalup se spoji, do odreene granice puni granulama
polistiren (pogodna je predekspanzija) te u pei oblikuje model na oko 120 C. Model se obloi
vatrootpornim slojem (potapanje/prskanje i suenje), uloi u kutiju s pijeskom te vibracijski
kompaktira pijesak. Ulijeva se talina, pri emu ekspandirani polistiren izgara, te po
skruivanju taline istresa se, oisti i doradi odljevak.
Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u puni kalup:

Slika 19. Lijevanje u puni kalup

Prednosti

Nedostaci
16

moe se lijevati veina metala bez ogranienja

mogu se dobiti odljevci razliitih oblika i veliina
modeli su laki za rukovanje
minimalna manipuliranje s pijeskom
bez trokova za izradu jezgri i veziva pijeska
manji razvoj plinova tokom lijevanja
lake ienje i manje dodatnih obrada

za svaki odljevak potreban je novi model

mala je vrstoa modela
ekonominost ovisi o trokovima izrade modela
u odljevcima nekih metala javljaju se greke

Karakteristike postupka lijevanja u puni kalup:

Dio

Postupak

Materijali

Al do Fe
lijevova

Uvjebanost radnika

Greke

CE*

Vrijeme uhodavanja

tjedni
mjeseci

Oblici

svi

Masa, kg
Minimalni presjek ,
mm
Minimalni jezgre,
mm
Detalji povrine

0,01 100

Proizvodnost,
kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom

24
46
B

1 20
500

Trokovi
Oprema

BC

Kalup
Rad
Zavrna obrada

BC
C
CD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

6.2. Lijevanje u gipsane i keramike kalupe

17

Lijevanje u gipsani kalup

Postupak je slian lijevanju u pjeani kalup, s tim to se za izradu kalupa koristi gips
Za izradu gipsanog kalupa treba prvo izradi model (original). U
pogodnoj posudu, oko modela nalije se homogenizirana mjeavina gipsa za lijevanje i vode.
Nakon ovrivanja iz gipsanog kalupa izvadi se model i kalup osui. U osueni kalup ulijeva
se talina te po njenom hlaenju iz kalupa izvadi odljevak. Pri izradi modela i kalupa treba
obratiti pozornost na vaenje modela (dvodijelni kalup), ime se i omoguava odlijevanje vie
komada u jednom kalupu.
(kalcij-sulfat, CaSO42H2O).

dio gipsanog kalupa

Al odljevak iz gipsanog kalupa

Prednosti
precizne dimenzije
glatke povrine odljevka
mogue
oblikovanje
tankih zidova i vrlo finih
detalja

Nedostaci

kalup se mora pei kako bi se odstranila vlaga

zadrana vlaga izaziva probleme u lijevanju, a prepeeni model gubi vrstu
ogranienje na neeljezne legure, izuzev Mg legura
ograniena veliina dijelova
relativno dugotrajna izrada kalupa

Karakteristike postupka lijevanja u gipsani kalup

Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek , mm
Minimalni promjer jezgre, mm
Detalji povrine

Zn do Cu
DE*
svi
0,01 1000
1
10
A

Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom
Trokovi
Oprema
Kalup
Rad
Zavrna obrada

AB
dani
1 10
10
CE
CE
AB
CD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Lijevanje u keramiki kalup

Postupak je slian lijevanju u gipsani kalup, s tim to se za izradu kalupa koristi umjesto
gipsa koristi keramika. Nakon kemijskog stvrdnjavanja keramike suspenzije zapali se
povrina kalupa pomou plamenika. Gorenje traje dok se alkohol ne utroi, a potom kalup
pee. Prije lijevanja kalup se zagrije do oko 400 540 C. Kalup izvana moe biti keramiki
ili pjeani, a iznutra keramiki.
18

Prednosti

Nedostaci

precizne dimenzije
glatke povrine odljevka
mogue
oblikovanje
tankih zidova i vrlo finih
detalja

kalup se mora pei kako bi se odstranila vlaga

zadrana vlaga izaziva probleme u lijevanju, a prepeeni model gubi vrstu
ogranienje na neeljezne legure, izuzev Mg legura
ograniena veliina dijelova
relativno dugotrajna izrada kalupa

Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u keramiki kalup:

Slika 20. Lijevanje u keramiki kalup

Karakteristike su postupka lijevanja u keramiki kalup sline postupku lijevanja u gipsani
kalup.

6.3. Precizni lijev

Slikovita shema tehnolokog postupka lijevanja u puni kalup:

Slika 21. Slikoviti prikaz postupka preciznog lijevanja

19

Prije svega, pravi se kalup za izradu modela. U upljinu kalupa (a) ubrizgava se materijal s
niskim talitem vosak (termoplast), po skruivanju voska kalup otvara i vadi votani model
(b). S veim brojem votanih modela formira se grozd (c). Viekratnim uranjanjem u
keramiku suspenziju (d i e) oko grozda se oblikuje keramika koljka kalup (f). Kalup s
voskom se potom grije kako bi iz svih upljina kalupa iscurio rastaljeni vosak (g). U kalup se
ulijeva talina (h) te po skruivanju taline kalup razbije (i).

Prednosti

mogu se izlijevati odljevci kompliciranih oblika i finih detalja

postiu se manja odstupanja dimenzija i manje hrapavosti
mogu se lijevati svi metali
odljevke esto nije potrebno strojno obraivati
uporabljeni se vosak moe ponovno koristiti

Nedostaci
ograniene su veliine i mase odljevaka
(do oko 5 kg)
kalupi za proizvodnju modela su skupi
proces se odvija u veem broju koraka
visoka je cijena rada

Slika 22. Robot postupka preciznog lijevanja

Na slici 22. prikazan je robotizirani postupak. Robot uranja odreenom dinamikom grozd
modela u suspenziju keramike i potom grozd postavlja u automatizirani sustav za grijanje.
20

(a) votani model, (b) keramika koljka oko votanog modela,

(c) rotor nakon hlaenja taline u koljkastom kalupu (d) rotor dimenzija bliskih finalnim
Slika 23. Precizno lijevanje rotora za plinsku turbinu

Karakteristike postupka preciznog lijeva:

Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek , mm
Minimalni jezgre, mm
Detalji povrine

svi
E*
svi
0,01 1000
1
0,5 1
A

Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost, kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom
Trokovi
Oprema
Kalup
Rad
Zavrna obrada

AB
sati tjedni
1 1000
10 1000
CE
BC
AB
CD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

21

7. POSTUPCI LIJEVANJA SA TRAJNIM

KALUPOM
Za veliki broj odljevaka se kalupi viekratne primjene izrauju od metala a za serije do 50
odljevaka od keramike ili grafita. Proces viekratnog lijevanja moe se mehanizirati i
automatizirati.

7.1. Lijevanje u kokile

Kokile se uglavnom izrauju od sivog lijeva specijalnog kemijskog sastava ili legiranog
elika. Tone dimenzije kokila, u pravilu, dobivaju se lijevanjem i obradom odvajanjem
strugotine, a zavrnim se poliranjem postiu vrlo glatke povrine. Tokom uporabe oteuju se
kokile uslijed termikog zamora. Prema iskustvima, trajnost kokila od sivog lijeva je:
Materijal odljevka

Broj odljevaka
22

elini lijev
Sivi lijev
Al slitina
Cu slitina
Zn slitina

do 2000
5 000 10 000
do 50 000
5 000 20 000
iznad 100 000

Uz koritenje kokila se moe lijevati kota:

Za ove potrebe potrebno je izraditi pogodan sustav kalupa s kojim je mogue provesti sve
korake izrade odljevka u trajnom kalupu. Slikovita je shema tehnolokog postupka lijevanja u
puni kalup:

Slika 24. Lijevanje u kokile

U zatvoren kalup elinu kokilu, ulijeva se talina. Po skruivanju taline otvara se kokila i
izbacuje odljevak.
Prednosti

Nedostaci

odljevci imaju tane oblike i dimenzije, te male hrapavosti

u matricu se mogu postaviti prethodno izraeni dijelovi koji
postaju sastavni dio odljevka

veliki su trokovi izrade kokila

mogu se lijevati samo odljevci
jednostavnih oblika

23

 brzim hlaenjem postiu se sitnozrne strukture

Karakteristike postupka lijevanja u kokile

Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek ,
mm
Minimalni jezgre,
mm
Detalji povrine

Al do Fe lijevova
BC*
sve bez nepogodne
jezgre
0,01 1000

Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost,
kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom

24

C
tjedni
5
50
1000

Trokovi

46

Oprema

BC

Kalup
Rad
Zavrna obrada

B
B
C
BD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Varijante postupka ispunjavanja kalupne upljine:

Ulijevanje

Potiskivanje pod nadtlakom

Uvlaenje pod vakuumom

Slika 25. Varijante postupaka ispunjavanja kalupne upljine

7.2. Lijevanje pod pritiskom (tlano)

Razlikuju se postupci:
24

U elinu ljevaku matricu ulijeva se talina pod pritiskom, kod:

o strojeva s vruom komorom:
50 250 bar
o strojevi s hladnom komorom:
300 3 000 bar
Po skruivanju taline otvara se ljevaka matrica i izbacuje odljevak.
Prednosti

Nedostaci

odljevci su izrazito tanih oblika/dimenzija i glatkih povrina

te je esto nepotrebna dodatna obrada odvajanjem strugotine
mogu se lijevati svi metali, a matricu se mogu postaviti
prethodno izraeni dijelovi koji postaju sastavni dio odljevka
postiu se visoke produktivnosti
o strojevi s vruom komorom:
do 500 odljevaka/sat
o strojevi s hladnom komorom:
do 150 odljevaka/sat

veliki su trokovi izrade matrice

(sloeni konstrukcijski zahtjevi)
mogu se lijevati samo neeljezne legure
ograniene su veliine i mase odljevaka
(1 2 kg)
ograniene
su
debljine
zidova
odljevaka (1,5 4 mm)

Karakteristike postupka lijevanja pod pritiskom:

Dio
Materijali
Greke
Oblici
Masa, kg
Minimalni presjek ,
mm
Minimalni jezgre, mm
Detalji povrine

Zn do Cu
AC
bez nepogodne
jezgre

< 0,01 50

Postupak
Uvjebanost radnika
Vrijeme uhodavanja
Proizvodnost,
kom/(hkalup)
Minimalna koliina, kom

0,5 1
3 (kod Zn 0,8)
AB

C
tjedni/mjeseci

5 50
1000

Trokovi
Oprema
Kalup
Rad
Zavrna obrada

B
B
C
BD

* A maksimalna vrijednost, E minimalna vrijednost

Tlanim su lijevanjem izraeni komadi kao na slici:

25

Stroj za lijevanje s vruom komorom

Strojem za lijevanje s vruom komorom izrauju se odljevci od legura cinka, magnezija,
kositra i olova.

26

Slika 26. Stroj za lijevanje s vruom komorom

Stroj za lijevanje s hladnom komorom

Strojem za lijevanje s hladnom komorom izrauju se odljevci od legura bakra i aluminija.
Stroj je velikih dimenzija o odnosu na dimenzije odljevaka zbog velikih sila potrebnih za
sprjeavanje odmicanja dvije polovice kalupa uslijed djelovanja tlaka.

27

Slika 27. Stroj za lijevanje s hladnom komorom

7.3. Lijevanje gnjeenjem

Postupak lijevanja gnjeenjem kombinira pogodnosti postupaka lijevanja i deformiranja.
Ovim se postupkom izrauju odljevci od legura bakra, aluminija i magnezija. Pri tome se
postiu tolerancije 0,05 mm.

Slika 28. Lijevanje gnjeenjem

7.4. Centifugalno lijevanje

28

Kokila rotira oko horizontalne (vertikalne) osi. Na talinu tokom ulijevanja istovremeno
djeluju gravitacijska i centrifugalna sila. Po skruivanju odljevka prekida se rotacija kokile i
iz nje vadi odljevak
Prednosti

Nedostaci

tone su dimenzija okruglih odljevaka ravnomjernih debljina zidova

dostiu se visoke produktivnosti
ljevaonice su iste i tihe

u velikoj su mjeri ogranieni

oblici odljevaka
oprema za rotaciju je skupa

Slika 29. Centrifugalno lijevanje

7.5. Kontinuirani lijev

29

Slika 30. Kontinuirano lijevanje

Iz ulijevnog se lonca talina izlijeva u preljevnu posudu, odakle se ravnomjerno ulijeva u
kalup. Pri prolazu kroz kalup se tekui metal hladi i skruuje. Do izlaza iz kalupa su
postavljeni valjci za gnjeenje i izvlaenje koji uspostavljaju transport odlivene trake. Poslije
prolaska kroz valjke za ispravljanje traka se sjee u ploe odreenih dimenzija.

8. PROCES LIJEVANJA I ODLJEVCI

8.1. Potrebna koliina topline
30

U peima za taljenje se tali krutina i talina grije do temperature ulijevanja. Za to je

potrebna toplina:
Q0u = H0u = V[Ck(tt t0) + Lt + Ct(tu tt)]
gdje je:

H0u razlika entalpija: u taline na temperaturi ulijevanja i 0 krutine na

poetku grijanja, J

gustoa, kg/m3
V
volumen, m3
Ck
specifina toplina krutine, J/(kgC)
tt
talite, K
t0
temperatura krutine na poetku grijanja, C
Lt latentna toplina taljenja (fazna promjena krutina talina), J/kg
Ct
specifina toplina taline, J/(kgC)
tu
temperatura taline pri ulijevanju, C

Izraunate vrijednosti Q0u su ograniene tanosti jer se s temperaturom mijenjaju

vrijednosti: , V, Ck i Ct.
Primjer 1.
Potrebno je 1 m3 mjedi (legura bakra i cinka) od 25 C (temperatura u ljevaonici), uz taljenje,
zagrijati do 100 C iznad talita (kako bi se mogla lako ulijevati u kalupnu upljinu). Gustoa je
bronce 8,2 g/cm3, talite 1000 C, specifina toplina krutine 0,38 J/(gC), specifina
toplina taline 0,32 J/(gC), latentna toplina taljenja 180 J/g. Kolika je ukupna potrebna
koliina topline za grijanje u J i kWh.
Q0u = H0u = V[Ck(Tt T0) + Lt + Ct(Tu Tt)]
Kako bi se proraun mogao ponavljati (uz izmjene zadatih vrijednosti veliina u sljedeem tekstu
programa), napravljen je program u MATLAB-u:
Vol = 1 ; % m3
Gus = 8,2 ; % g/cm3
SpTpKrt = 0.38 ; % J/(gC)
SpTpTal = 0.32 ; % J/(gC)
LatTp = 180 ; % J/g
Tal = 1000 ; % C
Temp0 = 25 ; % C
TempPreg = 100 ; % C
PotKolTpUJ = Gus*10^6*(SpTpKrt*(Tal-Temp0)+LatTp+ SpTpTal*TempPreg)
PotKolTpUkWh = PotKolTpUJ/3600000 % kWh

% J

Kada se program prekopira u komandni prozor MATLABa i izvri dobiva se rezultat:

PotKolTpUJ =
4.6600e+009
PotKolTpUkWh =
1.2944e+003

Prema tome, potrebno je koliina topline od oko 4,7 GJ , odnosno 1 300 kWh.

8.2. Pei za taljenje (topljenje)

Za taljenje se koriste razliite pei:

31

Plamene pei

a) s vaenjem lonca za taljenje

b) s ne pokretnim loncem za taljenje iz koga se zahvata talina
c) s nagibnim loncem za taljenje
Slika 31. Plamena pe

Elektrolune pei

Slika 32. Elektroluna pe

32

Indukcijske pei

Slika 33. Indukcijska pe

Talina se od pei do kalupa najee transportira u loncima za lijevanje.

Slika 34. Transport taline

8.3. Ulijevanje i skruivanje taline

Odvijanje proces ulijevanja ovisi o:
sastava metala:
isti metali imaju manju viskoznost
legure imaju veu viskoznost
temperaturi taline pri ulijevanju i temperaturi okoline:
s poveanjem razlike temperature ulijevanja i talita opada viskoznost taline
te talina lake tee
to je razlika temperatura taline i okoline vea bre e opadati temperatura
taline

33

 turbulenciji (poveanje sklonosti vrtloenju opisuje se Rejnoldsovim brojem, Re):

ubrzava tvorbu oksida metala
dovodi do erozije kalupa
formiraju se upljine u odljevku
brzini ulijevanja:
ako je prespora dolazi do skruivanja
ako je prebrza dolazi do turbulencije
Do pojava vrtloenja dolazi pri naglim promjenama smjera teenja, to se izbjegava
usvajanjem pogodne geometrije ulijevnog sustava.

Slika 35. Izbjegavanje pojave vrtloenja

Ponaanje taline pri lijevanju se odreuje pokusima. Kod spiralnog pokusnog kalupa se
odreuje indeks protonosti duljina odlivene spirale (doseg tekue taline prije skruivanja).

Ispunjavanje kalupne upljine

Proraun ispunjavanje kalupne upljine temelji na znanjima iz mehanike fluida.

Slika 36. Ispunjavanje kalupne upljine

Bernoullijeva jednadba:

v2
h

konstanta
g 2 g
p

gdje je:

visina, m
34

p
g
v

tlak, N/m2
ubrzanje Zemljine tee, m/s2
brzina, m/s

Pomou Bernoulijeve jednadbe mogu se izraunati brzine teenja ulijevane taline u

razliitim presjecima kalupa. Na primjer, za dvije toke:

h1

p1
v2
p
v2
1 h2 2 2 i
g 2 g
g 2 g

Ako se zanemare promjene tlaka i gubici:

h1

v12
v2
h2 2
2 g
2 g

Kada se za referentnu visinu odabere toka 2, s h2 = 0 m, kako je v1 0 m/s,

v 22
h1
2 g

v 2 2 g h1

Jednadba je kontinuiteta:
Q = vA = konstanta
gdje je:

Q
A

protok, m /s
povrina poprenog presjeka mlaza, m2

Slijedi vrijeme punjenja kalupa:

Q = vt
gdje je:

tp

V
Q

volumen kalupne upljine (svi dijelovi koji e biti ispunjeni talinom,

ukljuivo dijelove ulijevnog sustava), m3

Primjer 2.
Lijeva se metalni kota u kalupu:

Odrediti brzinu ulijevanja, protok taline kroz otvor na dnu spusta te vrijeme trajanja ulijevanja
kada je pri ulijevanju povrina taline u ljevakom loncu 2 cm iznad gornjeg otvora ake.

35

vu 2 g h ,

Q = vA,

tp

V
Q

Kako bi se proraun mogao ponavljati (uz izmjene zadatih vrijednosti veliina u sljedeem tekstu
programa), napravljen je program u MATLAB-u:
VolOdlj = 2.54*1000 ; % cm3
Vis1 = 20 ; % cm
Vis2 = 2 ; % cm
UbrZemTez = 9.81*100 ; % cm/s
Povrsina = 4 ; % cm2
Brzina = sqrt(2*UbrZemTez*(Vis2 + Vis1))
Protok = Brzina*Povrsina % C
VrijUlij = VolOdlj/Protok % s

% C

Kada se program prekopira u komandni prozor MATLABa i izvri dobiva se rezultat:

Brzina =
207.7595
Protok =
831.0379
VrijUlij =
3.0564

Prema tome, brzina je utjecanja taline 208 cm/s, protok kroz otvor na dnu spusta 831 cm3/s,
te vrijeme trajanja ulijevanja 3,05 s.

Hlaenje odljevka u kalupu

Pri razlici temperatura (temperatura je pokazatelj brzine gibanja atoma) u sustavu dolazi do
prijenosa topline (toplina je oblik razmjene energije izmeu sustava). Toplina se prenosi sudaranjem
atoma (kondukcija), pri emu bri atomi ubrzavaju sporije te sami bivaju usporeni. Konani je
rezultat jednaka brzina gibanja svih atoma ravnomjerna temperatura dijelova sustava.

Slika 37. Razmjena toplinske energije

Hlaenje je taline najbre na dodirnoj graninoj povrini sa stjenkama kalupa te tu poinje i
skruivanje taline.
Temeljni je izraz provoenja topline kondukcijom jednostavan:

q k

dT
dx

36

gdje je:

koeficijent toplinske vodljivosti, W/(mK)

Radi orijentacije, koeficijenti su toplinske vodljivosti u W/(mK):

o Copper
394
o Aluminum 222
o Iron
29
o Sand
0,61
Meutim, zbog promjena svojstava materijala s temperaturom i sloenosti geometrije
odljevaka, matematiki se razvoj prethodnog izraza rijetko koristi u praksi.
Pored kondukcije u hlaenju odljevaka sudjeluju konvencija i zraenje.

Slika 38. Naini prenosa toplinske energije

Tokom hlaenja i skruivanja taline te hlaenja odljevka dolazi do znaajnih promjena:
o gustoe
o topivosti komponenti legure
o brzina difuzije
Skruivanje jednokomponentnih talina (isti metali i eutektike legure) odvija se pri
nepromjenljivoj temperaturi (slika 2.) dok tokom skruivanja dvookomponentnih talina
(binarne legure) temperatura opada (slika 3.). Prema tome, granica izmeu krutine i taline je
kod jednokomponentnih sustava povrina, a kod dvokomponentnih (i viekomponentnih)
sustava tjestasto podruje.

37

Jednokomponentni sustav

Dvokomponentni sustav

Slika 39. Skruivanje jednokomponentnih i dvokomponentnih talina

Struktura materijala odljevka je razliita kod jednokomponentnih i dvokomponentnih
materijala.
Jednokomponentni sustav

Dvokomponentni sustav

Slika 40. Struktura materijala odljevaka

Odmah nakon ulijevanja taline, kod jednokomponentnih materijala, formira se uz hladne
stjenke kalupa povrinski sloj sitnozrne strukture. Zbog porasta temperature kalupa i
poveanja debljine skruene taline s udaljavanjem fronte skruivanja od povrinskog sloja
dolazi do usporavanja hlaenja. Pri padu brzine hlaenja ispod odreene granice poinje
formiranje krupnozrne dendritske strukture. Kod dvokomponentnih materijala se krupnozrna
dendritska struktura formira u granicama odreenog podruja brzina hlaenja.

38

Krivulja hlaenja legure Ni 50% - Cu 50 %

Dendriti

L talina, S krutina, tu temperatura ulijevanja taline u kalup, t1 temperatura poetka

skruivanja taline, t2 temperatura kraja skruivanja taline, s ukupno vrijeme trajanja
skruivanja, s vrijeme trajanja formiranja dendrita
Slika 41. Pojava dendritske strukture
Pored pojave neravnomjerne grae dolazi pri brzom hlaenju dvokomponentnih legura i do
pojave makro neravnomjernosti sastava. Kod formiranih zrna od centra prema periferiji raste
udio komponente koja ima vie talite. U sluaju legura Cu-Ni u centrima zrna su vei udjeli
nikla.
Ravnoteno hlaenje (sporo)

Neravnoteno hlaenje (brzo)

Slika 42. Pojava makro neravnomjernosti sastava

39

Smjer skruivanja
Zadnja toka skruivanja odljevka naziva se termikim teitem (G). Prema tome, pri
skruivanju taline fronta skruivanja napreduje od stjenka kalupa prema termikom teitu.

Slika 43. Termiko teite

Cilj je kvantitativne analize smjera skruivanja odreivanje dijelova odljevka koji zadnji
skruuju te se u tim zonama, zbog stezanja materijala pri hlaenju, mogu pojaviti upljine.
Promjenama geometrije odljevka/kalupa moe se sprijeiti formiranje upljina.

Slika 44. Promjena geometrije odljevka/kalupa

Metode su kvantitativne analize:
1. crtanje krunica to je vea ucrtana krunica to e kasnije skrutiti dio
odljevka u kome je ucrtana
2. izraunavanje modula skruivanja to je manji volumen odljevka i vea
povrina kroz koju se hladi odljevak to e vrijeme skruivaja biti krae
3. numerike metode s raunarskom podrkom simulacija.

40

Crtanje krunica

Slika 45. Crtanje krunica

Modul skruivanja

Raunarska simulacija

vrijeme skruivanja:
ts c M n

modul skruivanja:

c
V
A
n

V
A

konstanta skruivanjavrijeme skruivanja

volumen odljevka,
povrina kroz koju se hladi odljevak
= 1 ili 2 koeficijent
Slika 46. Model skruivanja i raunarska simulacija

Konstanta skruivanja, c, odreuje se pokusima i ovisi o:

o materijalu od koga je izraen kalup
o svojstvima lijevanog materijala i
o razlici temperature ulijevanja i talita lijevanog materijala
Kako bi se izbjegle upljine, ako je to mogue, mijenja se geometrija odljevka. Pri tom se:

41

 odljevak rastavlja na elementarne oblike i odreuju povrine kroz koje se

odvodi toplina,
izraunavaju moduli skruivanja elementarnih oblika i
mijenja se geometrija odljevka, imajui u vidu da dijelovi s veim
modulima skruivanja napajaju dijelove s manjim modulima skruivanja
Postupak se ponavlja do postizanja zadovoljavajueg rjeenja. Pri tome treba imati u vidu
pojas djelovanja van koga i pored toga to je M2 < M1 dio 2 nee napajati dio 1.

Slika 47. Nain izmjene geometrija odljevka

Dimenzioniranje pojila
Izborom pogodnog oblika pojila tei se maksimalizirati modul skruivanja pojila s
minimalno moguim volumenom materijala. Idealni oblik je kugla ali bi se pri kalupljenju
pojavile potekoe te se u praksi najee koriste cilindrini oblik i cilindrini oblik s
polukuglom.

Slika 48. Oblici pojila

Oblik vrata pojila ovisi o mjestu spajanja s kalupnom upljinom. U prvoj aproksimaciji,
modul skruivanja vrata pojila ovisi o njegovom presjeku a ne o njegovoj duljini.
Za svako termiko teite odljevka potrebno je predvidjeti po jedno pojilo.

42

Slika 49. Naini spajanja pojila

Uljevni sustav
Kalupna upljina se puni talinom kroz kanale uljevnog sustava.

Slika 50. Uljevni sistem

Uljevni sustav mora ispuniti sljedee zahtjeve:
o dovesti kanalima talinu na odreena mjesta kalupne upljine
o ispuniti kalupnu upljinu talinom za odreeno vrijeme
o zadrati neistoe i trosku
o neprekidan mlaz taline tokom njenog uljevanja
o miran tok taline
o minimalno odavanje topline okolini
o minimalne dimenzije
o minimalno formiranje
o minimalnu eroziju kalupa
Kako bi se ispunili navedeni zahtjevi bira se pogodna geometrija komponenata uljevnog
sustava, a potom komponente dimenzioniraju uz koritenje jednadbi statike i dinamike fluida
te prijelaza topline.

43

Sustavi kanala za tlano lijevanje su naravno u velikoj mjeri razliiti od sustava kanala za
gravitacijsko lijevanje.

Hladnjaci
Kako bi se poboljalo hlaenje dijelova odljevka dodaju se u kalup hladnjaci.

Slika 51. Razliite izvedbe hladnjaka

9. USPOREDBA POSTUPAKA LIJEVANJA

44

U tablici su usporeena svojstva postupaka ukljuivo ocjene: 1 (najbolje) do 5 (najgore).

Tablica 4. Usporedba postupaka lijevanja
Postupak

Tipini
materijali

Masa, kg
Maksimum

Debljina dijelova

Tipina
hrapavost

Minimum

Maksimum

Minimum

Ra, m

Poroznost

Sloenost
oblika

Tonost
dimenzija

Pijesak

svi

0,05

5 25

12

koljka

svi

0,05

100

1 3

2 3

svi

0,05

5 20

neeljezni

0,05

50

12

12

Precizni
lijev

svi

0,005

100

75

13

Trajni
kalup

svi

0,05

300

50

23

23

34

neeljezni

< 0,05

50

0,5

12

12

12

34

svi

5 000

100

2 10

12

34

Puni kalup
Gips

Tlano
lijevanje
Centrifugal
ni

Posebno se mogu usporediti svojstva tri najee koritena postupka.

Tablica 5. Usporedba tri najee koritena postupka lijevanja
a) trokovi i kvaliteta
Trokovi

Kvaliteta
Lijevanje u pjeani kalup

o
o
o
o
o
o
o
o

niski trokovi alata i opreme

visoki trokovi neposrednog rada
slabo iskoritavanje materijala
visoki trokovi zavrne obrade
srednji trokovi alata, ovisni o obliku
niski trokovi opreme
visoki trokovi neposrednog rada
mali trokovi materijala

o visoki trokovi alata i opreme

o srednji do visoki trokovi neposrednog
rada
o dobro iskoritavanje materijala

o stezanje utjee na tolerancije (0,7 2 mm) i greke

o sama po sebi slaba svojstva materijala
o krupno zrna povrina
Precizni lijev
o tolerancije (0,08 0,2 mm)
o mehanika svojstva i mikrostruktura ovise o procesu
o finom emulzijom se postiu dobri do izvrsni detalji
povrine
Tlani lijev
o tolerancije (0,02 0,6 mm)
o visokim tlakovima se postiu dobra mehanika svojstva
i mikrostruktura
o izvrsni detalji povrine

b) proizvodnost i fleksibilnost
Proizvodnost

Fleksibilnost
45

o
o
o
o
o
o

Lijevanje u pjeani kalup

vrijeme potrebno za start: 2 10 tjedana
o visok stupanj sloenosti povrina,
2
ogranienq modelom
produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)
Precizni lijev
o kombinacija voska i keramike omoguava
vrijeme potrebno za start: 5 16 tjedana
sloene unutarnje strukture ali znaajno
2
produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)
rastu trokovi
Tlani lijev
vrijeme potrebno za start: 12 20 tjedana
o slaba je uslijed visokih trokova prilagodbe
1
produktivnost ovisi o vremenu hlaenja: t (V/A)

Slika 55. Cijena odljevka u zavisnosti od broja odljevaka i postupka lijevanja

Pravila za konstruiranje
1. Debljina zidova treba riti to je mogue ravnomjernija.
2. Promjene debljina trebaju biti postupne.
3. Pogodan poloaj ravnine dijeljenja omoguava izvlaenje model iz kalupne upljine bez
oteivanja kalupa.
4. Povrina odljevka ovisi o povrini modela.
5. Predvidjeti zakoenja neophodna za vaenje modela.

10. GREKE I POPRAVKE ODLJEVAKA

46

Glavne grupe greaka odljevaka prikazane u tablici 6.

Tablica 6. Glavne grupe greaka odljevaka
Oznaka

Naziv grupe greaka

Izrasline nepravilnog oblika

Viak materijala na vanjskim povrinama ili u
upljinama odljevaka

Skica

upljine
Nedostatak materijala na povrinama i/ili u tijelu
odljevka
Napukline
Tijelo odljevka je potpuno ili djelomino prekinuto;
dijelovi mogu biti povezani, razvueni ili potpuno
odvojeni
Povrinske greke
Povrine odljevka nisu dovoljno glatke ili su
prisutne povrinske neravnine

Nepotpunosti odljevka
Nedostaje dio odljevka koji zavrava povrinom
nepravilnog geometrijskog oblika

Netonosti oblika i/ili dimenzija

Prisutne su greke oblika i/ili dimenzija

Ukljuci i/ili heterogenosti

U materijalu odljevka su prisutne primjese (pijesak,
ljaka);

Deformacije
Deformiran je dio odlijevka ili odlijevak kao cjelina

Greke koje se mogu otkriti samo mikroanalizom

Odljevak se ini ispravnim ali sadri greke koje se
ne mogu otkriti vizualnom kontrolom

47

Izrasline srh

upljine

Slika 56. Izrasline i upljine odljevaka

Napuklina

Greka povrine naranina kora

Slika 57. Napukline i greke povrine odljevaka

Popravke odljevaka
Dio greaka odljevaka moe se otkloniti Za popravljanje greaka odljevaka primjenjuju se
razni postupci:

Slika 58. Popravke odljevaka

Koji e se od postupaka primijeniti, ovisi o vrsti pogreke i o namjeni odljevka.

Kitanje

48

Namijenjeno je estetskim popravcima, kada prisutne greke ne smanjuju mehanika

svojstva odljevaka do nedoputenih granica. Koriste se razliiti kitovi plastine mase ili
mjeavine metalnih prahova i plastinih masa.
Impregnacija
Namijenjena je uspostavljanju nepropusnosti poroznih odljevaka. Impregnacijom se ne
mogu popraviti odljevci s grubim poroznostima niti odljevci nezadovoljavajuih mehanikih
svojstava. Postupak impregnacije ovisi o koritenom sredstvu te detalje provedbe postupka
propisuje proizvoa sredstva za impregnaciju.
Zavarivanje
Za popravke odljevaka zavarivanjem u pravilu se koriste elektroluni postupci zavarivanja,
kod kojih je ue podruje grijanja nego kod postupaka plinskog zavarivanja
Kod popravaka odljevaka od nelegiranih elika se pri elektrolunom zavarivanju koriste
ice koje imaju slian sastav kao i odljevak. Kada je prisutna opasnost od pojava pukotina pri
zavarivanju odljevci se predgrijevaju. Po zavarivanju, odljevci se are kako bi se uklonila
unutarnja naprezanja.
Odljevci od legiranih elika se u pravilu popravljaju elektrolunim postupcima
zavarivanja sa zatitnim atmosferama. Na taj se nain sprjeavaju promjene sastava legura u
povrinskim slojevima odljevka.
Popravci sivog lijeva se popravljaju zavarivanjemi u hladnom i predgrijanom stanju. U
hladnom stanju zavaruje se polako i stalno kontrolira da temperatura okoline zavara ne
premai vrijednost koju moe podnijeti ruka. Kod toplog se zavarivanja odljevak predgrijeva
do temperature od oko 600 C, a nakon toplog zavarivanja odljevak se postepeno hladi u
pei.
Odljevci od bijelog kovkastog lijeva se nakon popravaka zavarivanjem moraju ariti, a
odljevci od crnog kovkastog lijeva se ne popravljaju zavarivanjem ve tvrdo leme pri
temperaturama oko 850 900 C.
Odljevci od aluminija i legura aluminija, kao bronci, zavaruju se s elektrodama od istog
materijala kao to je i osnovni materijal.
Metalizacija
Kod metalizacije se sloj metala na odljevak nanosi u rastaljenom stanju. Mlaz taline metala
se iz pitolja k odljevku usmjerava strujom zraka.

Literatura
49

1.

Bauer B., Mihali I.: Osnovi tehnologije lijevanja, Fakultet strojarstva i

brodogradnje, Zagreb, 2012.

2.

Cukor G.: Proizvodne tehnologije, Tehniki fakultet Rijeka, 2008.

3.

Dobler H-D., Doll W., Fischer U., Gnter W., Heinzler M., Vetter R.: Fachkunde
Metall, Europa-Lehrmittel, Haan-Gruiten 2003.

4.

Geljman A. S., Korsakov V. S. i dr.: Inenjersko tehniki prirunik, peta knjiga

(obrada montaa tehnologija), IP "Rad", Beograd, 1979.

5.

Reikher A., Barkhudarov M. R.: Casting: An Analytical Approach, Springer, 2007.

50