EFIK BELAGI

SPOMENICI NARODNOOSLOBODILAKE BORBE U JAJCU

I NJIHOVA ZATITA
LES MONUMENTS DE LA GUERRE DE LA LIBERATION
NATIONALE, A JAJCE, ET LEURS PROTECTION

UVOD
Zavod za zatitu spomenika (kulture NR Bosne
i Hercegovine pristupio je planskom evidentira
nju spomenika nae najnovije istorije na teritoriju
itave Republike. Uz pomo narodnih odbora i
organizacija
Saveza Narodnooslobodilakog rata
putem pismene ankete prikupljeni su opti (po
daci o raznim vrstama spomenika NOR-a. Ti su
podaci vrlo razliito dati, negdje su samo turo
nabrojani objekti, negdje je o ovome ili o onome
dato vie podataka, na teritoriju nekih optina
kao spomenici NOR-a shvaeni su samo oni koji
su u vidu skulptura podignuti iza Osloboenja,
itd. Openito se moe rei da je anketa imala svoj
smisao, ali da je pruila samo prve podatke na
osnovu kojih sluba zatite sada mora preduzeti
niz akcija oko potpune i strune evidencije, kao
i niz drugih akcija oko pravilne zatite barem
onih najvanijih spomenika. U tu svrhu se na
pojedinim podrujima pristupilo temeljitom evi
dentiranju spomenika. J e d a n od najvrednijih
kompleksa takvih spomenika svakako je Jajce pa
smo mu meu prvima posvetili panju.
Za ovakvu vrstu poslova dosada nije bilo
uzorka. Morao se nai i metod i oblik rada. Za
takav r a d ima i drugaijih tekoa. O dogaajima
iz rata literatura je jo uvijek vrlo oskudna.
Materijali koji su prikupljeni za pisanje parti
zanskih kronika nisu (jo (provjereni i s r e e n i .
Za vrijeme samoga Oslobodilakog rata dogaaji
su se vrlo rijetko zapisivali. Za takve poslove
ljudi obino nisu imali vremena ni mogunosti.
Malo je ljudi koji su zapamtili sve to su doi
vjeli u ratu. I oni nestaju, ili nisu na okupu, pa
je podatke o dogaajima vrlo teko kompletirati
i provjeravati. Pa i oni ljudi koji su cijelo vri
jeme ili vei dio vremena rata bili u Jajcu esto
su na pojedine dogaaje gledali na svoj nain

zbog ega su im dananje izjave o istom doga

aju ponekad vrlo razliite. Ima sluajeva gdje o
jednoj te istoj stvari, linosti ili dogaaju, napr.,
sa tri strane dobijemo tri razliita podatka. Neki
su poslovi sami po sebi bili konspirativni i njih
je znao samo ogranien broj ljudi. Itd. Pa i u
takvim okolnostima nastojalo se da u ovome
lanku podaci budu to bolje provjereni. Znatna
olakica u radu bila je u tome to su neki podaci
datumi ili imena ljudi mogli da se provjere
u dokumentima Vojno istoriskog instituta u Beo
gradu ili preko ljudi koji su uestvovali u poje
dinim dogaajima u Jajcu za vrijeme rata a sada
se nalaze na visokim dravnim dunostima. Tamo
gdje je i pored toga neki podatak ostao nesiguran,
nisam ga ni iznosio. U prikupljanju i provjera
vanju podataka najvie su mi pomogli slijedei
drugovi: Dervi Krlak, pretsjednik NO optine
Jajce, Stipo Bilan, pretsjednik NO sreza jajakog,
Radomir Mitri, sekretar Sreskog komiteta KP
BiH u Jajcu, Duan Marjanac, upravnik Muzeja
Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu, Nemanja
Vlatkovi, sekretar Savjeta za narodno zdravlje
NR Bosne i Hercegovine, Albert Altarac, potpred
sjednik NO optine Stari Grad u Sarajevu, Dragi
Milenkovi naelnik Istoriskog odjelenja CK
SKJ u Beogradu, ore Andrejevi-Kun, dravni
majstor-slikar u Beogradu, ing. arh. iva orevi, dravni potsekretar u Izvrnom vijeu NR
Srbije i Boko karo, pukovnik J N A u Beogradu.
Njima, kao i drugim koji su mi ukazali pomo
dugujem veliku zahvalnost.
Napominjem da eventualno navoenje pojedi
nih imena u vezi sa dogaajima u Jajcu nema
svrhu da se neije zasluge naroito istiu nego
samo da se pojaa vjerodostojnost podataka.

69

Sigurno je da ovaj rad ima i svojih nedosta

taka, naroito nepotpunosti, a moda bi se mogli
navesti i razlozi za drugaiji metod i oblik u
obradi ove vrste spomenika. Namjera mi je bila
najvie u tome da pomognem da se spomenici
NOB-e u Jajcu to strunije evidentiraju za po
trebe slube zatite spomenika kulture.
Prvi dio radnje je kratak prikaz vanijih do
gaaja NOR-a u Jajcu za koje je vezan niz spo

menika, drugi dio se odnosi na same objekte i

njihova spomenika svojstva, a trei je posveen
konzervatorskim problemima tih spomenika.
Osnovni tehniki podaci o vanijim zgradama,
(koje je po slubenoj dunosti, samnom zajedno,
prikupio na terenu ing. Alija Bejti) kao i fotosnimci uzeti su iz evidencije Zavoda za zatitu
spomenika kulture BiH.

I
JAJCE U NARODNOOSLOBODILAKOJ BORBI
Jajce je u istoriji naih naroda imalo istaknutu
ulogu. Njegova davna prolost nije dovoljno ispi
tana, ali se po mnogim znacima moe zakljuiti
da je podruje grada kao i njegove blie i dalje
okoline bilo poznato u doba Ilira i Rimljana, a
pogotovo u kasnijem Srednjem vijeku i u vrijeme
turskog osvajanja Bosne. O tome govore tragovi
preistoriskih naselja u dolini Plive, bogati ostaci
rimskih naselja, Mitrasov h r a m u samom gradu,
bazilika u selu Mujdiima, rimski vojni utvreni
logor u ipovu, a onda Toranj sv. Luke, odnosno
ostaci crkve iz XIII vijeka u gradu, te utvreni
grad Jajce velikog vojvode Hrvoja Vukia, sa
katakombama, iz kraja XIV i poetka XV vi
jeka.
Poslije smrti Hrvoja Vukia Jajce je postalo
prestolnica bosanskih vladara kralja Stjepana
Ostoje, kralja Tome, a kasnije i njegovog sina
Stjepana Tomaevia koji se tu i krunisao 1461
godine. Prvi pad Jajca pod Turke 1463 godine
smatrao se dogaajem kojim je zavren period
slobodne srednjevjekovne Bosanske drave. Idue,
1464 god. maarski kralj Matija Korvin oduzeo
je Jajce od Turaka i utvruje ga kao eljeznu
kapiju kranskog Zapada. Konano je Jajce
palo u turske ruke god. 1527.
U istoriji Narodnooslobodilakog rata Jajce
pretstavlja poglavlje od izuzetne vanosti. Iznijeu samo neke podatke o tome:
U Jajcu i okolini je Komunistika partija na
vrijeme izvrila sve pripreme za organizaciju na
rodnog ustanka protiv okupatora i domaih izdaj
nika i kapitalistikih vlastodraca. Ve u avgustu
1941 god. Janjsko-Pljevski odred oslobaa ipovo
i zarobljava 200 domobrana, nekoliko stotina pu
aka i 2 topa. Malo zatim ovaj odred je preformiran u Trei krajiki odred koji pod komandom
Simele olaje, Danka Mitrova, Makse Dakia,
Rade Marjanca, Vase Butozana, Nemanje Vlatkovia i Stipe Bilana vri niz znaajnih, uspjenih
akcija. Poznat je podvig legendarnog junaka o
laje koji je sa 500 boraca nou izmeu 2 i 3 no
vembra 1941 god. izvrio estok napad na Jajce
u kojemu je osim ustaa i domobrana bio njemaki

70

garnizon od 3000 dobro naoruanih vojnika. olaja je tada zauzeo Tvornicu i uporite usine, ali
1
se zbog prevelike magle morao povui. Ujesen i
krajem 1941 godine jajaki partizani su znaili
ozbiljnu vojnu i politiku snagu koja je u svojim
2
rukama drala skoro itav jajaki srez .
Prvo osloboenje Jajca uslijedilo je ujesen
1942 godine. Napad je organizovan po nareenju
Vrhovnog taba NOV i POJ. P r e m a zapovijesti
Operativnog taba za Bosansku Krajinu od 22.
IX. pripreme su briljivo izvedene, jer je nepri
jateljska posada brojala preko 1500 vojnika, od
ega 6 satnija dobro naoruanih ustaa 3 . U napadu
su uestvovale ove jedinice: Prva i Druga kraji
ka brigada, Druga proleterska brigada, etvrta
crnogorska brigada, Bataljon Pelagi i dijelovi
Treeg krajikog odreda. Formirane su tri udarne
grupe pod komandom Peke Dapevia, Ljube uria i Milinka Kuia. Dijelovima Krajikog odreda
komandovao je Rade Marjanac. Crnogorska bri
gada je imala zadatak da zauzme komunikacije
izmeu Jajca i Donjeg Vakufa. Napad je poeo
24 septembra u 23 sata. Poslije estokih borbi
grad je zauzet 25. septembra predveer 4 . Akcija
je vrlo dobro izvedena. U borbi se naroito ista
kla Druga proleterska brigada koja je na juri
zauzela utvreno uporite usine. Veliki podvig
uinio je Ranko ipka koji je sa 2 bataljonom
Druge krajike brigade zauzeo jajaku tvravu i
na nju postavio partizansku zastavu kao znak da
je Jajce osloboeno. U pobjedi je osobitu vanost
imala artiljerija u ijem sastavu je bila i jedna
haubica koju su partizani prole godine zarobili
od neprijatelja. Prilikom zauzimanja grada ubi
jeno je oko 400 ustaa, a zarobljeno je preko 500
ustaa i domobrana. Zaplijenjeni su 6 topova, 4
vagona artiljerijske i puane municije i 52 va1
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten
Vrhovnog taba, str. 126; Vladimir Dedijer, Dnevnik,
II izdanje, Beograd, 1951, str. 213.
2
Zbornik d o k u m e n a t a iz NOR-a, tom II, Bilten
Vrhovnog taba, str. 102.
3
Zbornik d o k u m e n a t a iz NOR-a, tom IV, knj. 7,
str. 110111.
4
Vladimir Dedijer, Dnevnik, str. 216.

gona soli to je u ondanjim prilikama bilo od

5
velikog znaaja za NOV i osloboene krajeve .
Zaplijenjene su i 2 haubice. U nizu uspjeha koji
su donijeli osloboenje mnogih gradova u Za
padnoj Bosni Glamoa, Kljua, Livna, Mrkonji Grada i drugih osloboenje Jajca je zna
ilo veliki dogaaj. Uniteno je jo jedno jako
ustako uporite u Krajini, stvoreni su jo povolj
niji vojniki i politiki uslovi za nove bitke i po
bjede..., kae se u Saoptenju Operativnog
6
taba za Bosansku Krajinu.
U osloboeno Jajce stigao je i drug Tito. To
je bilo 28 septembra. Istog dana, navee, Pozorite narodnog osloboenja dalo je pretstavu za
7
partizane i graanstvo . Partizani su tada ostali u
gradu do 5 oktobra zakljuno, kada su se pod
borbom sa Nijemcima, koji su uporno napadali ve
due vremena, povukli, tako da je u Jajce nepri
jatelj uao 6. oktobra. P r i povlaenju partizani
su spalili zgradu Grand Hotela i onesposobili
8
elektrinu centralu i tvornicu.
Drugo osloboenje Jajca bilo je oko dva mje
seca iza toga. Napad je uslijedio takoer po na
reenju Vrhovnog taba. U tu svrhu izdata je i
zapovijest taba Tree NOU divizije od 22 no
vembra 1942 god. 9 U napadu su uestvovale
snage Tree i Prve divizije: Prva dalmatinska
brigada pod komandom Marjana Bilia, Prva cr
nogorska brigada sa Savom Kovaeviem kao ko
mandantom, Druga hercegovaka pod komandom
Vlade egrta, Trea krajika brigada i dijelovi
Jajakog odreda pod komandom Rade Marjanca
i Nemanje Vlatkovia. Napad je poeo 24 novem
bra u 20 sati. Vodila se estoka borba. Neprija
telj je imao tenkove i jaku artiljeriju. Poslije
tekih borbi grad je zauzet 26 novembra. Grad je
ve skoro sav bio i ranije zauzet, ali je neprijatelj
iz pravca Travnika dobio pojaanja u tenkovima
zbog ega je ponovno nastala ogorena borba u
kojoj se naroito istakla jedna grupa iz bataljona
Ante Joni Prve dalmatinske brigade kojom je
komandovao Zeko Vojvodi. Ova grupa je pod vrlo
tekim okolnostima i rtvama zaustavila tenkov
sku kolonu, zatitila tab brigade i time mnogo
doprinijela konanom osloboenju grada. Plijen
je bio bogat. Meu ostalim zarobljeno je nekoliko

Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten

Vrhovnog taba, str. 215; Vladimir Dedijer, Isto tamo,
str. 218.
6
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 7,
str. 155157.
7
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 7,
str. 160.
8
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 7,
str. 187.
Vl. Dedijer, Isto tamo, str. 220.
9 Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj 8,
str. 7879.

10

protivtenkovskih topova i 30 vagona soli. Zbog

velikog junatva koje je kod osvojenja grada po
kazala Prva dalmatinska brigada je dobila Titovu
11
pohvalu.
Neprijatelj se nije mogao nikako pomiriti sa
tako velikim uspjehom partizana i ubrzo je po
eo da se koncentrie i napada na Jajce. Dovukao
je ogromno nadmone snage i upotrebio ih u na
padima. Poslije est dana neprestanih borbi Ni
12
jemci su uspjeli da 5 decembra uu u grad.
Najkrupniji period u ivotu Jajca u toku Narodnooslobodilake borbe je njegovo tree oslo
boenje po emu ono i ima tako veliki istorijski
znaaj.
Oamuen silnim talasom naraslih partizanskih
snaga koje su oslobaale velike teritorije zemlje,
malobrojan i obeshrabren, neprijatelj se povukao
iz grada, pa su nae oslobodilake snage bez borbe
13
zauzele Jajce 17 augusta 1943 godine . Na dan
20 augusta tab Desete divizije Drugog korpusa
izvjetava Vrhovni tab da je Sedma brigada
zaposjela Jajce, a 21 augusta isti tab u svome
strogo povjerljivom izvjetaju tabu Drugog bo
sanskog NOU korpusa javlja da su 17 augusta
jedinice Janjskog odreda ule u grad, nakon toga
Sedma i esta brigada i da u gradu nijesu voene
borbe jer se neprijatelj povukao. U izvjetaju se,
osim toga, kae da je zaplijenjeno 4900 kg. eera,
2400 kg. soli i vea koliina sanitetskog materi
jala, da je graanstvo dobro primilo ulazak par
tizana, da je odmah uspostavljena Komanda mje
sta, zatim krojaka i obuarska radionica, da je
uspostavljena eljeznika i telefonska veza sa Do
njim Vakufom, da je 20 avgusta odran veliki i
uspio zbor i da narod pristupa u partizane. 1 4
Odmah po zauzimanju grada stigao je i Vr
hovni tab sa drugom Titom. Po svemu se ve
moglo vidjeti da e trei period osloboenja Jajca
potrajati due. Jajce je odmah postalo i sjedite
Centralnog komiteta Komunistike partije Jugo
slavije, Centralnog komiteta Saveza komunistike
omladine Jugoslavije, Centralnog odbora AF-a,
USAOJ-a, taba Prvog korpusa i Desete divizije,
Saveznikih vojnih misija i mnogih drugih zna
ajnih slubi i ustanova. Jajce je postalo centar
vrlo velike osloboene teritorije Zapadne i Cen
tralne Bosne na kojoj je bila dobro organizovana
10
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 8,
str. 167170; Zbornik dokumenata iz NOB-a, tom II.
Bilten Vrhovnog taba, str. 215217; Vl. Dedijer, Isto
tamo,
str. 227.
11
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten
Vrhovnog taba, str. 221.
12
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom II, Bilten
Vrhovnog taba, str. 229;
Zbornik dokumenata iz
NOR-a,
tom IV, knj. 8, str. 246.
13
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 16,
str. 167; Rodoljub olakovi, Zapisi iz Narodnooslobodilakog rata, knj. V, Sarajevo, 1955 god., str. 44.
14
Zbornik dokumenata iz NOR-a, tom IV, knj. 16,
str. 171.

71

i sasvim dobro funkcionisala narodna vlast sa

saobraajem, trgovinom, prosvjetom i drugim gra
nama. Ne samo to ono je faktino postalo po
litiki i vojni centar itave osloboene teritorije
koja je iznosila polovinu Jugoslavije, na kojoj je
300.000 partizana organizovanih u 8 korpusa sa
28 divizija i 82 brigade njihovog sastava, kao i 11
divizija van sastava, na kojoj je, osim toga, bilo
108 partizanskih odreda i 17 samostalnih bataljona. Te snage su se borile sa 22 njemake, 9 bu
garskih i 20 domaih satelitskih divizija sa ukup
15
no 660.000 vojnika.
Pravilno uoivi i ocijenivi sve momente me
unarodne i unutarnje vojne i politike situacije
kapitulaciju Italije, brojno i oruano snaenje
NOV, veliki osloboeni teritorij, razvoj organa
narodnih vlasti, snagu domaih izdajnika, afir
maciju partizanskih snaga u meunarodnom od
nosu, itd. CK K P J i Vrhovni tab sazvali su
Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugo
slavije u njegovo drugo zasijedanje koje je i odr
ano 29 novembra 1943 godine u opravljenom
bivem Sokolskom domu u Jajcu. Tada je 208
izabranih delegata svih naih naroda jednoglasno
odluilo da se AVNOJ konstituie u vrhovno za
konodavno i izvrno narodno predstavniko tijelo
i uspostavi Nacionalni komitet kao privremena
vlada, da se oduzmu sva zakonska prava izbje
glikoj vladi i zabrani povratak u zemlju kralju
Petru II Karaoreviu, da se Jugoslavija izgradi
na federativnom principu kao ravnopravna za
jednica svih naih naroda, zatim da se u NOV
uvede in Marala i, u vezi s tim, drug Tito ime
nuje prvim Maralom, te donijelo i ostale dobro
poznate odluke: o priznanju i zahvalnosti NOV,
o odobravanju odluka, naredaba i izjava Izvrnog
odbora AVNOJ-a i Vrhovnog taba NOV i POJ i
o prikljuenju Slovenakog Primorja, Beneke Slo
venije, Istre i Hrvatskih jadranskih otoka Jugo
slaviji 1 6 .
Odluke Drugog zasijedanja AVNOJ-a bile su
osnov za kasniji razvoj itave nae Narodne
revolucije. Snaga odluka
Drugog zasijedanja
AVNOJ-a nije bila samo u njihovoj politikoj
sadrini. Njihova najvea mo je bila u tome to
su one pravno registrovale objektivne injenice
iza kojih je stajao naoruani narod i to su bile
donesene u jednom dobro izabranom momentu
kada su meunarodni ugled i uticaj Jugoslaven
ske Narodnooslobodilake borbe dostigli vrhu
nac. 1 7 Zato Jajce sa svojim Drugim zasijedanjem
AVNOJ-a znai stvaranje a i raanje socijalistike
15
Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 4445; Vl.
Dedijer, Josip Broz-Tito, Beograd, 1953 god., str. 379.
382 1 6i 383.
Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 65-66; Spome
nica Drugo zasijedanje AVNOJ-a 19431953, Beograd,
1953,
str. 735.
17
Edvard Kardelj, Deset godina nove Jugoslavije,
Borba, 29. XI. 1953.

72

Jugoslavije. Zbog toga Nova Jugoslavija na svome

grbu i nosi 29-XI-1943 kao svoj roendan.
Odmah poslije Drugog zasijedanja AVNOJ-a
novi organi i nove slube su poeli svoja funkcionisanja. Tu se u Jajcu poela razvijati i naa prva
diplomatija.
Naravno da neprijatelj nije mogao sve to mir
no posmatrati. On je preduzimao mnoge mjere da
osujeti rad centralnih organa NOP-a u Jajcu,
esto je bombardovao grad, pa i sasvim neduan
18
svijet koji je bio okupljen pazarnim danom. Ali
to nije sprijeilo intenzivan rad na razvijanju
svih funkcija nove drave. Pred navalom naorua
nih Nijemaca, kada nije imalo smisla rtvovati
snage, Vrhovni tab je odluio da se Jajce evakuie. To je uinjeno 7 j a n u a r a 1944 godine. Na
povlaenju je drug Moa Pijade sa estoricom
boraca, po zadatku, onesposobio Elektrinu cen
19
tralu.
etvrto i konano osloboenje grada bilo je
12 septembra 1944 godine. U tome periodu Jajce
je postalo neka vrsta centra politike djelatnosti
na velikom podruju Bosne i Hercegovine. Tu je
sjedite Pokrajinskog, Okrunog, Sreskog i Optinskog komiteta K P J , SKOJ-a, AF-a, vojnih
i politikih tabova. Tu zasijeda Zemaljsko anti
faistiko vijee narodnog osloboenja BiH, tampa
se Osloboenje kao organ Narodnog fronta, odr
avaju se vojni i politiki kursevi. Popravljena je
elektrina centrala i osposobljena za rad Tvornica.
Dom AVNOJ-a je opet postao arite kulturnoprosvjetnog ivota. Tu je poela da nastupa i no
voosnovana Centralna
pozorina grupa BiH.
Osloboenjem Sarajeva 6 aprila 1945 godine iz
Jajca su prenesene republike ustanove spremne
da samo nastave svoje djelovanje koje su zapoele
u Jajcu. 2 0
Iz ovog kratkog pregleda vanijih dogaaja
vidi se kakvo je mjesto Jajce zauzimalo u Narodnooslobodilakom ratu. Doprinos samih gra
ana Jajca i njegove neposredne okolice u r a t u
je bio velik i on se izraavao u mnogo vidova.
Izmeu ostaloga, u Narodnooslobodilakoj borbi
je palo 800 sinova i keri ovoga grada, a faisti
su pobili 2382 stanovnika. 2 1 Ali, Jajce je imalo
sreu da prvo od svih gradova i mjesta Jugosla
vije pozdravi novu dravu, prvu vladu i Tita kao
Marala. Drugo zasijedanje AVNOJ-a je, besumnje, najvei dogaaj ne samo Jajca i Bosne i Her
cegovine, nego najvei dogaaj itave nae Na
rodnooslobodilake borbe. Ono pretstavlja sasvim
novu stranicu cjelokupne istorije naih naroda.
18

Vl. Dedijer. Dnevnik, str. 586.

Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 99-100.
30
Arhiv CK KP BiH, tom I, knj. 2, str. 382 i 392.
21
Iz referata Dervia Krlaka na sveanoj sjed
nici Saveznog izvrnog vijea, prilikom proslave 10godinjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu.
29. XI. 1953 god., Osloboenje od 1. X I I . 1953 go
dine.
19

Zato sve ono to je vezano za period NOB-e u

Jajcu, a ostalo je do danas da nas potsjea na to
veliko doba i da mlae generacije vaspitava, pretstavlja bogato kulturno narodno nasljee, pretstavlja neizmjerno vane spomenike Narodnooslo-

bodilake borbe
jima su djelovali
drugom Titom na
koji su dokumenti
briljivo uvati.

Dom AVNOJ-a, zgrade u ko

CK K P J i Vrhovni tab sa
elu, svi objekti i predmeti
toga doba koje moramo

II
PREGLED
Ovdje u dati opis najvanijih spomenika
NOB-e u Jajcu i istaknuti one elemente koji
jasno govore o njihovim spomenikim svojstvima.
DOM AVNOJ-a
Tako se zove zgrada u kojoj je odrano Drugo
zasijedanje AVNOJ-a i koja, prema tome, danas
pretstavlja prvorazredni spomenik nae novije
istorije. U njoj je danas Muzej drugog zasijedanja
AVNOJ-a pa je poznata i pod tim imenom. To
je vei objekt moderne arhitekture kakva se raz
vijala kod nas izmeu dva rata. Zgrada je situi
rana na junoj periferiji grada, na desnoj obali
Plive, ispod velikog sedrenog platoa i u blizini
drugih prirodnih i spomenikih objekata: vodo
pada Plive, groblja na Varonicama, stare da
mije s domaom, profanom arhitekturom i vile
Elektrobosne na Varonicama, koja je takoer
znaajna za NOB-u. To je jednokatnica longitu
dinalnog tlocrta, koja je prvobitno bila namije
njena potrebama Sokolskog drutva. Otuda je re
zultirao i program potrebnih prostorija. U prvoj,

SPOMENIKA
suterenskoj etai je prostor za ogrijev i sanitarnu
bateriju, u prizemnoj etai glavna drutvena dvo
rana s pozornicom te s upravnim prostorijama,
baterijom umivaonika i w.c.-a i drugim nuzgrednim prostorijama, a na katu, izvan prostora sale,
prostorije za biblioteku i itaonicu te stan za u
vara. Glavni prostor, sala veliine 18,00 X 14,40
m, rijeen je trobrodnim sistemom, koji obiljaavaju dvije kolonade stupova, to omeavaju sre
dinji, vei prostor dvorane, a osvijetljena je
obostrano s dva reda prozora. U prednjem dijelu
sale je uzdignuta pozornica s potrebnim nuzprostorijama i objektima za predstave, predavanja
i sl. (svlaionica, suflernica, dio za orkestar itd.)
Komunikacije su rijeene na uobiajeni i funkcio
nalan nain tako, da se publika uvodi na glavni
ulaz preko popreno razvijenog foajea, a isputa
napolje kod masovnih priredaba na direktni izlaz,
koji je povezan s glavnim prostorom, na njego
voj sjevernoj strani.
Dom je gradilo bive Sokolsko drutvo u Jajcu
vlastitim trokovima, zatim dobrovoljnim prilozi-

Sl. 1. Tlocrt prizemlja Doma Avnoja

73

Sl. 2. Dom AVNOJ-a

ma i znatnijom novanom pomoi mjesne tvornice

Elektrobosna. Gradnja je zapoeta god. 1932, a
zavrena i dom otvoren god. 1934. Projekat za
gradnju dao je, prema podacima koji su dobiveni
u Jajcu, beogradski arhitekt Momir Korunovi,
ali se izvedba toga projekta investitoru inila od
ve skupa, pa je taj projekat neto preinaen i
prilino skraen. Prvi projekat bio je u stilu do
mae bosanske arhitekture. No, i ovom projektu,
kakav je realiziran, ne mogu se odrei kvalitete,
naroito to se tie istoe tlocrta i funkcionalno
sti prostora.

vale su se tu subotom i nedjeljom i kino-pretstave. Po dolasku okupatora u Jajce objekt je

poeo sluiti novoj namjeni kao jedan od okupa
torskih centara i sjedite organizacija te mjesto
gdje se prisilno sabiralo, zatvaralo i zlostavljalo
srpsko stanovnitvo iz ustanikih krajeva Bosan
ske Krajine. Uviajui upravo takvu funkciju,
NOV je zapalila taj objekt pri svom povlaenja
iz Jajca god. 1942, i tom je prilikom izgorjela sva
22
drvena konstrukcija i ponutrica objekta.
Ono, to je uniteno god. 1942 pri povlaenju,
obnovljeno je idue, 1943 godine, uoi istoriskog
Drugog zasijedanja AVNOJ-a, koje se potom odr
alo upravo u toj zgradi. Radovi su otpoeli dvadesetetvrtog dana po dolasku NOV i Vrhovnog
taba u Jajce; skoro na tri mjeseca prije dana
zasijedanja AVNOJ-a. Opravak je organizirao i
izveo arhitekt iva orevi na osnovi odredbe
Tehnikog odjeljenja Vrhovnog taba, koji je u
to ime 4 septembra izdao posebnu legitimaciju
tome arhitektu. (Fotokopija originalne legitima
cije izloena je u Muzeju u toj zgradi.) Obnovljena
je stropna i krovna konstrukcija novom drvenom
graom nad itavim objektom i izvreno bukanje
22

Vl. Dedijer, Josip Broz-Tito, Beograd 1953 god.,

str. 380.

Prostor na kojem je situiran dom nalazi se uz

samo korito Plive i prvobitno je bio dosta uzak
i kao takav nepodesan za gradnju, pa se na tome
mjestu jednim dijelom usjeklo brdo sedre na ju
noj strani, i tako se dobio dovoljan prostor i za
situiranje objekta i za izgradnju ulice ispred
objekta. Svi zidovi doma izvedeni su upravo od
te sedre, koja se dobila otkopam brijega; dakle,
materijal je dobiven na samome gradilitu.
Tlo, na kojem je temeljen dom, nije imalo
kvalitet dobrog nosivog terena. Sastojalo se jed
nim dijelom od naplavina Plive, a drugim od vjetakog nanosa gradskog smetlja. Iz tih razloga
objekt je temeljen na sistemu ipova. No, prora
un dubine i koliine ipova nije bio dobar za
ono suvie slabo nosivo tlo, i nastupilo je nejed
noliko slijeganje terena, a kao neminovna poslje
dica toga slijeganja pojavile su se i pukotine i u
konstrukciji objekta, i u temeljima, i u nosivim
zidovima.
Objekt je sluio svojoj prvobitnoj namjeni do
god. 1941, i to prvenstveno kao gimnastika sala
i drutvene prostorije Sokola, a od god. 1936 da-

74

Sl. 3. Opravljanje zgrade biveg Sokolskog doma za

Drugo zasjedanje AVNOJ-a

i kreenje fasada i unutranjosti. Umjesto salonita,

kojim bjee ranije dom pokriven, tada je stavljen
crijep, a umjesto parketa, koji je takoer izgorio,
postavljen je obian daani pod. itav taj posao
bio je izveden u rekordnom vremenu od 21 dana.
Drvenu grau dala je Elektrobosna sa svoga
skladita, a i zanatlije te fabrike su uestvovali u
23
tim radovima. Osim radnika Tvornice na opravci
Doma radili su borci NOV i omladinci Jajca. Na
dekoraciji doma radio je na poznati slikar ore
Andrejevi-Kun. Radove je esto obilazio drug
Tito i interesirao se za njihov uspjeh.
Za samo zasijedanje AVNOJ-a glavna dvorana
je bila ovako ureena: na pozornici su postavljena
dva duga stola, sastavljena i prekrivena crvenim
platnom, s osam obinih drvenih stolica u jednom
redu. Oko stola bile su postavljene dekorativne
kulise, a u pozadini pozornice prototip grba FNRJ
u gipsu, to su ga izradili u Jajcu slikar Kun i
kipar Augustini. Ispred pozornice, uz suflernicu
postavljen je podij, na koji se silazilo s pozornice
preko tri drvene stube. Na tome podiju postavljen
je obian stol s govornikim stalkom, a u poza
dini govornika bio je drugi stalak s bistom Tita,
koju je izradio Augustini. Taj podij bio je pre
kriven obinim bosanskim ilimom, koji je djelo
mino prekrivao i pod ispred govornice. Na po
zornici je bila svjetlea parola Smrt faizmu
sloboda narodu, a ispred ove ivjelo Antifai
stiko vijee narodnog osloboenje Jugoslavije.
Na zidu sale prema rijeci bila je parola ivjela
Crvena armija, a na ogradi balkona ivjela naa
junaka Narodnooslobodilaka vojska. Sala je
bila odreena za delegate, a balkon za goste. U
sali za delegate zasijedanja ispred govornice po
stavljeni su redovi stolica najrazliitijih oblika
i vrsta, onakve, kakve su se mogle u to doba nai
u Jajcu. U prvome redu bilo je i nekoliko fotelja,
od kojih je jedna odreena za Tita. Jo jedan ilim,
takoer bosanske izrade, bio je na ogradi balkona
sale, zatim nekoliko zastava i slike, domae i sa
veznike, !i to je bila dekoracija unutranjosti.
Sve je bilo skromno, mnogo skromnije od opreme,
kakva je bila u domu u Bihau prilikom Prvog
zasjedanja AVNOJ-a.
Sveanom otvaranju doma, 7-XI-1943 god., na
dan proslave Oktobarske revolucije prisustvovao
je drug Tito. 2 4 Tom prilikom je Kazalite na
rodnog osloboenja izvelo Gogoljevog Revizo
ra. Dom je kasnije esto koriten za predavanja,
konferencije, pozorine pretstave i u druge sline
svrhe. Moe se rei da je Dom bio centar kultur
nog i politikog ivota koji je tada u Jajcu bio
inae vrlo bujan.
23
Vl. Dedijer, Isto tamo, str. 380; Vl. Dedijer,
Dnevnik, Beograd, 1951 god., str. 635; Ing. arh. iva
orevi, Drugo zasijedanje AVNOJ-a, Front, vojni
ilustrovani list, 1953 god., br. 20.
24
Vl. Dedijer, Dnevnik, Beograd, 1951 god., str.
635636.

Sl. 4. Za vrijeme referata Druga Tita na Drugom zasijedanju AVNOJ-a

Zasijedanje AVNOJ-a je trajalo u toku itave

noi od 29 na 30 novembra. Sala je bila osvije
tljena elektrinom rasvjetom, koju je davala cen
trala Elektrobosne. U vezi s tim interesantno
je istaknuti veliku predostronost za sigurnost od
bombardovanja Jajca i same zgrade za vrijeme
zasijedanja, a ona se provela tako, da je bila te
veeri potpuno iskljuena rasvjeta u itavom
mjestu osim u domu. 2 5
Poslije povlaenja NOV-e i Vrhovnog taba
iz Jajca, 7 januara 1944 godine, raznesena je ponutrica toga doma, ali je sam objekt ostao, uglav
nom, neoteen sve do Osloboenja. Kako je po
slije Osloboenja objekt pretstavljao vaan spo
menik iz NOB-e, a bio je i nuno potreban za
drutveni i politiki rad, trebalo ga je temeljito
urediti, to je i uinjeno u 1947 i 1953 godini.
Prve godine izvedeni su zamaniji graevinski
radovi. To je zahtijevalo stanje samoga objekta.
Ve smo napomenuli da je objekt temeljen na
slabo nosivom tlu i da je konstrukcija bila popu
cala. Problem je rijeen na taj nain to su ispod
temelja objekta izbetonirane iroke stope, preko
kojih se teina objekta u novoj situaciji prenosila
na veu povrinu, i time se znatno smanjilo spe
cifino optereenje tla. Valjalo je, osim toga, lije
iti pukotine u zidovima, koje su se zapaale na
roito na fasadama, pa je i taj posao obavljen,
ali na jedan skuplji nain, koji je iao i za dekorativnim izraajem objekta: sve fasade su oblo
ene piljenim sadrednim kvaderima u prirodnom
izgledu. Osim toga prepravljena je stropna i krovna
konstrukcija. Pri tome su i istureni dijelovi
objekta prema Plivi, koji su prije imali ravno
25

Ing. arh. iva Djordjevi, Isto tamo.

75

krovite (terasu), dobili kosi krov sa crijepom. Ti

poslovi su obavljeni brigom i trokom Centralnog
odbora Saveza boraca NOR.
God. 1953, prilikom proslave desetgodinjice
Drugog zasijedanja AVNOJ-a, izvreni su daljnji
opravci objekta i potom tu instaliran i otvoren
Muzej II zasijedanja AVNOJ-a. Tada je na lije
vom zidu foajea postavljena mramorna ploa, ve
liine 110 X 65 cm, sa natpisom u latinici koji
glasi:
Predstavnici svih naroda Jugoslavije donijeli su na
Drugom zasijedanju Antifaistikog vijea Narodnog
osloboenja Jugoslavije, odranom u ovoj zgradi 29. i
30. novembra 1943 g., osnovne odluke o stvaranju De
mokratske Federativne Jugoslavije, kao djela optenarodne oslobodilake i revolucionarne borbe.
Povodom desetgodinjice toga velikog istoriskog ina, ova zgrada je pretvorena u Muzej
drugog zasiijedanja AVNOJ-a.
Vei radovi u tu svrhu izvedeni su naroito
u unutranjosti, u glavnoj dvorani. Na osnovi fo
tografija sa zasijedanja AVNOJ-a i drugih poda
taka rekonstruiran je enterijer onakav, kakav je
bio za vrijeme samog zasijedanja, a koji smo ve
opisali. Nije bilo vie originalnog namjetaja, ali
je na osnovi spomenutih podataka izraen novi
u istome stilu i materijalu. Obnova i ureenje
enterijera obavljeno je po upustvima ing. ive
orevia. U dvorani je postavljena moderna mu
zejska zbirka fotografija i drugih dokumenata,
koju je uredio zagrebaki arhitekt Emil Vii.
Izlobeni materijal se sastoji, prema inventarskoj
knjizi, od ukupno 177 fotosa i 179 dokumenata,
tampanih i onih u rukopisu. Sav taj matejal prikazuje u prvome redu Drugo zasijedanje
AVNOJ-a u Jajcu i sve to je bilo u vezi s tim
zasijedanjem.
U okviru proslave Desetgodinjice Drugog za
sijedanja AVNOJ-a otvoren je u ovoj zgradi Mu-

zej posveen Drugom zasijedanju. Otvorenje je

obavio drug Rodoljub olakovi, podpretsjednik
Saveznog izvrnog vijea, koji je tom prilikom,
pored ostaloga, rekao:
Zbog toga je Odbor (Odbor za ureenje i
odravanje znaajnih mjesta iz NOB i Revolucije
pri Centralnom odboru Saveza boraca NOR-a)
odluio da se zgrada u kojoj je odrano II zasi
jedanje AVNOJ-a, na kome su donesene istoriske
odluke, pretvori u muzej. U njemu e biti uvani
i izloeni svi materijali koji se odnose na taj
slavni datum nae istorije. Muzej treba da posje
tiocu prui istinitu i vjernu sliku uslova u kojima
se raala federacija jugoslavenskih naroda. Ali,
vie od toga i muzej treba da bude naim posje
tiocima, naroito omladini, mjesto na kome e se
napajati jugoslavenskim patriotizmom. Jer, ako
ikoje to ovo mjesto mora svakog naeg estitog
ovjeka ispuniti osjeanjem opravdanog ponosa
to je sin ove zemlje, to su upravo njeni ljudi u
irokom vremenu rata i Revolucije potvrdili ivotvornost nekoliko naela veoma znaajnih kako
za njihovu vlastitu budunost, tako i za budunost
ovjeanstva .. . 26
Proslava 1953 godine u ijem okviru je pod
pretsjednitvom Tita odrana Sveana sjednica
Saveznog izvrnog vijea, na kojoj je Moa Pijade
podnio referat o razvitku Nove Jugoslavije na
osnovi historiskih odluka II zasijedanja, zatim u
okviru koje je Petar Stamboli u ime Savezne na
rodne skuptine i Saveznog izvrnog vijea predao
Titu Povelju priznanja i zahvalnosti na izvrenom
djelu, gdje su se okupili svi preivjeli lanovi
AVNOJ-a i evocirali uspomene na 1943 godinu,
proslava koja je jasno pokazala kako se i koliko
na odlukama II zasijedanja razvila naa socija
listika drava, sama po sebi je nov doprinos zna
aja Jajca, a posebno zgrade Doma AVNOJ-a kao
spomenika NOB-e.

TITOVA KUA U PARKU

Malen i oku ugodan stambeni objekat s kalkanima i dvostrenim drvenim krovitem na lijevoj
obali Vrbasa, u dananjem parku to se stere od
vodopada Plive uz Vrbas. Ima samo prizemlje sa
etiri prostorije oko malog hodnika u poprenoj
osi zgrade. Vanjske su joj dimenzije u tlocrtu
6,00 X 9,90 m. God. 1953 kua je dobro opravljena
i izmijenjen joj dotrajali drveni pokrov pa se ini
kao da je i noviji objekt, ali je, uistinu, relativno
dosta stara kua. Prostor oko toga objekta ima
odnedavno dananju, parkovnu namjenu (od Oslo
boenja), a do 1941 god. tu je bio gradski rasad
nik cvijea sa staklenicima i drugim potrebnim
26

Osloboenje,
godine.

76

list

SSSN-a

BiH

od

1-XII-1953

ureajem. Rasadnik je osnovan negdje oko god.

18821883. Tada je nastala i spomenuta kuica
kao stan uvara toga rasadnika. Taj objekt sa
gradila je jajaka optina, a njeno je i danas vla
snitvo. Prvi baovan i korisnik te kuice bio je
Slovenac Jozef Turk. Radio je taj posao od samog
osnutka rasadnika pa sve do smrti, god. 1935. Po
sljednji baovan bio je Smajo Bibi. Za vrijeme
prologa rata, u kojem je ova kua bila vezana
za NOB-u, u toj kui stanovao je Salko Bibi, sa
svojom porodicom, radnik iz mjesne tvornice.
Danas u njoj stanuje porodica Muje Kulenovia.
Oko kue je danas park s niskom i visokom
vegetacijom i s prilazima s nekoliko strana. Na
jednom od tih prilaza, povie kue, stoji i drveni

Sl. 5. Titova kua u p a r k u

Sl. 6. Sjenica (ladnjak) kod Titove kue u parku

ljetnikovac, sofa ili sjenica kako je mjetani

zovu, koja je svojedobno sluila za odmor i
razonodu onima koji su stanovali u toj kui. Za
vrijeme drugog osloboenja Jajca zgrada je slu
ila za smjetaj taba Prve proleterske brigade.

skloniti od bombardovanja. Danas se to sklonite

koristi kao magacinski prostor.
Za vrijeme Titovog boravka u ovoj kui oku
pator je bombardovao grad, pa i dio oko ovoga
parka. Tito se tada obino sklanjao pod stijenu
na samome vodopadu Plive, gdje je imao ak i
sto za rad.
Neto iznad hladnjaka, kojih pedesetak metara
svega daleko od kue, u zasjeenom brdu sedre,
bio je ulaz u prostoriju gdje se moglo sigurno

Prve dane boravka u Jajcu god. 1943 drug Tito

proveo je upravo u toj kui, a onda je zajedno
s Vrhovnim tabom preao u Burievu kuu. U
toj kui radio je i spavao u prednjoj, tj. u kraj
njoj sobi lijevo s ulaza u hodnik. Kao uspomenu
na taj boravak Narodni odbor optine u Jajcu
otkupio je namjetaj te sobe i sobu danas dri
zajedno s tim namjetajem kao 'muzejski ekspo
nat. U toj sobi nalazi se sljedei namjetaj, sau
van iz onih dana, kad je drug Tito boravio u njoj:
drveni krevet sa skromnom posteljinom i nonim
ormariem, drveni umivaonik, priprost ormar i
sto sa dvije stolice, zatim dvije ponjave pa jedan
tampani akvarel nepoznatog pejsaa i Pintarieva, takoer tampana grafika vodopada Plive te
dvije zavjese na dva prozora. To je sve bilo vla
snitvo ondanjeg stanara Salke Bibia.
Kazuju u Jajcu da se Tito zadravao tu i preko
dana. Viali su ga tu mjetani na odmoru i u
spomenutom hladnjaku, sofi, vie kue, pa se i taj
drveni objekt slikovitog izgleda (smatra spome
nikom) koji uva uspomenu na Titov boravak u
tome kraju.

Sl. 7. Tlocrt prizemlja Titove kue u P a r k u

77

BURIEVA KUA
To je stambeni objekat bosanske folklorne
arhitekture u neposrednoj blizini katakombi, u
ulici Ejuba Ademovia br. 19, znaajan po tome
to je u njemu due vremena boravio i odatle ru
kovodio Narodnooslobodilakom borbom Vrhovni
tab NOV i P O J sa drugom Titom na elu. Kua
je graena na dvije etae, a po tlocrtnoj koncep
ciji ima iste oblike, dosta karakteristine za staru
stambenu arhitekturu Jajca, koju posebno akcentuira visoki etverostrani krov s klasinim pokro
vom od imle, kakva je i ova kua. U prizemlju,
u prednjem dijelu do same ulice su dvije sobe za
stanovanje, zatim druge dvije sporedne prostorije
u otkopu brijega i s druge strane hodnika, koje
danas slue za ostavu. Ulaz u prizemlje je s june
strane. Gornja etaa je istoga rasporeda, kao i do
nja samo s tom razlikom, to je prilaz u tu etau
sa sjeverne strane preko omanjih drvenih stuba
i to je na suprotnoj strani hodnika dograena
drvena veranda, djelomino zastakljena, derivat
divhana i kamerija starijih muslimanskih kua u
Bosni. No, dok nam ta kua svojim vanjskim iz
gledom prezentira u svemu stambenu arhitekturu
Jajca minulih vremena, u unutranjosti ona ve
ne prua takav dojam, jer su drvene stropove za
mijenili bukani, iako je i taj prostor intiman,
topao.
Kua je graena u drugoj polovici XVIII vi
jeka, a vlasnici su joj bili lanovi jajake porodice
Krlaka. Od polovice prolog stoljea nekoliko je
puta mijenjala vlasnike. Oko godine 1910 kupio
ju je uitelj Mehmed Hasi, a od njega 1934
godine Ante Buri, tadanji bravarski radnik u
Elektrobosni. Kuu je Buri popravio i u njenoj
unutranjosti izvrio znatne prepravke.

Sl. 8. Burieva kua

ostao do pred kraj novembra. Tu je boravio i ra

dio drug Tito, a uz njega i Aleksandar RankoviMarko. U dvjema prizemnim prostorijama do
ulice bile su kancelarije Vrhovnog taba. Na katu
je bila spavaa soba druga Tita i radna soba
Aleksandra Rankovia.
Titova soba bila je ona u jugoistonom dijelu
zgrade. Nije velika, 4,30 X 3,50 m, ali svijetla i

Godine 1943, za vrijeme treeg osloboenja

Jajca, bio je to jedan od najvanijih objekata u
tome mjestu. Krajem mjeseca avgusta, (nije po
znat taan datum), tu se smjestio Vrhovni tab i

Sl. 9. Tlocrt prizemlja Burieve kue

78

Sl. 10. Tlocrt sprata Burieve kue (u donjem lijevom

uglu Titova, a u gornjem desnom Rankovieva soba)

intimna. Soba je bila namjetena. Taj namjetaj,

onakav kakav je bio 1943 godine, sauvan je sve
do danas. On je ak onako isto postavljen kao to
je bio kada je tu boravio drug Tito. U zadnjem
desnom uglu smjeten je manji eljezni krevet
(1,85 X 0,82 m) s posteljinom. U drugom zadnjem,
lijevom uglu je pe marke Zephir, na sredini
sobe bosanski areni ilim i na njemu stol veli
ine 1,00 X 0,70 m s tokarenim nogama i s etiri
tapecirane stolice. U prednjem lijevom uglu na
lazi se obian dvokrilni ormar, a u ostalom slo
bodnom prostoru etiri stalka za cvijee. Na stolu
je milije, raen od domaih vezilja, a na ovome
pepeljara sa kutijom za cigarete. Ako jo spome
nem sliku domaice i domaina, nabrojao sam sav
namjetaj sobe.
Markova je soba bila na suprotnoj strani hod
nika, na katu, odmah do ulaza. Bila je to radna
soba u kojoj su se primali kuriri i izvjetaji, a
bila je ovako ureena: na sredini stol sa etiri
stolice, uz zadnju stijenu krevet s nonim orma
riem, u unutarnjem zadnjem uglu ormar, nasu
prot njemu vareka tuana pe, a uz prednji zid
do prozora stajali su kovezi i stoli s telefonom,
koji je tu instaliran odmah po dolasku Vrhovnog
taba u tu kuu. Na unutarnjem zidu visila je ve
lika geografska karta Jugoslavije.
Namjetaj iz Markove sobe nije se u potpuno
sti sauvao. Onaj pak u Titovoj sobi itav je i
soba se ne upotrebljava nego uva zajedno s na
mjetajem kao muzejski prostor koji se pokazuje
posjetiocima.
Drug Tito je u svojoj sobi esto i duboko u
no radio. Marko je opet u svojoj sobi najvie bo
ravio preko dana.
Za itavo to vrijeme u kui je stanovala poro
dica Buri. Stara Jelena, koja je do danas sa
svojom erkom ostala u kui, dobro se sjea
mnogih momenata iz toga doba. Ona pria kako
se Vrhovni tab najprije smjestio u prizemne pro
storije, malo poslije je drug Marko zamolio da
mu se ustupi jedna soba na katu za kancelariju,
a poslije nekoliko dana zamolio je i drugu sobu
s naznakom da je to lino za druga Tita. Ona
pria da je Tito esto donosio kafe, koju bi ona
njemu kuvala, a ponekad bi Tito ukuane astio
kafom na verandi. Za vrijeme uzbune, kada su
se ukuani plaili, da im se kua ne bombarduje,

Tito ih je tjeio i govorio da je vanije spasiti

glavu nego kuu.
Kuu povezuje s dvoritem katakombi mala
baa preko koje se za vrijeme uzbune prelazilo u
sklonite. U zadnjem dijelu te bae i tik uz kuu
nalazi se ljetna kuhinja, u kojoj je za vrijeme
boravka Vrhovnog taba stanovalo nekoliko dru
gova iz Prateeg bataljona koji su dodijeljeni lino
drugu Titu.
Kua je poznata pod imenom Burieva kua,
a takoer i pod imenom Titova kua. Ona je kao
spomenik nae novije istorije stavljena pod zatitu
drave. Na njoj je kao takovoj 1952 god. izvrena
zamjena dotrajalog daanog pokrova, zatim opravak verande te kreenje fasada kue u ukastom
tonu.
Na sjevernom zidu Titove kue stavljena je
mramorna ploa sa natpisom:
U ovoj zgradi nalazio se u jesen 1943 godine i ru
kovodio narodnooslobodilakom borbom Vrhvni tab
NOV I POJ i vrhovni komandant drug Tito.
elio bih da uz opis ove kue dodam jo dvije
stvari.
Kod angaovanja stanbenih i drugih prostorija
za potrebe NOB-e uvijek se vodilo rauna da to
ne bude silom, nego na uljudan nain. Tako je i
Ante Buri zamoljen da ustupi sobe u svojoj kui.
Domaica se i danas dobro sjea kako joj je drug
Marko plaao kiriju. Na 1. IX. 1943 god. drug
Marko je u tu svrhu uruio 2.000., a 10. X. 1943
god. 3.000. kuna. Kada mu je domaica rekla
da to ne treba, Marko joj je kazao: Treba, nare
dio drug Tito, a kod drugog sluaja kada je ona
upitala zato je sada vie, on je odgovorio: Pa,
dali ste nam jo jednu sobu. Burika se na to
nasmijala i dodala: E, dobrih li k i r a j d i j a . . . 2 7
Prilikom proslave, 1953 godine, Tito je posje
tio staru Buriku (mu Ante joj je poslije II Za
sjedanja AVNOJ-a od strane Njemaca uhapen i
kasnije puten, ali je, zbog posljedica zlostavlja
nja u zatvoru ubrzo umro) i kuu u kojoj je pro
veo relativno najvei dio vremena kada je sa
Vrhovnim tabom bio u Jajcu. Kada je pogledao
svoju sobu, konstatovao je, alei se: Pa, ovdje
je sve kao nekada; samo ove slike nije b i l o . . . (to
je slika druga Tita, koju je domaica kasnije sta
vila na zid).

KATAKOMBE I BARAKE VRHOVNOG TABA

Katakombama se zove podzemna komora u
dvije etae u ivcu kamenu na istonoj strani
jajake tvrave, kojih 10 metara na sjevero-zapad
od poznate Medvjed-kule. Namjena te prostrane
i impozantne komore bila je, pretpostavlja se,
kultnog karaktera, ali do danas nije jo objanjeno
da li je ona pravljena za iju grobnicu ili pak za

bogomolju. Po skulptorskim dekoracijama na ulaz

nom dijelu moe se sa puno vjerovatnosti pretpo
staviti da je komoru gradio osniva jajake tvr
ave veliki vojvoda Hrvoje Vuki za svoju po27
R. Sokolovi, K a k o se radilo na zgradi AVNOJ-a,
Borba od 29-XI-1953 g.

79

Sl. 11. Unutranjost Katakombi

rodinu grobnicu. Ako je to tano, onda objekt

pripada poetku XV vijeka. U svakom sluaju on
je vrijedan i impozantan arhitektonski spomenik
svoga doba i jedinstven po svojim osobinama. Nje
govu arhitekturu opisao je u tekstu i grafici iro
28
Truhelka, pa nije potrebno da se na tome ovdje
zadravamo, nego je u ovome sluaju vanije uka
zati na njegovu noviju istorisku vrijednost. U tim
prostorima za itavo vrijeme boravka NOV u
Jajcu 1943 g. bilo je sklonite od bombardovanja
za druga Tita i za lanove Vrhovnog taba, kao
i druga lica pri Vrhovnom tabu. Postojanje
upravo tih katakombi kao sigurnog zaklona od
napadaja iz vazduha bio je jedan od glavnih raz
loga da je Vrhovni tab i sve to je usko vezano
uz njega lociran ba na plato u neposrednoj bli
zini katakombi.
28
iro Truhelka, Katakombe u Jajcu, Glasnik
Zemaljskog muzeja, Sarajevo, IV, 1892 god. str. 5768.

Sl. 12. Barake Vrhovmog taba kod Katakombi

Meu objektima koji su bili usko vezani za

katakombe, najblie su bile dvije barake u sa
mome dvoritu katakombi, koje su sagraene kra
jem augusta 1943 g. za potrebe Vrhovnog taba.
To su dva objekta manjih dimenzija napravljena
na brzu ruku kao provizorne zgrade. Rodoljub
olakovi u svojim Zapisima o tome, pored osta
log kae:
Vrhovni tab je smjeten ispod samih zidina
jajake tvrave. Na nevelikom platou, izmeu
Medvid-Kule i Burica kue, sagraene su dvije
barake od amovih dasaka i pokrivene crnom katranisanom hartijom. U jednoj od tih baraka je

Sl. 13. Tehniki snimci baraka Vrhovnog taba kod Katakombi i Buria kue

80

radna prostorija druga Tita, u kojoj on, za jed

nom pregradom, na eljeznom vojnikom krevetu
i noiva. Ponekad bi noivao u Buria kui, sta
rinskoj bosanskoj kui na boj, na koji se penjalo s polja, drvenim s t e p e n i c a m a . . . U drugoj
baraci je prostorija deurnog oficira i minija
t u r n a trpezarija u kojoj je, za amovim stolom,
ipak nekako moglo da istovremeno jede desetak
29
ljudi.
Prva baraka od katakombi bila je orijentirana
prema ulici, a druga zakrenuta za 90 i okrenuta
ka jugu i s izlazom u pravcu katakombi. Obadva
objekta su bila pod jednostrenim krovom, a gra
eni tako da su nosive stijene bile skeletnog sa
stava s obostranom oplatom od vertikalnih dasaka
izmeu kojih je bila nabijena pilotina kao izola
cioni materijal protiv hladnoe. I jedan i drugi
objekt imali su po jednu prostoriju, prva je bila
veliine 2,40 X 3,70, a druga vea, 3,30 X 4,80 m.
Prostor je bio osvijetljen kroz glavne, prednje
fasade.
Ti objekti su sluili svojoj svrsi odmah od pr
vih dana dolaska Vrhovnog taba u Jajce pa sve
do poetka januara 1944 g., kada su nae snage
napustile grad.
Na rad druga Tita u toj baraci i pred njom
potsjea jedna fotografija na kojoj se vrhovni
komandant vidi za radnim stolom upravo na mje-

stu s lijeve strane barake i pored same bae

preko koje se dolazi u Buria kuu. Ta fotogra
fija potsjea na dane prije II zasjedanja AVNOJ-a,
dok drug Tito nije bio proglaen maralom i dok
nije dobio maralske oznake na uniformi, jer se
one ne vide na fotografiji.
Barake je gradilo Tehniko odjeljenje Vrhov
nog taba. One su nestale poslije povlaenja NOV.
Ali n a m nije poznato na koji nain: da li su ih
poruili sami partizani pri povlaenju, da li oku
patorske jedinice ili neko trei. Danas vie ne
ma ni traga od njih. No, poslije osloboenja iz
vrena je rekonstrukcija tih b a r a k a s isto spo
menikom namjenom. Ta ponovna izgradnja od
istog ili novog materijala (nije se moglo tano
utvrditi od kojeg materijala) izvrena je u okviru
programa proslave Petogodinjice II zasjedanja
AVNOJ-a, 29. XI. 1948 g. One su kasnije poru
ene, navodno 1953 g. Pored najbolje volje nije
se moglo saznati ni kako je dolo do rekonstruk
cije, niti do uklanjanja tih objekata. Zavod za
zatitu spomenika kulture u Sarajevu, evidenti
rajui spomenike u Jajcu, zatekao je i te barake
u augustu 1950 g., uzeo potrebne podatke o nji
ma i napravio tada njihovu skicu kojom se ovdje
sluimo, te stavio ih kao spomenike kulture pod
zatitu drave. Barake su uklonjene bez znanja i
obavjetenja Zavoda.

NEKI OBJEKTI UZ VRHOVNI TAB

U ulici Ejuba Ademovia, u kojoj se nalazi
Titova (kua kao nekadanje sjedite Vrhovnog
taba, te katakombe i barake pokraj njih, koje su
sluile kao sklonite lanovima i pratnji Vrhovnog
taba te za rad samog taba, ima jo nekoliko
objekata koji su bili vrsto vezani za Vrhovni
tab i druga Tita. Svi su oni grupisani oko te
kue i katakombi odnosno baraka. Dajem ovdje
kratke podatke o tim objektima i iznosim ih po
loajnim slijedom poevi od ulaza iz parka kroz
kapiju u gornji dio grada kod katakombi.
Medved
k u l a , objekt fortifikacione srednjevjekovne arhitekture, sagraen uz sami juni
bedem jajake tvrave. Ta kamena graevina
krunog horizontalnog presjeka s promjerom od
13,74 m, a debljinom zida u donjem dijelu od
4,00 m, u gornjem od :2,80 m, impozantan je
objekt svoje vrste i, to je naroito znaajno, je
dan od najstarijih ouvanih obranbenih objekata
u Bosni. Misli se da je graena u poetku XIV
vijeka. Koritena je i kasnije, u tursko doba. U
okviru naih rasmatranja, znaaj ove kule je u
tome, to je ona za itavo vrijeme, dok je Vr
hovni tab boravio u Burievoj kui i barakama,
bila skonite od napada iz vazduha za dijelove
29

Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 45.

Nae starine V.

Sl. 14. Drug Tito na r a d u u dvoritu b a r a k a nepo

sredno pred Drugo zasijedanje AVNOJ-a

81

Oni su koristili gornji kat, koji se sastoji od dvije

sobe i malog pretsoblja. Prema prianju Jovine
supruge, koja je za cijelo to vrijeme bila u kui,
kasnije je tu stigla i neka drugarica iz Italije, i
jeg se imena ona vie ne sjea. (Moda je to bila
drugarica Vida Tomi?) Inae u kuu su esto
svraali drugovi Tito, Pijade, Rankovi i drugi.
U danima boravka i rada spomenutih rukovo
dilaca u toj kui, jugoistono od toga objekta, uza
sami tvravski bedem, bilo je smjeteno mitra
ljesko gnijezdo za odbranu kompleksa svih obje
kata Vrhovnog taba od neprijateljskih bombar
dera. Gnijezdo je bilo smjeteno s vanjske strane
bedema na samoj litici, a jedini prilaz bio je od
spomenute kue, kroz masiv bedema, koji se na
roito u tu svrhu tada prokopao. Sama pak kua
bila je izvrsno zaklonjena od neprijateljske pje
adije. S june i istone strane titile su je visoke
sedrene litice, a prilaz joj je bio mogu jedino sa
zapadne strane, od katakombi, a tamo je ve i iz
drugih razloga postojalo dobro osiguranje Prate
eg bataljona.
Sl. 15. Saraeva kua

Prateeg bataljona Vrhovnog taba. Snane ka

mene mase toga objekta bile su zaista izvrstan
zaklon od postranih udaraca.
S a r a e v a k u a . Naspram ulaza u dvo
rite katakombi nalazi se vei i masivniji stam
beni objekt gotovo kvadratinog presjeka u tlo
crtu, graen za vrijeme austro-ugarske uprave za
stambene potrebe porodice Saraa. Posljedni vla
snik iz te porodice bio je Ahmed Sara. Kua je
u zadnje vrijeme znatno opravljena i renovirana.
Narodna predaja u Jajcu veli da je na mjestu te
kue u tursko doba bila tekija i musafirhana, a
vjerojatno u vezi s tim bie i stari naziv susjedne
ulice e h m a h a l a . Z a vrijeme bive Jugosla
vije u toj kui bila je andarmerijska komanda.
U periodu treeg osloboenja grada tu je jedno
vrijeme bilo smjeteno rukovodstvo, a i neki di
jelovi Kulturne ekipe pri Vrhovnom tabu. Pozoritem Narodnog osloboenja rukovodio je Ivo
Frol. Horom su rukovodili Oskar Danon i Nikola
Hercigonja.
K u a J o v e G r u b a a . U kolskoj ulici
br. 24, uza sam bedem, a istono od Medved-kule
i spomenute Saraeve kue, gotovo na kraju pla
toa to se visoko uzdie iznad korita Plive i ceste
dolje u kotlini, nalazi se mala kua s prizemljem
i jednim katom. Graena je 1933 g. Danas je u
prilino slabom stanju, a koristi je vlasnik stari
Jovo Gruba sa suprugom.
1943 g. u toj kui boravio je i radio Edvard
Kardelj, a uz njega i ef Tehnikog odjeljenja
Vrhovnog taba Vladimir Smirnov, zvani Voloa,

82

Zgrada Nie enske strune kole

nalazi se u ulici Ejuba Ademovia br. 16, na putu
od Titove kue prema centru grada, odmah uz
poznati romaniki spomenik Toranj sv. Luke.
To je jednokatna zgrada iz austro-ugarskog doba
razvedenog tlocrtnog rjeenja, pod vrlo strmim
alpskim krovom pokrivenim crijepom. Danas je u
dobrom stanju. U toj kui za vrijeme austro
ugarske i bive jugoslavenske uprave bila je smje
tena financijska stanica.
U dananjoj zgradi enske strune kole go
dine 1943 bila je kuhinja Vrhovnog taba i pri-

Sl. 16. Kua Jove Grubaa

epcima i bogatom rezbarijom u unutranjosti.

Bila je vlasnitvo starih jajakih kapetana, a po
sljednji od njih bijahu Mehmedbeg i Osmanbeg
Kapetanovi, potomci tih kapetana, po kojim su
se i prozvali.

Sl. 17. Zgrada Osnovne i Nie enske strune kole

tabskih jedinica. Hrana se nije dijelila tu nego

se nosila u dvorite katakombi i servirala u ba
raci.
Z g r a d a O s n o v n e k o l e nalazi s e pored
same zgrade dananje Nie enske strune kole.
Za vrijeme osloboenja Jajca koritena je za odr
avanje analfabetskih teajeva i za pravu osnovnu
kolu. Ona je vana i po tome, to je uoi II za
sjedanja AVNOJ-a u njoj odran sastanak vienijih pretstavnika svih delegacija koje su dole na
zasjedanje radi dogovora o formulaciji odluka
koje e se donijeti na Drugom zasjedanju. U ime
Centralnog komiteta K P J na tome sastanku bili
su prisutni Moa Pijade i Edvard Kardelj, koji su
dotle mnogo radili na pripremanju toga materi
jala 3 0 . P r e d kraj 1943 god. tu se uselila Tehnika
Okrunog komiteta K P J .

U arenici je 1943 g. bilo sjedite Agit-propa

CK K P J . Tu je boravio i radio drug Moa Pijade.
Jajani se i danas sjeaju kako je onih dana Moa
zalazio po duanima i radnjama u ariji te ku
povao papir i pribor koji je mogao sluiti za pi
sanje. Tu je Moa polovinom oktobra 1943 g.
osnovao nau, prvu telegrafsku agenciju Nove J u
goslavije Tanjug. Tu je Moa, pored ostaloga,
pripremao materijal i pigl za izdavanje u inostranstvu prvog broja ilustrovanog asopisa Nova
Jugoslavija, koji je neto kasnije, zajedno sa
Ivom-Lolom Ribarom, u poznatoj pogibiji od bombardovanja neprijateljskog avijona, prilikom ukr
cavanja u na avion, na Glamokom Polju uniten.
Pored Pijade, u arenici su boravili i radili Lola
Ribar, Vladimir Dedijer, Vladimir Ribnikar i neki
31
drugi .
U arenici je na uveni kipar Juraj Augu
stini imao svoj atelje 3 2 . Tih dana je Augustin
i portretirao druga Tita i izradio poznatu bistu
koja je bila izloena u Domu AVNOJ-a prilikom
zasjedanja, a koja je kasnije u borbi nastradala.
Augustini je u Jajcu radio i na mnogim, drugim
poslovima. On je dosta truda uloio u portretira
nje lanova Politbiroa CK K P J koje je vrlo
31
32

Vl. Dedijer, Isto tamo. str. 634.

Vl. Dedijer, Isto tamo, str. 636.

a r e n i c a . Tako se u narodu zove impo

zantna stambena kua u pseudomaurskom stilu
u produenju iste ulice (broj 12) p r e m a centru
grada, na istoj strani na kojoj su Osnovna i
Struna kola. Velik je to i masivan objekt Jajca
za svoje vrijeme, a gornji naziv dobio je po tome,
to su mu fasade bojene kao i druge nae grae
vine pseudo-maurskog stila, horizontalnim tra
kama, datim naizmjenino u crvenkastoj i svijetlo-plavoj boji. Graena je 1899 g., a podigao ju
je ondanji jajaki posjednik Suljaga Sara za
stan svoje porodice, koja se smjestila na katu, te
za besplatan konak za putnike namjernike, koji
je smjeten u prizemlju s posebnim ulazom sa
sjeverne strane. Danas kua pripada porodici uk.
Prije 1899 g. na mjestu te kue bila je jedna sta
rija bosanska kua, ures starobosanske stanbene
arhitekture, s okovima na sve etiri strane, mu30

Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 62.

Sl. 18. arenica

83

uspjeno prikazao u reljefu od jednog monolitnog

komada. I taj reljef je kasnije u borbi uniten.
Augustini je pomagao Kunu na izradi prvog
grba koji je za vrijeme zasijedanja AVNOJ-a
bio izloen u Domu. Augustini se dosta muio

sa materijalom za rad. U blizini nije bilo kvali

tetne gline, pa se ova morala donositi ak iz Livna.
Augustini se poslije Drugog zasjedanja AVNOJ-a
nije dugo zadrao u Jajcu, jer je po nalogu Vr
hovnog taba otputovao u Sovjetski savez.

TVORNICA ELEKTROBOSNA
Dananja tvornica Elektrobosna, koja je za
poela tu svoj rad kao akciono drutvo godine
1897, odigrala je znaajnu ulogu u toku Narodnooslobodilakog rata, a naroito u doba kada je u
Jajcu boravio Vrhovni tab za onih nepunih 5
mjeseci. Prije nego preem na neke naroito zna
ajne objekte u sklopu Tvornice, istaknuu neko
liko optih podataka iz kojih se vidi u kojem je
vidu sve Tvornica sluila Narodnooslobodilakoj
borbi.
Zgrade, postrojenja, zateeni materijali, zatim
proizvodi Tvornice obilno su koriteni za potrebe
NOP u vrijeme kada je grad bio u rukama parti
zana. To je bilo olakano time to je meu radni
cima Tvornice bilo dosta naprednih ljudi i to su
se radnici uopte brzo prilagoavali potrebama
NOP.
Interesantan je napr. podatak da je kod prvog
osloboenja Jajca u skladitima Tvornice naeno
52 a kod drugog 30 vagona soli, koja je u onim
prilikama opte oskudice soli na osloboenom te
ritoriju, znaila veoma mnogo. Naravno, so je
odmah po nalogu Vrhovnog taba raspodijeljena
na osloboene krajeve. Odmah poslije osloboenja

Sl. 19. Tvornica Elektrobosna

84

Jajca 1943 g. izvrena je reorganizacija u proiz

vodnji Tvornice. Ferosilicij, koji se dotada proiz
vodio u toj Tvornici, u ondanjim specifinim
uslovima nije imao prou na osloboenom teri
toriju, pa se prelo na proizvodnju karbida, koji
je sluio potrebama i vojske i stanovnitva. U tu
svrhu preureena je i talionika pe, i hlaenje
je izvreno u rekordnom vremenu od 21 dan s pu
nim kvalitetom novog proizvoda, karbida. Za po
tronju karbida bila je vezana i izrada karbitnih
lampi, pa su se i one izraivale u toj Tvornici i
to od lima, na dosta jednostavan nain, ali nain
koji je ipak zadovoljavao potrebe. Lampe su izra
ivali limari i varioci. P r i tome se pojavio pro
blem upaljaa, ali su se majstori ubrzo snali
pravili su upaljae od puanih metaka. Dalje,
za proizvodnju karbida u blizini se ario i kre,
koji je sluio i za izradu karbida i kao gotov
produkt za graenje i kreenje objekata. Intere
santan je ovaj podatak: do 27. XI. 1943 g., kada
je bombardovanje prekinulo rad na proizvodnji
karbida, bilo je ve proizvedeno 100 vagona kar
bida 3 3 .
33

R. Sokolovi, Isto tamo.

Sl. 20. Upravna zgrada Tvornice

Sl. 21. Drug Tito pozira kiparu

Augustiniu

Iako je laboratorij pri povlaenju okupator

onesposobio, partizani su ga ubrzo popravili i on
je poeo da radi. Pored ostaloga, tu se, istina na
primitivan nain, proizvodio antiseptikum su
blimat, dezinfekciono sredstvo za bolnice i ambu
lante, a onda i bijeli i uti precipitat za lijeenje
rana34.
U Odjeljenju hlornih derivata izraivane su
kuglice protiv metilja i dijeljene narodu.
Tvornika pilana davala je svu potrebnu dr
venu grau za objekte koji su se u onome vre
menu popravljali ili nanovo izvodili. I stolarska
radionica je punim pogonom radila za nae po
trebe. Po odluci Sreskog narodnooslobodilakog
odbora 1944 g., pilana i radionica su izraivale
34

Vl. Dedijer, Isto tamo.

tipska vrata i prozore za podizanje brojnih do

mova u Janju koje je neprijatelj u toku rata po
palio 3 3 .
U bravarskoj radionici vrio se popravak oru
ja, i lakog i tekog: najvie puaka, zatim mitra
ljeza pa i topova. Tu su opravljane pisae maine,
raeni dijelovi za eljeznike mostove, pravljene
prve zvijezdice za vojne inove i petokrake za
kape.
Naravno, za itavo to vrijeme elektrina cen
trala je davala elektrinu energiju za rasvjetu i
bila osnov za gore navedenu proizvodnju. Valja
istai i podatak da je NOV 1942 god. pri povlae
nju iz Jajca, po nareenju Vrhovnog taba, a pod
nadzorom ing. Smirnova-Volodje, onesposobila
35

Arhiv CK KP BiH, I, knj. 2, str. 436.

Sl. 22. Drug Tito pozira slikaru

Boidaru Jakcu

85

centralu da se neprijatelj njome ne bi mogao slu

iti. Centrala je onesposobljena takoer pri na
putanju grada 7. I. 1944 god.
Prvih dana osloboenja Jajca 1943 god. Vr
hovni tab sa svojim organima smjestio se u
zgrade ove tvornice. Malo zatim glavnina Vrhov
nog taba se preselila u grad, u n u t a r zidina stare
tvrave. Uoi Drugog zasjedanja AVNOJ-a Vr
hovni tab se ponovo preselio u zgrade tvornice.
Ovo ponovno preseljenje Vrhovnog taba dolo je
kao mjera predostronosti zbog sve eeg bombardovanja grada. Tome je doprinosila i okolnost
da je sklonite Tvornice bilo pogodno i za rad
vie ljudi.
Moe se rei da su svi objekti Tvornice bili od
velikog znaaja za Narodnooslobodilaki rat.
Od objekata u tvornikom sklopu koji su u
razne svrhe koriteni, potrebno je naroito istak
nuti staru upravnu zgradu, zatim halu elektrolize,
sklonite u sedrenom brijegu do same hale, ba
r a k e izgraene uz halu, te zgrade stambene ko
lonije.
U p r a v n a z g r a d a j e jednostavan objekat,
podignut 1897 god. U toj zgradi je due vremena
bila uprava Tvornice, zbog ega je i nazvana
Upravna zgrada, a danas je tu smjeten Tehniki
biro Tvornice. U dosta dobrom je stanju. Zgrada

je znaajna iz vie razloga. U njoj je za vrijeme

drugog osloboenja Jajca bio smjeten tab Prve
dalmatinske brigade, a za vrijeme treeg oslobo
enja tab Prvog korpusa Osim toga, u periodu
treeg osloboenja u prizemlju je bilo ifransko
odjeljenje Vrhovnog taba kojim je rukovodila
Branka Savi. U zgradi je tada odravana Poli
t i k i kola CK K P J , tzv. Vii partiski kurs. U tu
svrhu je koriteno prizemlje i jedna vea sala na
katu kao uionica sa klupama, tablom i drugim
36
potreptinama. Odrana su dva kursa . Njima je
rukovodio Krsto Popivoda. Kasnije su tu, a na
roito u toku etvrtog osloboenja grada, odra
vani i razni drugi kursevi sanitetski, telegraf
ski i dr.
U periodu treeg osloboenja grada u toj
zgradi na katu je bio i atelje slikara ora Andrejevia - Kuna u kome se intenzivno radilo za
potrebe Agitpropa Vrhovnog taba.
Tako je Kun dao ideju za prvi grb. Uz pomo
Augustinia ta je ideja realizovana u vidu grba
koji je kao dekorativan elemenat bio na pozornici
Doma u vrijeme II zasijedanja AVNOJ-a. Tada
nji grb se sastojao od petokrake zvijezde, dva
snopa klasja ita koji se povijaju sa strane zvi
jezde i trake koja se zavija i lepra u donjem
dijelu. Kun je kasnije, u Drvaru, po sugestijama
drugova Tita, Moe i Marka dao definitivan na
crt grba Nove Jugoslavije koji je karakteristian
zbog simbolinih pet buktinja iji se plamenovi
spajaju u jedan plamen. Osim toga, K u n je u
Jajcu radio i na mnogim drugim stvarima. Tako
je dao skice za prve partizanske ordene; Orden
narodnog heroja koji je i do danas ostao nepro
mijenjen, Partizanske zvijezde prvog, drugog i
treeg stepena, Orden bratstva i jedinstva, Orden
za hrabrost i Medalju za hrabrost. On je tada dao
nacrt i za Partizansku spomenicu (prvo izdanje).
Zatim je Kun radio na nacrtima oznaka Titove
maralske uniforme, po (kojima su tada omladinke
iz Jajca vezle direktno na tofu uniforme. (Idejnu
skicu tzv. Maralskog znaka radio je Augustini. Po njoj je taj znak kasnije u osloboenoj ze
mlji i izraen). Kun je u svome ateljeu izradio
vie plakata i grafike-linoreza i duboreza, na
slovnih strana za tampu i asopise, radio je na
likovnoj opremi diploma Oficirskog kursa i dru
gim slinim poslovima. U nekim poslovima, naro
ito kod pripreme drveta za duborez, slikaru Kunu
je mnogo pomagao talentovani stolar Jako Ili iz
Jajca.
H a l a e l e k t r o l i z e . T o j e objekt u armi
ranom betonu, sagraen u novije vrijeme, 1939
g., a puten u pogon 1940 g. Objekt je koriten na
taj nain, to je u njegovom junom dijelu izgra
ena baraka od 6 prostorija koje su imale kre
vete, radio-slubu, telefonske instalacije i kance
larije. Te prostorije je koristio Vrhovni tab za

Sl. 23. Sklonite Tvornice Elektrobosna

86

36

Ing. arh. iva Djordjevi, Isto tamo.

vrijeme treeg osloboenja grada, a u njima su

jednim dijelom bili smjeteni i delegati na II zasijedanju AVNOJ-a. Tu je bila radionica za opravak radio aparata i radio stanica. Ogromni slo
bodni prostor u hali ispred baraka sluio je za
komuniciranje i bio je mjesto gdje su se odravali
manji skupovi i konferencije. Iako je prostor i
konstrukcija hale doputala da se koristi kao ta
kva, bez barake, baraka je u n u t a r toga velikog
objekta izgraena iz termikog razloga, jer se taj
manji prostor lake zagrijavao.
S k l o n i t e . Hala je situirana uz sami visoki
sedreni otkop s razdaljinom od kojih desetak me
tara. U sedrenom otkopu ugraeno je ogromno
skonite od napada iz vazduha za tvorniko rad
nitvo, uoi samoga rata, koje je 1943 g. izvrsno
posluilo kao sklonite partizanima, naroito Vr
hovnom tabu. U sklonitu su bili elektrino osvetlenje, ventilacija i sve to je potrebno za dui
boravak.
Vie puta je drug Tito noivao i radio u sklo
nitu. J e d a n momenat kada je drug Tito, dan po
slije zasijedanja AVNOJ-a, bio u sklonitu prika
zao je u grafici slovenaki slikar Boidar Jakac,
koji je bio delegat Slovenije na zasijedanju
AVNOJ-a. Nije sasvim jasno ko je pored Tita
postavljen na slici. Vjerovatno su to Kidri, Vidm a r i jedan straar. Napominjem da je Jakac
portretirao druga Tita 5 decembra 1943 god. u
dvoritu Tvornice 3 7 . Tu je, dakle, nastao onaj
vrlo uspjeli i dobro poznati crte Boidara Jakca.
Poznato je da je Rodoljub olakovi kao se
kretar AVNOJ-a odmah iza zasjedanja AVNOJ-a
radio ba u tome sklonitu. Tu je 3. XII. odrana
prva zajednika sjednica Pretsjednitva AVNOJ-a
i Nacionalnog komiteta, kojoj je pretsjedavao drug
Tito 3 8 .
Dedijer pie da je uoi Drugog zasijedanja
AVNOJ-a neprijatelj bombardovao Jajce i da je
tom prilikom drug Tito bio u sklonitu Tvornice.
Usljed toga iznenadnog bombardovanja pred sa
mim sklonitem poginulo je nekoliko boraca iz
Prateeg bataljona Vrhovnog taba. Jednom od
boraca bomba je rastrgla stomak. Ljekar Dr. Papo
ga je odmah operirao i to u samome sklonitu.

Tom prilikom je sam Tito pridravao glavu ra

39
njenog partizana i pomagao pri operaciji .
B a r a k e . Izmeu hale Elektrolize i sklonita
bile su 1943 god. izgraene dvije barake sa istim
ciljem kao i one u samoj hali. U jednoj je neko
vrijeme boravio i radio drug Tito, a u drugoj je
neposredno poslije zasijedanja AVNOJ-a radilo
nekoliko lanova Nacionalnog komiteta Kardelj, Bakari, Frol i Ribnikar, te Pretsjednitvo
40
AVNOJ-a .
Izmeu hale Elektrolize i fesi-pei podignuta
je jo jedna baraka koja je imala posebnu na
mjenu. U njoj je bila Oficirska kola, prva usta
nova te vrste u NOB-i iz koje je izaao na prvi
oficirski kadar. Sama uprava je bila u jednoj od
tri zgrade u stanbenoj koloniji, s druge strane
ceste. I poslije etvrtog osloboenja Jajca tu je
odran jo jedan kurs Oficirske kole. To je bio
kurs Oficirske kole Petog korpusa od 129 boraca
41
i oficira raznih struka .
S t a n b e n a k o l o n i j a s e sastojala o d tri
manje zgrade, blizu upravne zgrade Tvornice, sa
mo s druge strane ceste. Te zgrade su koritene
u mnoge svrhe. U jednoj napr., kako sam to ve
naveo, bila je uprava sa kancelarijama Oficirske
kole. U jednoj je takoer 1943 god. bilo smje
teno Odjeljenje za vezu Vrhovnog taba kojim
su tada rukovodili Dragievi Veljko i Nakievi
Slobodan.
Rad toga odjeljenja je bio dobro razvijen.
Odjeljenje je imalo nekoliko radio stanica koje su
odravale stalnu vezu sa radio stanicama korpusa,
divizija i drugih jedinica na terenu. Prenos je
vren Morzeovom azbukom, ifrom brojeva. Odje
ljenje je imalo stalnu vezu i sa inostranstvom.
Tako je, pored ostalog, svakog dana dva puta u
odreeno vrijeme bila konstantna veza sa Sovjet
skim savezom radi davanja materijala za emisije
Slobodne Jugoslavije. Kada je osnovan Tanjug
svaki dan je preko toga odjeljenja odravana veza
sa Moskvom i Londonom radi davanja njegovog
Biltena.
Odjeljenje za vezu je organizovalo kurs za ra
dio telegrafiste koji je pohaalo 35 slualaca, a
koji su po zavretku bili rasporeeni u razne vojne
jedinice na terenu.

VILA ZAVNOBiH-a
To je stanbeni objekt s dva kata (drugi u pot
krovlju, mansardni) od masivnog materijala s gra
evnim oblicima koji potsjeaju na austrisku ti
rolsku arhitekturu s kraja prologa vijeka, odakle
je zapravo i dola ovdje. Situiran je u slobodnom
37

Osloboenje, list SSRN-a, Sarajevo, 1-XII-1953.

godine.
38
Rodoljub olakovi, Isto tamo, str. 7071.

prostoru u jednom dijelu starog groblja Varonice

i na platou to se uzdie iznad Doma AVNOJ-a
i s kojeg se otvara prekrasan vidik na sve strane.
Kua je graena sva od sedre s prirodnim izgle39

Vl. Dedijer, Josip Broz-Tito, Beograd 1953 god.,

str. 379.
40
Rodoljub olakovi, isto tamo, str. 70.
41
Rodoljub olakovi, isto tamo, str. 70.
iva orevi, isto tamo.

87

Tu je kuu gradila mjesna tvornica poetkom

ovoga vijeka kao stan za direktora. Ranije se
zvala Vila Elektrobosne a sada je poznata pod
imenom Vila ZAVNOBiH-a.
Danas je zgrada u dosta dobrom stanju.
Kod prvog osloboenja Jajca u toj zgradi se
vrlo kratko vrijeme nalazio Vrhovni tab sa dru
gom Titom. Uz Tita su tada bili drugovi: Moa
Pijade, Ivan i Lola Ribar i Aleksandar Rankovi.
U isto vrijeme vila je sluila kao sjedite Opera
tivnog taba za Bosansku Krajinu, sa komandan
tom Kostom Naom i politikim komesarom Osmanom Karabegoviem, te kao sjedite taba Druge
42
proleterske brigade . Godine 1943, za vrijeme
treeg osloboenja Jajca, u toj zgradi su boravile
saveznike vojne misije pri Vrhovnom tabu, en
gleska i amerika, a zatim pretsjednitvo ZAVNO
BiH-a.
U toku treeg osloboenja 1943 godine tu je
neko vrijeme bio tab Desete divizije.
U toku etvrtog osloboenja grada, sve od 12
septembra 1944 do 15 aprila 1945 godine u toj vili
je bilo pretsjednitvo ZAVNOBiH-a.

Sl. 24. Vila ZAVNOBiH-a

dom, nebukana. U prizemlju je trosobni konforni

stan, na katu etiri sobe, a na mansardi daljne tri
sobe.

Pred proslavu Desetgodinjice Drugog zasijedanja AVNOJ-a kua je temeljito ureena i iz

vana i iznutra. Danas ona slui kao izletniki
objekt i povremeno konaite naih najuglednijih
politikih i javnih radnika.

SJEDITE POKRAJINSKOG I OKRUNOG KOMITETA K P J I SAVEZA KOMUNISTIKE

OMLADINE JUGOSLAVIJE
Masivna stanbena zgrada s verandom, baom
i tri etae (prizemlje, k a t i mansardni stan) u
ulici ure Pucara br. 9. Objekt je graen 1931
godine, a vlasnik mu je Emanuel Lihtner, bivi
poslovoa u mjesnoj Tvornici, kojeg su okupatori
odveli 1941 godine, odakle se vie nije vratio kui.
Tu danas stanuje njegova supruga.
Objekt se danas nalazi u dobrom stanju.
Za vrijeme treeg osloboenja Jajca u toj
zgradi je bilo sjedite Okrunog komiteta Saveza
komunistike omladine Jugoslavije za okrug Jajce
sve od 17 avgusta (od dolaska partizana u Jajce)
do oktobra 1943 godine, a od oktobra 1943 do ja
n u a r a 1944, dok NOV nije napustila Jajce, tu je
bilo sjedite Pokrajinskog i Okrunog komiteta
KPJ.
U toj zgradi je 1943 godine bila Tehnika Okru
nog komiteta K P J koja je uglavnom sluila po
trebama Vrhovnog taba. Tehnika je imala ciklo
stil, getetner i jednu presu i radila je dosta po42

Vl. Dedijer, Dnevnik, Beograd,

str. 217218.

88

1951 god.,

str.

Sl. 25. Zgrada Emanuela Lihtnera u ulici ure Pucara

br. 9

slova. Svaki dan su na jednome presavijenome

tabaku papira, dakle na 4 male stranice, izdavane
Radio vijesti Vrhovnog taba NOV i POJ koje
su se organizovano otpremale na sve strane. Osim
toga, u toj Tehnici su se tampale razne knjige,
prirunici i materijali za Oficirski kurs i za Po
litiku kolu, kao i za druge potrebe Vrhovnog
taba i CK K P J . Tako su tu u 40 do 50 primje
raka na getetner izvlaene knjige kao napr.:
Kako se kalio elik, ta da se radi, Korak
naprijed, dva koraka nazad itd.
Tehnika Okrunog komiteta se kasnije prese
lila u jednu od oblinjih kua u istoj ulici odakle
je ubrzo, pred kraj godine prela u zgradu Os
novne kole, odmah do arenice gdje je bio Tanjug.
Godine 1953 na zgradi je postavljena spomenploa sa slijedeim natpisom u latinici:
U ovoj kui bio je smjeten 1943 do 1944 Okru
ni komitet Saveza komunistike omladine Jugoslavije
za okrug Jajce.

Sl. 26. Zgrada Narodne banke

ZGRADA NARODNE BANKE

To je masivnija zgrada jednokatnica u pseudorenesansi u Titovoj ulici br. 11, sa tlocrtnom emom koja je prilagoena dananjoj Titovoj ulici
i kosom odvojku to vodi na Trg bratstva i jedin
stva. Danas je to zgrada filijale Narodne banke.
Gradio ju je poetkom naeg vijeka neki Grof
Matija, ondanji zastupnik Pivare kao svoj stan.
U prizemlju toga objekta za vrijeme stare Jugo
slavije bila je trgovaka radnja, zatim jedno vri
jeme gostionica, a najposlije banka. Do kraja pro
loga vijeka na tome mjestu je stajala lijepa bo
sanska kua porodice Krlaka. Sauvana drvo
rezbarena ponutrica iz jedne sobe te kue danas
je izloena u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Zgrada je danas u dobrom stanju.

Za vrijeme drugog osloboenja Jajca tu je bilo
sjedite taba Prve proleterske divizije sa Koom
Popoviem, Aleksandrom Rankoviem i Fiom
Kljajiem.
Za vrijeme etvrtog, odnosno definitivnog oslo
boenja grada u toj zgradi je bilo sjedite Po
krajinskog komiteta K P J . Komitet se tu doselio
12 septembra 1914 godine i ostao sve do 15 aprila
1945 godine, kada se preselio u osloboeno Sara
jevo. Komitetom je rukovodio sekretar uro Pucar-Stari.

PARTIZANSKA TAMPARIJA
Za vrijeme treeg osloboenja Jajca, kada je
u gradu boravio Vrhovni tab sa drugom Titom i
kada je odrano Drugo zasijedanje AVNOJ-a bilo
je mnogo raznovrsnih poslova oko tampanja koje
je uspjeno obavljala tamparija Pokrajinskog
komiteta K P J u Busiji kod Ribnika, oko 45 km
sjeverozapadno od Jajca. Naroito je tamparija
bila aktivna u vezi sa zasijedanjem AVNOJ-a.
Meu tamparskim postrojenjima znaajnu ulogu
odigrao je tigl iz livanjske tamparije. On je za
vrijeme IV ofanzive bio zakopan na ator-planini, a im je opasnost minula, izvaen je i prenijet
u Prekaju, zatim u Busiju gdje je dosta dugo ra
dio. Za vrijeme VI ofanzive ovaj tigl je na jednu
no takoer bio zakopan. I u toku VII ofanzive
tamparija u Busiji je morala biti u zemlju sa

krivena. Kasnije je izvaena iz zemlje i prenesena

u Meee Brdo kod Sanice, zatim u samu Sanicu,
a im je Jajce osloboeno ona je tamo prenesena.
Bilo je potrebno da se tamparija popravi, j e r je
usljed zakopavanja i prenaanja bila ve prilino
oteena. To je sve vrlo brzo uinjeno. Obezbije
en je i elektrini pogon, pa je r a d otpoeo dosta
brzim tempom. Osim toga, tamparija je ojaana
jednim novim tiglom koji je izvuen iz Banje Luke
jo za vrijeme trajanja borbi u samome gradu,
a mjesec dana kasnije i jednom nel-presom iz
Travnika 4 3 .

43

Vl. Dedijer, P a r t i z a n s k e
1945 god., str, 6566 i 6869.

tamparije,

Beograd,

89

sve prostorije veu za centralni meuprostor, za

hol. Sama kua nastala je 1905 godine u novom
dijelu grada koji se poeo izgraivati nakon prosijecanja ceste 1895 godine. Podigao ju je gosti
oniar Ivan Manola kao najamni stambeni objekt.
Za vrijeme bive Jugoslavije u toj zgradi su sta
novali inovnici mjesne Tvornice. Danas su u
zgradi smjetena neka odjeljenja Narodnog od
bora sreza. Zgrada je u dosta dobrom stanju.
Od oktobra 1944 godine pa sve do 12 aprila
1945 godine, kada je prenesena u osloboeno Sa
rajevo, tamparija je obavila obimne i veoma va
ne poslove. Glavni posao, moe se rei, bio joj je
izdavanje lista Osloboenje koji je izlazio nedeljno na 8 strana. tampariji je od strane ruko
vodeih organa pridavata velika panja, a brojan
radni kolektiv (gotovo 100 ljudi) bio je struan,
ulagao je ogromne napore i postizao odline re
zultate. Zasluga je tih ljudi da su maine stalno
bile sposobne za rad u tri smjene i da su one po
slije Osloboenja sauvane kao vrijedni spome
nici nae Revolucije.
Sl. 27. Zgrada u kojoj je bila tamparija 1944 i 1945 g.

tamparija je iz S a n k e prenesena u Jajce po

etkom oktobra 194.4 godine. Smjetena je u pri
zemlje stambene kue u dananjoj Koljenievoj
ulici br. 6. koja ini nastavak Titove ulice pre
ma Banjoj Luci. Zgrada je slobodno postavljena
u prostoru s gornje strane ceste. To je dvokatnica
s etiri sobe u prizemlju, pet na katu i tri na
mansardi. Po svojim arhitektonskim osobinama
ona je tipian primjer zgrada kakve su za vrijeme
Austrije po naim varoima podizane. Rjeenje
unutranjeg prostora postavljeno je tako da se

Livanjski tigl je sada na uvanju u Muzeju

Narodne revolucije u Sarajevu, odnosno o;n je pri
vremeno ustupljen nedavno otvorenom Muzeju
Prvog zasijedanja AVNOJ-a u Bihau. nel-presa
iz Travnika jo je aktivna-ona se sada nalazi u
tampariji u Trebinju.

*
To su, eto, najvaniji nepokretni spomenici
NOB-e u Jajcu. Time njihov broj nije iscrpljen.
Jo ima objekata, moda isto toliko vanih koji
su usko vezani za djelovanje Vrhovnog taba, ve
ih vojnih jedinica, partiskih komiteta, AVNOJ-a
ili njegovih organa, narodnooslobodilakih od
bora itd koje nije mogue ovdje sve na ovaj na
in obraivati. Pa i objekti koji su vezani za ne
prijateljsko djelovanje, kao napr. mjesta tekih
zloinstava, tabova i sl. su vani dokumenti za
prouavanje istorije NOB-e. Pored nepokretnih
trebalo bi evidentirati i neke, barem najvanije,
pokretne spomenike u Jajcu. Oni su, istina, naj
veim dijelom u formi pisanih dokumenata, foto
grafija ili slino tome, ali ih ima i drugaijih kao
to su napr. strojevi tamparije o kojoj je bilo
govora u ovome lanku. Meutim pokretni spo
menici bi ipak pretstavljali temu za sebe.
Na kraju ovoga pregleda nepokretnih spome
nika NOB-e u Jajcu hou jo samo da nabrojim
neke koji nisu detaljnije obraeni:

Sl. 28. Dio tamparije koji se sada nalazi u Muzeju

u Jajcu

90

U zgradi stare optine, u takozvanoj Gradskoj

vijenici, inae interesantnoj zgradi iz turskog pe
rioda, u centru grada, koja danas slui kao Fili
jala Socijalnog osiguranja, za vrijeme prvog i dru
gog osloboenja Jajca bila je smjetena Komanda
mjesta, a za vrijeme treeg osloboenja tu je bilo
sjedite Gradskog narodnooslobodilakog odbora.

U vremenu prvog kao i drugog osloboenja

grada u zgradi Vlaste Fro, u ulici ure Pucara
br. 5, bilo je sjedite Okrunog i Sreskog komiteta

KPJ.
Za vrijeme prvog i drugog osloboenja Jajca
Okruni i Sreski komitet SKOJ-a bili su smjeteni
u zgradi Fahribega Filipovia, u ulici Berte Kuere br. 2.
Zgrada dananjeg Radnikog doma, na Trgu
Ive Lole Ribara, za vei period vremena treeg
osloboenja Jajca koritena je za Komandu mje
sta. Kasnije se Komanda mjesta preselila u zgradu
Uprave puteva, u ulici Milisava Koljenia br. 13.
U zgradi Ante Anukia, u ulici gdje je sada
Narodni odbor optine, za vrijeme treeg oslobo
enja grada bili su smjeteni Sreski komitet KPJ,
Sreski komitet SKOJ-a i prvi Narodnooslobodilaki odbor optine Jajce. Godine 1944 tu je bio
Sreski narodnooslobodilaki odbor.
U periodu treeg osloboenja grada u zgradi
Ive Anukia, u ulici Milisava Koljenia br. 8 bo
ravili su Rodoljub olakovi i Todor Vujasinovi.
U zgradi Franje Filipovia, u ulici S. olaje
br. 29, za vrijeme treeg osloboenja grada bilo
je smjeteno Sanitetske odjeljenje Vrhovnog taba
kojim je rukovodio Dr. Gojko Nikoli, a za vri
jeme etvrtog osloboenja jedno vrijeme je tu bio
tab Petog korpusa.

Kanalu kod dananjeg novog hotela gdje je oba

vljena proslava Oktobarske revolucije. Ujesen 1940
g. na takvom s a s t a n k u komunista Jajca u kui
Fehke ehalia, u ulici S. olaje br. 51, napra
vljen je plan ilegalnog prebacivanja u Banju Luku
panskog borca Lujze Pihler. U junu 1911 g. u pri
sustvu Branka Babia odran je partiski sastanak
jajake organizacije na mjestu zvanom Kraljev
Grob, iznad Parka, u novembru 1941 g. odran je
takav sastanak u kui Seada Ceria u Gornjoj
Mahali, a u decembru iste godine u kui Ahmeta
Dube, u ulici erifa Maka.
Sjedite Pavelieve upe Pliva i Rama bilo je
u zgradi biveg Grand Hotela, na mjestu dana
njeg kina olaja. U istoj zgradi je stolovao zlo
glasni ustaki zloinac Hereni, zapovjednik Her
cegovake ustake pukovnije.
Ustae su pritvarale i zlostavljale mirno sta
novnitvo u zgradi Sokolskog doma, u pravoslav
noj crkvi, zgradama gdje su danas smjeteni NO
sreza i Vojni otsjek, zatim u Filipovia magazama,
a streljali i ubijali na najsvirepije naine, te ba
cali u rijeku, u Podmilau, 4 km daleko od grada,
kod mosta na Vrbasu u Prudima, na Jezeru i na
Vodopadu Plive.

U zgradi dananjeg Hotela Plive, u ulici S. o

laje br. 5, za vrijeme treeg osloboenja tu je bila
Bolnica Vrhovnog taba.
Zgrada dananje Bolnice, u ulici Milisava Ko
ljenia br. 13, znaajna je po tome to su u njoj
bili smjeteni delegati na Drugom zasijedanju
AVNOJ-a i to su tu neposredno pred sahranu
prenoili ostaci poginulog Ive Lole Ribara.
Za vrijeme konanog osloboenja grada u
zgradi Joze Suia, u ulici Berte Kuere br. 9,
boravio je Djuro Pucar-Stari.
U zgradi Steve Zvicera, u ulici Dube Muje br.
1 u istome periodu bilo je sjedite Komande jajakog podruja.
U zgradi laboratorija Tvornice za vrijeme tre
eg osloboenja grada bila je smjetena menza
Vrhovnog taba, a tu je i konaio jedan broj de
legata na Drugom zasijedanju AVNOJ-a.
U zgradi Ambulante Tvornice bila je u to vri
jeme Ambulanta Vrhovnog taba.
I mjesta gdje su odravani vaniji ilegalni
partiski sastanci trebalo bi da se ovdje spomenu.
Na dan 7 novembra 1940 g. odran je ilegalni sa
stanak komunista i skojevaca sreza jajakog na

Sl. 29. eljeznika kola NOV u Jajcu

91

III
NEKA PITANJA ZATITE SPOMENIKA
Jasno je da sve spomenike Narodnooslobodilake borbe, kao istoriske spomenike, trebamo
uvati i kao dokumente nae novije istorije i kao
vaspitne faktore. Neosporno je da naprijed nave
deni i opisani objekti imaju sva svojstva spome
nika NOB-e. I ne samo to, nego zato to su oni
vezani za dogaaje koji su bili sudbonosni za i
tavu nau Revoluciju, spomenici Jajca spadaju u
grupu najznaajnijih spomenika te vrste uopte.
Zato smo duni da im u pogledu zatite posvetimo
osobitu panju organi slube zatite spomenika
kulture, narodni odbori, organizacije Saveza bo
raca i druge organizacije, kao i sami graani.
Moramo priznati da se u itavoj naoj zemlji,
osim u Sloveniji, pa prema tome i u naoj Repu
blici, tek odskoro pristupilo organizovanoj brizi
oko zatite ove vrste spomenika. Nedostajao je
popis spomenika, a pogotovo nije bilo prave i pot
pune evidencije o njima. Rijetko su se gdje odva
jala finansiska sredstva za konzervatorske zahvate
na spomenicima NOB-e. Sada, kada se pristupilo
sistematskom popisu na terenu itave Bosne i
Hercegovine i detaljnoj evidenciji u nekim po
drujima, pokazuje se prava slika fonda tih spo
menika, njegovog stanja i potreba njegove zatite.
U Jajcu nije tako ravo stanje kao u nekim dru
gim mjestima. Tu je bilo i interesa i nastojanja
da se spomenici NOB-e uvaju i pravilno koriste,
ali, i pored toga, openito time ne bismo mogli
biti zadovoljni, jer ne postoji organizovana stalna
briga i sluba zatite, a ima i vie otvorenih pi
tanja od kojih neka ne trpe odlaganje.
Zatita spomenika NOB-e u irem smislu te
rijei obuhvata vie vrsta aktivnosti. Pod tim, se
podrazumijeva evidentiranje, zatim obiljeavanje,
a onda konzerviranje, odnosno restauriranje ili
rekonstruiranje, te savremeno koritenje spome
nika. U ovom lanku sam, u nastojanju da obavim
strunu evidenciju, istakao glavne spomenike
atribute objekata, a ostali podaci (istoriski, gra
evinski, pravni i drugi), kao i evidencija u vidu
fotosnikama i tehnikih snimaka trebalo bi da se
kao obavezni elementi nalaze u evidenciji Zavoda
za zatitu spomenika kulture koji se onda, tokom
vremena, dopunjavaju novim podacima o stanju
i svim promjenama u ivotu spomenika.

92

Na ovome mjestu ja bih elio da upozorim na

neke okolnosti pojedinih spomenika koje sam pri
likom njihove obrade uoio i da, u interesu bolje
zatite, dadem nekoliko sugestija.
Prije svega nuno je sve objekte koji imaju
svojstva
vanijih
spomenika
administrativnopravnim aktom Zavoda za zatitu spomenika kul
ture NRBiH, kao nadzornog organa, pa Zakonu o
zatiti spomenika kulture staviti pod specijalnu
zatitu drave i to vidno na samome objektu ozna
iti. Dosadanjim rjeenjima zatieni su samo
Dom AVNOJ-a i Burieva kua.
Trebalo bi, zatim, kako opisane tako i one
samo navedene spomenike to prije obiljeiti spomen-ploama. Dosada su tako obiljeena samo
etiri spomenika: Dom AVNOJ-a, Burieva kua,
zgrada u kojoj je bila tamparija i zgrada u kojoj
je bilo sjedite Okrunog komiteta SKOJ-a. Uz
gred napominjem da je nuno ispraviti nehotiminu greku na sadanjoj ploi koja govori o
tampariji 1943 godine umjesto 1944 i 1945 godine.
Dobro bi bilo da se na svakoj spomen-ploi zabi
ljei kada je i od koga ona postavljena, to nije
uinjeno na sadanjim ploama.
Poto je Jajce izrazito turistiko mjesto, koje
ljeti posjeuje veliki broj domaih i stranih turi
sta, bilo bi dobro da se na nekoliko raskrsnica
puteva postave upozorenja o tome gdje se nalaze
spomenici, a kod najznaajnijih, da se stave table
sa podacima na naem i stranim jezicima. Takva
Upozorenja i obavjetenja trebalo bi da obuhvate
ne samo spomenike NOB-e nego i sve ostale va
nije spomenike kulture Jajca.
Bilo bi vrlo korisno da 'ne samo organi zatite,
nego i svi drugi koji su zainteresovani, kao napr.
narodni odbori, turistike mjesne organizacije, or
ganizacije Saveza boraca NOR-a itd. imaju kva
litetne fotografije svih spomenika, kako totala tako
i njihovih detalja, a od nekih i tehnike snimke
i crtee iz kojih se vidi raspored prostorija i enterijer, ako su ovi bili od znaaja.
U zgradi Doma AVNOJ-a trebalo bi takozvanu
malu salu u gornjem katu, inae veliku i lijepu
prostoriju, koja je danas sasvim prazna, urediti
kao biblioteku sa svim izdanjima iz NOB-e. Takvo
iskoritavanje te prostorije odgovara usvojenoj

koncepciji Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a

koji je smjeten u Domu. Ako iz kojih bilo raz
loga to nije mogue, miljenja sam da bi se u toj
sali mogli izloiti eksponati koji bi govorili o ue
u Jajca i njegove okoline u NOB-i, odnosno o
dogaajima iz NOB-e koji su se odigrali u Jajcu
i okolini. To bi se moglo usvojiti tim prije to
Jajce nema nikakvog drugog muzeja osim spome
nutog Muzeja II zasijedanja AVNOJ-a, tj. nema
muzeja koji prikazuje sve dogaaje NOB-e.
Proslava
10-godinjice
Drugog
zasijedanja
AVNOJ-a, koja je obavljena 29 novembra 1953
godine u Jajcu i u istome ovome Domu, po svemu
ima mnogo veze sa Drugim zasijedanjem, pa bi
i tu proslavu trebalo prikladnim eksponatima pri
kazati u Muzeju Drugog zasijedanja AVNOJ-a,
ime bi se dobilo na znaaju i Muzeja i samog
Doma.
Titova kua u parku, a posebno soba u kojoj
je stanovao drug Tito, morala bi biti briga ne
samo domaina koji tu sluajno stanuje, nego po
sebno zaduenog ovjeka koji bi vodio rauna da
ona bude uredna, ista i pristupana javnosti.
Radi osiguranja autentinosti, inventar sobe bi
trebalo evidentirati i obiljeiti. Ovo isto, moda
jo vie, vrijedi i za Burievu kuu. Moda bi bilo
najbolje da Muzej Drugog zasijedanja AVNOJ-a,
koji ima svoga upravnika, evidentira inventar
obiju soba i sobe vodi kao svoja odjeljenja, kao
sastavne dijelove Muzeja. Burieva kua ima i je
dan aktuelan problem. Odmah iza kue je zasjeen brijeg, iji se suhozid osipa i ugroava sjeverni
zid same kue. U interesu uvanja itavog objekta
taj zid bi trebalo konsolidovati i tako zaustaviti
kretanje zemlje. Napominjem da se zbog pomanj
kanja finansiskih sredstava Narodnog odbora optine Jajca, a i zbog toga to se radi o hitnom
spasavalakom radu, Zavod za zatitu spomenika
kulture NRBiH primio zadatka da taj posao izvede
vlastitim sredstvima.
U prizemlju Burieve kue stanuje neka poro
dica sa djecom. A i soba na katu gdje je radio
drug Rankovi koristi se u stanbene svrhe. Ta
okolnost veoma smeta da se te prostorije u kojima
je bio Vrhovni tab razgledaju i da se pri tome
od strane posjetilaca doive u (pravom svjetlu. U
ovim uslovima Burieva kua, a naroito prizemne
prostorije i Rankovieva soba ne pruaju do
voljno elemenata spomenikog karaktera. Mislim
da bi trebalo razmotriti pitanje iseljenja stanara,

odnosno iznajmljivanja tih prostorija samo za mu

zejske potrebe, a jo bolje pitanje otkupa itave
kue radi njezinog ureenja i obezbjeenja za
razgledanje.
Reeno je da na platou kod katakombi vie
nema baraka koje su koristile Vrhovnom tabu i
drugu Titu. Zahvaljujui podacima koje je u svoje
vrijeme prikupio Zavod za zatitu spomenika kul
ture, danas mi znademo tano kako su one izgle
dale i ne bi bilo teko da se rekonstruiraju. ini
mi se da bi, s obzirom na znaaj ovih baraka kao
spomenika NOB-e, trebalo razmotriti pitanje nji
hove ponovne rekonstrukcije i postavljanja na
istome mjestu. U tome pogledu naroito je vano
vidjeti kako e izgledati odnos baraka prema oko
lici, odnosno prema okolnim postojeim spome
nicima. Ja mislim da bi ih trebalo rekonstruirati
i da bi se one svojim malim dimenzijama i izgle
dom lijepo uklopile u ambijenat. Ako doe do
ponovnog podizanja baraka morale bi se one od
mah i konzervirati da due traju. U sluaju da
njihovo podizanje ne bude mogue, morali bismo
barem izraditi njihove makete i te makete izloiti
u Muzeju.
Dio tamparije koji se nalazi u podrumu Doma
AVNOJ-a nije podesno smjeten, a osim toga on
je u prilinoj mjeri zarao. Trebalo bi ga to prije
oistiti i konzervirati, a onda postaviti tamo gdje
e biti i bolje uvan i gdje e ga posjetioci moi
vidjeti. Moda bi najbolje bilo da se on prikljui
livanjskom tiglu koji je u Muzeju Narodne revo
lucije u Sarajevu, jer zajedno sainjavaju cjelinu.
U vezi s tim trebalo bi i definitivno rijeiti pita
nje nel-prese koja je sada u Trebinju. I nju bi
ve trebalo staviti u muzej, a mjesto nje u trebinjskoj tampariji koristiti novu i moderniju.
Zatita znatnog broja spomenika NOB-e u
Jajcu trai stalnu brigu raznovrsnih oblika. Ako
se tome doda da Jajce ima i drugih vrsta vrlo
vrijednih spomenika kulture (stari grad, toranj
sv. Luke itd.), koji su takoer preputeni brizi
ljudi kojima to nije niti jedini, niti osnovni za
datak, bilo bi nuno da Narodni odbor optine
povjeri posebnom ovjeku, koji ima ljubavi a i
izvjesne strunosti, kao staklom slubeniku, svu
brigu oko zatite spomenika kulture u gradu Jajcu.
Moda bi bilo najbolje da taj slubenik bude re
ferent u Muzeju Drugog zasijedanja AVNOJ-a,
kao i da se finansiska sredstva optine i sreza

93

koja se odobravaju za zatitu ovih spomenika sta

rjeavanje. Po svemu se ve moe zakljuiti da

vljaju na raspolaganje Muzeju koji e ih spora

se spomenicima NOB-e u Jajcu u zadnje vrijeme

zumno sa Zavodom za zatitu spomenika kulture

pridaje dosta panje i da e svi nadleni faktori

i po strunim uputstvima ovoga i koristiti.

sa svoje strane preduzeti mjere da se oni uvaju

Neke u ovome lanku iznesene sugestije ve

su od nadlenih usvojene i na njihovoj realizaciji

i koriste kako to oni po svom velikom znaaju i

zasluuju.

se ve radi, a neka pitanja jo ekaju na svoje

RSUM
Dans le prface de cet article l'auteur annonce que
l'Institut pour la protection des monuments historiques
de la R. P. de Bosnie et Herzgovine vient de commen
cer l'vidention scientifique de monuments de la G u e r r e
de la libration nationale en Bosnie et Herzgovine.
Ce commencement fut ddi Jajce, un de plus clbre centre au cours de la G. L. N. en Yougoslavie.
La premire part de cet article traite un bref
appercue des incidents au cours de la G. L. N., Jajce
et plusieurs objets immobiles, qui sont lis ces incidents et qu'on doit traiter comme les monuments de
l'histoire moderne du peuple yougoslave.
Dans la seconde part de cet article l'auteur dcrit
ces objets, prsente les photographies et les dessins,

94

aussi que plusieurs donnes qui parlent de la signifi

cation scientifique de ces objets. Les objets principales
sont: l'difice du sjour et du travail de Marechal Tito
et du Grand quartier gnral de NOV (L'arm de
libration populaire) et de P O J (Mouvement de lib
ration yougoslave), aussi que les difices qui sont lies
au clbre Seconde Conseil de AVNOJ (Conseil antifachistique de la libration nationale yougoslave) qui
a eu lieu le 29 et 30. XI. 1943. et qui signifie la cration
de la Nouvelle Yougoslavie.
Dans la troisime part l'auteur examine quelques
questions de la conservation et propose les moyens de
la conservation de monuments dcrits appartenants au
NOR (Rvolution de la libration nationale) Jajce.