1.

Analiza aktuelnog stanja na Jahorini

Opte informacije

Poloaj: Planinski centar Jahorina se nalazi u jugoistonom dijelu Bosne i

Hercegovine. Jahorina se prostire od 4339'' do 4347'' sjeverne geografske irine i od
1831'' do 1843'' istone geografske duine od Grinia. Jahorina sa najviim vrhom
Ogorjelica (1.916 m), pripada Dinarskom planinskom sistemu. Pravac pruanja
planine je jugoistok-sjeverozapad. Duina cijelog masiva Jahorine s ograncima iznosi
oko 25-30 km, a irina od 5-15 km. Izvanredna konfiguracija terena, obilje vrlo
kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara staza za alpske discipline kao i
blage padine (Rajska dolina) uvrstile su ovu planinu meu najljepe i najpoznatije skicentre. Ostale planine u ovom planinskom lancu su: vrsnica, Prenj, Bjelanica,
Treskavica, Zelengora i dr1.
Jahorina s administrativnog aspekta pripada dvjema optinama: Pale (vei dio prostora
koji je ukljuen u Master Plan) i Trnovo. U optini Pale ivi 26.959 stanovnika a u
optini Trnovo 2.594. Postoji priblino 70 naselja iji su stanovnici preteno starije
dobi.
Gustina naseljenosti u predjelu Pala iznosi 54,79 stanovnika po m, a na prostoru
optine Trnovo 22,97 stanovnika po km2. 30% prostora Jahorine je urbano podruje i
ini 20% prostora optine Pale. Jahorina obuhvata jedno selo, ator, koje stanovnici
koriste samo tokom vikenda.
Udaljenost Jahorine do veih gradova u regiji je slijedea:

Jahorina - Sarajevo 28 km

Jahorina - Banja Luka 310 km

Jahorina - Beograd 320 km

Jahorina - Zagreb

Jahorina - Ljubljana 580 km

450 km

Klima
Planina Jahorina predstavlja izuzetno vaan prirodni potencijal smjeten u jugoistoom
dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Posjeduje raznovrsne prirodne resurse
povoljne za ivot ljudi i ekonomski razvoj naselja u okruenju, od kojih su najvanije
ume i umsko zemljite, vodni rersursi, planinski vrhovi i padine u kombinaciji sa

stepenastim oblicima reljefa. Kombinacija razliitih oblika

reljefa je izuzetno povoljna za razvoj zimskog turizma u ovom dijelu Evrope.2
1
2

Izvor: Dr Ljubo J. Mihi, Jahorina i Trebevi planine XIV zimske Olimpijade, Pale 1987 g.
Izvor: Kujundi S., Govedar Z., Struni rad, Klima kao turistika vrijednost prirodnog dobra Jahorine, Banja Luka, 2006. godina

Meu prirodnim vrijednostima koje doprinose razvoju turizma, a posebno zimskog,

klima zauzima znaajno mjesto. Klima je znaajan prirodni faktor u turistikoj
valorizaciji planine Jahorine prvenstveno kao direktna turistika vrijednost. Glavni
inioci koji opredjeljuju karakter klime Jahorine su njen geografski poloaj,
udaljenost od mora, pravac pruanja masiva, nadmorska visina, ralanjenost reljefa,
umovitost.3
Ovaj masiv je povuen daleko u kopno, udaljen od mora 120 km, planinskim
masivima Bjelanice i Treskavice zatien od jaeg uticaja toplog mediternaskoh i
submediteranskog vazduha (Bjeli, 1965).
Godina
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005

Godinje
1231,5
817,9
937,3
1067,0
739,4
805,9
1027,5

Prosjena
9,7
9,6
8,4

Prosjena
16,1
15,4
14,7

Prosjena
4,4
4,5
4,4

Broj dana sa
74
79
62
46
74
63
86

Svi podaci se odnose na prostor istonog Sarajeva i prikupljeni su od Republikog

hidrometeorolokog zavoda Republike Srpske.

Pristup
odreditu
Vazdunim
saobraajem

Najblii aerodrom je Meunarodni aerodrom Sarajevo (Jahorina Sarajevo 28 km).

Svakodnevni letovi
za: Frankfurt, Istanbul, Keln, tutgart, Zagreb, Cirih, Ljubljana, Milano, Be, Prag,
Beograd, Minhen i Budimpeta. Kompanije koje u redovnom saobraaju lete za i sa
sarajevskog aerodroma su: BHAirlines (ranije Air Bosna), Adria Airways,
Alitalia, Austrian Airlines, Croatia Airlines, CSA, JAT Airways, Lufthansa,
MALEV, Turkish Airlines.
Godinji kapacitet Meunarodnog Aerodroma Sarajevo je 800.000-1.000.000 putnika,
a prosjean godinji broj putnika je 400.000.
Putem eljeznice
Najblia eljeznika stanica je u Sarajevu.
Drumskim saobraajem
Na Jahorinu se moe stii iz tri pravca:
1.

Iz Sarajeva preko Pala

2.

Iz Lukavice preko Trebevia

3.

Iz Podgraba preko Vrhpraa

Autobusom
Nova autobuska stanica u Palama je u izgradnji.

Sa autobuske stanice u Lukavici direktnim linijama se moe putovati u gradove

Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore (Beograd, Subotica,
Novi Sad, Ni, Podgorica, Herceg Novi, Ulcinj).
Takoe, sa autobuske stanice u Sarajevu postoje redovne linije za gradove
Centralne i Zapadne Evrope.
Aerodrom Sarajevo se nalazi u zapadnom dijelu grada
Sarajeva (praktino u naseljenom dijelu grada), na
Sarajevskom polju, i nema prostora za njegovo irenje.
Postoje problemi u pogledu kapaciteta i pozicije
sarajevskog aerodroma (veliki broj maglovitih dana
tokom zime, okruen je visokim planinama, kao i
izuzetno gusto naseljenim podrujem).
Poloajem i klimom (Glasinac ima najvie vedrih
dana u godini) koju uiva optina Sokolac, idealno
je mjesto za izgradnju aerodroma, te bi se ovaj
prijedlog svakako trebao uzeti u obzir.

Turistika infrastruktura na Jahorini

Jahorina je nekad predstavljala jedan od najatraktivnijih rekreativnih prostora za

skijanje u Jugoistonoj Evropi. Planinsko jezgro obuhvata oko 650 ha, gdje je bila
izgraena glavna infrastruktura kao dio Zimskih Olimpijskih Igara poetkom 80-tih.
Mada je u skorije vrijeme dosta devastirana, Jahorina i danas predstavlja najvaniji
turistiki resurs Republike Srpske.
U tekstu koji slijedi daju se kljuni podaci o turistikoj infrastrukturi danas:
Staze za skijanje i iare
Ukupna duina staza za skijanje iznosi oko 20 km.
Od ega je:
Plava:
32,15%
Crvena: 48,52%
Crna: 19,33%
Vertikalni transport ukljuuje etiri iare sa dvosjedom, tri ski lifta i jedan ski lift
za djecu, ukupne duine 8,05 km i kapaciteta 7.200 osoba na sat.

Ime

Duina (km)

Kapacitet
Tip
(osoba na sat)
1200
iara dvosjed

Skoine

1,45

Ogorjelica I i
II
Poljice

2,60
1,55

2400
1200

iara dvosjed
iara dvosjed

Olimpik

0,95

900

ski lift

Rajska Dolina

0,95

900

ski lift

Poljice i
baby lift

0,55

600

ski lift

Smjetajni kapaciteti
Stvarni smjetajni kapaciteti su sljedei:
6 hotela sa ukupnim brojem kreveta

1.022

17 apartmanskih objekata sa ukupnim brojem kreveta

569

18 pansiona

400

Vikend kua

priblino 1.280

Ukupno

priblino

3.270

Prema Turistikoj organizaciji Istonog Sarajeva kategorizacija smjetajnih kapaciteta

jo nije izvrena. Sportske aktivnosti/usluge: skijanje, skijanje na dasci, klizanje
(hotel Termag), plivanje (hotel Bistrica, hotel Termag), rekreacija i fitnes (hotel
Termag), hodanje, pjeaenje, terenski biciklizam, sankanje, fudbal i koarka (hotel
Bistrica).
Okolne turistike atrakcije:
KADINO VRELO nalazi se na sjeveroistonoj padini Jahorine, u Vrhprai. Ovaj
prirodni resurs je u drutvenom vlasnitvu i upravljanju. U blizini se nalazi
kolibica u kojoj se mogu organizirati dodatne uslune aktivnosti.
PEINA ORLOVAA (Savina peina) ovaj prirodni resurs lociran je 11 km
od Pala. Peina je osvijetljena i prilagoena za posjetitelje na duini od 650 m.
Naknada za ulaz iznosi KM 4. Posjete su u organizaciji Turistike Organizacije
Istono Sarajevo. Peina je u drutvenom vlasnitvu i upravljanje istom nije
rijeeno. Peina je prebivalite najugroenije vrste sisara u Evropi, slijepog mia
(microc hipoptrea).
PEINA LEDENJAA nalazi se kod izvora Mokranjske Miljacke. Led u ovoj
peini se zadrava i preko ljeta.
PEINA LIPOVAC u koritu Miljacke, posebno je zanimljiva za ljubitelje
atraktivnih fotografija.

VRELO RIJEKE MILJACKE Vrelo je locirano 3 km od Pala, ima ribnjak,

restoran i 4 apartmana (u privatnom vlasnitvu).
Posjete turista

Broj dolazaka i noenja 2003 2005 (Optina Pale):

Dolasci
Noenja

2003
17.749
68.267

2004
17.867
67.850

2005
18.744
65.234

Izvor: Euromarketing Pale (Turistika organizacija IS)

Prema informaciji Turistike organizacije Istono Sarajevo u 2005. godini

struktura gostiju je bila slijedea:
Srbija i Crna Gora priblino 60% Hrvatska priblino 15% Slovenija priblino 15%
Domai gosti - priblino 10%
Procenat gostiju iz drugih zemalja je
veoma mali. Broj osoba koje rade u
turizmu (2005): 364 Ukupan prihod od
turizma (2005): 509.764 KM
Zabiljeka: Postoje znaajni problemi u pogledu osnovnih statistikih podataka u pogledu ponude i
potranje. Ovo je rezultat injenica da odmaralite Jahorina jo uvijek nema profesionalan i
transparentan marketing i upravljaki sistem.
Turistika organizacija i informacije

to se tie turistikog sektora u Republici Srpskoj postoje dvije kljune institucije

koje se bave turistikom industrijom:
Prva je Ministarstvo za trgovinu i turizam i njegovo pojedinano odjeljenja unutar
lokalnih vlada koja su pravno i administrativno odgovorna za sektor (zakoni,
inspekcije, porezi, itd.). Na ovom nivou nismo naili na znaajnije turistike
razvojne inicijative, niti institucije koje bi bile odgovorne za razvoj programa
konkurencije i investicionih podsticaja.

3. Analiza konkurenata
Mada su jugoistona Evropa i njene turistike destinacije jo uvijek u tranziciji i s
obzirom na injenicu da je otpoela obnova turistikog trita u pogledu planina
zimi i turizma u ljetnoj sezoni, izvrili smo analizu nekoliko konkurentskih
destinacija.
Jahorina, kao dio ove regije konkurie slinim destinacijama u Srbiji, Hrvatskoj,

Crnoj Gori, Rumuniji, Bugarskoj, pa i Sloveniji. Sve analizirane destinacije u ovoj

regiji su provele razliite planove restrukturiranja i investiranja ili e to izvriti u
skoroj budunosti.
Na osnovu meunarodnih trendova u pogledu proizvoda planinskog turizma prilino
je oigledno da se ova oblast poinje isticati, budui da regionalna populacija ulazi
u fazu u kojoj su prihodi pojedinaca dovoljni kako bi se izdvojila sredstva za ovaj
poseban vid koritenja slobodnog vremena.
Poreenje destinacija je pokazano u tabeli nakon pregleda konkurenata, a koji je
izvren na osnovu slijedeih kriterijuma:
- lokacija
- ponuda (portfolio) proizvoda
- smjetajni kapacitet
- broj dolazaka i noenja
- skijaki kapaciteti (staze, liftovi, cijene)
- koeficijenti
- hotelski proizvodi
Kolain - Bjelasica (Crna Gora)

a)

Opis destinacije

Lociran u sjevernoj Crnoj Gori, Kolain se nalazi na visini od 954 m i nudi izvrstan
odmor kako zimi tako i ljeti. Njegova visina i povoljna klima ine Kolain istinskom
vazdunom banjom. Uprava Nacionalnog Parka Biogradska Gora se nalazi u
Kolainu. Nacionalni park je poznat po netaknutim umama i gleerskim jezerima.
Nedaleko od Kolaina (8,5 km) nalazi se ski-centar Bjelasica sa dugim blagim ski
terenima i postojanim snjenim pokrivaem.

b)

Proizvodi i aktivnosti

Zimi: Skijanje, skijanje na dasci, sankanje, klizanje

na ledu Ljeti: Rafting, pjeaenje, planinski
biciklizam
U "Bianca Resort&Spa": Unutranji (zatvoreni) i spoljni (otvoreni) bazen, trim saloni,
klizanje
c)

Smjetajni kapaciteti

Ukupan broj kreveta u Kolainu (2004. godine): 458

d)

Dolasci i noenja

Broj dolazaka: 2.696 (2004)

Broj noenja: 6.649 (2004)
e)

Drugi kapaciteti i atrakcije

Posebnu atrakciju predstavlja Biogradsko jezero locirano u Nacionalnom parku

"Biogradska Gora" koje je jedna od zatienih, istih i netaknutih uma u Evropi.
Biogradsko jezero se nalazi na visini od 1094 m i posjeduje bezbroj staza za etnju.
Moraa Manastir spomenik prve kategorije.
f)

Ski staze

Ukupna duina staza za skijanje Ski Centra Bjelasica je 3,32 km od ega je:
Plava:
Crvena:
Crna:
g)

0,72 km
2,10 km
0,50 km

Ski liftovi

Ukupna duina ski liftova: 3,49 km (jedan ski lift dvosjed, tri ski lifta i jedan djeji ski
lift).
Kapacitet ski liftova: 3.700 osoba na sat
h)

Cijena ski karte

Dnevna karta:
Sedmina karta:
i)

10 EUR
60 EUR

Koeficijenti

Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova

458/3.700 = 0,124
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
3.700/3,32 = 1114,46
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
458/3,32 = 137,95

j)

Hotelska ponuda - "Bianca Resort&Spa"

Naziv: Bianca Odmaralite i Banja

Lokacija: Kolain
Broj zvjezdica: *****
Broj soba: 102 sobe i 15 apartmana
Restorani i barovi: A la carte restoran "Chives", Restoran "Bianca" - Restoran
nacionalne kuhinje, "The Pine" Lobi Bar, "Caf Vienna" Kafana "The Tara
Lounge" Noni klub, "Wild Berry" - Wellness Bar
Ostali kapaciteti: Sala za sastanke (50 mjesta), prostor za klizanje, prodavnica
suvenira, Butik, Unutranji (zatvoreni) i spoljni (otvoreni) bazen, Gimnastika sala,
wellness centar, radnja sa ski opremom, iznajmljivanje opreme za skijanje, igraonica,
Internet caf.
Cijene (Dvokrevetna soba sa dorukom):
130 - 180 EUR (16.01 - 31.03.2006)
79 - 99 EUR (31.03 - 30.09.2006)
Izvori: www.biancaresort.com; www.visit-montenegro.com; www.mtc.cg.yu; www.skijanje.co.yu; Razvojni plan
Planiskog turizma u Crnoj Gori,Institu za internacionalni turizam, Ljubljana (Podgorica, mart 2005)

Bjelolasica (Hrvatska)

a)

Opis odmaralita

Locirano u Hrvatskoj, 27 km od Ogulina, u velikoj dolini na 620 metara

nadmorske visine gdje se susreu planinska i mediteranska klima u ouvanoj prirodi
Gorskog Kotara. To je idealno mjesto za turizam, relaksaciju, sport i rekreaciju tokom
cijele godine za ljude svih uzrasta i interesnih grupa.
b)

Proizvodi i aktivnosti

Zimi: Skijanje, skijanje na dasci, sankanje, cross-country skijanje

Ljeti: etanje, penjanje, alpinizam, biciklizam, planinski biciklizam, rafting, sputanje
kajakom, veslanje, paragliding, obilazak peina, jahanje, lov, ribolov.
U zatvorenom prostoru ili igralitu: atletika, gimnastika, fudbal, mali fudbal, koarka,
rukomet, odbojka, odbojka na plai, dizanje tegova, maevanje, tenis, stoni tenis,
badmington, kuglanje i mini-golf.
c)

Smjetajni kapacitet

Ukupan broj kreveta: 699

d)

Dolasci i noenja

Broj dolazaka: 15.080 (2005)

Broj noenja: 40.614 (2005)
e)

Ostali kapaciteti i aktivnosti

Prirodni rezervat Bijele i Samarske stijene (u neposrednoj blizini)

Planina Klek locirana na istonoj strani planine Velika Kapela. Klek je kolijevka

hrvatskog alpinizma i jedan od najpoznatijih hrvatskih botanikih rezervata rijetkih i

zatienih planinskih biljaka.
Jezero Sabljaci oaza za brojne ribare koji redovno dolaze u ovu regiju. Jezero
Sabljaci se esto naziva Ogulinsko more.

f)

Ski staze

Ukupna duina ski staza Skijakog centra Bjelolasica je 5,71 km od ega je:

g)

Plava:

0,60 km

Crvena:
Crna:

3,57 km
1,54 km

Ski liftovi

Ukupna duina ski liftova: 19,65 km (tri skijaka lifta dvosjeda i tri skijaka lifta)
Kapacitet ski liftova: 4.620 osoba na sat
h)

Cijene ski karata

Dnevna karta:
11 EUR Poludnevna
karta:
8,25 EUR Sedmina
karta:
55 EUR
k)

Koeficijenti

Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova

699/4.620 = 0,151
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
4.620/5,71 = 809,11
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
699/5,71 = 122,42
i)

Hotelska ponuda Turistiko naselje Bjelolasica

Naziv: Turistiko naselje Bjelolasica

Lokacija: Vrelo, Jasenak
Broj zvjezdica: **
Broj soba: 159 soba (425 kreveta + 111 ekstra kreveta)
Restorani i barovi: restoran, diskoteka, aperitiv bar
Ostali kapaciteti: igraonica, fitness klub, sauna, sala za sport, prodavnica, ljetna
terasa, kapaciteti drutvenog karaktera, sala za sastanke (300 mjesta), dvije male sale
za sastanke (30 mjesta)
Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom):
54,84 - 123,45 EUR (26.12 - 01.03)
46,63 - 109,73 EUR (01.03 - 26.12)
Izvori: www.bjelolasica.hr; www.tzkz.hr; TO Grad Ogulin, +385 47 532 278, Ga. Ankica Pukari; HOC
Bjelolasica, +385 98 184 65 66, gosp. Ivica Dokli, Direktor skijakog centra; HOC Bjelolasica, +385 98 266 294,
ga. Jasminka Turina Luketi

Kranjska Gora (Slovenija)

a)

Opis destinacije

Kranjska Gora je locirana u sjeverozapadnom dijelu Slovenije, na granici izmeu

Austrije, Italije i Slovenije, na dnu Julijskih Alpa
b)

Proizvodi i aktivnosti
Zimi: Skijanje, snowboarding, sankanje, cross-country skijanje, vonja snowmobila, planinarenje na
skijama, penjanje na skijama,

Ljeti: Pjeaenje, biciklizam, alpinizam, golf, jahanje, sportovi na vodi, sputanje

kajakom, rafting, fotografiranje, ribolov, wellness, tenis, park za vonju bicikla
c)

Smjetajni kapaciteti

Ukupan broj kreveta u odmaralitu Kranjska Gora (31. august 2003): 2.994
d)

Dolasci i noenja

Broj dolazaka: 90.935 (2004)

Broj noenja: 334.604 (2004)
Ostali kapaciteti i aktivnosti
Sankanje i pokretna linija niz skijaku stazu - Vitranc 1
Natjecanje za svjetski kup - Pokal Vitranc (slalom i veleslalom za mukarce)
U blizini se nalazi jezero i dvije rijeke, Sava i Soa
e)

Ski staze

Ukupna duina ski staza u skijakom odmaralitu Kranjska Gora iznosi 30 km.
f)

Ski liftovi

Ukupna duina ski liftova: 30 km (tri ski lifta sa etvorosjedom, jedan sa dvosjedom,

jedan sa jednosjedom i 14 ski liftova)

Kapacitet ski liftova: 19.600 osoba na sat

g)

Cijena ski karata

Jednodnevna karta: 28
EUR Poludnevna karta:
23
EUR
Sedmina
karta:
149 EUR
h)

Koeficijenti

Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova

2.994/19.600 = 0,153
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
19.600/30 = 653,33
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
2.994/30 = 99,80
i)

Hotelska ponuda Hotel Kompas

Naziv: Kompas
Hotel Lokacija:
Kranjska Gora Broj
zvjezdica: ****
Broj soba: 151 soba i 5 apartmana
Restorani i barovi: Restoran, Slovenski restoran, noni bar, Bistro Kompas, Ice bar
Ostali kapaciteti: zatvoreni bazen, bazen za djecu, Jacuzzi, solarium, 2 finske saune,
tursko kupatilo, prostorija sa parom za relaksaciju, razne masae, gimnastika sala,
terasa za sunanje, igraonica za djecu, stoni tenis, Kompas Klub, etiri teniska
igralita, teren za koarku, mali zid za penjanje, velika sala za sastanke (360
mjesta), sala za sastanke (80 mjesta), 2 sobe za sastanke
Cijene (polupansion po osobi u dvokrevetnoj sobi):
51 - 95 EUR (01.12 - 26.03)
49,07 - 66,10 EUR (26.03 - 01.12)
Izvori: www.kranjska-gora.si; www.skiresort.de; www.hoteli-kompas.si; www.hit.si;
RTC inice Kranjska Gora +386 4 580 94 00, ga. Polona Banar; Zavod za statistiku Republike

Slovenije, www.stat.si (Smjetajni kapaciteti, dolasci, noenje)

Kopaonik (Srbija)

a)

Skijaki centar

Kopaonik je planina locirana u jugozapadnom dijelu Srbije, u relativnoj blizini

gradova Kruevac i Kraljevo. Skijaki centar se nalazi na 1.770 m nadmorske
visine. Udaljen je oko tri sata vonje od Beograda.
b)

Prozvodi i aktivnosti

Zimi: Skijanje, sankanje, snowboarding, cross-country skijanje

Ljeti: etnje, planinarenje, vonja bicikla, tenis, koarka, rukomet, odbojka na plai,
fudbalsko igralite sa pet terena, rafting na rijeci Ibar.
u "Hotelu Grand": Squash
c)

Smjetajni kapacitet

Broj kreveta (31. augusta 2005.): 4.799

d)

Dolasci i noenja

Broj dolazaka: 85.000 (2005)

Broj noenja: 376.000 (2005)
e)

Ostali kapaciteti i atrakcije (udaljenosti do 50 km od Kopaonika)

- Manastir Studenica (pod zatitom UNESCO-a od 1986. godine)
Stari Ras, Manastir Sopoani, Crkva i nekropolis Svetog Petra, Manastir urevi Stupovi, Tvrava
Gradina sa gradom Trgovite u nizini (pod zatitom UNESCO-a od 1979. godine)
Prirodni rezervati unutar Nacionalnog parka Kopaonik: Kozje Stijene, Vuak, Mrkonja, Gobelja, rijeka
Samokovska

f)

Ski staze

Ukupna duina ski staza Ski centra Kopaonik iznosi 47,32 km.
g)

Ski liftovi

Ukupna duina ski liftova: 23,25 km (pet ski liftova sa etvorosjedom, pet sa
dvosjedom i dvanest ski liftova).

Kapacitet ski liftova: 25.318 osoba na sat

h)

Cijena ski karata

Dnevna karta:
17 EUR
Poludnevna karta:
9 EUR (9:00-13:00h)
13 EUR (12:30-16:30h)
Sedmina karta:
92 EUR
i)

Koeficijenti

Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova

4.799/25.318 = 0,190
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
25.318/47,32 = 535,04
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
4.799/47,32 = 101,42
j)

Hotelska ponuda - Hotel Grand

Naziv:
Hotel
Grand
Lokacija:
Kopaonik Broj
zvjezdica:
****
Broj soba: 126 soba i 45 apartmana
Restorani i barovi: Aperitiv bar, bar pored bazena, restoran, restoran a la carte,
diskoteka, bar pored teniskog igralita, picerija, Internet klub
Ostali kapaciteti: Sportska sala, sala za aerobik, teniska igralita, spoljni (otvoreni)
tereni (za koarku, rukomet), squash, unutranji (zatvoreni) bazen, sauna, salon za
masau, gimnastika sala, Jacuzzi, sala za sastanke (u naselju Konaci)
Cijene (polupansion po osobi u dvokrevetnoj sobi):
35,00 - 89,50 EUR (03.12 - 05.05)
20,48 - 32,53 EUR (28.04 - 05.11)

Izvori: www.kopaonik-genex.com; www.skijanje.co.yu; Zavod za statistiku Republike Srbije, Statistiki godinjak

Srbije, 2006 (Smjetani kapaciteti, Dolasci, Noenja);Javno preduzee "Skijalita Srbije", Mr. Ljubia Radovanovi,
M.A., +381 11 311 69 46; www.raska-turizam.co.yu;

Bjelanica (Bosna i Hercegovina)

a)

Skijaki centar

Planina Bjelanica se nalazi samo 20 km od Sarajeva, glavnog grada BiH.

Bjelanica je nastrmija od svih bosanskih planina na kojima se skija. Sa vrha, na
visini od 2.067 m, strme ski staze vas brzo dovedu do podnoja planine na visini
od 1.200 m. Zajedno sa planinama Igman i Treskavica, te kanjonom na rijeci
Rakitnica, ona predstavlja veliki park prirode.
b)

Proizvodi i aktivnosti

Zimi: Skijanje, sankanje, snowboarding

Ljeti: etanje, planinarenje, paragliding, vonja biciklom
c)

Smjetajni kapaciteti

Ukupan broj kreveta: 1.239

d)

Dolasci i noenja

Broj dolazaka: 5 do 6 hiljada (naa

procjena) Broj noenja: 15 do 20
hiljada (naa procjena)
e)

Ostali kapaciteti i atrakcije

Jedan ski lift dvosjed i nekoliko ski liftova za djecu na Igmanu.

Tu su staze Bjelanice na kojoj se odravao slalom za mukarce, veleslalom i spust za
vrijeme Zimskih Olimpijskih igara 1984. godine - Grad Sarajevo
f)

Ski staze

Ukupna duina ski staza Ski Centra Bjelanica: 8,35 km

g)

Ski liftovi

Ukupna duina ski liftova: 4,26 km (jedan ski lift trosjed i etiri
ski lifta) Kapacitet ski liftova: 4.950 osoba na sat.

h)

Cijene ski karata

Dnevna

karta:

13,33 EUR Poludnevna

karta:
11,80
EUR
Sedmina karta:
71,80
EUR
i)

Koeficijenti

Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova

1.239/4.950 = 0,250
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
4.950/8,35 = 592,81
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
1.239/8,35 = 148,38
j)

Hotelska ponuda - Hotel Maral

Naziv: Hotel Maral

Lokacija: Babin Do, Bjelanica
Broj zvjezdica: ***
Broj soba: 57 soba i 13 apartmana
Restorani i barovi: Restoran, soba sa kaminom, aperitiv bar
Ostali kapaciteti: Fitnes klub, sala za stoni tenis, ski garderoba diskoteka, parking,
TV sala, sala za vee sastanke, koarkako igralite, igralite za mali fudbal.
Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom):
76,92 EUR (01.01 - 27.01)
66,66 EUR (27.01 - 10.03)
51,28 EUR (11.03 - 22.12)
Izvori: www.hotel-marsal.ba, www.bhtourism.ba, Opina Trnovo, +387 33 439 112, gosp.. Osman Smjeanin

Bansko (Bugarska)

a)

Opis destinacije

Smuarsko odmaralite Bansko nalazi se na jugozapadu Bugarske, u podnoju

jedne od najljepih bugarskih planina - Pirin, koja je pod nacionalnom zatitom i
na listi svjetskog prirodnog naslijea. Udaljenost od Sofije do Banskog iznosi 160
km.
b)

Proizvodi i aktivnosti

Zimi: Skijanje, snowboarding, cross-country skijanje, hodanje po

snijegu sa krpljama Ljeti: Golf, ribolov, lov, jahanje, vonja bicikla kroz
planinu, pjeaenje

c)

Smjetajni kapacitet

Ukupan broj kreveta: 7.000

d)

Dolasci i noenja

Broj dolazaka: 40.292 (2005)

Broj noenja: 103.033 (2005)
e)

Ostali kapaciteti i atrakcije

Juno do Banskog lei Nacionalni park Pirin koji je uvrten na listu UNESCO-a. Park
obiluje jezerima, vodopadima, peinama i istorijskim ostacima dostojnih potovanja.
Ostaci drevnih tvrava nalaze se na lokalitetu Staroto Gradite (Stankale) oko 4 km
jugozapadno od Banskog i takoe na lokaciji Julen (nizvodno rijeke Demjanica).
Sam grad Bansko ima priblino 120 kulturnih i istorijskih spomenika.
f)

Ski staze

Ukupna duina ski staza Ski centra Bansko: 65 km od ega je:

g)

Plava:

22,75 km

Crvena:
Crna:

26,00 km
16,25 km

Ski liftovi

Ukupna duina ski liftova: 21,24 km (jedna gondola, pet ski liftova sa
etvorosjedom, jedan ski lift sa trosjedom i pet ski liftova).
Kapacitet ski liftova: priblino 16.800 osoba na sat
h)

Cijene ski karata

Dnevna karta:
25,64 EUR
Poludnevna karta:
17,95 EUR
(poslije 12:30 sati) Sedmina karta:
143,59 EUR (est
dana)
i)

Koeficijenti

Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova

7.000/16.800 = 0,416
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
16.800/65 = 258,46
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
7.000/65 = 107,69

j)

Hotelska ponuda - Hotel Tanne

Naziv: Hotel
Tanne
Lokacija:
Bansko Broj
zvjezdica:
****
Broj soba: 25 soba, 5 apartmana i 3 kuice (bungalova)
Restorani i barovi: Restoran "Mehana", Beki salon, bar u predvorju, bata,
piano bar Ostali kapaciteti: Fitness, bazen, Jacuzzi, sauna, parno kupatilo,
solarium, salon za masau, ski garderoba, stoni tenis, prostorija za igre
(igraonica)
Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom):
100 EUR (15.12 - 01.03)
50 EUR (01.05 - 15.12)
Izvori: www.hotel-tanne.com; www.banskoski.com; www.banskoinfo.com; www.bulgariaski.com; www.bansko.bg;

Poiana Brasov (Rumunija)

a)

Opis odmaralita

Poiana Brasov lei na platou u podnoju planine Postavarul koja ini dio Karpata.
Zbog poloaja i izuzetne ljepote, ovo odmaralite takoe nazivaju Poiana Soarelui
(sunani proplanak).
Odmaralite je smjeteno samo 12 km od srednjevjekovnog grada Brasov-a i na visini
koja premauje 1020 m, Poiana Brasov je mirna oaza za sve vrste turista i u svim
sezonama.

Poiana Brasov okruuju etiri velike planine:

Postavarul (maksimalna visina 1.799 m)
Piatra Craiului (maksimalna visina 2.238 m)
Bucegi (maksimalna visina 2.505 m)
Piatra Mare (maksimalna visina 1.848 m)
b)

Proizvodi i aktivnosti

Zimi: Skijanje, snowboarding

Ljeti: Tenis, mini golf, fudbal, koarka, zatvoreni bazeni, paragliding, alpsko penjanje,
jahanje, bungee skakanje, motodeltaplan
c)

Smjetajni kapacitet

Ukupan broj kreveta: 2.578

d)

Dolasci i noenja

Broj dolazaka: 113.921 (2004)

Broj noenja: 286.703 (2004)
e)

Ostali kapaciteti i atrakcije

Oblinje turistike atrakcije istorijskog grada Brasov, Citadela Rasnov i zamak Bran.
f)

Ski staze

Ukupna duina ski staza Ski centra Poiana Brasov: 12,80 km od ega je:

g)

Plava:

5,03 km

Crvena:
Crna:

3,37 km
4,40 km

Ski liftovi

Ukupna duina ski liftova: 9,90 km (tri iare, osam ski liftova).
Kapacitet ski liftova: 7.000 osoba na sat
h)

Cijena ski karata

Dnevna karta:
Poludnevna karta:
Sedmina karta:
i)

17 EUR
10 EUR
60-100 EUR (ovisno od broja penjanja)

Koeficijenti

Ukupan br. kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova

2.578/7.000 = 0,368
Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza
7.000/12,80 = 546,88
Ukupan br. kreveta u odnosu na duinu ski staza
2.578/12,80 = 201,40

j)

Hotelska ponuda Hotel Alpin

Ime : Hotel Alpin

Lokacija: Poiana
Brasov Broj
zvjezdica: ****
Broj soba: 144 soba i 4 apartmana
Restorani i barovi: Restoran, atrium, salon
Ostali kapaciteti: Aquadreams (egzotini bar, polu-olimpijski bazen, 2 saune, masaa,
reflekso terapija), vrti za djecu, "Davidoff" Klub, sale za sastanke: Karpati velika
sala (460 mjesta), manje sale za sastanke
Cijene (dvokrevetna soba sa dorukom):
65 EUR (04.01 - 20.01)
64 EUR (21.01 - 15.03)
63 EUR (16.03 - 21.12)
Izvori: www.brasov-hotels.ro; www.hotelalpin.ro; www.poiana-brasov.ro; Lokalni plan za odrivi razvoj Opine
Brasov, Vijenica Brasov i Nacionalni Centar za odrivi razvoj (smjetani kapacitet, dolasci, noenja), Smart Tours
(putnika agencija koja upravlja www.poiana-brasov.com), gosp. Alex Pop, contact@smarttours.ro.

Kljuni nalazi

Na osnovu analiziranog broja konkurenata moemo rezimirati kljune nalaze, kako

slijedi:
a)

Bansko i Kranjska Gora se ve nalaze na nivou meunarodne konkurencije gdje se cijeli lanac
vrijednosti i strukture portfolija uklapa sa njihovom pozicijom na meunarodnoj sceni;

b)

Kopaonik i Pojana Brasov predstavljaju destinacije koje su razvijene ranije i trenutno se nalaze
u procesu ubrzanog razvoja i repozicioniranja;

c)

Sve ostale analizirane destinacije su u fazama kako procesa rekonstrukcije tako i razvoja,

nastojei pronai proizvode i nove smjetajne kapacitete koje treba razviti.

d)

Odnos
1*
2*
3*

Analizirajui kljune razvojne odnose doli smo do slijedeih rezultata:

Bjelasica Kolain
0,124
1114,46
137,95

Bjelolasica
0,151
809,11
122,42

Kranjska
Kopaonik Bjelanica
Gora
0,153
0,190
0,250
653,33
535,04
592,81
99,80
101,42
148,38

Bansko
0,416
258,46
107,69

Poiana
Brasov
0,368
546,80
201,40

- Ukupan broj kreveta u odnosu na ukupan kapacitet ski liftova.

1*
2* - Kapacitet ski liftova u odnosu na duinu ski staza.
- Ukupan broj kreveta u odnosu na duinu ski staza.
3*

Jahorina
0,454
360
163,5

4. Trendovi u turizmu
4.1 Deset optih trendova u turizmu4

Broj osoba koje pripadaju kategorijama starijih e se poveavati velikom brzinom.

Starije osobe e biti zdravije i raspolagati veim prihodima, nego to je to bio
sluaj u prolosti. Mnogi od njih iskoristie mogunost prijevremenog
penzionisanja.
U svjetlu ovakvog razvoja situacije, broj iskusnijih, starijih putnika e rasti bre
od razvoja turistike potranje uopte (iako postepeno pogoranje penzijske potpore
i trend ka poveanju godina starosti kada je mogue ostvariti pravo na penzionisanje
moe usporiti ovakav razvoj u dugoronom smislu).
Uticaji na sektor turizma

Poveanje potranje za kvalitetom, ugodnou i sigurnou.

Poveanje potranje za jednostavnim prevozom.

Poveanje potranje za zabavnim objektima (sadrajima) u kojima se zahtijeva manje fizikog napora (npr.
igralita za golf i sl.).

Poveanje potranje za proizvodima koji su namijenjeni samo jednoj osobi.

Vea potranja u mjesecima meusezone.

Pri marketinkim aktivnostima, potrebno je manje naglaavati godine starosti a vie ugoaj.

Prosjeni broj osoba po domainstvu e se i dalje smanjivati, to e za posljedicu imati

vee raspoloive prihode i veu kupovnu mo.

U pogledu turizma, ovo e imati uticaja na potranju uopte, a posebno na potranju za

dugotrajnim putovanjima i za kratkim odmorima.
Uticaji na sektor turizma

Poveanje potranje za luksuzom (sitna zadovoljstva).

Poveanje potranje za specijalnim proizvodima koje je mogue dobiti odmah po zahtjevu.

Poveanje potranje za odmorima u gradovima i drugim kratkim odmorima u inostranstvu u razdobljima koja
su nekada bila manje poeljna.

Vei interes za zimske odmore na suncu.

Izvor: Komisija za putovanja Evrope Turistiki megatrendovi u Evropi

Svijest o zdravlju e se i dalje poveavati.

Iako poveanje svijesti o zdravlju nee uticati na koliinu potranje, sasvim je sigurno da e
uticati na donoenje odluka u pogledu destinacija, te o ponaanju tokom odmora.
Uticaji na sektor turizma

Destinacije koje se smatraju manje zdravima bit e vie izbjegavane nego to je to bio sluaj u prolosti.

Potranja za odmorom na suncu e se i dalje poveavati.

Aktivni odmor ili odmor uz aktivnosti e postajati sve popularniji, a potranja za objektima koji odgovaraju
ovakvoj vrsti odmora e biti sve vea

Potranja za wellness proizvodima e rasti, ukljuujui spa centre i fitness centre.

Prosjeni nivo obrazovanja raste.

Ovo e za posljedicu imati pojavu odmora u kojima umjetnost, kultura i istorija igraju
vaniju ulogu, ukljuujui i odmore koji su vie obrazovni i vie duhovni.
Uticaji na sektor turizma

Poveanje potranje za specijalnim proizvodima.

Istaknutije ukljuivanje elemenata koji se odnose na umjetnost, kulturu i istoriju u okviru turistikih
aranmana i samo-organizovanih odmora.

Potreba za boljim i kreativnijim prenoenjem informacija.

Potranja za novim destinacijma u Centralnoj i Istonoj Evropi e se poveavati.

Savremeno drutvo vri sve vei pritisak na svakodnevnicu ljudi i podstie kod njih
elju za vie vremena za odmor i relaksaciju to e imati suprotan efekat na
poveanje slobodno raspoloivih prihoda. Za turizam, ovakav trend je prema tome,
po definiciji nepovoljan takoer i zbog toga to se trend poveanja broja dana
plaenog odsustva koje se koristi u svrhu koritenja godinjeg odmora zaustavio.
Uticaji na sektor turizma

Sve vea potreba za niskobudetnim proizvodima.

Sve vea potreba za relaksacijom.

Skraivanje dueg glavnog odmora u korist vie kraih odmora.

Sofisticiraniji potroai postaju sve sigurniji u ono to su njihove potrebe i prava.

Za turizam, ovo za posljedicu ima sve vei kritini stav prema kvalitetu, te prema
odnosu izmeu kvaliteta i cijene.
Uticaji na sektor turizma

Alternativni naini troenja vremena i novca e se sve vie takmiiti sa odmorima, a unutar samih odmora,
sa davanjem prvenstva destinacijama i smjetaju.

Destinacije koje nisu u skladu sa prihvatljivim standardima e pretrpjeti veu tetu i za dui vremenski
period u budunosti.

Nejednolino ponaanje, to znai jedan jednostavan odmor, naredni luksuzan, jedan dugotrajan,
naredni kratkotrajan.

Davanje prednosti odreenim vrstama odmora e postati iscjepkanije u budunosti, pa e, prema tome,
uticati na koliine onih odmora koji se ponavljaju.

Tokom godina, trend vjernosti jednoj istoj destinaciji e se i dalje smanjivati.

Postojanje iskusnijih turista dovee do sve kritinijeg stava prema onome to je vjetako u korist onoga to
posjeduje veu autentinost posebno u odnosu na emocionalno zadovoljstvo i potrebu personalizacije;
vjetaka ponuda koja se ne razlikuje od ostalih (npr. tematski parkovi) postae manje vana, ukoliko ne
zadovolji vie standarde.

Iskustvo i kritini stav e podstai turiste da ponovo posjete zadovoljavajue destinacije iz njihove istorije
putovanja.

Sve vee davanje prednosti mobilnosti podstai e iznajmljivanje vozila.

Regijama koje nude potpuni, raznovrsni, potpuno uravnoteeni koncept e se sve vie davati prednost, i one
e zahtijevati bolje upravljanje destinacijom.

ivotni stilovi u zapadnim drutvenim zajednicama postepeno se mijenjaju.

Za turizam, ovo utie na shvatanje turiste o njegovim ili njenim linim potrebama i
ponaanjima.
Uticaji na sektor turizma

Iako odgovarajue investicije mogu biti napravljene, interes za aranmane Noenje sa dorukom se
smanjuje, obzirom da se ovakvi aranmani smatraju jeftinim.

Kako je status sada manje vaan nego to je to bio nekada, ponaanje na odmoru postaje sve vie
prilagoeno linim potrebama, to vodi ka poveanoj potranji za manjim smjetajnim jedinicama (kao to su
manji autentini porodini hoteli i turistike farme).

Promjena percepcije u pogledu ivota i ivotnog stila dovodi do pada potranje za organizovanim
turama sa stalnom pratnjom.

Ponuai e imati vie koristi ukoliko budu sposobni kreirati potpuno nove proizvode, koncepte i
usluge koje e se izdvajati svojom dodatnom vrijednou.

Sve vea specijalizacija ponuaa u pogledu odreenih hobija i interesovanja e postati vanija, a sve
ee e se kombinovati sa odmorom.

Ovakvo sve vee davanje prednosti vrstom sidru kao sigurnom osloncu u sve nesigurnijem svijetu podstie
elju za posjedovanjem drugog doma, takoer, u podrujima koja se nalaze u blizini manjih regionalnih
aerodroma.

Trend vraanja osnovama dovodi do toga da se prednost daje jednostavnijim odmorima iz hotela u
bungalov, iz kamp-kuice u ator.

Prodor Interneta te njegovo korienje u svrhu primanja informacija o turistikim

proizvodima i uslugama i njihove kupovine e nastaviti da se poveava.
Za turizam, uloga Interneta ukljuujui i nova sredstva vizuelne prezentacije e i dalje
postajati sve vea, te e se pokazati od velikog znaaja u budunosti.
Uticaji na sektor turizma

Postojanje spremnih turistikih informacija o destinacijama i proizvodima i sve sofisticiraniji pretraivai za

pregled takvih informacija e biti podesni za pravljenje poreenja, te e na taj nain intenzivnije uticati na
konkurenciju putem razgledanja robe.

Iskusni turisti e sve vie osmiljavati svoje vlastite odmore na modularnoj osnovi sa direktnim rezervacijama.

Uloga putnih (turistikih) agenata e se smanjivati, kako se potpuni turistiki aranmani

budu sve vie kupovali direktno putem interneta.

Internet e preinaiti tipinu ulogu Nacionalnih turistikih organizacija (NTO) i Turistikih

odbora velikom brzinom ali e kreirati novu ulogu u elektronskom marketingu, ukljuujui i primjenu
destinacijskog marketinga koji se zasniva na Upravljanju odnosima sa klijentima (CRM).

Destinacijski marketing (npr. bolje brendiranje uz podrku javnosti) e postajati sve vaniji
kao izvor za podsticanje posjeta internet stranicama.

Postojanje detaljnih informacija o proizvodima koje nude ponuai, bilo da su ti proizvodi

dostupni na samim lokalitetima destinacija ili putem linkova, postat e sve vanije kao osnovni preduslov za
uspjeh internet stranica.

Mogunost kupovine putem interneta e podstai praksu kasne rezervacije.

Sve vea potreba za sigurnim rezervacijama putem Interneta mora se naglasiti kada
govorimo o iskusnijim turistima koji znaju ta hoe.

Sve vea potreba za koritenjem brzih vozova i niskobudetnih prevoznika uticae na tipine
tokove putovanja. Drumski saobraaj e se suoiti sa sve veim zakrenjem.
Uticaji na sektor turizma

Destinacije e imati sve vie koristi od pristupanih i priutivih kratkih odmora posebno u vrijeme kada se
velike manifestacije organiziraju van glavne sezone.

Sve vea raspoloivost direktnih veza vozom ili avionom e podstai potranju za
meunarodnim kratkim odmorima u gradovima i gradskim regijama, na utrb ruralnih podruja.

Korienje brzih vozova za srednje udaljenosti e preuzeti veliki procenat onih putovanja koja se trenutno
obavljaju preko arter letova.

Zakrenost puteva e negativno uticati na prevoz privatnim automobilom posebno u

udarnoj sezoni.

Putovanja autobusima e postajati sve manje vana.

Prepreke koje nastaju zbog neprilagoenih rasporeda ili interno uslovljenim transportom
koji nije povezan na najoptimalniji nain e imati jai negativni uticaj na destinacije koje ne mogu ispuniti sve
vee elje za pristupanou.

Krstarenja ne samo skupa krstarenja, nego i ona koja spadaju u klasu niskobudetnih
e postajati sve popularnija, posebno za osobe iznad 50 godina starosti.

Svijest o znaaju ivotne sredine e nastaviti da se poveava. Za turizam, ovo e za

posljedicu imati veu potranju za odrivim destinacijma, u kojima e priroda i populacija
igrati sve znaajniju ulogu. Kako bi se ublaili trokovi odrivosti, cijena e se sve vie
prebacivati na same turiste.
Uticaji na sektor turizma

Regionalna komponenta u destinacijma e postajati sve vanija.

Politike upravljanja destinacijama treba unaprijediti kroz detaljnije i konzistentnije planiranje.

Davanje prednosti destinacijama e biti snanije povezano sa podrkom koju prua domae stanovnitvo pri
izraavanju dobrodolice sve veem broju posjetilca.

Regije u kojima je dolo do preobimne gradnje (posebno one regije u kojima ovakva
gradnja nije bila u skladu sa prirodnim krajolikom) e se sve manje priznavati kao atraktivne destinacije.

Eko-turizam ne treba pomijeati sa odrivim turizmom.

Teroristiki akti, regionalni ratovi, zagaenje i druge krize, naalost su postale injenice
vezane uz svakodnevnicu, te utiu na potrebu za osjeajem sigurnosti i zatite.
U turizmu, ovo za posljedicu ima poveanu potrebu za sigurnou i zatitom, te izbjegavanje
turista da posjeuju destinacije koje se smatraju nesigurnim.
Uticaji na sektor turizma

Kvalitet vode (u jezerima i bazenima, ali takoe i vode iz vodovoda) postajae sve vaniji pri odabiru
destinacije, te zahtijeva bolju zatitu.

Turista sklon upuivanju kritike, e prije uputiti albu u sluaju da ponueni proizvod
ne zadovoljava oekivane standarde.

Trokovi pruanja garancija o sigurnosti i zatiti e se poveavati velikom brzinom.

Sektor se treba bolje pripremiti da zadovolji turistiku potranju na fleksibilniji nain

u razdobljima kriza.

Posebni trendovi u najboljim meunarodnim planinskim centrima

1.

Sve vie planinskih centara pokuava stvoriti (jedinstvene) turistike proizvode za ljetnu sezonu

2.
skijanja

Poveanje razvoja alternativnih zimskih turistikih proizvoda pored

3.

4.

Profesionalni, atraktivni i unosni sadraji nakon skijanja tj. Apres-Ski sadraji

Poveanje prosjene irine skijakih staza kako bi one bile atraktivnije za skijae koji posjeduju
carving skije, te kako bi se izbjegli sukobi interesa

5.

Upranjavanje zdravog ivota i wellness aktivnosti na planini

6.

Marketinke aktivnosti planine idu u smjeru Planina mi daje snagu

7.

Ljetne atrakcije na vrhu planine u svrhu poveanja broja ljudi koji koriste vertikalni transport tokom ljetnih
mjeseci

8.

Specijaliziranje planinskih centara kako bi se ostvarila prednost nad konkurentima (npr. luksuzni planinski centri,
planinski centri za snowboarder-e, planinski centri namijenjeni djeci, itd.)

9.

Unapreenje kvaliteta u pogledu turistikog hardware-a (npr. hoteli) i software-a (kvalitet usluga)

10. Budite stalno informisani - Uspjene planinske destinacije nude inovacije svake godine

11. Kako bi smanjili zavisnost od prirodnog snijega, postaje sve uobiajenije davati garancije stalnog snjenog
pokrivaa tokom cijele godine putem pravljenja vjetakog snijega

5.

SWOT5 analiza

Snage i slabosti u turizmu

Tabela koja slijedi prikazuje najvanije snage i slabosti u pogledu turizma na

Jahorini. Analiza je uraena na osnovu posjeta lokaciji, sastanaka i razgovora sa
zainteresovanim stranama u turizmu na Jahorini.
Snage

Slabosti

+ Blizina gusto naseljenom gradskom

podruju Sarajeva
(oko 30 do 40 minuta vonje automobilom)
+ Saobraajna veza sa Sarajevom
+ Blizina aerodromu Sarajevo
+ Prirodni krajolik sa panoramom koja oduzima
dah (npr. plato)

- Stanje saobraaja i parking mjesta

- Turistika ponuda za ljetne mjesece (ni za
turiste, kao niti za ekskurzije) gotovo da i ne
postoji
- Samo mali broj smjetajnih kapaciteta je
otvoren tokom cijele godine
- Nedostaje glavni turistiki sadraj za
ljetnu sezonu koji bi se mogao ponuditi
tritu
- iare ne rade u ljetnim mjesecima
- Zastarjela sredstva vertikalnog transporta (iare)

+ Nadmorska visina i relativna sigurnost

snijenog pokrivaa

- Nedostatak kapaciteta u zimskim mjesecima

u danima velike frekvencije (npr. saobraaj,
iare/staze)

+ Gladak planinski krajolik

- Ne postoji seoski centar sa atraktivnom i

centralnom infrastrukturom (npr. barovi,
restorani, prodavnice, itd.)

+ Opta infrastuktura postoji (voda/kanalizacija,

elektrina energija, itd.) koja je pogodna za
dalje proirenje
+ Imid i nivo poznavanja Jahorine kao
olimpijske destinacije (iz 1984. godine) i dobro
poznate destinacije u Bosni i Hercegovini

- Ne postoji atraktivan smjetaj ili planinska

koliba za sadraje nakon skijanja
- Ne postoji turistika organizacija u smislu
(DMC- a; Destination Management Company)
preduzea za upravljanje destinacijom (npr. za
razvoj proizvoda na Jahorini)
- Slabo razvijena ponuda alternativnih sportova
u zimskim mjesecima

+ Koliina postojeih iara i staza

- Nepostojanje mogunosti pravljenja

vjetakog snijega u zimskoj sezoni

+ Sistem naplate karata postoji

- Nekontrolisan rast smjetajnih kapaciteta

(npr. izgradnja novih objekata bez dozvole)

+ Izgraen je smjetajni kapacitet prve klase

(npr. Hotel Termag)

- Neiskorieni i djelimino uniteni

smjetajni kapaciteti negativno utiu na
krajolik

+ Potencijalni investitori stoje na raspolaganju,

a angaovane zainteresovane strane u turizmu
na Jahorini ve postoje

- Koliina, a djelimino i kvalitet

smjetajnih kapaciteta
- MICE6 - segment (odn. segment
sastanaka, konferencija i manifestacija) je
slabo razvijen
- Nizak nivo popunjenosti u mnogim

5
6

SWOT = Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats

MICE = Meetings, Incentives, Conferences and Events

Turistike mogunosti i
prijetnje
Mogunosti za Jahorinu:

Mogunost razvoja i modernizacija skijakih terena i smjetajnih kapaciteta

Jahorina kao uzor u pogledu saobraaja i povezanosti (na samoj Jahorini, te u pogledu njene povezanosti sa
Palama i Sarajevom)

Proirivanje i unapreenje MICE-segmenta

Razvoj raznolike sportske ponude za ljetnu i zimsku sezonu (zbog postojanja glatkog krajolika)

Ponovno prijavljivanje na Zimske olimpijske igre 2018. godine

Organizacija sportskih takmienja i manifestacija (kao to je Svjetski kup FIS, takmienje u biatlonu i sl.)

Jahorina kao glavna destinacija za ekskurzije izvan zimske sezone za domae i posjetioce u regiji (posebno
one koji posjeuju iru regiju Sarajeva)

Sveobuhvatni Master plan, ukljuujui razvojni plan, plan korienja terena, plan razvoja turizma kako bi
se osigurao odriv i paljiv razvoj Jahorine

Stvaranje ponude namijenjene porodicama u ljetnoj i zimskoj sezoni

Paljivo korienje platoa u turistike svrhe

Korienje postojeih izvorita (npr. za vjetako jezero koje se moe koristiti za pravljenje vjetakog
snijega ili kao bazen za plivanje).

Nastavak unapreenja kvaliteta u pogledu turistikog hardware-a i software-a

Prijetnje za Jahorinu:

Nejasno pozicioniranje u poreenju sa drugim planinskim centrima

Nepostojanje snane turistike organizacije za razvoj i primjenu proizvoda

Nasumina gradnja, gradnja bez koncepta (posebno u pogledu smjetajnih kapaciteta, ski liftova i staza),
pa prema tome, iskoriavanje prirodnih resusa (nepostojanje odrivog razvoja)

Nepostojanje saobraajnog koncepta sa uporednim daljim razvojem

Nepostojanje sposobnosti domaih zainteresovanih strana za provoenje mjera predloenih u Turistikom

Master planu

Usamljeni pojedinci onemoguavaju uobiajeni razvoj destinacije

6. Strateki koncept
Zakljuci izvedeni iz Analize
Na osnovu Analize (posebno dijela koji se odnosi na konkurente), Jahorina ima potencijal da postane vodei planinski centar u
jugoistonoj Evropi
Postoji realna ansa da ona postane uvena zimska destinacija na evropskom tritu (ispunjavajui Meunarodne
standarde za planiranje)
Olimpijski duh predstavlja jedinstvenu prodajnu ponudu (Jahorina moe iskoristiti imid lokaliteta na kojem su odrane Zimske
olimpijske igre kako bi privukla panju irom Evrope)
Snana uprava je neophodna na osnovu aktuelnih trendova u vodeim planinskim centrima, samo oni koji imaju snanu upravu
uspijevaju poslovati uspjeno.

Opti uslovi za uspjean razvoj Jahorine

Sljedee take bi sasvim sigurno pomogle uspjenom razvoju destinacije, ali one nee biti predmet
daljeg istraivanja u okviru ovog izvjetaja:
Paljiv plan izgradnje i plan korienja zemljita u skladu sa planom turistikog razvoja

Proirivanje drumskih veza ka Srbiji (posebno Beogradu)

Proirivanje sarajevskog aerodroma i njegovih avio veza (aerodrom Sokolac)

Djelotvorni pravni propisi u vezi sa izgradnjom novih objekata (sa arhitektonskog stanovita)

Nastavak privatizacije (npr. Olimpijski centar Jahorina)

Razvoj opte infrastrukture (elektrina energija, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadom) u skladu sa planom turistikog razvoja

Turistika vizija za Jahorinu u 2016. godini

Osmiljena je sljedea vizija za Jahorinu u 2016. godini

Vizija:

Zato smo odabrali ovakvu viziju za Jahorinu?

Jedinstvena prodajna ponuda (JPP)

Nema mnogo planinskih destinacija u Evropi koje mogu tvrditi da su

Olimpijske planine. Ukljuivanjem ove injenice u nau viziju bie
mogue stvoriti snanu JPP (jedinstvenu prodajnu ponudu) koja e
omoguiti izdvajanje Jahorine od ostalih planinskih centara.
2.
Veze sa postojeim imidom kao mjestom
odravanja Zimskih olimpijskih igara

Jahorina jo uvijek moe izvui korist iz injenice da je bila mjesto

odravanja Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. Sa odabranom
vizijom bie mogue zasnovati budui razvoj na iskustvima iz prolosti
vezanim za injenicu da je Jahorina bila domain Zimskih olimpijskih
igara 1984. godine.
Cjelogodinja dodatna vrijednost je mogua

Osmiljavanje najatraktivnijeg i univerzalnog planinskog centra u

jugoistonoj Evropi omoguie stvaranje dodatne vrijednosti tokom cijele
godine. Prema tome, bie vano stvoriti atraktivan turistiki proizvod za
ljetne mjesece, te razviti i turistike proizvode za zimske mjesece (pored
postojeih proizvoda vezanih za skijanje).
Blizina gusto naseljenog gradskog podruja Sarajeva

Zbog blizine Sarajeva i njegovog aerodroma, postoji ogroman potencijal

za uspostavljanje atraktivne cjelogodinje planinske destinacije na
Jahorini. Obzirom da razvijeni turistiki proizvod ili udarni sadraj za
ljetne mjesece gotovo da i ne postoji, ovaj potencijal se u ovome trenutku
uopte ne koristi.

Kljune strategije koje podravaju viziju

Na osnovu budue vizije za Jahorinu, dolo se do sljedeih est kljunih

strategija:
Kljuna strategija br. 1:
Nastavak razvoja zimskog turistikog proizvoda (vertikalni transport, pravljenje
vjetakog snijega, staze, itd.) u skladu sa Meunarodnim standardima za
planiranje iz vodeih i unosnih centara alpskog skijanja.
Kljuna strategija br. 2:
Razvoj najatraktivnijeg planinskog turistikog proizvoda za ljetne mjesece u
jugoistonoj Evropi.
Kljuna strategija br. 3:
Potrebno je da se struktura smjetajnih kapaciteta kao i pruaoci usluga razviju u
skladu sa domaom potranjom.
Kljuna strategija br. 4:
Razvoj sistema upravljanja na nivou destinacije kako bi se osiguralo uspjeno
provoenje Master plana za razvoj turizma, te obezbijedilo da lanac dodatne
vrijednosti bude organizovan na najunosniji mogui nain.
Kljuna strategija br. 5:
Prijavljivanje za Zimske olimpijske igre 2018. godine.
Kljuna strategija br. 6:
Potrebno je razviti urbanistike planove (ukljuujui saobraaj, koncept
parkiralita, elektrinu energiju, vodu, itd.) na dinamian nain i u skladu sa
akcijama predloenim u Master planu razvoja turizma.

Glavni nosioci pozicioniranja

Pet glavnih nosilaca pozicioniranja Jahorine kao olimpijske planine i

najatraktivnije, univerzalne i cjelogodinje planinske destinacije u jugoistonoj
Evropi prikazani su na sljedeem grafikonu:

Pet glavnih nosilaca pozicioniranja Jahorine su:

Savremeni, univerzalni i olimpijski turistiki proizvodi za zimski period

Turistiki proizvodi namijenjeni porodicama (ljeti i zimi)

Seminari i konferencije

Planinski wellness

Zabava i akcija (ljeti i zimi)

Nadalje, bie od velike vanosti osnovati profesionalnu Organizaciju za

upravljanje destinacijom (DMO Destination Management Organisation) kako bi
se osigurao uspjean razvoj destinacije.

7. Marketinke Strategije
Svrha marketinkih strategija je da se prenese vizija planine Jahorine, kao i da se
definiu kljuni prioriteti marketinkog sistema u narednih pet godina. Strateki
prioriteti predstavljaju smjernice za budue planiranje, kao i za budui razvoj
marketinkih aktivnosti i djelovanja. Strateki prioriteti marketinkog sistema za
Jahorinu su sljedei:
1.

Branding / identifikacija proizvoda

2.

Marketinka komunikacija

3. Internet
4.

Istraivanje trita

1. Brending / identifikacija proizvoda

Brend predstavlja jedinstvenu kolekciju iskustava koje prua mjeavina

racionalnih, emocionalnih, sociolokih i kulturnih prednosti i koristi koje su na
raspolaganju gostima. Gosti biraju brend / destinaciju shodno emocionalnim
vrijednostima koje svaki brend / destinacija pokae.
Razvojem brenda kreira se turistiki identitet Jahorine putem kojeg se Jahorina
pozicionira na mjesto konkurentne turistike destinacije na veoma raznolikom
turistikom tritu. Brending prua potencijalnom posjetiocu / gostu dodatnu
garanciju / uvjerenje prilikom donoenja odluke o eljenoj destinaciji za odmor.
2. Marketinka komunikacija

Jahorina je na poetku profesionalnog stvaranja i razvijanja turistikih proizvoda

gdje su promotivne aktivnosti u protekloj dekadi bile usmjerene primarno na
postojee proizvode i koje su provoene od strane pojedinanih ponuaa usluga
i smjetaja. Ova djelovanja su odgovarajua ako uzmemo u obzir raspoloive
mogunosti i resurse, mada nedostaje koordinirani i integrisani pristup
promociji Jahorine i njenog okruenja.
3. Internet

Web stranice i e-mail marketing preuzeli su konstantnu i neizbjenu ulogu u

jaanju stratekog marketinkog planiranja i razvijaju se na nain da dobijaju
sve vei znaaj u sveukupnom turistikom marketingu. Internet marketing, kao i
druga medijska i komunikaciona sredstva, mora biti integrisan u sveukupnu
marketinku strategiju turizma Jahorine, ime se koristi najvei stepen
mogunosti i potencijala turistikog trita.

4. Istraivanje trita

Potreba za istraivanjem trita je jedan od glavnih prioriteta razvoja

marketinke strategije. Na primjer, istraivanje trita moe biti sljedee:
trendovi trita, socijalno-demografski trend, trendovi putovanja, uticaj trendova
na turizam Jahorine, itd. Istraivanje trita prua neophodne i pravovremene
informacije o ponaanju klijentele, procesu donoenja odluka, te informisanosti
i poimanja Jahorine kao destinacije. Ove informacije, zajedno sa detaljnim
profilima gostiju predstavljaju preduslov za efikasno marketinko odluivanje
sa najboljim povratom na marketinke investicije.
Vizija i pozicioniranje

Vizija je uraena za 2016. godinu:

Za 10 godina Jahorina e postati planinska destinacija broj jedan u jugoistonoj Evropi
u zimskoj i ljetnoj sezoni. Imae najatraktivniju ponudu izraenu na vienamjenski i
profitabilan nain prosvijetljen duhom Olimpijskih igara.
Ova vizija e pomoi ekonomskom razvoju regije i doprinijeti boljem kvalitetu ivota
lokalne populacije. Jahorina e stvoriti iskustva vrijedna spomena, dotai e sva ula i
emocionalnu stranu intelekta i tako doprinositi razumijevanju prirode i kulture.

Uspjeh e biti postignut kroz odriv razvoj potujui ekoloke standarde za naredne
generacije s preduzetnikom inovacijom, ime e Jahorina postati najbolji primjer
planinske destinacije koja nudi finansijske prednosti svim ukljuenim uesnicima.

Turistiko pozicioniranje Jahorine je sljedee:

Jahorina je ekoloka planinska destinacije koja nudi iskustvo Olimpijskih igara u
prirodnom okruenju za sve tipove gostiju, kako aktivnim tako i pasivnim.
Jahorina je destinacija za rekreaciju i odmor koja ponosno nudi inovativne i turistike
proizvode tokom cijele godine. Jahorina e biti specijalizovana u oblastima sljedeih
ponuda (5 stubova pozicioniranja):

Moderni, vienamjenski i olimpijski turistiki proizvodi za zimu,

Turistiki proizvodi namijenjeni porodici (ljeti i zimi),

Seminari i konferencije,

Planinski wellness,

Zabava i akcija (ljeti i zimi).

Ispunjavajui i predupreujui oekivanja buduih gostiju, uz jedinstvene vrijednosti
Jahorina nudi aktivnosti i iskustva koja su vrijedna spomena.
Marketinki plan za proizvode

Marketinki plan za proizvode razvija strategiju za svaki proizvod u skladu s

njegovim specifinim uslovima i izazovima. Istiu se mogunosti svakog
pojedinanog proizvoda kao i njihove podkategorije. Nadalje, tu je i odluka o
tome koji proizvod je namijenjen kojem tipu gosta kao i s kojeg trita gost
dolazi. Na kraju strategije za svaki proizvod navode se naini reklamiranja i
distribucije. Sve elemente marketinkog plana treba provoditi onako kako se
provode na meunarodnom nivou.

Poslovni turizam MICE (Meetings, Incentives, Conferences and Events)

Poslovni turizam ukljuuje pojedinane goste koji putuju do odreenih

destinacija iz profesionalnih razloga. S druge strane, MICE proizvod predstavlja
organizovani tip putovanja takoe povezan sa poslovnim motivima. Ovaj
proizvod, u konanom ishodu, ukljuuje sve ljude koji putuju iz poslovnih
razloga, iskljuujui radnike na privremenom radu (koji bi trebali ili jesu dio
radne klase jedne nacije). Podsegmenti ovog proizvoda su: pojedinano
poslovno putovanje i sastanci, seminari, edukacioni programi i obuka,
konvencije i poslovni sastanci pravnih lica, poslovni sajmovi i izlobe. Kljune
marketinke strategije za poslovni turizam Jahorine i MICE proizvod su:

Poslo
vni
turiza

Mogu
nosti

Segme
nti

Sva
ki
EU
R
koji
pos

P
o
s
l
o
v

Tip
gostiju

Trita

P
os
lo
vn
i
g

Z
a
p
a
d
n

Komuni
kacija

Distrib
ucija

Web stranica
Publikacije
Katalog proizvoda
Reklamiranje
Putovanja u cilju upoznavanja destinacije
za novinare i tour operatore

Marketing za pravna lica

Udruenja za organizaciju
sastanaka Specijalizovane agencije
Direktna prodaja
Agencije

Kratki odmor

Kratki odmor obino traje od jednog do etiri dana, ponekad i due i

predstavlja drugi, trei ili etvrti odmor u godini. Glavni motivi kratkih
odmora su bjeanje od ivotne svakodnevnice u oputajuu atmosferu
odmaralita (parovi), poslovno (male grupe ili pojedinci), dogaaji (grupe i
porodice), kultura, kupovina i drugi (organizirane grupe). Ovaj proizvod nije
vezan za odreenu sezonu zbog injenice to je povezan sa gore navedenim
motivima dolaska u destinaciju, ali je veoma fleksibilan u pogledu cijene.
Kratki odmori imaju sljedee strategije:

Kratki odmori

Mogunosti
Svjetski trend korienja vie
kraih odmora ( 2 - 4 dana)
Proizvod koji se najbre
razvija Visok prihod po
gostu Jednostavan
ulazak na trite

Segmenti
Vikend posjete
Aktivnosti u
prirodi
Posjete znamenitostima i odlazak
u prirodu Radionice u prirodi i
istraivanje Specijalne prilike
(medeni mjesec,
Nova Godina, godinja okupljanja)

Tip gostiju

Brani parovi bez

djece Mladi parovi
Manje grupe
prijatelja
Pojedinani gosti

Trita

Zapadna
Evropa
Centralna
Evropa
Zapadna
Evropa
Srednji Istok

Komunikacija

Web stranica
Publikacije
Reklamiranje
Katalog proizvoda
Putovanja u cilju
upoznavanja dest.

Distribucija

Turistiki
operateri
Putnike
agencije
Direktan
marketing
Globalni distributivni
sistemi Web stranica
Jahorine

Ljetni i zimski odmor na planini

Turistika odmaralita na planinama su se posljednjih 15 godina razvijala kako bi

ponudila svoje kapacitete i programe tokom cijele godine. Programi su nudili
razliite odmore i rekreacione aktivnosti zavisno od dijela godine.
Ovaj proizvod ima glavne sezone: ljetnu od juna do septembra i zimsku od
oktobra to aprila. Odmori u zimskoj i ljetnoj sezoni traju 7 do 14 dana.
Ljetni odmor ukljuuje sljedee aktivnosti: sunanje, planinski wellness, hodanje,
etnja, planinarenje, vonja bicikla, paragliding, aktivnosti u prirodi, aktivnosti na
vodi, razni vidovi sporta, itd. Zimski odmor obuhvata sljedee aktivnosti: alpsko
skijanje, snowboarding, klizanje na ledu, nordijsko skijanje, carling, itd.
Marketinke strategije za ovaj proizvod su sljedee:

Ljetni i zimski godinji odmor na planini

Mogunosti
Povoljna klima tokom cijele
godine Ljetni godinji odmor
predstavlja primarnu zamjenu
za sunce i more Zimski god.
odmor je fokusiran na kvalitet
usluga i aktivnosti
irok spektar usluga

Tip gostiju
Porodice sa
djecom Grupe
djece
Aktivni pojedinci (do 45 godina
starosti) Mlai ljudi (od 18 do 25
god. starosti) Grupe

Segmenti
Porodini godinji odmor
Praznici (dravni praznici)
kolski raspust/ zimski
odmor Aktivnosti na
planini Pripreme sportista
Ljetni / zimski godinji odmor

Trita
Centralna
Evropa Zapadna
Evropa Istona
Evropa Ruska
Federacija
Srednji Istok

Komunikacija
Publikacije
Reklamiranje
Promotivni
paketi Sajmovi
turizma
Putovanja u cilju
upoznavanja

Distribucija
Turistiki operateri
Specijalizovane
agencije Globalni
sistem rezervacija
Direktni marketing
Web stranica Jahorine

destinacije za novinare i tour operatore

Poseban interes / zanimanje

Ovaj proizvod ima svoje mjesto na tritu i to je odmor koji se provodi u

egzotinoj, udaljenoj ili divljoj sredini. Tijesno je povezan sa visokim
stepenom ukljuenosti gosta u aktivnosti. Gosti oekuju odreen stepen
(kontrolisanog) rizika i/ili uzbuenja, ili s druge strane, mir kako bi testirali
sopstvenu sposobnost u odabranoj aktivnosti.
Veina aktivnosti se dijeli na lake (kampovanje, hodanje, vonja biciklom, 4x4
drive, istraivanje prirode, jahanje, promatranje ptica, ribolov, lov) i tee
(vonja amca, kajaka, obilazak peina, vonja bicikla kroz umu, cross
country skijanje, planinarenje, paragliding, rafting, penjanje uz stijene). Zbog
raspolaganja brojnim interesantnim aktivnostima ovaj proizvod je atraktivan
tokom cijele godine. Kljune marketinke strategije ovog proizvoda su
sljedee:

Poseban interes / zanimanje

Mogunosti
Ve postojei osnov
proizvoda Tijesno
povezan sa drugim
proizvodima portfolija
Jednostavan ulazak na
trite

Tip gostiju
Porodice sa / bez
djece Aktivni
individualni gosti
Grupa prijatelja

Segmenti
Ljetne lake
aktivnosti Ljetne
teke aktivnosti
Zimske lake
aktivnosti Zimske
teke aktivnosti

Trita
Stariji ljudi (penzioneri)

Z
a
p
a
d
n
a

Evropa
Zemlje
Balkana
Centralna
Evropa
Istona
Evropa

Komunikacija
Reklamiranje
Publikacije
Specijalizovani
sajmovi Web
stranice
Katalozi proizvoda

Distribucija
Specijalizovani turistiki
operateri Specijalizovane
agencije Interesne
asocijacije i klubovi
Katalozi turistikih
operatera
E-mail

Ruralni turizam

Ruralni turizam ukljuuje irok spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadraja

organizovanih od strane ruralne populacije na farmama i ruralnim kuama.
Glavni cilj je poveanje prihoda ruralnih domainstava, kao i
broja turistikih dolazaka. Ovaj proizvod je veinom fokusiran na otvaranje
ruralnih podruja, termalnih i mineralnih izvora, rijeka i jezera i predstavljanje
tradicionalnog gostoprimstva i vrijednosti ivota na selu. Sa ovim
prozvodom, ruralni turizam postaje sredstvo za ekonomski razvoj i pomae da
se povea ivotni standard, a prema principima odrivog razvoja i ouvanja
prirodnih resursa.
Ruralni turizam ukljuuje razliite forme turistikih aktivnosti: agro turizam,
ruralna domainstva, farme, eko turizam, kulturni turizam i druge oblike
aktivnosti u ruralnim sredinama. Kljune marketinke strategije ruralnog
turizma su:

Ruralni turizam

Mogunosti
Obnova naputenih
ruralnih domainstava
Obnova tradicionalnog
naina ivota na selu

Tip gostiju
Familije sa djecom
Brani parovi sa
djecom
Pojedinci / manje grupe
zainteresovane

za aktivnosti i posebne
interese.

Segmenti
Ruralna iskustva
Eko-turizam u ruralnim
predjelima Agro turizam,
ruralna domainstva, farme
Etno turizam
Trita
Zemlje
Balkana
Istona
Evropa
Centralna
Evropa
Zapadna
Evropa

Komunikacija
Publikacije
Web strana ruralnog
turizma Katalog o
proizvodu
Reklamiranje
Putovanja u cilju upoznavanja
destinacije za novinare i tour
operatore

Distribucija
Specijalizovane
agencije
Pojedinane web
stranice Ruralne
asociacije Direktni
marketing Razliiti
web portali

Svaki proizvod ima svoju podjelu u smislu infrastrukture i suprastrukture kako

bi postao uspjean u meunarodnoj komercijalizaciji, kao i u promociji i
distribuciji. Sljedea tabela pokazuje pregled podjele proizvoda.

Jedinstvena marketinka komunikacija

Trendovi modernih marketinkih aktivnosti sve vie uzimaju u obzir integrisani

pristup marketinke komunikacije koji obuhvata sistematsku promociju
(reklamiranje, trgovinu, publicitet, marketing putem Interneta). Takoe je
potrebno integrisati napore u pravcu jedinstvenog vizuelnog identiteta
standardizacijom kljunih komunikacionih elemenata kroz kreiranje imida i
brenda Jahorine.
Svrha jedinstvene implementacije je da se ostvari prepoznatljivost turistikih
proizvoda Jahorine na osnovu odgovarajueg standarda kvaliteta, identiteta i
specifinosti.
Predlaemo sljedei jedinstveni sistem marketinke komunikacije za turizam
Jahorine:

Kreiranje brenda Jahorine

Brend predstavlja jedinstvenu kolekciju iskustava koje prua mjeavina

racionalnih, emocionalnih, sociolokih i kulturnih prednosti i koristi koje su
na raspolaganju gostima. Gosti biraju brend / destinaciju shodno
emocionalnim vrijednostima koje svaki brend /destinacija pokae.
Razvojem brenda kreira se turistiki identitet Jahorine koji je pozicioniran na
mjesto konkurentne turistike destinacije na veoma raznolikom turistikom
tritu. Brending prua potencijalnom posjetiocu / gostu dodatnu garanciju /
uvjerenje prilikom donoenja odluke o eljenoj destinaciji za odmor.
Brend se sastoji od etiri kljuna elementa:
1.

Osnovne vrijednosti su vrijednosti koje Jahorina upuuje tritu i potencijalnim gostima

a.

Olimpijski duh

b.

Okolina koja nudi izazove

c.

d.

Raznovrsne aktivnosti

e.

Dobrodolica svakom gostu

Velianstveni prizori

2.

Osnovna poruka poruka koju Jahorina upuuje javnosti, poznata kao jedinstvena prodajna ponuda/JPP
(Unique Selling Proposition/USP). U ovom smislu, mi nudimo sljedeu osnovnu poruku ali za profesionalni
bredning potrebno je angaovati profesionalnu marketinku agenciju koja e izraditi konaan prijedlog
poruke.

3.

Osnovna osobina komponenta emocionalnog brenda. To su emocije i osjeanja koje Jahorina

pobuuje kod gostiju.

4.

Osnovne odrednice osmiljena rjeenja po pitanju boja, fontova, loga, dizajna broura, glasova na
reklamama, muzike, itd. Rjeenja moraju biti jednostavna, jaka i da konzistentno prate sveobuhvatnu priu
olimpijske planine. Kljuni elementi su isotype- simbol, logo i osnovna linija.

Promotivni broure i materijali

Zbog injenice da je razvoj turizma Jahorine na poetku, najvaniju ulogu

imaju tampane broure koje e stvoriti svijest i informisati trite o novom
brendu turizma Jahorine. Na poetku procesa promocije turizma Jahorine
potrebno je fokusirati se na elemente koji e privui (strategija privlanosti) i
podstaknuti potencijalne goste da probaju proizvode koje nudi turizam
Jahorine. Promotivni broure i materijali su:
Broure
1.

Sveobuhvatna turistika broura sadri opis raspoloive ponude i saetak svih znamenitosti na planini
Jahorini (znamenitosti, smjetaj, aktivnosti, itd.).

2.

Broure o proizvodima - predstavljaju svaki proizvod pojedinano sa aspekta specijaliziranosti i razliitosti

(poslovni turizam i MICE, kratki odmori, ljetni i zimski godinji odmori na planini, wellness, poseban
interes/zanimanje, ruralni turizam) na planini Jahorini.

3.

Broure o smjetajnim kapacitetima pojedinane broure o smjetajnim kapacitetima u skladu sa

vizuelnim identitetom brenda Jahorine, sa detaljnim opisom kapaciteta i aktivnosti u ponudi.

4.

Broura o posebnim znamenitostima lokacije sa pogledom, pojedini prirodni ili vjetaki sainjeni prizori,
stare rukotvorine, muzeji, spomenici, itd.

5.

Broura o dogaajima i aktivnostima lista svih dogaaja i festivala u godini na Jahorini i njenom
okruenju, po mjesecima i vrstama (kulturni, sportski, umjetniki, itd.).

Promotivni materijali
1.

Posteri i pamfleti imaju visokokvalitetne fotografije za distribuciju operaterima turistikih putovanja,

putnikim agencijama, itd.

2.

Turistika mapa Jahorine sa naglaenim glavnim znamenitostima i resursima, udaljenosti u metrima i

minutama.

3.

Mape maruta razliite mape za razliite proizvode i aktivnosti (hodanje, vonja biciklom, cross country
skijanje, itd.) sa naglaenim glavnim znamenitostima i oznakama, udaljenost izraena u metrima i
minutama.

4.

Turistiki vodi Jahorine- Posebna knjiica sa upeatljivim fotografijama i opisima koji pobuuju interes
za Jahorinom.

Web stranica
Internet, je kao noviji oblik komunikacije ima ogroman potencijal u smislu
promocije turizma Jahorine i njenog okruenja. Putem kvalitetnih informacija
na Web stranici Jahorine, kao i informacijama o proizvodima i uslugama,
mogue je razviti centralni sistem rezervisanja tako da potencijalni gosti iz bilo
kog mjesta mogu izabrati i rezervisati smjetaj na Jahorini. Web stranica e biti
fokusirani na sljedei sadraj:
1.

Baza podataka sa svim smjetajnim kapacitetima i njihovim opisima, fotografijama kako unutranjosti tako i
izvana, ukljuujui i cijene
2.

Interaktivna mapa Jahorine sa mogunou odabira specifinog smjetajnog kapaciteta

3.

Lista proizvoda i aktivnosti sa detaljnim opisom i fotografijama

4.

Interaktivna mapa sa svim znamenitostima i resursima uz detaljan opis istih

5.

Lista svih vrsta dogaaja, datumi, kao i opis tradicije ili istorije pojedinanih dogaaja

6.

Novosti, bilteni

7.

Kao opcija, razvoj sistema rezervacija za sve smjetajne kapacitete na Jahorini.

Suveniri i lokalni proizvodi

Ovo je dodatni oblik turistike prezentacije Jahorine sa standardnim
suvenirima za prodaju, ali i raznim tipovima poklona i proizvoda koji su
namijenjeni za prodaju kao pokloni (olovke, kalendari, naljepnice, magneti,
itd). U cilju jaanja imida Jahorine postoje takoe odreeni lokalni proizvodi
proizvedeni u malim koliinama u domainstvima ili rukotvorine (pie, med,
biljni proizvodi, proizvodi od vune, rukavice, itd.)
Komunikacijske aktivnosti

Prema sveobuhvatnom planu komunikacije predlaemo sljedee aktivnosti:

Unaprijeenje prodaje
Jedan od najeih oblika unaprijeenja prodaje je uee na turistikim ili
slinim sajmovima gdje je Jahorina promovisana samostalno ili u saradnji sa
turistikom organizacijom.
Samostalno uee je prikladno za lokalne ili regionalne sajmove, ali za
meunarodne sajmove potrebna je saradnja sa glavnom turistikim

organizacijom.
Poseban dio unaprijeenja prodaje je direktni marketing koji koristi postojeu
bazu podataka o gostima bilo iz upitnika za smjetaj ili Web stranice.
Specijalne ponude i materijale koji pobuuju interesovanje, se alju osobama iz
baze podataka e-mejlom ili potom.
Odnosi s javnou
Zbog injenice da je proizvod turizma Jahorine na poetku razvoja veoma je
vano da javnost bude informisana o novoj Jahorini. Posjete predstavnika
tampe su jedan od oblika uvoenja novog proizvoda na nain organizovanja
informativnih posjeta novinara. Na taj nain novinari dobijaju informaciju na
izvoru i prenose svoja iskustva opisujui u svojim magazinima ili novinama
sve to su vidjeli ili iskusili.

Na slian nain se organizuju posjete agencija i turistikih operatera kako bi

se potpomogla ponuda Jahorine kroz njihove kataloge i liste. Ovim grupama se
detaljno prezentuju proizvodi i marute.
Kreiranje i publikacija urnala sa novostima i novim podacima dodatno
informie javnost o turizmu Jahorine te o tome to je uinjeno na unapreenju
proizvoda i usluga. urnal se tampa i tako distribuira javnosti (novinari, javne
i dravne institucije), a takoe dostavlja u elektronskoj formi putem e-mejla
osobama iz baze podataka.

Reklamiranje
Sastoji se od objavljivanja oglasa u novinama, na radiju ili TV-u. Potrebno je
posvetiti posebnu panju specijalizovanim magazinima za posebne interesne
grupe, kao to su djeca kolskog uzrasta, planinari, ribolovci, itd. Poseban
oblik reklamiranja su takozvani baneri na Web stranicama koje koriste
identifikovana ciljna trita.
Organizacija seminara i radionica
Oni su za sve ljude koji su ukljueni u turizam Jahorine (na pr. smjetaj,
aktivnosti, usluge, itd.). Svrha ovih seminara je da se ljudima predstave
ciljevi i predmet turizma na Jahorini, razliite radionice u kojima se
identifikuju najbolja iskustva iz okruenja, informativna edukacija u oblasti
marketinga i operativnih procedura, odnosi sa gostima, kao i uvoenje
mogunosti upisa u turistiki sistem Jahorine, uz elementarno objanjenje
ekonomskih aktivnosti u turizmu.
Praenje izvrenih aktivnosti

Potrebno je pratiti i analizirati sve vidove medija u kojima se predstavlja

turizam Jahorine kako bi se odluilo koji mediji su najbolje za predstavljanje
Jahorine, ili identifikovati novinare koji piu povoljno o Jahorini.
Web stranica mora imati taan i precizan sadraj, kao i mogunost da gosti
daju komentare i kritike na Web stranci.
Takoe, veoma je vano pratiti uee na turistikim i slinim sajmovima u
smislu postavljenih pitanja na tandu, kako bi se izradila dodatna baza
pitanja te spremno doekali nastupi na buduim sajmovima.