Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Arnela Kulosman
Viegrad
(Esej)

Sarajevo, decembar, 2015.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Arnela Kulosman
Viegrad
(Esej)

Predmet: Kulturna historija Bosne i Hercegovine

Mentor: ass. Muhamed Fazlov
Student: Arnela Kulosman
Smjer: Teoloki
Status: redovan
Broj indeksa: 3391

Sarajevo, decembar, 2015.

Sadraj

Sadraj ..........................................................................................................
.......................3
1. Uvod.....................................................................................................
........................ 4
2. Historija ...............................................................................................
........................ 5
3. Kula Kaljevia
Marka ..................................................................................................
6
4. Most Mehmed-pae
Sokolovia....................................................................................7
5. Hamam Mehmed-pae
Sokolovia............................................................................... 8
6. Zakljuak .............................................................................................
.........................9
Literatura .................................................................................................
.......................... 10

1. Uvod

Viegrad lei na rijeci Drini, u prostranoj kotlini, na breuljkastim

padinama koje se blago uzdiu u planine visoke preko hiljadu metara.
Viegradska kotlina je jedna od rijetkih proirenja u toku rijeke Drine koji se
sastoji djelomino od visokih klisura i planina.
Viegrad je jedan od najznaajnijih gradova Bosne i Hercegovine po
svojoj historiji. Vie puta bio je predmet napada, paljivanja i protjerivanja,
a zadnje je bilo 1991. godine od strane srpskih paravojnih postrojbi.
Najznaajniji spomenik u Viegradu je Most Mehmed-pae Sokolovia koji
je danas jedan od najugroenijih spomenika Bosne i Hercegovine. O kome
emo kasnije biti vie govora.

2. Historija grada
Kao grad prvi put se spominje prvi put 1433. godine. Nastao je bez
sumnje jo u XIV stojeljeu, jer se njegovo predgrae Podviegrad
spominje 1422.g.1 Godine 1433. je pripadao monoj srpskoj vlastelinskoj
porodici Pavlovia.
Podor ovog grada stoji na breuljku iznad dananje varoice Viegrada,
iznad desen obale Drine. Na obronku breuljka iznad Drine vidi se podor
okruglaste kule, koja je bila zidom vezana za grad.
Najstariji tragovi ivota ljudi na ovim prostorima potiu iz perioda Ilira
(1500 god. p.n.e.), kada su ove prostore naseljavala ilirska plemena
Autarijati i Ardijeji. U okolini su pronaene njihove grobnice. U kasnijem
periodu ovaj kraj je ulazio u sastav rimske provincije "Malavico". Dolinom
Drine je prolazio rimski put "Via Drina", a u ovaj kraj tada dolaze
germanski rudari Sasi, po kojima jedan dio Viegrada i danas zovemo
Sase.
U okolini Viegrada nalazi se i veliki broj lokaliteta sa srednjovjekovnim
stecima, od kojih su najpoznatija Velika i Mala Gostilja.
Zbog svog geografskog, stratekog i ekonomskog poloaja Viegrad je
imao burnu istoriju i bio meta mnogih osvajaa. U vrijeme Stefana
Nemanje itav kraj ulazi u sastav srpske drave Nemanjia. Sredinom 14.
vijeka bio je pod vlau srpskog upana Nikole Altomanovia. Tada ovaj
kraj zauzima bosanski kralj Tvrtko I i prikljuuje ga Bosanskom kraljevstvu.
Po turskim izvorima 1544. godine ovaj grad osvaja Osman Paa i on
ostaje pod turskom vlau, sve do Berlinskog kongresa 1878. kada itavu
1 Vidi: Hamdija Kresevljakovi Stari bosanski gradovi, , Godinjak zemaljskog zavoda
za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti N.R. Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1953. str.12.
5

Bosnu preuzima Austrougarska.

Dolaskom Austrougara Viegrad

dobija konture gradske sredine. Oni grade vodovod, uvode zemljine

knjige, grade uskotranu prugu i javne graevine.
Mehmed Paa je oko 1577. godine sagradio donju Viegradsku varo, a
poto je postojalo i naselje iznad, odnosno vie njega grad je dobio ime
Viegrad
Poslije Prvog svijetskog rata Viegrad ulazi u sastav Kraljevine
Jugoslavije, u okviru Bosne i Hercegovine.
Prvi i Drugi svjetski rat su ostavili grad u ruevinama, veina objekata je
bila teko oteena, ukljuujui i viegradsku upriju.
Naime, bitno je spomenuti da je poetkom rata u Bosni i Hercegovini
1991. godine zapoeo je cijeli niz etnikog ienja i masovnih ubojstava
bonjakih civila u Viegradu. Prema procjenama, protjerano je oko 14.000
Bonjaka, a Istraivako dokumentacijski centar (IDC) registrirao je 1.760
rtava zloina u Viegradu, od ega 100-tinjak djece, ime je to jedan od
deset najveih pojedinanih pokolja rata.
Viegrad se danas nalazi u okviru Republike Srpske, jednog od dva
entiteta nezavisne drave Bosne i Hercegovine.
3. Kula Kraljevia Marka
Na vrhu brda iznad drinskog mosta nalaze se tragovi starog grada ili
Pavlovine (po vojvodi Pavlu Radenkoviu). Same ruevine se nalaze na dva
mjesta i zovu se "Gornji grad" i "Donji grad". Pri dnu starog grada, na
nepristupanim stijenama iznad Drine nalazi se kula koja je u narodu
poznata kao"Kula Kraljevia Marka", a koja je imala ulogu osmatranice. To
je okrugla graevina ija visina danas iznosi 8 m, a za vrijeme Turaka
zatrpana je kamenjem kako se u nju ne bi skrivali hajduci i srpski ustanici.
Kako je zapisao uveni turski putopisac Evlija elebija.
Markova kula predstavlja jedini sauvani ostatak srednjovjekovnog grada
porodice Pavlovi, koja je upravljala ovom regijom u XV vijeku. U cilju
valorizacije potrebno je izgraditi pristupnu stazu ili stepenite sa ogradom,
6

budui da je sada zbog poloaja na visokoj stijeni teko pristupana i nije

bezbjedna za turiste. Navodi se da je danas velika opasnost od
obruavanja kamenja koje dovodi u opasnost prolaznika i vozila,

4. Most Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu

Smatra se da je Sokolovi podigao tri do pet mostova izuzetnog
privrednog znaaja i velike graditeljske ljepote. To su uprija na Drini u
Viegradu, Arslanagia most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici, most na
uu epe u Drinu i vjerovatno Kozju upriju u Sarajevu.2
Poznatiji pod nazivom na Drini uprija. Most je izgraen u periodu od
1571. do 1577. godine, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu sa
Carigradom iznad rijeke Drine. Izgradnja mosta povjerena je poznatom
turskom graditelju, Koda Mimar Sinanu, dvorskom arhitekti i vrhovnom
graditelju Carstva, jednom od najveih arhitekata svijeta u to vrijeme.
Zadubina je Mehmed-pae Sokolovia, velikog vezira trojice sultana
(1565-79) Sulejmana Velianstvenog, Selima II i Murata III.
Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875,
1911. i 1939 te 1940. godine. Sastoji se iz jedanaest lukova.

Pri

povlaenju Austrijanaca iz Viegrada 1914. godine, razoreno je jedno okno,

a slijedee godine srpska vojska prilikom naputanja Viegrada je razorila
jo jedno. Takvo stanje mosta se zadralo do 1939. godine kada je
doveden u ispravno stanje. Od 1915. do 1939. godine na poruenom dijelu
mosta stajala je eljezna konstrukcija preko koje se odvijao saobraaj.
Prilikom povlaenja Nijemaca u oktobru 1943. godine i taj je dio razoren.
Detaljna rekonstrukcija mosta izvrena je u periodu od 1949. do 1952.
godine.3

2 Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, Bonjaka zajednica kulture Preporod Sarajevo, Sarajevo,
1977.
3 Preuzeto sa: www.visegradturizam.com/ 14.12.2015.
7

Kamen za zidanje mosta sjeen je u mjestu Banja, oko 5 km niz desnu

obalu rijeke Drine. Na sredini ovog mosta stajala je drvena kula za koju se
ne zna vrijeme nastanka, a koja je poruena 1886. godine.
Kula je predstavljala straarnicu ispod koje je bio prolaz, a koji se
zatvarao jakim hrastovim vratima sa obje strane. Na kuli se nalazilo
nekoliko malih topova zvanih ibe. Na mostu su se nalazila dva tariha u
stihovima sa uklesanim godinama na prvom 971.-/1571., a na drugom
985./1577.4
Ovdje se nalaze i dvije ploe od bijelog mramora sa stihovima pjesnika
Nihadija na arapskom pismu, koji govore o graditelju i godini izgradnje.

Stariji, gornji natpis je ispisan 1571/1572. godine:

Na Drini u Bosni sagradio je velianstven most

i razapeo red svodova na toj rijeci,
na toj vodi dubokoj i hunoj.
prethodnici njegovi ne mogae nita slino sagraditi,
po nareenju boijem uini to veliki paa,
da bi se njegovo ime spominjalo s potovanjem i blagodarnou
i sagradi most da mu na svijetu nema ravna...
Zapis iz 1577. godine kae slijedee:
Preuzvieni dobrotvor Mehmed-paa, koji je trojici vladara odano bio
veliki vezir, uini najveu divnu zadubinu, neka mu je Bog u dobro upie.
U istoj nakani sagradi svojim milosnim pogledom golem most preko rijeke
Drine. Izrada mu je bila tako lijepa, da onaj ko ga vidi, misli da je jedno
zrno bisera u vodi, a nebeski svod da mu je koljka!

4 Preuzeto sa: www.visegradturizam.com/ 14.12.2015.

8

Most je izdrao nekoliko velikih poplava, od kojih je najvea ona iz 1896.

godine, kada je nivo rijeke Drine bio 1,60 m iznad mosta.6.
Most Mehmed-pae Sokolovia je trenutno najugroeniji nacionalni
spomenik

Bosne

Hercegovine.

Stabilnost

mosta

ugroena

je

neispunjavanjem uvjeta sadranih u zapisniku Komisije za tehniki prijem

hidroelektrane

Viegrad

nezakonitim

radom

hidroelektrane.

Rad

hidroelektrane je izazvao rast nivoa vode rijeke Drine koja je poveala

optereenje na nosive stubove mosta dok erozija dijela mosta ispod vode
prijeti ruenju cijelog mosta.
Ivo Andri u svome djelu Na Drini uprija iznosi detaljan opis ovog
mosta i one koje su uestovali u njegovoj gradnji.
5. Hamam u Viegradskoj banji
Hamam, u narodu poznat kao Mehmed paino kupatilo, izgraen je
krajem 16. vijeka. Izgradili su ga radnici koji su u banji vadili kamen za
viegradsku upriju i tom prilikom otkrili izvor mineralne vode. Kupatilo
je jo uvijek u upotrebi i ujedno predstavlja zaetak banjskog turizma.

6. Zakljuak

U eseju je detaljnije razreena historija Viegrada od nastanka do

danas s posebnim osvrtom na Kulu Kraljevia Marka i Most Mehmedpae Sokolovia.
5 Mehmed Mujezinovi, Obnova natpisa na Sokolovievom mostu, Nae starine I
1953., Godinjak zavoda za zatitu spomenika kulture prirodnih znamenitosti i
rijetkosti Bosne i Hercegovine, str. 186.
6 Alija Bejti, Sokoloviev most na Drini u Viegradu, Sarajevo, 1945. str. 33.
9

Iz navedenog da se zakljuiti da Viegrad sadri spomenike kako iz

srednjovjekovnog tako i iz Osmanskog perioda to je rezultat njegove
duge i burne historije. Takoer se ustanovilo da su ti spomenici spadaju
u jedne od najugroenijih historijskih spomenika u BiH. Mehmed-paa
Sokolovi ima veliku zaslugu za specifinost ovog grada jer ga je
ukrasio prelijepim mostom sa jedanaest lukova.

10

Literatura

1. Bejti,Alija, Sokoloviev most na Drini u Viegradu, Sarajevo, 1945.

2. Imamovi, Mustafa, Historija Bonjaka, , Bonjaka zajednica kulture
Preporod Sarajevo, Sarajevo, 1977
3. Kreevljakovi, Hamdija, Stari bosanski

gradovi,

Godinjak

zemaljskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti

N.R. Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1953.
4. Mujezinovi, Mehmed, Obnova natpisa na Sokolovievom mostu,
Nae starine I 1953., Godinjak zavoda za zatitu spomenika kulture
prirodnih znamenitosti i rijetkosti Bosne i Hercegovine
5. www.visegradturizam.com/

11