MUZEJSKI VJESNIK

GLASILO MUZBJSKOG DRUSTVA SJEVEROZAPADNE

HRVATSKE
(eakovec, Cazma, Grabrovnica, Kalinovec, Koprivnica, KriZevci,
Trako56an, VaraZdin, VaraZdinske Toplice i Virje)
L REDNISTVO

\ ladinrir_ Kal5an (glavni i odgovorni urednik), Ljubica

Ramu5Iak,

)Iarina sirnek, vlado srimSek, Branimir simet< it"lttritt i ureclnik)

Vladinrira PaviC

)luzej:l;i vjesnik izlazi povremelto, a najmanje jednom godiinje.

R'kopise

honoriramo

i ne vra6amo, casopis

'esjeverozapadne [trrvatskc.
r.rjLr nrrrzeji

\.{KLADNIK
]Iuzej lledimurja

Cakovec

ZA NAKLADNIKA
Vladimir I{al5an

TISAK
TIZ *Zrinski.. Cakovec, naklada g00 komada

BROJT_OZUJAK1984.
GOD.

VII

/,L t., {t/ li/

'(
Za sadri.ai priloga odgovaraju autori

soridarno financi-

SADRZAJ:

ZAVICAJNE ZBIRKE

Horvatii: Zavidajne muzejske zbirke i probiemi kadrova

- Franjo
Zorko Malkovii: O stanju muzejskih zavi6ajnih zbirki i ,proble- mimauvezisnj:ima
Spoljar: Diskusija o muzejskim zbirkama
- Marijan
Martin
Mati5in:
O osni.vanju i djelovanju zavidajnog muzeja
- Virje
MUZEOLOSKA PITANJA

PROBLEMATIKA

Dragutin Feletar: Z,a optimalniju mreZu muzeja u sjeverozap.

Hrvatskoj
Ivanka Stager: Stalni postav .Tito Var.aZdinu
VaraZdin Tltu*
- narodne
u Gradskom muzeju VaraZdin
Odjelu Muzej
revolucrJe

t3

19

Dragutin Feletar: Kiparski atelier

- radionica i udionica
Jasna Tomidii: Obnova muzeja narodne revolucije
Ljerka Simunii:Suradnja Gradskog muzeja VaraZdin i varaZdinske ,industrije svile, konfekcije i kiSobrana
Jasna Tomidi6: Stari grad
Marijan Spoljar: U povodu izloZbe -Tri situacije*
Miroslav Klemm: O djelovanju galerije *Disk koinice.. u tvornici disk kodnica SOUR .Varteks.. u Var,aZdinu
Zeljko Tomidii: Medunarodni znanstveni sirnpozij ranosrednjevjekovne arheologije u Nitri

22
2-c

27
31
32

36
3B

STRUENI ELANCI

BoZidar Gerii: Biljeike o rekognosci,ranju i iskapanjima arheo.

lo5kih terena u bjeiovarskom kraju 1983. godine
Zaran Homen: Pokusno sondiranje na ranosrednjevjekovnoj ne-

- kropoli u Popovcu
Zorko Markovii: O nekim nejasnim pitanjima
- danog
d,oba u sjevernoj Hrvatskoj
-

4lt
49

knonologije bron-

Zeij,ko Tomidii: Sumarni osvrt na rezultate arheolo5kih istraZivanja podrudja Medimurja u razdoblju od 19?2 1982. (I) .
Marina Simek: O vaZnom paleontolo5kom nalazu nedaleko Lud-

52
Jt)

brega

65

Prilog: Metoda gipsanja in situ

Zeljko Tomidii: ZaStitna arheolo5ka istraZivanja u Jurju u Trnju
Zeljko Tomidii
Josirp Vidovii: Pokusna arheolo5ka istraZivanja

72

naselja Goridan- tijekom 1983 godine

B1

84

159

Vidovii Zeljko Tomiiid: Arheoloika istraZivanja u Gori- Josip

ianu lg83. godine
Vidovii: Nastavak isiraZivanja perioda starijeg Leljeznog
- {olip
doba na lokalitetu Goridan '82
Minoslav Klemm: Nekoliko planova VaraZdina,iz vlasnistva Grad- skog muzeja VaraZdin
Tomislav Eurii: Zaboravljena gotika Hrvatskog Zagorja
- Jakov
- Sv.
na Odu'ri
.

Antun Sti5dak: O jednom broju logora5a *Danice*

Josip Fluksi : Dalmatinski narodni nakit u fundusu muzeja grada
Koprivnice

Josip Fluksi: Naprava za lov jazavaca

Libu5e KaSpar: Etnolo5ka bibliografija novinskih ilanaka

oo

03
SB

107
109
113
121

t22

VIJESTI
Zorko Markovii: Vrijedna knjiga o spomenicima kulture istoi- ne
Hrvatske
Feletar: Deveto izdanje podravskog zbornika
- Dragutin
Dragutin
- Dragutin Feletar: Monografija o Draganu GaZiju
- Tomislav Feletar: Dokumentirano kazivanje o NOB-u
- VladimiraDurii: Pfilozi za povijest varaZdinskog bankarstva
Pavii: Deseti kongres Saveza Dru5tava muzejskih ra- dnika Jugoslavije
- Zorko Markovii: Sastanak muzealaca Slavonije i sjeverozapad-

ne Hrvatske
Vladimira Pavii: Izbor zaitiiene grade iz lundusa MMC .
Zeljko Tomid'ii: Affiika trovadka zbirka dr Zdravka pedara u
Muzeju afridke umetnosti u Beogradu

Antun Kozina: Akcije muzeja

19B3. godine

loZbe

Ljubica Duii-Jovanovii: Osnovan knjiZevni klub

AKCIJE

160

133
131
135
136

r37

l3?
r3B
139

Likovne

u Krapi,ni

I Ol

i druge iz140

t44
t47

a,rnateri Zeljko Prstec, Zivko T,oplak, Branko Bobii, p,avle Kerencov,

Zvonko Kovadii, zagrepdanin Ivan Hudi,ka i G,abnijel Horvat iz Lepo-

glave. Radove su prikazali akademski slikar Dani Mazarovic, kojem

je otkupljeno jedno'djelo, i a'kademski rkipar Stjepan Gradan iz Za_
gr,eba' Na skurpnim ,izlozbama prirkazana su ,djela dlanova Likovnog
ud'ruZenja Var:a,Zdin, Grupa Gg iz Zagreba, Likovne sekcije Zavoda
"crvena zastava.. 'iz Kragujevca .i Liko'n,e ,sekcije -Radovljica* iz
Radovljice u Sloveniji.
Razlidita pletiva izlagala je grupa radnica tvornice disk kodn:ica.
Svi iradovi dlanova grupe 6g iz Zagreba ostali su nakon izloifs ,
trajrn,e6 vlasnridtvu tvornice. Iz fundusa G,radskog muzeja varaZdin
izl,oZen je velik bnoj slika i grafiika medu k,ojfima i djela poznatih
hrvatskih slikara Miljenka standiia, Ivana picelja i Ferdinanda Kurmera. Fosebno je zan'imanje pobudila ,izloZba vatrenog ,oruZja, tako*

der v,lasniStvo muzeja.

- - Postojanje galerije -Disk rkodnice* i njeno petogodi$nje u,spje5no

dj'elovanje m,oZe podsticajno utj.ecati na osnivanje novih tvornidkih
izloZbenih p,rostora, a to je,namjera ,struinrjaka Gradsk,og muzeja Va*
raZdin koj'i je strudn'o vode. Odito je d,a nisu rpotrdbna nem,oguia novda,na ulaga,nja, ved dobra vol,j,a, solid,na orrganizacija ,i strudno vod_
stvo. U itrome ,moZe uspjeti svaka radna organizacija u kojoj postoji
slidan slo,bodan prostor.

Zeljko Tomiiii, Muzej Meilimurja

aakorsec

MEDUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ

RANOSREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U NITITI

U kulturnom i znanstven,om centru Slovadke Nitri odrian je u

vremenu od 3 do 7 rujna 1983 godirne medunarodni znanstveni simpozij srednjovjekovne arheol,ogije na temu: -Interakcije srednjeevnopskih Slavena ri drugih etnikona od 6 do 10 stolje6a*. Simpozij

je

,onganizirnao

Archeologickf ristav

tj. Arheoloski institut

sl'ovadke

akademi:je nauka'iz Nitre, a odrZan je u baroknom ljetnikovcu u

Nov6 Vozokany detndesetak kilometara ristodno od N.itre na Eum,oviti,m,obroncirna Stij,avnidke gore. Ovom vrtro uspjeino organiziran,om
simpoziju prisustvoval,o je ukupno 50 arheol,oga rnedievalista iz deset

evropskih zemalja (SR Njemadka, DR Njemadka, Austrija, Ceho38

slovad.ka, Poljska, SSSR, Ru'munijska, MadZar,ska, Jugoslavija i Bugarska). Nakon uvodne rijedi dopi'snog ilana Sl'ovadke akademije nauka dr. B. Chrop'ovskog u tri radna dana proiit'arao je dak 3? strudnih referata, Nak'on naporne satnice, naime lreferart'i su ditani u vremenu od B do 18,30 sati, uz odmor za rudak, isvake vederi, do ranih
jutarnjih sa,ti, bile su vrlo zive i ptrodne diskusije. Frirdrzavajuii se

radnog naslova .sirnpozija referate su predavadi usmjenili na sljedece teme: Zapadni Slaveni i Germa'ni'od 6 do 9 stoljeda u polju asimilacije, konf,rontacije i kulturne razmjene (J. Herrmann), Sjevernopodunavski Slaveni i drugi etnik'oni u arheoloskom rnaterijalu 6 do
8 stolje6a (2. Klanica), Novi rpodaci o Sluvsnirma u karpatskom Po? stoljedu (D. Teod'or), Problern-i pwijesti naseljadunavlju u 6
- kotline u 6 stoljeiu (A. Kiss), SlavenSko naseljavavanja Karpatske
nje u Donjoj Austniji ,i njeg,ove ,mecluetnidke veze (H. Friesinger),
Slavensko naseijava'nje u Gornjoj Austriji (V. Tovornik)' O problemu germansko-slavenskih kontakata u srednjem rpodrudju toka
J. Vogt), P,otvrde kontakata Avar'a, Slavena i aurijeke Odre (H.
- karpatskog Podunavlja (M. Comsa). Slaversk'otohtonog naseljenja

-avarski odnosi u svjetlosti arheol,oSkih i hist'oriiskih izvora Q' eilinskS), Avar:sko gr,oblje kod Leobersd,orfa u Donjof Austriji i problem datiranja srednjeavarskog vremena (F. Daim), Slavensko paljevinsko groblje Bajd-Vlkanovo (G. Nevidz6nsky), Etnidki problemi
na avarskodobnim biritualnim grobljima u Slovadkoj (J. B6ree5),
Analiza avarskodobnog tipa pojasnog okova (J' Szentp6teri), Fojava,oruZja u grobljima iz vremena avarskog kaganata u sjeverozapadnim diielovima Karpatske kotline (J. Zabojnik), Karantanski Slaveni i neslaven (A. Pleterski), Pribina ri Lju'devit. Institucionalna usporedba (H. Wolfram), Prilog karantansk'og kulturnog kruga materijalnoj kulturi susj ednih podrudj a (P' Koro5ec), Ranosrednjevj ekovne vtradarske tvorevine u sjevernoj Evropi (na 'pozadin,i kontinentalT. Capelle, O novim rerzultatima istr'aZin,o evropskih d'ogadaja)
groblja
vanja
6 d,o 9 stoljeca na podrudju Kisbalatona (B' Szdke)' Nova ranosrednjevjekovna isko,pavanja na prostom Keszthely-Zalavdr
(R. Mril'ler), Struktura naseljenja i oblici ,naseobinskih objekata u
Pohanskom prom,atrani s dru5bveno-gospodarskog aspekta (B' Doszrcaljenje u strukt5I), Proces stvaranj,a poljske drZave
- njegovo
strukture
turi naseljavanja (2. Kunnatowska), Rumunjske'politidke
jugoistodne
i
Sr:ednje
u'okvirima
nrj,ihova
uloga
.stoljeia;
od 9 do 11
Evrope (S. Olteanu), ArheoloSki i piLsani izvori o kontaktima Slavena
,i Njemaca u starosorbskcrm prostoru naseljavania
nje- osobit'o u
govom juZnom ,pod,rudju 'od 9 do podetka 11 stoljeda (W' Coblenz)'
Neslavenski elemen'ti u materijalnoj kul,tu'ri naselja u juZnom podgradu Pohansko (J. Vignatiovd). Ude56e drugih etnikona na oblikova39

nje kulture rnoravskih Slavena u vrijeme tvorbe drZave (B. Bialekova), O makrostrukturi naseljavanja Slovadke u velikornoravsko
doba (P. Salkovsk9), Fodrudje Bludina tipa u 8 do 10 stoljeiu. Veze
s drugi,m podrudjim'a Velike Moravske i susjednim kulturnim sfenama (e. Staia), Bizantski elementi u velikomoravskoj zlatarskoj umjetnos,ti (T. Stefanovidov6), Zajednidke crte i razlike u arheolo5koj kulturi,Slarih MadZara u istodnoj Evropi i Karpatsk'oj kotlini (A.
Chaliko), Poteci organizacije madZarskog dvora i burgova (K.
Mesterhazy), Neka pitanja kronologije vremena madZarskog doseljenja (Cs. Bdlint), O problematici d,olaska MadZara u Karpatsku kotIinu i njegovu postupnom nastavku naseljavanja (I. Fodor). O novcima vremena madZarske doseobe (L. Kovdcs), Demografski odnosi
na ranosrednjevjek,ovnorm groblju u eakaj,ovci,ma (M. Rejholcovri),
Iskazij ivost ranosrednj evjekormog groblj a (M. Hanu'liak), Grobna keramika od 9 do 11 stoljeia u Karpatskoj kotlini (J. Kvassay) i Kulturne veze srednjeevropskih Slavena u svjetlosti istraZivanja arheolo5kih nalaza muzidk,ih instrumenata (D. StaS3ikov6).
P.o zav,r5etku strudnog dijela simpozija 7. rujna organizirana je
posjeta Arheolodkom institutu Slovadke akademije nauka u Nitri.
Spomenuti institu pr,irnjer je vrlo uspjelog timskog rada velikog

br.oj,a arheologa-specij'alista za ,odredena arheolo5ka ,nazd,oblja i odredenu problematiku. Od ukupno 153 zaposlenih radnika, njih iak
53 su arheolozi. Rad ovih strudnjaka pra'ti izvrsno organizirana mre-

Za dokumentarista, bi,bliotekara, f'otografa, crtada, Loperatera kod

hompjutorske obrade podataka, biologa, pedologa, fizidara, arhivista,
preparatora, restauratora ,i ,svih drugih tzv. pomodnih profila stru-

d,njaka. Institut je u fazi .razrade vlastite metode datiranja pomocu

radioak'ti\rnog uglj,iks C-14, a vei i,ma razradenu metodologiju magnetometrije protonskim magnetometrom, f,otogrametrij sko sniman j e.
spektrografsku analizu,'polen analizu i najsuvremenije antropoloSke metode. RezuItat dinanr,idnog studijskog rada su brojne mon'ografske s,tudirje i duvena periodika Archaelogica Strovaca, brojni ka-

talozi i slidno.
Boravak u Nov6 Vozokany bio je nadasve koristan za rnalu
grupu arheol,oga iz Jugoslavije. Refera,ti ,kolega iz Slovenije bili su
po ,ocjeni pnisutnih korisno *osvjeZenje-, jer materijal sa prostora JuZnih Slavena nikada nije dovoijno poznat kolegama iz eehoslova6ke. Stoga su diskusije stalnih gostiju u kongresnom i znanstvenom centru Nitri s kolegama iz Jugosl'avije bile dugo,,trajne, plo-

i korisne.
Rezirm'irajudi ,na svr5etku znanstvenog simpozija rezultate rada

d'onosne

poznati poljski medievalista Z. Kurnatowska istakla je bitne spoznaje, koje su poluiene na skr.lpu. U veiini sludajeva 'tema referata
40

bila je prva faza slavenske ,doseobe d,okumentirane pojavom ranoslavenske keramlke pra5kog tipa, problem kontakata Slavena s autohtonim stan'ovni5tvom, koji sami po sebi ,in'rpliciraju demografske, kulturne i politidke ,probleme. Referatima madZarskih kolega
dotaknuto je pitanje postanka i forinr:iranje ,ranosrednjevjekovne
madZarske drZave pri 6emu su pnimjenjene nove metode u rjeSavanju te problematike. Istaknuti su novi rezuLtati strovenske arheologije postignurti pr'oudavanjem naseobinskih nalaza znadajnih za rasvj etlj avanlj e karantanskih problema. Iscr.pno j e analizirana povij esria i arheolo5ka grada u okviru radnog nastrova medunarodnog znanstvenog simpozija. Osobito je aktuali,ziran ,politidki ,problem nastajanja ranosrednjevjekovinih drZava analizom,naseobinskih nalaza.
Konadn'o, istakao je direktor ArheoloSk'og instituta ,Slova8ke akademije nauka B. Chropovskv, sioZena arheoloika problematika, kao
3to je 'ona d,ata unutar 'radnog naslova teme, ,rnoZe rse rjeiavati zajednidkim snagarna arheotroga na prrostoru vi3e evropskih zemalja.
Fo njemu skup je pokazao nove praznine i probleme, koje tek tre-

ba rj,e5avati internacionalnim

interdisciplinarnim metodama, 5to

ie samo'po sebi dovesti do nuZnih bolj,ih biiateratrnih i multilateralnih kontakata.

eini nam se, poznavajuci stanje arheoloike znan,osti u nas, da
ie se i kolege arheolozi iz Jugoslavije,rnorati znatno aktiwrije ukljuditi u takav nadin rada imajuii pred ,odi.n'ra znadaj JuZnih Slavena,
ali i ostalih arheolo5kih razd,oblja i pr.oblema za povijesn,o i kulturno nasljeile Evrope.

41