Sadraj

Uvod

Ekoloki o t i s a k - k a k o g a z i m o p l a n e t ?

H r v a t s k a - m a l a z e m l j a za preveliki o t i s a k

15

Permakultura - trajna revolucija

22

Pazi, h r a n a p a d a

26

P r a k t i n i savjeti z a s t v a r a n j e p e r m a k u l t u r n o g v r t a

33

Permakluturni dizajn

57

Izumiranje naftnog dinosaura

66

Zelena energija

76

Energija sunca

79

E n e r g i j a vjetra

94

Transport

104

Energija b i o m a s e

107

Graditeljstvo

127

Odrivo graditeljstvo

1 32

Otpad

153

Voda

162

Organizacija

174

K a k o h o d a t i njenije - gradske prie

1 82

Prema p r a k t i n i m stazama odrivosti

191

Literatura

202

UVOD
Najbolje
Slijedee

vrijeme

za

bilo je

prije

najbolje

posaditi
deset

vrijeme

Kineska

stablo
godina.
je

sad.

poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset g o d i n a . Ali
to da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutali
fanzine i ivali priivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da n a m je ao.
U o s t a l o m , najljepa i najjaa iskrica koja nas je zapalila za a n a r h o p a n k uradi s a m kultura - d a n a s je zaista priivena na naim srcima. I to e
normalnije nego da mi nakon deset godina napiemo ovakvu knjigu. Z a t o jer
je sad slijedee najbolje vrijeme. Prije etiri godine smo krenuli u stvaranje
Recikliranog i m a n j a , naeg o d s a n j a n o g ivotnog prostora, ali i otvorenog
edukacijskog centra. N o , osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previe
znanja i vjetina kako izgraditi jednu takvu priu. Stvarno smo bili nabrijani
dripci i dripice koje nita nije m o g l o zaustaviti da krenemo na to zajedniko
putovanje. Jedna ovakva knjiga bi n a m sigurno olakala put. No kao to je i do
tada bilo sasvim ok da nema p o j m a svirati, a ipak uzme gitaru ili bubanj i
kao svira, tako smo i m i , premda nismo znali izmjeriti duinu kue i hvatati
energiju sunca, krenuli stvarati na mali raj. T i j e k o m putovanja upoznali smo
ljude sa slinim vizijama i eljama i kod svih se pojavljivao problem manjka
znanja i vjetina kako neto praktino napraviti. Polako se poelo s nabavkom
literature, m e u s o b n i m kontaktima, razmjenom iskustva i p o m a g a n j e m . Bio
je to super osjeaj. Z n a o si da kada g o d padne, uvijek su blizu ruke da te
pridignu. Kada smo doli do radionica, to je bilo t o . Radionica je super rije.
Oznaava da se neto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome moe pokloniti
dio sebe je neto najljepe na svijetu. I ova knjiga je plod svega t o g a .
Nekoliko je vanih stvari vezanih za knjigu. Glavni cilj n a m je bio prikazati
to je vie m o g u e praktinih rjeenja za odrivi ivot. Premda i sami piemo o
razvoju obnovljivih izvora energije, s m a t r a m o kako je u o v o m trenutku vanije
pokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za t o p l u vodu. Premda i

sami piemo o biodizelu, s m a t r a m o kako je vanije nauiti kako, ovdje i sada,

samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja, a ne ekati da se biodizel pojavi na
benzinskim crpkama. M a n j e nas dakle zanimaju high-tech rjeenja ili iekivanje
i lamentiranje o n e k o m novom i neotkrivenom resursu koji e spasiti svijet. Ne
zanimaju nas komplicirane i skupe tehnologije koje bi navodno trebale biti
alternativa "utrci prema d n u " koju vode politike i ekonomske elite. S obzirom
na sve vee siromatvo i unitavanje prirode, ratove za naftu i druge resurse,
s m a t r a m o kako je najvaniji oblik aktivizma o n a j koji e nas nauiti konkretnim
t e h n i k a m a i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma, onaj koji
e nas uiti kako stvarati drugaije svjetove.
Dodue, treba otvoreno rei kako je neoliberalni sistem dobio svog partnera
u zelenom kapitalizmu gdje sve to je eko, bio, organski, prirodno, zeleno ili
slino ima nevjerojatno visoku cijenu, neovisno da li govorimo o hrani, kozmetici,
energiji ili gimnasticiranju. Kako li je s a m o ekipica nanjuila lovu. T i m e su od
ekoloke prie uinili elitistiki hram za bogate novcem i odabrane d u h o m .
Naa poruka je da v a m za odrivi ivot nisu potrebni niti opaki strunjaci, niti
puno novaca niti samoproglaene voe. Z a t o smo se i trudili knjigu ispuniti s
jednostavnim i praktinim receptima kako proizvesti, napraviti i primijeniti neku
od inspirativnih mogunosti za odrivi ivot. Uz liicu osmijeha to to sve
radite sa svojim prijateljima i ljudima koje volite. U knjizi su sakupljena znanja
i vjetine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo. To je druga stvar koju
elimo istaknuti. Veina od predstavljenih znanja i vjetina stvara se ovdje u
Hrvatskoj ili ire u regiji. Nismo htjeli navoditi lijepe prie iz svijeta koje za nas
ovdje postoje samo na slikama, ve prikazati kretanja prema odrivosti u naim
zajednicama i susjedstvu. Nekoliko je razloga za t o . Od lijepih slika malo koristi
u praksi ako ih ne m o e m o preslikati u stvarnost. Te lijepe slike ve postoje u
literaturi na stranom jeziku i dostupne su preko M a l e Alternativne Knjinice
( M A K ) koju vodi naa udruga - Zelena mrea aktivistikih grupa ( Z M A G ) .
Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od podruja koje e m o spominjati, moete
nas kontaktirati. Kao to smo ve rekli, osjeamo nedostatak knjige na naem
jeziku sa primjerima iz nae regije. T a k o e v a m biti i lake povezivanje sa svim
t i m priama i projektima, a ukoliko elite neto slino probati, imat ete modele
koji su blizu. Od nae prve frustracije kako n e m a m o dovoljno za proitati u
dostupnoj literaturi o t e m a m a koje nas zanimaju do danas kada i m a m o knjigu
p u n u primjera iz naih ivota, m o e m o s a m o zakljuiti kako nije li to ba lijepo
em prekrasno. H o d a m o polako, m a l i m , ali u p o r n i m koracima po praktinim
stazama odrivosti.
Dva su t e m e l j n a p o j m a oko kojih se vrte t e m e u knjizi. Prvi je ekoloki
otisak koji n a m opisuje koliko jako pritiemo nau planetu, odnosno koliko
n a m je zemljine povrine potrebno da zadovoljimo sve nae potrebe. Ekoloki
otisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekoloku neodrivost naih
drutava.

Drugi p o j a m je permakultura kao sistem dizajniranja naeg okolia uenjem

od prirode. M o g l i bismo rei kako su socijalna pravda i odrivost na cilj, a
permakultura sredstvo za postizanje t o g cilja. U knjizi e m o vidjeti kako n a m
sve p e r m a k u l t u r a p o m a e smanjiti ekoloki otisak koji ostaje iza nas. U
permakulturnim prirunicima i knjigama za dizajniranje, uglavnom su prikazani
idealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susree u stvarnosti. Stoga
e m o p e r m a k u l t u r n i dizajn pokazati uz p o m o stvarnog m o d e l a , a to je
Reciklirano imanje, ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog c e n
tra na V u k o m e r i k i m Goricama u selu Vukomeri, 20-tak kilometara juno od
Zagreba. Praktina rjeenja podijelit e m o u nekoliko cjelina koje predstavljaju
i glavni fokus nae udruge: hrana, energija i graditeljstvo. U knjizi e m o se
zbog iznimne vanosti posebno osvrnuti na o t p a d i ouvanje vode. Govorit
e m o i o organizacijskim strukturama i m e u l j u d s k i m o d n o s i m a , jer je to
najvanije podruje na kojem danas t r e b a m o raditi. Na kraju e m o prikazati
kako si olakati ivot i u u r b a n i m prostorima. Rjeenja o kojima govorimo
m o g u se primjenjivati svugdje, bez obzira g d j e ivimo.
Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lake
praenje knjige. U stvarnosti gotovo sva odriva rjeenja provlae se kroz nekoliko
podruja. Primjerice, za izgradnju k o m p o s t n o g wc-a potrebno je imati znanja
iz graditeljstva, povezan je s n a o m e l j o m da s m a n j u j e m o o t p a d te da
recikliramo, zahtijeva i svijest o potrebi za tednjom pitke vode, a niti znanje o
t o m e kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije n a o d m e t .
Slino, p a s i v n o s o l a r n o g r a d i t e l j s t v o stavili s m o p o d p o g l a v l j e O d r i v o
graditeljstvo, ali ga ne m o e m o shvatiti izdvojeno od energije. Jedan od osnovnih
principa p e r m a k u l t u r e jest da s m o svjesni povezanosti razliitih f u n k c i j a i
elemenata.
Za kraj naglaavamo kako n a m nije namjera glumiti velike i prepametne
strunjake. Mi sami i m a m o jo m n o g o ganaca za popapati i toga smo i vie
nego svjesni. Ipak, miljenja smo kako i to m a l o to z n a m o vrijedi doi do to
vie ljudi i rezultat je pred v a m a . Ovo nije konana suma odrivih rjeenja, i na
toj duzi postoji mjesta za jo m n o g o boja. Ovo nije jedino vrijedno to ljudi
danas rade kako bi uinili ovaj svijet boljim mjestom za ivot. Napravili smo
pregled o n o g a to smo mi nauili ili saznali u posljednjih nekoliko g o d i n a .
Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima slian praktini savjet ili recept,
slobodno nas kontaktirajte i uvrstit e m o to u slijedeim izdanjima.
Do m n o g i h lijepih rjeenja doli smo n a k o n brojnih greaka i padova, uz
ponovno dizanje, trud i ulaganje energije. Stoga je i to nekakva poruka da
budete uporni i ne odustajete. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. Neka
vas njen sadraj jo vie n a p u n i . Ukoliko elite u vaim ivotima primijeniti
neku od predstavljenih pria kontaktirajte nas da se zajedno p u n i m o .
Toliko je toga ispred nas. A mi mladi i puni energije. Sigurno emo pobijediti.
V i d i m o se t a m o .

Ekoloki otisak - kako

gazimo planet?
Do d a n a s je b r u t o drutveni proizvod (BDP) o s t a o najprihvaeniji f a k t o r
odreivanja uspjeha i razvoja neke zemlje. No, raunanje neije razvijenosti
po BDP-u moe dati iskrivljenu sliku ukoliko elimo saznati m a n j e o ekonomiji,
a vie o kvaliteti ivota stanovnika neke zemlje. Z a t o nas m o g u zbunjivati
pojmovi kao to su "ivotni standard" i "kvaliteta ivota" koji se esto koriste
kao istovjetni p o j m o v i , p r e m d a su zapravo prilino razliiti. Prvi p o j a m je
tehnikog karaktera i oznaava "stopu troenja kupljenih roba i usluga po
glavi stanovnika" (Douhtwaite, 1999). Drugi p o j a m je blii mjerenju neijeg
osjeaja o stupnju ope dobrobiti u drutvu, srei ili zadovoljstvu sa ivotom.
Kada r a u n a m o bruto drutveni proizvod m j e r i m o samo stvari koje se kupuju
i prodaju novcem. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda, prirodne ljepote i
bioraznolikost, isti zrak, rad u kui, meuljudski odnosi, slobodno vrijeme i
brojne d r u g e kategorije vane za na osjeaj o kvaliteti ivota. Pojasnimo;
ukoliko neka zemlja posijee sva svoja stabla i preradi ih u drvnu g r a u , te je
izveze, njen BDP po stanovniku e porasti, premda bi to ostavilo katastrofalne
posljedice u prirodi, a posredno i na zdravlje ljudi. Dapae, gotovo uvijek kod
izvoza drvne grae radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza ne
koriste za razvoj svojih drutava, ve za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite,
1999). Najmonije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljne
su i alju pohvale takvim zemljama, jer BDP raste. Po BDP-u bismo zakljuili
kako je stanovnitvu bolje, premda je oito da BDP ne daje potpune rezultate
i vrlo esto iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. BDP ne ukljuuje iskoritavanje
prirode u proizvodnji i pruanju usluga. Ekoloke katastrofe i saniranje istih
uzrokovat e porast BDP-ja, kao i lijeenje opasnih bolesti poput raka. N o ,
ljudi sigurno nee osjeati zadovoljstvo ili sreu zbog t o g a . Dakle, d o g a a se
da BDP raste, ali se smanjuje kvaliteta ivota stanovnika na koje se BDP odnosi.
Nadalje, BDP na kriminal, rastave, sudske presude i d r u g e oblike socijalnih
problema gleda kao na ekonomsku korist. Kao to smo naveli, BDP ne ukljuuje
oblike rada ili transakcije ukoliko nisu novane.
Realniji pokazatelj kvalitete ivota na Zemlji i naeg odnosa prema prirodi,
ali i meuljudskih odnosa jest ekoloki otisak. 1
8

Ekoloki otisak je kvantitativna mjera koja n a m govori koliko jako svojim

n a i n o m ivota pritiemo zemlju. Ekoloki otisak rauna koliko n a m odreeni
prostor moe podrati nau proizvodnju, potronju i odlaganje o t p a d a . Tu se
misli na Zemljine resurse - tlo (ume, polja, panjaci), more, povrina potrebna
za proizvodnju energije, povrina p o t r e b n a za razvoj (zgrade, ceste,
parkiralita...) te bioraznoliko podruje koje akumulira C 0 2 i osigurava d o m
brojnim biljnim i ivotinjskim vrstama.
Ekoloki otisak se izraava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 0 0 0 m 2 )
zemljine povrine potrebne da ostvari neiji ivotni stil. Na taj nain m o e m o
izraunati
ivimo li odrivo ili neodrivo, i u kojoj mjeri. Budui da ljudi u
razliitim dijelovima svijeta ne ive na isti nain, varira i njihov ekoloki otisak.
T a k o je prosjenom stanovniku SAD-a da bi zadovoljio sve svoje potrebe
potrebna povrina od 9 , 5 7 ha, d o k prosjean stanovnik Hrvatske svoje potrebe
zadovoljava na 2,9 ha.
Najvea ekoloka organizacija na svijetu WWF objavila je godinji Living
Planet Report 2 0 0 4 . 2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) koji
prati stanje biljnih i ivotinjskih vrsta, te ga m o e m o shvatiti i kao indikator
svjetske bioraznolikosti. U razdoblju od 1970. godine do 2 0 0 0 . godine LPI je
o p a o za 4 0 % .
O p a d a n j e bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa naim ekolokim otiskom. U
razdoblju 1 9 9 1 . - 2 0 0 1 . na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%,
pa se smanjila i koliina raspoloivih resursa koje m o e m o iskoritavati za
odravanje naeg ivotnog stila. To znai da m o r a m o moi zadovoljiti sve nae
potrebe na sve m a n j o j povrini.
U izvjetaju Ecological Footprint of Nations 2 0 0 4 koji radi Redefining
Progress, istie se kako je ekoloki otisak je u razdoblju 1 9 6 1 - 2 0 0 0 porastao
za 150%. Od konferencije u Riju pa do o n e u Johannesburgu ekoloki otisak
27 najbogatijih zemalja je porastao za 8% po stanovniku, a istovremeno u
ostatku svijeta se smanjio za 8%. Situacija postaje traginija poto je upravo to
razdoblje obiljeeno brojnim konferencijama i sporazumima o odrivom razvoju.
Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u odrivi razvoj, posebno kada govorimo
o vodeim politikim i ekonomskim elitama, postalo model amortiziranja kritike
koja im se upuuje.
Prosjean ekoloki otisak stanovnika planete Z e m l j e je 2,2 ha. No, trenutno
raspoloivi resursi zahtijevaju da zadovoljimo sve svoje potrebe na svega 1,8
ha. To znai da sada ivimo preko granica odrivosti, troimo vie nego to
i m a m o . M o e m o rei da globalni "ekoloki d u g " iznosi 2 0 % . Kada o d u z m e m o
ekoloki otisak od nosivog kapaciteta nekog podruja d o b i j e m o "ekoloki d u g "
ili ekoloki minus. 3 SAD imaju ekoloki d u g od 3,6 Velika Britanija od 3,5,
' D r u g i b o l j i p o k a z a t e l j i kvalitete ivota o d BDP-ja s u : U N - H u m a n D e v e l o p m e n t Index - H D I ,
Index o f S u s t a i n a b l e E c o n o m i c W e l f a r e , G e n u i n e Progress I n d i c a t o r (GPI) i b r o j n i d r u g i .
2

Vidjeti Living Planet R e p o r t 2 0 0 4 n a U R L : h t t p : / / w w w . p n n d n . o r g ( 0 8 . 0 8 . 2 0 0 5 . ) .

N j e m a k a i Japan 3,4, a Italija 2,9 ha po stanovniku. 4

poeljan i ostvariv! SAD, Kanada i zemlje Z a p a d n e Europe imaju vei otisak

od ostatka svijeta zajedno. Ekoloki otisak po regijama dovoljno n a m govori o
moi i nejednakosti u svijetu.
Sto se d o g a a kada neka zemlja, regija, grad ili skupina ljudi troe vie
nego to i m a j u resursa na p o d r u j u g d j e ive? K r e n u u agresiju na Irak
izmiljajui kao razlog oruje za masovno unitenje, privatiziraju izvore pitke
vode u siromanim zemljama, jer svoju troe previe, kre tropske kine ume,
jer su veinu svojih odavno iskrili, a preostale pretvorile u zatiene parkove i
rezervate. M o e m o nizati u nedogled. Jasno je kako e netko da osigura svoj
neodrivi nain ivota, ukoliko n e m a dovoljno resursa u vlastitoj okolini, krenuti
u p l j a k u d r u g d j e . Ekoloki otisak n a m savreno opisuje kako su b o g a t i
organizirali svijet tako da ih siromani opskrbljuju resursima, uz sve vee vlastito
siromatvo. Siromani sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinama
koje i m a j u kako bi otplatili vanjski d u g . Resursa je sve manje, a dugovi su sve
vei. Praktiki financiraju vlastito osiromaenje uz sve g o r u situaciju u okoliu.
ivotni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1,2 milijarde ljudi. To
raunamo:
12,5 m r d . ha na planeti

To je posljedica dvostrukog napada na Z e m l j u . Priroda se sve vie unitava,

n j e n e m o g u n o s t i su u s i l a z n o j p u t a n j i . I s t o v r e m e n o se na m a h n i t i
konzumerizam kontinuirano poveava, posebno u ekonomski b o g a t i m
z e m l j a m a . Zamislite situaciju da se sa sve m a n j o m t o r t o m pokuavate sve vie
prederavati.
SAD i EU i m a j u najvee otiske na planeti, a SAD je broj jedan sa ak 9,57
ha po stanovniku. Po regijama ekoloki otisak je:

88%

1,2 m r d . ljudi

9,6ha ekoloki otisak SAD-a

12,5 milijarde ha na planeti / 9,6 ha ekolokog otiska (SAD) x 8 8 % ( 1 2 %

ostavlja se za druge vrste) = 1,2 milijarde ljudi. Ista raunica ukoliko na primjer,
u z m e m o u obzir kineski otisak bila bi 7,9 milijarde ljudi. Problem dananjeg
svijeta je to Kina ide prema otisku SAD-a, a ne o b r n u t o .
Najvei utjecaj na ekoloki otisak i m a iskoritavanje i potronja fosilnih
goriva koja utjeu sa 4 7 % na kasniji rezultat. Poljoprivreda i panjaci utjeu sa
slijedeih 2 9 % . O d n o s prema u m a m a slijedeih 9%, ribarstvo 6%, zemlja
prekrivena razvojem (ceste, zgrade, parkiralita...) 5% i nuklearna te
hidroenergija 4 % .

Izvor: LPR 2 0 0 4 ,
URL:http://www.footprintnetwork.org (08.05.2005.).

T i m e dolazimo do kljunog znaenja ekolokog otiska. Prosjena osoba

SAD-a troi 9 , 5 7 hektara, a EU (prije proirenja 2 0 0 4 . godine) 5,1 hektar.
Rekli smo prije kako na raspolaganju i m a m o 1,8 hektara po stanovniku. 5 To
doslovno znai da kada bismo svi htjeli ivjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi
n a m 5 planeta. Idiotski je da se takav ivotni stil n a m e e cijelom svijetu kao

S obzirom da se energetski otisak od 1 9 6 1 . do 2 0 0 1 . godine poveao za

gotovo 7 0 0 % , ne t r e b a m o previe razmiljati to znai gotovo 50%-tni utjecaj
fosilnih goriva na u k u p a n otisak.Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva je
najprisutnija u SAD-u, trebao bi n a m urod itarica etiri puta vei nego to je
sada ukupna svjetska godinja proizvodnja. U SAD-u se troi trostruko vie

V i d j e t i c i j e l u t a b l i c u na U R L : h t t p : / / w w w . e c o u n c i l . a c . c r / r i o / f o c u s / r e p o r t / e n g l i s h / f o o t p r i n t /

ranking.htm (20. 09. 2005.).

3

10

N e k e z e m l j e i m a j u veliki otisak, a l i ne i e k o l o k i m i n u s , jer su b o g a t e resursima (npr. Brazil).

T o n a r a v n o , o p e t n e znai k a k o n j i h o v e k o l o k i otisak nije prevelik.

P o t r e b n o se prisjetiti k a k o u t i h l , 8 h a d o z v o l j e n i h za s v a k o g a od nas ulaze i n e - l j u d s k e vrste.

11

hrane i drvnih preraevina nego to je

g l o b a l n i prosjek. To je oruje za
m a s o v n o unitenje! Jasno je iz ovih
rezultata kako konzumerizam bogatih
unitava mogunosti i budunost
siromanih. 6 London ima 125 puta vei
otisak od svoje povrine, a Britanija
o s a m puta (Girardet, 2 0 0 3 ) .
Jasno je da ne moemo usporeivati
v r i j e d n o s t r a z l i i t i h vrsta k o r i t e n j a
zemlje. Na primjer, plodna zemlja je
2,8 p u t a p r o d u k t i v n i j a od p r o s j e k a .
Panjaci su samo 0,4% produktivniji od
prosjeka. Svi pokazatelji u p u u j u da
krivo u p r a v l j a m o t i m p o v r i n a m a , a
najeu uzroci d e g r a d a c i j e su:
deforesterizacija, pretjerana ispaa i
loe poljoprivredne metode. 7 U skladu s t i m smanjuje su stopa dostupne koliine
poljoprivrednog zemljita po osobi. Od 1950 do 1997. godine stopa je pala s
0,23 ha na 0,12 ha po osobi. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivni
trendovi do 2 0 3 0 . godine pasti e na 0,08%.
Sume unitavamo u prosjeku 1 1 do 15 milijuna ha svake godine, otprilike
za veliinu Grke. Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisije
C 0 2 u jednoj godini. To sve uzrokuje daljnje osiromaivanje zemalja, unitavanje
biljnih i ivotinjskih vrsta, irenje pustinja, razvoj zaraznih bolesti te smanjivanje
izvora pitke vode. Najbolje je na odnos prema prirodi opisao francuski diplo
m a t Vicomte de Chateaubriand: "Sume dolaze prije civilizacija, pustinje dolaze
poslije" (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2 0 0 4 : 41). Prosjena
uma godinje po hektaru upije 1,8 tona ugljika. IPCC procjenjuje kako bi se
12-15% predviene emisije C 0 2 do 2 0 5 0 . godine m o g l o anulirati usporavanjem
deforesterizacije i odrivim gospodarenjem u m a m a .
Vano je spomenuti kako oceani upijaju 3 5 % emisije C 0 2 , no i morski
ekosustavi su pod o g r o m n i m stopalom zagaivanja i izlova. Pritom se 9 0 %
svog ribarstva odvija u svega 8% morskih povrina.
Ekoloki otisak nije lako mjeriti, jer je potrebna preciznost i transparentnost
p o d a t a k a . Na primjer, ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija o
istoj temi drugaiji u razliitim publikacijama, a m o g u e su zloupotrebe i u

D o b a r izvor o r a t o v i m a za resurse predstavlja k n j i g a M i c h a e l a R e n n e r a ( 2 0 0 2 ) The Anatomy

of Resource Wars, W o r l d w a t c h Institute, L j R L J i t t p : v A v w . w Q r l d w a t c h . o r g ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .

7

O v d j e ne s m i j e m o ne s p o m e n u t i i o g r o m n u n e j e d n a k o s t u vlasnitvu n a d z e m l j o m u

p o j e d i n i m d i j e l o v i m a svijeta, to d o d a t n o j a a s i r o m a t v o . Na p r i m j e r , u Brazilu t r e i n a s e o s k o g

p o d a c i m a kod samih drava i dravnih agencija koje ih alju. Najpotrebnija je

elja za dijeljenjem podataka, a m n o g e drave to ne ele, kako bi prikrile svoj
stvarni utjecaj na planet. Stoga ponekad za odreena podruja n e m a dovoljno
tonih p o d a t a k a .
I sami a u t o r i ekolokog otiska priznaju neke njegove manjkavosti
(Wackernagel, et al., 2 0 0 4 ) . M o e m o rei kako je izraunati ekoloki otisak
manji od realnog, jer se ne uzimaju svi oblici zagaenja u izraun. Na primjer,
C 0 2 se r a u n a , ali emisija s u m p o r n o g dioksida ( S 0 2 ) nije zabiljeena u
ekolokom otisku, tako da utjecaj kiselih kia nije ukljuen. Nadalje, ne uzimaju
se u izraun neobnovljivi oblici o t p a d a koji su d u g o t r a j n i ili trajni u svom
zagaivanju (radioaktivni o t p a d , PCB, CFC). Autori koji promoviraju i razvijaju
ekoloki otisak istiu kako n e m a smisla usporeivati utjecaj na planet koji
imaju raspadajui elementi, spojevi ili proizvodi s o n i m a koji ostaju u prirodi
po nekoliko stotina, ak i tisua g o d i n a , jer priroda n e m a dovoljno kapaciteta
i sposobnosti apsorpcije. Po autorima ekolokog otiska takvi oblici otpada trebali
bi biti izbaeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti u
bioloko kruenje. Unitavanje voda, deforesterizacija i irenje pustinja takoer
nisu ukljuene u ekoloki otisak. Isti je sluaj i s unitavanjem biljnih i ivotinjskih
vrsta. Jasno je da "vrijednost" prirode prelazi iskoritavanje dobara i usluga
samo za ljude. Sto se tie ekolokog otiska za m e u n a r o d n u trgovinu, ukoliko
se na primjer auto proizvodi u N j e m a k o j , a proda te koristi u Francuskoj,
ekoloki otisak e se raunati za Francusku, a ne za N j e m a k u . T i m e se javlja
opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli m a n j i ekoloki otisak nego to bi trebala
imati s obzirom na utjecaj odreene proizvodnje na prirodu. Ista stvar je i s
t u r i z m o m . Utjecaj turista rauna se s a m o za zemlju koja dobiva turiste, a ne i
za zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo esto svojim neodrivim n a i n o m ivota
ostavlja ju otisak u zemlji gdje su doli. Dakle, ekoloki otisak ne uzima u obzir
apsolutno sve intervencije u prirodi te m o e m o zakljuiti kako je zapravo jo i
vei, nego to n a m sada brojke pokazuju.
Po n a m a najvea m a n a ekolokog otiska jest odreena nedosljednost.
N a i m e , ekoloki otisak istovremeno istie kako je m a n j e vana kvantiteta ljudi
na n e k o m podruju, a vie kvaliteta ivota, nain na koji ti ljudi ive. Ipak, kako
s m o vidjeli n a m n o g i m d r u g i m m j e s t i m a p r o b l e m p o p u l a c i j e stavlja s e
nezaslueno visoko mjesto. T a k o se i u izvjetaju LPR 2 0 0 4 i na Internet stanici
w w w . f o o t p r i n t n e t w o r k . o r g istie k a k o se e k o l o k i otisak m o e s m a n j i t i :
s m a n j i v a n j e m svjetske p o p u l a c i j e , s m a n j i v a n j e m k o n z u m e r i z m a i
i m p l e m e n t i r a n j e m efikasnijih tehnologija za uslune i proizvodne djelatnosti.
Ne elimo rei kako u o d r e e n i m podrujima svijeta problem populacije ne
postoji, ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromatvo prethodi velikom broju
stanovnika, a ne obrnuto. Isto vrijedi i za ekoloki otisak. Edukacija, odriva
znanja i tehnike te pravedna raspodjela su p u n o bolje m e t o d e za smanjivanje
ekolokog otiska od brojanja gladnih usta. Danas se na svijetu proizvede i vie

stanovnitva p o s j e d u j e m a n j e o d 1 % u k u p n i h p o l j o p r i v r e d n i h z e m l j i t a .

12

13

od dovoljno hrane da svi ljudi b u d u siti, a opet i m a m o preko 8 0 0 milijuna

gladni, a skoro svaka druga osoba na svijetu ivi u siromatvu. ivimo u svijetu
obilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna ovjeka. Siromatvo
je proizvod drutva, a ne krte prirode. Konzumerizam bogatih najvie unitava
ovu planetu, i d a p a e proizvodi siromatvo siromanih. Ovdje treba naglasiti
kako je u najnovijoj knjizi o ekolokom otisku (Chamber, N., Simmons, C. a n d
Wackernagel, M., 2 0 0 4 ) istaknut cilj ekolokog otiska da ne mjeri glave, ve
veliinu stopa koje ostavljaju.
Sam izvjetaj LPR 2 0 0 4 istie kako je ekoloki otisak u razdoblju 1 9 6 1 2 0 0 1 rastao bre od broja stanovnitva te se istie kako je dokazan pad rasta
p o p u l a c i j e u p o d r u j i m a g d j e se e n a m a o m o g u a v a e d u k a c i j a , vlastita
ekonomska nezavisnost i zdravstvena zatita. Svi ovi nedostaci ekolokog otiska
ne u m a n j u j u njegovu u k u p n u vrijednost koju n a m daje kao metoda otkrivanja
stvarnog utjecaja na prirodu. Ekoloki otisak je najbolji odraz naeg odnosa
istovremeno prema planetu i jednih prema d r u g i m a .
ivimo u svijetu u kojem je najvanije da kapitalizam napreduje i da se
novci okreu. Ekoloki otisak nas upozorava kako je najvanije da kvaliteta
ivota napreduje, a da se proizvodnja, potronja i odlaganje otpada, odnosno
iskoritavanje resursa, krue odrivo. M o r a m o uvijek imati na u m u kako se
nosivi kapacitet moe poveati g l o b a l n i m irenjem proizvodnih povrina, boljim
upravljanjem resursima i jaanjem zdravlja u ekosistemima. T a k o bismo na
planeti ostavljali m a n j i otisak koji nas ne bi vodio (samo)unitenju. Kao i
siromatvo i ekoloki otisak je posljedica politikih odluka. To je dakle, a ne
planet, podruje koje t r e b a m o jae pritiskati.

Hrvatska - mala zemlja za

preveliki otisak
Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekolokim otiskom
od 2,9 ha po osobi. To znai: kada bi cijeli svijet preuzeo na ivotni stil bilo bi
potrebno 2,9 ha po osobi, a n a p o m e n u l i smo kako n a m je u o v o m trenutku na
raspolaganju tek 1,8 ha po osobi na globalnoj razini. Nas u o v o m trenutku od
velikog ekolokog minusa spaava bogati biokapacite. M a l a smo zemlja bogata
resursima. N o , to i dalje ne znai da s njima d o b r o i p a m e t n o upravljamo.
Dakle, u podjeli zemalja na bogate, srednje bogate i siromane zemlje
Hrvatska je stavljena u srednju skupinu. Ekoloki otisak od 2,9 ha po osobi
m a n j i je od prosjeka Centralne i Istone Europe gdje je Hrvatska svrstana, iji
je ekoloki otisak 3,8ha. Od zemalja s kojima Hrvatska dijeli granice i m a m o
otisak vei samo od Bosne i Hercegovine, dok sve ostale susjedne zemlje imaju
vei otisak od Hrvatske.
Izraun od 2,9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u njihovom Living
Planet Report 2 0 0 4 . Kao to je izraunao globalni ekoloki otisak, WWF daje
i izraun za svaku pojedinu zemlju. Nije n a m poznat podatak da se u Hrvatskoj
na dravnom, upanijskom i lokalnom nivou koristi, a pogotovo rauna ekoloki
otisak, tako da smo u o v o m trenutku prisiljeni sluiti se Living Planet Reportom.
Sto se tie izrauna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroenost biljnih
i ivotinjskih vrsta, m o e m o rei kako u Hrvatskoj vie od 10% u k u p n i h biljnih
i ivotinjskih vrsta, njih 5 1 4 ima status ugroenih.
Sada e m o na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju u
obzir prilikom raunanja ekolokog otiska. Kao to smo rekli obuhvaa se:
iskoristiva povrina zemlje i m o r a , energija, tlo na kojem su graevine, ceste i
sl. ; povrina za upijanje C 0 2 te biokapacitet odreenog podruja.
Na otisak za tlo i m o r e je 1,24 ha. U to su ukljueni:
poljoprivreda/hrana
0,78

ha

ume
0,37

panjaci

ha

0,0

ha

ribe
0,06

ha

Hrvatska je jedna od bioloki raznolikijih zemalja na svijetu, posebno u

odnosu na veliinu i broj stanovnika. Gotovo 4 5 % k o p n e n o g dijela Hrvatske su
14

15

ume, a od toga je ak 9 5 % prirodnog sastava to uvjetuje bioloku raznolikost.

Koriteni hektari za proizvodnju hrane i iskoritavanje uma po stanovniku su
neto vii od svjetskog prosjeka (0,9ha). Od u k u p n i h poljoprivrednih povrina
proizvodnja hrane zauzima 5 1 , 5 % , a travnate povrine zauzimaju 4 8 , 5 % , od
ega su dvije treine panjaci, a livade jedna treina. ivimo u zemlji koja bi
m o g l a proizvoditi hrane za izvoz, a opet 2 0 0 4 . godine smo uvezli hrane u
iznosu od 1,4 milijarde dolara. Prema studiji A g r o n o m s k o g fakulteta, a na
osnovi kvalitete zemljita, Hrvatska bi m o g l a hraniti 27 milijuna ljudi (Lay,
2005).
Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za nae potrebe. Uvozimo
ak i sijeno. Istodobno s pribliavanjem EU, sve je jasnije kako se seljak odavde
nee moi nositi s visoko subvencioniranom r o b o m iz EU. Ipak, i nai seljaci
vole se pozicionirati u n u t a r subvencioniranog sektora penice ili kukuruza, a
vrlo m a l o kreu prema proizvodnji voa i povra. Eh, ali za to ne postoje tako
lake d o m a e subvencije, a zahtijeva i vei rad. H r a n u uvozimo, hranu b a c a m o .
Samo u Z a g r e b u se godinje baci izmeu 8 i 10 tisua tona hrane. Sto se tie
razvoja ekoloke poljoprivrede kao mjere odrivog razvoja, a kao i naina
proizvodnje s naglaeno m a n j i m ekolokim otiskom, Hrvatska je na s a m o m
svjetskom d n u , a u Europi je samo ispred Albanije. T i m e sve nae prie o
i s t o m i n e z a g a e n o m t l u , zdravoj d o m a o j hrani te o u v a n o m okoliu i
biolokoj raznolikosti dobivaju gorak okus. Jasno je kako se u konvencionalnoj
poljoprivredi koja prevladava obilno koriste razna sintetika kemijska sredstva
koja osim to loe utjeu na zdravlje ljudi, d o d a t n o osiromauju tlo i d u g o r o n o
ga ine n e p l o d n i m .
Kod ovog dijela izrauna ekolokog otiska, zanimljivo je primijetiti kako je
otisak za konzumiranje ribe manji ak od prosjenog otiska siromanih zemalja.
Nulta suma u rubrici koja izraunava koritenje panjaka dovoljno n a m
govori o p r o b l e m i m a na koje se ponekad nailazi u raunanju ekolokog otiska.
Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podataka
koliko iskoritavamo panjake.
Podataka za povlaenje vode i za izvore pitke vode takoer n e m a . To je
teta budui da s m o zemlja koja obiluje izvorima pitke vode kojoj m n o g i
predviaju budunost kakvu danas ima nafta. No i tu m o e m o postaviti pitanje
jesmo li svjesni vanosti pitke vode za budui svijet koji se kreira ve danas. U
Z a g r e b u se gubi gotovo 4 0 % vode zbog loih i dotrajalih cijevi. A i m i r n o s m o
odutjeli otkrie glavnog dravnog inspektora u 2 0 0 3 . godini da jedna od
najbeskrupuloznijih korporacija na svijetu Bechtel, krade vodu iz rijeka Like i
Gacke. Uslijed njihove krae vode, dolazilo je i do p o m o r a ribe i rakova. Bechtel
je krau vode platio g r a d n j o m autoceste i zatitom d o b r o potkoenih d o m a i h
lobista.
Za sada i m a m o sreu to je na snazi zakon koji sprjeava rasprodaju
vodovoda sve do 2 0 1 8 . godine. T i m e s m o m a k a r privremeno zatieni od

sudbine m n o g i h gradova u svijetu koji su predali upravljanje v o d o m g l o b a l n i m

k o r p o r a c i j a m a , a zauzvrat dobili skuplju v o d u i neuinkovitije upravljanje
vodoopskrbom. To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u drutvu gotovo
uvijek se d o g a a pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za o b n o v u i
razvoj. Budui da n a j m o n i j e korporacije u kontroli vode dolaze iz EU, te
m o e m o pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu, ne bi nas trebao iznenaditi
pritisak da se zakon olabavi. ivimo u zemlji gdje zakoni koji sprijeavaju profit
i neije interese nisu ba sveta krava, a z n a m o kako se lako zakoni i mijenjaju.
M o e m o prilino sigurno pretpostaviti kako e vode i ume biti slijedee u
n a p a d u privatizacije. U o s t a l o m , i m a m o iskustvo s Bechtelom, a njemaka
korporacija RWE je ve osvojila izgradnju proistaa o t p a d n i h voda u Z a g r e b u ,
p r e m d a im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim.
Gradsko je poglavarstvo razumljivo, n a k o n negativne ocjene komisije odobrilo
projekt RVVE-u. I p o e t k o m 2 0 0 6 . godine voda je u Z a g r e b u poskupjela za
40%. No kao to smo rekli, esto se niti mi sami ne m o e m o previe pohvaliti
da cijenimo obilje pitke vode nad k o j o m se kreemo. Z a g r e b izgubi 40 posto
pitke vode zbog dotrajalih cijevi koje putaju. U Hrvatskoj nije rijetkost da se
stvaraju divlja odlagalita smea uz vodocrpilita. Vrlo je vjerojatno da o t p a d
odlau upravo ljudi koji i piju vodu iz tih vodocrpilita, jer ive u t o m podruju.
Energetski otisak Hrvatske je vei od svjetskog prosjeka i prelazi dobivene
rezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi l , 6 h a .
Za otisak unutar ove skupine koriste se:
C O ? od fosilnih

d r v o za o g r j e v i

goriva

kuhanje

1,57

ha

0,03

nuklearna

ha

0,00

ha

hidro
0,00

ha

Za energetski dio ekolokog otiska Hrvatske treba jo naglasiti kako su kod

izrauna LPR-a 2 0 0 4 koriteni rezultati iz 2 0 0 1 . godine kada Hrvatska nije
koristila struju iz NE Krko, premda je to danas sluaj. U Nacionalnoj strategiji
zatite okolia koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 2 5 . sijenja 2 0 0 2 . godine
istie s e kako n u k l e a r n a energija osigurava 4 , 1 % o d u k u p n e energetske
potronje u Hrvatskoj.
Takoer, m o e m o izraziti uenje to nisu dobiveni rezultati za iskoritavanje
energije p o m o u vode, jer su to poznati podaci i samoj javnosti, a ne s a m o
poesto z a t v o r e n i m z n a n s t v e n i m k r u g o v i m a . H i d r o e l e k t r a n e o s i g u r a v a j u
Hrvatskoj preko 2 0 % energije (toni godinji podaci variraju s obzirom na koliinu
vode), to nikako nije zanemariv podatak posebno a k o u z m e m o u obzir da se
radi o vie od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj. Ovdje je p o t r e b n o
spomenuti kako sami proizvodimo 5 2 , 8 % od ukupnih energetskih potreba, a
procjene govore kako e taj broj do 2 0 3 0 . godine pasti na oko 2 0 % . Z n a j ,
kao i veina zemalja u svijetu i Hrvatska e postajati sve ranjivija zbog ovisnOG

mm
16

17

o centraliziranim fosilnim gorivima.

U t o m kontekstu zabrinjavajui je podatak kako solarni izvori energije u
Hrvatskoj ine svega 0 , 0 1 % energetske proizvodnje (Potonik i Lay, 2 0 0 2 ) .
Situacija s koritenjem energije vjetra jo je poraznija. Situaciju donekle popravlja
vjetroelektrana na Pagu, postavljena 2 0 0 4 . godine i nedavno izgraena pored
ibenika. No viegodinje natezanje s birokracijom dovoljno govori o odnosu
prema obnovljivim izvorima energije u dravnoj vlasti.

ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. godine (Gordana Petrovi,

Vjesnik, 0 2 . 0 6 . 2 0 0 5 . ) .
Kao to je ve reeno, glavni doprinos u k u p n o m ekolokom otisku daje
koritenje fosilnih goriva, to je u sluaju Hrvatske i vie nego oito. Struktura
koritenja fosilnih goriva moe se vidjeti na sljedeoj slici (Dui, 1 9 9 9 ) :

Tablica iskoritavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj:

Vrsta

izvora

Vjetar

Potencijal (Peta Jul)

Koritenje

12,6

0,1)0

Sunce

118,8

0,01

Biomasa i otpad

74,00

14,00

Geotermalni

10,00

0,01

M a l e hidrocentrale

2,5

0,36

Ukupno

217,9

14,38

32,8

22,00

250,7

36,38

Velike

hidrocentrale

Sveukupno

Izvor: Lay, V. ( 2 0 0 5 ) I n t e g r a l n a odrivost i u e n j e , u: D r u t v e n a istraivanja 7 7 ,

G o d . 14, b r . 3 : 3 6 9 .

Nevjerojatno je da tako malo iskoritavamo resurse kao to su vjetar i sunce.

Solarni kolektori za t o p l u vodu se poinju stidljivo pojavljivati u Dalmaciji, Istri
i na o t o c i m a , premda bi ih se m o g l o koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom na
povoljan poloaj. T e k nekoliko veih takvih sustava i m a m o u hotelima u Visu,
ibeniku, Puli i kraj Z a d r a . U n a m a susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnih
kolektora se subvencionira od strane drave. Na n a m a je da se i u Hrvatskoj
izborimo za poticaje na kupnju solarne o p r e m e . U kombinaciji s edukacijom
ova tehnologija bi mogla n a p o k o n zaivjeti. Drugi nain da se zaobie prob
lem skupoe je samogradnja solarne o p r e m e . N a i m e , ljudi koji znaju koristiti
osnovne stolarske alate bez veih tekoa se m o g u upustiti u gradnju vlastitog
solarnog sustava, to e m o pokazati u slijedeim poglavljima. Na taj nain
moe se utedjeti g o l e m a koliina novca, a izraena o p r e m a ne m o r a nuno
biti loija od komercijalne.
Kada se g o d spomene nestaica struje u Hrvatskoj, prvo se poinju spominjati
nove e l e k t r a n e , u g l a v n o m n u k l e a r n e , p r e m d a b i najvie energije m o g l i
jednostavno sauvati i utediti. U z g r a d a m a se troi 4 0 % od ukupne energije.
U Energetskom institutu Hrvoje Poar istiu kako su tu i najvee mogunosti
utede energije. U prosjeku se u Hrvatskoj u z g r a d a m a na prozore i vanjske
zidove izgubi 7 0 % toplinske energije. T a k o e r se istie kako ak 8 3 % zgrada

Iz priloenog grafikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih goriva

prednjai za potrebe grijanja i t r a n s p o r t a . U n a t o t o m e , i dalje se g r a d e
energetski neefikasne zgrade, a Nacionalni p r o g r a m za proizvodnju bio-dizela
koji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte, ve etiri godine a m i u ladici. Iz
dravnog Povjerenstva nadlenog za provedbu projekta uvoenja biodizela u
Hrvatsku istaknuli su kako e tek 2 0 0 7 . godine biti proizvedene prve vee
koliine biodizela u Hrvatskoj. 2 0 0 7 ? To je sedam godina nakon to je osnovana
radna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i umarstva. I to sve u trenutku
kada n a m neobraeno stoji 3 6 8 8 1 7 h e k t a r a 1 , a pristupanjem EU e m o biti
obavezni o k o 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa. N e m a
veze, bar z n a m o uvoziti.
U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao na interes, a
poticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni, a nije doraen niti zakon
koji bi regulirao o t k u p tako dobivene struje. ak i kue koje u veoj ili m a n j o j
mjeri i m a j u instalirane solarne m o d u l e , nikako da privole ekoloki svjesni HEP
da im otkupljuje struju kada je i m a j u previe za vlastitu potronju. Ekoloki
proizvoai hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaciju na ekoloki nain
da dobiju certifikat, a bio-dizel nije reguliran. elimo tediti energiju, a primjerice,
kue od balirane slame nisu dozvoljene.
Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju, viziju pa ak niti vidljivu
1

Ili

H r v a t s k a i m a vie od 1,8 m i l i j u n a h e k t a r a o b r a d i v o g z e m l j i t a (Lay, 2 0 0 5 ) .

19

elju da pone iskoritavati obnovljive izvore energije kojima obiluje (sunce,

vjetar, v o d a , biomasa...). M o g l i bismo rei kako se odnos prema hrani moe
preslikati i na odnos prema energiji. Gubici u distribuciji energije iznose 153 0 % . Ipak, struju p l a a m o skuplje od ljudi koji ive u Londonu ili M o n a k u ,
Finskoj ili Australiji, a najvie od svih tranzicijskih zemalja.
T i m e Hrvatska neopisivo kaska za Europskom U n i j o m , u kojoj je
iskoritavanje energije iz obnovljivih izvora shvaeno ne samo kao deklarativna
podrka odrivom razvoju, ve i kao konkretan i stvaran program razvoja. U
p o j e d i n i m n a p r e d n i m z e m l j a m a i r e g i j a m a EU-a proizvodnja e n e r g i j e iz
obnovljivih izvora dosee i do 2 0 % od ukupne proizvodnje energije.

koje takoer ostavlja manji otisak od tako popularnih betonskih zdanja, to na

obali to u velikim gradovima. Ipak postavljamo pitanje: koliko d u g o e n a m
trebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako njeniji
otisak na planet, moe znaiti i kvalitetniji otisak na naim ivotima?
Zakljuak je kako "ponaanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje i
ostvarivanje odrivog razvoja pokazuje da je odrivi razvoj danas jo marginalna
preokupacija upravljakih elita u Hrvatskoj (Lay, 2 0 0 1 : 35).

Sto se tie zemlje koja je iskoritena za razvoj, zgrade i graevine te ceste,

Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0,09ha po stanovniku.
Taj broj je sigurno danas vei poto graditeljstvo (uglavnom runo) i cestogradnja
predstavljaju rastui sektor u Hrvatskoj.
T o t a l n i biokapacitet Hrvatske iznosi 2,8ha po osobi. Za raunanje totalnog
biokapaciteta koriste se:
Zanimljivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske
poljoprivreda/hrana

panjaci

ume

riblji fond

0,83 ha

0,33 ha

l,28ha

0,27 ha

ostao stabilan, ali smo poveali ekoloki otisak za 6%, premda je polovinu t o g
razdoblja obiljeilo ratno stanje kada je pritisak na iskoritavanje resursa p u n o
manji.
Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekoloki otisak Hrvatske dobiva
se ekoloki deficit Hrvatske koji iznosi 0,1 ha po osobi. Dakle, Hrvatska je u
m i n u s u za 0,1 ha, dok je svjetski prosjek 0,4. Ukoliko bi poeli poveavati
ekoloki otisak uz smanjivanje b i o k a p a c i t e t a , znailo bi da smo prihvatili
neodrivi koncept neoliberalnog kapitalizma, kakvog danas predvode SAD i
ostale ekonomski najjae zemlje.
M a l i ekoloki deficit i b o g a t b i o k a p a c i t e t n u d i Hrvatskoj ansu da uz
odreene konkretne programe i projekte krene p u t e m odrivije budunosti.
N o , i dalje je premalo upravo te konkretnosti. Hvale vrijedni pokuaj u Samoboru
2 0 0 2 . godine da se od bacanja u smee spasi hrana iz supermarketa i pekara
d o k je jo uvijek dobra za konzumiranje, brzo je u t i h n u o bez da je ostavio
d u b l j i t r a g . O n e k i m p r o g r a m i m a ili p r o j e k t i m a kakve e m o u p o z n a t i u
poglavljima o energiji ili graditeljstvu, jo e m o uvijek itati u novinama pod
rubrikom d o g o d i l o su u svijetu. M o e m o istaknuti i dobre primjere: organske
f a r m e su sve vie okrenute kolskim i inim posjetima, pa neke poput Bernarde
Orehovec iz akovca i hrane vrtie; g r a d Koprivnica sa svojim p r o g r a m o m
biciklistikih staza moe posluiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjiti
ekoloki otisak od transporta; obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva

20

21

PERMAnentna a g r i K U L T U R A . Mollison je izmeu ostalih, ve tada uviao

kako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u d u g o r o n o m pogledu
i prema n a m a s a m i m a i prema prirodi. Stoga je stvorio temelje za t r a j n u
poljoprivredu, dizajniranje sustava koji e n a m osiguravati hranu bez opasnosti
za budunost.

Permakultura - trajna
revolucija
P e r m a k u l t u r a je n a i n d i z a j n i r a n j a l j u d s k i h p r o s t o r a s c i l j e m s t v a r a n j a
uravnoteenih i odrivih sustava. Jedan od vanih kriterija koji se uzima u obzir
u ocjenjivanju uspjenosti permakulturnih projekata je upravo ekoloki otisak.
Dakle, permakultura je u stvari sredstvo kojim je m o g u e doi do cilja - odrivog
naina ivota. To podrazumijeva reorganizaciju sadanjeg naina ivota, a to
se posebice oituje u t o m e kako koristimo resurse, nain na koji troimo energiju,
g r a d i m o kue, uzgajamo hranu itd.
Ne kae se bez razloga kako je permakultura d o b r o promiljeni d u m b u s
sakupljenih znanja iz biologije, proizvodnje hrane, energetike, arhitekture i
graditeljstva, gospodarenja o t p a d o m , ouvanja vodenih resursa, e k o n o m i j e i
jo svata ega. Naravno, nije n a m namjera tvrditi kako u drugim pravcima
n e m a svijesti ili prakse o ovome, ali u permakulturi je to njen integralni d i o .
M o g u e je imati eko-markicu i proizvoditi organsku h r a n u , a imati sve d r u g e
d i m e n z i j e naih ivota n e o d r i v i m a . N e m o g u e j e stvoriti f u n k c i o n a l a n
permakulturni projekt, a da ne pokaete u praksi kako primjenjujete znanja iz
gore nabrojenih dimenzija. I to je n a m a super, to opraktiavanje odrivosti.
D o d a t n i je m a m a c bila i injenica da se permakultura ne vee za bilo
kakvu i d e o l o g i j u ili d u h o v n u prosvijetljenost. K a o aktivisti i aktivistkinje iz
antiratnih, mirovnih, anarhistikih, altermedijskih i ekolokih organizacija, s
t i m stavljanjem naglaska na praksu i na praktinu primjenu odreenih principa
i etike, k o n a n o smo dobili alat kako neke od snova trajno ostvariti. N e m a
trebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora.
N a m a kao m l a d c i m a i m l a d i c a m a iz urbane aktivistike scene to je sve f i n o
leglo.
Permakulturu je prvi poeo osmiljavati Bili Mollison na N o v o m Z e l a n d u .
Jasan i zaokruen sustav razradio je p o e t k o m '70-ih zajedno s D a v i d o m
H o l m g r e n o m . T a d a je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture k a o
naina stvaranja uravnoteenog ljudskog okolia (Mollison, 1996: 9). Proirena
knjiga Permakultura 1 je izala 1978. godine, a Permakultura 2 dvije g o d i n e
kasnije. Njih dvoje je i stvorilo rije permakultura kao izvedenicu od dvije rijei:

22

Kasnijim razvojem permakulture u ' 8 0 - i m a , a posebno u r b a n i m dijelom

prie, p e r m a k u l t u r u se sve vie shvaalo kao ideju i nain rada koji nadilazi
granice poljoprivredu, te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentne
k u l t u r e . U o s t a l o m , j a s n o j e d a l j u d s k a k u l t u r a n e m o e p o s t o j a t i bez
uravnoteene i odrive proizvodnje hrane te etike osnove u odnosu prema
resursima.
Permakultura ima m n o g e definicije, a pogotovo postoje brojni stavovi o
permakulturi s obzirom na neije osobne osjeaje i povezanost s n j o m . M o e m o
rei kako bi znaila "preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za nae,
ljudske ivotne prostore" (Whitefield, 2 0 0 4 : 3 ) . Ekosustavi u prirodi su odrivi i
to je kljuna rije za kojom t r a g a m o dok se bavimo p e r m a k u l t u r o m . Ukoliko
p r o m a t r a m o i u i m o od ekosistema kako ivjeti odrivo, otvara n a m se itav
niz m e t o d a i tehnika koje m o e m o primijeniti u naim drutvenim okoliima.
Rekli smo da permakultura stvara uravnoteeni ljudski okoli. Dvije su kljune
rijei ovdje. Stvaranje je prva. Znai permakultura podrazumijeva akciju, dizajn,
kultiviranje nae okoline. Druga vana rije je ravnotea ili balans. Permakultura
n a m pomae stvarati trajne sustave kojima je cilj da ne naruavaju balans niti
u prirodi niti izmeu ljudi. Najbolja uiteljica i za stvaranje i za balans je priroda.
T r e b a m o oslukivati, mirisati, opaati, shvaati sve te silne procese i kruenja
u prirodi te primijeniti steeno znanje za dizajniranje naeg ljudskog okolia
kako bismo dobili jo vie.
Simbol permakulture je stablo. Sire reeno simbol je uma, jer predstavlja
iznimno bogat, raznolik i stabilan ekosustav. N a i n na koji funkcioniraju ume
ideal je u permakulturi. Nebrojene su funkcije koje jedno stablo prua. Stablo
u u m a m a n a m daje h r a n u i pie, gorivo, drvnu g r a u , papir, iz m n o g i h
stablaica d o b i v a m o lijekove, tite nas od vjetrova i upijaju C 0 2 , sprjeavaju
eroziju i liem maliraju tlo, rezervoari su pitke vode, pruaju d o m milijunima
biljnih i ivotinjskih vrsta te potiu bioraznolikost. I zato ne rei, pruaju n a m
hladovinu i divno mjesto za o d m o r . Dobro, zato ne rei jo, ispod stabla se
super i c m a k a t i !
U veini logoa i simbola permakulturnih projekata, organizacija i udruenja
stoji stablo oko kojeg vidimo i kruenje ciklusa i procesa u prirodi. Stoga nije
u d n o da se u permakulturi naglaava vanost uma i sadnja stabala.
Svima n a m se srce usplahiliro od sree kada je Nobelovu n a g r a d u za mir
2 0 0 4 . godine dobila Wangari M a a t h a i , hrabra ena iz Kenije. M a a t h a i je 1977.
godine pokrenula Green Belt M o v e m e n t kako bi potaknula siromane ene da
kao borbu protiv siromatva, unitenja okolia i potlaenosti ena sade to vie

23

stabala. T a k o n a m je na najljepi nain pokazana povezanost izmeu ekolokog

aktivizma, borbe protiv siromatva i za enska prava. Aktivistkinje Green Belt
M o v e m e n t a posadile su do danas preko 30 milijuna stabala.
Sume n a m najbolje oslikavaju procese kruenja i odrivosti u p r i r o d i .
Shvaanju prirodnih procesa d o d a j e m o usvajanje novih znanja i tehnologija te
revitaliziranje t r a d i c i o n a l n i h odrivih vjetina. Permakultura usvaja m n o g a
rjeenja iz prolosti. O n a su vrlo esto plod d u g o t r a j n o g iskustva i promiljanja
te su jednostavna za primjenu. T i m e smo doli do klasine dileme: to je novo
u permakulturi, a to staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika, ali
i novih znanja te p r i m j e n j i v i h t e h n o l o g i j a bez obzira g o v o r i m o li o v r t u ,
graditeljstvu ili n e e m u t r e e m . M n o g i ljudi koriste permakulturne metode i
tehnike, a da t o g a nisu svjesni ili ih t a k o ne nazivaju. To je u redu, jer je
etiketiranje m a n j e vano. Na primjer, C h a g g a narod sa sjevera Tanzanije i
stanovnici Kandv regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne umske
vrtove (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Zajedno rastu trajnice, stabla, voke i grmolike biljke,
meusobno se pomaui hranjenjem i zatitom od nametnika. Sustavi su odrivi
bez velikog unosa energije, sprjeavaju eroziju i donose velike prinose. Takoer,
m n o g a znanja i vjetine nije stvorila permakultura, ali ih je uvelike popularizirala
i proirila. Jedna od takvih je i maliranje (esto u literaturi kod nas nazivano i
nastiranjem), o d n o s n o prekrivanje tla organskim materijalima. Maliranje se
koristilo m n o g o prije poetka '70-ih i nastanka permakulture, ali danas je
nezamisliv p e r m a k u l t u r n i vrt bez m a l i r a n j a . M o g l i bismo rei da svi koji
maliraju nisu permakulturnjaci, ali svi permakulturnjaci maliraju. To se odnosi
i na m n o g e d r u g e tehnike i m e t o d e koje nisu nikakvo vlasnitvo permakulture,
ali je permakultura bez njih n e m o g u a .

principi u neku ruku razumljivi sami po sebi, s p o m e n i m o par rijei za svakoga

od n j i h . Briga za Z e m l j u sadrava ne s a m o sva znanja i vjetine k o j i m a
p o j a a v a m o odrivost naeg naina ivljenja, ve i svijest o vanosti ovog
planeta. Briga za ljude naglaava solidarnost i m e u s o b n o p o m a g a n j e . Ona
u k l j u u j e i organizacijske i e k o n o m s k e o b l i k e koji poivaju na suradnji i
razumijevanju drugih. Trei princip m o e m o shvatiti kao most izmeu brige za
Z e m l j u i ljude. Bez svijesti o potrebi za p r a v e d n o m raspodjelom resursa naa
briga za Z e m l j u i ljude ostaje na plitkoj razini. Briga za pravednom raspodjelom
resursa najblia je tenji da zadrimo kvalitetu ivota, a smanjimo ekoloki
otisak. Netko je lijepo rekao: "Ima dovoljno za sve nae potrebe, ali ne i za svu
nau p o h l e p u " (Burnett, 2 0 0 4 : 1 7 ) .

O v i m e ne elimo rei kako su sva znanja i pravila iz prolosti korisna i

prihvaena u permakulturi. Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je prilino
neefikasno troenje energije. Openito tradicionalni pristup kuhanju hrane ima
svega 5-15% iskoristivosti energije biomase. Takoer m o e m o rei i za dio
tradicionalnog graditeljstva - energetski je neefikasno jer smo u prolosti bili
okrueni obiljem uma i druge biomase pa se ljudi nisu previe osvrtali na
koliinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kua. Na primjer, tradicionalne
drvene kue imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekriveno
t a n k i m slojem trske i glinene buke. Toplina kroz ovakav zid prolazi ak deset
puta bre nego kroz zid neke odrive niskoenergetske ili pasivne kue. U
tradicionalnom nainu ivota moemo osim energetske efikasnosti nai i m n o g e
druge zamjerke. Na primjer patrijarhat. O d n o s prema enama u prolosti je
bio uasan, i premda je danas bolje, to je borba koja i dalje traje. No, na staro
se sigurno ne elimo vratiti. Kao i m n o g o puta, i ovdje n a m je potrebna ravnotea
na korist svima.
U permakulturi i m a m o tri prekrasna etika principa koji bi nas trebali voditi:
briga za Z e m l j u , briga za ljude i pravedna raspodjela. Premda su ovi etiki

24

25

ljudi godinje otrovano pesticidima, od ega vie od 2 0 0 0 0 0 umre, u g l a v n o m

u siromanim z e m l j a m a . Na primjer, studija koja je provedena na radnicima
na plantaama cvijea u Kolumbiji otkrila je kako su izloeni 127 vrsti pesticida,
od kojih je 2 0 % zabranjeno za koritenje u SAD-u. Po podacima C o l u m b i a n
H u m a n Rihgts Commitreea dvije treine tih radnika ima zdravstvene probleme
zbog svog posla. Iz Kolumbije dolazi dvije treine cvijea koje se koristi u SAD
te tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French, 2 0 0 0 ) .

Pazi, hrana pada

Ovo je super naziv f i l m a u kojem n a m Mollison predstavlja osnovne principe
permakulture. Mi ga ovdje m o e m o shvatiti dvostruko. U konvencionalnom
smislu mi se zaista esto p o n a a m o kao da hrana pada s neba. Rijetko se kad
p i t a m o o n a i n u uzgoja nae hrane, posljedicama koje takva proizvodnja
ostavlja za s o b o m , ne samo ekoloke, ve i socijalne i ekonomske.
S druge strane, u permakulturnom smislu m o e m o rei kako stvaramo trajno
odrive sustave gdje u naim vrtovima, posebno u naim umskim vrtovima
zaista m o r a m o paziti na glavurdu - jer hrana doslovce pada. Jasno je zato
zapoinjemo s h r a n o m . Bez unosa energije i u nae organizme m a l o e n a m
koristiti znanja o npr. biodizelu. Osim t o g a , hrana ima toliko utjecaja na nae
ivote, a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa, i dalje kaskamo
u izraavanju obilja u solidarnosti i m e u s o b n o j p o m o i , pa i m a m o stotine
milijuna g l a d n i h i milijarde siromanih.
Pri k r a j u D r u g o g svjetskog rata d e s t r u k t i v n i m o d e l k o n v e n c i o n a l n e
poljoprivrede poeo se masovno primjenjivati. Korporacije koje su proizvodile
sintetike kemikalije za vojne potrebe, izgubile su veliko trite. Umjesto da
ostanu bez posla, radije su poele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicima
i tako zapoele, kako su je kasnije nazvale "zelenu revoluciju". Koritenjem
sintetikih kemijskih gnojiva i pesticida, z a j e d n o sa s k u p o m m a i n e r i j o m
(proizvoai tenkova i k a m i o n a takoer nisu htjeli ostati bez posla) nastala je
nova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose.
D a n a n j a k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a u z r o k u j e : eroziju t l a , iroko
z a g a e n j e tla i p o d z e m n i h v o d a , g u b i t a k p l o d n o g tla, stvrdnjavanje tla i
smanjenje bioloke aktivnosti u t l u , pretjerano koritenje umjetnih gnojiva i
kemijskih pesticida, herbicida i slino. U SAD-u su u posljednjih 40 godina
izgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnijih povrinskih dijelova tla.
Konvencionalna poljoprivreda i m a sve vie problema sa proizvodnjom uz daljnje
unitavanje prirode i p o j a a v a n j e irenja klimatskih p r o m j e n a . Koritenje
kemijskih sredstava i GMO-a d o d a t n o je ugrozilo podzemne pitke vode, zagadilo
zemlju i vodene tokove, te smanjilo bioraznolikost. Koritenje teke mehanizacije
i ovisnost o n a f t i te o g r o m n o iskoritavanje e n e r g i j e , i n j e n i c e su koje
konvencionalnu poljoprivredu ine neodrivom. Samo svaka t o n a umjetnog
gnojiva proizvede 5 tona C 0 2 . W H O procjenjuje kako je barem tri milijuna

26

N a alost, k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a p r o u z r o k o v a l a j e s m a n j e n j e
bioraznolikosti, ubijanje ivota u zemlji, kojim inae zdrava zemlja buja, te je
t i m e unitena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve veeg i veeg
unosa sintetikih kemijskih gnojiva, pesticida i ostalog. Jasno, tako se smanjila
i kvaliteta hrane koju k o n z u m i r a m o . Poljoprivrednicima koritenje kemijskih
gnojiva nije bilo nita novo. Stoljeima su se koristili razni pripravci, kao to su
kameni fosfati, g u a n o (izmet imia i nekih ptica), morska trava itd. M e u t i m
ove tvari su prirodne, a prirodni ekosustavi i m a j u ugraeni m e h a n i z a m kako
da se nose sa tvarima koje sami proizvedu. Nove kemikalije su tvorevine ovjeka,
u g l a v n o m ekstremno koncentrirane prirodne kemikalije ili p o t p u n o sintetske
tvari. Prirodni ekosustavi se s ovim tvarima ne m o g u nositi. Velike ekoloke
tete su uinjene, a u veem djelu svijeta ova praksa se nastavlja.
Istovremeno s najjaim g l o b a l n i m irenjem "zelene revolucije", zagovornici
zdravog ivotnog stila poeli su traiti bolje naine uzgoja hrane. Pogled u
prolost o m o g u i o im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prije
sintetskih kemikalija. Nali su poljoprivredne tehnike p o m o u kojih je m o g u e
g o d i n a m a uzgajati kvalitetnu h r a n u na istoj parceli s visokim prinosima bez
iscrpljivanja tla. Kako ne bi ovisili o g l o b a l n o m tritu hrane koje proizvodi
siromatvo, glad i unitavanje prirode, permakultura nas ui kako osigurati na
m a l o m prostoru obilje hrane. Prije nego krenemo dalje, spomenimo neke druge
vrijedne ekoloke pristupe u proizvodnji h r a n e . Pokret koji je nastao k a o
tendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetike poljoprivrede, razvio
se u pokret prema n e e m u to je ekoloki prihvatljivo - n e e m u to se ugrubo
moe definirati kao odriva poljoprivreda.

Odriva poljoprivreda
Openito, odriva poljoprivreda je m e t o d a proizvodnje hrane uz p o m o zdrave
zajednice biljaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla.
Odriva poljoprivreda d u g o r o n o poboljava kvalitetu tla i ini ga sve plodnijim
iz godine u g o d i n u . M e u t i m , na odrivu poljoprivredu ne smijemo gledati
samo kao na tehnoloki postupak koji bi trebao zamijeniti postojeu praksu,
ve kao na dio ireg drutvenog pokreta koji e poboljati kvalitetu ivota itavog
drutva u socijalnom, e k o n o m s k o m i ekolokom smislu.

27

Organska poljoprivreda
Termin "organsko povrtlarstvo" prvi se put pojavio u knjizi "Look to the L a n d "
(Pogled prema zemlji), koju je napisao Lord Northbourne 1940. godine. Dvije
g o d i n e kasnije objavljeno je prvo izdanje knjige " O r g a n i c Gardening a n d
F r a m n i g " (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda). M n o g i fundamentalni principi
organske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede.
Jednostavno reeno, organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin
"ekoloka poljoprivreda") je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnih
kemikalija. Zabranjeno je koritenje svih sintetskih gnojiva, pesticida, a nadgleda
se i lijeenje ivotinja. Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. U n u t a r ove
definicije postoji irok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika.
Bitno je shvatiti da je termin "ekoloka ili organska poljoprivreda" vrlo irok
i u stvari n a m m a l o govori o t o m e kako je hrana u stvari uzgojena. Da bi neka
hrana bila ekoloki uzgojena, m o r a biti zadovoljen pravilnik o ekolokoj
poljoprivredi. U pravilniku ete u g l a v n o m nai koja kemijska sredstva i
tehnoloki postupci nisu dozvoljeni u ekolokoj poljoprivredi. injenica da neka
hrana zadovoljava ovaj pravilnik manje n a m govori o t o m e da li je hrana
uzgojena u plasteniku/stakleniku, da li se zemlja ore ili prirodno odrava rahlom,
u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd. U ekoloku poljoprivredu spadaju i
metode kao to je hidroponija - uzgoj biljaka u plastenicima bez zemlje, u
u m j e t n o m mediju pod u m j e t n i m svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima.
Kako se u d a l j a v a m o od ovog ekstrema, poinje upotreba zemlje, ali jo
uvijek se koristi m n o g o umjetnih materijala. Na primjer, mnogi koriste plastine
crne folije kao mal, premda je maliranje prirodnim pokrovima puno korisnije
i efikasnije. Kako se kreemo dalje prema prirodnijim m e t o d a m a poveava se
koritenje organskih materijala (slama, sijeno, lie...) te je na okoli ukupni
utjecaj neke m e t o d e manji. Na potpuno suprotnoj strani nalaze se m e t o d e
uzgoja hrane koje p o t p u n o nadilaze oranje tla, gnojenje i plijevljenje, kao to
je primjerice m e t o d a M a s a n o b u Fukuoke iz Japana.

sjemena, gnojiva, pripravaka i hrane. O b u h v a a povrtnjake, oranice, vonjake,

jezera, u m e i p a n j a k e . S p e c i f i n o za b i o d i n a m i k u je koritenje devet
pripravaka, koji se pripremaju na poseban, ponekad ak mistificirajui nain.
Pripravci su m i n e r a l n o g , biljnog i ivotinjskog porijekla, najee fermentirani,
a primjenjuju se u m a l i m koliinama na kompost, ivotinjsko gnojivo, zemlju ili
direktno na biljke. Osim pripravaka u biodinamici vanu ulogu zauzimaju tehnike
k o m p o s t i r a n j a , m a l i r a n j a , mijeanja kultura i d r u g e organske tehnike. U
biodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmikih sila na rast biljaka.
Mjeseevi i astroloki ciklusi imaju kljunu u l o g u pri vremenskom rasporedu
sadnje. Biodinamika koketira s mistinim te pokuava nai ravnoteu izmeu
fizikog i metafizikog aspekta.

Prirodna poljoprivreda (Nature farming)

Prirodno poljodjelstvo je slino biodinamici u t o m e to se takoer bazira na
upotrebi pripravaka. Najvaniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktiviraju
kljune mikrobioloke procese vezane za zemlju i rast biljaka. Naglasak je na
azijskoj filozofiji prema kojoj ovjek ui od prirode. Utemeljitelj ove m e t o d e je
M o k i c h i O k i d a ( 1 8 8 2 - 1 9 5 0 ) , japanski filozof koji se prvi na t o m podruju
zauzimao za izbjegavanje kemikalija u poljoprivredi.

Biointenzivna poljoprivreda
Ova m e t o d a takoer je poznata pod i m e n o m "francuska intenzivna m e t o d a " .
Razvio ju je A l a n Chadwick ( 1 9 0 9 - 1 9 8 0 ) , a smatra se kriancem izmeu
biodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te u
okolici Pariza. Ova metoda bazira se na gusto zasaenim dvostruko prekopanim
visokim g r e d i c a m a , kompostiranju i mijeanim kulturama. Ova m e t o d a daje
dva do deset p u t a vee urode po jedinici povrine u o d n o s u na klasinu
poljoprivredu, pritom koristei s a m o jednu treinu do jednu desetinu vode.
John Jeavons, zagovornik ove metode, napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi,

Biodinamika

ukljuujui i popularnu knjigu H o w to Grow M o r e Vegetables A n d Fruits, Nuts,

Berries, Grains, & Other Crops T h a n You Ever T h o u g h t Possible on Less Land

Biodinamika je poljoprivredna m e t o d a koju je razvio austrijski znanstvenikfilozof Rudolf Steiner ( 1 8 6 1 - 1 9 2 5 ) . Steiner je 1924. godine odrao niz od
osam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Ovih osam lekcija,
zajedno sa d o d a t n i h etiri, objavljeno je pod naslovom "Duhovni temelji za
obnovu poljoprivrede". Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadri
esenciju ivota i da je treba tretirati raznim preparatima da bi se obogatila
ivotna snaga i pobudila mikrobioloka aktivnost te da bi se stvorili idealni
uvjeti za rast biljaka.

T h a n You Can Imagine.

Miroljubiva zemljoradnja
Pokret prisutan najvidljivije u Njemakoj. Karakteristian mu je miroljubiv odnos
prema ivotinjama. Na ivotinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskoritava
ili ubija. D a p a e , ne koriste se kao gnojiva niti stajski g n o j . Tlo se obrauje
kroz dvije godine, a treu g o d i n u se o d m a r a te se ivot u njemu obnavlja.

Biodinamika promovira ideju o samoodrivosti u smislu proizvodnje vlastitog

28

29

umski vrtovi
ume su ljude tisuljeima opskrbljivale h r a n o m , o d j e o m , ljekovitim biljem i
zaklonom. T i j e k o m 1960-ih, Robert H a r t je u okolici Shropshirea (Engleska)
poeo eksperimentirati sa kreiranjem p o t p u n o integriranih uma i umskih
vrtova. Trideset godina kasnije, njegov umski vrt, veliine samo 5 0 0 m 2 , postao
je svjetski poznat model na kojem se bazira umska poljoprivreda. Kreiranje
umskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije, a biljke su
o d a b r a n e tako da imaju najmanje jednu praktinu primjenu. Tu spadaju hrana,
ljekovito bilje, boje, vlakna, ulja, privlaenje poeljnih kukaca i ivotinja, odbijanje
nepoeljnih kukaca i ivotinja, fiksiranje i akumuliranje hranjivih tvari u t l u ,
mal, stelja i drvo za ogrjev. umski vrt se sastoji od sedam slojeva:
1. kronja (visoko drvee)
2. nisko drvee (npr. patuljaste voke, oraasti plodovi)
3. grmlje (drvenaste biljke kao npr. kupine)
4. zeljaste biljke (trajnice)
5. vertikalne biljke (biljke penjaice)
6. pokrovni sloj (puzavci ne vii od 15 c m )
7. rizosfera (korijenjaste biljke)
Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priruniku T h e
Forest Garden (umski vrt). Kasnije je od t o g prirunika nastala detaljna knjiga
Forest G a r d e n i n g : C u l t i v a t i n g a n Edible L a n d s c a p e (umsko vrtlarstvo:
kultiviranje jestivog krajolika). Ova m e t o d a postala je vrlo rairena m e u
p o k l o n i c i m a p e r m a k u l t u r e . Z a t o nas ne t r e b a u d i t i to p r e m d a se i u
permakulturi koriste vrtovi s jasnim i odijeljenim gredicama, puno vie se cijene
umasti vrtovi koji izgledaju p o m a l o divljasto, p o m a l o dunglasto.

Sinergijska poljoprivreda
U p e r i o d u od gotovo 40 g o d i n a , Emilia Hazelip je razvila m e t o d u uzgoja
ljekovitog bilja i povra koju je nazvala sinergijska poljoprivreda, lako se u
poetku svog rada oslanjala na m e t o d e Fukuoke, Bonfilsa i Ruth Stout, njezina
m e t o d a je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji ima
potencijalnu vrijednost u komercijalnoj proizvodnji povra i ljekovitog bilja.
M e t o d a Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. "divljeg t l a " .
Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomau razvoj dinaminog ivota
u t l u . Kako sama kae: "Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo m i r sa
z e m l j o m , n e e m o m o i uspostaviti niti m i r iznad povrine tla. Dokle g o d
o p r a v d a v a m o iskoritavanje bilo kojeg ivog organizma, ostat e m o paraziti,
troei vie nego to doprinosimo...".

30

Dok se Fukuokina m e t o d a u g l a v n o m bavi vonjacima i uzgojem itarica,

fokus ove metode je uzgoj povra i ljekovitog bilja. Cilj je stvoriti profitabilne
povrtnjake uz m i n i m a l n o ulaganje energije, a da se pritom ne razori ivot u t l u .
Hazelip je praktinost svoje m e t o d e dokazala u najmanje tri razliite drave,
pritom uzdravajui obitelj p r o d a j o m povra koje je uzgojila. Sama metoda se
temelji na visokim gredicama koje se, nakon to se prve godine pripreme za
sjetvu, vie nikad ne prekopavaju (niti d u b o k o niti plitko). Umjesto kopanja tlo
se odrava rahlim i redovitim o b i l n i m m a l i r a n j e m te zelenom g n o j i d b o m .
Hazelip nikad ne doputa da njene gredice b u d u prazne jer to dovodi do
sabijanja tla - o n e su k o n s t a n t n o zasaene, bilo jestivim k u l t u r a m a bilo
pokrovom za zelenu g n o j i d b u . O n o to je revolucionarno kod ove metode je
otkrie da je o r a n j e u stvari glavni krivac za osiromaenje t l a , s u p r o t n o
uvrijeenom miljenju da su biljke te koje iscrpe tlo. U sinergijskoj poljoprivredi
ne koriste se gnojiva. Kompost se koristi samo za presadnice. Obrazloenje za
ovakvu praksu je to to d o d a v a n j e gnojiva remeti cikluse bakterija koje su
kljune za ivot tla. Umjesto da gnoji tlo, Hazelip radije potie prirodnu plodnost
tla i uistinu, njezine gredice iz godine u g o d i n u su sve plodnije.

Fukuoka metoda
Japanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik M a s a n o b u Fukuoka roen je 1914.
godine u m a l o m selu na otoku Shikoku na j u g u Japana. Kao mikrobiolog,
radio je kao znanstvenik na pitanjima tla, a specijalizirao se za biljnu patologiju.
U doba kada je navrio 25 godina ivota, poeo je preispitivati sebe i imati
dvojbe o " u d i m a m o d e r n e poljoprivrede". D a o je otkaz i vratio se na oevu
f a r m u na otoku Shikoku. Tu je poeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastite
metode. Kroz 30 godina razvio je vlastitu m e t o d u "neinjenja" u poljoprivredi,
gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve vie samoj prirodi i prirodnim
p r o c e s i m a d a r a d e z a n j e g a . Bez o k o p a v a n j a z e m l j e , b i l o g n o j i v a i
kompostiranja, plijevljenja korova i dodavanja pripravaka, Fukuoka je proizvodio
hranu sa prinosima j e d n a k i m a , pa i veima od prinosa u konvencionalnoj
poljoprivredi.
Njegova m e t o d a se bazira na usporednom uzgoju itarica - rie i jema
zajedno sa bijelom djetelinom. Budui da je djetelina leguminoza ona obogauje
tlo duikom. Osim toga Fukuoka sije slijedeu generaciju itarica u polje na
kojem prethodna generacija jo raste. To na primjer znai, da se ria sije u
polje jema koji jo nije sasvim zreo. T e k kada mladice rie izbiju iz zemlje,
anje se j e a m . Na taj nain polje nikada ne ostaje prazno i na taj nain n e m a
anse da se zemlja sabije i stvrdne. Sva slama od jema vraa se na polje te
tako d o d a t n o titi zemlju od isuivanja i sabijanja. Slama pogoduje f o r m i r a n j u
stabilnog sloja humusa, koji je temelj plodnosti tla. O s i m toga slama zajedno

31

s bijelom djetelinom sainjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije.

Osim u uzgoju itarica, Fukuoka je velike uspjehe postigao u voarstvu,
posebice uzgoju citrusa.

Praktini savjeti za stvaranje

permakulturnog vrta
Za p e r m a k u l t u r u bi se najbolje m o g l a primijeniti stara izreka: "ivi kao da ti je
sutra zadnji d a n , ali obrauj zemlju kao da e ivjeti zauvijek" (Whitefield,
2 0 0 4 : 2 2 5 ) . U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla odreuje se unosom
kemijskim sastojaka. U permakulturi ne o d r e u j e m o plodnost tla tako da ga
unitavamo kemikalijama. Na plodnost ili kvalitetu tla utjee m n o g o faktora:
Dubina tla je vana zato to u dubljoj zemlji biljke lake rastu. U plitkom
t l u vrlo brzo e nestati hranjivi sastojci i voda.
Struktura tla znai kako su dijelovi tla m e u s o b n o povezani. Pore u tlu
stvaraju mree linija koje osiguravaju biljci v o d u , hranjive sastojke i zrak.
Prozranost tla je vana jer tlo treba disati. Zrak treba i ivotu u tlu, neovisno
govorimo li o m i k r o o r g a n i z m i m a , glistama ili n e e m u treem. Propusnost tla
je povezana sa prozranou. Plodna zemlja ima dobru strukturu na povrini
da voda prolazi kroz pore, i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi.
Kapacitet za zadravanje vode ne treba brkati s d o b r o m propusnou
vode. Jednostavno, plodno tlo treba biti kao spuva - upiti vodu i polako je
t o k o m dueg vremena otputati za biljke. Ukoliko voda odlazi prebrzo, biljke
e patiti. T o m e e doprinijeti i stalni g u b i t a k vode koje biljke imaju kroz listove.
T e m p e r a t u r a je povezana sa zadravanjem vode. Tlo koje slabo proputa
vodu trebati e vie vremena da se ugrije na proljee.
Sadraj hranjivih elemenata dijelimo u dvije grupe:
a) Ugljik, vodik i kisik su potrebni u velikim koliinama i dolaze od C 0 2 u
zraku, od vode, od biljaka i organskih materijala
b) Mineralni hranjivi sastojci, premda ih treba manje, takoer su vani, a
radi se o duiku, fosforu, kaliju i d r u g i m e l e m e n t i m a .
Kapacitet za zadravanje hranjivih elemenata znai injenicu da plodno
tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadrati hranjive elemente.
Kiselost i lunatost tla. Ako n a m je tlo pHO, znai da je ekstremno kiselo,
a ako je p H 1 4 , o n d a je ekstremno lunato. Neutralnu vrijednost i m a m o kod
pH7.
Stabilnost oznaava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji, jer voda ne
ispire zemlju.

32

33

U g r u b o reeno, najee s p o m i n j e m o tri vrste tla: pjeskovito, ilovasto i

glinasto. Ova klasifikacija bazira se na veliini estica mineralne k o m p o n e n t e
tla. Pjeskovito, ilovasto i glinasto tlo u stvari imaju isti mineralni sastav, ali se
razlikuju u veliini estica, pa t a k o pjeskovito tlo ima najkrupnije estice a
glinasto najfinije. Dosta je nevjerojatna injenica da je glina u stvari tvar koja
se sastoji od vrlo finih mineralnih estica. Ilovasto tlo je po veliini estica
negdje izmeu pijeska i gline.
D r u g u k o m p o n e n t u tla sainjava organski materijal u tlu. To se najvie
odnosi na humus. to i m a m o vie h u m u s a , biti e i nae tlo kvalitetnije. H u
mus se najee nalazi u povrinskom sloju zemlje, a sastoji se od celuloznih
vlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. U tablici to
slijedi m o e m o vidjeti karakteristike faktora koji utjeu na plodnost tla za svaku
od tih vrsta.

pretjerano glinastim t l o m . Glina esto varira od ljepljive navlaene mase do

gotovo pa tvrdih c e m e n t n o i d n i h blokova. N o , ukoliko stvorimo dobru
strukturu, glina moe biti najzahvalnije tlo. M n o g i vrtlari i vrtlarke preferiraju
pjeskovito tlo, jer se s njim lako radi. Stoga ga se i zove lakim t l o m , nasuprot
tekim tlima kako nazivamo ilovasta i glinasta tla. N o , pjeskovito tla i m a j u
problem gubitka i vode i hranjivih elemenata. O n a m o g u biti vrlo plodna, ali
bez dovoljne koliine gline u sebi, s njima je teko raditi i sklona su looj
strukturi. Tlo koje je d o b r a kombinacije svog troje te okuplja prednosti svake
varijacije tla, a u m a n j u j e nedostatke je tlo kojem teimo (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Testiranje naeg tla m o e m o provesti jednostavnim p o s t u p k o m . Iz dijela
vrta koji nas zanima u z m e m o aku zemlje te ju oistimo od kamenia, korijena
ili druge neistruljene organske materije. Tu zemlju navlaimo i g n j e i m o d o k
ne stvorimo lopticu. Z a t i m pratimo slijed naih odgovora:

Karakteristike tla
Ilovasto

Pjeskovito
M a n j e vana

Struktura

T r e b a strukturu, ali

Glinasto
Treba strukturu.

pjeskovitim tlima.

se ne stvaraju

Glinasti

N e m a zbijenosti.

g r u m e n i . Sklona

tendiraju

dijelovi
stvaranju

zbijenosti.

grumena

zemlje.

Sklona zbijenosti.
Prozranost

Propusnost

Zadravanje

vode

Temperatura

Sadraj

hranjivih

Vrlo d o b r a , zna biti

Vrlo loa bez d o b r e

Loa bez d o b r e

pretjerana.

strukture.

strukture.

Vrlo propusno, dre

Vrlo loe bez d o b r e

Loe bez d o b r e

naa obino d o b r a .

strukture. Jako sklo

strukture.

no blokiranju vode.

spora.

O b i n o loe. S k l o n o P r e t j e r a n o .

Problem

sui.

natopljivanja.

Zadravanje

Stabilnost

S p o r o se u g r i j e u

Brzo se u g r i j e u

S p o r o se u g r i j e u
proljee.

proljee.

Lo.

Lo.

M o e biti visok,
ovisi o vrsti g l i n e .

Nema.

Problem

elemenata zadravanja
pH

Dobro.

proljee.

elemenata

hranjivih

Drenaa

Nema.

O b i n o kiselo.

Dobro

zadrava

vlagu.

vlage.
Ovisi.

Obino

lunato.

Fino pjeskovito sklo S k l o n o eroziji.

O t p o r n o eroziji

n o eroziji, k r u p n o

samo ako je dobro

pjeskovito

strukturirano.

manje.

Izvor: W h i t e f i e l d , P . ( 2 0 0 4 ) T h e Earth C a r e M a n u a l , East M e o n : P e r m a n e n t P u b l i c a t i o n s : 4 1 .

U svakom tlu ima m a l o od svo troje. Vano je da svako tlo i m a gline, jer
o n a vee hranjive elemente. N o , m n o g i od nas znaju kako je teko raditi sa

34

35

Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji moe utjecati

na osjete koje o n a prua, inei ilovau m a n j e ljepljivom i pijesak m a n j e
muljevitim. Visoki sastav vapna moe imati isti utjecaj.
Poboljavanjem organskog sloja tla, poboljavamo i sve ostale karakteristike.
8 0 % mikroba ivi u gornjih 5% tla. U prosjeku n a m treba svega 3,5cm organskog
sloja.
Za tlo su n a m vani mikroorganizmi (bakterije, gljive, alge i protozoe), jer
razgrauju o r g a n s k i m a t e r i j a l u h u m u s , o s i g u r a v a j u b i l j k a m a m i n e r a l n e
elemente, proizvode tzv. ljepilo koje dri zemlju skupa, i sprjeavaju nastanak
patogena. Najaktivniji su nekih tri milimetara od korijena biljke prema dolje.
Gliste ili gujavice su nai najbolji vrtni prijatelji. Najljepe im je ljakati u tlu
koje ima pH vrijednost veu od 5. M o r a m o im osigurati stalni dotok organskog
materijala kojim se hrane i vuku dublje u tlo. Gliste su p u n o brojnije u organskim
vrtovima, jer ih kemikalije ubijaju, ali vano je znati kako ih se jo vie ubija
preoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Vrlo je korisno napraviti

kompostite s kalifornijskim glistama koje e n a m proizvesti visoko kvalitetan

humus. U j e d n o m leglu kada ga rasprostremo na 2 m 2 i m a m o 1 0 0 0 0 0 glista
u razliitim razvojnim stadijima. Razlikujemo je od uobiajene kine gliste po
izrazitom crvenom tijelu i u t o m ispruganom repicu. Premda su i one manje
aktivne t i j e k o m zime, kalifornijske gliste bolje podnose hladnou pa su dulje
aktivne, bre se r a z m n o a v a j u i ne s m e t a im g u s t o a u stanitu. Jedna
kalifornijska glista u j e d n o m d a n u proizvede humusa kolika je njena teina.
Jedno leglo je u stanju godinje preraditi 8 0 0 - 1 0 0 0 kg organskog materijala,
pri e m u d o b i j e m o 4 0 0 - 6 0 0 litara istog humusa. Podloga za kompostite sa
g l i s t a m a t r e b a biti v o d o p r o p u s n o pa je n a j b o l j i m a t e r i j a l n e t k a n i tekstil
(geotekstil). Geotekstil p o d u p r e m o drvenim koliima, najbolje na 40 cm visine
t a k o da nastane " b a z e n " za gliste. Na d n o geotekstila stavimo karton.
Kompostite sa glistama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli d a n pii
sunce, a niti na mjesto gdje se osjea podrhtavanje tla (npr. u blizini ceste), jer
su gliste na to vrlo osjetljive. T o k o m ljeta kompostite ne smije ostati presuho,
jer bi gliste m o g l e uginuti. T a d a je dobro, posebno ako neemo dui period
n a d g l e d a t i k o m p o s t i t e , prekriti ga n a v l a e n i m k a r t o n o m . Najvanije za
kompostite je da bude dovoljno vlano, ali ne natopljeno v o d o m , da ima pH
vrijednost to blie n e u t r a l n o m te da ga t o k o m ekstremnih temperaturalnih
vremenskih uvjeta titimo debljim slojem na vrhu. Sloj kojim poinjemo hraniti
gliste mora dobro zadravati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. Stoga koristimo
stajnjak s veim udjelom slame, staru slamu, poluzreo k o m post, suhu travu ili
neki drugi materijal b o g a t celulozom. Openito je za hranjenje glista najbolje
koristiti zreli stajnjak, vrtni korov, otkos, lie, mokri karton, p a p i r i slino. Stajnjak
ne bi smio biti svjei, jer bi gliste m o g l e uginuti. Isto vrijedi i za korov, travu i
lie. Ako ih i d o d a j e m o svjee, treba ih
balansirati sa suhim materijalima.
M o e m o dodavati i sav zeleni o t p a d iz
kuhinje, osim otpatke voki koje se jako
prae pesticidima (narane, limuni...),
dijelove otrovnih biljaka (oleander...) te
ostatke od jako zainjene hrane.
U g l a v n o m , v r i j e d i i s t o k a o i za
uobiajeno kompostiranje. Humus
d o b i j e m o na d n u kompostita i t a m n o
smee ili crne je boje, v a d i m o ga runo,
a gliste sele u gornje dijelove gdje ima
h r a n e . N a j b o l j e je to r a d i t i u r a n o
proljee ili kasnu jesen. Ovisno o veliini
kompostita prvi humus vadimo nakon
godinu do dvije godine (Mandek, 2 0 0 3 ) .
Permakultura u uzgoju hrane daje
Vaenje humusa

36

37

prednost m e t o d a m a kojima se postiu visoki prinosi s m i n i m a l n i m u l a g a n j e m

energije i resursa (Fukuoka m e t o d a , umski vrtovi, sinergijska poljoprivreda,
itd.). Dakle, u p e r m a k u l t u r n o m vrtu prakticiramo:

I. Nekopanje ili "vrtove bez motike"

Najei razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti tla.
I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog. Ipak, i
korov i zbijenost tla se m o g u sprijeiti i prijateljskijim m e t o d a m a , p o p u t
maliranja i zelenom g n o j i d b o m , a ne smijemo zaboraviti koliko oranje unitava
gujavice koje su n a m iznimno vane, upravo jer " o r u " umjesto nas. Organski
materijal koji d o d a j e m o tlu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve t l a .
Ako je zemlja zaista tvrda proces e ii sporo i d o b r o ga ja ubrzati zelenom
g n o j i d b o m , biljkama koje i m a j u d u b o k o korijenje kao to je djetelina ili ra. U
permakulturi se naglaava korist i prednosti neokopavanja vrta, posebno se
izbjegava d u b o k o oranje. Za to se navode bar dva razloga: prvi koji istie kako
je potrebno p u n o energije za dii 7 0 0 0 t o n a zemlje koliko u prosjeku iskopamo
po j e d n o m hektaru, te drugi koji istie kako t i m e naruavamo prirodnu plodnost
tla. N a r u a v a m o strukturu tla, mikroorganizme i gujavice vane za kvalitetu
ivota u t l u , te ostavljamo tlo otvoreno i m e se olakava erozija i g u b i t a k
najkvalitetnijeg dijela tla. Naravno, tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikada
ne smijemo kriti. Permakultura ne smije biti d o g m a , ve niz praktinih m e t o d a
i tehnika za odriviji nain ivota. Dakle, a k o i m a m o mogunost ne kopati,
tada n a m permakultura savjetuje da tako i u i n i m o . Zaoravamo u zelenoj
gnojidbi a k o se radi o biljkama koje i m a j u d u b o k korijen. Ponekad e m o na
izrazito k o m p a k t n i m i tekim tla, te u situacijama kada viegodinje livade
elimo pretvoriti u plodne vrtove biti primorani za prvu sadnju j e d n o m prekopati
zemlju. Na primjer, postoje biljke koje e sigurno teko rasti u k o m p a k t n i m
tlima, kao to je primjerice mrkva. Ali nakon uspostavljanja odrivog sustava,
kopanje je g u b i t a k vremena, energije i kvalitete tla. Ukoliko i odluimo preorati
zemlju t r e b a m o paziti kako na tekim tlima to nije d o b r o raditi kada je povrina
mokra ili za vrijeme mrazeva.
Logina posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustava
o k o kojih i m a m o m a n j e posla. U istraivanju C o l o r a d o State University i
saveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina prouavanja prinosa
dobili su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi vee prinose, poveava
bioraznolikost i smanjuje eroziju tla. S obzirom da je u vrtu bez motike najvanija
priprema, utedi se 1 1,3% od ukupne energije rada u vrtu, ali fosilnih goriva se
utedi ak 8 8 , 5 % (Whitefield, 2 0 0 4 ) , a z n a m o koliko je to danas vano.

II. Maliranje
M a l je bilo koji m a t e r i j a l k o j i m p r e k r i v a m o t l o . K a k o je ve r e e n o , u

plastinim f o l i j a m a koje ukoliko i jesu u nekim sluajevima razgradive, ne

hrane i o b o g a u j u tlo. M a l se koristi jer: sprjeava rast korova, uva vlanost
tla, pospjeuje bioloke aktivnosti u tlu i obogauje tlo. T i m e odrivom m e t o d o m
i n i m o n e p o t r e b n i m koritenje herbicida i ostalih sintetikih proizvoda te
s m a n j u j e m o koliine vode potrebne za na vrt. A k o i k o p a m o zemlju, uvijek ju
je dobro imati pokrivenu, odnosno maliranu, jer je t i m e vie titimo. M a l i r a m o
u nekoliko slojeva, a kao prvi pokrov esto stavljamo karton ili stare novine
koje su otisnute po mogunosti u crno-bijeloj tehnici. Druge boje m o g u biti
otrovne, posebno crvena, ali ako je ima u m a n j i m koliinama nee se nita
loe dogoditi. Novine se trebaju preklapati 20 c m , a debljina im treba biti 1520 listova. Sigurno e se poveati broj g u j a v i c a d o d a v a n j e m o r g a n s k o g
materijala tlu. Dobro je malirati, jer to gujavicama prua d o d a t n u zatitu od
iznenadnog mraza ili prehladnog vremena. Dobro je i malirati prije zime kako
bi titili tlo od tekog smrzavanja, erozije i kako bi stvorili topli d o m gujavicama.
Na proljee je d o b r o m a k n u t i mal kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. Ljetno
maliranje je d o b r o raditi na vlanom ili m o k r o m tlu, jer blage ljetne kie e se
za vrijeme sparnih dana teko probiti kroz debeli sloj mala do naih biljaka.
Kao i kod drugih rjeenja i ovdje ne r o b u j e m o d o g m a m a . Maliranje moe
uzrokovati problem s o d v o d n j o m vode ukoliko padne previe kie. T a d a se
poveava i mogunost za gljivina oboljenja. Kako g o d ga koristili i od kojih
g o d materijala d o b r o je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrak
moe cirkulirati. Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u tlo sjemenjem, jer je
mal ponekad dobro sklonite za pueve, voluharice i d r u g e ivotinjice kojima
mlade biljke predstavljaju slastan zalogaj, a nisu se u mogunosti obraniti.

Voluharice su este u vrtovima za koje se ne brinemo. M n o g i tada predlau

micanje na o k o tjedan dva u proljee kako bi se tlo bre zagrijalo i kako bi se
sprijeilo gomilanje pueva. U kontekstu pokrivenosti tla nije sluajno da je
simbol permakulture stablo, jer n a m trajnice osiguravaju najbolju pokrivenost
tla. Saenjem trajnica najvie suraujemo s p r i r o d o m .

permakulturi e m o preferirati maliranje organskim materijalima, a ne t a m n i m

38

39

III. R a z n o l i k o s t
Raznolikost se smatra s a m i m srcem permakulture. Uei od prirode z n a m o
kako e na sustav biti zdraviji, produktivniji i odriviji ukoliko je utemeljen na
principima raznolikosti. Kod raznolikosti u permakulturi naglaavamo etiri
aspekta:
a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji vie kultura zajedno, a ne
m o n o k u l t u r n o j s a d n j i , to je t e n d e n c i j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i .
Polikulture je tee imati na velikim, intenzivnim poljima koja zahtijevaju rad
teke mehanizacije. Alelopatija je svaki proces gdje biljke utjeu jedna na d r u g u
kemijskim procesima. Z a j e d n o sadimo biljke koje imaju povoljan uinak jedna
na d r u g u ili se m e u s o b n o tite. To n a m o s i g u r a v a vee prinose, b o l j e
iskoritavanje prostora, bolji rast, a r o m u i okus biljaka zbog m e u s o b n o g
djelovanja jednih na druge, kao i m a n j u izloenost bolestima i n a m e t n i c i m a ,
jer tite jedna d r u g u . Miguel Altieri je radio po cijelom svijetu eksperimente
usporeujui prinose monokulturnih i polikulturnih nasada. Dobio je ne s a m o

poveavamo genetsku raznolikost. Smanjivanje genetske razliitosti biljaka

moemo pratiti od pojave zelene revolucije. Posljednjih godina glavna opasnost
dolazi od biotehnolokog sektora i tiranije G M O - a . Z a t o n a m je danas iznimno
vano uvati razliite varijacije iste kulture. Danas postoje tzv. genetske banke
koje uvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. No, premda je korisno
takvo ouvanje vrsta, jasno n a m je kako je najbolji nain uvanja genetske
raznolikosti praksa, odnosno sadnja u naim vrtovima, i m e sjeme izlazi iz
muzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio ivog svijeta.
Drave takoer oteavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravilima
za registriranje novih sorti. T a k o na primjer, u Britaniji je potrebno izdvojiti
7 0 0 0 funti ako hoete registrirati bolju i rodniju varijantu odreene kulture,
dok je u Francuskoj etiri puta skuplje (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Pravila EU-a nalau
da ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije slubeno registrirano.
Takav odnos obeshrabruje m n o g e . Z a t o je p u n o bolje i Ijudskije kada sami
sakupljamo sjeme i stvaramo tzv. banke sjemena na o t v o r e n o m . Razmjenjujui
sjeme sa d r u g i m ljudima irimo i svoju vlastitu zbirku. Lijep primjer iz Hrvatske
m o e m o vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelova
Hrvatske te slui kao prostor razmjene vrijednih sakupljaa i sakupljaica.
Najljepe je to se sjeme razmjenjuje besplatno, a jedino je pravilo da se dio
vlastitog sjemena kojeg s m o sakupili nakon sezone, vrati u zbirku kako bi se
stvorio dovoljno veliki f o n d za nove organske vrtlare i vrtlarke.
c) Ekoloka raznolikost koja se odnosi na u k u p a n broj razliitih biljnih i
ivotinjskih vrsta koje su dio naeg sustava. Iz poglavlja o ekolokom otisku
vidjeli s m o koliko se unitava bioraznolikost nae planete. Ljudi sve vie
unitavaju biljne i ivotinjske vrste, a t i m e n a r u a v a j u i stabilnost naih
ekosustava.
d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naih kultura i ukljuuje
socijalni ili drutveni a s p e k t raznolikosti, to je t a k o e r nae b o g a t s t v o .
Permakultura ne trpi rasizam, ba kao i ni priroda.
Kao p o m o pri stvaranju raznolikih vrtova n u d i m o v a m tablicu dobrih i
loih susjeda. Koristite ovu t a b l i c u pri d i z a j n i r a n j u vrtova sa m j e o v i t i m
kulturama.
DOBRI SUSJEDI

Odlian primjer maliranog vrta s mijeanim kulturama Blanke Motik - Pua pored Zagreba

vee prinose u mijeanim nasadima, ve su se prinosi poveavali s veim brojem

vrtne paroge

rana salata, salata u glavicama, kopar

m l a d a salata

v r t n e p a r o g e , crni korijen, kopar, niski perin

g r a h , rajica, rabarbara, radi, cikla, anis

zasaenih kultura. Oznaio je taj odnos k a o Land Equivalent Ratio to je

podruje potrebno m o n o k u l t u r i da dobije istu koliinu hrane po hektaru k a o i

blitva

m r k v a , niski g r a h , radi, rotkva,

polikultura. Naravno, ovdje je potrebno naglasiti kako mijeana sadnja zahtijeva

kupusnjae

dobar dizajn i poznavanja meusobnih odnosa izmeu biljaka.

tikvice-cukete, tikva

luk, visoki g r a h , d r a g o l j u b , k u k u r u z ,

b ) G e n e t s k a r a z n o l i k o s t k a o s a e n j e vie v a r i j a c i j a iste vrste i m e

40

LOSI SUSJEDI

NA ISTOJ GREDICI

cikla

41

luk

cikorija

luk

enjak

crvena

salata u glavicama, mrkva, rajica,

visoki

DOBRI SUSJEDI

LOSI SUSJEDI

NA ISTOJ GREDICI

DOBRI SUSJEDI

rotkvica

tikvice-cukete, tikve, crni korijen, salata enjak,

graak,

mrkva

k r u m p i r , niski g r a h ,

korijen, graak, kopar, rajica, poriluk,

matovilac, cikla, vrtne jagode, ubar,

poriluk, visoki g r a h ,

radi, rotkva, rumarin, kadulja, vlasac

radi

kupusnjae

mrkva, krastavci, matovilac, rajica,

graak,

vrtne j a g o d e , voke, m a l i n a , ljiljani,

grah

rana salata, luk, m r k v a , poriluk, k o r a b a

endivija

poriluk, visoki g r a h , k u p u s n j a e ,

kukuruz

kupusnjae,

p a r o g e , luk, crni k o r i j e n , graak, k o p a r ,

krumpir

metvica,

poriluk,

perin

maline
luk, enjak,

mrkva, radi, kupusnjae, k o m o r a ,

krumpir, rajica,

tikvice,

poriluk, visoki g r a h

koraba

paroge, luk, crni korijen, graak, kopar,

niski g r a h

paprika

metvica,

poriluk,

rabarbara,

rajica

paroge, rana salata luk, salata u

k o p a r , niski g r a h , cikla, anis, visoki

radi, rotkva

kim

r a n a salata, salata u g l a v i c a m a , niski

r a n a salata, blitva, salata u g l a v i c a m a ,

luk, enjak,

krumpir, krastavci, matovilac, rajica,

graak,

poriluk

mrkva,

krastavci, blitva, g r a a k , k o p a r , niski

krumpir, poriluk,

g r a h , rajica, pinat, visoki g r a h ,

pinat, visoki g r a h

matovilac, rajica, radi, rotkva

metvica

salata u glavicama, mrkva, rajica

poriluk

crni korijen, endivija, salata u g l a v i c a m a ,

kukuruz,

graak,

krastavci,

koraba,

mrkva,

kukuruz,

r a n a salata, luk, k o r a b a , m r k v a , poriluk

jagode

p a r o g e , luk, enjak, salata u

luk, graak, niski

repa

r a n a s a l a t a , k o p a r , niski g r a h , p i n a t

voke

enjak, hren, pinat

soja

paroge, blitva, k r u m p i r , krastavci,

visoki g r a h ,

rajica, rabarbara, cikla, crvena

kupusnjae

rotkvica, repa, celer

vlasac

krastavci,

kopar, mrkva, matovilac, cikla, vrtne

graak, niski g r a h ,
poriluk, celer,

perin

kupusnjae
pinat

koraba, krumpir, matovilac, rajica,

cikla, rabarbara, radi, rotkva, visoki

kupusnjae,

g r a h , celer, k u p u s n j a e

42

komora

jagode

rajica, pinat, visoki g r a h ,

koraba

krumpir,

radi, rotkva, cikla, kupusnjae

g r a h , vrtne jagode, pinat, kupusnjae

g r a a k , m r k v a , m a t o v i l a c , niski g r a h ,

rana salata, cikorija, enjak, salata u

glavicama,

pastrnjak

u glavicama

r a n a s a l a t a , s a l a t a u g l a v i c a m a , niski

rana salata, blitva, salata u glavicama,

grah

g l a v i c a m a , niski g r a h , perin, poriluk,

salata

koraba, mrkva, matovilac, rajica, vrtne grah, perin, cikla,

jagode

visoki

pinat

poriluk, radi, rotkva, celer, kupusnjae

paroge, salata, luk, g r a a k , m r k v a ,

perin

blitva, salata u g l a v i c a m a , crvena

niski g r a h , pinat, cikla, perin, m e t v i c a ,

enjak, koraba, korijander, kim

radi

krumpir, rajica,

rotkvica,

glavicama, graak, mrkva, krastavci

rabarbara

bundeve

luk, enjak, salata u g l a v i c a m a ,

kupusnjae

rotkva, anis, visoki g r a h , celer perin

cikla

krastavci,

cikla, rabarbara, radi, rotkva, cikla,

k u k u r u z , krastavci, m a t o v i l a c , niski g r a h ,
rajica,

rajica, cikla, celer,

grah

salata u g l a v i c a m a , koraba, kopar,

krumpir, voke

graak,

korijander,

rotkva, anis, visoki g r a h , celer

hren

h r e n , k o r a b a , niski g r a h , b o b , m e t v i c a ,
pinat, dragoljub, kim, kadifica

g r a h , celer, k u p u s n j a e , k o m o r a ,

rabarbara,

rotkvice

cikla, celer

suncokret,
krastavci

k u k u r u z , krastavci, m a t o v i l a c , niski g r a h ,
rajica,

salata u glavicama, rajica, lubenica,

cikla

tikvice, g r a h , krastavac

komora

kopar

blitva, cikorija, luk, enjak, crni

u glavicama, kopar, mrkva, krastavci,

crni korijen

graak

LOSI SUSJEDI

perin, pinat

grah

rue, t u l i p a n

salata u glavicama

NA ISTOJ GREDICI
r a n a salata, graak, m r k v a , niski g r a h ,

43

cikla

DOBRI SUSJEDI
visoki g r a h

NA ISTOJ GREDICI

LOSI SUSJEDI

tikvice-cukete, tikve, cikorija, endivija,

enjak, luk,

salata u glavicama, koraba, krastavci,

graak, poriluk,

cikla, radi, rotkva, vrtne j a g o d e ,

cikla, k o m o r a

samo u Bio-vrtu, a rajica bez kamilice u M o j bio-vrtu. Slino je i s j a g o d a m a

i kupusnjaama koje neki stavljaju kao dobre, a neki kao loe susjede. Premda
vie kao iznimke, takvih primjera ima jo, to je u neku ruku i n o r m a l n o , jer se
prie s mjeovitim kulturama razvijaju novim iskustvima.

pinat, celer, u b a r
celer

salata u glavicama, koraba, krastavci,

kukuruz, k r u m p i r

niski g r a h , poriluk, visoki g r a h ,

kupusnjae, kamilica, rajica
kupusnjae

r a n a salata, blitva, endivija, salata u

enjak, luk,

glavicama, krumpir, krastavci,

graak, poriluk,

m a t o v i l a c , niski g r a h , rajica,

jagoda, goruica

rabarbara, radi, rotkva, vrtne jagode,

visoki g r a h , celer, pelin, kopar,
korijander, kim, metvica
kadulja

anis

jagodiastvo povre,

luk, enjak

voke
endivija, graak, matovilac, krastavac,

kopar, grah, kim,

salata u g l a v i c a m a , kadulja, radi

rajica

lisnata / kovrava

kopar, komora, kupusnjae, crvena

crni korijen,

salata

rotkvica, rotkva, cikla

paroga, rajica

suncokret

krastavac

krumpir

komora

Za ovu tablicu d u g u j e m o n a p o m e n u : tablicu smo napravili koristei tri

iskusna izvora te iz vlastitih saznanja. Pored naeg iskustva izvori koje smo
koristili su: M. O m a h e n ( 1 9 8 4 ) M o j Bio-vrt, L. Komes i dr. (1996) Sluaj kako
zemlja die, i M-L. Kreuter ( 2 0 0 2 ) Bio-vrt. Problem nastaje kad ih pokuate
usporediti i naiete na razliite podatke. T i h razlika je m a l o , ali ipak e m o ih
spomenuti kako bi bili svjesni da ete dio znanja pronai u vlastitom iskustvu.
Ova tablica neka b u d e poetni orijentir, a slobodni ste je n a d o p u n j a v a t i .
Primjerice, u p e r m a k u l t u r i j e d n a od najdraih k o m b i n a c i j a u m j e o v i t i m
kulturama je ona pokupljena iz indijanske prakse, a ukljuuje kukuruz, grah
koji se penje po njemu i bundeve sa strane. U ove tri knjige samo smo u Biovrtu pronali ovu k o m b i n a c i j u . Dalje, u Bio-vrtu se kao lo susjed celeru navodi
salata u glavicama, dok se u Sluaj kako zemlja die salata u glavicama navodi
kao d o b a r susjed, a u M o j bio-vrt se kao d o b a r susjed istie salata openito,
premda autorica dijeli razliite vrste salata. Mi smo ostavili salatu u glavicama
kao d o b r o g susjeda, jer se ipak na dva mjesta tako spominje. Jednostavno
n e m a m o dovoljno vlastitog iskustva s t i m k o m b i n a c i j a m a da bi odredili svoj
stav jasnije, jer smo do sada sadili samo celer u listu. Nadalje, pod celer kao
dobre susjede smo stavili i rajicu i kamilicu, premda se od toga oboje spominje

44

Mijeanne kulture - luk i mrkva odlino pau

IV. Kompostiranje
Kompost n a m osigurava dugotrajniji dotok hranjivih sastojaka biljkama. Osim
t o g a regulira strukturu zemlje, p o g o t o v o k o d tekih, n e p r o z r a e n i h t a l a .
Komostiranje je proces gdje g l u m i m o prirodu. Svi se organski materijali i ostaci
raspadaju i stvaraju humus. Proces raspadanja organskih materijala i izdvajanja
hranjivih tvari u tlo zovemo mineralizacijom, a proizvod tog procesa h u m u s o m ,
najvanijim dijelom tla, jer predstavlja najplodniji dio. Mi r a d i m o istu stvar
kompostiranjem organskih otpadaka koji ostaju iza nas. To je posebno vano
danas k a d a o g r o m n e koliine zelenog o t p a d a zavravaju na velikim
odlagalitima, ime g u b i m o vrijedan resurs. O k o 5 0 % o t p a d a koji zavri na
k o m u n a l n i m odlagalitima je organski/zeleni otpad i papir/karton koji se takoer
lako kompostira. Jo j e d a n primjer n e o d g o v o r n o g odnosa prema energiji.
Pravljenje komposta smanjuje i emisiju m e t a n a . Primjerice, u Britaniji 2 0 % od
ukupne emisije m e t a n a dolazi od sporog a n a e r o b n o g truljenja biorazgradivog
otpada na odlagalitima.
Kompostnu hrpu, neovisno da li smo je ostavili otvorenu ili ogradili, slaemo

45

u slojevima. Prvo ide o k o 10 cm sloj grubih i veih otpadaka od granica,

stabljika biljaka i slino. O n d a slijedi sloj usitnjenih o t p a d a k a kao to su karton
ili papir pa sve to izmijeamo. M o e m o posuti v a p n o m . D o d a m o 10 cm nezrelog
stajnjaka ili nasjeckane koprive, gaveza, kamilice, odoljena, stolisnika i drugih
ljekovitih biljaka u t a n k o m sloju. Pospemo u 2 c m prosijane vrtne zemlje ili jo
bolje zrelog komposta. M a l o to skupimo i pritisnemo lagano, jer ne smijemo
zgnjeiti i sprijeiti dovod zraka. Na kraju stavimo sijeno, slamu ili druge biljne
otpatke (Komes i dr., 1996).
Kompost moe biti kao otvorena hrpa, m o e m o napraviti drvene kutije, a
moemo ga proizvoditi i u stanu u kutiji sa gujavicama. Dobro je da bude u
zavjetrini, djelomino u sjeni, a djelomino na suncu. U kompost ne bismo
trebali stavljati: meso i ribu, cigarete i d u h a n , izmet pasa i maaka, kore a g r u m a
(mirisom odbijaju korisne organizme, a esto su i prepuni pesticida), bolesne
dijelove biljaka, o b o j e n o ili lakirano drvo, novine u boji, kosti, kou, masti,
staklo, metale, plastiku, sve vrste kemikalija, lakove, ostatke boja, lijekove,
ulja, a m b a l a u (tetrapak, pelene), higijenske proizvode te otpatke iz usisavaa
(Bagari, 2 0 0 3 ) .
Za d o b a r kompost najvaniji je balans ugljika i duika, tzv. C:N omjer.
Odravanje dobrog C:N balansa je velik k o m a d puta prema d o b r o m kompostu.
Kod C:N omjera vano je znati kako sve to je djelomino kompostirano, kao
na primjer stara hrpa ili piljevina ima m a n j i C:N omjer, nego to isto svjee.
C:N omjer raznih materijala (oni koji i m a j u vei odnos od 30:1 smatraju se
visokima u ugljiku, a oni koji i m a j u manje smatraju se visokima u duiku)
C:N omjer

Materijal
Ostaci od povra

12 1

Otkos lucerne
Morska trava

13 1
19 1

lzmet,truo

20 1

Jabuna komina
Ljuske leguminoza (graak, soja)

21 1

Lie, suho
Otpaci eerne trske

50 1
50 1

Kukuruzovina

60 1

Otkos od zobi
Pljeva i ljuske od raznih itarica
Slama
Sijeno majeg repa (vrsta trave)

80 1

Vlakna eerne trske

30 1

Dobro je preokretati kompostnu hrpu (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Kompost je zreo

nakon devet mjeseci do g o d i n u d a n a i t a d a ga t r e b a m o prosijati. Vee k o m a d e
koji su eventualno ostali treba ponovno vratiti na kompostnu hrpu. Kada nau
kompostnu hrpu ostavimo bez daljnjeg nadzora i rada s n j o m , to nazivamo
Savjeti za kompost
Problem
m o k a r i zaguen, n e u g o d n a mirisa

Rjeenje
preokrenuti hrpu, dodati materijale bogate
u g l j i k o m , zatititi o d kie

sredite je s u h o i n e m a k o m p o s t i r a n j a

p r e o k r e n u t i h r p u , navlaiti svaki dio k a k o se

preokree, prekriti s n e i m v o d o n e p r o p u s n i m da se zadri vlaga
poveati koliinu materijala na hrpi, navlaiti

74 1

h r p a je v l a n a , i s m r d u c k a v a , ali se ne

dodati materijale bogate duikom,

80 1

zagrijava

preokrenuti

m u t a n , n e k o m p o s t i r a n i nivoi lia i

razmaknuti te nivoe vilama,

80 1

Izvor: Gershuny, G. (1993) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press: 79.
46

Posebno su korisne ljuske od crvenog luka, jer privlae gujavice. T r e b a m o

paziti na nekoliko stvari. Kompostna hrpa ne smije biti niti prevelika niti premala.
M a l a hrpa e prije izgubiti toplinu potrebnu da zapone i da se odri proces
k o m posti ran ja. Prevelika e trebati d u g o da se zagrije, a kada to uspije velike
su anse da pregrije. A k o je hrpa premokra, i m a t e m o m a n j a k zraka, a k o je
presuha mikroorganizmi nee i m a t i dovoljno vode. K o m p o s t n a hrpa m o r a
istovremeno biti vlana (ako kada je stisnemo voda p o n e curiti o n d a je
premokra), ali ne i natopljena, jer onda zrak tee prolazi. Bolje je a k o i m a m o
vie materijala imati dvije uobiajene kompostne hrpe, nego jednu veliku. U
prevelikoj e tee zrak strujati kroz hrpu. Dobro je dodavati i aktivatore u kompost
koji pospjeuju proces raspadanja. Dobar kompost mirie po umskoj zemlji.
Najbolje ga je dodavati u proljee i jesen ( Z m e r g o , 2 0 0 4 ) .

h r p a je v l a n a i t o p l a s a m o u sredini

200 1
400 1

Piljevina

Materijali bogati ugljikom su: lie, usitnjeno suho granje, slama i sijeno,
ostaci od obrezivanja voaka i vinove loze, hoblovina i piljevina, iglice etinjaa
i drugi. Materijali bogati duikom su: ostaci voa i povra, talog kave i aja,
pokoena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta, uvelo cvijee i drugi. M o e m o ih
podijeliti i na tzv. smee i zelene materijale. Smei (papir, karton, jesenje lie,
piljevina, slama, drvni otpaci...) osiguravaju prozranost hrpi i bogati su ugljikom.
Bez njih k o m p o s t e vrlo brzo postati ljigavast i smrdljiv. Zeleni (ivotinjski
izmet, kuhinjski otpaci, otkos trave, urin, gavez, perje) su bogati duikom.
Zelene jo zovemo i vlanim materijalima, a smee suhima.

hrpu
presloiti nivoe

otkosa
veliki,

n e k o m p o s t i r a n i dijelovi

o d m a k n u t i n e k o m posti rane dijelove i

iskoristiti ih za n o v u h r p u

Izvor: Gershuny, G. (1993) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press: 78.

47

"lijenim k o m p o s t o m " (Gershuny, 1993). Jednostavno, proces kompostiranja

VI. Visoke gredice

e se usporiti i nee se postii potrebna t e m p e r a t u r a .

U vrtovima jo koristimo i visoke gredice ili lijehe posebno ukoliko n a m padine

i nagibi prevladavaju na mjestu gdje elimo proizvoditi hranu. Visoke gredice
radimo, jer se u njima stvara toplina, pa ih moemo koristiti ve od ranog
proljea. Toplinu d o b i v a m o tako to u gredicu stavljamo ostatke iz kuhinje ili iz
vrta. Radimo ih po pravcu sjever-jug, a najbolje je zapoeti s r a d o m na jesen
da se ostaci do proljea slegnu. Visoke gredice su super, jer je na njima lake
raditi bez saginjanja, a i manje je korova. Rekli s m o kako su terase korisne na
kosom terenu, ali se m o g u koristiti i inae kao mali h u m c i . Moe se pripremiti
na vie naina, a osnovne radnje jesu: a) iskopavanje povrinskog dijela zemlje
(20-30 c m ) i stavljanje na stranu; b) polaganje ranije pripremljene bio mase u
nekoliko slojeva (npr. granje, granice, lie, neosjemenjena trava, bio-otpaci
i si.); c) pokrivanje ranije iskopanom zemljom.

V. Zelena gnojidba
Pored kompostiranja za kvalitetno tlo vrlo su n a m korisne biljke koje fiksiraju
duik iz zraka i kroz svoje korijenje ga inkorporiraju u tlo. U tu svrhu se koriste
leguminoze, najee razliite vrste djeteline, te druge leguminoze kao to su
soja, graak i si. Pored leguminoza kao zelena gnojidba m o g u se koristiti uljana
repica, goruica, pa ak i neke itarice. Zelenu gnojidbu izvodimo tako da na
nekoj povrini zemlje jednu sezonu u z g o j i m o s a m o kulturu kojom elimo
poboljati svojstva t l a . Na kraju sezone kultura se zaore u tlo i biljna biomasa
ostaje u povrinskom sloju tla i na taj nain slui kao prihrana tlu te poboljava
strukturu na isti nain kao i kompost.

Zelena gnojidba - djetelina raste izmeu vinove loze - obitelj Feranda pokraj Pule
M n o g o je primjera iz cijelog svijeta o koristi zelene gnojidbe. 2 2 3 0 0 0
poljoprivrednika iz junog Brazila koriste zeleno gnojivo i m e su poveali urod
kukuruza i penice za etiri do pet t o n a po hektaru. Slina iskustva m o e m o
pratiti i u Gvatemali i Hondurasu, gdje je t i m p u t e m budunost sebi osiguralo
4 5 0 0 0 poljoprivrednika, sprijeivi time iseljavanje u gradove (Anderson, 1999).

48

Jedan od najljepih primjera smo vidjeli u selu Bataji pokraj M o t o v u n a .

Prekrasni p e r m a k u l t u r n i vrt s terasama plod je vrijednog rada Miroslava i
Karmele Ki. Dragi Kievi su n a m ispriali korake u stvaranju visokih gredica.
Nakon planiranja broja i rasporeda gredica, ilo se u pripremu zemljita. Iskopani
su rovovi irine 140 c m , duljine do 40 m i m e u s o b n o razmaknuti oko 80 c m .
Zemlja je odloena o d m a h pored rovova, jer e biti potrebna za predzadnji sloj
u g r e d i c a m a . Reciklirane krovne grede izrezane su na potrebnu duljinu (od
l , 5 m do 2,2 m ) , prema ranije isplaniranom rasporednu gredica u skladu s
reljefom. Bukovi opiljci rezani na duljine do 60 cm sluili su kao okomiti potpornji
za grede. Grede su spajane u kvadrate vanjske duljine do 2,4 metra i irine od
1,4 m (unutarnji, zemljani prostor gredica iznosi oko 1 m ) . Gredice su postavljane
u rovove samostalno ili dvije po dvije, a izmeu gredica je ostavljan prolaz od
oko 80 c m . Napravljeno je 5 redova gredica s u k u p n o 50 izdignutih kvadratnih
povrina (od kojih su dvije pokrivene staklom, izolirane i slue kao izdignute
tople gredice), s p o j e d i n a n o m iskoristivom z e m l j a n o m povrinom od 1,5 do
2,2 kvadratna metra, a u k u p n o ima oko 100 kvadratnih metara iskoristive
vrtne povrine. N a k o n dovretka sastavljanja "drvenih s a n d u k a " u kutove su
zabijene letve (8x4cm duljine 2 , 5 m ) , a zatim su povezane drvenim letvama na
vrhu. N a k o n toga polagan je prvi sloj biomase u gredice, a sastojao se od
grana, granica u raznim stupnjevima raspadanja, humusne umske zemlje i
krupnijih " b i o o t p a d a k a " . Oni su d u g o t r a j n o biognojivo, jer im je vrijeme
raspadanja sporije. Drugi sloj sastojao se od lia, humusa, groanog tropa i
groanih ostataka nakon cijeenja, neto pokoene trave, konjskog gnojiva i
sitnijeg organskog materijala. Nakon t o g a , vraa se ranije iskopana zemlja,
kao pretposljednji sloj u lijehama. Posljednji sloj je mal, odnosno pokoena
trava, a stavlja se do 30 cm debljine (nakon mjesec-dva se stanji na 10 c m ) . S
t i m e su zavreni zemljani radovi. Letve koje su zabodene u zemlju (priavlane
za okvire od greda) i letvama spojene na vrhovima sada se isprepliu p a l j e n o m
icom po horizontalama i vertikalama (po elji). O n a slui za povezivanje biljaka

49

(paradajza, graha) ili za biljke penjaica (visoki grah, graak itd.). ica je

c) planiranje vrta je veliko zadovoljstvo.

preplitana t a k o da ne smeta u radu sa z e m l j o m , sadnji, cupkanju korova,

berbi).

Dio gredica ostaje bez gornjih okvira i bez ice, jer su planirane za

nisko povre (mrkva, luk).

Kievi su pronali s a m o jednu m a n u s njihovim visokim gredicama. N a i m e ,

zemlja u visokim l i j e h a m a bre se i lake isuivala, osobito u t o p l i j i m ili
vjetrovitijim predjelima, pa je ljeti bilo potrebno vie zalijevanja.
O p e n i t o sadnja biljaka u kontejnerima zahtijeva vie vode nego biljke
posaene u otvorenoj zemlji. Znai potrebno je pojaati maliranje i problem
isuivanja e biti rijeen. D o d a t n o si p o m a e m o to u visoke gredice zbog
njihove topline moemo ranije poeti sa s a d n j o m dok jo nisu velike vruine.
Za osiguravanje ranije sadnje jako e n a m p o m o i klijalita, rasadnici i
staklenici u kojima ranije d o b i v a m o sadnice. O b i n o koristimo stara prozorska
stakla i iskoritene daske za napraviti d o b r o klijalite. Ukoliko elimo produiti
sezonu hrani koju proizvodimo ili za to i m a m o ekonomski interes, mogli bismo
razmiljati i o nabavi veeg plastenika ili staklenika. Nikad ne smijemo zaboraviti
skupljati nae vlastito sjeme i dijeliti ga s d r u g i m a kako bismo oteali posao
biotehnolokim korporacijama koje nas ele uiniti ovisnima o patentiranom
sjemenu koje traje samo jednu sezonu.

Visoke gredice - terase - obitelj Ki pored Motovuna

Maliranje se obavlja dva do tri puta godinje: ujesen (ako stignete), u
proljee (obavezno), t o k o m ljeta (dodatno uklanja korov, uva vlagu).
Kievi istiu iskustvo nakon tri godine:
Prednosti:
Najizraenija p o g o d n o s t za biljke, to s m o znali i ranije, bila je i jest
prozraivanje vrtne zemlje, pa korijenje uvijek ima dovoljno elemenata iz zraka.
Nije potrebno za prekopavanje, ak ni zasijecanje zemlje posebnim a l a t i m a za
prozraivanje. Z i m a je uvijek d o b r o razrahlila zemlju u uzdignutim g r e d i c a m a ,
a d o b r o malirana gredica privlai gliste i ostale ivotinjice u stvarno velikom
broju (to ete i sami primijetiti kad u proljee na njih navale kosovi i rasture
mal). N a k o n tri godine maliranja zemlja se pretvorila u humus.
Pogodnosti za ljude:
a) korov je pod k o n t r o l o m . A k o i izraste, vizualno je posloen u kvadrate,
ne mijea se s korovom po stazama i n e m a t e osjeaj da je cijeli vrt obrastao.
K o r o v s a staza i z m e u g r e d i c a s a s v i m j e d o v o l j a n z a p e r m a k u l t u r n u
koegzistenciju biljaka, a s o n i m u g r e d i c a m a moete o d a h n u t i ;
b) moete sjesti na gredicu i o d m a r a t i se radei. Sve je na dohvat ruke i ne
treba se p u n o saginjati;
50

Hranu je super uzgajati jer: i m a m o esto svjee hrane, vjerujemo u kvalitetu,

o s i g u r a v a m o razliitost p r e h r a n e , vjebamo i uivamo na svjeem zraku,
osiguravamo budunost i r a d i m o na jaanju zajednice. M o e m o u tu svrhu
upotrijebiti i nae prozorske daske i balkone. Za proizvodnju hrane dobro je
kada m o e m o iskoristiti i unutranje prostore. Na primjer gljive se m o g u uzgajati
i u p o d r u m i m a , budui da ive od hranjivog materijala, organskog supstrata u
koji ih stavljamo, a ne od fotosinteze. Klice takoer u b r a j a m o u vrste koje je
d o b r o uzgajati u zatvorenim prostorima. O p e n i t o je super saditi biljke u
prostorima u kojima ivimo: vlanost u m n o g i m k u a m a i stanovima je ispod
zadovoljavajueg m i n i m u m a za ljudsko zdravlje, posebno u zimskim d a n i m a
kada radi grijanje (posebno kod centralnog grijanja). Biljke vraaju vlanost u
nae prostorije. Takoer m o g u micati spore plijesni i ostale tetne mikrobe iz
zraka. Bostonska paprat odlino mie f o r m a l d e h i d kao najei oneiiva u
u n u t r a n j i m p r o s t o r i m a . N o , nije ju lako uzgojiti, a ne djeluje na d r u g e
zagaivae pa to treba imati na u m u . Druge biljke koje su gotovo jednako
djelotvorne, ali lake za uzgojiti su: areka p a l m a , b a m b u s p a l m a , fikus, obini
brljan, patuljasta datulja, i druge (VVhitefield, 2 0 0 4 ) .
Nadalje to se tie vrta, korisno je zapisivati sve promjene u vrtu i voditi tzv.
vrtni dnevnik, imati crte vrta i numerirane gredice. Posebno n a m je voenje
vrtnog dnevnika vano zbog praenja plodoreda. Plodored je naizmjenina
sadnja biljaka na istoj povrini, pri e m u uspijevamo najekonominije iskoristiti
tu povrinu. Pri t o m e pazimo da na istu povrinu sadimo drugaije biljke kako
ne bi iscrpili tlo i olakali nakupljanje n a m e t n i k a i bolesti. Nije svejedno kakav
n a m je redoslijed sadnje biljaka, jer neke biljke su veliki potroai i u hranjivim
elementima i u vodi, dok druge hrane tlo kao to je sluaj s biljkama koje

51

koristimo u zelenoj gnojidbi. Treba paziti i na duinu dozrijevanja biljaka, jer

neke i m a j u kratku vegetaciju pa ih m o e m o koristiti kao meukulture (npr.
zelena salata, rotkvice, pinat i d r u g e ) . Druge biljke sadimo kao glavne kulture,
jer i m a j u d u u v e g e t a c i j u (rajica, k r u m p i r , kupus, p a p r i k a , tikve i b u e ,
patlidani i druge).Takoer, pritom m o r a m o paziti i na sadnju biljaka koje si
pomau i koje su dobri susjedi. D o d a t n o n a m za zatitu slue pripravci ili tzv.
biljne juhe koje d o b i v a m o od vrsti sa zatitnim svojstvima kao to su kopriva,
preslica, gavez, paprat, vrati, pelin, kamilica, listovi rajice, aloa i druge.
Pri sadnji koristimo i p o m o mjeseevog sjetvenog kalendara, jer taj pratitelj
nae planete utjee i na razliite dijelove biljaka. Stoga uz p o m o mjeseevog
kalendara m o e m o znati kada saditi biljke iz porodice listova, plodova, korijena
ili iz porodice cvijea. M o e m o saznati i za sve druge radove u vrtu, sa ivotinjama
ili kada je dobar d a n za primjerice ruenje stabala, kako bi dobili kvalitetnije
drvo za gradnju ili ogrjev. U Hrvatskoj se mjeseev sjetveni kalendar moe
dobiti od udruge Duga iz M e i m u r j a .
U permakulturi prevladava misao m a l o je lijepo. M n o g i principi permakulture
se lake primjenjuju na m a n j i m p o d r u j i m a , nego na velikim ekstenzivnim
poljima i f a r m a m a . Primjerice slave se m a l i , intenzivni, nabijeni vrtovi, gdje se
na n a j m a n j e m m o g u e m prostoru dobije najvei mogui prinos. Prednost malih
vrtova nalazimo u mogunosti intenzivne sadnje, lakog ubiranja plodova, utede
vremena. Krajnji cilj je stvoriti sustav u k o j e m je najvei posao skupljati plodove.
Za voke je najvanije kvalitetno tlo, d o b r a drenaa i ne previsok p H .
Sadnjom trajnica i m a m o m a n j e posla, osiguravamo dodatni izbor hrane, titimo
i o b o g a u j e m o tlo, a biljke n a m m a n j e podlijeu bolestima i tetoinama. U
m n o g i m tropskim p o d r u j i m a umski vrtovi nisu nepoznanica, no za nae
europsko podruje prouavao ih je i usavrio Robert Hart. Najvaniji je dizajn.
Premda je umski vrt za m n o g e permakulturnjake ideal, i ovdje ne t r e b a m o
robovati t o m e i d o b r o je zapitati se koliko n a m je potreban umski vrt i koliko
smo dorasli takvom dizajnu. Jasno je da u m a l i m vrtovima neemo imati prostora
za pravi umski vrt, takoer moe n a m biti prioritet sezonska godinja hrana
pa n a m umski vrt nee biti previe atraktivan. Ipak, m o g u i su umski vrtovi i
u gradovima kao Naturewise u sjevernom L o n d o n u .

povrina. Kako pribliiti f a r m e permakulturnim principima? M n o g e f a r m e koriste

mijeane kulture, slojeve, nekopanje i d r u g o .
Slijede neke od m e t o d a koji se p r a k t i c i r a j u na v e i m p o v r i n a m a uz
zadovoljavanje nekih od osnovnih principa i metoda u permakulturi.

1. Dvoredno sijanje (bicroping)

S o v o m m e t o d o m se proslavio M a s a n o b u Fukuoka ija m e t o d a poiva na
poljima bez oranja. On koristi m e t o d u istovremenog sijanja dvije kultura od
kojih je jedna glavna p r e h r a m b e n a vrsta (ria, jeam...), a druga kultura koja
obogauje tlo, u o v o m sluaju bijela djetelina.
Fukuokua je svoju m e t o d u razvio za klimatsko podneblje sjevernog Japana,
pa se ova metoda jasno ne moe na isti nain primijeniti u Europi. U Francuskoj
je Mare Bonfils eksperimentirao sa Fukuokinom m e t o d o m , prilagoavajui je
europskoj klimi. Po VVhitefieldu bicrop m e t o d a i m a prednosti: n e m a micanja
tla, pa plodnost raste g o d i n a m a ; nema erozije tla; nema nedostatka duika;
koritenje fosilnih goriva je manje za 5 0 % od konvencionalne farme; nametnika
gotovo n e m a ; n e m a koritenja kemikalija, jer n e m a bolesti; smanjeno je i
pojavljivanje plijesni; visok broj gujavica brzo reciklira ostatke prethodne kulture;
korova praktiki nema, a samim t i m e nestaje i potreba za herbicidima; opi
rast bioraznolikosti. M a n e su: ponekad prevelike koliine fosfata i kalija; pojava
pueva u nekim sluajevima; ako se ipak pojave korovi n e m o g u e ih je m a k n u t i
ekolokim m e t o d a m a ; problem infekcije korijena djeteline (rjeenje u saenju
vie vrsta djeteline); potrebno je vie znanja; prinosi u itaricama, jer se bore za
vodu s bijelom djetelinom. Ova m e t o d a se koristi i u povrtlarstvu, gdje se koriste
m a n j e intenzivne vrste djeteline.

2. Domaa prerija
Ova m e t o d a se bazira na sadnji itarica kao trajnica u mijeanim kulturama.
Ideal je da se postigne prekrivenost prerija nekadanjim kulturama itarica,
kako bi se smanjila erozija tla. Poljoprivredni znanstvenik Wes Jackson iz
Kansasa najdalje je otiao s testiranjem ove m e t o d e u okviru svog Land Insti
tute of Salina. To je d u g o r o a n projekt i oni sami istiu kako e im trebati 50
do 100 godina da uspiju pronai zadovoljavajue varijacija itarica koje e
moi postati trajnice unutar ove m e t o d e .

Permakulturu je dakle, puno tee primijeniti na velikim nepreglednim poljima

na kojima u g l a v n o m i m a m o posaenu s a m o jednu kulturu. Raznolikost je
lake stvarati i poveavati ako r a d i m o na m a n j e m sustavu. Jedna od vizija
permakulture i je da se m o e m o bolje i efikasnije prehraniti od vrtova nego od
velikih f a r m i . Prinosi su n a m u m a n j e m sustavu m n o g o vei nego na velikim
m o n o k u l t u r n i m poljima. FAO istie kako su imanja koja imaju pola do est
hektara veliine, etiri puta produktivnija od i m a n j a koja idu preko 15 hektara
(Whitefield, 2 0 0 4 ) . To je posebno vano a k o z n a m o da se p e r m a k u l t u r n i m
principima i m e t o d a m a na svega 2 5 0 - 3 7 0 m 2 m o g u p o t p u n o nahraniti dvoje
ljudi. Ipak i permakultura pokuava odgovoriti na izazove veih poljoprivrednih

dovoljno prostora za fotosintezu). Takoer se efektivnije koriste voda i hranjivi

52

53

3. Agroumarstvo
Podrazumijeva istovremeno saenje stabala i prehrambenih biljaka na istom
mjestu. T i m e se takoer pribliavamo p e r m a k u l t u r n o m idealu. Prednosti su
izbjegavanje kompeticije (npr. ljenjak i ozima penica - ljenjak poinje listati
dok je ozima penica ve u p o o d m a k l o m stadiju tako da i jedni i drugi imaju
minerali.

Dublje korijene stablaica osigurava proces koji nazivamo

"hidraulikim l i f t o m " gdje svojim korijenima prebacuju vodu iz dubljih dijelova

tla u plitkije i t i m e ostalim biljkama osiguravaju dovoljne koliine vode. Takoer,
stablaice budui da due ive, i m a j u bolju m o g u n o s t stvarati mikorize koje
su vane za raspodjelu fosfora. To dijeljenje hranjivih sastojaka dogaa se kroz
tri oblika: preko lia koje pada sa stabla na tlo, preko konstantnog preokretanja
korijena (stariji korijeni umiru, a pojavljuju se m a n j i i novi), i dijeljenjem mikorize.
M i k o r i z a je ivotna z a j e d n i c a i z m e u k o r i j e n a biljaka i gljivica koja i m a
sposobnost biti istovremeno povezana s korijenjem vie biljaka. Tako kao preko
mosta hranjivi elementi poput duika m o g u prei s biljke koja ih vee na o n u
kojoj trebaju. Poveava se bioraznolikost i a n a l o g n o t o m e smanjuju se problemi
s nametnicima. Nametnika je manje, jer zbog stabala raste broj korisnih kukaca.
Z b o g stabala itarice i m a j u i veu zatitu od vjetra, sprjeava se erozija, a i
poveavamo apsorpciju C 0 2 na naem i m a n j u . D o b i v a m o i graevno drvo na
v l a s t i t o m i m a n j u . V e l i k d i o poslova o k o s t a b l a i c a , k a o to j e saenje,
podrezivanje grana i slino radi se u periodu kada nas vrt s godinjim biljkama
ne treba.
Prepreke za bolji razvoj agroumarstva su: odijeljenost poljoprivrede i
umarstva u k o n v e n c i o n a l n o m pristupu, a to znai nedostatak znanja za
primjenu agroumarstva; poveanje posla za poljoprivrednike u vidu teeg
m a n e v r i r a n j a na p o l j u ; u p o e t k u n e m a istu e k o n o m s k u korist za
poljoprivrednike koji su ovisni o tritu, jer da drvo zamijeni g u b i t a k od prodaje
g o d i n j i h b i l j a k a t r e b a o d r e e n o v r i j e m e r a s t a . Ipak, sve t o d o b i c i o d
agroumarstva nadmauju (Whitefield, 2 0 0 4 ) .

Panjaci sa stablaicama
Kombinacija koritenja ivotinja koje v o d i m o na ispau sa sadnjom stablaica.
Eksperimentira se u Britaniji i Sjevernoj Irskoj. Poboljano zdravlje ivotinja,
treba paziti da zatitimo stabla kako ih ivotinje ne bi unitile. Polikultura u
ivotinjama je isto tako korisna kao i polikultura u biljkama (Whitefield, 2 0 0 4 ) .

Sijanje u alejama (Alley Croping)

Saenje stabla u redovima izmeu usjeva u polju. Whitefield istie kako su
eksperimentalni pokuaji u Britaniji dali m a n j e rezultate nego kombinacija s
panjacima.
Sigurno ste primijetili kako piemo o proizvodnji hrane, vrtovima i poljima,
a ne s p o m i n j e m o previe uzgoj ivotinja. Permakultura u svojoj tradiciji ne
iskljuuje uzgoj ivotinja za hranu. Rekli smo kako se ova knjiga temelji na
naem iskustvu, a budui da n e m a m o iskustva u dranju ivotinja kao budue
hrane, ne m o e m o pisati o t o m e . Mollison je stvorio ideal male odrive f a r m e
gdje je svo meso kontroliranog porijekla. Whitefield istie kako su n a m d o m a e
ivotinje korisne za odravanje tla p l o d n i m . On pravi razliku izmeu ivotinja

54

koje se hrane itaricama i t i m e su n a m direktna konkurencija u proizvodnji

hrane i ivotinja koje pasu travu. To je razlika izmeu preivaa i nepreivaa.
Prvi su goveda, ovce i koze koje m o g u probavljati celulozu iz trave i lia. Poto
ljudi ne m o g u , Whitefield ih svrstava u nekonkurentne ivotinje. Svinje i kokoi
to ne m o g u i direktna su n a m konkurencija u prehrani. A k o je ovo najbolji
a r g u m e n t m a l o je klimav. Mi se protivimo uzgoju ivotinja kao nae hrane ne
samo iz etikih razloga prema njima. Industrija mesa jedna je od
najneekolokihijih stvari koje danas i n i m o . Proizvodnja mesa zahtijeva vie
prostora (2 do 4 puta) i energije od proizvodnje biljaka. Ekoloki otisak osobe
koje jede meso biti e puno vei od one koja ne jede meso. Ne samo da
u n i t a v a m o p r i r o d u , ve je masovna industrija mesa jedan od uzronika
problema gladi. ivotinje u SAD-u pojedu itarica koje bi direktnim p u t e m
m o g l e n a h r a n i t i 2 m i l i j a r d e l j u d i . N e e m o v a m sad o v d j e p r o p a g i r a t i
vegetarijanstvo, ali iz ovih razloga apeliramo da makar smanjite potronju mesa,
barem o n o g iz masovne industrijske proizvodnje.
Za kraj sumirajmo zlatna pravila za poetak vrtlarenja, kojih se d o b r o drati
u prvim koracima. Mi to z n a m o , jer se nismo pridravali niti jednoga, i to onda
prilino zna zakomplicirati ivot. Pozitivno je to s m o sada na vlastitim grekama
uili, ali potroeno je previe energije i vremena da n a u i m o neke stvari. Pravila
su stvorena upravo kako bi n a m olakala korake stvaranja permakulturnog
vrta i m o e m o rei kako su meupovezana.
a) poeti s m a l i m vrtom
Logino, zar ne? A k o neto tek ui, ide polako od jednostavnijeg prema
kompleksnijem, od manjeg prema veem. No, mi smo na naem imanju krenuli
od vrta ko da e m o sutra na Dolcu prodavati. Preporua se da uenje p o n e m o
na ne vie od 9 m 2 , a to u g l a v n o m m o e m o nai u svojoj najblioj okolici. A k o
kraj vrta jo nije i kua u kojoj ivi, kao to je sluaj s n a m a koji jo uvijek
g r a d i m o imanje, problemi se g o m i l a j u . Da ne s p o m i n j e m o kako uope nije
fora tegliti niz i uz brijeg kanistere s v o d o m za zalijevanje vrta. T i m e dolazimo
do d r u g o g pravila:
b) najblie/najlake mjesto
Sadite t a m o gdje jeste, ba kao to prakticirate permakulturu t a m o gdje
jeste. Koliko g o d moete. U naem kontekstu dok je imanje tek u izgradnji bilo
bi efikasnije proizvoditi h r a n u na naim b a l k o n i m a ili t e r a s a m a . Ovo jo
nazivamo i pravilom kuhinjskog prozora, dakle da vlastiti vrt m o e m o vidjeti iz
naeg kuhinjskog prozora. O v i m e ne elimo rei kako ljudi n e m a j u super vrtove
u svojim vikendicama ili dalje od mjesta ivljenja. Samo da postoje prioriteti.
Prilino je teko skakati s pokrivanja krovita na pomidore, pa s izgradnje cisterne
za vodu na kupus, pa s postavljanja vjetrenjae na klijalite. Mi probali, ne
funkcionira, vjerujte n a m !

55

c) pronai svoj stil

Vrlo esto e m o sretati pametnjakovie koji nisu doli da neto podijele ili
razmijene s n a m a , ve da n a m propovijedaju. Ispada da jedino njihove m e t o d e
i tehnike uspijevaju i da su ba one najbolje. Poaljite ih vrit, rekli bi stari.
Pronaite svoj stil koji e razumljivo biti odraz vaeg t e m p e r a m e n t a , stavova,
estetskih vrijednosti, energije i vremena te svega to v a m je vano.
d) budite njeni prema sebi
Stvari se u prirodi odvijaju polako, a mi u i m o od prirode. Ne treba oekivati

Permakulturni dizajn
projekt Reciklirano imanje

da e m o za g o d i n u , dvije imati luda permakulturna i m a n j a . Nije bitno koliko

smo brzi, koliko je bitno da se kreemo jasnim i konkretnim koracima. Bitno je
da ljakamo.
e l i m o v a m bogate vrtove i puno slavlja. Sto drugo rei, osim lijepe misli
jedne drage tete: "Ja na primjer, kad me najjae, boli glava, o n d a mislim - Ne
bu me b o g m e bolela. Idem na vrt i b u m kopala! - I o d e m na vrt. I tak d u g o
k o p a m i glava me prestane boleti! Sve me prestane boleti. I onda se naslonim
na motiku i popijem si pivicu" (Komes i dr., 1 9 9 6 : 7 6 ) . ivjeli!

Ve s m o rekli da je p e r m a k u l t u r a u stvari skup znanja, razliitih tehnika i

tehnologija kojima raspolaemo. O n o to te razliite elemente povezuje u jednu
cjelinu je permakulturni dizajn. On je glavna okosnica permakulture - on je
proizvod prouavanja, uenja, planiranja i paljivog kombiniranja razliitih
e l e m e n a t a . P e r m a k u l t u r n i dizajn se najee izrauje za vlastito ivotno
okruenje, bilo da se radi o i m a n j u , s t a m b e n o m bloku ili ak cijelom naselju.
U zemljama kao to su Danska i Njemaka ve danas i m a m o vrlo uspjene
primjere cijelih naselja pri ijem planiranju su se koristila neka permakulturna
naela. T a k o danas na primjer postoje kvartovi u kojima se skuplja kinica, u
parkovima proizvodi hrana, sav organski materijal se kompostira na licu mjesta,
a u p o d r u m i m a zgrada se proizvodi vlastita elektrina energija i t o p l i n a
koritenjem obnovljivih izvora energije poput biomase. Krovove ovih zgrada
krasi zelenilo isprepleteno sa solarnim kolektorima i m a l i m staklenicima.
Sada e m o predstaviti primjer permakulturnog dizajna. Radi se o dizajnu
za Reciklirano imanje. Dizajn je nastao na teaju permakulture koji se odrao
2 0 0 4 . u Lubenicama na o t o k u Cresu. M e n t o r i uitelj permakulture te kasnije
potpisnik certifikata, bio je ve spominjani Tony Anderson iz Danske s Euro
pean Institute of Permaculture. Vi moete ponoviti ove korake za vae prie,
neovisno o teaju permakulture i certifikatima. Ili nas moete pozvati da v a m
p o m o g n e m o . Ovaj dizajn su stvorili ljudi koji e ivjeti na Recikliranom i m a n j u
ili su do tada p o m a g a l i u njegovoj izgradnji.
Kao i svako planiranje, permakulturni dizajn poinje s istraivanjem potreba,
elja i namjera onoga za koga se sustav stvara. U tu svrhu radio se intervju s
korisnicima Recikliranog i m a n j a . Budui da su neke stvari iz intervjua intimne,
ovdje ih n e e m o prikazati, ve e m o samo naznaiti kakva su sva pitanja dio
intervjua:
1. GRUPA RECIKLIRANO IMANJE - VUKOMERI
Pod brojem jedan se identificiraju osobe koje su vezane za priu. Te osobe su
vane, jer z n a m o da na njih m o e m o raunati u izgradnji i ivotu i m a n j a .
Dijelimo ih u nekoliko g r u p a : osobe koje e ivjeti na i m a n j u , osobe koje

56

57

namjeravaju povremeno boraviti na i m a n j u , te osobe koje nemaju namjeru ni

u kojem obliku nastaniti se na i m a n j u , ali pomau projekt u izgradnji i simpatizeri
su cijele prie. Mi smo tada iskristalizirali estero ljudi koji e ivjeti na imanju,
plus jo nekoliko koji su u potrazi za novim s t a m b e n i m objektima (postojeim
ili za izgraditi) te se ele prikljuiti cijeloj prii.
Danas je puno vie ljudi ukljueno u priu imanja, pa je ovaj dio potrebno
ponovno proi.
2. MEUSOBNI ODNOSI

sigurni kakav proizvod k u p u j e m o i da f i n a n c i r a m o direktnog proizvoaa. Jo

k o r a k d a l j e je da d i j e l i m o proizvode i usluge i u k i n e m o novac u smislu
uobiajenih valuta. Takvi sistemi se zovu LETS - Local Exchange T r a d i n g Sys
t e m ( L o k a l n i sistem trgovinske r a z m j e n e ) . D a n a s u svijetu postoji 2 5 0 0
k o m p l e m e n t a r n i h e k o n o m s k i h sistema (Lietaer, 2 0 0 1 ) . O n o to je vano
naglasiti je kako n a m praktine staze odrivosti, pored zatite okolia, nude i
smanjivanje financijskih trokova. Naravno, uvijek se trebamo vraati i na ljepotu
poklanjanja.

brano-ljubavnom odnosu.

Sto se tie naeg projekta, za sada se f i n a n c i r a iz privatnih izvora te

d j e l o m i n o preko projekata. Tenja je da se u budunosti to vie proizvodi te
da imanje to manje ovisi o vanjskom unosu novca.

3. E U E I POTREBE: TRENUTNE I DUGORONE

7. DUHOVNOST

Ovdje svaka osoba ukljuena u projekt iznosi svoja oekivanja. U naem sluaju

Duhovnost je privatna stvar i n e m a organiziranog upranjavana vjerskih obreda.

Na najvaniji meusobni odnos je prijateljstvo. Dio ljudi je u ljubavnom ili

se isprepliu potrebe za stanovanjem, radnim, zabavnim i kulturnim prostorom

sa eljom da cijelo imanje bude otvoreno za edukacije, radionice, posjete te

8. AKTIVNOSTI

sline susrete.

Izgradnja i m a n j a , radionice (edukacija), financiranje, umreavanje, izdavatvo.

4. IVOTNI STILOVI
Svaka osoba iznosi svoj ivotni stil, j e r o njemu uvelike ovisi i dizajniranje cijelog
prostora. Na ivotni stil je esto o g l e d a l o naih stavova i preko njih se
izraavamo. Neki od nas su se izjasnili da im je ivotni stil sporedna tema te da
se n e m a j u potrebu izjasniti.

N a k o n to smo obavili intervju, kreemo s izlaskom na teren s olovkom i

papirom.

5. HENDIKEPI
Hendikepi su vjerojatno slini kao i kod m n o g i h drugih koji se uputaju ili e se
tek upustiti u neto slino: nemanje zadovoljavajueg ivotnog prostora dok je
projekt u izgradnji, nedostatak novca, nedovoljno vremena da se imanju potpuno
p o s v e t i m o d o k t a m o ne ivimo - ne m o e m o ga dovesti u fazu da je
zadovoljavajue za ivjeti dok mu se ne posvetimo vie. Klasina kvaka 22 i
zato su esti osjeaji da se projekt nedovoljno brzo razvija.
6. EKONOMIJA: PITANJE FINANCIRANJA I ODRIVOSTI

K a o to s m o r e k l i , prije n e g o k r e n e m o u o b r a i v a n j e nae z e m l j e ,
oslukujemo i upoznajemo nau okolinu. Ne smijemo zaboraviti na obiaje i
tradiciju odreenog kraja. Kao to u permakulturi postoje opi etiki principi,
tako je iznimno vano prilagoditi svaki dizajn lokalnim uvjetima, posebnostima
i kontekstu. Vano je upoznati se i s lokalnom f l o r o m i f a u n o m . Dobro je za vrt
uoiti koji korovi prevladavaju na naem t l u , poto je vrlo esto korov indikator
t l a . Poznavanje nae mikroklime je jako vano: od kuda puu vjetrovi i koliko
su esti, kada i gdje su najjai mrazevi, t e m p e r a t u r e i vlaga, godinja koliina
sunca. N a m a je bilo jako korisno saznati od lokalnih ljudi kako su tue vrlo
rijetke na V u k o m e r i u . M a n j e n a m je bilo drago uti kako tlo nije kvalitetno te
kako e m o morati unositi u m j e t n a gnojiva da mu poboljamo kvalitetu. No
dobro, to s m o shvatili kao izazov vie.

koji su n a m d r a g i . To je neka vrsta " f a i r t r a d e a " ili potene trgovine, gdje smo

Fokus pri svakom ekolokom dizajniranju m o r a biti na utroku svih vrsta

energije, koja ne samo da se ne smije g u b i t i , ve se m o r a stvarati i njeno
neprekidno kruenje m o r a biti o m o g u e n o . Kako bi n a m sustav bio odriv
potrebno je povezati razliite dijelove u n j e m u . T a k o tedimo i na utroenoj
energiji, a o u t p u t n a m je vei. T a k o e r u permakulturi svaki element treba
imati nekoliko funkcija. Kvalitetan dizajn kojim se dovode u skladan suodnos
svi elementi i resursi kojima raspolaemo, kljuan je imbenik za planiranje
uspjenog permakulturnog projekta. Usklaivanje... razmjetaj... podravanje...
viestruke f u n k c i j e . . . s a m o su neki f a k t o r i koji u p e m a k u l t u r n i m sustavu,
dizajnom moraju biti vrhunski osmiljeni. Kad dizajniramo u permakulturi, bitnija

58

59

Danas je ekonomija esto ta koja n a m odreuje ivote. M a l i obini ljudi ne

kontroliraju e k o n o m i j u koja upravlja njihovim ivotima i zato je d a n a n j a
ekonomija opasna. Stoga, u ovakvim projektima treba ostaviti to vie novaca
u zajednici, potrebno ga je staviti u kruenje. Kao v o d u na primjer. T i m e
izbjegavamo da smo ranjivi na pekuliranje neoliberalnog kapitalizma, gdje se
ljudske sudbine briu kao da su kreda na ploi. Razliite su strategije da novac
ostavimo o n i m a koji ga najvie trebaju. Jedna od mogunosti je i da sami
proizvodimo. Druga je da kupujemo proizvode i usluge od ljudi koje cijenimo i

n a m je m e u s o b n a povezanost elemenata u sustavu, negoli njihova koliina.

Permakultura inzistira na umreavanju razliitih elemenata, jer se time poveava
njihova efikasnost. Svaki element i m a dvije ili vie funkcija. Svaka funkcija
p o t p o m o g n u t a je s vie elemenata. Primjer funkciju grijanja moemo zadovoljiti
na nekoliko naina: d o b r o m izolacijom stambenih objekata, solarnim pasivnim
dizajnom, efikasnim peima i solarnim kolektorima. Staklenik koji je dio pasivnog
solarnog dizajna pored grijanja osigurava jo i druge funkcije: dodatni prostor
za uzgajanje hrane, prostor u kojem moemo boraviti zimi, prostor za o d m o r i
drugo.

z a p a d a j e b r i j e g koji o n e m o g u u j e
zapadni vjetar. Negativni aspekti ove
situacije su n e d o s t a t a k vjetra za
vjetrenjae, sporija izmjena zraka
(sparina) i oteano opraivanje biljaka
v j e t r o m . Pozitivni aspekti zaklona od
vjetra su t e m p e r a t u r n e konstante,
suneva klopka, neizloenost snanijim
provalama vjetra (npr. snjenim
zapusima). Prouavanjem na terenu
utvreno je da e vjetra biti dovoljno za
pogon manjih vjetrenjaa koje su dizajni
intenziteta.

TLO
Na zemljitu prevladava glineno tlo, a
mjestimino je primijeeno i tlo s m a n j i m
udjelom pijeska. Zemljite je smjeteno
na jugozapadnoj padini s koje je prisutna
povrinska erozija h u m u s n o g sloja.
Proljetni mrazevi i m a g l e su redovito
p r o b l e m a t i n e u dolini ispod i m a n j a .
Parcele su p r i m a r n o klasificirane kao
uma, vonjak i oranica. Tlo je kiselo
(indikatori: kupine, umske jagode i
paprat).
VODA
Zeleni krov osigurava nekoliko funkcija - ima estetsku funkciju, mjesto je za odmor i
druenje, a prua i energetsku funkciju, jer slui kao dodatna toplinska izolacija ljeti
Nakon toga kreemo u analizu pet elemenata na imanju. Analizom prirodnih
elemenata dolazi se do svih kljunih informacija za projekt. Analiza se obavlja
p r o m a t r a n j e m , mjerenjem i praenjem prirodnih utjecaja kroz idealan period
od jedne godine. Analizom se utvruju: smjerovi i intenziteti vjetrova, pogodnosti
strana svijeta, zimske i ljetne putanje sunca, sunane klopke, hladni depovi,
geoloka struktura podloge..., a na temelju tih podataka dizajnom predjela
smiljamo poloaj za izgradnju domova, gospodarskih objekata, prilaza, vrtova,
vonjaka...
VJETAR
Imanje je p o t p u n o zatieno od vjetrova. Sa sjevera ga titi pedesetogodinja

Voda je element kojeg na s a m o m

i m a n j u nedostaje u p r i r o d n o m o b l i k u .
U blizini ( 2 0 0 - 3 0 0 m) postoji neureen
izvor koji bi se m o g a o osposobiti. S a m i m
i m a n j e m ne prolazi nikakav potok, niti
ima izvora. Jedine prirodne vode su slivne
vode koje se pojavljuju u periodima veih
oborina. Takve vode su nepredvidljive,
same nalaze putove u desecima kanala
i kao takve ne predstavljaju znaajniji
resurs. N a i m a n j u e m o k o p a n j e m
bunara, skupljanjem kinice sa krovova
v o d o m i stvoriti sustav u kojem e te voc

uma bukve i hrasta, s istoka i juga dvadesetogodinja uma bagrema, a s

60

61

ENERGIJA
Imperativ ovog projekta je da bude
e n e r g e t s k i n e o v i s a n . Energiju e m o
stvarati koritenjem biomase (ogrjevno
drvo u m a s i v n i m zidanim p e i m a ) ,
sunca (pasivna solarna arhitektura,
solarni k o l e k t o r i za t o p l u v o d u i
f o t o n a p o n s k e elije za struju, solarna
kuhala) te vjetra (mala vjetrenjaa) te
proizvodnjom biodiezel goriva za
generatore i vozila.
ORGANIZACIJA
Sudionici Recikliranog imanja orga
nizirani su u nevladinu udrugu Z M A G
pod i j i m pokroviteljstvom se projekt
izvodi. I m a n j e jo n e m a s t a l n i h
stanovnika. Zemljite i kua ugovorno
su dani udruzi na koritenje na 49
godina i dio imanja je zajedniki te se s
njima tako i upravlja. Odluke se donose
konsenzusom.

svakodnevnom nivou smjestimo blie kako bi troili to manje energije. Takoer,

olakava n a m se povezivanje razliitih cjelina naeg i m a n j a , to je jedan od
glavnih ciljeva p e r m a k u l t u r n o g dizajna. N u d i m o v a m primjer zoniranja na
Recikliranom i m a n j u .
Zona 0
Z o n a 0 je stambeni objekt, d o m . U njima se odrivim obitavanjem reducira
potronja energije koritenjem suneve energije, vjetra, skupljanjem kinice,
reciklaom sivih i crnih voda. Permakulturni dizajner, Jan M a r t i n Bang je na
predavanju o ekolokom graditeljstvu u Z a g r e b u 2 0 0 5 . godine lijepo zakljuio
kako i m a m o tri koe. Jedna je o n a na n a m a . Druga je naa odjea. Trea
koa je objekt u kojem ivimo.
Zona 1
Prva zona je najblii dio oko kue gdje najvie obitavamo. Sto se tie vrta ovdje
su kulture koje t r e b a m o svaki d a n ili o n e same zahtijevaju eu brigu. Ljudi tu
i m a j u i m a l e ivotinje. Na naem i m a n j u to je ira okunica, balkoni, terase.
Tu su smjeteni elementi koji zahtijevaju svakodnevnu brigu ili se svakodnevno
koriste. M a n j i kuni vrtovi, kompostite, staklenik, rasadnik, vanjska kruna
pe...
1. OBJEKT- zajednika kua
Tradicionalna drvena gradnja s elementima pasivne solarne arhitekture.

SEKTORI
Kad se govori o sektorima u p e r m a kulturnom sustavu rije je o razmatranju
odnosa svih energija koje se kreu i koje
e se k r e t a t i s u s t a v o m . M a t e r i j a l n u
manifestaciju sektora predstavljaju
glavne ceste, putovi i staze, smjerovi
kretanja energije, vodeni tokovi,
komunikacijski protoci i t d .

2. OBJEKT - obiteljska kua

Klasino graena kua, t e h n i k a m a ekoloke renovacije pretvaramo j u odrivi
objekt.

Da bismo to manje energije gubili,

na d i z a j n d i j e l i m o u z o n e , koje
o d r e u j e m o u odnosu na nae prisustvo
u n j i m a . K a k o bi se o l a k a o d i z a j n ,
permakultura dijeli u pet zona svaki na
p r o s t o r u k o j e m s t v a r a m o , neovisno
nalazi li se on u ruralnim podrujima ili
u g r a d u . Svrha takvog zoniranja je da
objekte/funkcije koje n a m t r e b a j u na

62

63

Zona 2
Z o n a dva je zona s vrtom gdje su kulture koje zahtijevaju vie prostora, a
manje brige. I dalje je to zona gdje smo esto prisutni. Mjesto za ivotinje koje
trebaju svakodnevnu brigu. Tu se m o g u nalaziti i vonjaci, jezerca i bazeni,
proizvodni staklenici, igralita, kompostita.

Zona 5
Z o n a 5 je potpuna divljina iji resursi ne pripadaju direktno ovjeku. Svrha ove
zone je edukativne naravi, u njoj se priroda iskljuivo promatra. Tu se zbivaju
i z r a z i t o v r i j e d n i p r i r o d n i p r o c e s i (ivot d i v l j i h i v o t i n j a , r i j e t k i h p t i c a ,
razmnoavanje kukaca, rijetko bilje i slino). Sve ovo doprinosi bioraznolikosti
i odravanju tako potrebne prirodne ravnotee. U ovoj zoni smo eventualno
posjetioci, koji samo promatraju i ue. Ponekad se naziva i divljom z o n o m ,
odnosno z o n o m bez ljudskog uplitanja. Kod nekih dizajna ak se i iskljuuje
prisutnost ljudi. Z o n a pet je zona bez intervencije. O s i m u sluaju poara
naravno. O n d a n e e m o vikati po i m a n j u , joj joj gori mi zona pet, a reko mi
Mollison da u nju ne i d e m . U zemljama gdje vie n e m a netaknute prirode, ili
prirodnih stanita zona pet se stvara, ali je n a k o n toga u njoj najvanije ostaviti
biljke i ivotinje na m i r u . U g r a d o v i m a g d j e je m a l a ansa za z o n u 5,
permakulturni projekti podravaju projekte zatite uma u njihovoj blizini. Mi
na imanju i m a m o jedno idealno mjesto koje n a m je ve g o d i n a m a zona pet.

Zona 3
Z o n a tri je zona gdje i m a m o polja za itarice i panjake ukoliko drimo ivotinje.
Na Recikliranom i m a n j u namijenjena je za sustave koji se veim djelom sami
odravaju i u koje nije potrebno ulaziti ee od j e d n o m na tjedan, osim za
vrijeme sezonskih radova. To su vei nasadi, vonjaci, umski vrtovi, vea
jezerca....
Zona 4
U zoni etiri nae su aktivnosti osjetno smanjenje. Radi se o livadama ili u m a m a
gdje je veina biljaka tu prirodno, a ne od nas zasaeno. To je podruje koje
obuhvaa ume (ogrjevno i graevinsko drvo), panjake za ispau ivotinja,
podruja za skupljanje samoniklog jestivog bilja i gljiva.... Na Recikliranom
i m a n j u t r e n u t n o n e m a m o zonu 4 s obzirom na konfiguraciju terena i nau
sadanju aktivnost na i m a n j u . Z n a i , nije potrebno izmiljati zone iskljuivo da
zadovoljite f o r m u . Z n a m o da e m o sigurno imati zonu etiri kada p o n e m o
ivjeti na i m a n j u i kada se p o n e m o iriti, ali sada to nije sluaj.

64

Sad se moe ii graditi....

65

Izumiranje naftnog dinosaura

Nain na koji se o d n o s i m o prema energiji najvie e odrediti budunost svijeta.
Ve smo nauili koliko na ekoloki otisak ovisi o potronji energije, posebno
fosilnih goriva. Energija je svuda oko nas. Cesto s m o nesvjesni te injenice.
Kada j e d e m o svoj obrok vrlo rijetko se p i t a m o koliko je bilo potrebno energije
da jelo d o e na stol. Kada u p a l i m o obinu arulju, rijetko kada se z a p i t a m o je
li energija za nju dobivena o g r o m n i m destruktivnim hidroelektranama ili moda
o n i m a koje rade na ugljen i uzrokuju klimatske promjene. Na je svijet obiljeen
ratovima za resurse - voda, rudae, nafta i drugi resursi postaju temelj za
ratove i lou energiju. Z a t o je, kao nikad prije, vano kakvu energiju koristimo
za zadovoljavanje svojih potreba, na koji nain koristimo energiju, koliko je i
kako troimo. A k o nastavimo sadanjim neodrivim p u t e m loe n a m se pie.
Fosilna goriva sudjeluju u globalnoj potronji goriva s 8 0 % . Na naftu o t p a d a
vie od treine u k u p n e potronje energije, a u transportu ak 9 0 % . Do 2 0 3 0 .
godine potreba za elektrinom energijom poveat e se za dvostruko u svijetu,
najvie u zemljama u razvoju i to u kuanstvima. M e u n a r o d n a agencija za
energiju (IEA) istie kako e se globalna potronja energije do 2 0 3 0 . godine
poveati za 5 0 - 6 0 % . EU procjenjuje kako e unutar Unije do 2 0 1 0 . godine
proizvodnja struje iz elektrana sudjelovati sa ak 4 6 % u ukupnoj emisiji C 0 2 .
Transport e sudjelovati sa slijedeih 2 5 % u ukupnoj emisiji C 0 2 , ne raunajui
poljoprivredu (EC, 2 0 0 2 ) . ' Bilo koji pokuaj smanjivanja ekolokog otiska koji
ne bi ukljuivao smanjivanje koritenja fosilnih goriva bio bi unaprijed osuen
na neuspjeh.
Pretjerana ovisnost i k o n z u m e r i z a m fosilnih goriva ostavljaju g l o b a l n e
posljedice na k l i m u . Naim ivotnim stilovima nagomilali smo prevelike koliine
staklenikih plinova u atmosferi. C 0 2 u staklenikim plinovima sudjeluje s 5 0 6 0 % , od ega ak dvije treine dolazi od izgaranja fosilnih goriva. Jedna treina
dolazi od deforesterizacije i gubitka organskog materijala tla. C 0 2 se zadrava
u atmosferi do 100 g o d i n a . M e t a n u staklenikim plinovima sudjeluje s 15%.
Najznaajniji dio m e t a n a dolazi od goveeg izmeta, a emitira se uvijek kada
se organski materijal stavi u anaerobne uvjete. Premda se zadrava u atmosferi
svega 10 g o d i n a , stakleniki utjecaj molekule nekoliko je puta jaa od molekule

C 0 2 . U stotinu g o d i n u , jedna molekula m e t a n a vrijedila bi kao 1 1 molekula

C 0 2 . CFC i HCFC su odgovorni za 15% od u k u p n i h staklenikih plinova. Danas
se manje koriste zbog izbacivanja iz hladnjaka, sprejeva, klimatizacijskih ureaja
i drugdje. No i tu i m a m o problem njihove dugotrajnosti. A k o je jedna molekula
m e t a n a 1 1 puta jaa od molekule C 0 2 , o n d a je jedna molekula CFC-a jaa
nekoliko tisua puta. Ostaje u atmosferi oko 50 godina. Duikov dioksid ( N 0 2 )
sudjeluje s pet posto, u g l a v n o m od poljoprivrednih aktivnosti. T a k o e r je
potentniji od molekule C 0 2 , za nekih sto puta (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Oni svi sada
lebde iznad nas mijenjajui sastav zatitnog tkiva u atmosferi, koje se bezbroj
godina tkalo kako bi nas titilo.
Trendovi sadanjih ratova za resurse i n a f t u nastavit e se sve d o k ti resursi
upravljaju naim ivotima. Posebno e sukobi i imperijalni ratovi doi do izraaja
s obzirom da se pribliavamo vrhuncu iskoritavanja nafte i plina. to se tie
n a f t e , vie se ne piu h i m n e z l a t n o m sjaju c r n o g zlata. Najvee n a f t n e
korporacije poput Chevron Texaca ili ConocoPhillipsa, poele su priznavati
kako su im rezerve sve pliih razina, a Shell je ak i kanjen zbog n a m j e r n o g
laganja o vlastitim rezervama koje su prikazivali veima nego to jesu. Vodea
naftna korporacija Exxon i dalje pjeva ode u ast predsjednika Busha, no m o r a
se priznati kao su i sami poeli vie ulagati u kupovinu vlastitih dionica, ime ih
odravaju visokima, nego u otkrivanje novih naftnih polja kojima toliko tepaju.
O n o to z n a m o i to je injenica jest da od 23 najvee zemlje proizvoaice
nafte, ve ih je 15 dosegnulo vrhunac iskoritavanja nafte na svom teritoriju.
Izmeu ostalih tu su: SAD, Velika Britanija, Venecuela i Norveka. Zemlje
OPEC-a kukaju kako im je sve tee odravati ovu suludu glad za n a f t o m , a
neke p o p u t Indonezije priznaju kako proizvode m a n j e nego ikada. Jedino se
Saudijska Arabija grevito dri verbalnog o p t i m i z m a . M a t t h e w Simmons jedan
je od najcjenjenijih energetskih analitiara koji je g o d i n a m a prouavao stotine
slubenih d o k u m e n a t a o produktivnosti glavnih naftnih polja u svijetu, a posebno
u Saudijskoj Arabiji gdje se najvie proizvodi i gdje su najvee svjetske rezerve.
Simmons je doao do zakljuka kako vlast Saudijske Arabije lae o sposobnosti
naftnih polja na svom teritoriju da zadovolje potrebe sve gladnijih zahtjeva
naeg svijeta. Pronaao je kako ak i pri sadanjoj nedovoljnoj proizvodnji
nafte, Saudijska Arabija za vaenje 8 milijuna barela na d a n , mora upumpavati
izmeu 15 i 18 milijuna barela vode na d a n . Razlog je starost najplodnijih
nalazita kojima je potrebna d o d a t n a snaga, d o d a t n i pritisak kako bi se nafta
crpila.
Kada govorimo o smanjenju crpljenja i zaliha nafte mislimo na tzv. laku
n a f t u , koja je lako dostupna i jeftina. Vrlo esto nas naftoljupci pokuavaju
umiriti nalazitima nafte u arktikim i ledenim podrujima, u d u b i n a m a m o r a
i slinim udaljenim podrujima za koja je potrebna sofisticiranija tehnologija
te bi crpljenje bilo p u n o skuplje.
Vremenske razlike u najavljivanju vrhunca crpljenja nafte izmeu nezavisnih

P o d n c i se o d n o s e na EU s 15 l a n i c a prije proirenja 2 0 0 4 , g o d i n e .

66

67

strunjaka i zaduenih korporativno-vladinih konzultanata i agencija sve je

tanja. Dok bi vas samo prije koju g o d i n u za najavu vrhunca crpljenja nafte
optuili kako ste protivnik t e h n o l o g i j e i ljudske civilizacije, danas se gore
spomenute strane jedino razlikuju u godini za koju predviaju t a j vrhunac.
Neovisno da li e m o prihvatiti stavove prve skupine koja vrhunac smjeta u
nadolazee godine t r e n u t n o g desetljea ili druge skupine koja taj d o g a a j vidi
za 20 do 30 g o d i n a , nitko vie ne negira injenicu kako e se vrhunac dogoditi.
Nae generacije e ga sigurno doivjeti.
Ovdje je vano n a p o m e n u t i kako se pod vrhuncem crpljenja ne misli da e
nafte nestati, ve e se dosegnuti vrhunac proizvodnje nakon koje slijedi p a d .
Jasno n a m je kako e i to radikalno promijeniti nae ivote s obzirom koliko
ovisimo o nafti. Nafta e postajati sve skuplja i ukoliko se ne pripremimo to e
uzrokovati socijalne nemire nevienih razmjera, siromatvo i g l a d , lokalne
sukobe i irenje globalnih ratova. Dodatni problem pored pojave samog vrhunca
crpljenja nafte, nalazimo i u injenici kako u trenutku kada je nafte sve manje,
mi je sve vie koristimo. Bush je to lijepo objasnio kako "ameriki nain ivota
nije za pregovaranje", kada su ga ili gnjaviti s m i n o r n i m Kyoto p r o t o k o l o m .
to to znai, nauili smo u poglavlju o ekolokom otisku. EU takoer puno
troi i ovisna je o nafti, a s nadolazeom K i n o m i Indijom potronja nafte raste,
stara polja se polako gase, a bogatih nalazita je sve m a n j e . Simmons ispravno
istie kako idemo prema stanju gdje sa 7 0 % manje nafte pokuavamo zadovoljiti
150% vee potrebe.
U poglavlju o ekolokom otisku naznaili smo donekle mogunosti koje
n a m m o g u pruiti obnovljivi izvori energije, pogotovo kada bi se u njih vie
ulagalo u odnosu na fosilna goriva. Kad to kaemo mislimo na goriva koja
danas najvie koristimo: nafta, ugljen i plin. Obnovljivi izvori energije su svi oni
koji se m o g u obnoviti. To su: vjetar, sunce, voda, biomasa (drvo i ostale biljke),
geotermalna energija i ostalo. Pritom n a m m o r a biti jasno kako i neodgovorno
koritenje obnovljivih izvora energije moe dovesti do njihovog iscrpljivanja.
ume danas u g l a v n o m koristimo na neobnovljiv nain i unitavamo plua
planeta. No postoje i tehnike odrivog umarstva, gdje uma ne nestaje ve se
iskoritava o n o m brzinom kojom se i obnavlja. U t o m smislu m o g u nas ohrabriti
podaci o kretanju trendova u koritenju izvora energije:
Trendovi u koritenju energije, 1995-2001
Godinji rast u postocima

Izvor energije
Vjetar

+32

Solarni m o d u l i

+21
+4

Geotermalna energija
Hidroelektrane

+0,7

Nafta

+ 1,4

68

Izvor energije

Godinji rast u postocima

Prirodni plin

+2,6

Nuklearna energija

+0,3

Ugljen

-0,3

Izvor: URL:http://www.earth-policy.org
Ovakvi podaci nesumnjivo govore u korist obnovljivih izvora energije kada
g l e d a m o prema sutra. Obnovljivi izvori energije danas su hit, a sve im ide na
ruku da b u d u jo i hitoidniji u budunosti.
D a n a s svjedoimo p r a v o m p r o c v a t u u n u t a r sektora obnovljivih izvora
energije. A k o se zadri sadanji t r e n d rasta koritenja solarnih m o d u l a i
vjetrenjaa, do 2 0 2 0 . godine ti izvori osiguravat e 4 5 % globalnih potreba za
energijom. Energija vjetra kotala je 10 puta vie prije 20 godine, a solarni
moduli 15 puta vie prije 25 godina. Solarne elije su efikasnije za 6 0 % nego
prije 20 g o d i n a . Proizvodnja vjetrenjaa je donedavno bila najbre rastua
energetska tehnologija, ali ove g o d i n e ju je prestigla solarna energija. Jo
p o e t k o m stoljea elektrina energija dobivena energijom vjetra postala je
jeftinija od elektrine energije dobivene iskoritavanjem ugljena, a predvianja
istiu kako e ubrzo kotati manje i od energije iz nuklearnih elektrana. Danska
dobiva 15% svoje energije od vjetra, sjeverna njemaka pokrajina SchlesvvigHolstein 19%, a panjolska pokrajina Navarra 22%. U panjolskoj je donesen
zakon koji nalae kako se sve nove zgrade moraju opremiti solarnim kolektorima.
Obnovljivi izvori energije unato svim otporima fosilnih lobija zauzimaju sve
vee mjesto u naim ivotima i to je trend koji e se nastaviti. To je navuklo
m n o g e da objave kako se blii d o b a eko-efikasne industrije. Lester Brown
( 2 0 0 1 ) , direktor Earth Policy Institute istie kako je d a n a n j a e k o n o m i j a
neodriva, ali vjeruje kako je m o g u a e k o n o m i j a koja respektira principe
ekologije. Dapae, smatra kako je d u g o r o n o neodriva ekonomija n e m o g u a .
Slino misle i kreatori p o j m a "prirodni kapitalizam" Paul Hawken, A.B. Lovins
i L.H. Lovins. Ovi su autori u istoimenoj knjizi istaknuli naznake pojavljivanja
kapitalizma koji prirodne resurse i okoli uzima kao temelj odravanja ukupne
ekonomije, a ne resursom koji je neograniena potrona r o b a " ( 1 9 9 9 : 9 ) .
Nadalje istiu kako oni koji nee moi u budunosti koristiti prirodni kapital,
jer su ga unitili u prolosti ili ga jo uvijek podreuju financijskom, imati e
velika ogranienja na budui ekonomski razvoj. Smatraju kako n a m se pred
nosom odvija nova velika revolucija u proizvodnji, ali prije svega o n a je
n e m o g u a bez r e k o n c e p t u a l i z a c i j e sustava ( p o l i t i k o g , e k o n o m s k o g ,
obrazovnog...) po ijim pravilima proizvodimo i ivimo, jer prirodni kapital je
ekonomski neprocjenjiv. Lester Brown ( 2 0 0 1 : 9 1 ) ak istie kako m o e m o
poeti s obrazovanjem za profesije 2 1 . stoljea, gdje s obzirom na razvoj,
ulaganja i nadolazee potrebe nee biti nezaposlenih. Te profesije su inenjeri

69

recikliranja, hidrolozi, akvakulturni veterinari, ekoloki ekonomisti i arhitekti,

geotermalni geolozi, inenjeri turbina za vjetrenjae i metereolozi specijalizirani
za vjetrove, mehaniari bicikala, inenjeri umarstva te strunjaci za planiranje
o b i t e l j i . 2 Po Brownu ( 2 0 0 1 : 89) ukoliko se prihvate principi eko-ekonomije
moemo sa zadovoljstvom poeti mahati jedno veliko z b o g o m kopanju ugljena,
n u k l e a r n i m e l e k t r a n a m a , nekontroliranoj sjei u m a , iskoritavanju n a f t e ,
porastu u proizvodnji a u t o m o b i l a te jednokratnim proizvodima. To je dakle
temelj te nove m a g i n e rijei eko-efikasnost, pri e m u se dakle inzistira da
ekonomija nije (dugorono) efikasna ukoliko ne usvaja ekoloke principe po
Brownu ili ukoliko ne shvaa i prihvaa neprocjenjivu vrijednost prirodnog
kapitala po H a w k e n u , A.B. Lovins i L.H. Lovins.
Ipak, t r e b a m o biti svjesni kako je procvat obnovljivih izvora energije jo
uvijek m a l o g i ogranienog dosega. Kao to s m o rekli, ak 8 0 % energije se i
dalje dobiva od fosilnih goriva. Prema p o d a c i m a M e u n a r o d n e agencije za
energiju (IEA) u proizvodnji energije sudjeluju: nafta 34,8%, ugljen 2 3 , 5 % i
plin 2 1 , 1 % . Na nuklearnu energiju o t p a d a slijedeih 6,8%.
Obnovljivi izvori energije (bez velikih hidrocentrala) zajedno zauzimaju svega
4% od ukupne proizvodnje energije ( R E N 2 1 , 2 0 0 5 ) . Zanimljivo je da se od
toga gotovo pola (44%), odnosi na zemlje u razvoju. Koritenje vjetra za energiju
ini svega 1 % ukupne potronje energije, a u SAD-u m a n j e od 1 %. Kao najvei
potroa SAD dobiva 2 2 % struje iz nuklearnih elektrana, a 5 5 % iz elektrana na
ugljen.
ini se da je "business as usual" m a n t r a jo uvijek jaka, jer nema d r u g o g
razloga da se u obnovljive izvore energije ne investira p u n o vie. T r e b a m o
znati d e m i s t i f i c i r a t i esta o p r a v d a n j a k a k o obnovljivi izvori energije nisu
konkurentni o n i m a koji nemjerljivo vie zagauju okoli. Konkurencija je teka
rije kada vlade u svijetu godinje subvencioniraju naftnu industriju i industriju
nuklearne energije s oko 3 0 0 milijardi dolara. Trokovi vojnog osiguranja naftnih
nalazita u stranim zemljama kotaju SAD-a 57 milijardi dolara poreznog novca
godinje. N a f t n e korporacije dobiju porezne olakice za jo 4 milijarde dolara,
a ekoloki trokovi su 45 dolara po barelu nafte. I tako i m a m o jeftinu n a f t u .
U k u p n a svjetska ulaganja u obnovljive izvore energije su svega 20 milijardi
dolara. To znai da SAD godinje vie plati vojsci da uva osvojena naftna
polja, nego to su godinja ulaganja u sve obnovljive izvore energije. Prema
p o d a c i m a Worldwatch Institutea potrebno je svega 6 6 0 milijuna dolara da se
solarna energija uini p o t p u n o k o n k u r e n t n o m energiji dobivenoj od
iskoritavanja fosilnih goriva, to je svega 0 , 5 % ulaganja naftnih korporacija u

istraivanja i proizvodnju krajem '90-ih. Kao gotovo i svi najvei problemi u

svijetu i ovo je pitanje politike volje i odluke, a ne ekonomije ili efikasnosti. 3
Po McBurnevu ( 1 9 9 8 : 5) biznis juri pravocrtnom linijom nemajui se vremena
ni osvrnuti i pogledati kakve posljedice ostavlja, a u prirodi je sve ciklino, sve
se vraa i kao meupovezano ini jedan sistem koji tei ravnotei. Ovdje se ne
vjeruje kako je eko-efikasnost uope realan t e r m i n , jer nije problem u bolje,
ve u manje. Istie se da ukoliko " u z i m a m o vie nego li n a m treba, u z i m a m o
od nekoga d r u g o g a , od budunosti ili od okolia i drugih vrsta".' 1 T i m e se sva
nadanja o eko-efikasnosti kao m a g i n o m tapiu koji e rijeiti nae dananje
ekoloke probleme rasplinu u trajanju jedne fejk reklame gdje plavetni kitovi
plivaju na krilima naftnih kompanija ili gdje gladna djeca slau nasmijeene
figurice G M O h r a n o m . Vjeito lano pitanje: "Koji e energent zamijeniti naftu?"
samo nas i dalje ostavlja nagomilanih krmelja, n a p u m p a n e sanjivim n a d a m a
dok t a p k a m o u mjestu.
Pogledajmo sada koja n a m sve rjeenja nude tehno-fix spasitelji:

Jo nafte, makar i teke nafte

Premda se danas gotovo svi relevantni subjekti slau kako e d o b r a n o prije
polovice ovog stoljea iscrpljivanje nafte dosegnuti svoj vrhunac, uporno se
pokuava stvoriti d o j a m kako nafte ima u nedogled. To je sve nevjerojatnije
budui da i dosadanji izvori sve vie tekaju pred pretjeranim iskoritavanjem.
Naime, sadanja nafta ima i naziv laka nafta u smislu da je lako doi do nje.
Naftu do koje je tee d o i , jer je u d u b i n a m a , na ledom okovanim podrujima
i slino, nazivamo tekom n a f t o m . Teka nafta pokuava se prikazati kao
dovoljna podrka, pa i zamjena sadanjoj potronji lake nafte. Osoba koja se
proslavila izjavom da e energetski p r o b l e m rijeiti nova nalazita n a f t e i
iskoritavanje na Aljaski, a ne nekakvo ouvanje i tednja energije, ima i m e Dick Cheney.
Jedno od tih spasonosnih rjeenja trebao bi biti i katranski pijesak. Katranski
pijesak p u n bitumena trebao bi nas uvjeriti kako jeftine nafte ima t a m o gdje je
i n e m a . Troe se plahte i plahte papira kako bi se ovakav oblik iskoritavanja
nafte proglasio spasonosnim rjeenjem. To ide do te mjere da se Kanada ija
pokrajina Alberta obiluje katranskim pijeskom proglaava novom n a f t o n o s n o m
silom (Driessen, 2 0 0 3 ) . No nigdje se ne kae kako se radi o jako s k u p o m
biznisu, s o g r o m n i m ulaganjima energije, da ne s p o m i n j e m o uasne posljedice
po okoli prilikom same proizvodnje. Bitumen istimo od zemlje, i o d v a j a m o
' Kritika e s t o istie k a k o b i n a m b i l o p o t r e b n o postaviti s o l a r n e m o d u l e n a 2 0 0 0 0 0 e t v o r n i h
k i l o m e t a r a a k o b i s m o htjeli d o b i t i istu e n e r g i j u k a k v u d a n a s d o b i v a m o o d fosilnih g o r i v a , ali d a

' U WWF-US su izradili s t u d i j u u kojoj su pokazali k a k o bi p r i h v a a n j e Kyoto p r o t o k o l a i p r e b a c i v a n j e

d a n a s i m a m o s o l a r n i h m o d u l a d a p o k r i j u svega 1 0 e t v o r n i h k i l o m e t a r a . Pri t o m s e d a k l e r j e e

p r o i z v o d n j e e n e r g i j e s u g l j e n a i n a f t e na o b n o v l j i v e izvore e n e r g i j e m o g l o rezultirati sa 7 5 0 0 0 0

postavlja p i t a n j e zato i h i m a m o t a k o m a l o ? Z a p o d a t a k vidjeti D a v i d G o o d s t e i n ( 2 0 0 4 ) O u t o f

n o v i h r a d n i h m j e s t a do 2 0 1 0 . , a 1,3 m i l i j u n a do 2 0 2 0 . g o d i n e . Do slinih rezultata doli su i u

G a s - T h e End o f t h e A g e o f O i l , N e w York: W . W . N o r t o n & C o m p a n y Inc.

Vidjeti C h r i s t o p h e r Plant & J u d i t h Plant ( 1 9 9 1 ) G r e e n Bussiness - Hope or Hoax, D e v o n : G r e e n

R e d i f i n i n g Progressu s 1,4 m i l i j u n a novih r a d n i h m j e s t a uz 5 0 % s m a n j e n j a z a g a e n j a k o j e d o v o d i

do klimatskih promjena (NRDC, 2 0 0 5 ) .

Books: 8.

70

71

od duika i sumpora kroz zahtjevan proces ubacivanja velikih koliina vode i

vodika. Takoer se o g r o m n e koliine tla miniraju i "raiavanju". Dvije t o n e
zemlje se minira kako bi se dobio svega jedan barel nafte (158,8 litara). Najbolje
je iskreno opisao ovaj sluaj Neil Camarta, potpredsjednik Shellove podrunice
u Kanadi, specijalizirane za proizvodnju nafte iz katranskog pijeska: "Ova nafta
je sranje" (Hali, 2 0 0 5 ) . Kae Camarta i krene n a m prodavati to to je rekao.
Slinog statusa je i nafta koja se dobiva iz kriljevca sa svim b l a g o d a t i m a
miniranja, velikih energetskih trokova, dodavanja vode i vodika te o g r o m n i h
koliina kancerogenog o t p a d a . Sadanje tehnike vaenja nafte iz kriljevca
emitiraju etiri puta vie staklenikih plinova od vaenja lake nafte.

Plin
Premda je plin kao fosilno gorivo ii od nafte i ugljena, sve se ee spominje
i njegov vrhunac proizvodnje. S t i m e se posebno sresti najvei potroa, a to
su SAD. Procjene za plin istiu kako na globalnoj razini jo 20 do 30 godina
nee doi do pada proizvodnje. No, problem je u t o m e to je plin najpogodniji
za regionalnu ili nacionalnu upotrebu, o d n o s n o najjeftinije ga je distribuirati
k o p n e n i m p u t e m kroz plinovode. Proizvodnja plina u SAD-u pada za 5%
godinje, a ak je i donedavni direktor Exxona Lee Raymond na Reuters En
ergy Sumitu u lipnju 2 0 0 5 . godine priznao kako je proizvodnja plina u SAD-u
dosegnula svoj vrhunac. Ne treba nas uditi to, premda u sjeni nafte, cijena
plina takoer raste. Sto to znai u trenutku kada se 6 0 % kuanstva u SAD-u
grije na plin, ne treba previe razglabati. D a p a e , taj postotak raste pa vie od
7 0 % novih stambenih zgrada ima grijanje na plin. Da ironija bude vea, kako
bi se zadovoljili ekoloki standardi do 2 0 0 2 . godine 9 0 % svih novoizgraenih
elektrana bilo je na plin.
Plin se p u n o tee i skuplje transportira bordovima preko oceana. Za to je
potrebno uskladititi plin visokom t e h n o l o g i j o m , a potrebno je prilagoditi i luke
za prihvat i daljnju distribuciju takvog plina, to sve poskupljuje njegovu cijenu.
T a k o da e kao zamjena i od industrije i politike hvaljeni LNG (liquid natural
gas - tekui prirodni plin) ostati jo s a m o j e d n o p r e n a p u h a n o tehnoloko
rjeenje. N a i m e , u o v o m trenutku svega je etiri luke u SAD-u koje su sposobne
obaviti prihvat i distribuciju takvog plina. T a k o dopremljen plin 2 0 0 3 . godine
pokrivao je svega 2% dnevne potronje u SAD-u. Do kraja desetljea oekivani
rast u u k u p n o m udjelu LPG-a nee dosei niti 6% (Pfeiffer, D.A., 2 0 0 5 ) .

postupci proizvodnje nafte iz ugljena, u e m u najvee iskustvo imaju Njemaka

i Juna Afrika.

Nuklearna energija
Nuklearna energija je dobila svoj z a m a h n a k o n pojave naftnih okova u ' 7 0 ima. Pojedine zemlje poput Francuske veinu svoje struje dobivaju iz nuklearnih
elektrana. U SAD-u sudjeluju u ukupnoj proizvodnji energije sa 2 2 % . Na svjetskoj
razini proizvode 6,8% elektrine energije. Lobi koji zagovara nuklearne elektrane
esto zaboravlja spomenuti nekoliko injenica. Premda t o k o m rada nuklearnih
elektrana, struja dobivena iz njih nije skupa, u raunicu nikada nisu ukljueni
o g r o m n i trokovi izgradnje takvih postrojenja, a u budunosti i odravanja
sigurnosti. Prema studiji organizacije New Economics Foundation, upravo zbog
dravnih i drugih subvencija nuklearnoj industriji cijena kasnije struje je m a n j a
od realne. 5 Takoer, Paul M o b b s autor knjige Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) istie
kako se d o n e d a v n o smatralo kako su zalihe urana neograniene u smislu
potreba nuklearne industrije, ali da zadnja istraivanja opovrgavaju ta nadanja.
Ovakve elektrane ne u b r a j a m o u one iji rad doprinosi klimatskim p r o m j e n a m a ,
pa se tu kriju vjerojatno sulude tvrdnje kako se radi o ekolokoj energiji. M n o g i
zastupnici nuklearnog lobija kriju podatak, kako m o e m o govoriti o nepostojanju
emisije staklenikih plinova za vrijeme rada elektrane, to se nikako ne moe
tvrditi za u k u p n o potroenu energiju p o t r e b n u da se iskopa, procesuira te
distribuira gorivo za nuklearnu elektranu.
Ostaje vjeiti problem radioaktivnog o t p a d a ostaje kao nerjeiv problem u
svijetu sa 4 0 0 0 reaktora, osim a k o kao rjeenje ne prihvatimo pretvaranje t o g
otpada u b o m b e s osiromaenim u r a n o m to siju smrt po svijetu od bive
Jugoslavije do Iraka. S obzirom na cinizam najmonijih korporacija m o e m o
izraziti uenje to ve neka od grupacija za irenje nuklearne energije nije
prijavila takav postupak kao doprinos odrivom razvoju - sektor recikliranje.

Nuklearna fuzija
N u k l e a r n a fuzija je sveti Gral t e h n o l o k i h rjeenja za d a n a n j i p r o b l e m
energetskih resursa. Takva energija bi bila nevjerojatno efikasna i jeftina. M a l i
problem je to jo uvijek nismo niti blizu stvaranja takve energije u stabilnom
obliku. Nuklearna fuzija je jo uvijek slatki sanak koji kota puno novaca uz
rezultate koji su daleko od bilo kakve primjene. Problem je to jedan izotop
vodika treba zagrijati na sto milijuna stupnjeva celzijusa kako bi se dobila tzv.

Ugljen

plazma,

Trenutno se ne nalazi na listi ugroenih energetskih vrsta. No t i m e nije nita

eksperimentiranjem najdalje otilo unutar projekta ITER (International Ther

vie prihvatljiviji za koritenje. Radi se o najprljavijem obliku fosilnih goriva.

monuclear Experimental Reactor) koji je vrijedan est milijardi dolara. ak a k o

Pritom je opasan ne s a m o za one koji ga iskapaju, ive u blizini odlagalita

projekt i uspije, iri oblici koritenja najavljeni su za 50-ak godina.

ali

koja

ima

izrazito neuhvatljiv karakter. T r e n u t n o se s

otpada od njegove proizvodnje, ve i za cijeli svijet, jer njegovo izgaranje emitira

najveu koliinu zagaenja. Pored termoelektrana na ugljen, sve su ei i

72

Vidjeti U R L : h t t p : / / w w w . n e w e c o n o m i c s . o r g / g e n / n e w s _ m i r a g e a n d o a s i s . a s p x ( 1 3 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .

73

Velike hidroelektrane
Energija vode je obnovljiv izvor energije, ali velike hidroelektrane ne predstavljaju
odriv i ekoloki nain proizvodnje energije. Hidroelektrane se vrlo esto eli
utrpati u obnovljive izvore energije, premda velike hidrocentrale uzrokuju nemali
broj ekolokih i socijalnih problema. Prema m e u n a r o d n o j komisiji za svjetske
brane (ICOLD), brana se smatra velikom ako ima 15 m od temelja. A k o su
brane visoke izmeu 5 i 15 metara, a i m a j u rezervoar vei od 3 milijuna m 3 ,
takoer ih klasificiramo kao velike brane ( M i r a l e m , 2 0 0 4 ) . M o e m o rei i kako
su velike brane one koje imaju snagu veu od 10 M W . Istraivanja su pokazala
kako se prilikom izgradnje velikih brana oslobaaju velike koliine C 0 2 , zbog
krenja uma i poplavljivanja dolina. Takoer se emitira i m e t a n , jer biljke
trule pod naplavljenom v o d o m u a n a e r o b n i m uvjetima. Dodatno se unitava
bioraznolikost i itavi ekosustavi. Ukoliko n a m je zaista stalo do odrivosti,
nikada ne smijemo zanemariti socijalne posljedice odreenog djelovanja. Do
danas je zbog izgradnje velikih brana iseljeno nekoliko desetaka milijuna ljudi.
Samo zbog velikih hidrocentrala koje je financirala Svjetska banka iseljeno je
vie od 10 milijuna ljudi. Da se te ljude shvaa kolateralnim tetama lanog
progresa govori i podatak kako sama Svjetska banka u svom izvjetaju iz 1994.
godine Resettlement a n d Development istie pogoranje ekonomskog stanja
za "veliku veinu mukaraca, ena i djece koji su preseljeni zbog projekata
f i n a n c i r a n i h od strane Svjetske b a n k e " bez ikakve d i r e k t n e koristi od t i h
projekata. Istovremeno e Svjetska banka u reklamiranju svoje politike ekoloki
svjesnom i zelenom, hvaliti se kako iz godine u g o d i n u poveava svoja ulaganja
u obnovljive izvore energije. Istovremeno nee rei kako se od tih projekata
ak 6 0 % odnosi na financiranje gradnje velikih brana.

energetski resurs koji e rijeiti sve nae probleme preko noi, ostajemo tupi
potroai, a ne aktivni graani i graanke. Pardon, i aktivni seljaci i seljanke.
To je poruka kako je zapravo sve u redu, kako m o e m o i dalje b a h a t o koristiti
n a f t u , jer e se i o n a k o p r o n a i z a m j e n a p r e d a n i m i n e s e b i n i m r a d o m
k o r p o r a c i j a , drava i z n a n s t v e n i k a . O v i m e n a r a v n o ne e l i m o rei kako
s m a t r a m o nepotrebnima, a jo m a n j e nekorisnima znanstvena istraivanja i
tehnoloke inovacije. Dapae, no traenjem rjeenja problema energetske krize
izvan nas samih najobinije je zavaravanje. No s d r u g e strane, odlina je vijest
to upravo u n a m a s a m i m a i m a m o znanje i vjetine kako proizvesti i koristiti
energiju p o m o u obnovljivih izvora. I m a m o aktivizam koji stvara energiju.
Energija za raju. Od ljudi ljudima. Vrijeme je da u p o z n a m o priu uradi sam
zeleno.

S d r u g e strane, u b o g a t i m z e m l j a m a primjeuje se trend dekomisije ili

micanja velikih brana zbog njihovih negativnih ekolokih utjecaja. U SAD-u se
tijekom '90-ih zapoelo s m i c a n j e m nekoliko stotina brana, to i nije veliki broj
u o d n o s u na u k u p n i , ali predstavlja t r e n d koji je u porastu (WWI, 2 0 0 2 ) .
Trenutno se u svijetu dobiva 5,7% energije od hidroelektrana.
Naravno, u ekolokim krugovima se podravaju male brane, vodenice i
potoare. Ovdje isto naglaavamo kako i o n e neovisno o svojoj malenkosti
trebaju biti paljivo smjetene u prostor u odnosu sa p r i r o d o m i u dogovoru s
lokalnom zajednicom s obzirom na njihove potrebe i nain ivljenja. Ukoliko
se ne pazi na t o , i m a l e brane m o g u imati negativne socijalne i ekoloke
uinke kao to je uvijek sluaj s velikim b r a n a m a .
Svo ovo p r o p a g a n d n o p u m p a n j e tehnolokih rjeenja za dananji energetski
problem zanemaruje prvotni uzrok t o g p r o b l e m a . Dananja energetska kriza
nije nastala jer koristimo neefikasne resurse, ve zato to ih troimo neefikasno
i rastrono. M o e m o zakljuiti kako sva ta preokupacija da p r o n a e m o neki
novi i spasonosni izvor energije zapravo i i m a cilj da nas ostavi zatvorene u
svijetu neodrive potronje. Pasivnim e k a n j e m da netko drugi otkrije novi

74

75

od bilo kojeg izvora fosilnih goriva. S a m i m t i m e smo v a m duni dati i poziciju

Z M A G - a kada openito g o v o r i m o o obnovljivim izvorima energije. Jasno je da
u t r e n u t k u kada n a m je svijet obiljeen sukobima i ratovima za neobnovljive
resurse, t r e b a m o podrati svaki p o m a k p r e m a veem koritenju obnovljivih
izvora energije. Obnovljivi izvori energije su upravo rjeenje zato to predstavljaju

Zelena energija

decentralizirane sisteme i gotovo svugdje prisutne besplatne resurse. No ve je

i sad jasno kako s m o u Z M A G - u p u n o skloniji jednostavnijim energetskih
sustavima. Takvi sustavi zovu se primjenjivim t e h n o l o g i j a m a , dakle uz malo
novaca i poneto znanja m o g u e je da ih svatko primijeni. Pored ekolokih

Kada v a m netko spomene obnovljive izvore energije, vrlo je vjerojatno da ete

prvo pomisliti na nizove velikih vjetroelektrana, solarne elektrane ili benzinske
p u m p e koje prodaju biodizel. I sve OK. Mi vas ipak elimo odvesti korak dalje
i nauiti kako da sami napravite veinu tih stvari.
Kao to smo ve n a p o m e n u l i , ekoloki otisak je u o v o m trenutku najrealniji
pokazatelj k a k o se o d n o s i m o p r e m a p r i r o d i i jedni p r e m a d r u g i m a . N o ,

pitanja, jako su vani i odnosi m o i i kontrole. M o r a m o biti svjesni kako je

m o g u e da se ogranii i monopolizira koritenje i obnovljivih izvora energije.
Ukoliko neka korporacija kontrolira solarnu elektranu k o j o m d o b i v a m o struju,
odnosi moi ostaju nepromijenjeni. U o v o m t r e n u t k u m e u prvih deset najveih
korporacija solarne o p r e m e nalazimo i takve miroljubive i zelene firme kao to
su BP Solar, Shell Solar, Mitshubishi Electric, RWE Schott Solar i druge.

istovremeno ekoloki otisak n a m nudi i odgovore k a m o i kako krenuti da ga

Energija sunca moda je slobodna, svuda i za sve, ali kroz kontrolu znanja

s m a n j i m o . D o v o l j n o n a m j e p o g l e d a t i t a b l i c u e k o l o k o g otiska razliitih

i tehnologije koje o m o g u u j u njeno pretvaranje u iskoristivu energiju, prirodna

energetskih resursa:

sveprisutnost sunca postaje u m j e t n o ograniena. Bilo bi zaista loe zakljuuju

Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 : 2 0 7 ) kada bi umjesto podravanja lokalne samo-

Izvor energije

Produktivnost (u
gigadulima po ha
u godinu dana)

Otisak za 100 gigadula

u godinu dana u ha

80

1,25

odrivosti i neovisnosti, solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i postali sredstvo

centraliziranih sistema. Biti ovisan o solarnim m o d u l i m a koje kontrolira BP ili
Shell nije alternativa ovisnosti o nafti koju kontroliraju BP ili Shell. U biti tih
korporacija je profit i kontrola na tritu, stoga nas ne treba uditi to postoji

Fosilna goriva (zamjena)

mogunost da i odreene sektore obnovljivih izvora energije gurnu u t o m smjeru.

Etanol

Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) navode kako je na primjer Clinton podravao vie

od Busha starijeg investiranje u obnovljive izvore energije, ali se radilo o

C 0 2 apsorpcija (ume)

100

1,0

zamjena biomasom

80

1,25

razvoja obnovljivih izvora energije d o v o l j n o govori p o d a t a k da su najjae

1000

0,1

energetske korporacije u Kaliforniji predloile 2 0 0 3 . g o d i n e poveanje poreza

150-500

0,2 - 0,67

15000

0,0067

do 40000

0,0025

1000

0,1

12500

0,008

Hidro-elektrane (prosjek)
nii tok
visoke
Solarni kolektori
Solarni moduli
Vjetar
Izvor: Wackernaegel & Rees, 1996: 69.

subvencijama velikim energetskim k o r p o r a c i j a m a . Koliko je njima stalo do

na o t k u p elektrine energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, i m e bi se

takvi sistemi m a n j e isplatili. M n o g i strahuju kako se upravo korporacije iz
n a f t n o g , energetskog i drugih sektora koji ne doprinose zatiti okolia, spremno
stvorile teren zelenog kapitalizma. Dapae, svjedoci smo kako korporacije koje
kontroliraju trite fosilnih goriva poinju kontrolirati i trite obnovljivih izvora
energije. M o e m o izraziti strah kako e se t i m e rast ekolokih alternativa usporiti,
sve d o k fosilna goriva donose profit.
U o v o m trenutku n a m se ini kako bi bilo zaista suludo i n e m o g u e da

To znai da hektar prosjene ume moe godinje upiti emisiju C 0 2 jednaku

100 gigadula fosilnog goriva. Iz ovih izrauna jasno je kako upravo koritenje
obnovljivih izvora energije, posebno solarnih kolektora i vjetrenjaa, moe biti
jedno od najboljih alata za smanjivanje ekolokog otiska. No, moemo slobodno
zakljuiti kako gotovo svi obnovljivi izvori energije i m a j u manji ekoloki otisak

76

netko ogranii ili patentira energiju sunca ili vjetra, ali ne zaboravimo kako
n a m je isto t a k o bilo n e m o g u e do prije svega nekoliko g o d i n a da netko
patentira stoljeima prisutne biljke i njihova ljekovita ili korisna djelovanja.
Danas biotehnoloke korporacije gdje g o d stignu patentiraju itave biljke ili
njihova korisna svojstva. T i m e im je kroz W T O otvoren put prema privatizaciji

77

znanja koja su ljudi stoljeima prenosili iz generacije u generaciju na korist

svima. Korporacija Bechtel koja se bavi e n e r g e t i k o m i graditeljstvom je u
bolivijskom g r a d u C o c h a b a m b a dobila pravo na pitku vodu i vodoopskrbu
grada. N o , Bechtel je dobio i pravo na vodu iz bunara. Objanjenje je bilo
kako bi ta voda zavrila u vodoopskrbnom sustavu da je ne pokupe bunari, pa
je o n d a logino da se plati za to skupljanje. Bechtel je dobio pravo na kiu(?!).
Tek n a k o n velikih prosvjeda, voda je vraena u ruke onih kojima i pripada ljudi. T r e b a m o biti svjesni kako emo se kao i za ljudska, enska, radnika i
druga prava, trebati (iz)boriti i za pravo na obnovljive izvore energije. Neoliberalni
kapitalizam je uao u svoju najbrutalniju fazu kada nas se polako i perfidno
navikava da resursi i usluge koji su prije bili dostupni svima (voda, obrazovanje,
zdravstvo i drugi) postaju sve vie privilegirani za bogatu elitu i tretiraju se kao
najobinija roba, a ne ljudsko pravo svake osobe na planeti. Potrebno je da
zajedno s naim susjedima, kroz zadruge i gradska vijea, inicijative odozdo i
aktivistike organizacije, stvorimo uvjete za primjenu obnovljivih izvora energije
na l o k a l n o m nivou. Danska n a m ovdje moe biti svijetli primjer, budui da je
t a m o 8 0 % k a p a c i t e t a za proizvodnju vjetra u r u k a m a individualnih
poljoprivrednika i poljoprivrednih kooperativa. Stoga n a m se i ovdje ponavlja
najvanija potreba za edukacijom, razmjenom znanja i vjetina te m e u s o b n i m
p o m a g a n j e m . Organizirajmo festivale stvaralatva! Dijelimo slobodno!

Energija sunca
Koritenje suneve energije, iako je u porastu, jo uvijek se smatra alternativnim
n a i n o m proizvodnje energije, a potencijal koji predstavlja iskoriten je u toliko
maloj mjeri da je to s r a m o t n o ! Paradoksalna je injenica da je tehnologija za
koritenje solarne energije poznata ve tisuljeima. Na primjer, za A r h i m e d a
se tvrdi da je 2 1 4 . godine prije Krista, kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu, uz
p o m o zrcala i sunca zapalio neprijateljske brodove. U Plutarhovim spisima
moe se nai podatak da su vestalinke u vrijeme N a u m e Pompilija (714-671
g. p. K.) za paljenje vatre koristile konine m e t a l n e plitice kojima su reflektirale
suneve zrake u jednu t o k u . Ista tehnologija se danas koristi kod solarnih
kuhala. Ve 1699. godine na Francuskoj akademiji znanosti eksperimentiralo
se sa sabirnim staklima promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenje
keramikih masa i raznih metala. T a k o e r su konstruirani ureaji s kojima se
mogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m, a s udaljenosti od 39 m
m o g l o se taliti olovo. U Parizu je 1882. godine konstruiran prvi parni stroj
pogonjen energijom sunca. Sastojao se od velikog parabolinog zrcala povrine
3,8 m 2 u ijem se fokusu nalazio parni kotao. Dobivena para je pokretala
parni stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. U SAD-u je 1868. godine
sagraen slian ureaj koji je bio sposoban razviti snagu od 2,5 konjske snage.
Koritenje s o l a r n i h k o l e k t o r a p o e l o je jo k r a j e m 19. stoljea. Solarni
fotonaponski moduli su se poeli koristiti ve u drugoj polovici 19. stoljea, a u
' 5 0 - i m a su se poeli primjenjivati u smjeru u k o j e m ih d a n a s koristimo i
razvijamo.
Ovo su samo neki od m n o g o b r o j n i h primjera kako su ljudi kroz povijest
pokuavali iskoristiti tu silnu koliinu energije. Na alost, pojavom jeftinih fosilnih
goriva panja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarna
energija gotovo da pada u zaborav. Danas je savren trenutak da se o k r e n e m o
prema "alternativnim" t e h n o l o g i j a m a , unaprijedimo ih i uinimo
konkurentnima.
Suneva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. N e k i m a u veoj
m j e r i , a n e k i m a u m a n j o j , ovisno o k l i m a t s k o m p o d n e b l j u , ali a k i u
najsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi se
trebalo razmiljati o t o m e kako iskoristiti ovaj oblik energije. Za vrijeme sunanog
dana, na svaki kvadratni metar osunane povrine prosjeno pristie energija

78

79

od 1000 W. Sunce alje energiju veu od svih zaliha fosilnih goriva.

Kada govorimo o energiji u fizikalnom smislu, ograniavaju nas dva zakona
termodinamike:
1. Z A K O N
Energija se ne stvara niti unitava. O n a se s a m o moe pretvoriti iz jednog
oblika u drugi.
2. Z A K O N
Kada se energija pretvara, uvijek se mijenja iz efikasnije u manje efikasnu.
(Whitefield, 2 0 0 4 ) .
T e r m i n "emergy" dolazi od spajanja rijei " e m b o d i e d energy" - "energije
koja je utjelovljena". To je ukupna koliina energije i materijala koji se koriste
tijekom ivotnog ciklusa odreenog proizvoda ili usluge. Pod ivotnim ciklusom
misli se na proizvodnju, transport, skladitenje i odlaganje.
Emergy nas ui da ne z a n e m a r u j e m o troenje energije koje ne vidimo g o l i m
o k o m potroaa. Pritom se dakle javlja svijest o t o m e kako pojedinu energiju
treba iscrpiti/uzeti, zatim transportirati, zatim uskladititi i na kraju koristiti. Mi
u g l a v n o m volimo misliti kako postoji samo ovo posljednje. Sva ta etiri nivoa
vezana za energiju usporeuju se s o n i m kada r a u n a m o koliko n a m odreena
vrsta energije donosi, odnosno koliko s m o energije dobili za koritenje.

Solarna kuhala i penice

Jedan od najjednostavnijih naina da se energija sunca iskoristi prua n a m
ova p r a k t i n a t e h n o l o g i j a . Kljuni e l e m e n t solarnog kuhala je zrcalo
parabolinog oblika. O n o ima svojstvo da kada se okrene prema suncu reflektira
suneve zrake u jednu t o k u - fokus. O k o zrcala se o b i n o izradi konstrukcija

koja o m o g u a v a okretanje ureaja prema suncu, sa stalkom za lonac koji se

nalazi u fokusu zrcala. Solarna kuhala se m o g u koristiti za kuhanje, pa ak i
prenje hrane. Koritenje je vrlo jednostavno - lonac se stavi na stalak i cijelo
se kuhalo okrene prema suncu. Budui da se kut sunca mijenja, bitno je za
vrijeme kuhanja svakih 1 0 - 1 5 minuta okrenuti kuhalo prema suncu.
Kao reflektirajua povrina m o g u se koristiti razni materijali - od obine
kuhinjske aluminijske folije, komadia zrcala, poliranog metala, raznoraznih
samoljepivih zrcalnih folija, pa do posrebrenih ili kromiranih metalnih povrina.
Takoer je m o g u e kao parabolu koristiti odbaene satelitske antene, i m e
n a m solarno kuhalo zaista postaje jako jeftini i jednostavni proizvod. T o t a l n o
je super pobrati hranu iz vrta i spremiti neto fino na solarnom kuhalu. Veliina
solarnog kuhala moe varirati, ovisno o snazi koju elimo postii. Ve p o m o u
manjeg kuhala, promjera 50 do 100 cm m o e m o skuhati manje koliine hrane.
Veliina kuhala nije n i i m o g r a n i e n a . Najvee solarno kuhalo na svijetu
promjera 15 metara nalazi se u Indiji, u ekogradu Auroville, a koristi se za
zagrijavanje vodene pare koja se koristi za kuhanje. Po s u n a n o m vremenu
ovo kuhalo je sposobno kuhati za preko 1000 ljudi.
Drugi princip koritenja suneve energije za pripremanje hrane predstavljaju
solarne penice. Princip rada solarnih penica bitno je drukiji od kuhala.
Penica se sastoji od izolirane komore ija je jedna stjenka staklena. Staklena
strana se okrene prema suncu te se na taj nain postie efekt staklenika zrake svjetlosti prolaze kroz staklo, udaraju o stjenke komore koje su crne da bi
se poveala apsorpcija te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljena
ispod stakla. Da bi se poveala efikasnost i brzina zagrijavanja oko staklene
povrine d o d a j u se zrcala koja slue kako bi se zahvatila vea koliina sunevog
zraenja. Koritenje solarne penice je t a k o e r vrlo jednostavno. Komora se
koristi kao klasina penica, osim to se opet m o r a paziti na kut sunca. Solarne
penice bez problema m o g u razviti temperature vee od 200C to je dovoljno
za peenje kruha.

Solarni kolektori - sustavi za toplu vodu

Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina ve postala uobiajena u
zemljama p o p u t Cipra, Izraela i d r u g i h . U Austriji drava iznimno p o m a e
instaliranje solarnih kolektora, premda i m a j u m a n j e sunanih dana od nas.
Kod nas se stidljivo poinju koristiti, pogotovo u junijim dijelovima Hrvatske
gdje je m n o g o sunanih d a n a godinje. U takvim krajevima m o g u e je dobiti
energije za t o p l u vodu do 8 0 % pa ak i vie, dok u krajevima s m a n j e sunanih
dana m o e m o ostvariti 5 0 - 6 0 % . Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se
od solarnog kolektora, spremnika topline i ostale opreme ( p u m p e , termostati,
cijevi...).
Sam solarni kolektor u stvari je izolirana kutija s j e d n o m prozirnom stranicom

80

81

u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevima se nalaze limena
krilca koja su obojana u crnu boju. Krilca su u jeftinijoj i manje efikasnijoj
varijanti od aluminija, ili u skupljoj, ali efikasnijoj varijanti od bakra. Na taj
nain sunevo svjetlo ulazi kroz prozirnu stranicu i udara o crnu limenu povrinu
te se pretvara u toplinsku energiju. Pritom se lim zagrijava, a kako je fiziki
spojen s cijevima, zagrijavaju se i same cijevi, grijui tako vodu koja prolazi
kroz njih. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira.
Vano je da n a m spremnik bude d o b r o izoliran ili na t o p l o m mjestu, jer tako
s m a n j u j e m o gubitak energije.
Kada je uobiajeni ljetni dan temperatura u kolektoru dosegne 60-80C,
za vrijeme h l a d n o g , ali sunanog zimskog d a n a dosegne 50-65C, kada je
toplo, ali oblano 20-30C, a kada je o b l a n o i hladno 10-15sC (Zelena akcija,
2 0 0 5 ) . Sve dok n a m je temperatura u kolektoru toplija nego temperatura koja
dolazi u kolektor i m a m o utedu energije. Topla voda zagrijana u kolektoru
koristi se u kuanstvima za pranje posua, rublja, tuiranje itd. Za potrebe
jednog kuanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2 do 6 m 2
povrine kolektora i spremnika za vodu od o k o 2 0 0 do 3 0 0 litara. M e u t i m
isplati se instalirati i vei sustav od npr. 10 do 12 m 2 povrine kolektora sa
s p r e m n i k o m od 7 5 0 do 1000 litara. T a k a v sustav moe i zimi akumulirati
dovoljno energije da se moe spojiti na centralno grijanje te na taj nain smanjiti
raun za grijanje. Ovakav nain grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem.
Najjednostavniji termosifonski sustav je jednostavno za napraviti. I iznimno
vano, jeftino ga je napraviti. Z M A G je zajedno sa Z e l e n o m akcijom krenuo
raditi prvi put takav sustav 2 0 0 4 . godine, a Zelena akcija ga je od tada obnavljala
i poboljavala. Pokuat e m o v a m prenijeti dio iskustva u gradnji solarnih
kolektora.

Samograclnja solarnih kolektora

A k o u z m e m o u obzir trenutne cijene fosilnih goriva i elektrine energije, primjetit
e m o da e se SVAKO novano ulaganje u u g r a d n j u solarne opreme isplatiti.
Rok povrata investicije e najvjerojatnije biti 8 do 12 godina. Proizvoai solarne
o p r e m e najee daju garanciju na svoju o p r e m u do 20 godina. To znai da
ako i m a m o period povrata investicije od 10 g o d i n a , da emo slijedeih 10
godina energiju dobivati besplatno. Ali budui da se radi o tako jednostavnoj
tehnologiji, n e m a razloga zato solarni sustavi ne bi trajali i puno due od 20
g o d i n a . A k o u z m e m o u obzir poskupljenje energenata koje nas eka u blioj
budunosti, rok povrata investicije e se jo smanjivati.
Pitat e t e se, a k o je ova t e h n o l o g i j a t o l i k o isplativa, zato nije vie
rasprostranjena? Najvea prepreka je razmjerno veliko p o e t n o n o v a n o
ulaganje. U o v o m trenutku se na tritu nude razni tipovi kolektora i solarnih
sustava. Cijenom variraju od jeftinijih i m a n j e efikasnijih (npr. obini ploasti
kolektori), pa do skupljih i vrlo efikasnih (npr. cijevni vakumski kolektori).

82

M e u t i m , n a j m a n j i i n a j j e d n o s t a v n i j i solarni sustav i m a cijenu od n e k i h

dvadesetak tisua kuna, to je jo uvijek prilino p u n o za prosjenog graanina.
Sto je sustav vei i bolji, naravno i cijena je p u n o vea. Samo e m o spomenuti
da se u Sloveniji dobivaju veliki poticaji za ugradnju solarne opreme, a u Austriji
je ak m o g u e na ulici dobiti kupon s kojim moete ostvariti subvenciju od ak
5 0 % za ugradnju solarne opreme! M e u t i m , u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu
nema i jo vjerojatno d u g o nee biti.
Jedan od naina da se doskoi o v o m p r o b l e m u je da se sami p o k u a m o
upustiti u s a m o g r a d n j u solarnih kolektora, lako su kolektori samo jedna od
k o m p o n e n a t a u solarnom sustavu, m o e m o ostvariti veliku novanu utedu
ako kolektore izradimo sami, a ostatak o p r e m e k u p i m o . Izraeni kolektori,
ako se d o b r o izvedu, m o g u biti jednako efikasni kao i neki jeftiniji modeli
kupljenih kolektora. A to je najvanije, m o g u se izgraditi uz pomo jednostavnih
runih alata.

Izrada ploastog solarnog kolektora

Postoje brojni naini kako se moe u kunoj radinosti izraditi solarni kolektor.
Mi e m o v a m ovdje pokazati dizajn koji smo preuzeli od centra CAT (Centre
For Alternative Technology) iz Walesa, lako dizajn nije savren te s m o sami
uvidjeli m n o g e mogunosti za unapreenje, s m a t r a m o da je postupak izrade
prilino jednostavan i prikladan za poetnike. Kolektor i m a povrinu od 2 m 2 .
Ako izraujete kolektore za upotrebu u kuanstvu najvjerojatnije e v a m ih
trebati 2 ili 3, pa je najbolje o d m a h kupiti materijale za izradu svih planiranih
kolektora. N a j b o l j e je na p o e t k u na j e d n o mjesto sakupiti sve p o t r e b n e
materijale i alate.
N A P O M E N A : Najee nismo u mogunosti kupiti materijale tono zadanih
veliina. Na primjer aluminijski limovi m o g u varirati u veliini od dobavljaa do
dobavljaa. Isto vrijedi i za polikarbonatne ploe. Takoer pri kupnji materijala
elimo paziti da n a m na kraju ostane to m a n j e o t p a d a . Z a t o u postupku
izrade kolektora nismo dali fiksne mjere i veliine pojedinih komponenti. Precizne
mjere je potrebno izraunati u skladu s materijalima koje smo u mogunosti
nabaviti. Dizajn je prilagodljiv i uz p o m o m a l o raunanja, m o i e m o iz
kupljenih materijala izvui m a k s i m u m .
MATERIJALI:
2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 0 x 2 0 mm
3 x Drvo 1000x 100x20 mm
3 x Drvo 2 0 0 0 x 3 0 x 7 mm
2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 x 1 0 mm
2 x Aluminijski lim 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 0 . 5 mm
1 x Staklena ploa (idealno je kaljeno staklo) ili polikarbonatna ploa s
dvostrukom stjenkom 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 4 m m
83

1 x Aluminijska folija 2 0 0 0 x 1 0 0 0 mm
1 x Bakrene cijevi, promjera 22 mm 2 0 0 0 mm
5 x Bakrene cijevi, promjera 15 mm 1900 mm
8 x Bakreni fitinzi T 22/15/22 mm
2 x Bakreni fitinzi Knee/L 22/22 mm
2 x Bakreni fitinzi - redukcija 22/15 mm
20 x Vijci za drvo 8 0 x 6 mm
100 x Vijci za drvo20x4 mm
1 x Mineralna vuna 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 5 0 mm
1 x Crna m a t boja za metal 7 5 0 ml
1 x Boja za zatitu drveta 7 5 0 ml
2 x Plastini dra za cijev, promjera 22 m m , 2 k o m a d a
1 x Silikon 1 tuba
1 x Ljepilo za drvo 7 5 0 g
1 x ica za lotanje (vodoinstalaterska) 1 rola
1 x Pasta za lotanje (vodoinstalaterska) 1 tuba
ALATI:
1. Izvijai, krini i plosnati
2. Runa pila za drvo ili manja elektrina
3. Builica
4. Borer za metal = 4 mm
5. Boreri za drvo = 3.5, 7, 22 mm
6. Brusni papir
7. Brener za lemljenje
8. ica za ienje bakrenih spojeva
9. kare za lim
10. eki
1 1. G u m e n i eki
12. Kistovi
1 3. Reza za bakrene cijevi ili pila za metal
14. Skalpel
1 5. Alat za zakovice
16. Rukavice
17. Metar
Alati i materijali na broju? Spremni smo za akciju! Gradnju solarnog kolektora
zapoinjemo izradom samog srca kolektora - apsorbera. Apsorber je kljuni
dio kolektora i na n j e m u se odvija pretvorba suneve svjetlosne energije u
toplinsku. D r u g i m rijeima, suneve zrake udaraju u t a m n u povrinu apsorbera
i griju g a , a budui da je fiziki spojen s cijevima kroz koje prolazi voda, i ona
se grije. Apsorber se sastoji od bakrene reetke i aluminijskih krilaca. Prvi korak

84

R e z a e m izreite b a k r e n e cijevi
prema mjerenjima. M o r a t e izrezati 5
k o m a d a "15 mm i 10 k o m a d a "22
m m . Izlazna i ulazna cijev ( " 2 2 m m )
t r e b a j u biti du^e od ostalih t a k o da
izlaze 10 cm van iz kutije kolektora.
N a stolu^ ili p o d u sloite b a k r e n u
reetku. i c o m za ienje bakrenih
cijevi oistite sve spojeve i f i t i n g e .
Z a t i m moete poeti s lotanjem. Ovo je poetnicima vjerojatno najtei dio
izrade kolektora. A k o imate mogunosti, bilo bi dobro da nauite lotati uz
nekog t k o i m a iskustva (npr. vodoinstalateri). A k o n e m a t e tu m o g u n o s t ,
eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokuavajte d o k ne dobijete spoj
koji ne puta.
Lotanje:
1. Pastom za lotanje namaite oiene spojeve. N e m o j t e krtariti na pasti
u poetku jer premala koliina paste moe dovesti do spojeva koji putaju. Sa
vremenom ete skuiti koliko paste je dovoljno, a da se ne rasipate pastom bez
veze.
2. Brenerom grijte cijev koju treba zalotati. N e m o j t e prelaziti p l a m e n o m
direktno preko budueg spoja jer e se pasta spaliti. Umjesto toga plamen
usmjerite tik do spoja. Ovisno o vanjskoj temperaturi, bit e dovoljno zagrijavati
otprilike m a n j e od jedne m i n u t e . Ugasite
brener i odloite g a .
3. icu za lotanje prislonite uz spoj. A k o
je cijev ispravno zagrijana ica e se rastaliti
i ui u pore izmeu bakrenih cijevi.
Kada zalotate sve spojeve, potrebno je
provjeriti da li reetka negdje puta. Nalijte
vodu u reetku i provjerite sve spojeve.
Slijedei korak je izrada a l u m i n i j s k i h

85

krilca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima s u t o r o m u sredini.

Krilca se slau na bakrenu reetku tako da u t o r o m prianjaju uz bakrene cijevi.
Aluminijsko krilce:
Slaganje aluminijskih krilca na bakrenu reetku:

S o b z i r o m na d i m e n z i j e
bakrene reetke, morate izraunati
dimenzije alu krilca. Kada ste izraunali
izreite ih. Trebate 15 k o m a d a . Utore na krilcima e m o
nainiti p o m o u posebnog alata koji ete izraditi posebno za ovu funkciju.
Jednom kada ste izradili alat za savijanje krilca, moete ga koristiti nebrojeno
puta. A l a t se sastoji o d :

Aluminijska krilca treba privrstiti na bakrenu reetku. To radimo p o m o u

malih aluminijskih trakica izrezanih od ostataka lima. Trakice ne m o r a j u biti
vee od 2 x 6 c m . T r e b a m o ih 30 k o m a d a - po dvije za svako alu krilce.
Spajamo ih zakovicama kao na slici (donja strana):

1. Postolja:
Postolje se sastoji od 2 eljezna U profila koji su postavljeni
na udaljenost od 16 mm i fiksno spojeni u toj poziciji ( m o g u
se zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu p o d l o g u ) .
Postolje je d u g a k o koliko i krilca, moe biti i m a l o due.
2. K o m a d a za nabijanje (presjek):

K o m a d za nabijanje se sastoji od k o m a d a tvrdog drveta duine krilca, na

koji je vijcima privrena bakrena cijev punjena pijeskom.
Kada je alat sloen, spremni ste za izradu utora na alu krilcima. Savijanje je
prilino jednostavno - izrezani k o m a d lima poloite na postolje. Na lim stavite
k o m a d za nabijanje (cijev prema dolje) i g u m e n i m ekiem udarajte d o k se u
limu ne stvori otisak bakrene cijevi - utor. Pazite da utor bude tono na sredini
lima!

Zakovice se umeu tako to se p o m o u borera za metal u oba lima najprije

napravi rupica. Z a t i m se u rupicu u m e t n e zakovica te se p o m o u alata za
zakivanje pritisne tako da se zakovica rairi i vrsto spoji s l i m o m . Na taj nain
trebamo zakovati sva krilca na bakrenu reetku kao na slici 6., naravno po
cijeloj povrini.
Apsorber je jo m a l o pa gotov! Potrebno ga je samo jo obojiti c r n o m m a t
b o j o m . Boja mora biti otporna na visoke temperature. Bojimo gornju stranu
apsorbera (ona na kojoj nisu zakovice). Bit e potrebna dva nanosa boje da bi
se u p o t p u n o s t i p r e k r i l a r e f l e k s n a p o v r i n a
aluminija.
Slijedei korak je izrada drvenog okvira.
Trebate izraditi drveni okvir kao na slici:
Spojeve je najbolje spojiti i ljepilom za drvo
i vijcima. Uz rubove je potrebno probuiti rupe za
ulaznu i izlaznu cijev. Z a t i m se izree trokutasti k o m a d
drveta tako da nesmetano m o e m o umetnuti apsorber u

86

87

kutiju:
Kada je apsorber u kutiji trokutasti k o m a d i
drveta se nazad zalijepi i privrsti vijkom tako da
asporber ne moe ispasti iz kutije.
N o , prije umetanja apsorbera, potrebno je na
okviru d o d a t i jo neke stvari. Najprije ga treba
o b o j i t i b o j o m za zatitu drveta. U tu svrhu e
posluiti lak za a m c e ili neki drugi lak koji je
o t p o r a n na a t m o s f e r s k e utjecaje. Z a t i m je sa
stranje strane p o t r e b n o staviti p o l e i n u aluminijski l i m . On se takoer lijepi ljepilom za
drvo i d o d a t n o uvruje m a l i m vijcima za drvo.
Z a t i m se u okvir u b a c u j e toplinska izolacija m i n e r a l n a v u n a d e b l j i n e 5 c m . Preko vune se
stavlja aluminijska folija koja e sluiti kao fizika barijera izmeu apsorbera i
mineralne vune, te e reflektirati
dio t o p l i n e nazad na apsorber.
Aluminijsku foliju privrstite
k l a m e r i c o m . T e k tada apsorber
moete u m e t n u t i u okvir i
zapeatiti t r o k u t a s t i m k o m a d i
m a . K a k o se apsorber ne bi
klimao unutar okvira, potrebno
ga je d o d a t n o uvrstiti plastinim
draima za cijevi koji se vijcima
spajaju na drveni okvir.
Posljednji
korak izrade
solarnog kolektora je stavljanje
staklene ili polikarbonatne ploe. A k o ste sve d o b r o izraunali vanjske dimenzije
prozirne ploe bi trebale odgovarati unutranjim
dimenzijama drvenog okvira, tako da ploa lako
" u p a d a " u unutranjost okvira. Kako ploa ne bi
stvarno u p a l a u okvir, s u n u t r a n j e strane je
potrebno staviti letvice kojima se podupire prozirna
ploa:

estitamo! Va prvi solarni kolektor

je gotov!
Spajanje kolektora sa s p r e m n i k o m je
dosta komplicirana stvar i, osim a k o ste
vrlo vjeti sa instalacijama, najbolje je da
ju prepustite profesionalcima, pogotovo
ako spremnik i ostalu o p r e m u kupite.
D r u g a m o g u n o s t je n a p r a v i t i i
ostatak sustava po uradi-sam principu.

Prilaemo v a m skicu p o m o u koje moete sami izraditi jednostavan sustav za

skladitenje solarne topline. Vano je n a p o m e n u t i da u ovakvom sustavu n e m a
tlaka koji n o r m a l n o imate u vodenim instalacijama. To znai da e voda na
tuu izlaziti prilino sporo. No a k o spremnik stavite na viu poziciju od tua,
voda e potei dovoljno velikim t l a k o m da se moete istuirati.

Solarni fotonaponski moduli

Solarni m o d u l i se sastoje od niza f o t o n a p o n s k i h elija koje su m e u s o b n o

Rubovi se m o r a j u d o b r o zatvoriti silikonom.

spojene u seriju. Da bi proizvele elektrino strujanje elektrona, elije koriste

Z a t i m se preko rubova stavljaju drvene letve koje

fotoelektrini efekt kojeg je jo 1 8 3 9 . godine otkrio Alexandre Edmond Becquerel

e drati da prozirna ploa ne moe ispasti iz

pri eksperimentiranju s galvanskim e l e m e n t i m a . Praktino iskoritavanje ovog

okvira. Letve se takoer m o r a j u zatititi zatitnom

postupka je tek novijeg d o b a . D u g o g o d i n a se ovaj efekt koristio s a m o u

b o j o m za drvo, a spojevi izmeu letvi i prozirne

fotografiji pri mjerenju osvjetljenja. Preokret je nastao 50-tih godina p o j a a n i m

ploe takoer se trebaju zabrtviti silikonom.

razvojem svemirske industrije. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini

88

89

m o g u i nain snabdijevanja elektrinom energijom kroz dui period.

Princip rada je jednostavan; ako suneva svjetlost padne na poluvodi u
njemu se oslobode elektroni. T i m e dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnih
naboja. Kroz unutarnje elektrino polje naboji se razdvoje i time nastaje podruje
vika elektrona (negativan naboj) i podruje manjka elektrona (pozitivan naboj).
Na o b a kontakta, koja se nalaze na poluvodiu, nastaje napon istosmjerne
struje od oko 0,6 volti po eliji.
Glavni materijal dananjih solarnih modula je silicij. I m a m o etiri tipa solarnih
fotonaponskih elija:
a) monokristalne - najefikasniji na dovoljno osunanim prostorima,
b) polikristalne - dosta d o b r o efikasni na svjetlu, m a n j i emergv od
monokristalnog tipa,
c) s d e b e l o m m e m b r a n o m - efikasni na prostorima s malo svjetla, jako
mali emergy, najekolokiji t i p ,
d) s t a n k o m m e m b r a n o m - najefikasniji na prostorima s m a l o svjetla,
vrlo vrsti m o d u l i .
Solarni moduli n a m pruaju mogunost da na jednostavan i prilino pouzdan
nain generiramo elektrinu energiju. Naravno, koliina energije koju e moduli
generirati ovisit e o insolaciji. Vana je i dobra pozicija solamog m o d u l a .
Treba biti okrenut prema jugu, te za nae podneblje pod kutom od 30 do 45
stupnjeva u odnosu na horizont. Logino, da bi radio, m o d u l ne smije biti u
sjeni. Kako su elije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada na samo jednu
eliju pa da cijeli m o d u l prestane raditi.
Ovako generirana energija najee se skladiti p o m o u baterija pa se
koristi p r e m a p o t r e b i , lako je m o g u e u tu svrhu koristiti a u t o m o b i l s k e
a k u m u l a t o r e , to se ne preporuuje, jer nisu predvieni za duboko pranjenje.
Nekoliko p o t p u n i h pranjenja automobilskog a k u m u l a t o r a otetit e ga te e
izgubiti veinu kapaciteta. Kod solarnih sustava je najbolje koristiti baterije
koje su predviene upravo za ovu svrhu. To su baterije koje se m o g u isprazniti
i do 5 0 % i nee se otetiti. ak i p o t p u n o pranjenje, iako nije preporuljivo,
nee unititi bateriju, samo e joj malo smanjiti kapacitet. Osim toga baterije
za solarne sustave su hermetiki zatvorene i prilikom punjenja ne stvaraju
zapaljivi plin, pa se m o g u koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne treba
nadolijevati destilirana voda, za razliku od automobilskih baterija koje se ne
smiju puniti u zatvorenom prostoru!
Budui da baterije i m a j u ogranien rok trajanja, o n e e prije ili kasnije
postati o t p a d , lako ih je m o g u e reciklirati, ako g l e d a m o samo sa stajalita
o t p a d a , d o b r o ih je izbjei. A k o je korisnik ve spojen na mreu, postoji i d r u g a
solucija, a to je spojiti solarni sustav na mreu i generiranu energiju prodavati
kompaniji koja nas inae snabdijeva elektrinom energijom. U nekim zemljama
je to tehniki rijeeno tako da se brojilo za potronju struje jednostavno okree
unazad kada solarni sustav stvara viak energije i vraa je u mreu. U Hrvatskoj

zbog m o n o p o l a , HEP p r e m d a u par sluajeva i prima takvu struju, ne plaa

proizvoaima. M e u t i m koritenje baterija t a k o e r i m a svoje prednosti ostajemo neovisni, a elektrinu energiju m o e m o koristiti bilo kada i bilo gdje.
Osim t o g a , a k o ve ne posjedujemo elektrini prikljuak, cijena spajanja na
mreu bit e nekoliko puta vea od cijene baterija i pripadajue opreme.
Osim solarnih modula i baterija solarni sustav ukljuuje jo neke elektronike
sklopove. Na prvom mjestu tu je kontrolor punjenja, ureaj p o m o u kojega
moemo oitati kakvo je stanje u bateriji, generiraju li moduli energiju ili miruju
i jo m n o g o drugih informacija, ovisno o t o m e koliko je kontrolor punjenja
sofisticiran. Z a t i m je tu jo i inverter - pretvara izmjenine u istosmjernu struju.
Naime, baterije daju istosmjernu struju, a n a p o n na polovima iznosi 12V. Da
bismo mogli ovu energiju iskoristiti m o r a m o imati troila koja su predviena za
ovakvu struju. M o g u e je nai ureaje koji rade na 12V, primjerice rasvjeta
(prodavai solarne o p r e m e najvjerojatnije prodaju i tedne arulje na 12V), te
razni elektroniki ureaji koji su predvieni za koritenje u a u t o m o b i l u . Za sva
druga troila, potreban n a m je inverter ili pretvara, ureaj koji istosmjernu
struju pretvara u izmjeninu, a n a p o n pretvara u 2 2 0 V . Ovaj ureaj je vrlo
praktian, jer veina elektrinih troila koja ve i m a m o rade na ovom n a p o n u .
M e u t i m , ako je ikako m o g u e , inverter je bolje izbjei, jer i on sam troi neto
dragocjene energije.
Solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i se s m a t r a j u n a j m a n j e efikasnim o b l i k o m
iskoritavanja suneve energije. 1 Opet pitanje je koliko je uope fer usporeivati
razliite tipove iskoritavanja suneve energije, jer ih ne koristimo za iste stvari.
M n o g i su, pa i u p e r m a k u l t u r n o m svijetu, skloni odbaciti solarne m o d u l e kao
sredstvo iskoritavanja obnovljivog izvora energije. Istie se kako su solarni
moduli preskupi s obzirom na iskoristivost i efikasnost, kako ih je n e m o g u e
proizvesti u vlastitom aranmanu te kako se prilikom proizvodnje solarnih modula
isputaju kancerogeni elementi, kao i oni koji unitavaju ozon. M n o g i istiu
kako i poslije procesa proizvodnje ostaje otrovni otpad (Leeb and Leeb, 2 0 0 4 ) .
Niti jedan tip solarnih m o d u l a ne isputa dovoljno toksinih materijala da
prouzroe ikakvu znaajniju tetu prilikom instaliranja i odravanja. Pojedini
moduli sadre kadmij koji je toksian. M o g u ostaviti toksine elemente a k o ih
se razbije ili ako ih se nepropisno odloi. Protivnici koritenja obnovljivih izvora
energije esto navode kako bi se velike povrine t r e b a l e prekriti s o l a r n i m
m o d u l i m a ili vjetrenjaama kako bi bili u stanju proizvesti istu koliinu energije
kao elektrane pogonjene fosilnim gorivima (Driessen, 2 0 0 3 ) .
Pritom se solarne ploe stavlja na mjesto n a p a d a a prirodnih podruja, a
ignorira se mogunost instaliranja na krovove i terase zgrada. To je u o v o m
trenutku n e m o g u e ne zato to n e m a prostora, ve zato to n e m a novaca i
potrebne infrastrukture za proizvodnju solarnih m o d u l a . Kada bi se s a m o na
1

U p o s l j e d n j e v r i j e m e sve se e e s p o m i n j e n a n o t e h n o l o g i j a k a o rjeenje za e f i k a s n o s t s o l a r n i h

m o d u l a , jer b i s e n a z n a a j n o m a n j o j povrini d o b i l a vea iskoristivost suneve e n e r g i j e .

90

91

krovove u SAD-u postavili solarni m o d u l i , to bi bilo dovoljno za proizvodnju

7 1 0 0 0 0 m e g a v a t a , a sadanji ukupni kapacitet proizvodnje struje u SAD-u je
9 5 0 0 0 0 megavata (Carlstrom, 2 0 0 5 ) . Velika Britanija bi instalacijom solarnih
m o d u l a na svega pola svojih krovova namirila svoju sadanju potronju.
Proizvodnja solarnih m o d u l a kritizira se i sa stavom kako je za komplet
m o d u l a potrebnih da se zadovolji potronja jedne kue, potrebno isto toliko
fosilnih goriva kao i za izgradnju jednog SUV (sport utility vehicle - kod nas
poznatiji kao "terenci") vozila. Na to se nadovezuje stav kako solarni m o d u l i
tijekom svog rada jedva uspiju vratiti koliinu fosilnih goriva koju potroimo za
proizvodnju j e d n o g m o d u l a . Pri t o m e se ipak zaboravlja da SUV itekako

alternativa. Nikada nas nisu obvezali da ih reklamiramo niti su traili potpisivanje

nekakvog sporazuma ili d o k u m e n t a koji bi nas odveo u t o m smjeru, to je
danas gotovo pravilo poslovnog sektora. T i m e su pokazali veu d o b r u volju i
iru viziju i od m n o g i h dravnih institucija kojima stoji u opisu posla podraavanje
koritenja obnovljivih izvora energije. Dapae, upravo zbog nikakve podrke
od drave i ne postojanja subvencija za instaliranje solarne opreme, Solarisovi
proizvodi su i dalje skupi za veinu stanovnika u Hrvatskoj. Premda u Hrvatskoj
prodaja raste, 9 0 % proizvoda Solarisa odlazi u izvoz. Z M A G je kroz 2 0 0 4 / 5
instalirao 10 odrivih energetskih sustava po cijeloj Hrvatskoj za drutvene
aktere koje s m o gore nabrojali.

zagauje Z e m l j u i nakon proizvodnje dok se za module to ne moe rei. Dapae

To nas vodi i do slijedeeg zakljuka: solarna energija je m n o g o efikasnija

daju n a m energiju sljedeih 30 g o d i n a uz gotovo nikakve trokove odravanja.

kada se s n j o m e upravlja decentralizirano, za jednu kuu, imanje, z g r a d u , ili

David H o l m g r e n , jedan od utemeljitelja permakulture, na predavanju tijekom

kvart. Solarna energija ne moe osigurati visoko koncentriranu energiju (kao

7. Svjetskog permakulturnog kongresa u M o t o v u n u 2 0 0 5 . godine, istaknuo je

to moe nafta) u koliinama na koje s m o mi navikli. Entropija bi bila prevelika

d o b r o kako solarne m o d u l e m o e m o smatrati proizvodom za kojeg je jo uvijek

(Whitefiled, 2 0 0 4 ) . Lijep primjer kod nas je vikend naselje Selce kraj sela

potrebno potroiti dosta energije, ali n a m daje veliku korist tijekom svog rada.

Veleevca blizu Velike Gorice gdje veina stanovnika dobiva struju od suneve

N a i m e , u isticanju kako solarni moduli tijekom svog rada jedva uspiju vratiti

energije. Od 25 kua, 16 ih ima solarne m o d u l e na krovovima pa je cijelo

utroenu energiju u njegovoj proizvodnji, zanemaruje se injenica da solarni

naselje dobilo naziv solarno selo.

m o d u l ne proizvodi samo zelenu energiju tijekom svog rada, ve n a m osigurava

Dakle,

ZMAG-u

vie

i manji ekoloki otisak, jer ne koristimo fosilna goriva. Koritenjem obnovljivih

ohrabrujemo ljude da sami preuzmu

izvora energije u SAD-u, u samo jednoj g o d i n i , po kuanstvu se sauva C 0 2

odgovornost i

kao da je posaeno 8 ha ume, m a k n e a u t o s ceste ili ne vozi 2 0 0 0 0 kilometara

solarne sustave na svojim k u a m a

(WWI,

ili

2004).

Ve smo rekli kako je p r o b l e m efikasnosti obnovljivih izvora energije prob

lem politike odluke da su u njih investira i p o m o g n e njihov razvoj. Stoga
bismo kao najvei p r o b l e m solarnih m o d u l a izdvojili to su jo uvijek preskupi
za ljude sa prosjenim p r i m a n j i m a , p r e m d a se i to sve vie mijenja i cijena im
iz g o d i n e u g o d i n u p a d a . Takoer, u z e m l j a m a gdje se na obnovljive izvore
energije ne gleda kao na mrtvo slovo na papiru, podupire se kupovina solarnih
sustava sa subvencijama ili osloboenjem od plaanja poreza.
Mi s m o u Z M A G - u za na energetski p r o g r a m dobili veliku podrku od
firme Solaris iz Novigrada koja je proizvoa solarnih m o d u l a i pripadajue
opreme. Da nije bilo te podrke nikada ne bismo imali projekte gdje p o k l a n j a m o
odrive energetske sustave lokalnim partnerima: ekolokim udrugama, kolama,
turistikim zajednicama, volonterskim k a m p o v i m a i d r u g i m a .
Solaris d.o.o. je osnovan 1999. godine u Novigradu, gdje je i danas sjedite

blizu

sami

instaliraju

mjesta

ivljenja.

O h r a b r u j e m o ljude da

umjesto

pasivnih

postanu

konzumenata

proizvoai

energije.

Moemo

postaviti u p i t n i m da li se ita mijenja

u

odnosu

prema

pretjeranoj

potronji energije kod potroaa koji

su

spojeni

na

velike

solarne

elektrane ili vjetroelektrane te su i

dalje u m o g u n o s t i troiti k a k o i
koliko ih volja tipkanjem na prekida
ili ukljuivanjem aparata. U trenutku
kada s m o i p r o i z v o a i e n e r g i j e
puno se odgovornije odnosimo

te tvornica. Imali su 50 zaposlenih 2 0 0 4 . godine. U Solarisu su pristali osigurati

prema njoj i samim t i m radimo

posebnu, osjetno m a n j u cijenu od trine, za sve Z M A G - o v e projekte koji i m a j u

m a n j u tetu i za okoli i za ljude.

Solarne elije na Recikliranom imanju - na

vrhu krova je mala vjetrenjaa

socijalni i ekoloki karakter. Naim o d a b i r o m mi s m o kao dio aktivistike civilne

scene o d l u i l i p o d r a t i l o k a l n u p r o i z v o d n j u i zapoljavanje, a ne n a f t n e
korporacije koje sve vie ulaze na trite obnovljivih izvora energije kako bi
umanjile kritike p r e m a sebi i zagospodarile znanjem o resursima koji su im

92

93

ohladio se, p o t o n u o i krenuo nazad prema ekvatoru. Budui da Zemlja rotira,

na vjetar utjee i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj, posebice
u podrujima uz m o r e .
Ljudi su energiju vjetra najprije poeli koristiti za pokretanje amaca s jedrima
koji su se kasnije razvili u jedrenjake. Zanimljiva je injenica da se do pojave
n a f t e sav m o r s k i t r a n s p o r t t e m e l j i o n a v j e t r u k a o j e d i n o m e n e r g e n t u .
Prekooceanska putovanja su ostvarena p o m o u jedrenjaka, koristei iskljuivo
energiju vjetra za pokretanje.

Energija vjetra
Iskoritavanje energije vjetra za elektrinu energiju bazira se na poznatoj i
j e f t i n o j t e h n o l o g i j i . Ve s m o i s t a k n u l i k a k o e n e r g i j a vjetra p o s t a j e sve
konkurentnija u odnosu na t e r m o i nuklearne elektrane. No, kao i za sunce, i
ovdje m o e m o spomenuti premalo koritenje s obzirom na mogunosti. Kina
bi od vjetra m o g l a udvostruiti svoju sadanju proizvodnju elektrine energije,
Z a p a d n a Europa m o g l a bi se cijela opskrbiti koristei energiju vjetra sa svojih
obala, a prema p o d a c i m a Ministarstva energije SAD-a, tri vjetrom najbogatije
savezne drave (Sjeverna Dakota, Kanzas i Texas) m o g l e bi zadovoljiti potronju
struje cijelog SAD-a.
No, i energija vjetra se suoava sa m n o g i m protivnicima i vrlo esto bedastim
kritikama. U g l a v n o m su se kritike kretale o k o tri glavne t e m e : opasnost za
ptice, prevelika buka i estetska vrijednost. Premda se na poetku razvoja
koritenja energije vjetra za proizvodnju struje, m o g l o govoriti o neopreznom
postavljanju vjetrenjaa na uobiajene koridore ptica, danas je taj problem i
kod graditelja vjetrenjaa osvijeten i uspjeno ga se izbjegava. Naravno, i
prije su ovdje p r o b l e m bile s a m o velike vjetroelektrane, a ne m a n j i tipovi
v j e t r e n j a a . D a n a s s u protesti k a k o v j e t r e n j a e u b i j a j u ptice u g l a v n o m
prenaglaeni. Detaljnija i k o m p l e t n a istraivanja pokazala su kako je broj
poginulih ptica od vjetrenjaa daleko m a n j i od bilo koje druge velike graevine
ili nebodera. Poznati koridori za ptice m o g u se izbjei suradnjom s udruenjima
koja se brinu za sigurnost ptica te vjerojatno ne postoji vei napori u bilo kojem
graevinskom sektoru kao u o n o m od vjetrenjaa da se ovaj problem rijei.
Buka je t a k o e r sve manji problem poboljavanjem rada vjetrenjaa, a t a k o e r
nije tendencija da ih se gradi u naseljenim podrujima. to se tie estetike, e
pa a k o su n e k o m ljepi stupovi za mobitele od prelijepih elisa koje se okreu,
onda stvarno ne z n a m o . O ukusima se ne raspravlja, ali vjetrenjae su fakat
lijepe.
Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi
zbog razlike u temperaturama izmeu jae zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator)
i slabije zagrijanih dijelova (polovi). T e m p e r a t u r n a razlika stvara razliku u
tlakovima to uzrokuje pomicanje zranih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatora

Izgradnjom vjetrenjaa prvi su ovladali stanovnici Perzije, koji su ve u 7.

stoljeu gradili vrlo jednostavne m e h a n i z m e s vertikalnom osi koji su se koristili
za mljevenje ita. Prve vjetrenjae u Europi pojavile su se tek u 12. stoljeu, a
pretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli kriari sa svojih pohoda po Bliskom
Istoku. Osim za mljevenje ita, vjetrenjae graene u Europi koristile su se za
p u m p a n j e vode, mlaenje ita i kao p o g o n za m e h a n i k o piljenje drveta.
Tijekom stoljea vjetrenjae su evoluirale u sofisticirane i efikasne ureaje za
proizvodnju elektrine energije.
Vjetrenjaa za proizvodnju struje pretvara kinetiku energiju vjetra direktno
u elektrinu energiju. Koliko energije e vjetrenjaa proizvesti ovisi o veliini
lopatica, to jest povrini rotora, gustoi zraka i brzini vjetra. 1 Z a t o je vano
vjetrenjau instalirati na mjestu gdje su prosjene brzine vjetra dovoljno velike
da se investicija isplati. Sve do sada nabrojane kritike koje su se upuivale
vjetrenjaama tiu se velikih vjetroelektrana. Iz permakulturnih krugova im se
pak upuuje kritika kako se previe energije potroi u samoj proizvodnji. Jasno
je s obzirom na slijed knjige kako se i ovdje moe pojaviti problem obnovljivog
izvora energije koji je centraliziran i kontroliran. Ponovno se javlja problem
sveprisutnosti obnovljivih izvora energije, naspram sveprisutnosti znanja, vjetina
i tehnologija kako ih koristiti. Kao i u sluaju solarnih m o d u l a , i ovdje puno
vie podravamo koritenje malih vjetrenjaa s izlaznom s n a g o m od nekoliko
stotina vata. O n e zauzimaju m a l o prostora i ne smetaju d r u g i m ivim biima,
neujne su, a jednako lijepe. Njih je m o g u e koristiti i na mjestima gdje vjetra
n e m a toliko p u n o , jer ih pokree i slabiji vjetar. O s i m t o g a svojom su c i j e n o m
pristupane prosjenom k u p c u .
M a l e vjetrenjae se danas najee koriste za punjenje baterija na mjestima
do kojih elektrina mrea nije doprla. Ovakve vjetrenjae se esto kombiniraju
sa solarnim fotonaponskim modulima inei tako odlinu kombinaciju
tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. est je sluaj da u
periodu godine kad su vjetrovi slabiji, ima vie sunanih d a n a , dok u vjetrovitijem
dijelu godine i m a manje sunanih d a n a , pa se vjetrenjaa i solarni moduli
odlino n a d o p u n j a v a j u . Stoga je Z M A G u sezoni 2 0 0 4 / 2 0 0 5 kroz projekte
"Vjetar i sunce prijatelji prirode i ovjeka" te " M l a d i razvijaju alternative -

die se u visinu sve do o k o 10 k m , a istovremeno putuje prema polovima.

Kada Z e m l j a ne bi rotirala t o p a o zrak bi jednostavno samo doao do polova,

94

P r e m d a r j e e , p o s t o j e i A e r o g e n e r a t o r v j e t r e n j a e , v j e t r e n j a e s tzv. h o r i z o n t a l n i m o k r e t a n j e m .

95

Zelena energija" upravo i instalirao odrive energetske sustave koji su se sastojali

od male vjetrenjae i solarnog modula uz pripadajuu o p r e m u . Partneri u t i m
p r o j e k t i m a su bili ve s p o m e n u t i Solaris d . o . o . i T e h n o e l e k t r o d . o . o . za
vjetrenjae. Sto se tie malih vjetrenjaa, Tehnoelektro proizvodi samo m a n j e
tipove takvih od 6 0 W , 120W i 240W.
Tehnoelektro vjetrenjaa od 120W se sastoji o d :

ugraeni regulator punjenja kako bi se zatitilo baterije od p r e k o m j e r n o g

punjenja ili previsokog napona.
Prilikom postavljanja vjetrenjae vano je odabrati dobru lokaciju. Najbolja
su otvorena mjesta, bez zapreka koje bi m o g l e vjetar pretvoriti u turbulencije.
Ako na terenu ima drvea, vjetrenjaa mora biti postavljena na visini veoj od
najvie kronje u radijusu od najmanje 30 metara. Isto vrijedi i za zgrade i za
zapreke bilo koje druge vrste. Takoer je vano vjetrenjau postaviti dovoljno
visoko. Za n a j m a n j u vjetrenjau od oko stotinjak vati bit e dovoljna visina
stupa od 5 - 6 metara, dok bi za jae ureaje bilo bolje podii stup od 1 2 - 15
metara. Naravno i jaa vjetrenjaa e d o b r o raditi na 6 metara visine ako se
nalazi na otvorenom polju ili uz o b a l u i n e m a zapreka u blizini. Ali kao neko
openito pravilo moe se rei da to je vjetrenjaa vie, to bolje.

to oekivati od malog kombiniranog sustava vjetar+solarno?

usmjerava vjetrenjau uvijek prema smjeru vjetra. Vjetrenjaa ima u m o t o r u

Nivo p o t r o n j e elektrine energije p r o s j e n o g kuanstva d a l e k o je izvan

domaaja m a l i h solarnih sustava. Osim ako ne instaliramo e n o r m n u koliinu
solarnih m o d u l a i baterija, nikad n e e m o moi elektrinu energiju troiti na
nain na koji smo navikli. A i u t o m sluaju cijena solarnog sustava bi bila
toliko visoka da si to gotovo nitko ne bi m o g a o priutiti. Ali to nije p r o b l e m , jer
se potronja lako moe s m a n j i t i . O g r o m n a koliina energije se troi vrlo
neuinkovito. Na primjer, koritenje elektrinih kuhala, penica, grijaih tijela,
rashladnih ureaja te pei na struju vrlo je neuinkovit nain koritenja energije,
a svim ovim troilima moe se nai alternativa. Kuhati je bolje k o m b i n i r a n j e m

96

97

Osnovna konstrukcija je lijevani aluminij kako bi se poveala otpornost na

sol, a lopatice su od otporne i vrste plastike kako bi im se pojaala otpornost
na jake vjetrove. U m o t o r u vjetrenjae n e m a etkica ili kliznih kolutova, ve
radi n a p r i n c i p u e l e k t r o m a g n e t s k i h p o l j a to j e p u n o bolje. T o s u tzv.
beskontaktni generatori koji traju due, gotovo bez odravanja. Okretni zglob
unutar vjetrenjae p o m o u kojeg se vri prijenos elektrine energije smjeten
je u n u t a r tijela vjetrenjae kako ne bi doao u kontakt s kiom. Lagani rep

sunca i biomase, a imati u rezervi plinski tednjak. O t o m e kako se neefikasno

troi energija te kako je to uvjetovano naom kulturolokom razmaenou,
najbolje govori injenica da se u SAD-u u nekim knjigama o koritenju energije
sunca navode sustavi sa 7 kW i vie. Cilj im je da sustav podrava elektrina
vrata od garae, klima ureaje, mikrovalne, grijanje bazena i sline proizvode
koji troe p u n o elektrine energije, a nisu n a m p o t r e b n i . U Hrvatskoj se
uobiajeno navodi kako bi po kuanstvu bilo dovoljno 4-5 kW. No u energetski
efikasnoj kui koja koristi zelenu energiju m o g u e je zadovoljiti sve potrebe sa
2-3 kW, pa ak i manje.
Solarni sustavi su idealni za elektronike ureaje niske potronje. Tu spadaju
rasvjeta (tedne arulje), a u d i o ureaji, TV, raunala (laptopi imaju prednost
zbog male potronje), telekomunikacijski ureaji, kuhinjska pomagala, hladnjaci
itd. U nekim sluajevima, gdje sunca i m a u obilju, m o g u se koristiti i elektrini
alati, npr. builica, elektrina pila, pa ak i mijealica za beton itd. Samo
m o r a m o biti sigurni da snaga stroja ne premauje sposobnosti invertera.
O n o to kao troilo predstavlja najvei problem kod solarnih sustava je stroj
za pranje rublja. Budui da stroj grije vodu koju koristi za pranje rublja troi
veliku k o l i i n u e n e r g i j e . D r u g i veliki p o t r o a j e e l e k t r o m o t o r , k o j i z a
centrifugi ran je trai puno struje. Potronja je jo i vea ukoliko i m a m o ugraenu
suilicu. lako je rjeenje daleko od idealnog, za sustave koji su potpuno neovisni,
rjeenje bi m o g l o biti koritenje generatora (agregata) koji troi fosilna ili
biogoriva. U d r u g o m sluaju i dalje o s t a j e m o u d o m e n i obnovljivih izvora
energije, a ne m o r a m o prati rublje na ruke. Kako bilo, danas postoje energetski
efikasni strojevi za pranje rublja koji vrlo m a l o troe.

Nekoliko savjeta za korisnike malih odrivih energetskih sustava

U nekim sluajevima snaga je umjesto u vatima izraena u volt-amperima

(VA), to je jednako kao da je izraena u vatima (jer je snaga jednaka u m n o k u
napona i jakosti struje). A k o je na ureaju specificirana samo jakost struje (u
a m p e r i m a - A) o n d a m o r a t e tu vrijednost pomnoiti sa n a p o n o m ( 2 2 0 V),
kako bismo utvrdili snagu u vatima. Npr. a k o kupite elektrini mikser na kojem
ne pie snaga nego samo 2,5 A, o n d a taj mikser ima snagu 2,5 x 2 2 0 = 5 5 0
VV.
Naposljetku m o r a t e odluiti koliko sati dnevno (u prosjeku) e se svako
troilo koristiti. Definiranje optereenja bi trebalo biti to preciznije kako solarni
sustav ne bi bio prevelik ili premalen. Prosjeno dnevno optereenje izraava
se u vat-satima (VVh) ili kilovat-satima (kWh), a rauna se na slijedei nain:
optereenje za svako pojedino troilo = snaga troila x vrijeme u upotrebi
prosjeno dnevno optereenje = zbroj optereenja svih troila
Npr. a k o elimo koristiti:
- 5 tednih sijalica od 21 VV, 5 sati dnevno ( 5 x 2 1 x 5 = 5 2 5 VVh)
- stolno raunalo sa LCD m o n i t o r o m od 100 W, 7 sati dnevno ( 1 0 0 x 7
= 7 0 0 VVh)
- televizor od 80 VV, 1 sat dnevno ( 8 0 x 1 = 80 Wh)
- runu builicu od 5 0 0 W, 5 m i n (0,083 sati) dnevno ( 5 0 0 x 0 , 0 8 3 =
4 1 , 5 VVh)
- solarni tedljivi hladnjak od 58 VV, 5 sati dnevno ( 5 8 x 5 = 2 9 0 VVh)
U k u p n o optereenje bit e: 1 166,5 VVh dnevno. Zaokruit e m o ovu
brojku na 1200 Wh dnevno.

Kako bismo p o m o g l i ljudima koji razmiljaju o f o t o n a p o n s k o m sustavu sastavili

smo kratak n a p u t a k o t o m e kako pravilno dimenzionirati vlastiti solarni sustav.
Veliina i cijena fotonaponskog sustava ovisit e o dva faktora:

INSOLACIJA
Insolacija ili osunanje se izraava u vrnim satima. To je dnevno oekivani

1. o optereenju, to jest p o t r e b a m a za elektrinom energijom, koju

broj sati d n e v n o za v r i j e m e kojih e s o l a r n i m o d u l raditi svojim p u n i m

definiraju troila i njihova snaga i

kapacitetom. Za Hrvatsku m o e m o uzeti podatke iz slijedee tablice:

2. o koliini sunca koje obasjava nau lokaciju to jest insolaciji

klimatski pojas
OPTEREENJE ILI POTRONJA ELEKTRINE ENERGIJE
Optereenje se definira kao koliina elektrine energije koju troi instalirana
snaga troila u o d r e e n o m vremenu. Da bismo znali koliko je optereenje,
najprije m o r a m o znati koja troila elimo koristiti. A k o fotonaponski sustav
elimo koristiti za potrebe kuanstva, troila e najvjerojatnije biti razliiti
elektrini i elektroniki ureaji, rasvjeta i slino.
Slijedei korak je utvrditi snagu svakog zasebnog troila. Snaga se izraava
u vatima (W). Snaga nekog elektrinog ureaja najvjerojatnije pie na poleini

sjever
centar
jug
gorje

vrnih sati
dnevno
prosinac

vrnih sati
dnevno
srpanj

prosjena
godinja
vrijednost

2
2,5
3,5
3,3

5,6
6,4
7,1
5,4

3,6
4,7
5,4
4,4

Izvor: tvrtka Solaris

Paneli imaju nazivni kapacitet, izraen u vatima (W). Koliina vat-sati (Wh)

ureaja ili uputstvima za upotrebu ili ambalai koju ste dobili pri kupnji ureaja.
98

99

koje e panel dnevno proizvesti izraunat e m o t a k o da nazivni kapacitet panela

p o m n o i m o sa brojem vrnih sati za nae podneblje.

VELIINA SUSTAVA
Budui da baterije i ostala pripadajua elektronika (najvie inverter) takoer

Npr. a k o koristimo solarne panele od 75 W, a ivimo u centralnoj Hrvatskoj,

svaki e prosjeno proizvesti 75 x 4,7 = 3 5 2 , 5 Wh dnevno.

troe neto elektrine energije, m u d r o je sustav dimenzionirati t a k o da ukupni

kapacitet bude najmanje 2 0 % vei od p r o r a u n a t o g .
Broj panela se dakle rauna ovako:

ENERGIJA VJETRA
Tablica priblino prosjeno dobivene elektrine energije vjetrenjae po d a n u u

prosjeno dnevno optereenje x 1,2/snaga koju svaki

Wh (vat satima) - tablica je raena na temelju iskustva dosadanjih korisnika

panel moe dnevno proizvesti

vjetrenjaa tvrtke Tehnoelektro d.o.o. - Samobor

Snaga (W)

VT-30

VT-60

VT-120

15-30

60-90

120-150

nizinski krajevi
1

l,2)/352,5 = 4 , 0 8 , dakle 4.
i

proljee, jesen

30-45

90-105

150-200

zima

45-60

105-120

200-240

KOLIINA BATERIJA
Da bismo utvrdili koliko n a m je potrebno baterija, m o r a m o odluiti koliko d a n a
rezerve elimo i m a t i . Baterije m o r a j u biti sposobne davati elektrinu energiju i

gorski krajevi
ljeto

30-45

90-105

150-200

proljee, jesen

45-60

105-120

200-240

zima

60-75

120-150

240-300

Jadran

za vrijeme perioda u kojima n e m a ili ima vrlo m a l o sunca. Takoer m o r a m o

utvrditi kapacitet pojedine baterije. Kapacitet baterija se najee izraava u
amper-satima (Ah), a ne u vat-satima (Wh). Da bismo utvrdili broj vat-sati,
brojku izraenu u amper-satima m o r a m o pomnoiti sa n a p o n o m baterije, a to
je 12 V.

ljeto

45-60

105-120

200-240

proljee, jesen

60-75

120-150

240-300

7 5 - 9 0 i vie

1 5 0 - 2 4 0 i vie

3 6 0 i vie

zima

Npr. ako n a m je prosjeno dnevno optereenje 1200 W h , i m a m o panele

od 75 W i ivimo u centralnoj Hrvatskoj, broj potrebnih panela bit e ( 1 2 0 0 x

Izvor: Drutvo inenjera i tehniara grada Samobora (2003): Primjena energije

vjetra i sunca za potrebe navodnjavanja poljodjelskih povrina, Samobor.

Npr. a k o i m a m o bateriju od 100 A h , pri n a p o n u od 12 V, o n a i m a kapacitet

od 1200 W h .
J e d n o m kad z n a m o kapacitet baterija, broj baterija se lako izraunava na
slijedei n a i n :
broj baterija = (prosjeno dnevno optereenje x broj d a n a
rezerve)/kapacitet pojedine baterije
Npr. a k o i m a m o prosjeno dnevno optereenje od 1200 Wh i elimo imati
rezervu od 4 d a n a , potrebni broj baterija bit e ( 1 2 0 0 x 4 ) / l 2 0 0 = 4 baterije.
Dimenzioniranje solarnog sustava trebalo bi biti to preciznije kako na
sustav ne bi bio prevelik ili p r e m a l e n . Kupovina prevelikog sustava je direktan
gubitak novca jer jedan dio kapaciteta o p r e m e stoji neiskoriten. Budui da je
elektrina energija dobivena f o t o n a p o n s k o m t e h n o l o g i j o m jo uvijek prilino
skupa ne bismo smjeli dopustiti da doe do rasipanja radi nesmotrenog dizajna
sustava.
Naravno, takoer je vano da sustav ne bude premalen jer bi se m o g l o
desiti da potrebe premauju mogunosti sustava. U t o m sluaju mogli bismo
se nai u m r a k u na nekoliko d a n a , ako ovisimo iskljuivo o solarnoj energiji
kao j e d i n o m energentu. Dobra stvar kod solarnih sustava je to to ih se uvijek

100

101

sadre kiselinu, ve gel. Takoer za razliku od automobilskih a k u m u l a t o r a ,

moe vrlo lako nadograditi.

Openito je vano da znate kako je p u n o tee brinuti se za vjetrenjau,

imaju velik broj ciklusa pranjenja. Openito, osim m o d u l a , Solaris ima vrhunsku

nego za solarne m o d u l e . Vjetrenjaa je puno osjetljivija na vremenske nepogode

i pripadajuu o p r e m u koja ima dugi vijek trajanja i garanciju. Solarisovi moduli

(ekstremno jak vjetar, mraz...). Opet, njena korist pa i estetska ljepota vrijedni

imaju radni vijek preko 30 g o d i n a , a garanciju na 25 g o d i n a . Baterije rade

su vaeg t r u d a .

osam do deset g o d i n a .
Snaga/potronja nekih tipinih troila u kuanstvima
TROILO

TROILO
video rekorder

30

500
200

satelitski sistem
CD player

30

58

hladnjaci
- stariji
- noviji
- tedljivi (solarni)

Tehnoelektro vjetrenjaa je testirana na zaista jakim vjetrovima. N o , znamo

to vjetar zna uiniti krovovima, stablima, p r o m e t n i m znakovima i ostalome
kada dosegne veliku snagu. Ukoliko saznate da dolazi orkanska bura spustite
konstrukciju vjetrenjae. Ve s m o imali loih iskustva (na jadranskim otocima)
da se neto loe desi vjetrenjai kada zapuu orkanske bure. Posebno je bilo
n e u g o d n o na Lastovu kada je za vrijeme jedne oluje vjetrenjaa pala. Bilo
n a m je uasno neugodno, p r e m d a ju je trebalo spustiti, jer je oluja kidala sve
pred s o b o m . Poslije se to sve popravilo i vratilo na svoje mjesto, ali bolje je
sprijeiti nego lijeiti. Takoer je d o b r o maknuti vjetrenjau ukoliko odlazimo
na due od mjesta gdje smo je postavili da ne bi dobila noge.
U zimskim mjesecima ako padne snijeg ili se nakupi led na lopaticama
vjetrenjae potrebno ga je skinuti kako bi se m o g l e ponovno slobodno i bez
otpora vrtiti ukoliko zapue vjetar. Rotacioni dijelovi su dobro podmazani tako
da oko njih uglavnom nije potrebno voditi posebnu brigu. Bateriju je dobro
imati u prostorijama gdje temperatura ne pada ispod 0 C.

zamrziva

350

perilica za posue

700

linija AC
linija DC
beini telefon

- bez suenja
- sa suenjem

1450

mobitel
el. orgulje

mikrovalna penica
- manje zapremine

700

gitarsko pojaalo
tedna arulja

- vee zapremine
el. aparat za kavu

1500
1200

sokovnik
toste r

400
1200

mlinac za kavu
mikser
blender

el. pokriva
pegla
perilica za rublje
suilica za rublje
usisiva

120
500
750

- p o t o p n a 112 hp AC

1000

- DC p o t o p n a p u m p a

obina arulja

100

p u m p e za vodu
- 1/3 hp l m 3 / h AC
- DC p u m p a

klima ureaj
kompjutor
- monitor 17"

60

- laser

cirkular

1000

fax

kutna brusilica

800
170

- standby
- d o k printa

Hermetiki zatvorene baterije Solarisa p o g o d n e su za dranje u kui, a ne

102

103

20
100
400
1200
1800
5750
900
1500
55

25

500

80
16

5
30
100

laptop

builica
u b o d n a pila

TV ( 1 9 " )

15
5

100
45

printer
- ink jet

TV(12"C/B)

30
55

- m o n i t o r 1 7 " LCD

50
600

TV ( 2 7 " )

35
900
5
50

el. pisai stroj

200

fen za kosu

1500

a a k o govorimo o sadanjoj proizvodnji, radi se zapravo o daljnjem koritenju

fosilnih goriva iz d r u g o g plana. N a i m e , p r o g r a m proizvodnje a u t o m o b i l a na
vodik niti smanjuje emisiju staklenikih plinova niti smanjuje zagaenje. Danas
se vodik kao gorivo dobiva upravo od fosilnih goriva ili kao nus proizvod od
petrokemijskih procesa. Gotovo 5 0 % vodika koji se danas prodaje dolazi od
prirodnog plina, a sljedeih 2 0 % vadi se iz ugljena (Morris, 2 0 0 3 ) . ak bi bilo
ekolokije voziti a u t o m o b i l e na plin, jer vaditi iz plina vodik, pa onda iskoritavati
vodik kao gorivo samo jo vie poveava emisiju staklenikih plinova.

Transport
Jasno je da od ukupne energetske potronje velik dio odlazi na transport. U
Britaniji 35%, u panjolskoj se istie kako vie od 5 0 % potroenih fosilnih goriva
odlazi na transport. Rekli smo kako nafta sudjeluje u osiguravanju goriva za
transport sa ak 9 0 % . I ovdje n a m je prioritet smanjiti potronju, ali kao i
p r e t h o d n o m dijelu o proizvodnji struje i ovdje i m a m o brojna rjeenja za
obnovljiviji transport. Navest e m o sada neke od mogunosti za proizvodnju
goriva, koje se nude kao alternativa nafti.

Kao to s m o rekli, bolja varijanta, izdvajanja vodika iz vode jo je uvijek

skupa ili iznimno energetski zahtjevna, pa bi bile potrebne nove nuklearke ili
elektrane na ugljen kako bi seta separacija mogla nesmetano odvijati. Magazin
Science je istaknuo kako e dobivanje vodika p o m o u sunca ili vjetra biti jo
uvijek skupo u narednim godina (Tanja Rude, Jutarnji list, 1 0 . 1 0 . 2 0 0 4 . ) . Ne
treba nas uditi to je poznati ekolog George W. Bush 2 0 0 3 donio plan razvoja
vodika kao goriva sa 1,7 milijardi dolara (Gallon, 2 0 0 3 ) . 2 Bush je istovremeno
smanjio financiranje projekata energetske efikasnosti.

Vodik

Hibridna vozila/vozila na struju

Vodik se esto i u znanstvenim krugovima i u m e d i j i m a predstavlja kao najbolja

budua zamjena za transportno gorivo. M e u t i m najvea zabluda u vezi vodika
je u t o m e to, suprotno miljenju laika, vodik nije izvor energije! Vodik je samo
sredstvo skladitenja energije! Dakle, kako nastaje vodik? Nekoliko je naina
proizvodnje vodika, ali kada g o v o r i m o o vodiku u okviru obnovljivih izvora
energije, vodik bi se trebao proizvoditi elektrolizom vode. To znai da ulaganjem
elektrine energije nastaju vodik i kisik. Budui da je vodik zapaljiv, on se
skladiti i moe se koristiti kao gorivo. Prilikom sagorijevanja ponovno se spaja
s kisikom te se oslobaa energija, a jedini produkt izgaranja je vodena para.
T i j e k o m rada vozila na vodik sagorijevaju efikasnije od fosilnih goriva i ne
proizvode nikakvo zagaenje. Z b o g istog sagorijevanja vodik je d o b i o etiketu
zelenog goriva.

Slijedee velike nade polau se u tzv. hibridna vozila, nazvana tako jer m o g u
raditi i na fosilno gorivo u spremniku i na elektrinu energiju pohranjenu u
baterijama. Rade na dva razliita principa. U osobnim a u t o m o b i l i m a i m a m o
serijski hibridni sustav gdje u g l a v n o m radi uobiajeni motor, dok elektrini
motor radi samo u nekim sluajevima (vonja uzbrdo, naglo ubrzanje...). Koristi
se i tzv. regenerativno koenje, gdje se prilikom koenja energija vraa u baterije
i puni ih. U regenerativnom koenju i lei bit efikasnosti hibridnih vozila, jer
n a m se velik dio energije koji inae nestane, vrati i pohrani u bateriju. Uobiajeni
motor se moe ak i p o t p u n o iskljuiti kad ne vozimo brzo kao to je esto u
gradu pa su ova vozila dobra za gradsku vonju. Paralelni hibridni sustavi
prisutni su u g l a v n o m kod veih vozila kao to su k a m i o n i , autobusi i d r u g i .
Ovdje o b a m o t o r a rade cijelo vrijeme, i elektrini m o t o r pokriva energiju
potrebnu za n o r m a l n u vonju, a uobiajeni motor sve iznad t o g a . Reklamiraju
se kao ekoloka vozila pa im prodaja raste i do 2 0 0 3 . godine oko 1 5 0 0 0 0 ljudi
je kupilo hibridne a u t o m o b i l e .

Problem je to je vodik prilino nestabilan element i za njegovo skladitenje

t r e b a m o posebne uvjete i visoku t e h n o l o g i j u . To iziskuje d o d a t n e trokove i
d o d a t n o koritenje energije. 1
M e u t i m , kljuno pitanje jest: odakle dolazi energija koja se u prvom redu
koristi za proizvodnju vodika? A k o je ta energija dobivena iz nekog odrivog
izvora, onda je ta energija ista. M e u t i m , a k o za proizvodnju vodika koristimo
energiju iz termoelektrana na ugljen ili plin, pitamo se u e m u je uope prednost
njegovog koritenja?

Najpoznatije hibridno vozilo Toyota Prius i m a brojne utede i prednosti u

usporedbi s vozilima koja voze iskljuivo na fosilna goriva, (pogledajte tablicu
na sljedeoj stranici)

Koritenje obnovljivih izvora energije ne moe zadovoljiti "neuhvatljivi" vodik,

1

T a k o e r , g o r i v e elije koje se koriste za d i r e k t n u p r e t v o r b u v o d i k a u e l e k t r i n u e n e n e r g i j u , da

Z b o g G a l l o n o v o g teksta p r o t e s t i r a l e s u n e k e e k o l o k e u d r u g e , m e u n j i m a n a j p o z n a t i j i

b i s e proizvele z a h t i j e v a j u m a t e r i j a l e p o p u t p l a t i n e , k o j i h n e m a m o u izobilju ( L e b b a n d L e b b ,

W o r l d w a t c h Institute, ali bez j a k i h k o n t r a a r g u m e n a t a u n a j h i t n i j i m z a m j e r k a m a a u t o m o b i l a n a

2 0 0 4 ) . Posljednjih g o d i n a t o s e p o k u a v a rijeiti z a m j e n o m k a t a l i z a t o r a o d n i k l a .

h i d r o g e n k o j e j e iznio G a l l o n .

104

105

U godinu dana po kilogramima

Potronja Godinji
benzina
trokovi
(godinje
prijeenih
20000km)

Emisija
C02

Emisija
CO

Emisija
N02

Emisija
HC

Toyota Prius
2004

850,5

452 U$D

1980,8

94,5

2,8

Toyota
Camry 2004

1863,5

952 U$D

4343

139,5

3,9

3,1

Energija biomase
Biogoriva
Sve zelene biljke i m a j u s p o s o b n o s t d a e n e r g i j u s u n c a p o m o u procesa

Izvor: URL:http://www.environmentaldefense.org (10.09.2005.).

fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj nain uskladite u obliku

kemijskih spojeva. Na taj nain biljke u stvari djeluju kao solarni kolektori.

Evidentno je da su hibridna vozila efikasnija od klasinih vozila. M e u t i m

Fotosinteza se odvija u svim zelenim dijelovima biljke, dakle najvie u liu te

postavlja se pitanje; koliko efikasnija? N a i m e po g o r n j i m tablicama m o e m o

u stabljici kod zeljastih biljaka. Za proces fotosinteze potrebni su: svjetlosna

zakljuiti da Toyota Prius troi 4,25 litre benzina na prijeenih 100 kilometara.

energija, klorofil (spoj koji se nalazi u zelenim dijelovima biljke), voda i ugljini

Poznato je da ve najmanje 20 godina postoje klasina vozila (obino dizelai)

dioksid. Dok je biljka izloena svjetlosti ona apsorbira ugljini dioksid iz atmosfere

koji troe isto toliko ili m a l o vie. Pitanje je da li se uope isplati ulaganje u

i v o d u iz tla te sintetizira eer g l u k o z u , a isputa viak kisika. N a p i s a n o

dvostruki pogon motora i svu tu visoku tehnologiju za mizernu razliku u potronji?

kemijskom f o r m u l o m to izgleda ovako:

Nadalje, osnovno pogonsko gorivo i dalje ostaje neki od derivata nafte, pa

o hibridnim vozilima uope ne m o e m o govoriti kao o ekolokim vozilima.

6C09+6H O
2

-> C H l v O . + 6 0
6

12

N a j p r i m i t i v n i j i i najstariji n a i n koritenja energije b i o m a s e je u p r a v o

sagorijevanje drveta. Ovaj princip su poznavali jo peinski ljudi. U stvari do
pojave ugljena i nafte sva potronja energije na Zemlji bila je zasnovana na
obnovljivom izvoru energije - biomasi drveta. Kroz stoljea o n o se koristilo za
grijanje ivotnog prostora, pripremanje hrane, paljenje keramike, taljenje metala,
proizvodnju v a p n a za graditeljstvo i t d . Ve t a d a , z b o g p r e t j e r a n o g nivoa
potronje, proizvodnja je postala neodriva, jer smo poeli troiti vie drveta
nego to ga je uspijevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. Kao rezultat
takvog neodgovornog ponaanja p r e m a prirodnim resursima danas i m a m o
dvije najvee pustinje na svijetu - Saharu i australsku pustinju. N a i m e , ova
nekad intenzivno poumljena podruja ostala su ogoljena uslijed ovjekove
aktivnosti, to je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more, a to je
sprijeilo uspostavu nove vegetacije. Dakle kada g o v o r i m o o biomasi kao
obnovljivom izvoru energije uvijek m o r a m o imati u vidu da se sva potroena
biomasa mora nadoknaditi novim uzgojem, u sluaju uma poumljavanjem,
inae ovaj sustav nije odriv.
Proces fotosinteze je o n o to o m o g u u j e biljci da raste i ivi. U drvetu je
veina suneve energije pohranjena u obliku celuloze - kemijskog spoja koji
sainjava veinu ukupne mase suhog drveta. Po sastavu celuloza je zapravo
dugaki lanac molekula glukoze nastalih fotosintezom. Kada drvo sagorijeva

106

107

dolazi do kemijske reakcije koja je upravo suprotna fotosintezi. Sagorijevanjem

se troi kisik iz atmosfere, a nastaje ugljini dioksid, uz oslobaanje energije
koja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre. Energija uskladitena
u drvetu najee se koristi za zagrijavanje ivotnog prostora i za zagrijavanje
vode. No m a n j e je poznata injenica da se drvo moe upotrijebiti i kao pogonsko
gorivo za vozila. Dakako, ne mislimo na parnu lokomotivu.

kao zamjena za fosilna goriva u m o t o r i m a s unutranjim izgaranjem. Neka od

njih u o v o m t r e n u t k u predstavljaju vrlo izglednu alternativu koja bi m o g l a
zamijeniti b a r e m jedan dio fosilnih goriva. U nekim sluajevima kao glavna
sirovina za proizvodnju biogoriva moe posluiti neki o t p a d n i materijal. Na taj
nain m o g u se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. U d r u g i m
pak sluajevima sirovinu je potrebno uzgojiti odgovarajuim poljoprivrednim
postupkom.

Rasplinjanje

Kako raste cijena nafte morat e m o pribjei svim raspoloivim alternativama,

a i nae navike kako troimo energente e se morati drastino promijeniti.
Gorivo proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat emo troiti vrlo racionalno
i efikasno. Nee biti dovoljno prijanje fosilno gorivo samo zamijeniti biogorivom.
Za poetak e biti nuno smanjiti u k u p n u koliinu transporta koja se d o g a a
na planeti. I gradski promet e morati proi kroz velike promjene. Nuno je
ulaganje u bolju infrastrukturu i kvalitetu javnog prijevoza i biciklistikog
prometa, kako bi se smanjile gradske guve i nesmotreno rasipanje energije u
obliku gradskog automobilistikog prometa. U stvari sve je bolje od a u t o m o b i l a ,
pogotovo kad se u njemu vozi s a m o jedna osoba. ak i koritenje laganih
m o p e d a predstavlja korak prema smanjenju potronje goriva.

Rasplinjanje je u stvari jedan oblik n e p o t p u n o g sagorijevanja krutog goriva.

Uslijed zagrijavanja na visokoj temperaturi kruto gorivo poinje isputati zapaljive
plinove koji ne sagorijevaju zbog n e d o s t a t k a kisika. Dakle p o m o u ovog
postupka m o g u e je od drveta ili nekog d r u g o g oblika biomase proizvesti plin
koji se moe koristiti kao pogonsko gorivo za m o t o r e s unutranjim izgaranjem,
najee za pogon vozila ili za proizvodnju elektrine energije p o m o u agregata.
Rasplinjanjem drveta nastaje mjeavina sljedeih zapaljivih plinova: vodik (20%),
ugljini monoksid (20%) i m e t a n (3%). Osim ova tri plina nastaju i duik i
ugljini dioksid koji nisu zapaljivi.
lako je postupak rasplinjanja poznat ve od 1800. godine ova tehnologija
je na ovaj nain prvi p u t upotrijebljena 1 8 8 0 . g o d i n e . Plin koji je nastao
rasplinjanjem drveta (wood gas), prvi put se tada koristio kao pogonsko gorivo
za motor s unutranjim izgaranjem, koji je pogonio generator elektrine energije.
Proizvodnja elektrine energije od biomase na ovaj nain i dan danas predstavlja
vrlo zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima u
obilju, a elektrina energija nije dostupna ili korisnik eli koristiti obnovljive
izvore. Pojavom plinovoda 1 9 3 0 . g o d i n e ova t e h n o l o g i j a pada u zaborav.
M e u t i m , za vrijeme Drugog svjetskog rata, zahvaljujui nedostupnosti drugih
energenata, u Europi je sagraeno nekih milijun generatora drvenog plina koji
su koristili u g l a v n o m civili, dok je benzin bio strogo uvan za vojsku.
Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog plina ponovo
pojavljuje. Na primjer, u vedskoj se na dravnoj razini provode projekti poticanja
poljoprivrednika da svoju mehanizaciju p o g o n e upravo na ovaj nain. Traktori
sa u g r a e n i m generatorima plina poljoprivrednicima m o g u ostvariti znatnu
utedu, jer ne m o r a j u kupovati benzin. Osim toga neovisni su, a njihovo gorivo
je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i g l o b a l n o m zagrijavanju.

Tekua biogoriva
Osim u obliku celuloze, biljke m o g u energiju skladititi i u obliku drugih kemijskih
spojeva, na primjer u obliku kroba koji se nalazi u zrnu itarica i g o m o l j u

U svakom sluaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim, ve samo jedno od

m o g u i h rjeenja koje e se p o k a z a t i o d r i v i m u s p e c i f i n o j situaciji za
zadovoljavanje specifinih potreba. Kada govorimo o biogorivima potrebno je
naglasiti da se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji, toliko jednostavnoj da se
ak pojedinci irom svijeta uputaju u proizvodnju vlastitih biogoriva u kunoj
radinosti. Sve vie ljudi posvuda sakuplja o t p a d n o jestivo ulje iz restorana i
koristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za vlastite potrebe. 1

Etanol/alkohol
Etanol je o d l i n o zamjensko gorivo za benzinske m o t o r e . Etanol (isto to i
medicinski alkohol C H ^ H ^ O H ) se najee proizvodi od poljoprivrednih kultura
bogatih krobom, kao to su itarice ili krumpir. M o g u e ga je proizvesti i od
drugih kultura b o g a t i h eerom, kao to je eerna repa i eerna trska. Jo je
bolje koristiti celulozne kulture, kao to su otpaci od stabla, trave i slino.
Dapae, vrlo esto su kukuruzovina, slama od penice i riine vlati, otpaci koji
se ne iskoritavaju, a i m a j u veu efikasnost od uobiajenih kultura koje se
koriste za proizvodnju etanola. Najbolja je trava p a n i c u m virgatum koja i m a
najveu iskoristivost, a zahtijeva m a n j e gnojiva, zatite i vode (Murray, 2 0 0 5 ) .
No kod materijala koji su bogati celulozom, kao to su o t p a d n i papir ili drveni
otpaci, potreban n a m je kompliciraniji sustav proizvodnje.
U Brazilu je kao odgovor na prvu naftnu krizu 1975. godine zapoeo pro-

krumpira. Z a t i m su tu jo i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju u

obliku biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke. Efikasnije je koristiti gorivo
od stabla nego od jednogodinjih biljaka.
Biogoriva su tekua goriva proizvedena od biljne biomase koja se koriste

108

M n o g o vie d e t a l j a o b i o g o r i v i m a , o d e k o n o m s k e isplativosti, d o r e c e p a t a k a k o i h s a m i

proizvesti m o e s e n a i n a I n t e r n e t u . J e d n a s t r a n i c a k o j u s v a k a k o t r e b a izdvojiti je:

www.journeytoforever.org/biofuel.hlml

109

g r a m proizvodnje goriva na bazi alkohola ProAlcool, te je i danas ta zemlja

prva u koritenju t o g alternativnog izvora kao gorivo. U Brazilu se ve nekih
tridesetak godina uzgaja eerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodi
etanol. Direktno je zaposleno 7 0 0 0 0 0 ljudi, d o k je broj onih koji indirektno
sudjeluju u cijelom poslu tri do etiri puta vei. Danas se ve moe kupiti na
benzinskim postajama, a cijena naftnog benzina je ve gotovo dvostruko vea
od cijene etanola. lako je potronja etanola u benzinskom motoru neto vea
od potronje benzina, kupcima se jo uvijek isplati kupovati etanol za potrebe
transporta. U Brazilu korisnici etanola najee imaju vozila koja m o g u voziti i
na benzin i na etanol ili na njihovu mjeavinu u bilo kojim proporcijama. O k o
4 0 % goriva koje se proda u Brazilu je etanol. To je i zemlja koja ga najvie
proizvodi. Brazil zauzima od ukupne proizvodnje etanola u svijetu 37%, a slijede
SAD sa 3 1 % .
Etanol k a o gorivo proizvode i p o j e d i n c i irom svijeta. To su najee
poljoprivrednici koji se ionako bave uzgojem kultura p o g o d n i h za proizvodnju
etanola. Na taj nain dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivim
gorivom. Uz p o m o odgovarajue o p r e m e etanol je m o g u e proizvesti u kunoj
radinosti. Postupak proizvodnje se sastoji od usitnjavanja materijala, kuhanja,
fermentacije te destilacije. Moda najvea m a n a ove tehnologije je u t o m e to
je za destilaciju potrebno uloiti veliku koliinu energije. No i taj problem bi se
m o g a o rijeiti koritenjem solarne energije za potrebe destilacije. Da bi vozilo
m o g l o etanol koristiti kao gorivo potrebno je napraviti manje preinake na vozilu.
M e u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) procjenjuje kako bi do 2 0 5 0 .
godine etanol m o g a o sudjelovati kao g l o b a l n o transportno gorivo sa ak 5 0 %
(WWI; 2 0 0 5 ) . Oito IEA oekuje da do tog d a t u m a koloniziramo neki planet
Etanolium na kojem bi stvorili uvjete i samo uzgajali kukuruz, jer n a m nije
jasno gdje oni vide zemlju za tih 5 0 % . Kada bi cijeli SAD htio zadovoljiti svoju
potronju goriva, proizvodnjom alkohola od kukuruza trebalo bi zasijati 9 7 %
njihovog teritorija. U svijetu se proizvodi etanola dovoljno da zamijeni svega
3% u k u p n e potronje benzina.
U SAD-u se z b o g n e p r a v e d n i h p o l j o p r i v r e d n i h subvencija p o d u p i r e i
proizvodnja etanola od kukuruza, to je neefikasniji oblik dobivanja etanola.
Na primjer, eerna repa i eerna trska m o g u na istoj povrini dati duple
prinose za proizvodnju etanola od kukuruza.
Prinosi razliitih kultura dani su u tablici dolje:
Biljka

litara goriva po hektaru

eerna repa (Francuska)

eerna trska (Brazil)
tapioka (Nigerija)
slatki sijerak (Indija)
kukuruz (SAD)
penica (Francuska)

6658,05
6173,15
3823,25
3515,6
3301,05
2583,03

Izvor: URL:http://www.earthpolicy.org/Books/PB7pb2ch2_table2.htm

110

Takoer, u Brazilu iskoritavaju i stabljike od eerne trske, ime zapravo

iskoritavaju o t p a d . No s kukuruzom, SAD i agro-biotehnoloke korporacije
podupiru masovnu proizvodnju koja zahtijeva veliki unos sintetikih gnojiva,
pesticida i herbicida. Kada govorimo o industriji biogoriva jasno je kako tu
vanu ulogu imaju i dravne subvencije. Inzistiranje SAD-a na proizvodnji etanola
od kukuruza nije u d n o s obzirom da je 3 4 % kukuruznih usjeva genetski
modificirano. Najvei korisnik dravnih subvencija za proizvodnju etanola je
najvei proizvoa itarica na svijetu, korporacija Archer Daniels M i d l a n d . U
t o m kontekstu ne treba nas uditi to u ovom trenutku od svih biogoriva na
etanol o t p a d a 9 5 % , a goriva na bazi ulja svega 5% (WWI, 2 0 0 5 ) . U SAD-u se
openito manje koriste dizel vozila. M a n j e od 1% novo prodanih vozila u SADu i m a dizel motore. Razlog je vrlo loa kvaliteta dizelskog goriva u SAD-u koje
se smatra j e d n i m od najgorih u svijetu. Razlog vie da preu na biodizel jer je
ie gorivo.

Biogoriva na bazi biljnog ulja

lako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina poelo koristiti za proizvodnju
biogoriva, ovaj koncept i nije toliko nov. N a i m e dr. Rudolf Diesel je 1985.
godine razvio svoj motor, a ve 1900. godine u Parizu je predstavio svoj novi
motor koji je radio na isto ulje kikirikija. Njegov stroj je bio toliko m o a n i
robustan da je m o g a o bez problema kao gorivo koristiti isto jestivo ulje. Kasnije
je najavljivao svoju viziju razvoja lokalnih poljoprivreda kroz proizvodnju vlastitih
goriva ( T i c k e l l , 2 0 0 3 ) . Ali Dieselova n a d a n j a i elje unitila je n a f t n a i
automobilska industrija, pa ga tako danas i poznajemo vie po j e d n o m od
naftnih derivata, a ne po njegovoj ukupnoj viziji i radu. Od tada je moralo
proi itavo stoljee, i nekoliko naftnih kriza, da bi se ova tehnologija poela
detaljnije istraivati. Spoznaja o smanjivanju viskoziteta jestivog ulja p o m o u
kemijskog procesa poela se javljati '70-ih godina da bi se negdje p o e t k o m
'90-ih poela sve vie koristiti.
Proizvodnja goriva na bazi ulja ima velike mogunosti upravo zbog irokih
m o g u n o s t i lokalne proizvodnje goriva. U slijedeoj tablici m o e m o vidjeti
prosjene prinose nekoliko vrsta uljarica:
Prosjena proizvodnja za uljarice
Biljka

kg ulja po hektaru

litara ulja po ha

palma (palmino ulje)

5000

5950

kokos

2260

2689

jatropa

1590

1892

maslina

1019

1212

uljana repica

1000

1 190

kikiriki

890

1059

111

Biljka

kg ulja po hektaru

suncokret

800

litara ulja po ha
952

goruica

481

572

lan

402

478

soja

375

446

konoplja

305

363

kukuruz

145

172

da bi se koristilo bez ikakvih modifikacija. Premda ljudi stavljaju i isto jestivo

ulje u svoje motore, obino se savjetuje to raditi u m a n j i m koliinama. Osim
toga, za hladnijeg se vremena viskozitet jo i poveava to uzrokuje p r o b l e m e
s paljenjem. Da bi prevladali ove zapreke m o e m o izabrati izmeu tri razliita
naina proizvodnje goriva na bazi biljnog ulja. Njih o d a b i r e m o s obzirom na
uvjete, klimu i vozilo koje koristimo. M o g u e ih je kombinirati i koristiti ovisno
od prilike do prilike.

Iznosi su p r o s j e n i na g l o b a l n o m n i v o u i m o g u varirati od regije

1. POMIJEATI UUE S PETR0DIZEL0M

d o r e g i j e i o d v a r i j a c i j a iste k u l t u r e .

Ako u biljno ulje d o d a m o odreenu koliinu obinog petrodizela, viskozitet e

Izvor: URL:http://www.journeytoforever.org/biodiesel_yield.html

se dovoljno smanjiti da veina dizelskih m o t o r a nee imati p r o b l e m a s ovim

Naravno, poznavajui nae podneblje znamo koje kulture najbolje uspijevaju

u krajevima gdje ivimo. Primjerice, britansko Ministarstvo okolia istie kako
bi po hektaru uljane repice dobili 1450 kg ulja. Logino je da biljke koje ive u
toplijim krajevima i m a j u i veu produktivnost u ulju zbog vie sunca.
Veina biodizela u EU dobiva se od uljane repice, a u SAD-u od soje.
Najdalje je otila N j e m a k a koja godinje troi 1,7 milijardi litara biodizela
godinje, to je o k o 3% njihove u k u p n e potronje ( N a t i o n a l Geographic -

gorivom. Biljno ulje i dizel se mijeaju najee u o m j e r u 5 0 - 5 0 % . Kod nekih

robusnijih strojeva m o g u e je koristiti a k 7 0 % biljnog ulja pomijeanog sa
3 0 % petrodizela. Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora biti novo, dapae, u
ovom sluaju staro iskoriteno biljno ulje ak pokazuje neke bolje karakteristike
od novog ulja. Kada za proizvodnju biogoriva koristimo ve koriteno biljno
ulje vrlo je vano dobro ga profiltrirati kako bi se sve krute estice hrane odstranile
iz goriva.

Hrvatska, 2 0 0 5 ) . Od u k u p n o proizvedenog biodizela, na Europu odlazi gotovo

9 0 % , a od t o g a Njemaka sama proizvodi vie od pola. U Njemakoj postoji

2. KEMIJSKI MODIFICIRATI UUE (BIODIZEL)

iroka mrea 1900 benzinskih p u m p i na kojima je m o g u e napuniti biodizel.

Gorivo koje se proizvodi od novog ili rabljenog biljnog ulja uz p o m o kemijske

Ostaje n a m k a o t a j n a zato se k u l t u r a koja n a m najvie moe d a t i u

modifikacije zove se biodizel. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela je

proizvodnji goriva se najmanje koristi. To su alge. Po istraivanju koje je provodilo

ameriko Ministarstvo energetike istie se kako bi alge m o g l e zadovoljiti sve
2

potrebe SAD-a u gorivu. Bazen od 1 0 0 0 m m o g a o bi godinje proizvesti ak

preko 7,6 t o n a ulja. Znanstvenici na N a t i o n a l Renewable Energy Laboratory
(NREL) proveli su istraivanje i dobili rezultat kako bi svega 4 0 0 0 0 0 hektara
bazena s a l g a m a bilo dovoljno da zadovolje sve potrebe SAD-a. Podsjeamo
da je to svega 1/60-ina od godinje neiskoritene zemlje u SAD-u (Tickell,
2 0 0 3 ) . A l g a m a najvie pogoduje t o p l o i suho vrijeme, ali Tickell zakljuuju
kako je to super, jer se bazene moe stavljati u nenaseljena pustinjska podruja.
Dakle, p r e m d a bi ovakav t i p proizvodnje goriva na poetku zahtijevao vea
ulaganja, koristi bi bile viestruko uveane. Michael Briggs s University of New
Hampshire, Odsjek za fiziku, istie kako je razlog sporog irenja proizvodnje

razbiti m o l e k u l u masti te na taj nain smanjiti viskozitet ulju. Taj se postupak

naziva transesterifikacija. Molekula masti je triglicerid, to znai da se sastoji
od tri lanca masnih kiselina (estera) koje su povezane sa m o l e k u l o m glicerola.
Procesom transesterifikacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekule
glicerola i veu se s m e t a n o l o m . Glicerol tone na d n o , inei nusprodukt glicerin.
Na mjesto glicerola dolazi m e t a n o l . Od jedne molekule triglicerida, d o b i t e m o
tri molekule alkilnog estera kako openito nazivamo biodizel. Ukoliko elimo
naglasiti s kakvom vrstom alkohola (u o v o m sluaju m e t a n o l o m ) smo radili
biodizel, i m e n u j e m o ga m e t i l n i m esterom. M o g u e je u nekim sluajevima
umjesto m e t a n o l a koristiti etanol. Ipak, za proizvodnju biodizela u g l a v n o m se
koristi m e t a n o l , jer osigurava s t a b i l n i j u reakciju p o t r e b n u za proizvodnju
biodizela.

goriva od algi, koritenje slane vode n a k o n ega bi se sol nagomilavala u

M e t a n o l treba biti 99,5%-tni, dakle vrlo visoke istoe jer voda smeta procesu

spojevima. Takoer, potreba da se bazeni rade na sunanim i klimatski suhim

t r a n s e s t e r i f i k a c i j e . P o t r e b n o j e n a g l a s i t i d a j e m e t a n o l izuzetno o p a s n a

mjestima, dovela je do problema evaporacije ( 2 0 0 4 ) . Briggs smatra da su to

kemikalija koja, ako se proguta, moe izazvati sljepilo, a u veim koliinama je

sve rjeivi p r o b l e m i , posebno s obzirom na o g r o m n e koristi.

O i t o je ipak kako u d o g l e d n o vrijeme ostajemo ostavljeni na koritenje
poljoprivrednih kultura bogatih uljem.
lako je Rudolf Diesel u svoj dizel m o t o r t r p a o isto ulje kikirikija, dananji

i smrtonosna. Z a t o je izrazito vano paziti da ne udiemo pare metanola i da

ga naravno ne p r o g u t a m o , a pri radu je t a k o e r obavezno nositi g u m e n e
rukavice i zatitnu odjeu, a niti zatitne naoale nisu n a o d m e t .
Kako bismo uope razbili molekulu triglicerida, d o d a j e m o katalizator N a O H ,

dizelski m o t o r i su neto drugaiji. Cisto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet

takoer opasnu kemikaliju vrlo nagrizajuih svojstava. N a O H , poznat jo i p o d

112

113

nazivom kaustina soda je izrazito toksina kemikalija koja moe otetiti kou,
oi i plua, a moe biti i smrtonosna ako je p r o g u t a m o . Treba kupiti N a O H
96%-tne istoe.
K o r i s t i t e p l a s t i n e p o l i e t i l e n s k e , s t a k l e n e , e m a j l i r a n e ili p o s u d e o d
nehrajueg elika. Soda reagira s a l u m i n i j e m , kositrom i bakrom, pa t r e b a m o
izbjegavati koristiti te materijale pri proizvodnji biodizela.

P o m o u lakmus papira ili jo bolje elektronikog mjeraa p H , izmjerite pH

otopine ulja u izopropanolu. pH e najvjerojatnije biti oko 5.
Izmjeriti 1 ml otopine N a O H i izliti u o t o p i n u ulja.
Ponovo izmjeriti pH otopine.
Dodavati po 1 ml otopine N a O H i nakon svakog dodavanja izmjeriti pH
otopine ulja. Cilj je postii pH oko 8 do 9 i tada je titracija zavrena.
Vano je zapamtiti koliko smo u k u p n o mililitara otopine N a O H dodali u
otopinu ulja.

Procedura proizvodnje biodizela:

Dakle potrebna koliina N a O H za p o t p u n u transesterifikaciju jest:

3,5 g + onoliko g r a m a koliko smo mililitara otopine N a O H dodali tijekom
titracije

1. Filtriranje
Iskoriteno ulje uvijek m o r a m o
zagrijati i filtrirati kako bi uklonili
krute ostatke od prenja. U tu
svrhu se najee koristi gaza u
dva sloja, ili filteri za kakvu kakvi
se k o r i s t e u r e s t o r a n i m a , a
n a m a se iz iskustva pokazalo da
je jo bolje koristiti gusto pletenu
sintetiku t k a n i n u za zavjese.
Tkanina za zavjese se lako pere,
a vrlo dobro filtrira mrvice hrane
jer je gusto pletena.

Na primjer:
A k o smo u procesu tiracije 2 puta morali dodati po 1 ml vodene otopine
N a O H , ukupna potrebna koliina N a O H e biti: 3,5 + 2 = 5,5 g
4. Priprema natrij-metoksida

Zagrijavanje ulja e u velikoj

mjeri olakati filtriranje, jer toplo ulje tee p u n o bre.
2. Uklanjanje vode
Kao to smo ve rekli, voda smeta procesu transesterifikacije jer se vee sa
kaustinom s o d o m i pretvara ulje u sapun. U najgorem sluaju moe n a m se
desiti da umjesto biodizela proizvedemo bavu gela, koji je po sastavu sapun,
ali neupotrebljiv za koritenje. A k o u o t p a d n o m ulju ima puno vode, m o r a m o
ga zagrijati na 100 C, kako bi isparila.
3. Postupak titracije
Ovo je najtei i najkritiniji dio postupka. Trebali bismo biti to toniji. N a i m e ,
proces titracije n a m daje odgovor koliko kaustine sode trebamo za proces.
Soda m o r a biti suha bez kontakta s v o d o m .

Titracija:
Pomijeati 1 g kaustine sode s 1 I destilirane vode. Soda se mora potpuno
rastopiti (oznaimo to kao 0.1%-tna N a O H otopina).
Pomijeati 10 ml izopropil alkohola (tj. izopropanola) s 1 ml iskoritenog
ulja od kojeg r a d i m o gorivo. O t o p i n u l a g a n o zagrijati i mijeati dok se svo ulje
ne rastopi u izopropanolu.

114

Izmjeriti potrebnu koliinu m e t a n o l a . Potrebna koliina je 2 0 % od koliine

ulja. To znai da ako r a d i m o sa 100 litara ulja, potrebno n a m je 20 litara
m e t a n o l a . Izvagati p o t r e b n u koliinu kaustine sode. Na primjer, a k o bi
titracijom odredili da n a m je potrebno 5,5 g r a m a po litri ulja, za koliinu od
100 litara ulja t r e b a m o izvagati 5 5 0 g kaustine sode. Kaustinu sodu usipati
u m e t a n o l . Mijeanjem N a O H i metanola nastat e natrij-metoksid. Posudu u
kojoj p r i p r e m a m o natrij-metoksid treba dobro protresti ili jo bolje miksati 15tak minuta uz p o m o builice i nastavka za mijeanje boje, kako bi se kaustina
soda otopila u m e t a n o l u . Z a t i m otopinu ostavimo da odstoji najmanje 24 h da
bismo bili sigurni da je sva kaustina
soda otopljena u metanolu. A k o i nakon
24
h
na d n u
posude vidimo
nerastopljene kristalie kaustine sode,
NEMOJTE nastaviti s postupkom dok
se sva s o d a ne o t o p i . P r a k t i n o je
koristiti bijele, poluprozirne HDPE
kanistere ili bavice kako bismo mogli
vidjeti to se deava u n u t a r posude.
P o n e k a d se, p o s e b i c e za h l a d n i j e g
vremena, kaustina soda tvrdoglavo ne
eli rastopiti u metanolu. Budite uporniji
od sode!
OPREZ!!! A k o
dodir s koom
primijetimo, jer
hitno oprati s

natrij-metoksid doe u
spalit e je bez da i
ubija ivce. T r e b a m o
v o d o m koju i m a m o

115

Za vrijeme mijeanja natrij-metoksida treba imati

zatitnu opremu i po mogunosti ne piti crno

spremnu za svaki sluaj. Takoer, korodira boje pa t r e b a m o paziti u kakvoj

motor e. Rjei sluaj, ali takoer m o g u je da se u iznimno vruim i suhim

posudi r a d i m o biogorivo. Vrijedi isto i za kaustinu sodu.

p o d r u j i m a pojavi na biodizelu zelenkasta sluz, o d n o s n o b a k t e r i j a k o j o j

5. Grijanje i mijeanje

se m o g u kupiti u d u a n i m a koji prodaju a u t o o p r e m u .

p o g o d u j u takvi uvjeti. Njeno odstranjivanje je takoer m o g u e sredstvima koja

A k o je ulje prehladno, m o r a m o ga zagrijati na n a j m a n j e 20C. Jedan od naina

Ukoliko koristimo 100%-tni biodizel savjetuje se p r o m j e n a svih g u m e n i h

je koristiti veliko plinsko kuhalo s veim loncem u kojem dio ulja zagrijemo na

dijelova u vozilu kroz koje prolazi gorivo. Potrebno ih je zamijeniti sintetikima.

oko 100C i zagrijano ulje p o m i j e a m o s o s t a t k o m .

Jo j e d n o m provjeravamo da li je sva kaustina soda otopljena u m e t a n o l u .
A k o jest, n a t r i j - m e t o k s i d izlijemo u ulje. Da bi
r e a k c i j a bila u s p j e n a , d o b i v e n u m j e a v i n u j e
potrebno d o b r o izmijeati, ponovo koristei runu

Ukoliko to ne napravite, biodizel e kao kiselije gorivo od obinog dizela nagristi

te dijelove. To se moe napraviti kod a u t o m e h a n i a r a i nije skupo. U g l a v n o m
se radi o vozilima starijima od polovice ' 9 0 - i h , ali se preporua provjeriti svako
vozilo zasebno. Ovdje je vano naglasiti kako to nije najhitnija stvar koju trebate
napraviti o d m a h ve vie neto to d u g o r o n o treba imati na u m u .

builicu s nastavkom za mijeanje boje. Mijeanje

VANO: za razliku od m n o g i h zemalja EU-a i svijeta, koritenje bilo koje vrste

obino traje oko sat vremena. Da ne bismo morali

biogoriva za kretanje vozila u Hrvatskoj jo uvijek nije regulirano. Nafta iz Iraka

stajati iznad bave sat vremena s builicom u ruci,

je regulirana. T r e n u t n o je situacija negdje izmeu neba i zemlje pa levitirate

t r e b a m o s a g r a d i t i m e t a l n i stalak n a k o j e m e

iznad rupa u zakonu. Nije niti dozvoljeno, jer

b u i l i c a b i t i vrsto p r i v r e n a . N a k o n to se

n e m a z a k o n a koji t o r e g u l i r a , ali nije niti

mjeavina mijeala 1 h, e k a m o narednih 8 h da

zabranjeno. Ipak, m o g u e je da vas kazne

se na d n u bave nataloi nastali glicerin.

ukoliko vas ulove kako se vozite na biodizel.

Ne biste trebali imati problema ukoliko koristite

6. Taloenje i separacija
Dakle, n a j m a n j e 8 sati pustit emo mjeavinu da
odlei. Glicerin e pasti na d n o , a svjetliji, prozirni
biodizel e ostati iznad. Dobro je da proizvedeni
Na dnu se treba odvojiti tamniji
dio glicerin

biodizel odstoji oko t j e d a n d a n a kako bi bili sigurni

da se glicerin d o b r o nataloio.

biogoriva za pokretanje generatora za struju,

jer r a d i t e n a v a e m p r i v a t n o m vlasnitvu.
Teoretski biste m o g l i biodizelom pokretati i
vau poljoprivrednu mehanizaciju na vaem
polju. Sto se tie proizvodnje, to ne smijete

ZMAG-ov biodizel generator za struju

raditi po zakonu bez dozvole.

Jo jedna vana stvar je geliranje i smrzavanje biodizela. Ovisno o vrsti ulja,
biodizel se moe poeti gelirati na razliitim t e m p e r a t u r a m a . Z a t o a k o smo u

7. Konano biodizel!
estitamo, napravili ste svoje prvo biodizel gorivo. Recite dovienja naftnoj
industriji. I ratovima za n a f t u !
Sada je samo preostalo da ga izvadite biodizel iz bave i natoite u svojeg
dizelaa. Pazite da prilikom prelijevanja ne povuete m a l o glicerina zajedno s
biodizelom, jer glicerin moe zaepiti filter za gorivo u vaem vozilu.

hladnijim krajevima ili gorivo koristimo zimi t r e b a m o paziti s uljima koja su

sklonija geliranju ( p a l m i n o ulje, kokosovo ulje, mast). U t o m sluaju bolje je
koristiti suncokretovo ulje, repiino ili sojino ulje. No, a k o smo u toplijoj klimi ili
koristimo biogorivo t o k o m ljeta, bolje je koristiti prvotno nabrojana ulja, jer
imaju vei cetanski broj. Sto je cetanski broj vei, zakanjenja u paljenju su
m a n j a . Cetanski broj oznaava kvalitetu dizelskog goriva, odnosno sposobnost
samozapaljenja goriva kada pokrenemo vozilo. Cetanski broj biodizela je vei

Jo neki savjeti
Za p o e t a k je bolje poeti s m a n j i m k o l i i n a m a b i o g o r i v a . P r o m a t r a j t e
ponaanje vaeg vozila. Prvo krenite sa uenjem s a m o g procesa, vee koliine
ostavite za kasnije kad ete imati vie iskustva i znanja.
D o b r o je ugraditi mali prozirni predfilter za gorivo. T a k o e n a m on uvijek
pokazivati koliko n a m je kvalitetno nae gorivo. Predfilter je takoer koristan i

od o b i n o g dizela.
U tablici koja slijedi d a j e m o vam razine geliranja, odnosno razina kada ulje
prelazi iz vrstog stanja u tekue. Ispod tih razina ulje se poinje gelirati do
smrzavanja te ga ne m o e m o koristiti kao gorivo, (pogledati tablicu na sljedeoj
stranici...)

zbog sklonosti biodizela da pokupi sa s o b o m prljavtine iz rezervoara koje su

se nataloile od obinog dizela ili radi korozije rezervoara. Tijekom zime, ako
imate p r o b l e m s paljenjem, m o g u se koristiti uobiajeni aditive za dizelske

116

117

Tip ulja

Razina geliranja u stupnjevima C

isto jestivo ulje/

SVO

metil-ester (biodizel etil-ester (biodizel s

s metanolom)
etanolom)

-5

-10

-12

suncokret ovo

-18

-12

-14

maslinovo

-12

repiino

soji no

12

-6

-8

-10

-12

kukuruzno

-5

-10

-12

kokosovo

+ 20 do24

-9

-6

palmino

+ 3 0 do 38

14

10

Izvor: URL:http://www.journeytoforever.org/
Unato nekim negativnim aspektima ove metode, biodizel je pouzdano
gorivo koje se lako moe koristiti bez ikakvih preinaka u svim dizelskim vozilima,
u svim uvjetima, ak i pri vrlo niskim t e m p e r a t u r a m a . Biodizel moemo direktno
sipati u na rezervoar bez straha da e stvoriti ikakve probleme u naem vozilu.
Isto ga m o e m o mijeati s o b i n i m d i z e l o m u o m j e r i m a koje e l i m o . U
Francuskoj se ve ubacuje u obian dizel, do 5% biodizela kako bi se n a f t n o m
dizelu digla kvaliteta. Ne t r e b a m o se brinuti niti za rad motora, potronju ili
brzinu.
Zanimljivo je da auto proizvoai i m a j u prilino neprijateljski odnos prema
biodizelu i po t o m e je jasno kako su im veze s n a f t n i m korporacijama jo uvijek
jake. Veina proizvoaa a u t o m o b i l a e upozoriti kako za ubacivanje vie od
5% biodizela ( 9 5 % obini dizel, 5% biodizel) u spremnik auta ne daju garanciju.
Reakcije su razliite i kod istog proizvoaa u razliitim zemljama ovisno kakva
je institucionalna podrka biodizelu u pojedinoj zemlji. Stoga v a m se moe
d o g o d i t i da naiete na k o n t r a d i k t o r n e p o d a t k e . U t r e n u t k u kada ljudi na
svakojakim vozilima irom svijeta rade promjene kako bi ih vozili na isto jestivo
ulje (SVO) prava je sramota da n a m prebogate novcem, znanjem i tehnologijom
a u t o korporacije nude udio biodizela od 5% kao jedino sigurno rjeenje.
Televizijska kua Channel 4 u svojoj anketi koju je provodila na ljeto 2 0 0 4 .
g o d i n e dobila je slijedee odgovore a u t o korporacija. O biodizelu n e m a j u
nikakav stav ili nisu provodili istraivanje o ponaanju biodizela u svojim vozilima
te ne daju nikakvu garanciju i ne preporuaju koritenje biodizela uope: Crvsler/
Jeep, Daihatsu/lsuzu, Hyundai, Land Rover, M a z d a , Mercedes (osim jedan
dio proizvodnje koji ide direktno za taxi slubu u Njemakoj), Mitsubishi, Renault,
Saab, Suzuki, Toyota, i Vauxhall/Opel. Najbolji su iz korporacije Kia gdje kau
kako zaista ne vide zato njihova vozila ne bi ila na biodizel, ali da oni ne daju
g a r a n c i j u . U Nissanu N j e m a k a kau kako "oni aktivno ne o b e s h r a b r u j u "
koritenje biodizela, ali eto niti aktivno ohrabruju pa je sve na n a m a . Austrijski
institut za biogoriva pak tvrdi kako Nissan Primera, proizveden nakon 2 0 0 1 .

g o d i n e ide bez p r o b l e m a na b i o d i z e l . S a m o do 5% biodizela u svojim

a u t o m o b i l i m a preporuuju: Alfa Romeo, Citroen, Deavvoo, Fiat, Ford, H o n d a ,
i MG Rover. Volvo takoer priznaje granicu od 5%, ali istie da u veim tipovima
proizvedenim nedavno m o g u ii i vee koliine biodizela. Ipak, Volvo savjetuje
konzultiranje oko modela vozila. Takoer, Peugeot istie kako su svi dizel modeli
kompatibilni da voze na biodizel. Naglaavaju kako garantiraju biodizel koji
zadovoljava sve propisane standarde koji vrijede i za obini dizel. A k o se radi o
2
biodizelu slabije kvalitete, HDI m o d e l i bi m o g l i i m a t i p r o b l e m a . BMW u
Njemakoj osigurava kompletnu o p r e m u za biodizel koja se moe naruiti pri
kupnji a u t o m o b i l a . Grupacija Volkswagen (VW, A u d i , Skoda, Seat) je do
polovine 2 0 0 4 . godine garantirala da njihova vozila m o g u ii na biodizel, ali
su poslije promijenili tu odluku zbog osjetljivosti novog sistema za ubrizgavanje
goriva. Promijenili su odluku i odredili samo 5% biodizela kao dozvoljenog. Na
d r u g o m pak mjestu pronali smo kako u N j e m a k o j gdje se prodaje 100%-tni
biodizel na benzinskim p u m p a m a samo VW i Opel preporuuju koritenje
biodizela. 3 Ukoliko ste obini potroa dovedeni ste u izofrenu situaciju. Na
p u m p a m a se (dakle legalno i provjereno) prodaje biodizel, a savjetuje v a m se
od korporacija ije aute vozite da to ne koristite. Svako vozilo je mogue prebaciti
na biogoriva ukoliko to elimo, neovisno to n a m kau iz auto korporacija.
Potrebno je s a m o znati da lau i imati vjeru u nae sposobnosti da sami
proizvedemo biogorivo. Samo t o .
2a. KEMIJSKI MODIFICIRATI GORIVO (BI0P0WER)
Osim transesterifikacije postoji i jednostavniji nain da se ulje kemijski izmijeni
i pretvori u biogorivo. Zadruga proizvoaa biogoriva u Velikoj Britaniji Biopower
UK 4 razvila je svoj vlastiti nain proizvodnje istoimenog goriva. Oni djeluju na
podruju itave Velike Britanije, na nain da posvuda sakupljaju iskoriteno
jestivo ulje te ga prerauju u biopower gorivo. Osim na podruju Velike Britanije
mrea proizvoaa biopower goriva je sve razgranatija i ima lanove diljem
svijeta. Princip je da lanovi zadruge ulau u sakupljanje, proizvodnju i rad
zadruge, za to nazad dobivaju kanistere pune biogoriva. Ovo je stvarno lijep
primjer organiziranja vie ljudi u proizvodnji biogoriva. Ve smo rekli kako u
proizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje je
ve iskoriteno za prenje hrane. Takvo ulje se najee moe dobiti besplatno
ili vrlo jeftino u svakom restoranu, menzi ili peenjari koja koristi fritezu. Biopower
zadruga koristi upravo takvo ulje. Uvijek je bolje ostaviti sirovo jestivo ulje za
prehranu, a koristiti iskoriteno ulje kada god m o e m o .

Vidjeti

LJRL:hHp://www.europa.eij.int/energu_transport/atlas/htrnlu/lbeucomp.html

(11.12.2005.).
4

118

Vidjeti r e z u l t a t e na U R L : h t t p : / / w w w . c h a n n e l 4 . c o m / 4 c a r / b u y i n g - g u i d e / ( a q / b i o f u e l s / b i o f u e l s -

JOJitml (12.11.2005.).

Vidjeti na U R L : h t t p : / / w w w . b i o - p o w e r . c o . u k ( 1 4 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .

119

Princip proizvodnje biopower goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela.

Prvi korak s uklanjanjem krutih estica je isti. Nakon toga se metode razlikuju.
lanovi biopower mree razvili su posebne procesore p o m o u kojih se iz
iskoritenog jestivog ulja lako separiraju nezasiene masnoe od zasienih, to
je od velike vanosti, jer su zasiene masnoe preguste. Nakon to se ulje kroz
o d r e e n i vremenski period (oko est t j e d a n a , ovisi o kvaliteti) rasloji, za
proizvodnju goriva se koristi samo prozirno, nezasieno ulje. Z a t i m se ono
jednostavno razrijedi d o d a t k o m otapala, te se na taj nain postie smanjenje
viskoziteta. Kao otapala m o g u se koristiti razliita sredstva, primjerice parafinsko
ulje, kerozin, obian dizel, uljni razrjeivai, white spirit, terpentinsko ulje, ovisno
0 t o m e u kojoj mjeri elimo da nae gorivo bude prirodnog porijekla. Na primjer
ako kao aditiv koristimo terpentinsko ulje, dobiveno gorivo bit e 100% proizvod
prirodnog porijekla. Osim otapala za smanjenje viskoziteta, u gorivo se d o d a j u
1 aditivi koji poboljavaju kakvou goriva, osiguravaju bolje paljenje, smanjuju
d i m , odravaju dijelove istima i drugo. No biopower gorivo nije idealno za
hladnija podneblja. Z a t o lanovi biopower-a preporuuju da se u vozilo ugradi
mali izmjenjiva topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava p o m o u
vrue tekuine za hlaenje motora, te se na taj nain gorivu dodatno smanjuje
viskozitet. Biopower gorivo moe imati problema kod temperatura niih od 8
C. Ukoliko n e m a m o izmjenjiva topline preporuuje se smanjenje koliine
biopower goriva i dodavanje obinog dizela ili ubrizgavanje spreja koji e olakati
zapaljenje u cijev za zrak motora. Po iskustvu ljudi iz biopower mree najboljim
vozilima za njihovo biogorivo do sada su se pokazali: Mercedes, Volvo, VW i
BMW. Jako su dobri i Renault, A u d i , Peugeot, Nissan, koda, Land Rover,
Toyota i drugi. Najvie problema su imali, pa predlau i intervencije na vozilu
u Fordu, Vauxhallu, GM i Morrisu (BioPower, 2 0 0 5 ) .

3. MODIFICIRATI VOZILO
Nain da se prevladaju negativni aspekti biodizela, kao to su koritenje toksinih
kemikalija fosilnog porijekla i nastajanje glicerina kao nusprodukta, prua n a m
trea mogunost, a to je modifikacija vozila. Uz odgovarajue preinake na
vozilu m o g u e je direktno u rezervoar toiti nepreraeno jestivo ulje. U literaturi
e m o najee naii na pojmove "straight vegetable o i l " (SVO). Naravno, ako
koristimo koriteno ulje, m o r a m o ga d o b r o profiltrirati da bi se uklonile bilo
kakve krute estice. Osim kemijskom p r e i n a k o m , b i l j n o m ulju se viskozitet
moe smanjiti i zagrijavanjem na 70C. Postoje raznorazni naini da se biljno
ulje u rezervoaru zagrije. Kod nekih vozila to se provodi p o m o u elektrinih
grijaa. Bolja, ali kompliciranija m e t o d a , je u vozilo ugraditi jo jedan spremnik
za gorivo. Kad se vozilo pokrene prvih 5 m i n u t a vue gorivo iz prvog spremnika
u kojem je biodizel ili petrodizel. Z a t i m , kad se motor zagrije, tekuina za
hlaenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u d r u g o m spremniku. Kad
se n a k o n 5 m i n u t a ulje u d r u g o m spremniku zagrije, prebacimo sklopku na
k o m a d n o j ploi ili negdje blizu i motor pone vui zagrijano biljno ulje iz d r u g o g
spremnika. Pet minuta prije gaenja motora potrebno je ponovno prebaciti na
prvi spremnik da bi se cijevi i motor "oistili" od o b i n o g ulja, kako bi se m o t o r
m o g a o upaliti sljedeeg dana kad se m o t o r i gorivo ohlade. Trebate znati
kako su dizel motori s direktnim ubrizgavanjem goriva (TDI, CDI ili CRD, PDI
ili PD) manje prijemivi za SVO. Ovo je prilino komplicirana metoda, ali j e d n o m
kad je o p r e m a instalirana u vozilo, vrlo je praktina pri s a m o m koritenju. Ulje
nije potrebno kemijski modificirati, a moe se koristiti i novo i rabljeno jestivo
ulje. Koritenje istog jestivog ulja je najekolokija metoda koritenja biogoriva.

Koliko su zelena biogoriva?

Svaka od ovih metoda (biodizel i biopower) ima svoje prednosti i m a n e .

M o e m o rei kako su prednosti jednoga m a n e d r u g o g i obrnuto. Biopower
m e t o d a ima prednosti jer: nema kemikalija, mogunost potpuno ekolokog
goriva, jednostavan proces proizvodnje, bez gubitaka i proizvodnje o t p a d a .
M a n e su m u : poeljno je izvriti promjene na a u t u ukoliko ivimo u hladnijim
p o d r u j i m a , o p e n i t o j e o s j e t l j i v i j e n a h l a d n i j a p o d r u j a . Biodizel j e :
kompliciraniji i opasniji za proizvodnju, ali stabilniji i bolje podnosi h l a d n o u ,
te nema potrebe za promjenama u vozilu. Z b o g koritenja metanola koji je
fosilnog porijekla, biodizel nije p o t p u n o obnovljivo gorivo. Biodizel biznismeni
vrlo esto se vole reklamirati kao proizvoai goriva u kojem se uope nisu
koristila fosilna goriva. Ukoliko nas neko ide uvjeravati u t o , dvije su mogunosti:
ili je biodizel industrijalac ili nema pojima. Premda je biodizel o g r o m a n korak
u odnosu na naftu, ne treba lagati. Bilo bi najbolje kada bismo za vrijeme
toplijih mjeseci kakvih je veina, vozili na biopower gorivo, a tijekom hladnijih
mjeseci na biodizel. Posebno s obzirom da je biopower m e t o d a i jeftinija.

Na kraju krajeva ovo je i najvanije pitanje. Pod ovim o p i m pitanjem saeto je

nekoliko m a n j i h . Koliku korist biogoriva ine za zatitu prirode i klimu? M o g u
li biogoriva u potpunosti zamijeniti naftu? Koliki je emergy biogoriva? Koliko bi
prosjenoj obitelji bilo potrebno zemlje da zadovolji svoje potrebe biogorivima?
To su pitanja na koja e m o sada pokuati odgovoriti.

120

121

O g r o m n e su utede emisije C 0 2 koje ostvarimo vozei naa vozila na biodizel.

Za svaku litru benzina u naem a u t o m o b i l u emitira se 2,6 kg C 0 2 (Tickell,
2 0 0 3 ) . To znai da a u t o koji i m a rezervoar od 45 litara s jednim punjenjem
emitira 1 17 kg C O r
A k o m j e s e n o potroite dva rezervoara to znai da g o d i n j e s a m o s
koritenjem vaeg a u t o m o b i l a emitirate 2 tone i 8 0 8 kg C 0 2 . Veina nas potroi
i vie od dva puta mjeseno. U SAD-u se godinje u prosjeku napravi ak vie
od 2 0 0 0 0 km godinje. To je znai direktna emisija iz naeg a u t a , a kada bi
izraunali u k u p n u bila bi jo i vea. N a i m e , ovdje nije ukljuena potrebna
energija pa o n d a i emisija od fosilnih goriva koja su n a m potrebna da uope
izvadimo, pretvorimo i transportiramo sirovu naftu kao gorivo.

Ukoliko se vozimo na 100-tni biodizel emisija C 0 2 je za ak 7 8 , 5 % m a n j a

profesora sa sveuilita Berkeley Teda Patzeka, gdje su ponovili svoje teze o

od emisije vozila koje vozi na dizel, zbog tzv. zatvorenog kruga ili C 0 2 zamke.

etanolu te zakljuili slino kada je rije i o biodizelu. Ponudili su kao rjeenje

C 0 2 z a m k a je pojava kruenja C 0 2 u ciklusu proizvodnje i potronje biogoriva.

ulaganje u nuklearnu industriju. Kao i Pimmental prije i ovaj put su dobili

N a i m e sav C 0 2 koji se ispusti u a t m o s f e r u t o k o m sagorijevanja, slijedea

kritike od m n o g i h organizacija i institucija, od kojih izdvajamo onu od Davida

generacija biljaka ponovno apsorbira. Na taj nain ne d o v o d i m o novi C 0 2 u

Morrisa s Institute for Local Self-Reliancea. 5 Morris je napisao posebnu studiju

sustav, ve dolazi do kruenja, za razliku od troenja fosilnih goriva.

u kojoj je sumirao sve rezultate o emergyju biogoriva te je izloio zanimljive

rezultate kako ne samo da su biogoriva energetski pozitivna ve i donose vie

Usporedba emisije biodizela s konvencionalnim dizelom prema

od naftnih goriva. Ministarstvo energije zajedno s Ministarstvom poljoprivrede

Ministarstvu okolia SAD-a (EPA)

izradilo je analizu iskoristivosti biodizela, gdje su dobili kako za svaku jedinicu

Tip emisije

B100 (100%-tni
biodizel)

B20 (20%
biodizela)

Regulirane

utroene energije fosilnog goriva, biodizel daje 3,2 dvije jedinice energije. Da
se proizvede jedinica naftnog dizela p o t r e b n o je 1,2 jedinice fosilnih goriva. 6
Energetski prinos n a m oznaava odnos izmeu jedinice energije koju s m o
dobili i jedinice energije u fosilnim gorivima potrebne za dobivanje odreene

ukupni nesagorjeli ugljikovodici

-67%

-20%

CO

-48%

-12%

oneiujue estice

-47%

-12%

duini oksidi

+ 10

2%

Neregulirane

energije. isti energetski d o b i t a k (net energy g a i n ) n a m je iznimno vana

vrijednost kada govorimo o energiji. Oznaava razliku izmeu energije potrebne
da ulovimo/uberemo odreeni resurs energije i energije koju n a m taj resurs
nakon t o g a daje. S obzirom na uloeno, etanol je 8 1 % efikasnije gorivo od
benzina. Biodizel ima veu u k u p n u energetsku iskoristivost od dizela za ak
2 8 0 % , to se vidi u slijedeoj tablici:

sulfati

-100%

-20%

-80%

-13%

n P A H (duini PAH-ovi)

-90%

-50%

specifini ugljikovodici koji stvaraju s m o g

-50%

-10%

P A H (policikliki aromatski ugljikovodici)

Energetski prinos

Gorivo

Izvor: URL: http://www.nbb.org/pdf_files/fuelfactsheets/emissions.pdf (11.09.2005.).

Ugljikovodici i sitne estice su uzronici lokalnog oneienja zraka te zbog

Ukupni gubitak ili dobitak energije

Benzin

0,805

-19,5%

Dizel

0,843

-15,7%

Etanol

1,34

34%

Biodizel

3,20

220%

njih nastaju astmatina oboljenja te kancerogene bolesti dinih sustava. PAHovi i nPAH-ovi su potencijalni uzronici raka. CO je izrazito otrovan, smrtonosan

Izvor: Minnesota Department of Agriculture, URL: http://www.mda.state.mn.us/Ethanol/

plin. Duini oksidi kojih jedino ima vie takoer stvaraju s m o g , ali kod biodizela

balance.html 7

pomae nedostatak sulfata. Emisija N 0 2 ovisi o vrsti vozila, ali i poljoprivrednoj

kulturi od koje smo dobili nae ulje. Istie se kako je poveanoj emisiji N O x

Poetkom 2 0 0 6 . g o d i n e u asopisu Science ( N o . 3 1 1 ) objavljena je studija

uzrok vei cetanski broj kod biodizela. Stoga, p r e m d a e to smanjiti snagu

s k u p i n e z n a n s t v e n i k a sa Sveuilita u Berkeleyu na e l u s e n e r g e t s k i m

m o t o r a , dobro je usporiti zapaljenje i t a k o smanjiti emisiju N 0 2 . Takoer, danas

strunjakom Alexom Farrellom. O n i su izraunali kako etanol daje 2 0 % veu

su na tritu aditivi koji smanjuju emisiju N O x pri koritenju biodizela.

energiju od utroene. T i m e su i oni d e m a n t i r a l i kako se radi o energetski

K a o i kod d r u g i h izvora energije i ovdje se p i t a m o o ukupno utroenoj

neefikasnom gorivu. Ipak, u svom su istraivanju istaknuli kako je uteda C 0 2

energiji potrebnoj da neki izvor energije p o n e m o koristiti. I biodizel, a posebno

koritenjem etanola svega 13% s o b z i r o m na C 0 2 koji se emitira prilikom

etanol dobivali su od zaduenih krugova, kritike kako je u k u p n a energija

proizvodnje. Ovdje je vano n a p o m e n u t i kako se radi o proizvodnji etanola od

potrebna da ih se proizvede vea od one koju d a j u . S t i m se posebno "proslavio"

kukuruza, to je kako smo ve rekli najneefikasniji resurs za proizvodnju goriva.

profesor David Pimentel s Cornell Universityja koji je u dva navrata proglasio

etanol c r n o m r u p o m energije. Pimmentalova upornost je zanimljiva poto je
nemali broj puta d o b i o ozbiljne kritike i neodgovorena pitanja zato koristi
krive i zastarjele podatke? P i m m e n t a l je d o b i o 2 0 0 5 . g o d i n e podrku od

V i d j e t i URL:http_j^vW.ilsr.oxg ( 1 3 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .
Vidjeti

URi:http://vwwJ)iodiesel.oxg/ ( 1 9 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .

' Vidjeti i s t u d i j u U S D A a n d US DoE ( 1 9 9 8 ) Life Cycle Inventory of Biodiesel a n d P e t r o l e u m Diesel

for Use i n a n U r b a n Bus, n a
URL:http://www.nrel.gov/docs/legosti/fy98/24089.pdf

122

123

(13.12.2005.).

Ali je zato vezan za masovnu industrijsku proizvodnju SAD-a i to je cijela pria

s inzistiranjem na kukuruzu kao g l a v n o m resursu za proizvodnju goriva u SADu. 8 U Velikoj Britaniji Central Science Laboratory istaknuo je kako etanol dobiven
o d itarica i m a 6 5 % m a n j e emisije s t a k l e n i k i h plinova o d benzina. P o
energetskom prinosu biodizel je energetski najefikasnije gorivo.
Pa super o n d a , no koliko zaista i m a m o biogoriva? O d m a h na poetku da
kaemo kako ga n e m a m o dovoljno, no to m a n j e govori o biogorivima, a vie
0 naem suludom konzumerizmu. U ovom trenutku n e m a m o dovoljno obradivih
povrina za proizvodnju biogoriva s obzirom na pretjeranu potronju. Joshua
Tickell je u svojoj knjizi probao izraditi raunicu o mogunostima koritenja
biodizela. Svake godine SAD potroe 4 7 5 milijarde litara benzina i 2 2 8 milijardi
litara dizela. U SAD-u s a m o fast-food restorani proizvedu 1 1,3 milijarde litara
iskoritenog ulja. 9 Iznos od 1 1,3 milijardi iskoritenog ulja iz restorana pokrio
bi 5% u k u p n e potronje. Svake g o d i n e 24 milijuna hektara zemlje ostane
neobraeno u SAD-u. Sadnjom uljane repice dobilo bi se dodatnih 23 milijarde
ulja, to je o k o 10% potronje SAD-a. Dakle, koritenjem iskoritenog ulja i
neiskoritene zemlje SAD bi m o g l e zadovoljiti vie od 15% od svoje potronje
(Tickell, 2 0 0 3 ) . To n a m pokazuje rezultate pri maksimaliziranju proizvodnje,
premda i za to postoje prepreke. No opet naglaavamo, problem je u pretjeranoj
ovisnosti o a u t o m o b i l i m a u SAD-u.
K a d a bi Britanija poeljela zamijeniti svu svoju potronju u t r a n s p o r t u
biodizelom, bilo bi joj potrebno 2 5 , 9 milijuna hektara zemlje. U Britaniji je
t r e n u t n o 5,7 milijuna hektara. Velika Britanija bi od recikliranja iskoritenog
ulja m o g l a zadovoljiti tek 1/380 svojih potreba za potronju samo u transportu
( M o n b i o t , 2 0 0 4 ) . Drugdje se istie kako bi mogli dostii 2% (CAT, 2 0 0 5 ) . Za
pokretanje svih svjetskih vozila biogorivom, trebalo bi udvostruiti obradive
povrine (National Geographic - Hrvatska, 2 0 0 5 ) . Konzultant za okoli Paul
M o b b s , u svojoj knjizi Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) istie kako prosjenoj obitelji
godinje treba 0,85 do 1 hektar neke uljane kulture da zadovolje svoje godinje
potrebe za gorivom. Ukoliko kao omjer u z m e m o uljanu repicu ili suncokret
kao kulture koje uspijevaju u Hrvatskoj, m o g l i bismo od jednog hektara dobiti
oko 1000 litara biodizela. Mobbsova raunica vrijedi samo ukoliko uspijemo
postii potronju m a n j u oko 90 litara mjeseno, to je za veinu a u t o m o b i l a
dva t a n k a n j a mjeseno. Dapae, trebali bismo troiti i manje u odreenim
mjesecima u godini kada uglavnom boravimo u mjestu gdje radimo, jer e m o
sigurno troiti vie t o k o m ljetnih mjeseci kada p u t u j e m o . N a p o m e n u l i smo
8

U t o m k o n t e k s t u m o e m o istaknti k a k o b i p r o s j e n o m s t a n o v n i k u SAD-a bilo p o t r e b n o a k

1 1,6 n o g o m e t n i h igralita da z a d o v o l j i svoje g o d i n j e p o t r e b e za b e n z i n o m u k o l i k o bi ga

d o b i v a o o d k u k u r u z a . O d r e p i c e b i t r e b a l a 3 , 9 n o g o m e t n i h igralita, to j e isto previe i
neodrivo.

Vidjeti:http://www.gristmill.grist.org/story/2006/1/25/173315/103?source=daily

(01.05.2006.).
9
i v o t i n j s k e m a s t i se t a k o e r m o g u koristiti u p r o i z v o d n j i te se g o d i n j e proizvede 3 , 8 m i l i j a r d i
ivotinjske m a s t i ( T i c k e l l , 2 0 0 3 ) .

124

kako je biodizel najbolje gorivo. No ovdje ponovno dolazimo do politike i

biznisa. Ponovno dolazimo do trenutka kada je jasno da su n a m potrebniji
proizvoai biodizela, a ne s a m o pasivni potroai koji ekaju da se biodizel
pojavi na p u m p a m a . Ne t r e b a m o smetnuti s u m a kako se masovna proizvodnja
biodizela bazira na saenju m o n o k u l t u r a , vrlo esto podebljana nepravednim
poljoprivrednim subvencijama bogatih SAD-a i EU-a. Takoer, veina biodizela
u SAD-u je od G M O soje. Prema podacima amerikog Ministarstva poljoprivrede
(USDA) u toj je zemlji 7 5 % soje genetski modificirano. Kao i u sluaju kukuruza
i ovo je postao zeleni poligon za brojne korporacije koje si umivaju imid
r e k l a m a m a kako proizvode biogoriva od GM usjeva.
Ponekad se stavlja na pladanj aktivistikih rasprava dilema hrana ili goriva?
George M o n b i o t ( 2 0 0 4 ) je eventualno globalno prihvaanje biogoriva s obzirom
na sadanju potronju nazvao " h u m a n i t a r n o m i e k o l o k o m k a t a s t r o f o m " .
M o n b i o t je svojim kritikim tekstom htio istaknuti kako ne bismo smjeli hraniti
a u t o m o b i l e , dok su n a m ljudi gladni. Posebno je bila oteavajua optuba
kako se kod proizvodnje etanola javlja problem velikih povrina koja pretvaramo
u tvornice goriva umjesto da se proizvodi hrana za ljude. U svijetu se najvie
proizvodi ulje kikirikija, soje pa p a l m i n o g ulja. Suncokret je drugo po redu ulje
koje se koristi u prehrani u svijetu. Kukuruz je trea po vanosti kultura u
svijetu, poslije penice i rie.
Dodue, kada govorimo o odnosu biogoriva i gladi treba rei da vrlo esto
kritiari od stabla ne vide umu. Prilino je licemjerno optuivati biogoriva za
mogui utjecaj na porast gladi u svijetu, jer ve danas mi proizvodimo dovoljno
hrane za sve ljude na planeti. Ljudi umiru od gladi zato to su rtve nepravednog
sustava, a ne zbog nedostatka hrane ili prenapuenosti. Ponajmanje zbog
proizvodnje biogoriva. Jedan od problema je u t o m e to se danas visoko hranjive
biljke proizvode za ivotinje, a ne direktno za potrebe ljudi. Danas je veliki broj
ljudi g l a d n o , jer se upravo osnovne kulture ne proizvode za prehranu, ve za
hranu ivotinjama koje o n d a pretvaramo u meso. ak 7 6 % kukuruza koja se
proizvede u SAD-u ode na prehranu ivotinja koje postaju meso. Bilo bi p u n o
efikasnije i ekoloki prijateljskije pa i manje sklono irenju siromatva da se taj
kukuruz direktno konzumira, prvo kao hrana, a onda kao gorivo. Svega 2 0 %
kukuruza proizvedenog u SAD-u odlazi u izvoz, a od toga dvije treine odlazi u
najbogatije zemlje, koje opet gotovo sav taj uvoz koriste za prehranu ivotinja.
Svega tri desetine od 1 % amerikog izvoza zavri kao direktna hrana za gladne
u najsiromanijim zemljama. Tri desetine od jedan posto? Netko je s p o m e n u o
b i o g o r i v i m a k a o k o n k u r e n c i j u h r a n i za siromane? Vie kukuruza o d e u
p r o i z v o d n j u a l k o h o l n i h p i a u S A D - u , n e g o to o d e k a o h r a n a z a 2 5
najsiromanijih zemalja zajedno. Prema istraivanju University of Arizona u
10
SAD-u 40 do 5 0 % hrane spremne za etvu, berbu i koritenje se b a c i . Iz

10

Vidjeti U R L h t t p ^ Z f o o d p r D d u r t i a n d d f y

(12.11.2005.).

125

samih kuanstava u SAD-u se baci 15% ve kupljene hrane, jer se priblii rok
isteka trajanja ili se pokvari. Odnos hrane i goriva n a m zapravo d o b r o daje na
znanje potrebu povezivanja razliitih dimenzija u naem aktivizmu i ivotu.
Razmiljamo zaokrueno o hrani, energiji, o t p a d u , transportu, otporu ratovima
za n a f t u i fosilna goriva, k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a , s m a n j e n j u ovisnosti o
a u t o m o b i l i m a i promoviranju te poboljavanju javnog prijevoza i biciklistikih
staza.

Graditeljstvo

A to se tie naih dragih ulja, posebno kada su ve koritena, sada znate

da pored mazanja tijela, ulja su dobra i za mazanje vaih vozila, i generatora.
Ljudi su oduvijek imali potrebu za izgradnjom neke vrste sklonita. Naini
izgradnje kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima, raspoloivim
prirodnim resursima i ljudskim p o t r e b a m a . T i j e k o m vremena naini izgradnje
postali su sve sofisticiraniji, a proizvodnja materijala sve kompleksnija. Sklonita
su se pretvorila u nastambe i kue. Kroz stoljea ljudi su razvili vrlo raznolike
tipove graevina. Neki od njih su se do danas dokazali kao vrlo funkcionalni
za specifino podneblje i klimatske uvjete.
Pojavom industrijskih graevinskih materijala gradnja postaje uniformirana.
Materijali koji se koriste u m o d e r n i m graevinama svugdje su isti, bez obzira
na klimatske uvjete i na raspoloivost prirodnih resursa. Kao rezultat ovakve
prakse est je sluaj da ivimo u n e h u m a n i m , energetski neefikasnim kuama/
zgradama, ija funkcionalnost i estetika ne zadovoljavaju nae potrebe. Nerijetko
se d o g a a ak i da je zdravlje korisnika ugroeno. Na primjer, tek nakon d u g o g
niza godina koritenja staklene i kamene vune kao toplinske izolacije, dokazano
je da mikrovlakna koja ovi materijali isputaju m o g u biti vrlo tetna za ovjeka
ako dospiju u plua. Isparavanja od raznoraznih umjetnih materijala, boja i
lakova takoer d u g o r o n o m o g u tetno utjecati na zdravlje ukuana. Osim
toga, m o r a m o uzeti u obziri utjecaj na okoli. Nekoritenjem lokalno raspoloivih
graevinskih materijala prisiljeni smo graevinski materijal dovoziti iz drugih
krajeva, to poveava koliinu nepotrebnog transporta. Nepotrebno troimo
fosilna goriva i z a g a u j e m o okoli.
Proizvodnja industrijskih graevinskih materijala takoer esto uzrokuje
oneienje. T a k o se, na primjer, u proizvodnji c e m e n t a troi g o l e m a koliina
energije koje dolazi iz fosilnih goriva. Cementare su i ekoloka katastrofa na
lokalnoj razini - stanovnici koji due vrijeme ive u blizini cementare esto
razviju bolesti dinog sustava. Na globalnoj dimenziji, c e m e n t je trei uzronik
emisije C 0 2 poslije transporta i proizvodnje energije te je industrija c e m e n t a
odgovorna za 10% ukupne emisije CO., u svijetu. Ta industrija je sve vei prob
lem, jer godinje raste proizvodnja za 5%. Z a t o se t r e b a m o truditi smanjiti
koritenje c e m e n t a kad g o d je to m o g u e i kad i m a m o dobre alternative, a to
je kako e m o vidjeti jako esto.
S aspekta o t p a d a , m o d e r n o graditeljstvo je vrlo neuinkovito, jer za vrijeme
same izgradnje dolazi do proizvodnje velike koliine o t p a d a . Prema nekim

126

127

statistikama,

prilikom izgradnje stambenog objekta od

120 m2 od

Vea je za otprilike pet do deset puta L

konvencionalnih materijala, nastaje oko 3 t o n e otpada. Nadalje, kada se ovakav

prvih 25 g o d i n a ivota u o d r e e n o m

o b j e k t prestane koristiti, ruenjem nastaje velika koliina n e u p o t r e b l j i v o g

s t a m b e n o m prostoru.

materijala, koji najee zavri na odlagalitima i vrlo mali dio se moe ponovno

Kada

razmiljamo o graevinskim

iskoristi u procesu gradnje. ak 2 0 % odlagalita o t p a d a sainjava graevinski

materijalima odabir vrimo s obzirom na

otpad.

tri vana faktora, pri e m u naglaavamo

Graditeljstvo n a m je najvanije podruje kojim tedimo energiju uz razmjerno

mala financijska ulaganja. Vrlo esto niti n e m a m o trokova, ve je potreban
bolji dizajn i efikasniji naini gradnje.

kako je redoslijed tih faktora vaan:

1 .

Emergy -od drveta koje ima

najmanji do aluminija koji i m a najvei,

A to je s potronjom energije za vrijeme koritenja neke zgrade ili kue?

itava je skala razliitih pozicija materijala

Trite nas je nauilo da k u p u j e m o "novije, kvalitetnije i bolje" sustave za

s obzirom na u k u p n u energiju potrebnu

grijanje na plin, struju, lo ulje ili biomasu. Z a t o to je to lako kupiti. Najefikasniji

da ih se proizvede, distribuira i n a k o n

oblik grijanja je d o b r o izolirana kua, a n a k o n t o g a pasivno solarno grijanje.

upotrebe propisno odloi. Kao i kod koritenja energije ili odnosa prema hrani

To je danas puno tee kupiti. Dobra izolacija i pasivni solarni dizajn osiguravaju

i ovdje je najbolje koristiti materijale koji su n a m najblii. U t o m smislu ako

n a m ne samo utedu energije, ve i osjetno kvalitetnije prostore za ivot, utedu

drvo uvozimo, emergy se poveava ak i do sedam puta.

na potronji resursa, a sveto rezultira d u g o r o n o m utedom onoga ega i m a m o

n a j m a n j e - novca. To je broj jedan.

2. Efikasnost materijala - ovdje se stvar malo komplicira, jer se esto nalazimo

u situaciji da n e m a m o dovoljno informacija kako iskoristiti efikasne ekoloke

Z b o g svih ovih razloga, posljednjih g o d i n a sve veu popularnost dobivaju

razni oblici ekolokog graditeljstva. Pod ovim p o j m o m postoji cijela zbrka oko
t o g a to ekoloko graditeljstvo zapravo jest. U idealnim okolnostima, prilikom
planiranja ekoloke graevine, u obzir treba uzeti energetsku efikasnost, koja
e biti usko povezana sa l o k a l n i m k l i m a t s k i m p r i l i k a m a . Vaan je i izbor
materijala koji trebaju biti lokalno dostupni, a da pritom n e m a j u tetan utjecaj

materijale. N a i m e , p u n o je ea situacija da efikasni materijali koji se nude

na tritu nisu prirodnog porijekla.
3. Trajnost - povezano s u k u p n i m utjecajem na okoli, jer to materijal
due traje, ima manji negativni utjecaj na okoli.
Ukoliko usporedimo potrebnu energiju za proizvodnju, o b r a d u i transport
odreenog graevinskog materijala d o b i v a m o ovakve rezultate:

na zdravlje korisnika i na okoli. Prednost se naravno daje prirodnim materijalima

ili to m a n j e izmijenjenim prirodnim sirovinama, t a k o da je uloena energija
to m a n j a . Uzimanje svih ovih aspekata u obzir, osim to dugorono smanjuje
ovjekov negativan utjecaj na okoli, moe vlasniku donijeti znaajnu utedu
novca, kako prilikom izgradnje, t a k o i kasnije utedom energije. Kao to smo
rekli, dvije su najvanije pretpostavke za energetski efikasnu kuu: visok nivo
izolacije i solarni pasivni dizajn.

Kako se dobro izolirati, a ne biti primitivac?

A eto, priznajemo kako je toplinska izolacija jedina izolacija koju podravamo,
ba zato jer pomae ljudima i prirodi. A jasno je kako su zidovi i granice izmeu

Materijal
drvo
cigla
cement
plastika
staklo
elik
aluminij

kWh po toni
580
2320
2900
3480
8120
13920
73080

Izvor: Bang, J.M. (2005) Ecovillages - A Practical Guide to

Sustainable Communities: 106.

ljudi dobre s a m o da ih ruimo!

K o d s t a m b e n i h o b j e k a t a e n e r g i j u t r o i m o n a dva n a i n a : u k u p n o m

Dobra izolacija ima najvei faktor u smanjivanju emisije CO.,. Stoga bismo

energijom koja n a m je bila potrebna da izgradimo objekt i energijom koju

se t r e b a l i t r u d i t i g r a d i t i i izolirati nae s t a m b e n e o b j e k t e sa p r i r o d n i m

koristimo za vrijeme ivota u o d r e e n o m s t a m b e n o m objektu. U permakulturi

materijalima koje po mogunosti m o e m o nabaviti lokalno. Na primjer, bez

pokuavamo oboje smanjiti. U t o m kontekstu jasno je i kako je bolje obnoviti

obzira to ima izvrsna izolacijska svojstva, n e e m o uvoziti slamu ukoliko i m a m o

staru kuu, nego sruiti staru i ponovno izgraditi novu. Danas je s obzirom na

druge prirodne materijale nadohvat ruke. Prvi izbor n a m dakle trebaju biti

na preveliki k o n z u m e r i z a m , e n e r g i j a k o j u k o r i s t i m o t i j e k o m ivljenja u

materijali prirodnog porijekla. Tu u b r a j a m o ovju v u n u , celulozu u p l o a m a ili

s t a m b e n o m objektu p u n o vea od one koju smo potroili za izgradnju objekta.

nasjeckanu, lanene ploe i role, ploe od konoplje, ploe od pluta te ploe od

128

129

slame. Svi materijali iz ove skupine su reciklirajui, sigurni za rukovanje i nisu

toksini, spadaju u obnovljive resurse te i m a j u mali emergy a k o ih nabavljamo
iz lokalnih izvora. Takoer, daju n a m d o b r a izolacijska svojstva.
Slijedeu skupinu izolacijskih materijala ine oni koji su prirodnog porijekla,
ali ih prilikom proizvodnog procesa izlaemo b r o j n i m industrijskim postupcima
koji ih ine m a n j e prihvatljivima u ekolokom graditeljstvu. Tu ubrajamo staklenu
vunu, k a m e n u vunu i ploe od pjenostakla. Svi ovi materijali imaju visok emergy,
nerazgradivi su i ne m o g u se reciklirati, tijekom proizvodnje se emitiraju toksine
tvari, a treba paziti i prilikom instaliranja da ne d o u u dodir s koom ili dinim
putevima. Stoga bi ih trebali izbjegavati. U ovu skupinu jo ubrajamo i kuglice
e k s p a n d i r a n o g perlita, e k s p a n d i r a n i v e r m i k u l i t i e k s p a n d i r a n u g l i n u . Ovi

Materijal

Debljina (i

pluto

35

ekspandirana glina

55

iverica

86

drvo
uplja opeka

97
325

betonski blokovi

355

puna opeka

415

Izvor: http://hgk.biznet.hr/hgl(/fileovi/4174.pdf (20.01.2005.).

materijali ne emitiraju toksine tvari i nisu opasni za rukovanje, ali takoer

i m a j u relativno visok emergy prilikom proizvodnje, te su prilikom rudarenja
esta degradiranja tla i okolia.
Treu skupinu sainjavaju izolacijski materijali koji su dobiveni iskljuivo iz
fosilnih goriva te ih ne m o e m o nai u prirodi. Svakako bi ih trebali izbjegavati.
Ovdje i m a m o polistiren (stiropor), ploe i pjenu od poliuretana i ploe od fenolne
pjene. Svi i m a j u visok emergy i ne m o g u se razgraditi. 1 Neki od njih su izrazito
toksini pri rukovanju (npr. poliuretanska pjena).
Svojstvo toplinske izolacije nekog materijala mjeri se kao koliina topline
koju materijal proputa po jedinici povrine po jedinici temperaturne razlike
izmeu vanjske i unutarnje temperature. Najee se oznaava kao vrijednost
U, dok se prije koristila oznaka k, pa jo uvijek m o e m o naii na obje oznake.
Vrijednost U(k) n a m daje koeficijent prolaska topline. To je koliina topline
koju zgrada/kua gubi u 1 sekundi po m 2 povrine kod razlike temperature od
2

1 K. Mjerna jedinica je W/m K. Jednostavnije reeno ovaj koeficijent n a m govori

koliko t o p l i n e neki materijal proputa. Sto je vrijednost U(k) m a n j a , to je
izolaciono svojstvo materijala vee. Trenutani graevinski propisi zahtijevaju
da ova vrijednost ne prelazi 0,35. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to
smanji na 0,25.
Slijedea tablica n a m pokazuje usporedbe izmeu razliitih izolacijskih
m a t e r i j a l a u k o l i k o elimo d o b i t i s t a m b e n i o b j e k t s visokom e n e r g e t s k o m
efikasnou.
Materijal

Debljina (cm)

mineralna vuna

30

ekspandirani polistiren (stiropor)

3I

ovja vuna

32

balirana slama

35

celulozna vlakna

32

Detaljnije pogledali na:URL:http//www.greenspec.co.uk ( 1 2 . 0 1 . 2 0 0 6 . ) .

130

131

Odrivo graditeljstvo

efikasan jer u n j e m u n e m a pominih elemenata niti posebne skupe opreme.

Stvar je samo u d o b r o m dizajnu! Radi se o maksimiziranju snage suneve
energije koja ulazi u k u u . Graevina g r a e n a prema pasivnim solarnim
naelima ne m o r a biti skuplja od klasine, jer bit pasivne solarne arhitekture
lei u d o b r o m planiranju, a ne u koritenju nekih hi-tech materijala i tehnologije.
Rezultat ovakve gradnje moe biti smanjenje potrebe za d r u g i m gorivima u
svrhu grijanja ak i do 9 0 % .
Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih naela:

Odrivo graditeljstvo se temelji na koritenju materijala koji tite ljude i okoli.

Ovakve graevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te se
pri gradnji m u d r o koriste lokalni resursi.
lako jo uvijek iznimka, danas se pri gradnji, pogotovo stambenih objekata,
sve ee koriste ekoloki materijali. Strukturalni elementi su od drveta, a umjesto
betona prednost se daje cigli i kamenu. Neki principi tradicionalnog graditeljstva,
prilagoeni m o d e r n i m p o t r e b a m a , takoer su primjenjivi kao npr. razliiti oblici
gradnje g l i n o m , slamnati krovovi i slino. Koritenje svih ovih materijala uvelike
smanjuje u k u p n u koliinu otpada u s a m o m procesu gradnje, a kada graevina
prestane biti u funkciji, materijali se s l a k o o m m o g u ponovno iskoristiti ili su
biorazgradivi, pa ne poveavaju koliinu o t p a d a na planeti.
Posebno mjesto u ovakvom obliku graditeljstva zauzima ponovno koritenje
otpadnih materijala. Masivni zidovi od iskoritenih automobilskih g u m a punjenih
zemljom predstavljaju izvrsne nosive zidove, a za izgradnju pregradnih zidova
m o g u se upotrijebiti stare limenke ili staklene boce. Kad se obukaju, ovakvi
zidovi p o t p u n o zadovoljavaju funkcionalne i estetske potrebe korisnika.
Velika panja se pridaje tednji energije i vode, tako da ovakav tip graevina
esto ima pasivna solarna svojstva (velike staklene povrine sa sunane strane
kue, d e b l j a izolacija, t e r m a l n a m a s a ) , sustave za s a k u p l j a n j e kinice i
proiavanje o t p a d n i h voda te energetski sustav koji koristi obnovljive izvore
energije. Ukupni energetski trokovi, emergy i ekoloki otisak u ovakvim kuama
jako su niski, ali zahtijevaju vie fizikog rada od konvencionalnih kua. Z a t o
dok ih gradite uvijek moete pozvati prijatelje i prijateljice i organizirati fete.
Pred v a m a se nalazi pregled nekih graditeljskih tehnika koje se baziraju na
s p o m e n u t i m naelima, lako u Hrvatskoj jo n e m a m o m n o g o primjera ovakve
gradnje, neke od ovih tehnika m o g l e bi biti vrlo dobro primjenjive upravo za
nae okolnosti.

Pasivna solarna arhitektura

Ovaj t e r m i n ne odnosi se toliko na materijale koji se koriste u gradnji ve na
dizajn. Pasivne solarne graevine su one koje su graene tako da same djeluju
ujedno kao solarni kolektor i spremnik topline. Pasivni solarni dizajn je posebno

132

1. PRAVILNA ORIJENTACIJA OBJEKTA S OBZIROM NA STRANE SVIJETA

Pasivne solarne graevine najee imaju tlocrt u obliku pravokutnika, tako da
je jedna stranica dua od druge. Da bi se m a k s i m a l n o iskoristio utjecaj sunca,
dua stranica mora biti okrenuta uzdu osi istok-zapad, tako da je cijela dua
stranica graevine izloena suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo
u junoj Zemljinoj hemisferi).
2. VELIKE STAKLENE POVRINE NA OSUNANOJ STRANI
A k o elimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca m o r a m o mu o m o g u i t i da
u maksimalnoj koliini prodre u unutranjost graevine. To se postie na taj
nain da se veina prozora i staklenih povrina postavi na junoj strani. Staklene
povrine ne smiju biti niti prevelike i tu m o r a m o paziti jer se tijekom noi i
oblanih dana toplina najvie gubi upravo kroz prozore. Da bi se smanjio gubitak
topline kroz staklene povrine koriste se izo-stakla ili termo-stakla. Dobro je
koristiti p o m i n e zatvarae kojima se nou prekrivaju stakla da bi se smanjio
gubitak topline. Sa istone, zapadne i sjeverne strane m o g u se postaviti manji
prozori koji slue iskljuivo da osiguraju dnevnu svjetlost.
3. STREHA KOJA SPRIJEAVA DA UETI SVJETLOST PRODRE U UNUTRANJOST KUE
V e l i k e s t a k l e n e povrine m o g u u t o p l i j e m d i j e l u g o d i n e p r o u z r o k o v a t i
pregrijavanje prostora. Da bismo to sprijeili iskoristit e m o injenicu da je
putanja zimskog sunca vrlo niska, a putanja ljetnog sunca visoka. Duina strehe
mora biti t o n o proraunata t a k o da u periodu kada korisnicima vie nije
potrebno zagrijavanje, streha blokira prodiranje sunca kroz prozore. Kako
putanja sunca nije ista svugdje na Z e m l j i , t a k o e m o i duinu ove strehe
izraunati ovisno o geografskoj irini na kojoj g r a d i m o objekt. Cesto se za istu
svrhu na junoj strani kue sade stabla. Kad sadimo stabla na junoj strani
kue (ili na bilo kojoj uostalom), potrebno je znati o duini i prodornosti korijena,
kako bi ih posadili dovoljno daleko da ne otete temelje kue. Voke nisu
problem, ali stabla kao to su jasen, vrba, jablan, eukaliptus i drugi trebaju biti
dalje od kue. Naravno, kad kaemo stabla mislimo na listopadna bjelogorina
stabla koja se za razliku od crnogorinih stabala, zimi ogole i proputaju svjetlost

133

u kuu. M o e m o na jugu posaditi i neke biljke penjaice koje e n a m osigurati

sjenu i hlad, a u sluaju vinove loze d o b i v a m o i vono osvjeenje, sok ili vino.
4. DOVOUNA KOLIINA TERMALNE MASE
U pasivnoj solarnoj graevini za vrijeme zimskog sunanog dana dovoljno je
toplo da ne treba paliti d o d a t n o grijanje. M e u t i m , kada ne bi bilo akumulacije
topline, i m sunce zae, zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zato
je prikupljenu toplinu potrebno a k u m u l i r a t i . Toplina se akumulira p o m o u
termalne mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala s
visokim toplinskim kapacitetom. To su najee betonski, kameni ili cigleni
(puna cigla) e l e m e n t i , a nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokog
toplinskog kapaciteta vode. Na taj nain i tijekom noi i za vrijeme oblanih
d a n a t e r m a l n a masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunanih d a n a .
Drvo za ovu svrhu ne koristimo jer n e m a sposobnost skladitenja topline.
T e r m a l n a masa je vana i po ljeti jer " u p i j a " toplinu iz prostora, inei ga tako
hladnijim. Vano je po noi dozvoliti h l a d n o m zraku da ohladi termalnu masu
i ponese sa sobom toplinu a k u m u l i r a n u d a n j u .
5. TOPLINSKA IZOLACIJA
Da bi se usporio proces hlaenja prostora u pasivnim solarnim graevinama
se koriste obilne koliine toplinske izolacije, ponekad ak i trostruko vie nego
u klasinoj arhitekturi. Jedina m a n a ovakvih kua je to to jednom ve izgraena
graevina, a k o nije u s a m o m procesu gradnje graena u skladu s pasivnim
s o l a r n i m n a e l i m a , n i k a k o ili t e k o m o e p o s t a t i p a s i v n o m s o l a r n o m
g r a e v i n o m . Z b o g toga se u p e r m a k u l t u r n i m krugovima vea prednost daje
dobroj izolaciji, jer nju moemo instalirati na bilo kakvoj graevini. Starije objekte
je lake d o b r o izolirati nego pretvoriti u solarno pasivne objekte.

slame je m o g u e koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovita sidri

direktno na zidove. ee se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni
elementi objekta grade najee od drveta, a u nekim sluajevima i od metala
ili a r m i r a n o g betona. Za razliku od nekih drugih graevinskih materijala, slama
prua m o g u n o s t i i z g r a d n j e n e p r a v i l n i h , o r g a n s k i h o b l i k a koji n e r i j e t k o
zavravaju vie kao umjetniko djelo, nego samo kao kockaste kue na koje
smo navikli. Naravno, ako korisnik to vie preferira, kua od slame moe biti
izvedena t a k o d a p o t p u n o izgleda k a o o b j e k t g r a e n k o n v e n c i o n a l n i m
materijalima. Slama neprimjetno ostaje m e u slojevima buke i jedini dokaz
njene prisutnosti je znatno nii raun za grijanje.
Slamnati zidovi se obavezno m o r a j u obukati kako bi se slama zatitila od
vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najee koristi buka na bazi vapna, a gdje je
to m o g u e , glinene buke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Cementna
buka je p o t p u n o neprikladna za koritenje u kombinaciji sa s l a m o m , jer tvori
paronepropusni sloj i zid ne die. To moe uzrokovati kondenzaciju vlage s
unutranje strane zida, to rezultira truljenjem slame. Ali izbjegavanjem ce
menta koji ionako nije poeljan materijal u ekolokom graditeljstvu p o t p u n o
rjeavamo p r o b l e m .
Dakle, zato se uope uputati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni
razlozi:
1. ODRIVOST
Slama je obnovljivi materijal koji se moe proizvoditi/uzgajati svake godine.
Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca - obnovljivog
izvora energije. Osim t o g a , kada objekt prestane biti u funkciji slama se i
n a k o n d u g o g niza g o d i n a moe k o m p o s t i r a t i ili koristiti u povrtlarstvu za
maliranje, dakle ne nastaje o t p a d .
2. ENERGETSKA EFIKASNOST I IZOLACIJSKA SVOJSTVA

Kue od balirane slame

Trenutni graevinski propisi zahtijevaju da U(k) vrijednost ne prelazi 0,35. Rekli

Prva asocijacija kada s nekim priamo o k u a m a od slame je naravno pria o

tri praia u kojoj vuk otpue cijelu slamnatu kuu, a prai ostane bez krova
nad glavom i mora pobjei kod drugog praia koji ima kuu od cigle. Dakako,
kad bi ova asocijacija imala veze s realnou, ova tehnika gradnje ne bi opstala
toliko d u g o , a to je nekoliko stotina g o d i n a . Tajna je u t o m e to prai nije
znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama moe obukati
isto kao i bilo koji drugi zid. Razlog zato je ova tehnika gradnje danas toliko
p o p u l a r n a je v j e r o j a t n o u e k o n o m s k o j r a u n i c i . N a i m e s l a m a , k o j a je
nusproizvod poljoprivrede, moe se u poljoprivrednim krajevima nabaviti po
relativno niskim cijenama, a ono to smo dobili je vrlo vrijedna kombinacija
izolacionih i statikih svojstava.
Mogunosti koje prua ova tehnika gotovo su neograniene. Zid od balirane

134

smo kako u Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipian

zid od slame (najee debljine oko 45 c m ) ima ovaj koeficijent oko 0,1 3 W7
m 2 K, dakle dva do tri puta nii od modernih graevinskih materijala i m n o g o
nii od trenutnih graevinskih propisa. Kad bi se u graevinu od balirane slame
jo inkorporirala i naela pasivne solarne gradnje, kao to su termalna masa i
velike staklene povrine sa sunane strane, dobili bismo izuzetno energetski
efikasan objekt. Ovakva gradnja znatno smanjuje koliine goriva potrebnog
za zagrijavanje tijekom zime, to naravno rezultira smanjenjem emisije C 0 2 u
atmosferu.
3. ZVUNA IZOLACIJA
Bale slame djeluju i kao izuzetna zvuna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski

135

studiji grade na ovaj nain. Razina buke u kuama od slame je toliko mala da
boravak u ovakvoj kui djeluje smirujue. Jo jedna prednost je to to se prilikom
glasnog voenja ljubavi ne morate suzdravati i brinuti o t o m e da li vas moda
uju susjedi.
4. NIZAK RIZIK OD POARA
Obukani slamnati zidovi su manje skloni poaru nego tradicionalne drvene
kue. Budui da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno
kisika da bi se zapalila. Pokuaj da se zapali bala slame m o g a o bi se usporediti
sa pokuajem da se zapali telefonski imenik, lako zasebne stranice gore, dok
je knjiga zatvorena, n e m o g u e ju je zapaliti. Isto je i sa balama slame. A k o
pokuate zapaliti cijelu balu slame dok je jo uvijek povezana k o n o p c i m a ,
iznenadit ete se koliko je teko. Jo kad na bale slame d o d a m o buku, rizika
od poara n e m a . To je i potvreno b r o j n i m ispitivanjima na zapaljivost.
5. NISKI TROKOVI IZGRADNJE
U ovom trenutku proizvodnja slame je vea od potranje za n j o m . Uglavnom
je se smatra o t p a d n i m materijalom. Kod nas se cijena slame kree od oko 2,5
do 10 kn po bali, a esto u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m 2 ugrubo
m o e m o rei da n a m treba oko 4 0 0 bala slame. A k o uzmemo najskuplju
cijenu u obzir, na zidove e m o potroiti 4 0 0 0 kn, to je p u n o jeftinije nego kad
bismo gradili zidove od cigle ili blokova. O s i m toga na zidove od cigle ili blokova
je potrebno postaviti toplinsku izolaciju (danas se najee koristi ekspandirani
polistiren-stiropor) to vrlo poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujui jednostavnosti
izgradnje s l a m o m , m o g u e je ostvariti d o d a t n a smanjenja trokova tako da se
u izgradnju ukljue neprofesionalni radnici. Cesto su budui vlasnici objekta
od slame ujedno i glavni graditelji.
Zidovi od slame izuzetno su pogodni za bukanje g l i n o m . Ako ivimo u
takvom podneblju da i m a m o pristup veoj koliini gline, moemo npr. iskopati
jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za bukanje kue. Na taj nain se d o d a t n o
tedi na graevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno, i m e bismo
inae bukali. Iskustvo sa bukanjem nae kuice/bungalova od balirane slame
nas je nauilo par stvari. Jako je vano da bale slaete ravno i da v a m zid ne
visi prema van ili unutra. Uz tvrdo balirane bale, koje je jo dobro povrinski
proi s t r i m e r o m po strani gdje ete bukati, to e v a m zaista olakati bukanju.
Neete morati gubiti puno vremena zapunjavanjem rupa izmeu bala ili izmeu
bala i drvenih dijelova, a i buka e se bolje primati. Takoer je iznimno vano
da u smjesi za bukanje ne tedite na pijesku i nasjeckanoj slami. b u k a u
kojoj je previe gline e se previe raspucati. Smjesa mora biti itka i laka za
raditi. A k o n a m je potrebna prevelika snaga da preemo bukom po zidu,
znai da ima previe gline.

136

Prvi korak - gacanje mijeavine za bukanje

- glina, pijesak, nasjeckana slama i voda

Da li biste ovog ovjeka pustili u svoju

kuu?

6. STRUKTURALNA STABILNOST
Zidovi od balirane slame su vie nego adekvatni za noenje tipinih tereta kao
to su etae, krovita i teki nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prola
laboratorijska i empirijska istraivanja i pokazale su se p o g o d n i m a za izgradnju
najmanje dvokatnica. A k o se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti
se gradi konstrukcija, mogunosti su neograniene - mogli bi graditi i nebodere.
7. ZDRAVO IVOTNO OKRUENJE
S l a m a p r e d s t a v l j a izrazito z d r a v u a l t e r n a t i v u m o d e r n i m g r a e v i n s k i m
materijalima. Slama je prirodan materijal i n e m a tetnih utjecaja. Ne uzrokuje
alergije, jer se ne radi o sjenu, pa ne sadri pelud (slama je od itarica, a sijeno
je pokoena livada, pa sadri pelud poljskog cvijea). Kvaliteta zraka u k u a m a
od slame je bitno bolja, jer ne isputa nikakva isparavanja kao to su primjerice
formaldehidi koje esto isputaju moderni materijali. Osim t o g a , za razliku od
betona, slamnati zidovi diu, to rezultira bitno svjeijim zrakom u prostorijama.
8. IZGRADNJA JE OSNAUJUA I ZABAVNA
Z b o g jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta esto djeluje osnaujue na

obine, nestrune ljude koji i m a j u m a l o ili nikakvog iskustva sa g r a d n j o m .

Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inae vjerojatno
bili iskljueni iz t o g procesa. Prekrasan primjer su enske grupe koje se bave
izgradnjom kua, a esto zbog jednostavnosti izabiru ba ovu tehniku. N a i m e ,
u patrijarhalnom drutvu u kojem ivimo, ene redovito bivaju iskljuene iz
procesa gradnje, u g l a v n o m pod izgovorom da je gradnja " m u k i " posao zbog
koliine fizikog rada. Neprofitna mrea W o m e n Build Houses upravo se i
bavi p o v e a n j e m d o s t u p n o s t i g r a d i t e l j s k i h vjetina i z n a n j a e n a m a te
p r o m o c i j o m odrivog graditeljstva. 1

toplinska izolacija. Tradicionalno se u svrhu d o d a t n e toplinske izolacije koristio

tanki sloj trske, koji se bukao gilnom ili bukom na bazi vapna. Ovakve prostorije
su tijekom zime bile grijane peima na drva, to u doba kada je drva za ogrjev
bilo u izobilju nije predstavljalo problem. Situacija je neto bolja kod tradicionalne
gradnje gdje su zidovi umjesto od planjki graeni od nepiljenih, samo tesanih
okruglih t r u p a c a inei tako neto deblje zidove. N o , danas ovakav zid ne bi
zadovoljio niti najnie graevinske propise. A k o u z m e m o u obzir da bi ekoloko
graditeljstvo trebalo voditi brigu o energetskoj efikasnosti objekta, o n d a smo
jo dalje od rjeenja. Cesti su sluajevi da ljudi koji se odlue na o b n o v u
tradicionalnog drvenog objekta m o r a j u kao toplinsku izolaciju koristiti umjetne
materijale, kao stiropor ili staklenu/kamenu v u n u . Danas se u hrvatskom selu
esto moe naii na tradicionalne drvene kue, na kojima su rupe izmeu
planjki zabrtvljene poliuretanskom p j e n o m , koja isparava kemikalije otrovne
za ovjeka i okoli.
Da li to znai da za drvene kue n e m a mjesta u ekolokom graditeljstvu?
Apsolutno ne. Objekti koji ve postoje i graeni su na ovaj nain, relativno
jednostavno se m o g u obnoviti i pretvoriti u prelijepe i funkcionalne ekoloke
graevine. Za brtvljenje se m o g u koristiti razni materijali kao npr. vapnena
buka pomijeana s m o k r o m piljevinom. U svrhu toplinske izolacije moe se
koristiti balirana slama, piljevina, ovja vuna, celuloza od recikliranog papira,
ekspandirana glina itd. Naravno za svaki od ovih materijala potrebno je imati
znanje kako ga koristiti i koliko ga je potrebno da bismo postigli zadovoljavajui
efekt.

Drvene cjepanice
Kako irom svijeta, tako i u Hrvatskoj razni tipovi drvenih graevina postoje ve
stoljeima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je nekad drveta bilo u izobilju,
oduvijek se g r a d i l o d r v e t o m . Brojni su sluajevi g d j e se drvo koristilo vrlo
e k o n o m i n o - samo kao konstrukcija, a kao ispuna se koristio neki dostupniji
materijal (npr. glina pomijeana sa s l a m o m ili opeka).
No vrlo su esti sluajevi gdje se drvo koristilo izrazito neefikasno - za
izgradnju itavih zidova. U t o m sluaju koliina drveta utroenog za jedan
objekt je g o l e m a . Nadalje, ovakva drvena graa morala je biti piljena, kako bi
se elementi (planjke) mogli slagati jedan na drugi, inei tako kontinuiranu
povrinu - zid. U doba prije automatiziranih pilana to bi znailo da je u izgradnju
ovakvog objekta potrebno ugraditi o g r o m n u koliinu strunog ljudskog, fiziki
zahtjevnog rada. Danas taj posao za nas obavljaju strojevi, ali koriste fosilna
goriva, pri e m u zagauju. D o d a t n o ogranienje ovakve gradnje je to to drvo
mora biti izuzetno kvalitetno i prema t o m e skupo. Obino se koristi hrastovina
ili neko d r u g o tvrdo drvo. A konaan rezultat ovakve gradnje su relativno tanki
zidovi, u g l a v n o m ne deblji od 8 c m , od materijala koji i nije najpogodniji kao

Vie o o v o j g r u p i m o e t e n a i n a URL:http://www. i m o g e g y p s y . c o m / w b h w b h . h t m ( i 5 . 1 2 . 2 0 0 5 ) .

138

A k o se, m e u t i m , o d l u i m o graditi novu k u u , a elimo da drvo bude

primaran graevinski materijal, jer na primjer posjedujemo u m u ili ivimo u
kraju gdje se drvo moe nabaviti vrlo povoljno, m o r a m o se zapitati postoji li
drugi nain da se to ostvari efikasnije, uz ulaganje m a n j e resursa, a da krajnji
cilj b u d e energetski efikasniji o b j e k t . T o n a m o m o g u a v a neto m l a a
tradicionalna graditeljska tehnika, stara tek neto vie od stotinjak g o d i n a , za
ije se porijeklo dvoji - postoje indicije da su prve ovakve graevine graene u
vedskoj, dok drugi zapisi pokazuju tradiciju ovakve gradnje u K a n a d i .
Gradnja zidova od drvenih cjepanica je tradicionalna tehnika gradnje gdje
se zidovi zidaju od cjepanica, poloenih o k o m i t o na ravninu zida slino kao
kad se drvo za ogrjev n a k o n piljenja slae uz zid kue. U literaturi na engleskom
ova tehnika naziva se "cordwood building". Cjepanice su meusobno uvrene
m o r t o m , najee vapnenim. Na ovaj nain nastaju zidovi iju veinu volumena
tvori drvo, a prednost pred gore s p o m e n u t i m t e h n i k a m a gradnje drvetom su
brojne:
- nije potrebo koristiti skupocjeno tvrdo drvo, pogodnije je m e k o drvo slabije
kvalitete ( d a p a e g r a d n j a t v r d i m d r v e t o m na ovaj nain moe prouzroiti
komplikacije).
- nije potrebno imati pravilne, dugake trupce - moe se graditi od drveta

139

bilo kojeg o b l i k a ili d u l j i n e , d a k l e m o g u e je iskoristiti i drvo d o b i v e n o

prorjeivanjem ume, pa ak i nepravilne grane.

gdje gline i m a u obilju. Pa krenimo r e d o m :

- na ovaj nain m o g u se graditi zidovi bilo koje debljine. A k o su zidovi

dovoljno masivni ujedno slue i kao toplinska izolacija.

Zidovi od sabijene zemlje

- m o g u e je graditi zidove nepravilnih oblika - zaobljene i zakrivljene strukture

nisu rijetkost u ovom tipu gradnje to moe poveati estetsku vrijednost objekata.
Z b o g svih n a v e d e n i h r a z l o g a , ova g r a d i t e l j s k a t e h n i k a p o s t a j e sve
popularnija, naroito s obzirom na rastui trend gradnje prirodnim materijalima.

Glina/zemlja
Tradicionalno, glina je pored kamena najraireniji graevinski materijal na
naoj planeti. Vjerojatno je i najstariji - mravi ga koriste ve milijunima godina
za izgradnju mravinjaka. U izgradnji ljudskih sklonita, glina se koristi od
pamtivijeka na najrazliitije naine, ovisno o podneblju i vrsti tla. Procjenjuje
se da d a n danas oko jedne treine u k u p n o g stanovnitva nae planete ivi u
n a s t a m b a m a g r a e n i m od zemlje. Desetine tisua gradova i sela su doslovno
p o d i g n u t a iz zemlje na kojoj poivaju. K a o supstanca, glina je jedinstveni
materijal, jer ima specifina svojstva, osim za g r a d n j u , pogodna je i za rast
biljaka.

Tehnologija kojom je graen kineski zid, pokazala se kao vrlo efikasno i trajno
rjeenje za izgradnju zidova. Primjere ovakvih graevina moemo nai irom
cijelog svijeta, gdje god ima zemlje koja sadri odgovarajui omjer gline i pijeska,
a n a m a najblii su u Slavoniji i Maarskoj. Tehnika je vrlo jednostavna - u
drvene kalupe, koji podsjeaju na alung za betoniranje, ubacuje se zemlja i
sabija. A l a t za sabijanje moe biti vrlo jeftin i jednostavan, izraen od drveta, a
m o g u se koristiti i skupi strojevi za sabijanje. Kad se kalup p o t p u n o ispuni
sabijenom z e m l j o m , on se rastavlja i die za sloj vie, te ponovo zapunjava
zemljom i sabija. Na taj nain m o e m o graditi zidove bilo koje visine, dokle
god pazimo da debljina zidova bude dostatna. U tradicionalnim s t a m b e n i m
objektima u kontinentalnim krajevima debljina zida nerijetko prelazi 40 c m ,
pa sve do 60 c m . U kombinaciji sa zidanim peima na drva, ovakvi zidovi
predstavljaju odlian omjer izolacije i t e r m a l n e mase. M a n a ove tehnike je u
t o m e to je zahtijeva o g r o m n u koliinu m a n u a l n o g , fiziki zahtjevnog rada.

Sto je u stvari glina? Glina se sastoji od vrlo sitnih estica minerala koje su
nastale glacijalnom erozijom. Dakle tijekom milijardi godina, ciklus smrzavanja
i o d m r z a v a n j a djelovao je na k a m e n , inei ga sve sitnijim i sitnijim. Od
komadia k a m e n a nastao je pijesak, a daljnjim djelovanjem glacijalne erozije
nastale su najsitnije estice - glina. O n o to je za glinu specifino je upravo
veliina estica - estice su toliko sitne d a , kad se pomijea s v o d o m , svaka
estica gline biva okruena polarnim molekulama vode, inei tako konzistentnu
materiju. Upravo ovo svojstvo glini daje plastinost i mogunosti oblikovanja
koja se koristi u keramici. Suenjem voda isparava, a oblikovani predmet se
stvrdnjava i trajno zadrava eljeni oblik. Spaljivanjem glinenih predmeta dolazi
do kemijske reakcije pri kojoj nastaje keramika (u graditeljstvu je to opeka). Ali
to je zasebna t e m a , ovdje e m o se baviti s a m o nepeenom, suenom g l i n o m
kao graevinskim materijalom.

Nepeena opeka
Od odgovarajue smjese gline i pijeska m o g u se izraivati opeke koje se ne
peku, ve se s a m o sue na suncu. Nepeene opeke se zatim zidaju na isti
nain kao i klasini zidovi, osim to se za povezivanje ne koristi cementni mort,
nego smjesa gline i pijeska (ista o n a od koje su izraene opeke). Veliina
opeka, ovisno o tradiciji, prilino varira. T a k o se na bliskom istoku koriste
nepeene opeke veliine 20 x 20 x 5 c m , d o k na primjer u Meksiku m o e m o
nai velike, masivne, nepeene opeke dimenzija ak 40 x 30 x 30 c m . I smjesa
materijala od kojih se opeke izrauju moe prilino varirati. Na primjer, na
podruju Balkana tradicionalno se izrauju nepeene opeke (u ovima krajevima
se nazivaju erpii), koje sadre odreenu koliinu celuloznog materijala koji
slui da bi se smjesa bolje povezala te se smanjuje raspucavanje tijekom suenja.
U tu svrhu se u smjesu najee dodaje pljeva od itarica ili sitno sjeckana
slama. T a k o e r se moe koristiti prethodno n a m o e n a piljevina. Udio slame
moe varirati od vrlo visokog do simbolinog.

Pokuajima da na to jednostavniji nain, uz to efikasnije iskoritenje

upotrebljenih resursa izgrade to funkcionalnije i trajnije kue, ljudi su razvili
niz razliitih graevinskih tehnika, gdje koriste glinu kao glavni graevinski
materijal. T a k o se na bazi gline m o g u graditi vanjski zidovi, unutranji - pregradni
zidovi, podovi, pa ak i krovovi, u obliku kupola ili svodova. Glina se osim toga
koristi i za bukanje u kombinaciji sa d r u g i m graditeljskim tehnikama, kao kod
zidova od balirane slame.

Osim vanjskih zidova, od nepeene opeke m o g u se graditi i unutranji,

pregradni zidovi, pogodne su za izgradnju zidanih pei, a ponekad se koriste i
za poploavanje podova, ali ne kao zavrni sloj. Na Bliskom Istoku, posebice u
Iranu, i m a m o primjere gdje su ak i krovovi graeni od ovog materijala. Kupole
i svodovi od nepeene opeke o m o g u a v a j u da cijela graevina bude izgraena
od ovog materijala, to je ekonomski vrlo isplativo ako i m a m o pristup velikoj
koliini gline.

Tehnike obraene u ovom tekstu su u g l a v n o m tradicionalne ili se baziraju

na tradicionalnim nainima gradnje. Ali sve su primjenjive i danas u podrujima

140

141

Mjeavina gline i slame

Kada glinu ne koristimo kao primaran materijal, nego samo kao vezivno sredstvo
sa s l a m o m , nastaje materijal koji se vrlo lako moe oblikovati. Od ovog
materijala m o g u se formirati itavi zidovi, kako vanjski tako i pregradni. Najee
se koristi u kombinaciji s n e k o m vrstom konstrukcije koja nosi krovite. U naim
krajevima ovaj materijal se je koristio s a m o za izgradnju pregradnih zidova.
Izmeu stupova konstrukcije ispleo bi se pleter od iblja, a na njega bi se
nabacivala mjeavina gline i slame. U sluaju vanjskih zidova, zbog visokog
udjela slame ovakva graevina ima odlina izolaciona svojstva, ali ipak slabija
nego ista balirana slama. Zidovi su esto debeli ak i do 60 c m . Ova graditeljska
tehnika, najvjerojatnije je najstarija metoda gradnje s l a m o m . Postoje zapisi da
se ve u dvanaestom stoljeu gradilo na ovaj nain irom Europe. U literaturi
na engleskom ovu tehniku e m o nai pod p o j m o m "cob building".
Na mjestima gdje slame i gline ima u izobilju, i d a n danas moe biti vrlo
e k o n o m s k i isplativo koristiti ovu graditeljsku t e h n i k u . Mjeavina se moe
pripremiti u veem koritu ili rupi iskopanoj u zemlji. U koritu je najprije potrebno
napraviti itku smjesu zasienu g l i n o m . N a k o n toga se dodaje slama. Potrebno
je dodati to vie slame, ali sva slama m o r a biti prekrivena t a n k i m slojem
tekue gline. Dobro je smjesu prije koritenja ostaviti 12 sati da odstoji. Z a t i m
se smjesa koristi tako da se slae u alung ili se nabacuje na pleter. Negativna
strana ove tehnike je to to zidovima, a k o su debeli, treba dosta dugo vremena
da se osue, ak do g o d i n u d a n a , pa ak i due ako g r a d i m o u vlanom
p o d n e b l j u . Zanimljiva pojava za vrijeme suenja je da ako u slami ostane
poneto sjemena, itarica e proklijati u zidu. M l a d i c e zatim probijaju kroz zid
te ubrzavaju suenje transpiracijom, a djeluju i kao dodatna armatura. Kada
se zid p o t p u n o osui, mladice se t a k o e r osue i ne predstavljaju nikakvu
opasnost od truljenja.

Vree
Ve stoljeima, vree punjene pijeskom se koriste za izgradnju privremenih
struktura, kao to su brane ili zatitni zidovi. N a k o n to je struktura odsluila
svoju privremenu funkciju, vree bi se jednostavno ispraznile. U novije vrijeme,
ovaj nain gradnje ponovo privlai panju. N a i m e , brojna su mjesta na svijetu

proizvedene brzo bi degradirala pod utjecajem kie i vjetra, a ponajvie sunca.

Z a t o se ovi zidovi b u k a j u te na taj n a i n plastika ostaje zatiena od
atmosferskih utjecaja.
lako se koriste vree - industrijski proizvedeni materijal, ova graditeljska
tehnika o m o g u u j e vrlo jeftinu izgradnju na mjestima gdje je nemogue koristiti
lokalne prirodne resurse, jer ih jednostavno n e m a ili nisu zadovoljavajue
strukture. Osim za kompletne graevine, vree se esto koriste za izgradnju
temelja za neke d r u g e zidove, npr. slamnate. U t o m sluaju plastika obavlja i
funkciju horizontalne hidroizolacije te sprjeava penjanje vlage sa tla. Interes
za gradnju vreama pokazala je i NASA, koja i sama provodi ispitivanja na
vreama. N a i m e , prve svemirske stanice koje e biti izgraene na Marsu i
Mjesecu mogle bi biti izgraene upravo na ovaj nain - koristei lokalno iskopanu
zemlju i vree proizvedene na Z e m l j i .

Papir
Kue od papira!? Sto je slijedee? Kue od okolade? Kula od karata? lako
zvui nevjerojatno, ali papir se moe koristiti kao bazini materijal za izgradnju
zidova. Naravno u zavrenoj graevini, zidovi su zatieni krovitem, to sprjeava
da se papir n a m o i i istruli.
A k o u z m e m o stari papir (ne iskljuivo novinski), n a m o i m o ga u obilnoj
koliini vode, sameljemo i pomijeamo s nekim vezivom, dobit e m o smjesu
koja se moe lijevati u kalupe. Isparavanjem vode u nastaloj strukturi ostaju
milijuni mjehuria zraka te nastaje materijal izuzetnih termoizolacijskih svojstava.
Kao vezivo se najee koristi cement, ali postoje i uspjeni primjeri gdje je kao
vezivo koriteno vapno ili ak glina. A k o zid treba imati i svojstvo nosivosti, u
smjesu se moe dodati i odreeni udio pijeska, i m e zid postaje tei i vri.
Od ove smjese m o g u se lijevati cigle bilo kojih veliina i oblika, koje e se
kasnije koristiti za zidanje. Kao mort za povezivanje koristi se ista ova smjesa.
Smjesu je m o g u e lijevati i direktno u alung, i m e se smanjuje utroeni rad.
Za mljevenje papirne kae koristi se veliki mikser, najee izraen u kunoj
radinosti, koji po dizajnu podsjea na obian kuhinjski blender, samo nekoliko
stotina puta vee zapremine. Kao no se moe iskoristiti no za kosilicu, a
motor moe biti elektrini, na primjer od starog stroja za rublje.

gdje tlo ne sadri dovoljno gline da bi se zemlja m o g l a formirati i drati skupa.

Ali a k o takvo tlo, koje e se vjerojatno sastojati veinom od pijeska, kamenja i

Automobilske gume

poneto gline, n a p u n i m o u plastine vree, dobit e m o graevinske blokove

izuzetnih statikih svojstava. Z i d a n j e m ovih blokova nastaju masivni zidovi, a

Automobilske g u m e su sveprisutan o t p a d . M a n j e vie svi i m a m o a u t o m o b i l e ,

esti su primjeri gdje se na ovaj nain grade ak i kupole i svodovi. Na taj

a g u m e su potroan materijal. G u m e se u g l a v n o m spaljuju i pritom oneiuju

nain se izbjegava potreba za krovitem, to je esto najskuplji dio graevine.

zrak ili ih se baca po u m a m a . U novije vrijeme se recikliraju, ali nije ih m o g u e

Da bi se povealo trenje m e u slojevima vrea, izmeu svakog sloja se postavlja

reciklirati za proizvodnju novih g u m a , ve se prerauju u neke druge proizvode.

bodljikava ica koja sprjeava klizanje slojeva. Plastika od koje su vree

Budui da su potroan materijal, g o m i l a ih se sve vie i vie. Kad reciklaa

142

143

zakae, u p r o b l e m a t i k u uskau raznorazne m e t o d e ponovnog iskoritenja

o t p a d a . Jedan od naina kako se a u t o - g u m e m o g u ponovno iskoristiti je da se
koriste kao graevinski materijal.

pokloni par stotina starih g u m a , bit e vie nego sretan da v a m izae u susret.
Vjerojatno e vas poastiti i p i e m , jer ste mu utedjeli novac koji bi on m o r a o
dati za zbrinjavanje ovog o t p a d a .

Gradnja zidova od baenih automobilskih g u m a u stvari je krianac izmeu

dvije ve spomenute metode, a to su zidovi od sabijene zemlje i zidovi od
vrea. Dakle, a u t o - g u m e se pune zemljom koja se zatim sabija, kako bi u
svaku g u m u stalo to vie materijala, inei g u m u to teom i vrom. G u m e
se, poput cigli, slau sloj po sloj i na licu mjesta pune zemljom. Prednost ove
metode pred zidovima od sabijene zemlje je u t o m e to g u m e slue kao trajna
a r m a t u r a i alung te tako o m o g u u j u izgradnju i na mjestima gdje je zemlja
sipka i ne obiluje g l i n o m . Prednost pred vreama je oita - vree je potrebno
proizvesti i kupiti, a a k o odete kod lokalnog vulkanizera i traite ga da vam

Ovakvim o b l i k o m gradnje nastaju masivni, gotovo neunitivi zidovi koji se

m o g u koristiti za izgradnju stambenih objekata. U t o m sluaju zidovi se bukaju
(najee g l i n e n o m bukom) i od runog otpada pretvaraju u prelijepe f o r m e
koje e zadovoljiti i najzahtjevnije estetske kriterije. G u m a , ako je izmeu slojeva
buke zatiena od vanjskih utjecaja, se ponaa kao inertan materijal te ne
isputa nikakve nepoeljne kemijske spojeve u prostor korisnika kue. Osim za
izgradnju stambenih objekata, ovakvi zidovi su vrlo pogodni za terasiranje kosih
terena, inei t a k o barijere koje spreavaju klizanje terena i eroziju tla.
Najpoznatiji oblik gradnje a u t o m o b i l s k i m g u m a m a je "earthship" koncept.
Pokuajima arhitekata da izgrade kuu koja e biti u mogunosti opskrbiti
svoje stanovnike energijom, v o d o m , m a n j i m dijelom hrane te koja e moi
proistiti vlastite o t p a d n e vode, nastala je kua koja uistinu svojim izgledom
podsjea na prizemljeni svemirski brod, a odatle i naziv "earthship". Trokovi
padaju na nekih 4 0 - 7 0 % konvencionalne kue. U kombinaciji sa solarnim
pasivnim dizajnom die se skoro do 100%. M n o g i vlasnici eartship kua se
hvale kako u takvim objektima uope n e m a j u trokove za grijanje.
Osim to su energetski efikasne jer se redovito grade u skladu sa pasivnim
solarnim naelima, gotovo uvijek se kombiniraju sa sustavima za sakupljanje
kinice, proiavanjem o t p a d n i h voda i neovisnim sustavima za elektrinu
energiju (najee sunce i vjetar, u m a n j o j mjeri biomasa). Budui da se sa
sunane strane nalaze velike staklene povrine unutar ovih kua ima m n o g o
prostora za uzgoj jestivih biljaka, koje najee istovremeno koriste hranjive
tvari iz otpadnih voda kuanstva. Naposljetku, izgradnjom ovakvog prizemljenog
svemirskog broda smanjit e m o koliinu o t p a d a koji pritie planetu jer se,
osim automobilskih g u m a , u svrhu izgradnje koriste i drugi otpadni materijali
kao to su npr. limenke i staklenke.
Jo jedna specifinost earthshipova su interijeri, koji svojim o r g a n s k i m
zakrivljenim f o r m a m a i inovativnim n a i n i m a koritenja otpadnih materijala
redovito podsjeaju na radove Hundertwassera u kombinaciji sa tradicionalnim
graditeljstvom.

Krovovi
Kada g r a d i m o k u u v j e r o j a t n o n a j s k u p l j i d i o k u e predstavlja krovite.
Prvenstveno zato to je za izgradnju krovita potrebno kupiti prilino veliku
koliinu piljene drvene grae. A k o n a m je cilj koristiti prirodne materijale, za
pokrivanje krova e m o najvjerojatnije odabrati glineni crijep koji je esto skup.
Na primjer, esto je skuplji od nekih umjetnih materijala kao to su npr. indra
Primjer gradnje automobilskim gumama na Recikliranom imanju. Prikazan je proces od slaganja

ili valovite ploe koje sadre azbest, tzv. "Salonit" ploe.

gumu do zapunjavanja i konanog izgleda terasa.

144

145

Jedan od naina da se pojeftini izgradnja krovita je da se izbjegne g r a a

tech m e t o d a koje koriste sedmeroslojne podloge, pa do jednostavnih krovova

piljena u pilani. Velik dio krovita se moe sagraditi od oble, neobraene drvene

koji i m a j u samo jednu m e m b r a n u . U o v o m d r u g o m sluaju kao m e m b r a n a

grae. A k o drvo nabavite lokalno, smanjit ete trokove na transportu. Jo a k o

moe posluiti bitumenska Ijepenka, g u m e n a m e m b r a n a ili PVC folija. Koji

ga sami osuite i uz p o m o bolje motorne pile izreete na odgovarajuu duinu,

g o d od ovih materijala koristili, m o r a m o paziti da povrina bude kontinuirana,

utedjet ete dosta novca. Osim t o g a , velike su anse da e drvo pripremljeno

bez mjesta kroz koja bi m o g l a proi voda, te da m e m b r a n a posvuda bude

na ovaj nain biti m n o g o kvalitetnije od o n o g koje bismo kupili u pilani.

zatiena od suneve svjetlosti. M a n j e vie svi umjetni materijali degradiraju

Tradicionalni krovovi

do zagaenja prilikom njegove proizvodnje, a sagorijevanjem PVC-a nastaje

Jedan od n a i n a da p o k u a m o smanjiti trokove izgradnje krovita je da

otrovan plin dioksin. Prikladan materijal kao m e m b r a n a je bitumenska Ijepenka,

pod utjecajem UV zraka. PVC je u zelenom graditeljstvu nepoeljan jer dolazi

koristimo lokalne, prirodne resurse kao to se to tradicionalno radilo stoljeima.

jer nije pretjerano skupa, a uz p o m o plinskog plamenika se lako moe spajati

Slamnati krovovi i krovovi od trske predstavljaju odlian nain da se iskoriste

zavarivanjem. Bitumensku Ijepenku je potrebno zatititi d o d a t n i m slojem protiv

lokalni materijali koji se m o g u dobiti gotovo besplatno. Drvena indra je takoer

m e h a n i k o g oteenja. Mi s m o na V u k o m e r i u nakon Ijepenke stavili sloj

nain da se iskoristi lokalno drvo. Na mjestima koja obiluju ploastim k a m e n o m ,

nepropusne g u m e n e m e m b r a n e (guttabeta) koja na sebi ima utore za vodu.

logino bi ga bilo iskoristiti za pokrivanje krova. M e u t i m ove metode od osobe

N a m e m b r a n u dolazi v o d o p r o p u s n i sloj g e o t e k s t i l a . T i m e s e o m o g u u j e

koja izvodi radove zahtijevaju veliku strunost. N e k a d su se ova znanja i vjetine

biljkama da se korijenima zapetljaju kroz geotekstil te d o u do utora g u m e n e

prenosile s koljena na koljeno, a danas su rijetki majstori koji jo znaju tajne

m e m b r a n e , gdje se zadrava voda. Na zeleni krov je stvarno lijep i super je na

zanata. Z b o g t o g a majstori skupo naplauju svoj rad, pa se na koncu moe

njemu sjediti i uivati u pogledu i jo kojeemu.

desiti da ovakvo krovite bude i skuplje nego klasino, a k i a k o materijal

nabavimo besplatno. No ako ste osoba koja je spretna s alatima i graditeljstvom,
moda se moete sami upustiti u gradnju nekog jednostavnijeg, manjeg primjera
slamnatog krova ili krova pokrivenog drvenom sindrom. Danas postoji i literatura
koja u detalje opisuje kako graditi ovakve krovove.

Zeleni krov
Zeleni krovovi su odlian nain da se izbjegne koritenje skupog crijepa. Osim
t o g a , a k o je dobro izveden, zeleni krov d o d a t n o djeluje kao toplinska izolacija
s vanjske strane kue. Ovakvi krovovi su uvijek estetski privlani, a kue sa
zelenim krovom m a n j e d o m i n i r a j u nad okoliem - one se stapaju sa krajolikom.
O n o na to uvijek treba paziti sa zelenim krovovima je teina, postoje
raznorazni tipovi zelenih krovova, od o n i h gdje je sloj zemlje debeo ak pola

Zeleni krov - Reciklirano imanje

Sadnja na zelenom krovu

metra (intenzivni), pa sve do onih sa vrlo t a n k i m slojem zemlje i komposta

Travnate krovove s m a t r a m o lakima ako imaju 5 do 15 cm zemlje, t a k o da

(ekstenzivni). Zeleni krovovi variraju od pravih vrtova do travnjaka i raznih vrsti

n a m g o t o v o nikad nee biti potrebno d o d a t n o pojaanje krovne konstrukcije.

ednjaka koji uope ne trebaju previe zemlje. U t o m smislu i m a m o ekstenzivne

Takoer n a m nije potrebno zalijevanje, jer i m a m o biljke i pokrov koji je naviknut

(nosivost 6 0 - 1 5 0 kg/m ), poluintenzivne te intenzivne ( 2 0 0 - 5 0 0 kg/m ) tipove

zelenih krovova.

O klimatskom p o d n e b l j u ovisi i kakve e m o biljke saditi.

Logino je da t a m o gdje prevladava suha klima, neemo saditi biljke koje

zahtijevaju p u n o kie. Krovite mora biti dovoljno vrsto da nosi teret zelenog
krova, zajedno s m a k s i m a l n i m m o g u i m t e r e t o m snijega koji se u o d r e e n o m
podneblju moe oekivati.
Druga

rasti u m a l o zemlje, s plitkim korijenjem i bez previe vode.

Posebno zanimljiv t i p zelenog krova je jedan sistem gradnje koji su razvili
lanovi neprofitne organizacije ArchiBio iz Q u e b e c a . O n i umjesto debelog sloja
zemlje na krovite stavljaju baliranu s l a m u . Na slamu se stavlja tek t a n a k sloj
zemlje i komposta ili gnojiva te se u njega sade biljke. Posebno p o g o d n e biljke
za ovakav t i p krova su jagode, jer i m a j u plitko korijenje koje uvruje povrinski

stvar na k o j u t r e b a paziti

je da podloga

bude savreno

sloj. Krovite obavezno mora biti n a g n u t o da bi se osiguralo otjecanje vode.

vodonepropusna. U protivnom bi se m o g l o dogoditi da krov pone prokinjavati.

Kutovi nagiba najee su mali, svega nekoliko stupnjeva, ali m o g u biti i strmiji,

Sto se tie podloge koju koristimo opet postoje raznorazne varijante, od high-

do 33 stupnja. Na krovovima s kosinom v e o m od 20 stupnjeva, potrebo je

146

147

ugraditi i pregrade

(drvene ili metalne) kako bi drale slojeve sa zemljom i

biljkama.
U sluaju strmijeg krovita izmeu vodonepropusne m e m b r a n e moe se
staviti sloj starih tepiha ili geotekstila da bi se sprijeilo klizanje slame i organskog
materijala niz kosinu. Z a t i m se jednostavno na m e m b r a n u (ili tepihe) slae
balirana slama. Uz rubove krovita potrebno je postaviti barijere koje sprjeavaju
da slama i organski materijal padne s krova. U tu svrhu se m o g u koristiti daske
slabije kvalitete ili okrajci iz pilane. M o r a m o paziti i na d o b r u drenau da se
voda ne zadrava na krovu. N a k o n to d o d a m o t a n a k sloj zemlje, komposta i/
ili gnojiva, m o e m o zasaditi bilje po izboru. Prednost se dakako daje biljkama
koje i m a j u plitko korijenje.
Jedina biljka koja se nikako ne smije nai na zelenom krovu bilo kojeg tipa
je iak, jer ima vrlo snaan korijen, koji p o p u t svrdla probija sve, ak i ako
naie na dasku. Ovako izgraeni krov je p u n o laki od zelenog krova koji se
sastoji s a m o od debelog sloja zemlje, ali je jo uvijek dosta tei od klasinog,
oko 5 0 0 kg po m 2 . Z a t o prilikom izgradnje konstrukcije treba ovu cifru uzeti u
obzir, a treba joj pribrojiti i maksimalnu teinu snijega za odreeno podneblje.
Premda ne kao zidovi, i zeleni krov je d o d a t n i izolator naeg objekta. Zimi
sprjeava g u b i t a k topline, a ljeti osvjeava na stambeni objekt. T a k o e r n a m
slui i kao zvuni izolator.
Posebno su korisni vrtovi na krovovima zgrada u gradovima zbog zagaenja
zraka. Naravno m o g u posluiti kao d o d a t a n izvor hrane, da ne spominjemo
ljepotu takvih prostora. Ipak, savjetujemo prije nego se odluite za takav projekt,
provjeriti statiku podnoja na kojem planirate stvoriti vrt. Problem znaju biti i
vjetrovi, a potrebno je pojaano zalijevanje, ali ukoliko ne postoji drugi prostor
oko nae zgrade, zeleni krovovi kao vrtovi su neto najljepe. Za istu svrhu u
gradovima m o e m o koristiti i nae terase i balkone.

Zeleni zidovi
M o g u osigurati hladniju t e m p e r a t u r u u prostorijama t o k o m ljeta, i zadrati
toplinu t o k o m zime. Takoer moe posluiti kao prostor za ptice. Bilo koja
penjaica biti e n a m zahvalna za ovaj tip ouvanja energije u naim stambenim
objektima, a neke poput vinove loze m o g u posluiti i kao izvor hrane i pienca.
U ljetnom periodu hlaenje se odvija kroz tri m o g u a t i p a : sjena, transpiracija
i evaporacija s listova, te prirodnom izolacijom zadravanjem ohlaenog zraka
izmeu biljke i zida. Penjaice trajnice m o g u n a m p o m o i i t o k o m zime. Vrlo
esto se vjeruje kako penjaice m o g u otetiti zid, no ukoliko je zid u d o b r o m
stanju prije njihovog penjanja i prianjanja to se nee d o g o d i t i . Kako bilo, uvijek
n a m je d o b r o staviti pergole ili neku slinu potporu za biljke penjaice, na
nekih 10-40 c m , a tako e m o poveati i prostor za protok zraka i veu izolaciju.

loza i ukrasna pavitina se obavijaju oko pergola i potpornja. Slinu p o m o

trebaju i glicinija, hmelj, kozja krv, rue i kupine penjaice. Kada d o u do
krova biti e p o t r e b n o u o b i a j e n o n a d g l e d a n j e lijeba, ali e t a d a poeti
djelovanje zelenog krova. Trajnice su najbolje na sjevernom dijelu kue, a
ponekad i na z a p a d n o m a k o n a m dolaze hladni vjetrovi ili kie s te strane.
Jestive biljke se sade na junoj strani kue.

Podovi
Za pod je najbolje drvo iz kontroliranog gospodarenja. U obzir dolaze i lino
leum, pluto ili lokalni k a m e n . Ukoliko ne m o e m o doi do ovih materijala
drugi izbor je keramika, g u m a i reciklirana g u m a . Trebali bismo izbjegavati
PVC ili proizvode koji ga sadre p o p u t l a m i n a t a . Kao mogunost ne treba
odbaciti niti zemljane podove jer ih je m o g u e izvesti tako da b u d u vrlo uredni
i praktini. Impregnacijom se postie dodatna otpornost na habanje te otpornost
na tekuine.

Boja
Za bojanje naih zidova najbolje je koristiti boje na bazi lana s p r i r o d n i m
p i g m e n t i m a . Ukoliko ne m o e m o doi do takvih boja koristimo o n e koje se
baziraju na d r u g i m biljkama ili na kazeinu. Ovdje m o e m o ubrojiti i koritenje
vapna ili boje na bazi gline. Boje sintetikog porijekla sadre f o r m a l d e h i d ,
glikol eter, poliuretan, vinil klorid i druge otrovne kemikalije. Treba ih izbjegavati,
posebno za unutranje farbanje.

Grijanje
Bilo bi d o b r o ne grijati se na fosilna goriva. U tu svrhu najbolje je koristiti drvo.
Ali isto t a k o vano je izbjegavati neefikasne metalne pei kakvih je p u n o nae
trite, jer e n a m onda grijanje na drva biti izvor frustracija i financijski teret.
N e e m o i m a t i r a v n o m j e r n u t o p l i n u po cijeloj kui i u z i m a t e n a m p u n o
vremena. Grijanje na drva najefikasnije je masivnim zidanim peima. Neovisno
to su te pei efikasne same po sebi, d o b r o se nadopunjuju sa solarnim pasivnim
dizajnom, jer djeluju kao termalna masa. Imati efikasne pei iznimno je vano
danas kada ak 2,4 milijardi ljudi (gotovo 4 0 % ) jo uvijek za svoje grijanje i
kuhanje ovisi o drvetu, drvenom ugljenu i ivotinjskom izmetu. Biomasa ini
3 8 % osnovne energije u zemljama u razvoju, a u nekima ak i 90%. Uz koritenje
odrivih tehnika za kuhanje, utede koje ovdje m o e m o napraviti su velike, a
jeftine.

Brljan, hortenzija penjaica i lozika se penju bez ikakvog potpornja. Vinova

Konvencionalne pei u g l a v n o m su neefikasne, jer su od lijevanog eljeza

te drvo izgara na relativno niskim t e m p e r a t u r a m a . Ovakvim izgaranjem drvo

148

149

prenosi p u t e m infra crvenih zraka, pa je nain na koji

d o i v l j a v a m o t o p l i n u slian k a o k a d a s m o o b a s j a n i
sunevim zrakama. Vano je i to da zidane pei, budui
da je sagorijevanje vrlo efikasno, ne isputaju nikakve
k a n c e r o g e n e tvari k o j e se i n a e m o g u n a i u d i m u
otvorenog plamena ili metalnih pei. Kod grijanja se uvijek
topli zrak die, a hladni sputa. Pritom praina, grinje i
ostali nadraivai cirkuliraju prostorijom. Ako u prostoriji
postoji m e t a l n a pe sa vruom povrinom, praina koja
padne na tu povrinu e izgoriti. Izgaranjem praine m o g u
nastati otrovi poput u r e u m a koji je lo za plua. Z i d a n
pei, kao to smo ve rekli, nisu vrue pa ne dolazi do
izgaranja praine i formiranja otrova.
Z i d a n e pei m o g u biti z i d a n e u svim o b l i c i m a i
veliinama te ugraene bilo gdje, m a d a je jasno kako ih
je lake ugraditi u nove kue. Takoer, vano je i d o b r o N D j n r a t l a
pozicioniranje pei. Pe u sreditu kue e najmanje gubiti masivne zidane pei
energiju (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Cesto se ovakve pei ugrauju
u pregradne zidove izmeu soba, t a k o da je jedan kraj pei u jednoj, a drugi
kraj u drugoj sobi.

sagorijeva nepotpuno te se oslobaaju zapaljivi

plinovi u kojima je sadrano u k u p n o 5 0 %
energetske vrijednosti drveta. Budui da plinovi
ne sagore, nego odlaze kroz dimnjak, m o e m o
rei da energiju doslovce b a c a m o . Efikasnost
ovakvih pei je 45 do 6 0 % .
U masivnim zidanim peima drvo sagorijeva
na p u n o viim t e m p e r a t u r a m a , ak do 1000C.
Ovako visoka t e m p e r a t u r a vrlo brzo bi unitila
bilo koju m e t a l n u pe. Z b o g visoke t e m p e r a t u r e
u drvetu izgara apsolutno sve to moe izgoriti.
Kroz dimnjak uglavnom izlaze samo C 0 2 i vodena
para, a u sagorenom drvetu n e m a ugljena, nego
samo isti negorivi minerali iz drveta. Budui da
drvo sagorijeva izuzetno brzo, u zidanim peima
se u k r a t k o m periodu oslobodi velika koliina
energije. Masa pei akumulira ovu t o p l i n u te je
tijekom d a n a polako otputa u ivotni prostor.
Efikasnost zidanih masivnih pei uspijeva dosei
70 do 9 0 % . D o d a n a efikasnost se postie t i m e
to se d i m odvodi spletom kanala pri e m u se
sva toplina prenese na stjenke pei.

Z i d a n e pei m o g u biti obloene i glaziranim p l o a m a (kaljevima). No, ne

treba brkati masivne zidane pei i uobiajene kaljeve pei kakve se koriste kod
nas, jer je drugaiji princip funkcioniranja.
Da bi se izbjegao gubitak uloene topline treba o n e m o g u i t i izlaenje zraka
iz objekta. Kua treba biti dobro zabrtvljena, a panju treba posebno obratiti
na prozore i vrata. Kua bi m o g l a biti hermetiki zatvorena, ali to poveava
problem unutranjeg oneienja.
Izolirana nastanjena kua moe sadravati veliku koliinu vlage u zraku
nastale aktivnostima poput kuhanja, tuiranja, kupanja i disanja. T a m o gdje
ova vlaga d o e u dodir s hladnijim povrinama o n a se kondenzira stvarajui
vodu. Kondenzacija se javlja kada vlaan topli zrak dolazi do hladne povrine.
To se esto d o g a a na loe izoliranim prozorima. Kada dolazi do kondenzacije
na zidovima tri su m o g u a uzroka:
- previe je vlage u unutranjem zraku (potrebna je bolja ventilacija u
kuhinji ili kupaoni),
Primjer zavrene zidane masivne
pei u maarskom ekoselu Gyurufu

D i m koji izlazi iz zidane pei gotovo je h l a d a n ,

za razliku od d i m a iz metalnih pei koji je vru, pa se toplina direktno gubi kroz
d i m n j a k . Povrine zidanih pei nisu vrue i opasne kao kod metalnih, ve su
u g o d n o tople. Klima koju stvara zidana pe je vrlo u g o d n a jer pe energiju

150

- unutranja temperatura je premala u sobi gdje se javlja kondenzacija

(esto kod nekoritenih soba) - potrebna je bolja izolacija,
- unutranja strana vanjskog zida je hladnija od unutranjeg zraka. To je
znak ili loe izolacije ili toplinskih mostova. Odgovor je izolacija takvih
povrina to donosi i dodatnu korist spreavanja toplinskih gubitaka objekta.

151

Ne smijemo zaboraviti kako su i dvostruka prozorska stakla oblik izolacije.

Kod nas su poznata pod nazivom izo-stakla. Izo-staklo punjeno suhim zrakom
ima k = 2,94 W/m 2 K, dok jednostruko staklo ima k = 6,8 w/m 2 K. Ukoliko
umjesto zraka izmeu dvije staklene povrine i m a m o plin s m a l o m provod I jivou
kao to je primjerice argon, onda n a m U(k) vrijednost moe pasti na razine
1,1-1,23 W/m 2 K. Utede su velike samo zbog nae odluke da kupimo efikasnija
stakla. Ukoliko se grijemo na lo ulje/naftu, ova razlika znai 201 loe po m 2
prozora.
Najbolje drvo za ogrjev s obzirom na kalorinu vrijednost kW po k u b n o m
metru je: oskorua, bukva, hrast, jasen, javor, breza i drugi. Neto m a n j e
vrijednost i m a j u : bor, crna joha, vrba (iva), jasika, smreka i siva joha (Bang,
2 0 0 5 ) . Naravno, nae grijanje e ovisi i o vrsti drva koje m o e m o najblie
nabaviti. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske dobar je i bagrem, pogotovo
to je iznimno invazivna vrsta.

Otpad
U m o d e r n o j civilizaciji veina nas ivi na takav nain da ovisimo o neizmjernoj
upotrebi prirodnih resursa, ali dananji nivo potronje utjee na nae zdravlje i
zdravlje p l a n e t a na k o j e m ivimo, l a k o ivimo u Hrvatskoj, mi k o r i s t i m o
materijale, goriva i hranu iz cijelog svijeta. U t o m procesu mi ne samo da
koristimo ove dragocjene resurse, mi ih rasipamo, pretvarajui ih u o t p a d .
Jednom smo proitali da je korov samo biljka na krivom mjestu. Na isti nain
kontejner pun otpada u stvari je kontejner krivo upotrebljenih resursa. Najvei
udio otpada koji b a c a m o u kontejnere u stvari su dragocjeni i na neki nain
korisni materijali - ini se suludim da m a l o po m a l o b a c a m o na svijet u smee.
Po p o d a c i m a UN-a svega 2% ljudskih izmeta i industrijskog otpada se na neki
nain tretira, ostalo sve odlazi i truje naa mora, rijeke, jezera, potoke i podzemne
vode te okoli openito (de Rivero, 2 0 0 1 ) . SAD sa 4% ukupne svjetske populacije
proizvodi ak dvije treine otpada (Feffer, 2 0 0 2 ) . Sjeverna Amerika i EU koriste
80 % svih plastinih vreica, a sami Amerikanci svake godine bace 100 milijardu
vreica, od ega je samo 0,6 % m o g u e reciklirati. U m n o g i m zemljama ele
s k u p i m c i j e n a m a o b e s h r a b r i t i koritenje plastinih vreica te su n a j j a e
k a m p a n j e , to od civilnog sektora to od vlada u Junoj Africi, Irskoj, Indiji,
Australiji, K a n a d i , N o v o m Z e l a n d u , Filipinima, T a j v a n u i Velikoj Britaniji
(Worldwatch Institute, 2 0 0 4 ) .
O t p a d ne nastaje prirodnim procesima. Priroda je ureena tako da materija
krui. Ona konstantno stvara i p o t o m iskoritava nusproizvode razliitih procesa.
Ljudi u g l a v n o m ne koriste nusproizvode. O t p a d je p o t p u n o ljudski izum, jer
samo mi stvaramo stvari koje ne bivaju pojedene ili se ne raspadaju ili ne b u d u
iskoritene u neku d r u g u svrhu. Ljudi i m a j u tendenciju da umjesto krunih
procesa stvaraju linearne, a proces zavrava velikom h r p o m smea.
U z m i m o , na primjer, televizor. Ova tehnologija je znatno uznapredovala u
posljednjih pedeset g o d i n a . Dizajn se je promijenio, kvaliteta je porasla, a
cijene su toliko pale da si ga gotovo svatko moe priutiti. Ali to sa svim TV
ureajima koji su zastarjeli ili vie ne rade. Neki od njih b u d u popravljeni, ali
naposljetku apsolutno svi televizori zavre na n e k o m od milijuna deponija irom
svijeta. Postoji m o g u n o s t da svi ovi ureaji b u d u rastavljeni, a materijali
ponovno stavljeni u postupak proizvodnje, ali nismo stvorili sustav koji bi to
ostvario.

152

153

Razmislite o koliini smea koju proizvodi vae kuanstvo. Koliko crnih

vrea ili kontejnera o t p a d a tjedno odveze kamion? Moete li zamisliti koliko
mjesta to zauzima? I to bi se dogodilo da sluba za odvoz smea zakae,
koliko bi v r e m e n a prolo prije n e g o to b i s m o se nali p o t p u n o zatrpani
otpadom?
Sada e m o pokuat dati pregled nekoliko koncepata koji se pokuavaju
Kruna pe napravljena od otpada (stare cigle, eljezo, novine, karton i jutene
vrea plus prirodni materijal glina) - Reciklirano imanje

uhvatiti u kotac s ovim p r o b l e m i m a . Neki od njih su primjenjivi u vrlo kratkom

roku, na osobnoj razini, dok drugi zahtijevaju temeljitiji i dugotrajniji rad koji bi
obuhvaao znanstvena istraivanja i pritisak na donosioce odluka kako bi dolo
do promjene na bolje.
Uvijek kad razmiljamo o o t p a d u t r e b a m o se voditi za "etiri R", s t i m da
nisu sluajno rangirani s obzirom na utroak energije:
" r e d u c e " - smanjiti
"repair" - popraviti
"reuse" - ponovno koristiti
"recycle" - reciklirati

Organski otpad
Organski o t p a d smo ve spominjali. Od svih tipova otpada organski otpad je
najmanje prikladno nazivati o t p a d o m . Kuhinjski otpad i otpaci iz vrta sadre
vrlo vrijedne hranjive tvari koje bi trebalo vratiti natrag zemlji. Apsurdan je
podatak da o k o 3 0 % volumena prosjene kante za smee zauzima upravo
organski o t p a d , unato injenici da se ovog tipa o t p a d a vrlo jednostavno
m o e m o rijeiti - k o m posti ra njem. Procesom kompostiranja volumen otpada
se smanjuje ak deseterostruko, a masa jo i vie. Razlog t o m e je to ne postoji
organizirana separacija organskog otpada od ostalog, te ne postoji infrastruktura
koja bi o m o g u i l a organizirano kompostiranje. Dio o t p a d a , uglavnom zeleni
otpaci s javnih povrina, ipak zavre i kao kompost, no i tada se to obavlja u
velikim centraliziranim k o m p o s t a n a m a , protiv kojih se graani bune jer ovakva
postrojenja ire neugodne mirise, osobito za vrijeme ljetnih mjeseci. Jo jedna
m a n a ovakvog sustava je to to je organski o t p a d , dok je jo vlaan i pun vode,
potrebno transportirati do postrojenja, i m e nastaje d o d a t n o zagaenje zbog
transporta.

Oblikovanje krune pei

Zavrena kruna pe

Dobar nam tek

154

Jedno od m o g u i h rjeenja bila bi m a n j a , decentra lizi rana kompostita u

koja bi g r a a n i m o g l i odnositi svoj organski o t p a d . T a k o bi se postupak
kompostiranja izvrio na licu mjesta, gdje o t p a d i nastaje. Na taj nain bi se
utedjela velika koliina energije
potrebne za transport. U Danskoj, na
primjer, postoji inicijativa da svaka
zgrada ili blok zgrada posjeduje svoje
malo rotirajue kompostite, te se na
taj nain graani sami brinu za svoj
o t p a d . K o m p o s t i t a s e sastoje o d
drvenog rotirajueg bubnja, a rotacija
proces kompostiranja ini vrlo brzim i
efikasnim.
Kombol

155

Proizvedeni kompost se o d m a h moe koristiti na javnim povrinama, dakle

nije ga potrebno transportirati. Druga m o g u n o s t je da svako kuanstvo i m a
svoje mini kompostite.

koji postupamo s o t p a d o m . Umjesto da se bavimo zbrinjavanjem otpada, trebali

bismo svoje resurse usmjeriti eliminiranju o t p a d a . Prirodne resurse koristimo
kao da je majka priroda objavila generalnu rasprodaju. Okoli bismo trebali
tretirati kao knjinicu - posuujui resurse i odgovorno ih koristei.

Recikliranje

Koncept "Nula otpada" (Zero Waste)

Cesto se k a o odgovor na pitanje o t p a d a navodi reciklaa. Ona ve sada

osigurava velik udio potreba za materijalima. Ipak, ne treba zaboraviti da i
reciklaa podlijee d r u g o m zakonu t e r m o d i n a m i k e . Svaki put kad se odreena
koliina nekog materijala reciklira, jedan njezin dio je neizbjeno i nepovratno
izgubljen. Danas se efikasnost reciklae za veinu iskoritenih metala kree
oko 3 0 % . Osim toga reciklaa stvara d o d a t n o zagaenje i zahtijeva ulaganje
velike koliine energije da bi se o t p a d n i materijal sakupio, transportirao i
preradio. Recikliranje je svakako vano, no ipak predstavlja samo djelomino
rjeenje problema o t p a d a i energetskih p r o b l e m a .
lako i m a svoje m a n e , reciklaa je t r e n u t a n o najrealniji nain da se velike
koliine o t p a d n o g materijala ponovno vrate u proizvodni proces. Na taj nain
ne s a m o da se s m a n j u j e u k u p n a k o l i i n a o t p a d a , ve se i p o j e f t i n j u j e
proizvodnja, pogotovo kod materijala koji se lako recikliraju. U N j e m a k o j se
72 % sirovine u proizvodnji papira dolazi od reciklae. Kada bi u cijelom svijetu
bilo tako, sjea drvea opala bi za treinu. 1
M e u t i m , provodi li se reciklaa u Hrvatskoj? lako kod nas ve due vrijeme
postoji praksa sakupljanja starog papira, u prosjenoj kanti za smee moe se
nai ak 3 0 % papira. Razloga je vie. Jedan od njih je injenica da je sustav
za odvoz starog papira nepraktian i neefikasan - nerijetko moemo vidjeti
prenatrpane kontejnere koji d a n i m a ekaju da b u d u odvezeni. O s i m t o g a ,
motivacija graana da u svoje ruke preuzmu odgovornost za otpad koji stvaraju,
jo uvijek je vrlo niska. Sline stvari m o e m o primijetiti i s kontejnerima za
staklo i plastinu a m b a l a u .

Korak dalje od reciklae - ukidanje otpada

Zagaenje podzemnih voda uzrokovano o d l a g a n j e m otpada na deponije i

toksino zagaenje zraka koje nastaje spaljivanjem krutog otpada dovode nas
d o p o t r e b e pronalaenje alternativa n a i n u kako g o s p o d a r i m o o t p a d o m .
Dodatni faktor je to su ogranienja reciklae kao m o g u e g rjeenja pitanja
otpada postala vidljiva. Unato injenici da su milijuni ljudi irom svijeta prihvatili
koncept recikliranja, godinja koliina otpada koji zavri u spalionicama ili na
deponijima svake godine sve je vea. Jednostavna istina o recikliranju je da
ono s a m o pokuava rijeiti simptome pojave o t p a d a , umjesto da ukloni njen
uzrok. A uzrok lei na stolovima dizajnera. Uvijek smo podrazumijevali da je
o t p a d neizbjean, to nije t o n o - o t p a d je rezultat loeg dizajna i donoenja
pogrenih o d l u k a . Ideja da se nastajanje o t p a d a izbjegne paljivijim
dizajniranjem je dramatina promjena naina na koji rjeavamo pitanje otpada,
ali i naina kako g l e d a m o na prirodne resurse. Ovaj relativno nov koncept
postao je ubrzo n a k o n pojavljivanja poznat pod nazivom " N u l a o t p a d a " (Zero
Waste).
Princip N u l a o t p a d a je nova vizija za novi milenij. On je cilj, proces, nain
razmiljanja koji korjenito mijenja na pristup resursima i proizvodnji. Ovdje ne
samo da se radi o reciklai i zaobilaenju deponija i spalionica, ovdje se radi o
restrukturiranju sustava proizvodnje i distribucije kako bi se sprijeilo da o t p a d
uope bude proizveden.
Strategija Nula o t p a d a :
- nastoji sprijeiti nastajanje o t p a d a umjesto da se bavi gospodarenjem
otpadom
- pretvara odbaene materijale u radna mjesta umjesto u smee

Ve vie od desetljea svi nai napori vezani za smanjenje krutog o t p a d a usko

- podrava e k o n o m i j u koja ne potkrada budunost

su fokusirani na recikliranje. Zadovoljavamo se stopom reciklae od nekih 35-

- simulira prirodne sustave u kojima sva materija krui, a ne biva potroena

50%. No bismo li se zadovoljili s 50%-tnom stopom nezaposlenosti ili siromatva

ili na primjer 50%-tnim smanjenjem gladi i bolesti? Svi bismo voljeli teiti t o m e

O t p a d je materijalni dokaz neefikasnosti nekog proizvodnog procesa. Sto

da stopa nezaposlenosti, siromatva, gladi i bolesti padne na n u l u . Kako se

manje otpada proizvodimo, to smo efikasniji. Poveanjem efikasnosti tedimo

o n d a m o e m o , kad pitanje otpada u z m e m o u obzir, zadovoljiti polovinim

novac, materijale i energiju i naravno, o t v a r a m o radna mjesta. O t p a d nije

rjeenjima? O n o to n a m je u o v o m trenutku potrebno je promjena naina na

high-tech p r o b l e m , on je lovv-tech p r o b l e m . Sva t e h n o l o g i j a p o t r e b n a za

ostvarenje koncepta N u l a o t p a d a ve je poznata i uobiajena. Ne radi se o
a r o b n i m strojevima, ve o boljoj organizaciji, dizajnu i boljoj inform i ranosti

' V i d j e t i na U R L : / / w w w . e a r t h - p o l i c y . o r g i D a n i e l M. B e r m a n & J o h n T. O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) W h o

O w n s t h e Sun? People,

Politics and the Struggle for Solar Economy, V e r m o n t : Chelsea G r e e n .

156

na nivou javnosti i na industrijskom nivou. Ukratko, ako neto ne m o e m o

157

reciklirati, ponovno iskoristiti ili kompostirati, proizvoai to ne bi trebali niti

proizvoditi. T r e b a m o bolji industrijski dizajn, kompatibilan s 2 1 . stoljeem.
Strategija Nula otpada sastoji se od pet bazinih postavki:
1. REDIZAJN PROIZVODA I PAKIRANJA
Planiranje proizvodnje nekog proizvoda t a k o da se unaprijed ogranii
potronja prirodnih resursa, smanji toksinost i otpad koji e proizvod stvoriti
nakon koritenja te da se o m o g u i to laka reciklaa, ponovno koritenje ili
kompostiranje proizvoda - dakle proizvod se dizajnira za okoli, a ne za smetlite.
D o b a r dizajn znai v e u t r a j n o s t p r o i z v o d a , o m o g u a v a lake p o p r a v k e ,
obuhvaa m o d u l a r n e k o m p o n e n t e , t a k o da se moe lako nadograditi. Dobar
dizajn takoer osigurava da se proizvod lako moe rastaviti, a pojedini materijali
lako reciklirati ili ponovo iskoristiti u proizvodnji.
2. ODGOVORNOST PROIZVOAA.
Umjesto da svoju odgovornost prebacuju na potroaa, proizvoai bi trebali
preuzeti odgovornost za otpad i tetu koju njihov proizvod uzrokuje. Proizvoai
su ti koji bi trebali ulagati u bolji dizajn i poveanje efikasnosti proizvodnog
procesa.
3. INVESTIRANJE U INFRASTRUKTURU UMJESTO U DEPONIJE I SPALIONICE
Porezni novac se koristi za izgradnju novih deponija i spalionica o t p a d a .
Umjesto toga ovaj novac bi se m o g a o iskoristiti za izgradnju infrastrukture koja
bi o m o g u i l a efikasnije provoenje reciklae, sortiranje otpada, sakupljanje
zelenog o t p a d a iz kuanstava i si.
4. USKRAIVANJE SUBVENCIJA INDUSTRIJSKIM POSTROJENJIMA KOJA PUNO
ZAGAUJU ILI STVARAJU OTPAD
Zagaenje, potronja energije i destrukcija okolia zapoinju na s a m o m
poetku procesa proizvodnje - u trenutku iskoritenja sirovih prirodnih resursa.
Zahvaljujui subvencijama koje primaju, proizvoaima se esto vie isplati
sirovine crpiti iz prirode, umjesto da potrebe namire iz reciklae. Dodatan porezni
novac troi se za odlaganje i spaljivanje o t p a d a .
5. STVARANJE RADNIH MJESTA
Rasipanje materijala kroz deponije i spalionice otpada dovodi i do rasipanja
radnih mjesta. Postrojenja za sortiranje i reciklau otpada m o g u o m o g u i t i i
do deset puta vie radnih mjesta nego spalionice i deponiji. Neki izvjetaji
u p u u j u na to da proizvoai recikliranog papira i recikliranih plastinih
proizvoda zapoljavaju 60 puta vie radnika nego spalionice i deponiji.
A k o v a m sve oko skupa zvui previe utopijski i neostvarivo, budite svjesni

158

da se ova inicijativa ve provodi na razliitim lokacijama irom svijeta. Ovaj

termin se prvi put pojavio u Australiji u Canberri. Canberra je usvojila strategiju
" N u l a o t p a d a " ve 1996. godine. Cilj im je do 2 0 1 0 . godine potpuno prestati
puniti deponije o t p a d o m . A k o pogledate dizajn njihovog deponija, ve sada
vie nalikuje na a e r o d r o m nego na deponij. Novi Zeland ima cilj postati prvom
dravom na svijetu bez o t p a d a . Dva okruga u Kaliforniji takoer su usvojila
ova naela. Osim u navedenim primjerima p o m a c i se primjeuju u Londonu,
Kanadi, Irskoj.

Otpadne vode
Kada bismo pokuali obaviti nudu u jedinu kantu pitke vode koju i m a m o , i
kasnije t o m istom v o d o m pokuali utaiti e, najvjerojatnije bi nas smatrali
luacima. A kad bismo jo izumili skupu tehnologiju koja e nae izluevine
dovesti do te vode, pa zatim izumili jo skuplju tehnologiju koja e odvojiti
pitku vodu od fekalija, smatrali bi nas jo luima. Nije neshvatljivo da bi nas
neki psihijatar upitao zato smo uope morali upropastiti jedinu kantu pitke
vodu koju i m a m o . Nudu vrimo u z a h o d , iz kojeg se otpad sustavom odvodnje
odvodi u postrojenje koje bi navodno trebalo o t p a d n e vode proistiti, nakon
ega se voda isputa u najbliu rijeku. Iz te iste rijeke voda se crpi, proiava
i v o d o v o d o m d o v o d i u d o m o v e . N e t o to na p r i v a t n o j razni s m a t r a m o
a p s u r d o m , ulaganjem g o l e m e koliine novca i ininjerskog posla, postaje javno
prihvaeno kao jedini m o g u i nain. Naa navika da se ne obaziremo na
posljedice svojih djela o m o g u a v a n a m da ovaj sustav i dalje podravamo.
Jedan od najveih izazova u tretiranju o t p a d a je ljudski izmet. U t o m e n a m
pomau kompostni wc-i koji se nazivaju i suhim wc-ima, jer ne koriste vodu i
time je tede. Stoga e n a m pria o kompostiranju naeg izmeta dati dobar
uvod u poglavlje o vodi.
Kad pritisnemo polugu ili povuemo pagu u wc-u, g l e d a m o kako najmanje
5 litara pitke vode buka, klokoe i nestaje zajedno s urinom ili fekalijama.
Prii o p u t u naih ekskremenata ovdje nije kraj. Pet litara pitke vode utroeno
je da bi se n e u g o d a n miris i izgled isprali iz nae kue ili stana i zapravo tu
p r o b l e m tek poinje. U u r b a n i m sredinama gdje su kanalizacijski sistemi
izgraeni to je manje uoljivo, jer nas k o m u n a l n o poduzee rjeava neugodne
zadae ienja septikih jama, dok u ruralnim sredinama ljudi pribjegavaju
raznim m e t o d a m a : od isputanja fekalija i o t p a d n i h voda u bunare do gradnje
o g r o m n i h septikih j a m a koje se prazne na polja, ume, u potoke itd. O g r o m n e
koliine pitke vode pretvaraju se u rasadnike opasnih bolesti, koje nepravilnim
odlaganjem m o g u prouzroiti zagaenje podzemnih voda i kontaminaciju hrane
ukoliko se isputa na polja. Poplave znatno poveavaju rizik od kontaminacije
podzemnih voda, a ivei u sve turbulentnijim klimatskim uvjetima vrijeme je
da i o t o m e p o n e m o voditi brigu.

159

U o s t a l o m , zato troiti novac i kupovati wc koljke i sjedalice koje se lome

svake g o d i n e i b a c a j u na smetlite? Zato ne bismo sjeli van na sunce i
promatrali ptice, zeeve, make... kako to one rade. Fekalije, kad ih u prirodi
ispuste ivotinje, nisu u g o d n e o k u , a nisu ni zdrave. N o , ako ih p r o m a t r a m o
kroz neki period, vidjet e m o da nakon dva tri dana umjesto fekalija ostaje
samo sitna hrpica materije sline zemlji, bez mirisa. Dakle, volumen se smanjuje
i do deset puta zbog dehidracije. Usporedimo to sa naim navikama: dnevno
5 I vode + 1 / 2 1 fekalija = 5,5 I smrada dnevno kojeg se t r e b a m o rijeiti. Vode
koje koristimo u kuhinji i u kupaonici za pranje, slijevaju se u iste cijevi sa t o m
smjesom i umjesto 5,5 I fekalija sada i m a m o na tisue litara zagaene vode
koje se m o r a m o rijeiti. To je 'flush and discharge' (isplahni i odstrani) ili 'drop
and store' (baci i gomilaj) kultura, koja nudi trenutna i necjelovita rjeenja. U
permakulturi na je zadatak zatvoriti krug.

voarstvo. Kao i kod energije i ovdje nae kulturne vrednote dolaze do izraaja.
Tako, primjerice amerika Agencija za zatitu okolia (EPA) savjetuje da ne
koristite ponovno humus, ve kako se humus dobiven kompostnim WC-om
mora zapaliti ili propisno uskladititi.
U nekim zemljama postoje proizvoai kompostnih wc-a, pa je ve m o g u e
kupiti gotov sustav i ugraditi ga u kuu. Za hrvatski standard ovi su sustavi jo
uvijek skupi, pa e se entuzijasti upustiti u gradnju vlastitog kompostnog wc-a.
Mogunost samogradnje kompostnog wc-a samo dokazuje jednostavnost ovog
sustava. Na Internetu se m o g u nai jednostavni nacrti i primjeri samogradnje
kompostnog wc-a.

Joe Palachier, koji je zajedno sa svojom e n o m Trish napravio raj na Rain

bow Farm na N o v o m Zelandu, tijekom predavanja u M o t o v u n u 2 0 0 5 . godine
rekao je k a k o se r a z m a e n i ljudi najtee o d r i u svoja dva k o m o d i t e t a :
a u t o m o b i l a i wc-koljke s ispiranjem.
Sve veu popularnost u svijetu eko tehnologija zauzimaju kompostni wc-i.
Ovaj sustav je dizajniran tako da biomasu koju proizvode ljudi vraa t a m o gdje
joj je i mjesto - na zemlju. M e u t i m , ljudski otpad sadri velike koliine patogenih
m i k r o o r g a n i z a m a koji, kad bi se o t p a d bacio d i r e k t n o na z e m l j u , m o g u
prouzroiti zarazne bolesti. Proces koji ubija ove mikroorganizme je ve dobro
n a m poznato aerobno kompostiranje. U ovom procesu temperatura kompostne
biomase se die dovoljno visoko da patogeni mikroorganizmi ne m o g u preivjeti.
Osim toga, uslijed kompostiranja biomasa gubi na volumenu akdeseterostruko
i pretvara se u suhu tvar zvanu humus.
Kompostni wc je vrlo jednostavan sustav, koji se sastoji od koljke, kompostne
k o m o r e i sustava za ventilaciju. Z a p r a v o je to d o b r o izventilirana kenjarkompostara. U kompostnoj komori biomasa se prozrauje uslijed ega se dovodi
kisik nuan za proces kompostiranja, a odvodi se n e u g o d a n miris. Dakle jedan
mit koji o d m a h treba razbiti je da kompostni wc, ako je dobro dizajniran i
proizveden, NE iri n e u g o d n e mirise. N a k o n obavljanja velike nude, fekalije
se posipaju sa etiri do pet aka piljevine, koju e m o nabavljati od najblie
pilane. Piljevina e upiti ostatak vlage i ostavljati mjesta za prozraivanje i
p o m o i kompostnoj hrpi da se izbalansira C-N omjer. Dehidrirane fekalije
n e m a j u miris i ne pruaju raj za liinke raznih m u h a .
Umjesto problema, na taj nain od urina d o b i v a m o visokovrijedno duino
gnojivo, a od fekalija kompost. Efektivna koliina kompostiranih fekalija trolane
obitelji je oko 15 litara kvalitetnog komposta, naspram 9 0 . 0 0 0 litara opasnog
otpada koji bi nastao plavljenjem wc koljke i mijeanjem sa sivim v o d a m a .
Svakih godinu-dvije kompostna k o m o r a se prazni. O n o to nastaje kao
proizvod k o m p o s t n o g wc-a vrijedan je h u m u s . H u m u s je posebno p o g o d a n za

160

161

kao i bilo koju drugu biomasu.

Voda
Voda je ivot. U svijetu na alost sve vie postaje problem i uzrok sukoba i
ratova. Zahvaljujui loem gospodarenju v o d o m , ve danas u veini europskih
zemalja voda iz slavine vie nije pitka. Jo je gore to u m n o g i m zemljama gdje
je vode iz slavine apsolutno zdrava i pitka, postao je trend piti flairanu v o d u ,
jer nas reklama krivo uvjeravaju kako je ta voda zdravija. Velike korporacije
kupuju prirodne izvore vode irom svijeta, pripremajui se tako na nestaicu
pitke vode koja n a m uskoro slijedi.
Bez obzira to je na planeti manje od 1 % vode p o g o d n o za pie i to bi bilo
dovoljno za potrebe svih stanovnika kad bi imali pravedniju raspodjelu. Dakle,
isto kao i kod hrane. Primjerice, u SAD-u se u prosjeku po osobi potroi 5 0 0
litara dnevno, u Velikoj Britaniji 2 0 0 litara, a stanovnici siromanih zemalja
imaju svega nekoliko litara dnevno za sve svoje potrebe. 1 7 0 % vode na planeti
ode na navodnjavanje. Kao to smo nauili, u permakulturnim vrtovima tedimo
vodu. U vrtu tedimo vodu maliranjem, dodavanjem humusa, sadnjom trajnica,
mijeanim k u l t u r a m a i efikasnijim oblicima navodnjavanja kao to je kap po
kap ili direktno dodavanje vode u korijen biljke. H u m u s poboljava sposobnost
tla da zadri vodu, hrani i lijei tlo te openito podie kvalitetu tla. Mal sprjeava
evaporaciju tla i isuivanje, tako biljke i m a j u vie vode za sebe. Maliranje
n a m tijekom vruih ljetnih dana moe smanjiti potrebe za zalijevanjem ak za
polovinu (Whitefield, 2 0 0 4 ) . Trajnice osiguravaju bolju prohodnost vode svojim
d u b o k i m k o r i j e n j e m . Z a t i t a od vjetra t a k o e r s m a n j u j e evaporaciju t l a i
transpiraciju s lia biljaka. Obavezno t r e b a m o sakupljati kinicu, jer je ona
najbolja za zalijevanje biljaka. Dapae, kinicu moemo koristiti za kuhanje,
tuiranje, ispiranje wc-koljke, a u nekim krajevima se moe i piti.
V o d u treba tedjeti. Ali pritom ne mislimo samo na zatvaranje slavine dok
p e r e m o zube, iako je i to kvalitetna navika. Iz tehnoloke perspektive, rjeenje
je vrlo jednostavno. Zato uope dozvoliti da nastane tvar koju nazivamo
o t p a d n o m v o d o m . U trenutku kada, z b o g zagaenja podzemnih voda, pitka
voda postaje sve dragocjeniji resurs, stvarno je obijesno ispirati zahodsku koljku
pitkom v o d o m . Idealno bi bilo pitku vodu zadrati pitkom, a fekalije kompostirati,
1

K o l e r a k o j a g o d i n j e u b i j e o k o 3 m i l i j u n a ljudi i m a u 9 0 % sluajeva uzrok u n e i s t o j p i t k o j

v o d i . M a l a r i j a k o j a g o d i n j e u b i j e o k o 2 m i l i j u n a l j u d i u 9 0 % sluajeva i m a uzrok u k r e n j u

Jo j e d n a vana praksa koja u permakulturi o m o g u u j e da se o g r o m n a

koliina vode vrati u upotrebu je odvajanje crnih voda od sivih. Crnim v o d a m a
nazivamo vodu koja je zagaena fekalijama. Koritenjem ve ranije spomenutog
kompostnog wc-a, problem rjeavamo na taj nain da ne dozvolimo da crne
vode uope nastanu. Sive vode su sve ostale otpadne, dakle voda iz umivaonika,
sudopera, kade itd. Dobra stvar kod sivih voda je to se moe vrlo lako proistiti.
Sadraj sivih voda uglavnom se svodi na neto organske materije pomijeane
sa s a p u n o m ili d e t e r d e n t o m . Za rjeavanje sivih v o d a k o r i s t i m o b i l j n e
proistae.
Biljni proista je ureaj koji koristi prirodno svojstvo nekih biljaka movarica
da iz vode apsorbiraju otpadne tvari i ugrauju ih u svoju biomasu. Prema
veliini i kapacitetu, bioproistai m o g u varirati od vrlo m a l e n i h (nekoliko m 2 )
za m a n j a kuanstva, pa i do nekoliko tisua m 2 za tretiranje velikih koliina
o t p a d n i h voda. Biljni proista nije nita drugo nego bazeni dubine do 60
cm napunjen ljunkom iz kojeg rastu biljke movarice, a to su u naim krajevima
trska, a, rogoz i druge. Kako biljke rastu, korjenii biljaka se isprepliu oko
ljunka. Ponekad su proistai izvedeni u k a s k a d a m a . Princip rada je vrlo
jednostavan; s jedne strane ulazi siva voda, prolazi kroz zonu korijenja i s
druge strane izlazi kao ista voda. Cilj je vodu to due zadrati u zoni korijenja.
Tu se apsorbiraju organske tvari i ostaci sredstava za pranje te se koriste za
vegetativni rast. O v i m procesom uspijevamo iz vode ukloniti organske tvari,
amonijak, nitrate i fosfate. Proiena voda je dovoljno ista da se p o n o v n o
moe koristiti za pranje, a moe biti i toliko ista da se bez problema moe piti.
A k o s m o u situaciji da mijeanje sivih voda sa crnima ne moemo izbjei,
onda se ispred biljnog proistaa stavlja septika j a m a s k o m o r a m a i preljevom.
Kako se septika j a m a puni, s druge strane, na preljevu, izlazi ve djelomino
proiena voda. Preljev zatim zavrava u biljnom proistau i rjeava ostatak
zagaenja. Upravo na taj nain bi biljni proistai mogli stei veu popularnost
u Hrvatskoj, jer je u ruralnim krajevima,
gdje kuanstva nisu spojena na
kanalizaciju, est sluaj da se preljev
septike j a m e isputa direktno u prirodu.
Dakle, biljni proistai m o g u se koristiti
i za tretiranje crnih voda, s a m o onda
sustav treba prilagoditi sustav.
Koliko su n a m k o m p o s t n i wc-i i/li
biljni proistai vani dovoljno govori
podatak o potronji vode u naim
k u a n s t v i m a : wc 3 3 % , tuiranje i
kupanje 2 5 % , pie i hrana 18%, pranje
odjee 12,5%, pranje sua 8,5%, pranje

u m a i m e s e stvara p l o d n o t l o z a m n o e n j e k o m a r a c a m a r a l i a r a .

162

163

Potronja vode u stambenim objektima

auta i vrta 3%.

Zaista je tragino da n a m u kuanstvima najvie vode ode na wc kojeg
ispiremo p i t k o m v o d o m . Naravno, nisu svi u mogunosti naglavake prevrnuti
infrastrukturu koju koriste za o t p a d n e vode. M e u t i m , neke korake m o e m o
poduzeti o d m a h . Korisno je imati kotlie za ispiranje koji imaju mogunost
reguliranja koliine vode koju e m o ispustiti. Na taj nain problem rjeavamo
b a r e m djelomice.
Toksinost deterdenata moe se izbjei koritenjem biorazgradivih sapuna
i deterdenata, ali ak i ako koristimo ovakva sredstva za pranje, sive vode ne
smijemo pustiti direktno u prirodu jer bi to m o g l o dovesti do neravnotee u
ekosustavu.
Biljni proistai poeli su se prvo koristiti 60-ih godina u N j e m a k o j . Biljnim
proistaima o p o n a a m o prirodne procese. K a o to se i sve vode, neovisno
govorimo li o movarama ili m o r i m a , brane polaganim ienjem od zagaenja,
isto rade i nai biljni proistai.
U veim razmjerima u Hrvatskoj trenutno postoje biljni proistai na otocima
Cresu (Osor) i Krku ( k a m p Glavotok), na Jakuevcu u Z a g r e b u i za gradi
Z m i n j koji ima kapacitet za 7 0 0 ljudi.
Lijep primjer biljnog proistaa za jedno kuanstvo i m a m o kod obitelji Lesar
iz pitoresknog meimurskog seoceta Zasedbreg. Igor i Marijana su radili svoj
biljni proista uz pomo dizajnera Jordija Puiga Roe iz Katalonije (panjolska).
Rekli su n a m kako su uinili slijedee.
Proista se sastoji u prvom stupnju proiavanja od dviju plastinih bavi
od 150 litara. Bave su koritene ranije u tekstilnoj industriji i nabavljene po
vrlo povoljnoj cijeni. Prva bava, u koju direktno kroz cijev u gornji dio ulazi
siva voda, do polovine je punjena k a m e n j e m veliine do 50 mm koje je d o b r o
prekriveno t k a n i n o m (stari runici ili slino). Z a t i m je preostalih pola volumena
napunjeno k o m p a k t n o m zemljom. K o m a d i zemlje se pritisnu t a k o da cijela
povrina bave bude zatvorena, jer voda koja ulazi u bavu mora proi kroz
zemlju koja ima ulogu filtera. Na zemlju se m o g u posaditi razne ukrasne vodene
biljke. Iz bave pri d n u izlazi cijev i ulazi u gornji dio druge bave koja je do
vrha ukopana u zemlju i njezin gornji dio je m a l o vii od dna prve bave.
Z a d a t a k druge bave je usporiti tok vode, tako da moe sedimentirati prije
prelaska u sljedeau fazu proiaavanja. Druga bava se m o t e puniti krupnim
l j u n k o m . S druge strane druge bave pri vrhu izlazi cijev, koja se spaja na vrh
prvog od tri bazena promjera 2 metra i d u b o k a 1/2 metara. Bazeni su izolirani
PVC folijom i punjeni ljunkom te su zasaene vrbe, trska, a, metvica, perunike
i d r u g i m m o v a r n i m biljem. Kao alternativa PVC foliji, nepropusna m e m b r a n a
se moe izraditi od ferocementa. Ljuska od ferocementa se izrauje t a k o da se
na tlo postavi rabit mrea (gusto pletena metalna mreica) te se na nju nabacuje
beton u sloju od 3 do 5 c m . Beton ne smije biti napravljen sa ljunkom nego s
pijeskom.

164

Bilje koje koristite moete nabaviti na

proljee na movarnim podrujima, pazei
da ne otetite prilikom iskapanja ostale biljke.
a i trska i m a j u o g r o m a n podzemni sustav
korijenja i potreban je dobar alat za njegovo
iskapanje.
U k a s n i m jesenskim mjesecima biljni
pokrov se ree i stavlja na kompostiranje
(vrbe se skrauju), kako bi se izbjeglo truljenje
biljne materije unutar bazena. Na njihovo
se mjesto moe zasijati ra ili druge itarice
otporne na zimu. U proljee se biljni pokrov
sam obnavlja i proces kree ispoetka. Biljke
se m o g u saditi tako da se grube i vee biljke
sade u prvom bazenu, a njene i osjetljivije
u zadnji b a z e n , g d j e je v o d a ve visoko
proiena. Bitno je da se vrbe dre p o d
k o n t r o l o m rezanjem. Iz treeg bazena
proiena voda kroz cijev u obliku lepeze
izlazi u stepeniasti proista koji se sastoji
od osam stepenica iskopanih unutar zemlje,
izoliran d u p l o m pvc folijom i punjen raznim
granulatima kamenja, najveeg kalibra 30
m m . T u s e d o g a a zadnje proiavanje
aerobnim i anaerobnim procesima
mikroorganizama i korijenjem aa i trske.
T a k o proiena voda predat e se na
analizu, te utvrditi efekt proiavanja.
Proiena voda sakupljat e se u jezercu
promjera oko 6 metara, dubine oko 1 me-

Razlika u vodi iz stroja za pranje rublja - lijeva

nije prosa kroz proista, a desna je

Stavljanje nepropusne membrane i

zasipavanje kamenjem i ljunkom

Gotov bioproista

165

tra, koje e sluiti za zalijevanje i kupanje.

Jezerce je oblika cvijeta i izolirano PVC f o l i j o m , o b r u b l j e n o korisnim i
ukrasnim movarnim biljkama, te biljkama kojima je potrebno m n o g o vode za
rast. Opisani proista ima povrinu 14,5 m 2 za 3 lana kuanstva, to je
dovoljno za efektno proiavanje sivih voda i nadmauje kriterij od najmanje
2
2,5 - 3 m povrine proistaa po osobi. Teren na kojem je proista izgraen
je blago nagnut i u blizini jezera se nalazi odvodni kanal za sluaj da jezerce
dobije previe vode. Takav proista je isplativ i netetan za okoli. A k o elimo
do kraja ostati vjerni ekolokim naelima, zahtijeva naporniji fiziki rad. Ali
kao i kod gradnje baliranom s l a m o m , i ovdje i m a m o prijatelje da p o m o g n u .
ienje proistaa vri se otprilike svakih pet do sedam godina, vaenjem
ljunka i njegovim ispiranjem te vraanjem u bazene.

i kakao maslac. Ostala ulja se m o g u dodati u m a n j i m koliinama (maksimalno

2 5 % ukupne koliine ulja). U tu skupinu spadaju: bademovo, ricinusovo, laneno,
sezamovo, kukuruzno, suncokretovo, sojino, repiino i ulje peninih klica.
Svako od ovih ulja ima svoj specifian faktor saponifikacije o kojem ovisi
koliina potrebne luine.
NAPOMENA: za izradu sapuna nemojte kupovati skupa djevianska, hladno
preana ulja. Dapae, za sam proces saponifikacije ak su pogodnija jeftinija,
rafinirana, toplo preana ulja. Takvo ulje se proizvodi od komine maslina koje
su ve j e d n o m hladno preane. Da bi se iz t o g tropa dobilo ulje, smjesa se
zagrijava na visoke temperature, pri e m u se g u b i hranjiva vrijednost ulja.
Zato s m a t r a m o da takvo jeftino ulje nije ba kvalitetno za prehranu, ali je
savreno za izradu sapuna.

V o d u , osim za pie, u velikim koliinama koristimo u kuanstvu za kuhanje,

pranje posua, pranje rublja i tuiranje. Pritom esto koristimo raznorazna
kemijska sredstva, rijetko se obazirui na tetu koju e prouzroiti nakon to
v o d o v o d o m izau iz podruja naeg d o m a . Veina sredstava za pranje koja
m o e m o kupiti u o b i n i m d u a n i m a proizvode se na bazi deterdenata.
Deterdent je kemikalija koja se dobiva od petroleja. Nije razgradiv, dakle
oneiuje vodu u koju dospije. Za razliku od deterdenta, sapun je potpuno
razgradiva supstanca, a moe se proizvesti uglavnom od prirodnih sirovina.
Danas na tritu postoje razliiti proizvodi koji se deklariraju kao " e k o "
proizvodi. Neki od njih se proizvode na bazi sapuna. U veoj ili manjoj mjeri su
bioloki razgradivi. M e u t i m , etiketa "eko proizvod" esto se zlorabi kao
marketinki trik za postizanje vie cijene. Osim t o g a , zato plaati sve ove
proizvode, kad ih se veina moe vrlo jednostavno napraviti kod kue uz
m i n i m a l a n troak. Izradom vlastitih sapuna i sredstava za pranje, n u d i m o
direktnu alternativu j e d n o m segmentu potroakog drutva i dovodimo u pitanje
potrebu za postojanjem cijele jedne grane industrije oko koje se vrti o g r o m n a
koliina novca.

Sapun
Osnovni sastojci za izradu bilo kojeg sapuna su: masnoa, luina i voda.
1. Masnoa
Sapun je teoretski m o g u e napraviti od gotovo bilo koje masnoe. N e k a d se u
tu svrhu koristio ivotinjski loj. Preferiramo koritenje masnoa biljnog porijekla,
to jest ulja. Tvrdoa k o n a n o g sapuna ovisit e o kombinaciji ulja koje smo
izabrali. O kombinaciji ulja ovisit e i koliina luine koja je potrebna za potpunu
saponifikaciju (kemijski proces nastajanja sapuna).
Samo neka ulja imaju zadovoljavajue karakteristike da bi se od njih napravio
tvrdi sapun. U tu skupinu spadaju: maslinovo ulje, p a l m i n o ulje, kokosovo ulje

166

Izrada eko-sapuna

2. Luina
Veina ljudi koji se odlue na izradu vlastitog sapuna kao luinu koristit e ve
spominjanu kaustinu sodu (natrij-hidroksid, N a O H ) . To je izrazito lunata
kemikalija vrlo nagrizajuih svojstava. Prodaje se u obliku kristalia. U kuanstvu
se koristi najee za odtopavanjezaepljenih odvoda. Kaustina soda reagira
s m a s t i m a i pretvara se u sapun. U ispravno napravljenom sapunu, koji je
dovoljno odstajao, n e m a vie kaustine sode.

167

N e k a d se umjesto kaustine sode za izradu sapuna koristio lug. Lug je

Postupak:

tekuina koja se dobije kad voda (obino kinica) kaplje kroz pepeo koji je
nastao g o r e n j e m tvrdog drveta (hrast, bukva...). Dobivena tekuina je otopina

1. Stavite plastinu posudu na v a g u . Kalibrirajte je t a k o da pokazuje nulu.

kalij-hidroksida ( K O H ) u vodi. Savjetujemo da za poetak savladate tehniku

U posudu sipajte kaustinu sodu, izvaite t o n u koliinu koja pie u receptu. U

izrade sapuna s kaustinom sodom, pa zatim a k o elite napraviti sapun 100%

posudu s kaustinom sodom ulijte destiliranu vodu. Kaustina soda e se otopiti

prirodnog porijekla, eksperimentirajte s l u g o m dobivenim od pepela. 2

u vodi pri e m u e se smjesa zagrijati na 90 C. Pripazite da ne udahnete paru

koja e se dizati iz posude. Zamijeajte tako da se svi kristalii rastope. Poklopite
i stavite negdje sa strane da se ohladi.

3. Voda
Voda m o r a biti m e k a n a , to znai da koliina otopljenih minerala m o r a biti
m i n i m a l n a . Najjednostavnije je koristiti destiliranu vodu. Druga opcija je kinica.
Voda iz vodovoda je p o t p u n o neprikladna za izradu sapuna jer je vrlo tvrda.
OPREZ!!! Kaustina soda je izuzetno opasna kemikalija, pa treba biti vrlo
oprezan dok radimo s n j o m ! Vrijedi sve kao i kod proizvodnje biodizela. Ako
doe u dodir s koom, spaja se sa v l a g o m iz koe i izaziva jake opekline. Pri
dodiru s v o d o m vrlo burno reagira i zagrijava se na oko 90 C. Z b o g t o g a se
moraju poduzeti sve mjere zatite. Upotreba g u m e n i h rukavica, zatitnih naoala
i zatitne odjee je obavezna. A k o se u n a t o svim m j e r a m a ipak desi da
kaustina soda dospije na kou, nemojte je pokuavati s koe isprati v o d o m .
Najprije na kou nanesite obilnu koliinu octa. Ocat, kao kiselina, neutralizirat
e kaustinu sodu. Z a t i m isperite s v o d o m .
Kaustina soda reagira s a l u m i n i j e m , pa zato nemojte koristiti aluminijske
posude ili lice. Isto vrijedi i za limene posude. Za dranje kaustine sode
preporuujemo plastine posude, a sapun je najbolje kuhati u emajliranim
posudama ili posudama od nehrajueg elika (rostfrei, inox...). Za mijeanje
je najbolje koristiti drvene ili plastine lice.
Pribor
- vaga koja se moe kalibri rati
- plastina posuda u kojoj ete pomijeati kaustinu sodu s destiliranom

Mijeanje kaustine sode i destilirane vode

vodom
- drvena ili plastina lica ili kuhaa za mijeanje

2. Kad dobivena vodena otopina kaustine sode prestane biti vrua, nego

- lonac (emajl ili nehrajui elik)

samo topla (idealno bi bilo 38 C) u lonac ulijte potrebu koliinu ulja. Zagrijte

- t e r m o m e t a r za tekuine

ulje na t e m p e r a t u r u od 38 C. A k o koristite ulje u k r u t o m obliku (npr. p a l m i n o

- runi mikser

ulje ili kakao maslac) najprije ga otopite na vioj temperaturi t a k o da postane

- plastini kalupi

tekue. Z a t i m ostavite smjesu da se ohladi na 38 C.

- deka ili poplun

3. O p r e z n o ulijte vodu s kaustinom s o d o m u toplo ulje, cijelo vrijeme
mijeajui. Mijeajte jo nekoliko m i n u t a t a k o da se sve d o b r o pomijea. Z a t i m
ponite mijeati mikserom. N e m o j t e miksati due od 10 sekundi o d j e d n o m .
Naizmjence mijeajte runo i mikserom sve dok smjesa ne postane neprozirna
2

Ova m e t o d a je detaljno objanjena na slijedeim w e b stranicama:

i gusta. U k u p n o vrijeme mijeanja trebalo bi biti izmeu 15 i 20 m i n .

http://ourworld.compuserve.com/homepages/paul_norman_3/soapmake.htm
httpj//JQurneytoforever.org/biodiesel_ashlye.html

(12.12.2005.).

168

169

4. Ulijte sapun u kalupe. Poklopite poklopcima i sve skupa zamotajte u

deku ili p o p l u n . Vrlo je vano da se sapun ne ohladi prenaglo. Tijekom prvih
12 sati sapun e se jo zagrijati zbog kemijske reakcije koja se odvija. Z b o g
toga nemojte otvarati poplun prvih 1 2 sati. Kad se sapun nakon nekoliko dana
stvrdne dovoljno da se moe izvaditi iz kalupa, izvadite ga (rukavice!) i stavite
na prozrano mjesto da se osui. Prije upotrebe priekajte jo n a j m a n j e 3
tjedna.
Napomena
Sapun koji nije dovoljno odstajao sadri male koliine kaustine sode. Zbog
toga je vrlo vano da odstoji dovoljno d u g o . N a k o n to odstoji, istestirajte ga
tako da operete ruke. A k o osjetite lagano peckanje to znai da treba jo stajati.
Ako nema peckanja prislonite jezik na sapun. Ako se niti tada ne pojavi peckanje
to znai da je sapun spreman za u p o t r e b u . Obino je dovoljno oko tri tjedna
stajanja n a k o n ega je sapun spreman za sigurnu upotrebu.
A k o se desi da se sapun nakon d u g o vremena ne stvrdne to znai da se
prebrzo ohladio. Smjesu ponovo zagrijte na 38 C, ulijte u kalupe i zamotajte.
Isti postupak primijenite ako sapun n a k o n d u g o vremena jo uvijek sadri
kaustinu sodu.

RECEPTI 3
Napomena: Vrlo je vano da se precizno drite zadanih koliina! A k o elite
raditi sapune s nekim d r u g i m uljima, n e m o j t e ih samo zamijeniti u receptima.
Promjena vrste ulja u receptu zahtjeva i p r o m j e n u koliine kaustine sode.
I. Sapun od maslinovog ulja
1 I maslinovog ulja
127 g kaustine sode
2,5 dl destilirane vode
Ovo je vrlo jednostavan sapun koji moe ispasti dosta jeftin ako n a e m o
jeftino maslinovo ulje (npr. od komine maslina). Koritenje nekih egzotinijih
ulja (npr. kokosovo ulje) dosta poskupljuje konaan proizvod.

N a i n t e r n e t u s e m o e n a i m n o g o w e b stranica s a r e c e p t i m a z a r a z n e s a p u n e . O v o s u n e k e

od njih:

II. Sapun od biljnih ulja

2 2 7 g maslinovog ulja
136 g kokosovog ulja
91 g p a l m i n o g ulja
170 g destilirane vode
62 g kaustine sode
DODAVANJE MIRISA
Mirisi se u sapun d o d a j u u obliku esencijalnih i eterinih ulja. U smjesu se
dodaju tik prije lijevanja u kalupe. Intenzitet eterinih ulja varira od proizvoaa
do proizvoaa, pa koliine u receptima treba uzeti provizorno i prilagoditi
o s o b n o m ukusu.
Druga m e t o d a je dodavanje eterinog ulja u gotovi sapun u kojem n e m a
vie kaustine sode. Izvodi se na slijedei nain:
Napraviti osnovni sapun bez d o d a n i h mirisa. N a k o n 3-4 d a n a , kada se
dovoljno stvrdne, naribati ga i staviti u lonac za kuhanje sapuna. Na svakih
5 0 0 g sapuna dodati 3,5 dl destilirane vode. Smjesu polagano zagrijati na
najmanjoj vatri povremeno mijeajui (ne preesto, da se ne napravi previe
sapunice). Pazite da v a m se sapun ne
uhvati za posudu i zagori. Ako je smjesa
presuha, dodajte malo vode. Sapun e
se p o t p u n o rastopiti kroz sat vremena.
Nemojte se previe optereivati ako u
smjesi ostane nekoliko nerastopljenih
g r u d i c a . Skinite s vatre i nastavite
mijeati. K a d se sapun m a l o o h l a d i
(oko 66 do 71 C) dodajte eterina ulja,
mirise, boje ili bilo kakve druge aditive.
Izlijte u kalupe i pustite da se sapun
potpuno ohladi i stvrdne. Osim
eterinih i esencijalnih ulja, u sapun se
m o g u dodati razni aditivi kao npr. gel
aloe vere (ljekovita svojstva) ili zobene
pahuljice (abrazivna svojstva).

Sredstva za pranje

Jittpj//www.lJberty-natural.cQm/infQ/sQQpjecipes.htm
http://www.angelfire.com/ny2/SoapersCorner/SoapingRecip.es.html
http://www.tlcsoaps.com/recipgs.htm
http://www.colebrothers.com/soapcalc/free.html
A k o p l a n i r a t e smiljati vlastite r e c e p t e p r e p o r u u j e m o d a d e t a l j n o p r o u i t e slijedee w e b
stranice:

SREDSTVO ZA PRANJE RUBUA

2 0 0 g sapuna od maslinovog ulja ili
nekog d r u g o g sapuna koji se ne pjeni
3/4 alice k r i s t a l n e sode ( n a t r i j karbonat, N a 2 C 0 3 - to je sredstvo koje

http://www.tlcsoaps.com/oilsapval.htm

170

171

se koristi za o b r a d u drvenih baava u vinarstvu)

Naribajte sapun i stavite u posudu za kuhanje sapuna. Dodajte kristalnu
sodu i 3 alice vode. Promijeajte i kuhajte dok se sapun i kristalna soda ne
rastope. Smjesu izlijte u veliku p o s u d u i d o d a j t e 5 I t o p l e v o d e . D o b r o
promijeajte. Dok se smjesa hladi trebala bi se zgusnuti u rijetku elatinu.
Koristite 1/2 do 1 alicu ove tekuine za jedno pranje.

UNIVERZALNA SREDSTVA ZA IENJE

1. etiri lice sode-bikarbone rastopite u 1 I vode
2. u litri tople vode rastopite 1/4 alice naribanog sapuna od maslinovog ulja
i dodajte sok od jednog limuna
3. u 7 litara tople vode rastopite 1/8 alice kristalne sode, 1/4 alice octa i 1/2
alice naribanog sapuna

Omekiva za rublje: 1 alica octa + 1/4 alice sode-bikarbone (natrijhidrogen-karbonat, N a H C 0 3 )

SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (RUNO PRANJE)
1/4 alice naribanog sapuna od maslinovog ulja
2 alice tople vode
1/4 alice glicerina
nekoliko kapi eterinog ulja limuna
Rastopite sapun u vodi. Dodajte glicerin i eterino ulje i ostavite da se
ohladi.
SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (PRANJE U STROJU)
1/2 alice naribanog sapuna od maslinovog ulja
1 alica vode
1 liica limunovog soka
3 kapi eterinog ulja ajevca
1/4 alice prozirnog octa
Rastopite sapun i dodajte preostale sastojke. Ostavite da se ohladi.
PRANJE WC KOUKE
Koristite mjeavinu sode-bikarbone, vode i octa.
SKIDANJE KAMENCA
O c a t ili v o d e n a o t o p i n a l i m u n s k e kiseline (moe se nabaviti na veliko u
poljoprivrednim d u a n i m a ) .
IENJE PENICE
Na zakorena mjesta sipajte sol. Isperite. Za detaljno ribanje koristite sodubikarbonu.
PRANJE PROZORA
1 I vode
1/2 alice alkoholnog octa
1 lica limunovog soka
2 lice etilnog alkohola

172

173

Organizacija
U permakulturi uenje poinje s analizom pet podruja u kojima s m o kao
ovjeanstvo stvorili probleme i t i m e ugrozili budunost. To su tlo, voda, energija/
resursi, zrak/klimatske promjene i organizacija. Istovremeno, permakultura nas
educira i osnauje da radimo odriva poboljanja u svakom od tih pet podruja.
Ipak, problemi i loi odnosi unutar jednog podruja uzrokuju i probleme i loe
odnose i u svim d r u g i m a . To je podruje organizacije, odnosno ljudski faktor.
Nain na koji v o d i m o krute organizacije podreenih i onih koji nareuju, nain
na koji su organizirana naa drutva koja uzdiu do neba nasilje, nain na koji
uspostavljamo nae meusobne odnose temeljene na sebinosti i opsesivnom
natjecanju uzrokuje bolesno stanje i u ostalim e l e m e n t i m a . Organizacija je
najvaniji element u naoj analizi, jer se problemi u njoj prelijevaju na druge
elemente. Ukoliko n e m a m o dobre odnose u samoj organizaciji, vrlo je teko
za povjerovati kako e m o zajedno biti u stanju stvoriti dobre vrtove ili dobre
energetske sustave. To moe i trajati j e d n o vrijeme, ali neodrivost loih
meuljudskih odnosa koji su dio iste skupine, organizacije, planete kad t a d e
doi na n a p l a t u . Z a t o je iznimno vano da se ne zanosimo samo odrivim
energetskim sistemima, prekrasnim vrtovima, k o m p o s t n i m wc-ima i slinim,
ve da i z g r a u j e m o i n j e g u j e m o i l j u d s k e o d n o s e koji se b a z i r a j u na
m e u s o b n o m povjerenju, p o m a g a n j u i suradnji. U j e d n o m ekoselu su lijepo
rekli kako se ljudi u g l a v n o m fasciniraju tehnikim dostignuima koja su postigli,
ali da rijetko kada pomisle koliko su ona plod njihove meusobne sinergije i
suradnje. Tehnoloka dostignua su posljedica na ovakvim priama, a ljudi su
ono to prethodi.

Rekli smo u poglavlju o permakulturi kako na dizajn poinje od zone gdje

stanujemo koju oznaavamo kao nultu zonu ili zonu 0. Z o n e o kojima e m o
govoriti u poglavlju o dizajniranju se niu s obzirom na nae prisustvo u njima.
N o , upravo kako bi se naglasila vanost ljudi i njihovih odnosa, sve se ee
spominje zona 00 . Ljudi koji ive na p e r m a k u l t u r n i m i m a n j i m a ili su dio
permakulturnih projekata oznaavamo Z o n o m 0 0 , jer su njihove pozicije i
njihovi meusobni odnosi i najvaniji. Sve to posebno dolazi do izraaja jer se
vrlo esto radi o ivotnim priama, gdje d a j e m o cijeloga i cijelu sebe, gdje
pokuavamo ostvariti svoje najdrae snove. Z a t o je i koliina energije koja frca
m e u ljudima ukljuenima u takve prie vrlo jaka.
Kada kreemo u stvaranje ovakvih ivotnih projekata d o b r o je imati viziju
z a j e d n i c e kakvu e l i m o ostvariti. T a k v a vizija n a m olakava p r i p r e m u i
provoenje malih koraka do ostvarenja cilja te n a m je jasniji redoslijed prioriteta.
Da naa g r u p a moe ostvariti svoje ciljeve i vizije potrebne su n a m etiri vrste
kvalitete. Permakulturni dizajner Jan M a r t i n Bang ( 2 0 0 5 ) ih smatra podjednako
vanima, te istie da u nedostatku samo jedne ne moemo ii dalje, usporeujui
to sa etiri kotaa vozila. Dakle, potrebne su n a m :
1. Kvaliteta balansa - harmoniziramo nae odnose kroz zajednike akcije,
susrete, ivot.
2. Kvaliteta sluanja - da bismo mogli kvalitetno komunicirati sa ljudima
oko nas m o r a m o znati sluati.
3. Kvaliteta fleksibilnosti - sposobnost stvaranja aktivnog odnosa prema
drutvu u kojem djelujemo, umjesto izolacije naglaavamo promjene i
spremnost na improvizaciju.
4. Kvaliteta organizacije - f o k u s i r a n j e g r u p e , t r a n s p a r e n t n i odnosi
odgovornosti. Daje odgovor na pitanje postoje li dovoljno jaki kapaciteti
u naoj grupi da ostvarimo ciljeve i vizije.

Vrlo je mali broj ekosela ili slinih pria koja zaista zazive s obzirom na
veliki broj onih koja krenu u taj proces. Gotovo 7 5 % takvih inicijativa propadne
u prve etiri g o d i n e . Od toga 9 0 % k a o razlog ima ljudski faktor, konflikte
izmeu lanova i lanica odreenih inicijativa, a ne zbog neimanja vjetrenjaa
za struju ili kua od balirane slame. Lijepe prie ne propadaju, jer su ljudi imali
ugav vrt, ve su njihovi m e u s o b n i odnosi postali prilino ugavi. ak ni
nedostatak novca nije glavni uzrok. T i m e n a m se i pokazuje koliko je vana
o n a p r i m a r n a energija, energija i z m e u ljudi. esto mislimo da se stvari
podrazumijevaju, ali ivot je u svakodnevnim p r o m j e n a m a i ukoliko ne idemo
u korak s njim dolazi do rascjepa.

Ukoliko naa pria ima ove etiri kvalitete, vrlo je vjerojatno kako e m o
unato svim n e d a a m a i problemima koji se d o g a a j u , uspjeti ostvariti odrivost
organizacije. Pored koraka koje e m o poduzimati da ostvarimo nau zajedniku
viziju, d o b r o je stvoriti listu zajedniki prihvaenih dogovora koji su jasni i
jednostavni. Takvi dogovori ili sporazumi trebaju biti doneseni od strane svih
pripadnika i pripadnica zajednice (direktna d e m o k r a c i j a ) na transparentan
nain. Dobro je zapisati dogovore na papir kako bi ih svi vidjeli i s vremena na
vrijeme se podsjetili na njihovo znaenje i svrhu. Ovakvi dogovori n a m se ine
nebitnima ili nepotrebnima u t r e n u c i m a kada sve tima, ali se vrlo esto u
trenucima konflikta i m o g u e g sukoba pojavljuju kao dobar vodi za izlaz iz te
situacije. S p o r a z u m i m o g u biti od o p e g z n a e n j a , ali m o g u se baviti i
specifinim potrebama i dimenzijama nae zajednice: kako zaraivati i dijeliti
novac, kako raspodijeliti zaduenja i poslove, kuni red, vlasnitvo nad zemljom

174

175

ili d r u g o .
Prvo e m o o d m a h naglasiti kako ne smijemo pristati na nasilje kvazi mira,
pospremanje problema i neslaganja pod tepih ili u i m e svete istine stvaranje
lane slike o jedinstvu. Dapae, sve do sada reeno i ono to slijedi pomae
n a m da u o i m o na vrijeme m o g u e pukotine u naoj grupi kako se ona ne bi
raspala. Isto tako, ukoliko su te pukotine prevelike, bolje je da se ljudi u miru
raziu i m a k n u jedni od drugih te nastave stvarati svoje prie negdje drugdje
sa d r u g i m ljudima koji ima vie odgovaraju. To je puno bolje nego da takvo
stanje tee unedogled.
No isto tako, z n a m o kako se grupe i meuljudski vrlo esto raspadaju zbog
nesporazuma ili sitnica koji se ne rjeavaju o d m a h , ve se gomilaju i postaju
"nepremostivi" p r o b l e m i . Vrlo esto se sukobljavamo zbog glupih razloga,
odnosno manje zbog samog sadraja, a vie zbog f o r m e , neovisno da li se radi
0 naem ego-tripu, trenutnoj razdraenosti ili jednostavno nesimpatiziranju
nekoga. Sukobljavamo se, jer nas od m a l e n a ue da se m o r a m o natjecati, a
ne suraivati. Lucilla Borio, kao lanica odbora International Institute for Fa
cilitation a n d Consensus, na teaju o ekoselima u Z a g r e b u 2 0 0 4 . godine
istaknula je kako ne t r e b a m o oekivati da se konflikti ne pojavljuju. 1 Ljudi smo
1 skloni s m o k o n f l i k t i m a , t r e b a m o nauiti kako ih prepoznati na vrijeme i
upravljati njima da se ne pretvore u ozbiljne sukobe. M o e m o dati i definiciju
konflikta kako ga vidi Laird Shaub: "Konflikt okuplja najmanje dvoje ljudi koji
i m a j u razliito miljenje o neemu, i g d j e je najmanje jedna osoba od njih
d u b o k o potresena t o m situacijom" (Borio a n d Candela, 2 0 0 4 ) . Konflikt ne
treba brkati s razliitostima, jer nas one ine bogatijima. Konflikt nastaje kada
razlike vidimo kao kontraste i p r i d o d a m o im emocije. Tada se osjeamo loe
zbog t o g kontrasta, neto nas zbilja plai ili ljuti oko stavova d r u g e osobe.
Javlja se strah da e m o izgubiti svoj identitet, a ljudski je ne eljeti osjeati
strah. Ukoliko s m o g n e m o snage suoiti se s t i m , ulazimo u e m o c i o n a l n o
zahtjevan i teak rad na sebi, ali ulazimo u kvalitetni dio odrastanja i razvoja
samih sebe kao osoba.
Konflikte je teko izbjei, jer se plodno tlo za njihovo nastajanje nalazi u
naem o d g o j u , institucionalnoj edukaciji i c j e l o k u p n o m sustavu i ureenju.
Ponekad na osobnoj razini proizlazi iz naih vlastitih nesigurnosti, t r a u m a , tekih
iskustava, neiivljenih osjeaja i ostalog to nas gura prema konfliktu sa drugima.
Kada nastane konflikt uvijek o b r a a m o panju na dva aspekta: problem
1

Po R o b e r t u G i l m a n u " e k o s e l a su ljudska stanita, s v e o b u h v a t n e z a j e d n i c e , i u r b a n e i r u r a l n e ,

k o j e su p r i j a t e l j s k i i n t e g r i r a n e u p r i r o d n i o k o l i i i m a j u s p o s o b n o s t u s p j e n o se o d r a v a t i i u
b u d u n o s t i " ( B o r i o a n d C a n d e l a , 2 0 0 4 ) . P r e m d a j e n a prvi p o g l e d u d n o to i u r b a n i odrivi
prostori u o v o m k o n t e k s t u s p a d a j u p o d naziv e k o s e l a , razlog t o m u j e u t j e c a j m i r o v n o g p o k r e t a n a
prve p o k r e t a e i p o k r e t a i c e ekosela, koji su k o n c e p t sela vadili iz G a n d h i j e v e ideje m i r o l j u b i v i h i
odrivih seoskih r e p u b l i k a , g d j e su veze i z m e u l j u d i i o s j e a j o d g o v o r n o s t i p r e m a z a j e d n i c i p u n o
izraeniji i j a i . H i l d u r i Svensson ( 2 0 0 2 : 10) istiu k a k o su " e k o s e l a z a j e d n i c e ljudi koji tee v o d i t i

(sadraj) i proces (tko i kako je uao u konflikt).

Najei razlozi konflikta su:
1. Teki ljudi - najrjei oblik, n e o d g o v o r n i ljudi koje nije briga za
posljedice njihovog ponaanja, potrebno im je pristupiti s posebnom
panjom i b r i g o m , vrlo esto na kraju o d u iz prie pod pritiskom ostalih.
2. Nedostatak resursa: premda n a m je jasniji kao sukob na globalnoj
razini, esto smo nesvjesni kako smo i u naim ivotima osjetljivi na to
pitanje. Pored ekoloke odrivosti, postoji i socijalna. Svatko treba imati
svoj prostor.
3. Borba za m o - ue nas o d m a l e n a da se t r e b a m o boriti za prevlast
jedni na d r u g i m a i pozicionirati se.
4. Iskrivljene informacije - u komuniciranju sa d r u g i m a uvijek t r e b a m o
biti sigurni da je osoba kojoj se o b r a a m o primila informaciju onako
kako smo htjeli. Nije d o b r o samo pretpostavljati da se to desilo.
5. Neprihvaanje - jedan od najgorih osjeaja koje m o e m o osjeati je
da smo neprihvaeni, nevidljivi i nevani za d r u g u osobu. Premda nas
neko esto t a k o kvalificira nesvjesno, utjecaji i posljedice m o g u stvoriti
velike sukobe i ljutnju.
6. Drugaiji sistem raunanja: esto s m o skloni naa injenja za druge
kvalificirati kao vrijedna i vana, a umanjivati trud i rad drugih.
Kako bi se izbjegli ozbiljniji sukobi svaka osoba u zajednici mora preuzeti
odgovornost za vlastito zadovoljstvo i sreu, kao i pravo drugih na t o . Tenja za
zajednikom edukacijom pomae n a m izvui se iz vlastite ahure i suoiti se s
potrebama i stavovima drugih. T r e b a m o nauiti prihvaati ljude s njihovom
iskustvom i prolou te odvajati njihovo ponaanje od njih s a m i h . Ljude
prihvaamo, njihova odreena ponaanja ili stavove ne i o t o m e raspravljamo.
Ovo ne znai da e m o tolerirati preobraaj kretenskog ponaanja u kretena,
ali to su iznimne i radikalizirane situacije. Takve osobe uglavnom naputaju
zajednice pod n e f o r m a l n i m pritiskom ostalih. U g l a v n o m su ei sluajevi da
povezujemo osobu s njenim stavovima i ponaanjem te uvlaimo osobnost u
meuodnos.
Inae kada u e m o s n e k i m u konflikt, p r e s t a n e m o komunicirati s t o m
o s o b o m , ponu opanjkavanja i ogovaranja i tako se " n o r m a l n o " funkcionira.
Konflikt je posebno opasan u zajednicama, jer je iluzorno oekivati da e
ostati samo na dvije osobe. Kada se neslaganje u stavovima pone povezivati
s d o t i n o m o s o b o m , ljudi poinju zauzimati strane u sukobu, javljaju se podjele
i grupe ili se sve gura pod tepih kako bi se nasilno odrala idila zajednice.
Premda smo m l a d i i kao ljudi i kao grupa, u Z M A G - u smo ve imali iskustva s
ovim stvarima. U zimu 2 0 0 3 . godine bili smo blizu raspada, ba zbog toga jer
smo zbog neiskustva, osobnih tatina i slabosti, neznanja kako rijeiti neke

odrivi ivotni stil u h a r m o n j i j e d n i s d r u g i m a , sa d r u g i m i v i m b i i m a i sa Z e m l j o m " .

176

177

probleme, pretvorili vlastita neslaganja u nemogunost bivanja na istom mjestu.

Zapravo, problemi su poeli u grupi Vukomeri, koja radi na projektu Reciklirano
i m a n j e , ali se logino prelila na cijeli Z M A G . Preivjeli s m o tu z i m u samo
zahvaljujui nebrojenim razgovorima, preispitivanjem vlastitih stavova pa na
kraju preispitivanjem i to znaimo jedni d r u g i m a i to je n a m a Reciklirano
imanje. Ne biste vjerovali, ali uzrok nije bila neka epohalna razlika u naim
svjetonazorima ili o g r o m n i sukob u miljenjima. Sve je poelo s diskusijom
kakav staklenik treba nadograditi na drvenu kuu. Te treba biti veliki da u
njemu i m a p u n o prostora te ne smije biti veliki da ne gubi previe energije po
noi, te treba biti uz kuu te ne tako nego treba ii vie prema van u prostor, te
ovo stablo e smetati zimskom suncu da ue u kuu te nee smetati i tako
unedogled. Na kraju ispadne da se m a n j e pria o s a m o m sadraju, a diskusija
prelazi na osobni nivo i esto se poinje s ubacivanjem stavova i miljenja koje
uope n e m a j u veze s p o e t n o m t e m o m razgovora. I n a m a se desilo da drugi
lanovi i lanice g r u p e poinju gubiti interes za s a m u t e m u i sudjelovanje u
raspravi kako ona postaje bojno polje za osobne nesporazume, animozitete i
sukobe.
Ukoliko smo svjesni do sada reenog, i m a m o vee anse da izbjegnemo
ovakve situacije. Mi t a d a nismo znali kako to izbjei, bili smo dosta mladi i nai
egii su pupali ko sijaset narcisa u proljee. Kao to smo rekli to je sve gotovo
rezultiralo naim raspadom. Eto, skoro ste ostali bez ove knjige.
O n o na to jo t r e b a m o paziti je o m j e r privatnog i kolektivnog. Jasno je
kako nas dananji neoliberalni sustav sve vie pretvara u individualne usamljene
egoiste. O p e t m n o g e k o m u n e i sline prie u prolosti su otile u d r u g u krajnost
i ukinule ikakav osjeaj privatnosti. Potreban n a m je balans izmeu t o g dvoje.
U talijanskom gradiu Torri Superioreu, u k o j e m ivi spomenuta Lucilla, naili
s m o na odlino rjeenje meuljudskih odnosa, to je kao to smo rekli esto
znalo i doi glave ovakvim projektima. U Torriju postoji veliki dio za goste,
veliki dio za drutvene aktivnosti, gdje je na primjer knjiica ili gdje se jede, ali
i jako veliki dio u kojem borave iskljuivo ljudi iz kolektiva Torri Superiorea.
T a k o je 5 0 % vlasnitva u r u k a m a kolektiva, a 5 0 % gdje ljudi imaju svoje vlastite
stanove i pripadajuu intimu. To funkcionira izvrsno i svatko uiva i u drutvenosti
i u vlastitom miru kako kome u kojem trenutku odgovara.
U zajednicama kod naina donoenja dogovora i openito donoenja odluka
d o b r o je k r e n u t i p u t e m f a c i l i t a c i j e i k o n s e n z u s a . "Konsenzus je proces
odluivanja u kojem teimo nenasilnom donoenju odluka ili rjeenju sukoba
te kooperativnom razvoju odluivanja kojeg svi m o g u podrati" (Borio and
Candela, 2 0 0 4 : 2 1 ) . T i m e izbjegavamo podjele u zajednici u odnosu na veina/
m a n j i n a odnos, koji se esto pretvara u odnos vladajui/oni kojima se vlada.
Takoer se titimo i od nezainteresiranosti za zajednicu, jer oni koji su veina
e uvijek imati sigurnost da e njihove elje i stavovi biti prihvaeni. Takav
n a i n o d l u i v a n j a je i inkluzivan, o d n o s n o otvoreno daje do znanja svim

178

lanovima i lanicama neke zajednice kako je svaije miljenje vano te kako

se svakog cijeni. Grupa Vukomeri donosi svoje odluke konsenzusom i p r e m d a
s m o kod rasprave o stakleniku pomislili kako se nikad n e e m o iskobeljati iz
t o g vora, jer se nikako nismo mogli dogovoriti kakav staklenik n a m treba,
danas s m o svjesni kako nas je to spasilo. Inae bi netko tko ima veu m o ,
osigurao si dovoljan broj glasova i ta opcija bi pobijedila. Poraeni bi otili iz
grupe s obzirom na uskovitlale emocije. Ovako smo m a l o priekali, udahnuli
zraka i ipak dogovorili rjeenje koje nas sve zadovoljava.
Jasno je kako se za koritenje facilitacije, a posebno konsenzusa kao metode
odluivanja, svi ljudi u zajednici trebaju proi edukaciju i trening. Biti dobar
facilitator ili facilitatorica nije lako. M o e m o rei da je to umjetnost p o m a g a n j a
zajednici ili grupi da d o u do zadovoljavajueg rjeenje i nastave sa r a d o m .
Osoba koja je facilitator treba biti nepristrana u procesu konflikta. T a k o e r
treba imati sposobnost gledanja na potrebe grupe kao cjeline. Stvarati atmosferu
povjerenja i sigurnosti. Paziti na ravnoteu u participaciji. Odravati fokus i
energiju g r u p e . V a d i t i sukobe na povrinu i p r e d l a g a t i m o g u a rjeenja.
Sakupljati dogovore i pozivati na konsenzus. Predlagati zakljuke. Pripremiti i
izdvojiti m o g u e aktivnosti koje slijede. Dobro je da je netko izvan grupe, netko
tko je zainteresiran za proces odluivanja, a ne rezultat.
A k o e se t o g posla prihvatiti netko iz same zajednice, to mora biti osoba
koja je u stanju o d m a k n u t i se od t e m e i osoba kojoj svi vjeruju. Facilitator je
uvar konsenzusa. On je vodi i ne sudjeluje u raspravi. On ne daje odgovore,
ve postavlja pitanja kako bi odrao ravnoteu participacije: Da li jo itko i m a
neto za dodati? Da li smo sada svi spremni krenuti dalje? Ima li itko neku
drugu ideju? Za d o b r o g facilitatora ili facilitatoricu mora se imati strpljenja,
snage i sposobnosti ostati m i r n i m ili m i r n o m u t r e n u c i m a m o g u e g konflikta,
dobru m e m o r i j u , osjeaj za h u m o r i ljubav prema grupi kao cjelini. Dobar
facilitator moe grupi utedjeti i vrijeme i energiju. Facilitatori se m o g u mijenjati
ovisno o t e m i i o d l u k a m a grupe, ali i ne m o r a j u . To ovisi o s a m i m lanovima
i l a n i c a m a zajednice. Jako vane uloge pored facilitatora su: osoba koja
zapisuje sve vano i osoba koja pazi na vrijeme. Ostale funkcije koje je d o b r o
imati pokrivene, ali nisu toliko presudne su: osoba koja pazi na vrata da se
stalno ne ulazi izlazi, pripremni t i m , planer dnevnog reda, pazitelj na atmosferu
- promatra procesa, odravatelji mira, prevoditelj.
Konsenzus je i m e t o d a i rezultat. Glasamo konsenzusom da bismo dobili
konsenzus kao rezultat. Da bi konsenzus uspio m o r a biti zadovoljeno pet
esencijalnih e l e m e n a t a :
1. elja da se dijeli mo
2. pristanak da se odluuje konsenzusom
3. zajednika svrha i cilj
4. jasna agenda ili p r o g r a m rada
5. efikasna facilitacija

179

Kljuno uvjerenje je da svaka osoba ima jednak dio istine. U n j e m a k o m

ekoselu Zegg prakticira se tehnika Forum, gdje se svi stanovnici i stanovnice
Z e g g a okupe i meusobno sluaju kako bi se bolje razumjeli i suraivali jedni
s d r u g i m a . Bit je da osoba koja ima neto za rei odlazi u centar kruga/foruma
i m e postaje sredite panje te je sigurna da e je svi uti.

inicijative, grupe ili zajednice. A k o netko stalno i u p o r n o blokira odluke, trebaju

se svi zapitati je li ta osoba u pravoj grupi.

ak i u egalitarnim zajednicama kakva veina ekosela jest, postoje rangovi,

to za m n o g e predstavlja t a b u t e m u . No Luila nas je uila kako se rangova ne
treba sramiti niti ih ignorirati, jer su n o r m a l n i i sveprisutni. Rangovi ili privilegije
se javljaju jer je netko iskusniji ili due u zajednici, glasniji i ekstrovertiraniji,
samopouzdana osoba i sklona liderstvu. Osobe koje i m a j u niski rang uglavnom
i m a j u suprotne osobine. Ovo su dva polariteta, i postoji itav niz kretanja i
pozicija na skali. Rangova t r e b a m o biti svjesni i umjesto sukoba onih " g o r e " i
onih " d o l e " , svi zajedno u zajednici trebaju raditi na t o m e da osobe s viim
rangovima pozitivno usmjeravaju svoju poziciju, ohrabruju druge da preuzmu
odgovornost. T a k o e r je potrebno vidjeti zato je netko u niskom rangu te
p o m o i t i m o s o b a m a da se jasnije i bolje izraze.

1. lanovi i lanice kojih nije briga za rezultat neke odluke ili nisu spremni
suoiti se s t i m rezultatima, n e m a j u pravo na veto.

N a r a v n o , i k o n s e n z u s i f o r u m su n e m o g u i bez velike p r e d a n o s t i i
odgovornosti za zajednicu svih njenih lanova. Vrijednosti koje t r e b a m o za
konsenzus su: potivanje, povjerenje, suradnja, nenasilje, dobra volja, iskrenost,
razliitost, ukljuivanje, dijeljenje odgovornosti za djelovanje grupe. Vjetine
s u : strpljivost, d i s c i p l i n i r a n o sluanje i g o v o r e n j e , aktivna p a r t i c i p a c i j a ,
kreativnost, elja za eksperimentiranjem i rjeavanje problema.
U konsenzusu n e m a kvoruma, ali svi m o r a j u biti obavijeteni za sastanak.
Z b o g jedne osobe se ne o d g a a sastanak. T a k o u i m o da grupa moe bez
nas i da nismo sveti. Ukoliko se ne pojavimo n e m a m o pravo na albu. Uvijek
smijemo nekoga delegirati da zastupa na stav i donese odluku u nae ime, ali
samo onakvu kako smo donijeli sami. Delegat n e m a pravo mijenjati nau
odluku zbog tijeka rasprave.
Tri su nivoa u procesu odluivanja: predstavljanje problema, diskusija i
donoenje odluke. A k o ne donesemo konsenzus, odluka se odgaa i nema
djelovanja. Cilj je da se nenasilno rijee sve brige i oprezi, sukobi i konflikti oko
donoenja odreene odluke kako bi je svi m o g l i podrati.

U n j e m a k o m ekoselu Sieben Linden donijeli su etiri pravila kako bi proces

donoenja odluka konsenzusom bio efikasniji:

2. lanovi i lanice koje ne sudjeluju na plenarnim/opim sastancima gdje

se priprema rjeavanje nekog p r o b l e m a , odnosno donoenje odluka, takoer
n e m a j u pravo na veto.
3. A k o netko donese veto, dotina osoba mora biti spremna ukljuiti vlastiti
doprinos i vrijeme da se pronae novi k o m p r o m i s i rjeenje. Veto se ne moe
donijeti kao kraj diskusije, ve samo kao poetak traenja eventualnog novog
rjeenja.
4. M e t o d a "konsenzus minus j e d a n " preuzeta od permakulturnog ekosela
Crystal Watersa u Australiji. Ova metoda istie da ukoliko netko izglasa veto,
te nakon tjedan d a n a n e m a nikakvog p o m a k a i niti ijedna druga osoba u
zajednici p o d u p r e ovakvu ekstremnu poziciju, zajednica ima pravo ignorirati
veto. U Sieben Lindenu naglaavaju kako se ova m e t o d a primjenjuje samo
kod odluka koje su presudne za cijelu zajednicu te odluuju o njenoj budunosti
(Jackson a n d Svensson, 2 0 0 2 ) . U k o l i k o p r a t i m o ova jednostavna pravila,
u g l a v n o m n e m a problema sa zajednikim d o n o e n j e m odluka. Uvijek a k o
elimo d u g o r o n o zadovoljstvo u naoj g r u p i ili z a j e d n i c i , t r e b a m o teiti
konsenzusu. Presingom za brzim d o n o e n j e m o d l u k a stvaramo prostor za
manipulaciju.
Najvanije je da i m a m o tzv. "ljepilo zajednice", o n o neto to nas dri
skupa, zajedno, zbog ega divna energija frca izmeu nas i to n a m pomae
da prebrodimo teke trenutke. Inicijative, zajednice i prie koje n e m a j u to ljepilo
vrlo teko opstaju.

K o d d o n o e n j a o d l u k e i m a m o t r i m o g u n o s t i . M o e m o s e sloiti s
prijedlogom/dati pristanak - to je situacija u kojoj n e m a problema. M o e m o
se suzdrati i to je vrlo esto odluka - znai ne elimo osobno sudjelovati u
n e e m u , ali n e m a m o nita protiv da to netko drugi uradi/ili jednostavno nismo
z a i n t e r e s i r a n i za k o n k r e t a n sluaj ili o d l u k u . O v e d r u g e m o g u n o s t i u
konsenzusu ne smije biti previe, jer to o n d a znai da zapravo n e m a m o dovoljnu
veliku podrku od veine ljudi u grupi. Trea mogunost je blokiranje ili veto,
koji d o n o s i m o kada se zaista ne slaemo s n e k o m o d l u k o m i ne m o e m o
podnijeti da je itko drugi obavi, radi ili ostvari. Veto izraavamo kad s m a t r a m o
da neki in ili akcija, direktno proturjei glavnim motivima i ciljevima nae

180

181

Kako hodati
njenije - gradske prie
Kao to s m o rekli, ekoloki otisak ne govori n a m nita o budunosti, ve n a m
objanjava kako ivimo. I trenutni rezultati nisu razlog za slavlje, dapae trebaju
nas ozbiljno zabrinuti. N o , upravo zbog svoje jasnoe i sve vee preciznosti
podataka kojim se rauna, ekoloki otisak n a m ostavlja itavu lepezu konkretnih
i odrivijih naina proizvodnje, potronje i odnosa prema o t p a d u . Upravo se
najvea proizvodnja, potronja i gomilanje otpada d o g a a u i oko najveih
gradova na svijetu pa su tu promjene vrlo esto i potrebnije nego u ruralnim
podrujima. T i m e n a m je vano naglasiti kako praktine staze odrivosti ne
vidimo samo u izoliranim oazama daleko od gradova. Dapae, ne vidimo ih u
niemu izoliranom, jer odrivost ljudi ne postoji bez socijalne dimenzije. Gotovo
sva odriva rjeenja koja ljudi uobiajeno veu sa ruralne predjele ili samostalne
kue m o g u e je primijeniti i u u r b a n i m podrujima, zgradama, kvartovima.
Radi se s a m o o razliitim dimenzijama.
Neoliberalni poredak to dvoje vidi u sukobu to rezultira da se ljudi iseljavaju
iz ruralnih podruja, jer im se iz ekonomskih i socijalnih razloga ine manje
privlanima, a gradovi sve vie postaju prenaseljena brda zagaenja i siromatva.
U permakulturi i d r u g i m ekolokim i socijalno osjetljivim idejama, selo i grad
postoje jedno kraj d r u g o g a u suradnji i m e u s o b n o m nadopunjavanju. Sada
e m o se upoznati s nekim lijepim u r b a n i m primjerima kako hodati njenije.
Najvei gradski problem u g l a v n o m je transport. Ovdje je kljuni problem u
kontekstu naeg rada to svijet ne s a m o da je ovisan o nafti, ve nije niti
pripremljen niti se priprema ivjeti bez nje. Tu se europski i drugi gradovi daleko
u prednosti ispred SAD-a gdje ivot ljudi uvelike ovisi o a u t o m o b i l i m a i gdje se
m a n j e ulae u javni prijevoz ili biciklistike staze. A u t o m o b i l i uzrokuju 6 0 - 9 0 %
gradskog zagaenja u industrijski razvijenim zemljama.' W H O procjenjuje kako
3 milijuna ljudi u m r e svake godine od z a g a e n o g zraka. Organizacija Clean
Air Task Force objavila je krajem 2 0 0 4 . godine izvjetaj gdje se istie kako

O d l i n u s t u d i j u o u t j e c a j u p r e v l a d a v a j u e g k o n c e p t a u t r a n s p o r t u vidjeti J o h n W h i t e l e g g

( 1 9 9 7 ) Critical M a s s - T r a n s p o r t , E n v i r o n m e n t a n d society i n t h e Twenty-first C e n t u r y , L o n d o n :

otrov iz dizela godinje ubije 2 1 0 0 0 ljudi u SAD-u. Dizel je u Kaliforniji odgovoran

za 7 0 % oboljenja od raka kojima je uzrok zagaen zrak. Znanstvenici s UCLAe su istraili i otkrili kako smog utjee i na neroene bebe, jo dok su u maternici.
SAD je d o m etvrtine svih proizvedenih automobila na svijetu. Veina kuanstava
ima dva ili vie a u t o m o b i l a , pa tako sada ima vie privatnih a u t o m o b i l a nego
ljudi koji uope imaju dozvolu. Prosjean auto u SAD-u odvozi 10% vie nego
auto u Velikoj Britaniji, 5 0 % vie nego a u t o u N j e m a k o j i 2 0 0 % vie nego
a u t o u J a p a n u . Daljina koju prelaze a u t o m o b i l i u SAD-u vea je od svih
industrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute, 2 0 0 4 ) . Bez reforme
koritenja prostora u gradovima i poboljavanja javnog prijevoza te razvoja

Ulice namijenje pjeacima i biciklistima u Kopenhagenu prije (lijevo) i nakon (desno) promjena

drugih alternativa a u t o m o b i l i m a nee nas spasiti nikakva tehnologija. Na svu

sreu postoji obilje gradova koji n a m m o g u biti inspiracija. U K o p e n h a g e n u se
3 2 % prijevoza odvija na biciklima.
U Danskoj 3 0 % obitelji uope nema osobni auto. U nizozemskom
Groningenu 4 8 % stanovnika ide na posao s biciklom, a 6 0 % svih putovanja
odvija se na biciklima. U Stockholmu je ak uveden porez na gradsku guvu.
Svim vozilima koja se voze centrom grada u vrijeme najveih guvi, kamere
snime broj registarskih ploica i automatski alju podatak u registar Dravne
slube za ceste koja naplauje porez (Alert, 2 0 0 5 ) . Prvi d a n provoenja t o g
zakona promet je smanjen za etvrtinu. Stanovnici Stockholma e u rujnu ove
godine izai na referendum kako bi trajno prihvatili ili odbacili ovaj zakon. U
cijeloj Njemakoj biciklom se obavi 12% svog p r o m e t a , a u Nizozemskoj 2 7 % .
U M u n c h e n u se biciklom odvija 3 6 % svih putovanja, a u A m s t e r d a m u 3 5 % . U
A m s t e r d a m u ako niste naviknuti doslovno se izgubite na posebnim krunim
tokovima za bicikle. U Nizozemskoj na bicikliranje o t p a d a 2 9 % svih putovanja.
Nizozemski grad Delft izgradio je pravu mreu biciklistikih puteva s mostovima,
t u n e l i m a i d v o s m j e r n i m t r a k a m a . U SAD-u, g d j e je infrastruktura m a n j e
razgranata i sigurna, m a n j e od 1% p r o m e t a odnosi se na bicikle. Ipak, u SAD
i m a etiri puta vie s m r t n i h sluajeva na b i c i k l i m a po k i l o m e t r u n e g o u
Njemakoj ili Nizozemskoj. U zadnjih 20 godina N j e m a k a je utrostruila svoje
biciklistike staze, a na poetku '90-ih u vie od 30 nizozemskih gradova

Pluto Press.

182

183

stanovnici su odluili izbaciti a u t o m o b i l e iz sredita grada (Worldwatch Insti

tute, 2 0 0 4 ) . Sve je razvijenije i dijeljenje a u t a . Negdje je to organizirano od
samih ljudi, a negdje su takve grupe organizirane od samih gradskih vlasti kao
u Edinburghu. Istovremeno, u Z a g r e b u se smanjenje gradskih guvi rjeava
najvie g r a d n j o m novih garaa.
Bremen je p o e t k o m '90-ih postao prvi grad u Njemakoj s car-free z o n o m ,
to se ubrzo proirilo na sljedeih 25 gradova. U Bologni 4 0 % svih putovanja
odvija se na biciklima, a sljedeih 3 0 % odlazi na javni promet (Whitelegg,
1997). Bogota je postala irom svijeta poznata po svojem razvijanju javnog
prijevoza. Kineski otok Gulangyu na k o j e m ivi 2 0 0 0 0 ljudi je mjesto na kojem
uope n e m a a u t o m o b i l a , osim nekoliko na elektrini p o g o n za deurne slube.
O t o k je premreen t u n e l i m a i iarom. Gotovo 9 2 % stanovnika Tokija vozi se
javnim prevozom, a svega 5 5 % prometa u zemlji odvija se a u t o m o b i l i m a . Ljudi
u zapadnoj Europi koriste javni transport u 10% svojih prevoza, U Kanadi 7%,
a u SAD-u samo 2%. Ne samo to, ove godine je u m n o g i m velegradovima
SAD-a poskupio javni prijevoz te su ukinute autobusne linije.The 2 0 0 5 . Urban
Mobility Reportu koji je izdao Texas Transportation Institute, donosi zakljuak
kako bi se bez javnog prijevoza, trokovi zastoja u prometu poveali za d o d a t n i h
3 0 % , i vrijedili 1,1 milijardu sati (Paulson, 2 0 0 5 ) . S d r u g e strane studija iz
2 0 0 4 . godine provedena u 75 grada u SAD-u pokazala je kako sveprisutni
zastoji u p r o m e t u kotaju vozae i vozaice o k o 8 milijardi dolara godinje u
izgubljenom benzinu uz izgubljenih 3,5 milijarde sati na ekanje u nepreglednim
redovima (WWI, 2 0 0 5 ) .
Jedan od najljepih primjera je grad od preko dva milijuna stanovnika,
Curitiba u Brazilu. Smanjenje vonje a u t o m o b i l o m za etvrtinu, postiglo se
inovativnim razvojem autobusnih linija. U Curitibi se 7 5 % graana vozi gradskim
a u t o b u s i m a , a sistem njihovih brzih cesta naziva se "povrinskim m e t r o o m "
(Girardet, 2 0 0 3 ) . ak svaka etvrta osoba koja svakodnevno koristi gradski
prijevoz ima vlastiti auto. Danas preko 20 gradova u Brazilu pokuava ponoviti
ovaj model gradskog prijevoza. Konvencionalno gradsko planiranje kae kako
je g r a d u preko milijun stanovnika potrebna podzemna eljeznica za n o r m a l n o
funkcioniranje prometa. Curitiba je 1997. godine imala 2,3 milijuna stanovnika,
a svoj sistem autobusnih linija uinila je za svega 5% od potrebne svote novaca
za izgradnju podzemne eljeznice. Praktini primjeri iz odrivosti razvijaju se i u
d r u g i m sektorima. ak 7 0 % kuanstava sudjeluje u p r o g r a m u sakupljanja i
recikliranja o t p a d a . Zauzvrat dobivaju a u t o b u s n e karte, a kole d o b i v a j u
prijenosna raunala za uenike. Samo od papira svaki d a n se sauva 1200
stabala. Nekadanji k a m e n o l o m je danas Free University of Environment koji
daje besplatne savjete i edukaciju za graevinare, potroae i kuevlasnike
kako bi dobili znanje o odrivim i praktinim rjeenjima. Sa svojih esnaest
parkova i 52 kvadratna metra zelenila po stanovniku, Curitiba je mjesto bez
premca na svijetu. Ideal po UN bi bio 48 metara kvadratnih, to rijetko kada

gradovi i u b o g a t i m zapadnim drutvima dostignu.

Curitiba ima m a n j e zagaenje i niu stopu kriminala od bilo kojeg grada u
Brazilu, a vei stupanj obrazovanja. Sve je to Curitiba postigla uz sve m a n j u
saveznu financijsku p o m o . Jednostavno, ne treba i m . Velike zasluge za to idu
g r a d o n a e l n i k u Jaimeu Lerneru i njegovoj ekipi koja je od poetka '70-ih
zapoela s ovim revolucionarnim koracima. UN je 1 9 9 2 . godine proglasio
Curitibu najekolokijim g r a d o m u svijetu.
I u s a m o m SAD-u sve vie gradova ide u suprotnom smjeru od politike i
ekonomske elite te zemlje. Ameriki grad Portland jedan je najpredanijih u
smanjivanju C 0 2 i podrci Kyoto protokolu. 2 Jo 1993. godine postali su prvi
grad u SAD-u koji je istaknuo predanost borbi protiv klimatskih promjena. Na
stranicama s a m o g grada stanovnike se potie na tednju energije, smanjenje
otpada i recikliranje, bicikliranje i sadnju stabala. Ulaganjem u javni prijevoz
od 1990. godine broj stanovnika koji se voze javnim prijevozom porastao je za
7 5 % . Izgradili su 1200 kilometara biciklistikih staza. Stopa recikliranja je na
5 3 % , najvia u SAD-u. Od 1996. godine u g r a d u je posaeno 7 5 0 0 0 0 stabala.
Takoer je grad sufinancirao vonju a u t o b u s o m ili dijeljenje a u t o m o b i l a . Grad
je stvorio fondaciju za financiranje projekata energetske efikasnosti i koritenja
zelene energije. Sva gradska vozila koriste B20 mjeavinu ( 8 0 % dizela, 2 0 %
biodizela), 12% gradske energije dolazi od obnovljivih izvora, ukljuujui etiri
izgraene m i k r o t u r b i n e na bioplin, g r a d je zamijenio sve arulje u svojim
z g r a d a m a 2 0 0 1 . godine te su smanjili u k u p n u potronju struje u g r a d u za 3%,
utedjevi raun za struju za 2 6 5 0 0 0 dolara godinje. 2 0 0 2 . godine kupili su
z a g r a d s k e p o t r e b e 3 0 h i b r i d n i h a u t o m o b i l a T o y o t a Priusa. D o d a t n o j e
osigurana financijska i tehnika p o m o za sve koji kreu sa g r a d n j o m kua
kako bi zadovoljili standarde ekolokog graditeljstva i energetske efikasnosti, a
s a m g r a d j e sudjelovao u izgradnji 4 0 z g r a d a p o p r i n c i p i m a e k o l o k o g
graditeljstva. Portland kao grad od pola milijuna stanovnika i m a emisiju C 0 2
za 0 , 7 % veu od one koju je imao 1 9 9 0 . g o d i n e (LeCompte, 2 0 0 5 ) i s t i m e
izraavaju veliko nezadovoljstvo te daljni rad da ga smanje. Pripremili su pro
g r a m za prihvaanje Kyoto protokola u razdoblju 2 0 0 8 - 2 0 1 2 te smanjenje
emisije za 10%.
Jedan od najprogresivnijih gradova u prihvaanju ekolokog otiska je Santa
M o n i c a u Kaliforniji. Na njihovom primjeru moe se vidjeti nekoliko koraka
koje bilo koje mjesto ili g r a d m o g u o d m a h uiniti na p u t u prema m a n j e m
ekolokom otisku:
a) " c a r p o o l i n g " - zajedniko koritenje ili dijeljenje a u t o m o b i l a . U Santa
M o n i c i 10% ekolokog otiska dolazi od koritenja nafte u transportu te grad
poduzima afirmativne mjere da se smanji broj vozaa koji se voze sami na
posao. T a k o dravnim z a k o n o m AB 2 1 0 9 subvencioniraju se poslodavci koji

184

Vidjeti

na

URL:http://www.sustainabJfipD^ancLQrg

185

(15.12.2005.).

pronau zaposlenike voljne umjesto parkiralinog mjesta dobiti novac u gotovini.

Santa M o n i c a je jedan od prvih gradova koji je prihvatio provoenje t o g zakona.
Premda prvo d o e k a n sa skepsom, 26 f i r m i u Santa M o n i c i sudjeluje u
p r o g r a m u , a 2 0 % njihovih zaposlenika je odustalo od vlastitih parkiralinih
mjesta i uzelo novac. Na posao dolaze dijeljenjem a u t a , javnim prijevozom,
biciklom ili pjeice.
b) porez na udaljenost - kue koje se g r a d e na slabije naseljenim mjestima
i udaljene od grada zahtijevaju vee i skuplje investicije u infrastrukturi i logistici,
a poveavaju se i trokovi transporta, pri e m u se najee odabire prijevoz
a u t o m o b i l o m . Stoga se takvi stanovnici d o d a t n o oporezuju za to takoer postoji
dravni zakon u Kaliforniji.
c) p r o g r a m zelenog d o b i v a n j a - g r a d o v i sami podravaju recikliranje
k u p o v i n o m dobivenih proizvoda ili materijala za vlastite potrebe. Neki gradovi
U Kaliforniji i m a j u obavezu kupovati proizvode dobivene recikliranjem ukoliko
su oni dostupni na tritu.
d) p r o g r a m i zelenog graditeljstva - gradovi ohrabruju graevinske firme ili
bilo koga t k o kree u izgradnju objekta da koriste reciklirane materijale ili
prirodne materijale dobivene odrivim upravljanjem. Takoer se zahtijeva da
novo izgraene zgrade vode rauna o smanjivanju energije potrebne za njihovo
zagrijavanje, hlaenje, osvjetljavanje i slino. San Diego je prihvatio taj model
za sve nove ili obnavljane gradske zgrade te je primjerice 3 5 % nove knjinice
izgraeno s recikliranim materijalima, a 5 0 % konstrukcije dolo je s odlagalita
o t p a d a . Godinje utedi energije u vrijednosti od 8 0 0 0 0 dolara.
e) Program f a r m e za kole - zbog naravi neoliberalnog kapitalizma hrana
do naeg stola prelazi sulude i nepotrebne kilometre podravajui t i m e daljnje
osiromaivanje siromanih i klimatske promjene. U SAD-u u prosjeku hrana
putuje preko oko 2 0 0 0 kilometara dok ju potroai p o n u konzumirati. Lokalni
izvori hrane, vrlo esto zdraviji se zanemaruju ili uslijed ne fer konkurencije
propadaju. Neke kole u Kaliforniji t a k o promoviraju program osiguravanja
hrane od lokalnih farmi koje proizvode p o m o u metoda organske poljoprivrede.
T i m e se ekoloki otisak dvostruko s m a n j u j e : prvo z b o g m a n j e prijeenih
kilometara i m a n j e emisije C 0 2 , a drugo, ukoliko je rije o organskim f a r m a m a ,
zbog m a n j e g utjecaja na okoli (Gallivan, F., Mintier, S. and Chazan, D.,
2 0 0 5 ) . 3 Od 1 9 9 9 . godine Santa M o n i c a u Kaliforniji je prvi grad u SAD-u koji
svu svoju gradsku struju nabavlja od obnovljivih izvora energije (Worldwatch
Institute, 2 0 0 4 ) . Santa M o n i c a ima poseban p r o g r a m prihvaanja ekolokog
otiska kao mjere razvoja. Sa svim programima i odlukama u t o m smjeru smanjila
je svoj otisak u razdoblju 1990-2000.
Slinim p u t e m kree i gradi A l m a d a blizu Lisabona. H a a g je uzeo ekoloki
3

P r e m d a o r g a n s k a p o l j o p r i v r e d a u g l a v n o m t r e b a vee povrine od k o n v e n c i o n a l n e za isti

p r i n o s , i m a d a l e k o m a n j i e k o l o k i otisak z b o g u k u p n o g p o z i t i v n o g u t j e c a j a n a p r i r o d u i o k o l i ,
jer iskljuuje k o r i t e n j e k e m i j s k i h p r o i z v o d a .

otisak kao osnovnu mjeru raunanja svoje odrivosti. Neke europske zemlje
(Danska, Nizozemska, Austrija...), premda ne previe, uspjele su smanjiti vlastiti
ekoloki otisak na prijelazu u novo tisuljee. T a k o e r je sve vea primjena
ekolokog otiska. UN je u studiji State of the World Population 2001 ukalkulirao
ekoloki otisak. Europski parlament je tiskao studiju za vlade koja im treba
poslui kao alat za izraunavanja ekolokog otiska. Letak nazvan Ecovovageurs
je distribuiran na 5 0 0 0 osnovnih i srednjih kola u Kanadi. Od 2 0 0 2 . godine
moe se na Internetu izraunati vlastiti ekoloki otisak. 4
Svi ovi primjeri n a m pokazuju kako se u gradovima uspjeno razvijaju znanja
iz energetske uinkovitosti, koritenja obnovljivih izvora energije, smanjivanja
otpada i drugih vanih podruja. Smanjivanjem ekolokog otiska ovi gradovi
su sigurno poveali kvalitetu ivota ljudi koji u njima ive. Jedna od najboljih
mogunosti za poveanje kvalitete ivota nekog grada jesu i gradski vrtovi,
upravo zbog svoje socijalne dimenzije. Takvi gradovi postaju proizvoai hrane
na mjestima kao to su predgraa, javne povrine, dvorita, terase, krovovi i
balkoni. U nekim pokrajinama u N j e m a k o j obavezno je na novosagraene
industrijske komplekse staviti zelene krovove. U SAD-u je izraunato kako
pokretanje vrtova zajednice doe svega desetinu financijskih sredstava potrebnih
da se pokrene novi park iste veliine. Dobri poligoni m o g u biti i kole: i m a j u
prostora, a vrlo esto profesore i profesorice koji ele pokretati kolske vrtove.
Montreal ima jedan od najrazvijenijih sistema urbanih vrtova u svijetu. O k o
100 vrtova je raireno u 26 gradskih kvartova, od ega ih 72 dobiva podrku
od gradske uprave. U projekt je ukljueno preko 1 0 0 0 0 ljudi. U Havani postoji
6 0 0 0 0 urbanih vrtova, osiguravajui prosjeno 6 0 % ukupnih prehrambenih
potreba stanovnika (Moskovv, 1 9 9 9 , Seabrook, 2 0 0 3 ) . Sangaj proizvodi 8 0 %
svojih potreba za hranom u prigradskoj okolici. 5 Polovicom '90-ih godina gradski
vrtovi doprinosili su u k u p n o j svjetskoj proizvodnji hrane s 15%. Vrlo esto se to
povezuje s kompostiranjem zelenog o t p a d a . T a k o primjerice u Rosariu, t r e e m
po veliini g r a d u u Argentini, kalifornijske gliste kompostiraju sav organski
o t p a d . U n u t a r t o g p r o g r a m a zaposleno je nekoliko tisua ljudi. Od zagaenja
koje postoji u gradovima, to se tie urbanih vrtova ne treba pretjerano strahovati.
Naravno, sve ovisi o pojedinoj situaciji i potrebno je imati konkretne podatke.
Openito, moe nas zadovoljiti istraivanje koje je provoeno u SAD-u i Rusiji,
gdje su rezultati pokazali kako je zagaenje na zelenim krovovima m a n j e za
devet desetina od hrane dobivene konvencionalnim m e t o d a m a koja se prodaje
na trnicama. Whitefield ( 2 0 0 4 . ) predlae zelenu o g r a d u od visine 1,8 metara
i iz vlastitog iskustva uvjerenje u kvalitetu hrane.
U n a m a susjednoj BiH takoer postoji divljenja vrijedan projekt, jedan od
najboljih u ovoj regiji. C o m m u n i t y Gardening Association je organizacija koja
4
5

Vidjeti URL:http:www.ecofootnetwork.org

(09.05.2005.).

Dobri p o d a c i o odrivim u r b a n i m prjektima m o g u se nai u Herbert Girardet ( 2 0 0 3 ) Creating

S u s t a i n a b l e Cities, D e v o n : G r e e n Books.

186

187

povratnika (Gradika) pa preko osoba s fizikim (Tuzla) i m e n t a l n i m oboljenjima

(Doboj), oboljelima od PTSP-a do organizacija ena (Tuzla), nezaposlenih,
djece, penzionera pa ak i zatvorenika (zatvor Kula blizu Sarajeva). CGA je
jedna od najljepih aktivistikih pria na Balkanu.
Vano je da z n a m o kako se ovakve lijepe prie ne nalaze samo u gradovima,
ve i na irim podrujima. Ohrabrujue su neke zaista fantastine prie. 2 0 0 2 .
g o d i n e predsjednik Kostarike proglasio je zabranu iskoritavanja nafte i ruda u
njegovoj zemlji, te predanost ouvanju energije budunosti - voda i uma.
Ekvador je donio zabranu irenja iskoritavanja nafte na nova podruja u t o j
zemlji. Tvornica za proizvodnju k o n d o m a u Brazilu istovremeno e sprijeiti
irenje AIDS-a u toj zemlji. AIDS je jedan od najveih problema u Brazilu, a
vlada kroz nacionalni p r o g r a m zdravlja dijeli besplatno k o n d o m e i proizvodi
jeftine generike lijekove. N o , ovim p r o g r a m o m se tite plua svijeta od daljnje
deforesterizacije poto e se latex dobivati od lokalnih stabala ime e se ume
zatiti od daljnje nekontrolirane sjee.
Premda i m a m o jo dosta primjera navest e m o jedan koji je izniman. Jim
Staklenik u predgrau Sarajeva
kroz stvaranje urbanih vrtova ili kako sami kau biobati, resocijalizira ljude te
o m o g u a v a l j u d i m a da i ive od proizvedenog. T a k o siromani ljudi sami

Merkel je istraivao uspjeh indijske pokrajine Kerale koja unato viestruko

m a n j e m BDP-u od SAD-a ima gotovo iste uspjehe u kvaliteti ivota, uz daleko
manji ekoloki otisak. 6

proizvode hranu za sebe. Od 2 0 0 0 . g o d i n e kada su poeli u Sarajevu posadili

su po itavoj BiH 13 vrtova u gradovima i prigradskim naseljima na povrini od

SAD

Kerala

Indija

292

31,8

1,069

7,5 ha, a vrijednost proizvedenog povra je bila oko 1 0 0 0 0 0 dolara. Posebno

Broj s t a n o v n i k a (u mil.)

je vano istaknuti da se kroz gradnju vrtova pazi i na irenje mira i tolerancije

Broj r o e n i h na 1 0 0 0

16

17

29

Stopa smrtnosti

12

65

ivotna d o b - mukarci

74

68

63

ivotna d o b - ene

80

74

63

96%

91%

44%

34,260$

566$

460$

te su u projekt ukljueni ljudi svih nacionalnosti u B i H , a svi znamo kako cijeli

Balkan vapi za projektima sline poruke. CGA radi terapiju kroz vrtlarstvo.
Osobe s kojima se radi idu nevjerojatno iroko od izbjeglica i raseljenih osoba,

Stopa pismenosti
BDP po stanovniku

Izvor: Jim Merkel (2003) Radical Simplicity - small footprint on a finite Earth, Gabriola
Island: New Society Publishers: 27.
Razlozi uspjeha Kerale: visok status ena - "fatalni sindrom keri" t a k o
karakteristian za Indiju pri e m u se enske bebe ubijaju, jer imaju m a n j e
mogunosti i anse za uspjeh u ivotu sindrom je siromatva, patrijarhalnih
vrijednosti i nemogunosti ena da se educiraju, te imaju zadovoljavajui pristup
zdravstvenim uslugama i hrani. U Kerali su na cijeni drugaije vrijednosti.
Demokracija odozdo - za Keralu su karakteristini slobodni i pravedni izbori
6

M e k e l je f a s c i n i r a n s l i n i m p r i m j e r i m a k a o to je K e r a l i n , o d l u i o p o k u a t i slinu stvar u S A D - u

g d j e ivi. V e 1 4 g o d i n a ivi s a s a m o 5 0 0 0 d o l a r a g o d i n j e . Inspirirao g a j e C h a r l e s G r a y koji j e

stvorio W o r l d Equity W a g e ( W E W ) i u E u g e n u ( O r e g o n ) je od 1 9 7 9 . do 1 9 9 3 . g o d i n e ivio s n e t o
vie o d 1 0 0 0 d o l a r a g o d i n j e u z s m a n j e n i e k o l o k i o t i s a k i z a d o v o l j a v a j u u k v a l i t e t u i v o t a .

Urbani vrt u Tuzli

188

189

jo od kraja 50-ih godina. Jedni od najvanijih poteza bili su reforma zemlje i

eliminacija kasti. Od 1969. godine 2,5 milijuna seljaka bez zemlje dobili su
zemlju na koritenje. Kasnije 1987. godine, 3/4 moi odluivanja prebaeno
je na lokalne nivoe, i m e je Kerala postala najjaa demokracija s aktivnom
participacijom graana na planeti. Vie od 9 0 % ljudi izlazi na izbore.
Jasna socijalna agenda - najvanije p r e h r a m b e n e sirovine imaju fiksirane
cijene kako bi ih mogli kupiti i najsiromaniji. Na edukaciju i zdravstvo odlazi
6 5 % trokova regije. Kerala i m a vie knjinica n e g o cijela Indija zajedno.
Posebne p o g o d n o s t i postoje za m a l e p o d u z e t n i k e . Sindikati p o s t o j e , sa
z a j a m e n o m p r a v e d n o m plaom (Merkel, 2 0 0 3 ) .
Intelektualci iz Kerale priznaju probleme s kojima se suoava ova regija nezaposlenost od 2 5 % , spori ekonomski rast, m a l o mogunosti za educiranu
populaciju, jer se radi o preteno seoskom podruju (Merkel, 2 0 0 3 ) . U zadnje
vrijeme je sve jai pritisak i izvana da se "Keralin model razvoja" uniti. Ipak,
taj model n a m pokazuje kako je m o g u e ivjeti kvalitetno i odrivo.
Vano je n a p o m e n u t i kako je postotak ljudi koji vjeruje politiarima osjetno
vei u Kerali, nego u d r u g i m dijelovima Indije pa i svijeta. ak jedna treina
stanovnitva aktivna je u nekoj od drutvenih organizacija. Svako selo u Kerali
ima knjinicu, a stupanj korupcije je n a j m a n j i (Franke and Chasin, 1 9 9 8 ;
Franke, 2 0 0 1 ) .
M n o g e prie iz ovog poglavlja dio su iznimnog t r u d a i ljubavi gradskih
aktivista i stanovnika. No kao to smo vidjeli negdje se radili o inicijativama s
vrha i m e su jo i zanimljivije za istraivanje. O n o to je vano da istaknemo
kao zakljuak da se p o m a c i d o g a a j u gotovo uvijek nakon zahtjeva i pritiska
samih ljudi. Promjene se ne d o g a a j u same od sebe. Isto tako veseli i da smo
mogli pisati o priama koje m o e m o svesti pod misao pritisak odozdo, promjene
odozgo.

Prema praktinim
stazama odrivosti
Sada smo spremni za par koraka po praktinim stazama odrivosti. Stazama
koje e smanjiti na ekoloki otisak i iriti podruja mira i slobode. Neke od
njih nije lako zakoraiti, ali ih r a d i m o sa d r a g i m ljudima i m e u s o b n o se
ohrabrujemo i p o m a e m o . Ne optereujte se da spasite svijet preko noi. Pletite
mreu malih, ali upornih koraka.

KORAK 1. - Smanjiti potronju energije

Najee pitanje koje se postavlja u naim medijima je koji energent e zamijeniti
naftu? To pitanje je p o t p u n o krivo. Energent budunosti je tednja. Energent
budunosti je efikasnije dizajniranje i organiziranje naih ivotnih prostora.
Pitanje s poetka puno vie govori o n a m a ljudima, jer se vie fasciniramo s
plantaom velikih vjetrenjaa, a manje s d o b r o m izolacijom stambenih objekata.
Ovo prvo daje bolji spektakl. Da, prioritet je promjena energije, ali je jo vei
prioritet promjena nas samih. Na prvi prioritet danas ne da ne smije, nego
nee moi biti iskoritavanje obnovljivih izvora energije tako da zadovolje nau
sadanju potronju. Jednostavno, ne postoji takav izvor energije. Prva stvar je
da s m a n j i m o potronju energije.
Dakle, loa vijest za nas je da n e m a izvora koji bi m o g a o zamijeniti n a f t u
na nain kako je mi danas troimo. No d o b r a , d a p a e odlina vijest je da
danas postoje prijedlozi i istraivanja koja realnim pokazateljima istiu kako bi
primjerice Velika Britanija, m o g l a smanjiti svoju potronju energije za treinu
bez ikakvih d o d a t n i h trokova, a slijedea treina bi se m o g l a smanjiti uz
neznatna financijska ulaganja. Gaenje struje kad je ne koristimo ini n a m se
m a l i m i n o m , gotovo simbolikog karaktera. Kada bi se sve video-rekordere,
hi-fi ureaje i televizore u Britaniji gasili kad ih ne koriste sauvale bi se dvije
elektrane (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
T r e b a m o smanjiti nau ovisnost o fosilnim gorivima. Ovdje nije potrebno
da se snebivamo nad svojom s u d b i n o m , jer smo mali i sami i nita ne m o e m o
uiniti. Smanjenje potronje nae energije najee ne ovisi o novim skupim

190

191

ulaganjima i troenju novaca, ve p u n o vie o boljoj organizaciji i pridravanju

principa odrivosti u naem ivotu. Ve i najlaka odluka da koristimo efikasne
tedljive arulje, dobar je korak naprijed. Uobiajene arulje su totalni gubitak,
jer im 9 0 % energije odlazi na t o p l i n u , a svega 10% na svjetlo. arulje koje
uvaju energiju daju istu koliinu svjetla, troe treinu energije i traju gotovo
deset puta due od obinih arulja. 1 Na osvjetljenje u SAD-u odlazi 3 4 % sve
proizvedene elektrine energije. A k o je elektrina energija koja se koristi u
kuanstvu dobivena od iskoritavanja ugljena, to je ondje sluaj u vie od
5 0 % , svaki kWh emitira k i l o g r a m C 0 2 . A k o z a m i j e n i m o obinu arulju sa
tednom, utedit e m o t o k o m njenog rada 2 2 5 kilograma ugljena (National
Geographic - Hrvatska, 2 0 0 5 ) . Kada bi se u kuanstvima zamijenile neefikasne
arulje s efikasnima, potronja energije za svjetlo u SAD-u smanjila bi se za
p o l a . Z a m i j e n i t i n e e f i k a s n e a r u l j e t e d l j i v i m a nije t e a k izbor. P r i t o m
naglaavamo kako je odabir da teimo imati to odriviji ivotni stil vaan, ali
samo prvi korak. N e m o j t e se zaustaviti samo na o s o b n o m zadovoljstvu to
kupujete etike proizvode. Udruite se s d r u g i m ljudima, jer zajedno moete
napraviti p u n o vie. Etiki konzumerizam nije dovoljan da se stvari promijene.
Kada govorimo o smanjenju potronje fosilnih goriva mislimo na cio tercet:
ugljen, nafta i plin. Ugljen i plin nas u g l a v n o m griju pa n a m tu stoji iroka
lepeza alternativa koje smo navodili u poglavlju o graditeljstvu. Ugljen bi svakako
trebali izbjei, a vrlo brzo e se u m n i ljudi koji vode energetsku politiku sjetiti
da je i plin fosilno gorivo i kao takav potroiv. Nafta je problem, jer pored
grijanja slui kao glavni resurs za transport. Posebno s obzirom da je nafta i
dalje sirovina koja najvie sudjeluje u globalnoj energetskoj proizvodnji s 3 7 % ,
a za emisiju C 0 2 najveeg uzroka efekta staklenika, odgovorna je za 4 2 % .
Stoga bismo kao prvi korak trebali razmisliti i o nainu naeg transporta.
Trebali bismo kad g o d moemo izbjegavati vonju avionom. Vonja avionom
je jedna od najneekolokijih stvari koju m o e m o uiniti. Avion po putniku pusti
dva puta vie C O - od a u t o m o b i l a i etiri puta vie od vlaka (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Duik i sumpor dioksid koji avion emitira s obzirom na visinu leta ima tri puta
jai efekt staklenika nego da je emitiran sa Zemlje. Po nekim istraivanjima,
avio-promet je odgovoran za pola emisije C 0 2 na sjevernom dijelu zemaljske
kugle. Porast prijevoza avionom jo je vie zabrinjavaju ako z n a m o da se
esto d o g a a na udaljenostima koje su blizu. A to p u n o vie govori o n a m a i
naoj razmaenosti, a m a n j e o naoj potrebi za posjetom baki u Australiji ili
neutaivoj ei da se kulturno uzdiemo posjeivanjem Portugala. ak se
4 5 % svih letova u EU odvija na udaljenostima m a n j i m od 5 0 0 kilometara
(WWI, 2 0 0 5 ) .
U g r a d u se puno bolje voziti biciklom ili javnim prijevozom. A k o i i m a m o
auto d o b r o je da smo dio ve spominjanih grupa gdje se auto dijeli ili vie ljudi

tedljive arulje, p r e m d a m a n j e , t a k o e r sadre ivu te ih t r e b a odloiti na p o s e b n a o d l a g a l i t a .

192

ide zajedno na posao jednim a u t o m . ak i autori koji su razradili pojam "prirodni

kapitalizam" priznaju da eko-efikasnost, kada na primjer govorimo o proizvodnji
tedljivih a u t o m o b i l a n e m a nikakve svrhe, ukoliko se istovremeno ne radi na
drutvu u kojem se smanjuje potreba za a u t o m o b i l i m a , a to je danas prerijedak
sluaj. Troje proslavljenih vizionara naglaavaju ( H a w k e n , A.B. Lovins i L.H.
Lovins, 1 9 9 9 : 4 1 ) "kako m n o g i socijalni trokovi vonje a u t o m o b i l i m a i m a j u
m a n j e veze s gorivom, a vie s p r o m e t n i m guvama i zakrenim u l i c a m a ,
p r o m e t n i m nesreama, nepokretljivou ljudi, sve m a n j e prostora za druge
aktivnosti, a sve vie za ceste, parkiralita i garae. Ti socijalni trokovi u SADu godinje dosegnu osminu BDP-a". Energija potrebna za proizvodnju jednog
a u t o m o b i l a je 4 1 0 0 - 7 5 0 0 litara nafte, ovisno o tipu a u t o m o b i l a . Potrebno je
4 0 0 0 0 0 litara vode za proizvesti jedan a u t o m o b i l . 27 tona otpada ostane nakon
proizvodnje jednog prosjenog a u t a . Svake godine na odlagalitima u SAD-u
zavri 1 1 milijuna a u t o m o b i l a . Prosjeno, svaki a u t o m o b i l godinje emitira
5 4 4 3 , 0 8 tona C 0 2 . SUV vozila koja su najneefikasnija emitiraju 2,5 puta vie
C 0 2 . Danas je 7 0 0 milijuna a u t o m o b i l a u svijetu s t e n d e n c i j o m rasta. Ukoliko
t o m e pribrojimo sva vozila: brodove, a m c e , avione, motore, kosilice i ostalo,
na svijetu je preko milijardu vozila koje koriste n a f t u . Nijedan alternativni resurs
to ne moe zamijeniti, jer troimo previe. Nae sadanje ume su u stanju
apsorbirati svega 1 % od ukupne koliine C 0 2 koju emitiramo (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Jedna od najprisutnijih dilema u svjetskim medijima, strunim krugovima
pa i najiroj javnosti jest koliko jo ima nafte, i mi smo se te t e m e ve dotakli.
K o m e n t a r i , stavovi i p r e d v i a n j a se niu u v e l i k i m k r a j n o s t i m a . I m a m o
a p o k a l i p t i n i h predvianja "svih protiv svih" svijeta kod Jamesa H o w a r d a
Kunstlera, koji u svojoj posljednjoj knjizi najavljuje " d u g o t r a j n o izvanredno
stanje". S d r u g e strane stoje svi oni slijepi pohlepnici, krpelji naih ivota koji
n a m sisaju energiju filajui nas svojim proizvodima koji tete okoliu i ljudima.
S obzirom da se i druge cijene baziraju na cijeni nafte, ovdje nas se umiruje
kako se i dalje m o e m o baviti jedinim z a n i m a n j e m koje n a m je neoliberalni
kapitalizam ostavio - da b u d e m o potroai. Kao to s m o naveli u poglavlju o
energiji, i m a m o i itavu plejadu zanesenjaka, p o n e k a d i s i m p a t i n i h , koji
nagovjeuju novi resurs, tehnoloko u d o , otkrie svih otkria koje e nas
spasiti. Ovdje bismo radi fer igre dodali moda? Moda n a m zaista iz budunosti
doe kapetanica Janeway s Voyagerom i izrui n a m f i n o upakirane paketie
dilitija? M o d a zaista? Dodue, oni m e u n a m a koji su kritiniji na ljudsku
rasu zbog svega to i n i m o jedni d r u g i m a i planeti, rekli bi kako nismo zasluili
da nas neto neoekivano spasi. Rekli bi kako zaista t r e b a m o iz t e m e l j a
preispitati svoje ponaanje i nain ivota. T o m u se i pridruujemo, no jo uvijek
tinja nada kako za to ne m o r a m o proi kroz sudnji d a n . Svjesni s m o kako e
mnogi ljudi g a d n o nadrapati ukoliko se ne p r i p r e m i m o za ivot kada nafta
nee biti gospodar svih burzi. A u t a k v o m svijetu ne elimo ivjeti.
Negdje kao d o b r u alternativu pesimizmu Kunstlera stoji ve spominjani

193

Paul M o b b s koji istie kako i m a m o anse, a k o se p r i m i m o posla sada. Hirschov

izvjetaj r a e n za p o t r e b e a m e r i k o g Ministarstva energetike istie kako
"dosezanje vrhunca iskoritavanja nafte suoava SAD i svijet s neuvenim
rizikom.. .bilo koja rjeenja za znaajan utjecaj moraju biti inicirana deset godina
u n a p r i j e d " (PM N o . 4 6 , 2 0 0 5 : 5 7 ) . U knjizi i m a m o prie o o n i m a koji su se
ve poeli pripremiti ili dobre recepte kako da mi to uinimo. M o b b s smatra
kako n a m je za odriviji nain ivota potrebno smanjenje/efikasnije koritenje
energije oko 6 0 % i koritenje obnovljivih izvora energije oko 40%. A to onda
vie i nije t a k o loe i apokaliptino. Z n a n j a i vjetine u ovoj knjizi n a m m o g u
p o m o i da to ostvarimo. Uz o g r o m n u n a p o m e n u kako su ona s a m o djeli
bogatstva kreativnosti i sposobnosti koje milijuni ljudi na planeti i m a j u , dijele i
stvaraju.
Nee biti lako s obzirom na silu i brutalnost ubilakog stroja koji n a m stoji
nasuprot, ali z n a m o kako i svaki stroj i m a svoj vijek trajanja. A sada z n a m o i
kako mu odvidati arafe i slomiti koji dio, ma cijelog njega. I tu e m o biti
neumorni i n e u m o r n e . Jedan od razloga za tu neumornost jest i injenica kako
nae odluke i postupci utjeu na druge ljude, ljude koje nikad neemo upoznati,
osim kao statistiku u vijestima. Svijet je povezano mjesto kao nikada do sad.
Mi i m a m o izbor i on treba ii prema koritenju znanja i tehnologija koje svijet
vuku prema vie pravde i mira. Z a m i s l i m o si samo to znai injenica kako e
5 0 % svih rudnika zlata u sljedeih 20 godina iz kojih e se vaditi zlato biti na
zemlji koju nastanjuju uroeniki narodi. Kako se 9 0 % prirodnih rezervi nafte
i 6 0 % plina nalazi na teritoriju zemalja u razvoju, uglavnom na podrujima
gdje se ve vode ratovi ili postoje sukobi zbog resursa. W H O procjenjuje kako
1 6 0 0 0 0 ljudi svake g o d i n e u m r e o d posljedica u z r o k o v a n i h k l i m a t s k i m
p r o m j e n a m a (WWI, 2 0 0 5 ) , da ne spominjemo sve vei broj ljudi koji umiru
zbog ratova za naftu. Samo u Iraku ubijeno je preko 1 0 0 0 0 0 ljudi. Samo u
Iraku amerika vojska troi gotovo 6,5 milijuna litara nafte dnevno da pokrene
svu svoju ratnu maineriju.
Zanimljivo je kako nas se polako, iz godine u g o d i n u , navika na sve vee
cijene nafte. I to je kao normalno. Danas n a m je sasvim n o r m a l n o da je barel
nafte preko 60 dolara. Od 2 0 0 2 . godine cijena nafte porasla za 148%. Dok se
sve o v o d o g a a , n e k o m a s n o broji p a r e . E x x o n M o b i l e , najvea n a f t n a
korporacija na svijetu, objavila je krajem listopada 2 0 0 5 . godine kako je u
t r e e m kvartalu te godine ostvarila rekordnu zaradu od

9,9 milijardi dolara,

to je nevjerojatnih 7 4 % vie nego u istom razdoblju prole godine. Shell se za

isto razdoblje pohvalio s 9 milijardi dolara zarade. To njima predstavlja porast
od 6 8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a Conoco Phillips se
zadovoljio s triavih 3,8 milijardi dolara, no za njih to predstavlja rast zarade

razdoblje lani. Neovisno o ope plodonosnoj godini koju su im donijeli globalni

ratovi i sukobi za naftu, pekulacije na burzama, panike na tritima zbog
vanih problema kao to je prehlada ovog ili o n o g iz kraljevske svite Saudijske
Arabije, sve vea potronja sve manje nafte i posljedice razornih uragana uslijed
sve eih klimatskih promjena. Ovo potonje je zaista savreni cinizam. Naftne
korporacije proizvode gorivo na kojem gomilaju svoje bogatstvo, a koje je najvei
uzronik g l o b a l n i h klimatskih p r o m j e n a . O n d a uslijed klimatskih promjena
i m a m o sve vee nestabilnosti u vremenskim uvjetima, izmeu koje spada i sve
vei broj uragana. I onda uslijed razaranja uragana die se cijena goriva kojeg
dotine korporacije kontroliraju i proizvode. I o n d a o n e jo vie zarauju. A mi
pjevuimo na Dan planete Zemlje i ba s m o ono sretni kad BP primjerice
objavi da e poveati ulaganja u obnovljive izvore energije. Zalije BP slavlje
zbog zarade i objavi kako e slijedeih 10 godina uloiti u obnovljive izvore
energije do 8 milijardi dolara. To je svega 12,3% od zarade BP-ja samo u
treem kvartalu 2 0 0 5 . godine. BP godinje investira u naftu i plin 150 milijardi
dolara, to znai da e od ukupnih investicija BP za obnovljive izvore energije
(gdje su lukavo utrpali i sunce i vjetar, i vodik i plin) odvajati 5,3%.
M n o g i pripadnici i pripadnice alterglobalistikog i mirovnog pokreta osjeaju
se esto p o m a l o bespomono kad uvide da ih sistem protiv kojeg prosvjeduju
dri u z a m c i , jer kontrolira sve resurse koje k o r i s t i m o . O n o to je zaista
uzbuujue to danas pored prosvjednog urlika Ne ratu za naftu, mi i m a m o
dovoljno znanja i vjetina urliknuti Ne nafti za rat. M o e m o urliknuti g a d o v i m a
Ne t r e b a m o vas, jer i m a m o sve. T a k o dolazimo do d r u g o g koraka.

KORAK 2. - Prestati jesti naftu

N e k i , p o p u t Kunstlera u p o z o r a v a j u k a k o e, z a razliku o d u o b i a j e n i h
futuristikih vizija, osnovna g r a n a b u d u n o s t i biti p o n o v n o poljoprivreda.
Dananja konvencionalna poljoprivreda koja ovisi o velikom n a f t n o m unosu
(umjetna goriva, pesticidi, herbicidi, teka mehanizacija i nepotrebno o g r o m n i
trokovi za transport), bez tako velikog unosa nesposobna je da nas sve nahrani.
Prema t o m e , na sistem proizvodnje hrane ne s a m o da je nepravedan, jer
ostavlja g l a d n i m a stotine milijuna ljudi uz obilje hrane, ve je i energetski
neefikasan. Mi smo jedai i jedaice nafte.
Prehrambeni sistem u SAD-u troi kao i cijela Francuska za svoju u k u p n u
energetsku potronju. ak etiri petine od toga odlazi na procesiranje, pakiranje,
skladitenje, transport i prodaju prehrambenih proizvoda. ak 3 4 % odlazi na
gorivo za mehanizaciju koja sije ili obavlja etvu na polju, a 2 8 % odlazi na
proizvodnju u m j e t n i h gnojiva (Murray, 2 0 0 5 ) . 2 U SAD-u se za proizvodnju

od 9 0 % u odnos na isto razdoblje lani. ChevronTexaco je objavio zaradu od

3,9 milijardi dolara to znai rast od 5 3 % u odnosu na isto razdoblje lani. BP je

' D e t a l j n i j i prikaz d a j e Pfeiffer ( 2 0 0 4 ) : p o t r o n j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i u S A D - u je o v a k o

istaknuo zaradu od 6,53 milijarde dolara, to je 2 5 % vie u odnosu na isto

rasporeena: 3 1 % proizvodnja umjetnih gnojiva,

194

19% rad mehanizacije,

16% transport,

n a v o d n j a v a n j e , 8 % u z g o j stoke, 5 % suenje usjeva, 5 % p r o i z v o d n j a pesticida i 3 % r a z n o .

195

13%

umjetnih gnojiva od lipnja 2 0 0 1 . godine do lipnja 2 0 0 2 . godine potroilo vie

od 16 milijardi litara dizela (Pfeiffer, 2 0 0 4 ) . Polja u amerikoj saveznoj dravi
lowi troe energiju jednaku 4 0 0 0 b o m b i baenih na Nagasaki (Manning, 2 0 0 4 ) .
esto se lano tvrdi kako organska hrana ne bi m o g l a nahraniti svijet.
Dugogodinja istraivanja na Cornell Universityju i Rodal Instituteu daju prednost
o r g a n s k o j poljoprivredi, ak i u u r o d u . Biljke i tlo koje se ne unitavaju
konvencionalnom poljoprivredom d o d a t n o su uspjenije t o k o m sunih godina. 3
Dobra vijest je da prodaja organski uzgojene hrane raste 20-25% godinje.
No, povrine na kojima se organski uzgaja hrana ine svega 3% od ukupnih
poljoprivrednih povrina. Stoga ti ljudi trebaju nau podrku. Organska hrana
nije skupa. Konvencionalna je prejeftina zbog subvencija i neukljuivanja
eksternih trokova.
Rekli smo kako v a m neemo propagirati vegetarijanstvo, ali trebate biti
svjesni kako pored etikog problema, u prehrani m e s o m postoji i veliki ekoloki
problem. Prehrana bazirana na mesu doprinosi emisiji staklenikih plinova za
devet puta vie nego prehrana bazirana na biljkama i biljnim preraevinama
koje se lokalno proizvode. Na organskim f a r m a m a troi se 6 5 % manje energije,
u g l a v n o m zbog nekoritenja umjetnih gnojiva (Whitefield, 2 0 0 4 ) .
Bio bi veliki korak da m a k a r smanjite konzumiranje mesa. Jo je vei korak
a k o ponete i sami proizvoditi hranu za sebe, ali je vrlo vjerojatno kako si nee
veliki broj ljudi to moi organizirati s obzirom na poslove i t e m p o ivota. Zato
je vano da podrimo u naoj blizini o n e koji proizvode hranu, posebno one
koji je proizvode na ekoloki nain. Ne treba n a m biti ao ak niti a k o potroimo
par kuna vie na njih, jer se to sve vraa zajednici. Ve smo u uvodu istaknuli
perfidnu igru zelenog kapitalizma u stvaranja elitnog i skupog ivotnog stila.
N o , to ne treba brkati s p o t r e b o m da podrimo ljude koji pored nas proizvode
i stvaraju.
Nekoliko je naina na koje podupiremo lokalne proizvoae hrane. U gotovo
svim k n j i g a m a koje dolaze iz anglosaksonskog svijeta zagovara se otvaranje
d u a n a samih poljoprivrednika i specijaliziranih sajmova. Vrlo esto nismo
svjesni koliko su vrijedni svi ti placevi, pijace i trnice koje i m a m o , gdje takoer
jo uvijek ima dosta ljudi koji prodaju svoju h r a n u . esto ljudi ispred svoje kue
izvjese natpis sa proizvodima koje nude. Dobro je objavljivati listu d o m a i h
proizvoaa i proizvoda koje nude kako bi javnost bila informirana.
M o e m o organizirati p r e h r a m b e n e kooperative organizirane o d strane
potroaa. Postoje i tzv. "box scheme", sistem u kojem svaki potroa dobiva
svoju kutiju sezonskih proizvoda koja mu se t j e d n o dostavlja. K a k o bi se
rasteretilo proizvoaa, jer ovime on pristupa potroaima, a ne obrnuto, hrana
se dostavlja na nekoliko dogovorenih lokacija koje su najblie svima, gdje
o n d a pojedinani potroai dolaze po svoje namirnice. Koriste se i posjeti

f a r m a m a koje su otvorene za organizirane potroae koji ih podravaju.

Sistem pretplate je korak dalje. Potroai unaprijed plate sve svoje budue
n a m i r n i c e koje e dobivati. T i m e se stvara p o j a a n a ili d o d a t n a podrka
poljoprivrednicima, jer o d m a h prije sezone barataju o d r e e n o m svotom novaca
koja im je potrebna za ulaganja u proizvodnju. Posebno je ovakav pristup
koristan za m a n j e bogate poljoprivrednike, jer ih uva od bankarskih kredita i
otplaivanja. Sistem se razvio u SAD-u i trenutno postoji 1000 f a r m i koje rade
po o v o m principu.
Slijedea mogunost je C o m m u n i t y Supported Agriculture - poljoprivreda
koju podrava zajednica. Tanke su nijanse u razlikama izmeu metode pretplate
i CSA. CSA je pojaana metoda pretplate. N a k o n godina suradnje izmeu
potroaa i proizvoaa, t a m o gdje se stvaraju jae i svjesnije veze, vrlo brzo se
doe do osjeaja kako potroai isto kao i proizvoai skrbe za d o b r o b i t i
o p s t a n a k f a r m e . To je u neku r u k u isto njihova f a r m a . T a k o d o b i v a m o
poljoprivredu koju podrava zajednica, a ne samo puka nakupina potroaa
koji ele zdravo jesti. T a k o se oni koji i m a j u dionice u hrani koju su platili na
poetku sezone brinu i za druge aktivnosti na f a r m i kako bi ona to bolje
stvarala i ivjela. Velika veina CSA f a r m i u SAD-u su biodinamike f a r m e . To
nije u d n o jer ljudi koji prakticiraju b i o d i n a m i k u vide f a r m e kao ivi organizam,
pa ukljuivanje u ivot f a r m e ljudi koji jedu hranu proizvedenu na njoj nije
nita u d n o . Poto vlade podravaju velike m o n o k u l t u r n e farme, sami ljudi,
sama zajednica preuzima stvar u svoje ruke i podrava male poljoprivrednike
koji osiguravaju dobru hranu, brigu za bioraznolikost i etiki pristup prema
zemlji. Na s a s t a n c i m a pred p o e t a k sezone, na p o e t k u treeg mjeseca
poljoprivrednici istaknu to se oekuje i kolika ulaganja su potrebna. T a d a
svaka obitelj ili pojedinac odluuje koliko su spremni uloiti s obzirom na svoje
p o t r e b e i m o g u n o s t i . U k o l i k o se n a k o n t o g a ne d o b i j e s u m a k o j u su
poljoprivrednici predloili kao potrebnu da se zadovolji proizvodnja, kree se u
slijedei krug dok se taj iznos ne postigne. Do sada, u CSA prii nikada nije
trebalo vie od dva kruga da se predloeni iznos ne dobije.
U N j e m a k o j se u posljednje vrijeme razvija Integrated Renewable Energy
Farm (IREF) sistem koji u proizvodnju hrane ukljuuje i energetsku dimenziju,
odnosno podupire f a r m e u kojima je proizvodnja hrane zaista odriva i n e m a
koritenja fosilnih goriva.

KORAK 3. - Koritenje obnovljivih izvora energije

Samo kad su sve opcije za smanjenje energije istraene, m o e m o krenuti u
potragu za izvorima koji e n a m omoguiti troenje energije. Ukoliko poveamo
energetsku efikasnost, a ne smanjimo potronju, vrlo je vjerojatno da e n a m
utedu pojesti povean konzumerizam. Pri koritenju obnovljivih izvora energije

Vdijeti c j e l o k u p n o istraivanje na URL;http://i-sis.org.uk ( 1 9 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .

196

potrebno je paziti koje vrste obnovljivih izvora m o e m o najbolje iskoristiti u

197

naoj lokalnoj zajednici i uvijek ih je d o b r o kombinirati. Kroz knjigu smo se

trudili pokazati kako n a m obnovljivi izvori energije m o g u zadovoljiti sve potrebe.
Uz n a p o m e n u koju nikad nije n a o d m e t nekoliko puta ponoviti - koritenje
takvih izvora zahtijeva od nas i da p r o m i j e n i m o nain na koji g l e d a m o na
energiju i da postanemo odgovorniji u odnosu na odnos proizvodnja/potronja
energije. A kako mi uobiajeno rjeavamo probleme? ovjek je koristio previe
fosilnih goriva i stvorio klimatske promjene. Uslijed klimatskih promjena sve su
ei sluajevi nestabilnog vremena i ekstremnih uvjeta. Tako su i ljeta sve
toplija, a ljudi su zakljuili kako su vruine nesnosne. Umjesto da smanjimo
potronju fosilnih goriva, zazelenimo gradove i p o n e m o graditi energetski
efikasnije stambene objekte, mi smo poeli ugraivati klima ureaje. Rjeavamo
posljedicu, a ne uzrok. Samo je ovdje problem to t i m e uzrok inimo jo veim
i nerjeivijim. U Hrvatskoj je ugraeno klima ureaja koji troe kao jedna nova
elektrana. Elektrana p o g o n j e n a fosilnim gorivima. Koja stvaraju klimatske
promjene. I onda e m o zakljuiti kako su ljeta jo nesnosnija. Pa e se netko
p a m e t a n sjetiti da n a m treba jo klima ureaja, jer je ovako zbilja neizdrivo. I
tako u zaarani krug kratkotrajnih povrinskih rjeenja, rjeenja koja to nisu.
Obnovljivi izvori energije imaju sigurnu budunost. ak svaka etvrta osoba
( o k o 1,6 m i l i j a r d i l j u d i ) na svijetu n e m a e l e k t r i n u e n e r g i j u u s v o j e m
domainstvu. Premda smo ih stavili u poglavlje o graditeljstvu, ne treba smetnuti
s u m a kako su i pasivni solarni dizajn ili dobra ekoloka izolacija obnovljivi
izvori energije.
Sto se tie biogoriva, posebno onih na bazi ulja, podraavamo njihovo
koritenje od recikliranog ulja ili ulja dobivenog organskim uzgojem. Naravno,
uz stalno podsjeanje na korak 1. o potrebi smanjenja potronje. Nasuprot
t o m e , danas se u EU uvozi biodizel iz Malezije koji se dobiva od p a l m i n o g ulja,
a za plantae palmi se sijeku ume koje su najvrijedniji resurs na planeti. O n d a
si europski kvazi-eko fifirii umiljaju kako se voze na odrivo gorivo. U Z M A G u podravamo biogoriva koja ne unitavaju bioraznolikost. O n a koja unitavaju
zapravo su prljavi biznis zaogrnut u zelene pakete.
No isto tako, nemojte da vas obeshrabre pametnjakovii kojima je jedini
k o m e n t a r na biogoriva kako ih n e m a m o dovoljno da zadovoljimo sadanju
potronju nafte. Kau genijalci, narue sendvi s b u o l o m i odu do kioska po
cigare sa svojim l i m e n i m l j u b i m c e m na n a f t u . Nafta nije alternativa, a opet je
svi u z i m a m o zdravo za gotovo. Premda kao to smo naveli nafta kao benzin i
kao dizel ima m a n j i energetski prinos i od etanola, a pogotovo od biodizela.
Koritenje o t p a d n o g ulja, potivanjem rotacije usjeva i plodoreda te znanjem
iz organske poljoprivrede, biogoriva m o g u biti snaga lokalnih zajednica za
veom nezavisnou od industrije nafte. Biogoriva m o g u ostaviti lokalne resurse
na koritenje ljudima i osigurati im radna mjesta.

198

KORAK 4 - Kad se male ruke sloe

Permakultura nas ui kako se plete mrea povezanih funkcija i elemenata. U
t o m smislu je m a n j e vano koliko i m a m o elemenata od toga kako su oni
povezani. Netko i s m a n j e elemenata moe imati efikasniji i odriviji sustav.
Cjelina je vea od zbroja. Pogledajmo potronju energije u kuanstvima prema
p o d a c i m a Energetskog instituta Hrvoje Poar: 5 7 % grijanje, 2 5 % potronja
tople vode, 1 1% rasvjeta i ureaji, te 7% kuhanje.
Sjetimo se sada svih odrivih rjeenja, svih zelenih alata koje smo spominjali
u knjizi. Ovdje se najbolje vidi kako se plete mrea odrivih niti. A n a p o m i n j e m o
opet kako to ak niti nisu sve niti koje ljudi na o v o m planetu pletu kako bi n a m
bilo bolje, ve samo one koje smo mi sami upoznali.
G r i j a n j e s r e u j e m o pasivnim s o l a r n i m d i z a j n o m , d o b r o m i z o l a c i j o m i
efikasnim aktivnim grijanjem. A k o se tu i t a m o m a l o p o a p a m o , sigurno e
n a m isto biti toplije. Ve s m o preli 50 posto potronje energije. T o p l u vodu,
ak ako i ne ivimo na m o r u , d o b r o je dogrijavati solarnim kolektorima koji su
zaista jednostavni za u p o t r e b u . Ukoliko spojimo sustav masivnih zidanih pei
plus solarni kolektori dobili smo efikasno grijanje i naeg prostora i tople vode.
Kompostne wc-e e m o teko ugraivati u g r a d u , premda u zemljama kao to
je vedska i to postaje n o r m a l n o za stambene zgrade, ali u svakom sluaju je
d o b r o tediti vodu kod ispiranja wc koljke i pranja naih tjelesa te sua.
Kakve g o d ureaje koristimo d o b r o je da b u d u A ili ak A+ klase, znai
energetski efikasni. Tko koristi obine arulje, a ne tedne, taj je stvarno pravi
t u d u m . I ego-baraba. Ve ta mala najjednostavnija odluka znai neto za
zatitu okolia i zdravlje ljudi. A d u g o r o n o se i ekonomski isplati. Kuhanje?
Kao i kod kompostnog wc-a i ovdje e m o teko nai da netko na vrhu stambene
zgrade friga jajca na solarnom kuhalu. Ali i to je m o g u e . Mi probali i prekali
t e m p e h . Kuhati je najneefikasnije za jednu osobu, pogotovo na struju. Pozovite
si ponekad prijatelje i prijateljice, drage ljude na veeru. Jasno je da s obzirom
na vau specifinu situaciju neete moi o d m a h ili neete moi koristiti sva
ova odriva rjeenja, ali nedajte da vas to obeshrabri, jer je pozitivno da radite
u skladu sa svojim mogunostima i pozicijom. Svatko moe uiniti neto. A
nismo ni spomenuli h r a n u , o t p a d i druge vane stvari.
N a k o n to s m o uspostavili nau m r e u , slijedi povezivanje sa d r u g i m
a k t i v i s t i m a i a k t i v i s t k i n j a m a koji ire prostore s l o b o d e u d r u g i m v a n i m
podrujima: ljudska prava, radnika prava, novi mediji i virtualni svijet, enska
prava, prava manjinskih skupina, mirovni i antiratni pokret, selo i g r a d , lokalno
i globalno. Od njih m o e m o p u n o nauiti. Sve je povezano. Primjerice, biodizel
v a m n e m a nikakvog smisla ako ne smanjite svoju vonju a u t o m o b i l o m . Biodizel
ne moe zamijeniti uobiajenu naftnu potronju prosjene obitelji. Z a t o v a m
se potrebno udruiti i podrati ekoloke udruge koje zagovaraju i bore se za
biciklistike staze i kvalitetniji gradski prijevoz. Bez t o g a , vrlo teko ete imati

199

odrivu vonju biodizelom. Slino, nije samo vano doi do duana s organskom
h r a n o m , ve je vano i kako se odnose prema radnicima i radnicama u t i m
d u a n i m a . T a k o se eko-etika korporacija za kozmetiku i njegu tijela Body
Shop smatra " s n a g o m za socijalnu p r o m j e n u " . Inzistiraju da su im svi proizvodi
dobiveni bez koritenja umjetnih sastojaka, uz potivanje prirode i uroenikog
znanja, pa ak i m a j u i kolonjsku vodu za mukarce koja se zove Aktivist.
Istovremeno kao snaga za socijalnu p r o m j e n u smatraju kako su "preradikalni
za sindikate" (Thomas Frank, 2 0 0 2 : 2 1 3 - 2 1 6 ) . Ti bokca, udno da se takvog
radikalizma nisu sjetili u Microsoftu ili Coca Coli.
Rjeenja za odriviji nain ivota treba ispreplesti sa socijalnom pravdom i
irenjem mira. Bez toga n e m a odrivosti.
Poruka knjige je da su ta rjeenja t u , svuda oko nas. Ne sva, ali njihovo
irenje je z a m a m n o . P r o b l e m koji se esto javlja je n e d o s t a t a k z n a n j a ,
informacija i komunikacije te irenja i dijeljenja zelenih alata za odriviji nain
ivota. Sve se svodi na suradnju, na energiju izmeu ljudi. Kada se ljudi udrue,
sposobni su za udesne prie. To je zapravo najvanija poruka u knjizi. Energija
izmeu ljudi. U Z M A G - u smo, unato naoj mladosti, i kao ljudi i kao grupe,
nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra, onaj zanos, zato ne
rei ukoliko ne postoji eros u ivotu, fina energija izmeu ljudi, n e m a smisla
previe razglabati o solarnim m o d u l i m a ili slinome. Mi smo sami imali puno
problema u vlastitoj edukaciji - ili jednostavno nema koga pitati kako neto
napraviti i koristiti ili osobe koje to znaju trae o g r o m n e svote novaca. Z a t o
smo se u svim naim radionicama o solarnim k u h a l i m a , solarnim kolektorima,
bio-gorivima, p r i l i k o m instaliranja m a l i h vjetrenjaa i solarnih m o d u l a po
Hrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: znanja i vjetine m o r a j u biti
dostupne i primjenjive te radionice ne smiju kotati skupo kako novac ne bi
odreivao ljude s kojima suraujemo. Od toga do danas nismo odustajali,
u n a t o svim p o g r e k a m a i t e k o a m a , n e m a n j u love i svim o n i m loim
energijama oko nas. Z a t o i cijenimo neizmjerno ljude koji su nas nauili ili su
n a m p o m o g l i da se sami e d u c i r a m o o proizvodnji i/ili koritenju zelene energije.
Ponavljamo opet, ukoliko sami imate neku slinu priu, kontaktirajte nas i
uvrstit e m o ta znanja u slijedeem izdanju ili e o d m a h zavriti na naoj
Internet stranici.
Vano je da se ne osjeamo krivima zbog elje za u d o b n i m i u g o d n i m
ivotom. Postoji neto ljepe izmeu dviju krajnosti - egomanijaka koji bez
osvrtanja gaze sve pred sobom d o k i njih ne opali po tintari i novovjekovnih
izabranih koji bjeei od svijeta nude sebe kao njegovo spasenje. Nije n a m
potreban asketizam, ve aktivizam. e l i m o uivati u ivotu, upijati njegove
sokove, sladiti se sonim detaljima i sitnicama, smijati se do bola i od bola ii
prema smijehu, biti vrckavi gdje treba i pecnuti gdje pae... Lijepa je stvar znati
kako m o e m o imati lijep ivot bez da ikoga zajebavamo. I to je tako dobar
osjeaj. Jedan od najveih ekonomskih strunjaka danas, Bernard Lietaer

200

nazvao je to "odrivim o b i l j e m " ( 2 0 0 1 ) . Kretanje prema t a k v o m svijetu je p u n o

uzbuujue i veselo, nego to je cmizdriti za starim navikama.

I to vam jo rei za kraj?

Nije li lijepo probuditi se u prvoj zoni, a sunce ve grije dnevni boravak kroz na
staklenik? Nije li onda ba lijepo sloiti fini sendvi s d i m l j e n o m sejtaninom,
d o m a i m sirom i srknuti fair trade kavu ili d o m a i aj? Pa se zaputit u vrt
naberati hrane za ruak, jer na ruak stie brdo ekipe, jer i m a m o radionicu
izrade solarnih kolektora. Ma nije li samo lijepo otii po ekipu k o m b i j e m koji
ide na ulje i pri t o m stati u umarku? Ma ne t o , nego se ide skupit smee to ga
ljudi ostavljaju, o n o a u t o g u m e za zidove i t o . Pa nakon toga skupit ekipu i
dovesti ih, a o n o ve se krka vegan bukuri na solarnom kuhalu. O, nije li
lijepo sa svima ovima uiti, raditi i graditi? Pa se onda oti okupati na sedre
divne Kupe, usidriti se i ekati mlaz, eko-jacuzzi, prirodna masaa, pokoji prdac
od sejtanine, ma nek se mjehurii roje. O p e t uuuuu.... I nije li lijepo poslije
nazdraviti rakijicom, pa zapjevati koju staru i m l a d u , spremiti no u dep i
spremiti sebe u ples, ekati zoru da se pozdravi sunce? Nije li?
V i d i m o se t a m o .

Dui, N. ( 1 9 9 9 ) Energetika nakon Kyoto, URL: http://powerlab.fsb.hr/

OsnoveEnergetike/l 999/oe 1 p.html ( 0 8 . 0 5 . 2 0 0 5 ) .
Elliott, J.A. ( 2 0 0 3 ) An Introduction to Sustainable Development,
Routledge.

London

EC ( 2 0 0 2 ) Choices for a greener future - T h e European Union and the

environment, EC: Belgium.

LITERATURA

Franke, R. W. ( 1 9 9 7 ) Democracy at Work in an Indian Industrial Coop

erative - The Story of Kerala Dinesh Beedi, URL:http://csf.colorqdo.edu/
bcas/oiherart7frankeJJ]lm ( 1 1 . 0 5 . 2 0 0 4 . ) .

Anderson L. ( 1 9 9 9 ) Genetic Engineering,

A Brief Guide, Devon: Green Books.

Food, and our Environment -

Franke, R.W. a n d Chasin, B.H. ( 1 9 9 8 ) Power to the (Malayalee) People

URL: http;//www.zmag.org/ZMag/articles/feb98kerala.htm ( 1 1 . 0 5 . 2 0 0 4 . ) .

Bagari, M. ( 2 0 0 3 ) Kompostiranje, Z a g r e b : Zelena akcija.

Bell, G. ( 2 0 0 2 ) Put permakulture - praktini koraci za stvaranje
samoodrivog svijeta, Cres: Poduzetnitvo Jaki.

Franke, R.W. ( 2 0 0 1 ) Fueling Economic Growth Through Democratic

Participation: Three Lessons from Kerala, India, URL: http://
www.chss.montclair.edu/anthro/fuelinggrowth.htm (1 1.05.2004.).

Bell, S. a n d Morse, S. ( 2 0 0 3 ) Measuring Sustainability - Learning f r o m

D o i n g , London: Earthscan.

Fukooka, M. ( 1 9 9 5 ) Revolucija jedne slamke - uvod u prirodno

poljodjelstvo, Z a g r e b : Prirodoslovno drutvo Ljekovita biljka.

Berman, D. M. & O'Connor, J. T. ( 1 9 9 6 ) Who Owns the Sun? People,

Politics and the Struggle for Solar Economy, Vermont: Chelsea Green.

Gallivan, F., Mintier, S. a n d Chazan, D. ( 2 0 0 5 ) Steps to Sustainability:

Five Things Your City Can Do to Reduce its Ecological Footprint, URL:http//
www.redefiningprogress.org ( 0 5 . 0 5 . 2 0 0 5 . ) .

Borio, L. a n d Candela, M. ( 2 0 0 4 ) Ecovillage Creation and M a n a g e

ment, Ventimiglia: Torri Superiore.
Briggs, M. ( 2 0 0 4 ) Widescale Biodiesel Production f r o m Algae, URL:
http://w_ww.unK
(11.12.2005.).
Brown, L. R. ( 2 0 0 1 ) Eco-Economy: Building an Economy for the Earth,
New York: W. W. Norton & Co.
Brown, L, Larsen, J a n d Fischlowitz-Roberts, B. ( 2 0 0 2 ) T h e Earth Policy
Reader, L o n d o n : Earthscan Publications.
Burnett, G. ( 2 0 0 4 ) Permakultura - vodi za poetnike, Sto ita i Z M A G .
Butler, C.T.& M c H e n r y , K. ( 2 0 0 0 ) Food not Bombs, Tuscon: Sea Sharp
Press.
Carlstrom, P. ( 2 0 0 5 ) As Solar Gets Smaller, Its Future Gets Brighter,
URL: http://www.sfgate.com ( 2 5 . 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
Centar za kompost Osijek (2003) Priroda ne poznaje o t p a d Kompostiranje Sto?Zato?Kako?, Centar za kompost Osijek: Osijek.
Chambers, N., Simmons, C. and W a c k e r n a g e l , M. (2004) Sharing
Nature's Interest - Ecological Footprints as an Indicator of Sustainability,
London: Earthscan.
C A T ( 2 0 0 5 ) Clean State N o 5 8 , M a c h y n l l e t h : CAT.
Do it ourselves - A guide to petroleum and war free vegetable fuel mak
ing, M o n t r e a l : Potato's People.
Driessen, P. ( 2 0 0 3 ) Eco-lmperialism - Green Power, Black Death,
Bellevue: Free Enterprise Press.
Dresner, S. ( 2 0 0 3 ) The Principles of Sustainability, London: Earthscan.

202

G a l l o n , G. ( 2 0 0 3 ) Hydrogen-Fueled Car W r o n g Decision, URL: http://

www.eyworld.com/databases/storybuilder.cfm?storyid=494 ( 0 1 . 0 3 . 0 5 . ) .
Gershuny, G. ( 1 9 9 3 ) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press.
Gellatley, J. ( 2 0 0 1 ) Kako postati, biti i ostati vegeterijanac ili vegan?,
Zagreb: Udruga "Prijatelji ivotinja".
Girardet, H. ( 2 0 0 3 ) Creating Sustainable Cities, Devon: Green Books.
Glava, V. ( 1 9 9 9 ) Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb: D U Z Z P O i
Hrvatske ume.
G o l d e m b e r g , J. ( 2 0 0 3 ) Energy and Sustainable Development, u Speth,
J.G. Worlds A p a r t - Globalization a n d Enviroment, Washington DC: Island
Press: 5 2 - 6 5 .
Goodstein, D. ( 2 0 0 4 ) O u t of Gas - T h e End of the A g e of Oil, New
York: W . W . N o r t o n & C o m p a n y Inc.
Graham-Rowe, D. ( 2 0 0 5 ) Hydroelectric power's dirty secret revealed,
URL:http://www.energybulletin.net (1 1.03.2005.).
H a l l , K.G. ( 2 0 0 5 ) U.S. has plans f o r C a n a d a oil sands, URL: http://
azceritraLcom ( 0 5 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) . H a l t e a d , T. A Better Way to Measure t h e
Economy, u: Kevin Danaher ( 1 9 9 6 ) Corporations Are Gonna Get Your
Mama, M o n r o e : C o m m o n Courage Press: 1 8 1 - 1 8 5 .
H a w k e n , P., Lovins, A. B. a n d Lovins, L. H. ( 1 9 9 9 ) Natural Capitalism The Next Industrial Revolution, L o n d o n : Earthscan.
H a y d e n , A. ( 1 9 9 9 ) Sharing the Work, Sharing the Planet - Work Time,
Consumption, & Ecology, London: Z e d Books.

203

Hynes, H.P. ( 1 9 9 6 ) A Patch of Eden - America's Inner-City Gardeness,

Vermont: Chelsea Green Publishing.
Jackson, H. a n d Svensson, K. ( 2 0 0 2 ) EcovHIage Living - Restoring the
Earth and Her People, Devon: Green Books.
Klare, M.T. ( 2 0 0 5 ) The Energy Crunch to Come, URL:
http:www.tomdispatch.com/indeks.mhtmlPpid = 2 2 7 7 ( 2 4 . 0 3 . 2 0 0 5 . ) .
Kreuter, M. ( 2 0 0 2 ) Bio Vrt, Rijeka: A n d r o m e d a .
Kunster, J.H. ( 2 0 0 5 ) The Long Emergency, URLhttp://
www.rollingstone.com ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .
Lay, V. ( 2 0 0 5 ) Integralna odrivost i uenje, u: Drutvena istraivanja 7 7 ,
G o d . 14, br.3: str. 3 5 3 - 3 7 7 .
Lebb, S a n d Lebb, D. ( 2 0 0 4 ) the Oil Factor - Protect Yourself a n d Profit
f r o m t h e C o m i n g Energy Crisis, New York: Warner Business Book.
LeCompte, C . ( 2 0 0 5 ) Portland critized o n C 0 2 c l a i m , URLhttp://
www.sustainable industries journal northwesl (I 0.1 1.700.').).
Lietaer, B. ( 2 0 0 1 ) The Future of Money, London: Century.
M a n d e k , S. ( 2 0 0 2 ) Uzgoj Kalifornijskih glista - proizvodnja i primjena
humusa, Velika Gorica: Z M A G .
M a n d e r , J. Intrinsic Negative Effects of Economic Globalization on the
Environment, u: Speth, J.G. Worlds Apart - Globalization and Enviroment,
Washington DC: Island Press: 108-129.
M a n n i n g , R. ( 2 0 0 4 ) The Oil We Eat, URL:http//www.eroei.com
(12.09.2005.).
McBurney, S. ( 1 9 9 8 ) Ecology Into Economics Won't Go, Devon: Green
Books.
M e r k e l , J. ( 2 0 0 3 ) Radical Simplicity - small footprint on a finite Earth,
Gabriola Island: New Society Publishers.
M i r a l e m , V. ( 2 0 0 4 ) Rijeka bez povratka - ekologija i politike velikih
brana, Konjic, Udruenje za zatitu okoline "Zeleni - Neretva".
M o b b s , P. ( 2 0 0 5 ) U r a n i u m Supply a n d t h e Nuclear Option,
URL;www.frQW.org.uk/mobbsey/papers/oies_article.html ( 1 3 . 1 2 . 2 0 0 5 . ) .
M o n b i o t , G. ( 2 0 0 4 ) feeding Cars, n o t People, URL:
w^vw.guaKlJmxcLiik, ( 1 1 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .
Moilison, B. ( 1 9 9 6 ) Uvod u permakulturu, Split: GFS i Zagreb: SHUP i
ZGO.
Morris, D. ( 2 0 0 3 ) A Hydrogen Economy Is a Bad Idea, URL:http://
w ^ a l t e r n e t . o r g (01.03.2005.).
M o s k o w , A. ( 1 9 9 9 ) T h e Contribution of U r b a n Agriculture to
Gardenenrs, Their Households, and Surrounding Communities: The Case of
Havana, Cuba, u: Koc. M. et al. (eds.) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems, O t t a w a : IDRC: 7 7 - 8 4 .
Murray, D. ( 2 0 0 5 ) Ethanol's Potential: Looking Beyond Corn, U R l i h t t p j /

204

/earltkpoJicy.org ( 2 5 . 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
Murray, D. ( 2 0 0 5 ) Oil a n d Food: A New Security Challenge, URL: http;//
lisl/ri se u p. n et/www/i nf o/g loba I news-summary ( 2 5 . 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
N R D C - Natural Resources Defense Council ( 2 0 0 5 ) Jobs a n d t h e
Climate
OECD ( 1 9 9 5 ) Background Paper to OECD Workshop: Sustainable
Consumption and Production: Clarifying the Concepts, Rosendal, Norway.
July 2-4. Paris: OECD.
Panos ( 2 0 0 4 ) Food for All - Can Hunger be Halved?, U R L h t t p j / /
www.panos.org.uk. ( 0 7 . 0 8 . 2 0 0 5 . ) .
Paulson, A. 2 0 0 5 ) City Transit Systems struggle to stay on track,
URL:http//www,csmonitQLCom (25. 0 7 . 2 0 0 5 . ) .
Perkins, E. ( 1 9 9 9 ) Public Policy and the Transition to Locally Based
Food Networks, u: Koc. M. et al. (eds.) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems, O t t a w a : IDRC: 6 0 - 6 7 .
Pfeiffer, D.A. ( 2 0 0 4 ) Eating Fossil Fuels, U R L h t t p j / /
www.fromthewilderness.com ( 1 3 . 0 9 . 2 0 0 5 . ) .
Pfeiffer, D.A. ( 2 0 0 5 ) The Natural Gas Cliff, U R L h t t p : / M u x o m /
nllendale (24.1 1.2005.).
Plant, C. & Plant, J. ( 1 9 9 1 ) Green Bussiness - Hope or Hoax, Devon:
Green Books.
Potonik, V. i Lay. V. ( 2 0 0 2 ) Obnovljivi izvori energije i zatita okolia u
Hrvatskoj, Z a g r e b : M Z O P U .
Pye-Smith, C. ( 2 0 0 2 ) The Subsidy Scandal - How your Government
Wastes Your Money To Wreck Your Environment, L o n d o n : Earthscan.
REN21 Renewable energy Policy Network ( 2 0 0 5 ) Renewables 2 0 0 5
Global Status Report, Washington, DC: Worldwatch Institute.
Renner, M. ( 2 0 0 2 ) The Anatomy of Resource Wars, Worldwatch
Institute, URL:http:www J .worJdyyi]tch.oj'g ( 0 2 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .
Shiva, V. ( 2 0 0 3 ) The Myth of Globalization Exposed, u: Speth, J.G.
Worlds A p a r t - Globalization a n d Enviroment, Washington DC: Island Press:
140-154.
Speth, J.G. Worlds A p a r t - Globalization a n d Enviroment, Washington
DC: Island Press Stewardship A c t - How Curbing Global W a r m i n g Can
Increase Employment, URL;http;www.nrdc.org ( 0 5 . 0 5 . 2 0 0 5 . ) .
Stout, R. ( 1 9 9 5 ) Vrt bez motike - tajne organskog uzgoja povra i
cvijea m e t o d o m maliranja, Z a g r e b : Prirodoslovno drutvo Ljekovita biljka.
Tickell, J. ( 2 0 0 3 ) From t h e Fryer to the Fuel T a n k - T h e Complete Guide
to Using Vegetable Oil as an Alternative Fuel, New Orleans: Joshua Tickel
Media Productions.
Wackernagel, M. & Rees, W. ( 1 9 9 6 ) Our Ecological Footprint -

205

Reducing H u m a n Impact on Earth, Gabriola Island, New Society Publishers.

W a c k e r n a g e l , M. et al. ( 2 0 0 4 ) National Footprint a n d Biocapacity
Accounts 2 0 0 4 : The underlying calculation m e t h o d , U R L h t t p : / /
www.footprintnetwork.org ( 0 8 . 0 5 . 2 0 0 5 . ) .
W e i s m a n , A. ( 1 9 9 9 ) Gaviotas - A Village that Reinvented the World,
Devon: Green Books.
W h i t e l e g g , J. ( 1 9 9 7 ) Critical Mass - Transport, Environment and society
in t h e Twenty-first Century, London: Pluto Press.
WorldWatch Institute ( 2 0 0 2 ) State of the World 2002, London:
Earthscan Publications Ltd.
WorldWatch Institute ( 2 0 0 4 ) State of the World 2004, New York: W.W.
N o r t o n & Company.
WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of the World 2 0 0 5 Trends a n d Facts Changing the Oil Economy, URL; http ;//www.worldwatch.org ( 0 4 . 0 4 . 2 0 0 5 . ) .
WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of t h e World 2 0 0 5 , New York: W.W.
Norton / Company.
Z m e r g o ( 2 0 0 4 ) Kompostiranje, O p a t i j a : Z m e r g o .

206

207