Transportne tehnologije dijele se na :

tehnologiju kopnenog prijevoza,

tehnologiju kopneno-vodnog prijevoza,
tehnologiju kopneno-zranog prijevoza i
tehnologiju cjevovoda (podzemni).

Suvremene tehnologije u kopnenom prijevozu

su:

transport robe paletama,

transport robe kontejnerima,
transport robe prikolicama, poluprikolicama cestovnog
prometa na eljeznikim teretnim kolima, tzv.
huckepack tehnologija B,
transport robe u eljeznikim vagonima na vozilima
cestovnog prometa,
transport robe u izmjenjivim transportnim sanducima
tzv. huckepack tehnologija - C.

Glavne kopneno-pomorske tehnologije:

transport robe ISO kontejnerima,

transport tovarnih jedinica za RO-RO promet
ili u kombinacijama: RO-RO, LO-LO, transport
bari (maona)
Glavne kopneno-zrane tehnologije:
transport robe paletama,
transport robe ISO kontejnerima,
transport robe specijalnim kontejnerima,
transport robe (na paletama i kontejnerima) u
teretnim i kombiniranim zrakoplovima.

Tehniko-tehnoloke znaajke
cestovnih vozila
U cestovnom prometu, za prijevoz robe i
tereta, koriste se tri vrste tekih teretnih
motornih vozila:

kamioni bez prikolica,

kamioni s prikolicama,
tegljai s poluprikolicama.

U zemljama Europske unije najvea duljina kamiona s

prikolicom moe biti 18,35 m uz toleranciju 2%, a
tegljaa s poluprikolicom 16,5m, osim Grke gdje je
doputena duljina 15 m.
Kod nas najvea doputena duljina kamiona s prikolicom
18,35m, a tegljaa s poluprikolicom 16,5m.
Najvea doputena visina cestovnog vozila je 4m, osim
u Engleskoj gdje je 4,2m.
Doputena irina u Republici Hrvatskoj iznosi 2,5m (kao i
Europskoj uniji osim Nizozemske i vicarske).
Kod nas je najvea doputena masa teretnih vozila 40t,
a doputeno optereenje na pogonskoj osovini 11t i
svakoj drugoj osovini 10t.
Od 1992.g. najvea doputena masa je 44t, a tegljaa s
poluprikolicom 40t. Osovinsko optereenje na pogonskoj
osovini je doputeno 11t i 10t za svaku drugu osovinu.

tehniko-tehnoloke karakteristike
zahtjeva transportnih sredstava:
izbor pogonskih motora s znaajkama
kao i po koliini potronje pogonskog
goriva,
brzina, ( ekonomska i rentabilna )
namjena transportnih sredstava tj. reim
njihove eksploatacije,
kapacitet transportnih sredstava,
pouzdanost i podobnost za odravanje i
raspoloivost za rad i sigurnost pri radu.

Kamioni bez prikolica

Osnovne varijante u proizvodnji kamiona:
s dvije osovine ukupne nosivosti 16t
(bruto) i duljinom tovarnog sanduka 6m,
s tri osovine ukupne nosivosti 22t i
duljinom karoserije 7m.

Mercedesov model s tri

osovine za transport
kontejnera

Ovakva vozila mogu se primjenjivati za prijevoz kontejnera do 20t

uz to da kontejner s kamionom ne premauje ukupno doputenu nosivost od 22t,
to omoguuje prijevoz poluoptereenih kontejnera od 20t.

Kamioni s prikolicama
Postoje dvije varijante:

kamion s dvije osovine nosivosti 16t koji moe vui

prikolicu s dvije osovine nosivosti 16t ili prikolicu s tri
osovine nosivosti 22t,
kamion s tri osovine nosivosti 22t moe vui prikolicu
s dvije osovine nosivosti 16t.

Duljine tovarnih sanduka su:

6m- kamion s dvije osovine,

7m- kamion s tri osovine,
7m prikolice s dvije osovine,
8m prikolice s tri osovine.

Kamion cisterna s prikolicom

Kontejner na prikolici

Postoje dvije mogunosti kod izbora

kamiona:

kamion s jednom pogonskom i nosivom

osovinom, gdje je osovina kod ukupne
nosivosti od 38t optereena sa svega 26,3 %,
ima manju sigurnost na skliskoj cesti,

kamion s dvije pogonske i nosive osovine,

kod kojeg te osovine preuzimaju
optereenje na sebe od 42,2%, ima veu
sigurnost na skliskim cestama

Maksimalna duljina prikljunog vozila s

krutom vezom tj. rudom 4

s jednom osovinom 6m,

s dvije osovine 10m i
s tri osovine i vie: 12m

Tegljai s
poluprikolicama
Postoje tri mogunosti tegljaa s
poluprikolicama:

teglja s dvije osovine i poluprikolica s dvije

osovine ukupne nosivosti 36t,
teglja s dvije osovine i poluprikolica s tri
osovine ukupne nosivosti 38 t,
teglja s tri osovine i poluprikolica s dvije
osovine s dvostrukim gumama ili s tri osovine
s jednostrukim gumama ukupne nosivosti 38t.

Prikaz poluprikolice za transport rasutog tereta

Poluprikolica zvana Desot moe prevesti dva kontejnera od 20 stopa ili

jedan od 30 stopa ili jedan od 40 stopa

Poluprikolica Trailor ima kapacitet jednog kontejnera od 20 stopa ili

jedno od 30 stopa ili jednog kontejnera od 40 stopa

Poluprikolice se izvode kao:

teretne,
specijalne,
za prijevoz kontejnera,
hladnjae,
cisterne,
za prijevoz drva i dr.

Mogue izvedbe teretnih poluprikolica s

opisanim najveim bruto masama

Terminalske cestovne
kontejnerske poluprikolice
1. Niskonosee poluprikolice

20' 25, 32, 40 t nosivosti s jednom osovinom

20' 50, 57, 73 t nosivosti s dvije osovine
40' 45, 60, 80, 100, 120 t nosivosti s dvije osovine

Znaajke niskonosee prikolice za 40'

kontejnere:

masa poluprikolice: 5,58 t

nosivost: 480 kN
dimenzije: 12470x2650x850 mm
doputen osovinski pritisak: 295 kN

Niskonosea poluprikolica za 40'

kontejnere

Reetkaste poluprikolice

za prijevoz jednog kontejnera od 40'

za prijevoz dva kontejnera od 20'

Znaajke reetkaste poluprikolice za 40'

kontejnere:

masa poluprikolice: 5,3 t

nosivost: 450 kN
dimenzije: 1247x2650x850 mm
doputen osovinski pritisak: 295 kN

Reetkasta poluprikolica za dva 20'

kontejnera

Cestovna vozila u suvremenim

transportnim tehnologijama
Cestovna vozila imaju zadau razvoza i sabiranja
punih i praznih kontejnera od korisnika
prijevoznih usluga za potrebe kopnenih
cestovno-eljeznikih kontejnerskih terminala
kao i lukih kontejnerskih terminala.
Za prijevoz kontejnera u cestovnom prometu
primjenjuju se teretna vozila u ovim opcijama:
kamioni s prikolicama ili bez njih sa specijalnim
asijama za prihvat, uvrenje i prijevoz
kontejnera,
tegljai s poluprikolicama sa specijalnim
asijama za prihvat, uvrenje i prijevoz
kontejnera.

Cijeli tehnoloki proces se odvija tako da

se kontejner stavlja na kamion ili na teglja
s poluprikolicom pomou prijenosnika
kontejnera, viliara ili portalne dizalice koji
imaju kvailo na sebi tj. spreder, a sve to
da bi se moglo provesti automatsko
dizanje-sputanje kontejnera na
adekvatna vozila. Isto tako znaajnu ulogu
imaju nauglice na kontejnerima i na
vozilima za okomiti ukrcaj-iskrcaj.

Cestovna vozila u
intermodalnom transportu
Postoji jedna znaajka intermodalnog
transporta da se u drugoj operaciji
odnosno kod ukrcaja prvog transportnog
sredstva s ukrcanim teretom u drugo
transportno sredstvo (vagon, brod) teret
vie ne dira.

Cestovno eljezniki prijevoz

Cestovna vozila su prva transportna sredstva, a
eljezniki vagoni druga. Drugim rijeima zovu se
kamionski vagoni gdje cestovna vozila, omoguuju
eljeznici prijevoz od vrata do vrata.
Postoje tri cestovno-eljeznike tehnologije u
intermodalnom transportu:
Piggy-back, koristi se u SAD i Kanadi za prijevoz svih
vrsta cestovnih teretnih vozila,
Kongourou, koristi se u Francuskoj za prijevoz teretnih
poluprikolica koje se vodoravno smjetaju u posebno
konstruirane eljeznike vagone s manjim kotaima i
uputenim podom ravne povrine.
Huckepack, koristi se u Njemakoj.

Piggy-back tehnologija

eljezniko cestovni prijevoz

Vagoni su prvo transportno sredstvo, a specijalne kamionske
prikolice drugo transportno sredstvo. To nije nita drugo nego
prijevoz vagona s teretom na cestovnim vozilima.
Cestovno-pomorski i cestovno-rijeni prijevoz
Ovaj sustav je poznat pod imenom Roll-on Roll-off promet. Temelji
se na prijevozu cestovnih vozila zajedno s teretom na posebno
graenim brodovima. Manipulira se horizontalno odnosno
samohodno se vozila na svojim kotaima odnosno prikolice ili
poluprikolice s tegljaima ukrcavaju u RO-RO brodove i iskrcavaju iz
njih.
Prednost ove tehnologije je velika brzina ukrcaja-iskrcaja s velikim
uincima koji su vei nego kod prekrcaja kontejnera, potom su
terminali izgraeni bez skupe prekrcajne mehanizacije, ali s velikim
manevarskim povrinama kao i mogunou da se brodovi graeni
za RO-RO tehnologiju mogu primjenjivati za prijevoz svih vrsta
tereta.
Znatno manje se prevoze kamioni s prikolicama ili bez prikolica kao i
tegljai s poluprikolicama, a znatno vie se prevoze poluprikolice.

Paletizacija
Paletizacija je proces uporabe paleta u
prijevozu robe.
roba sloena na paleti u mjestu proizvodnje ne
mora dirati sve do mjesta potronje.
Prednosti paletizacije:

vremensko skraenje prijevoza,

vremensko skraenje prekrcaja,
okrupnjavanje tereta komadne robe,
poveanje sigurnosti prijevoza robe,
smanjenje skladinih povrina,
bitno reduciranje ili ak eliminiranje rada ovjeka
kod manipuliranja prekrcajnim jedinicama itd.

Paleta je transportno sredstvo na kojem se slau

komadi robe iz razloga okrupnjavanja tovarne
jedinice za lake i brze manipulacije.
Vrste paleta se mogu sagledati s obzirom na :

oblik palete,
namjenu,
dimenzije,
konstrukcijske znaajke i
vrstu materijala od kojeg je izgraena i dr.

S obzirom na namjenu palete su:

jednokratne i viekratne ako gledamo vijek trajanja i
uestalost koritenja palete i univerzalne i specijalne ako
promatramo s aspekta za koju vrstu robe su
namijenjene.
Obzirom na dimenzije :
ravna drvena paleta i boks-paleta.
Ravna drvena paleta ima jednu ili dvije nosive povrine
izraene obzirom na ulaz viliara mogu imati dva ili etiri
ulaza. U eksploataciji postoje slijedee drvene
standardne palete:

800 x 1000 mm
800 x 1200 mm
1000 x 1200 mm
1200 x 1600 mm
1200 x 1800 mm.

Paletizacija u eljeznikom prometu

Koritenje izmjenjivih paleta za prijevoz tereta

na prugama H i prugama EPP 5 se bazira na
zajednikoj upotrebi paleta u vlasnitvu
prijevoznika i korisnika prijevoza, a provodi se
meusobnom razmjenom u otpremnom ili
uputnom kolodvoru.
Razmjena se provodi:

reversom za primljene palete i

po principu paleta za paletu.

Rok za razmjenu paleta:

za lanove Hrvatskog paletnog poola je odmah ili

nakon 3 dana
za druge korisnike je odmah.

H posjeduje ove vrste paleta:

ravne drvene EUR palete; dimenzije 800 x

1200 mm, nosivost im je 1 4t i imaju etiri
ulaza
metalne EUR boks-palete; dimenzije 835 x
1230 x 970 mm, unutarnje dimenzije su 800 x
1200 x 800 mm, korisna nosivost im je 900
kg, a vlastita masa 85 kg.

Utovar paletiziranih poiljaka u vagon ( 800 x 1200)

Viliar kao manipulacijsko sredstvo kojim se

ukrcava, iskrcava, prekrcava i prenosi roba
smjetena na paleti nema alternative obzirom
na dosadanji razvojni stupanj tehnologije
prometa. Paleta bi bila kao vagon bez
lokomotive da nema viliara. Vilica se uvlai u
otvore palete i onda se ona moe dizati i
prenositi.
Postoji vie raznih vrsta i tipova viliara.
Obzirom na vrstu pogona postoje viliari s
pogonom na plin, elektromotorni, viliari s Otto
motorom i viliari s Dieselskim motorom.

Viliari s obzirom na manipulacije dijele se na:

vodoravne pomina vilica

boni bona vilica teleskopom se obavlja
uvlaenje i izvlaenje vilica
opkorani s rairenim kotaima vilica se nalazi gore
izmeu kotaa.

Radna sposobnost klasinih viliara kree se do

5 t, a postoje i viliari najvei na svijetu nosivosti
120 t.

Proraun broja paleta i viliara

Ovi prorauni su vrlo znaajni u racionalizaciji
transporta robe od vrata do vrata, zato to
svaki manjak pa i viak paleta i viliara za danu
udaljenost i koliinu robe moe utjecati na veu
ili manju rentabilnost i ekonominost sustava.
Prorauni potrebnog broja paleta moe se
izraunati prema izrazu:

Tr O
Pp= t
p
rp

Potreban broj viliara naravno ovisi o

dnevnoj koliini robe koju treba
izmanipulirati tj. prevesti s jednog na drugo
mjesto i ovisno o uvjetima stupanj
iskoritenja viliara, visina slaganja
razlaganja, duljina prijevoza.
Potrebe se izraunavaju po slijedeem
obrascu:
G

Vbr=

60 8 A
T

Kontejnerizacija
Kontejnerizacija kao tehnologija je mogua primjenom
kontejnera, prijevoznih sredstava, prekrcajnih ureaja i
kontejnerskih terminala.
najvii oblik integralnog transporta stoga to odvaja
teret od transportnog sredstva i to pomou kontejnera.
Prednosti kontejnerizacije se mnogostruko ispoljavaju:
bolje iskoritenje eljeznikih vagona, jer kontejnerski
vlak ne treba ii u ranirnu stanicu,
smanjuju se trokovi (poetni i zavrni), kao i trokovi
individualnog pakiranja,
vea sigurnost robe (manje lomova i oteenja) jer
roba je samo dva puta u postupku (ukrcaj i iskrcaj).
Isto tako za prijevoz kontejnera ne trebaju zatvorena
kola jer se kontejneri prevoze u otvorenim jeftinijim
kolima.
kontejner lako ide s jedne transportne grane na drugu.

Podjela kontejnera

Podjela ovisi od aspekta promatraa. Prema

nekim procjenama moe se govoriti da postoji
preko 20.000 tipova kontejnera, naravno koji
se meusobno razlikuju prema vlastitim
znaajkama i specifinostima.
Podjela prema namjeni, kontejneri se dijele u
dvije skupine:

na univerzalne i
na specijalne.

Podjela prema veliini:

mali zapremnine 1-3 m3, nosivost 1-3 t

srednji zapremnine 3-10 m3, nosivost 3-5 t i
veliki zapremnine 10-60 m3, nosivost 5-30 t .

Kontejner napravljen kao ured (office)

Standardni kontejner od 20 stopa

Podjela kontejnera obzirom na vrstu robe

kojoj su namijenjeni:

za suhi teret,
za rasuti teret,
za tekuine,
izotermiki kontejneri,
za plinove.

Oznaavanje kontejnera
Konvencija IMCO o sigurnosti kontejnera koja je
donesena 1972. godine pod nazivom CSC 7 je
utvrdila podatke i oznake na kontejneru:

naziv zemlje koja je izdala potvrdnicu glede

sigurnosti,
datum izrade kontejnera,
najvea bruto teina,
identifikacijski broj,
doputena teina pri slaganju.

Postoje i dopunske oznake na kontejneru:

naziv zemlje kojoj pripada,

oznaka vlasnika,
posebne oznake vlasnika za vlastitu evidenciju.

Prekrcajna tehnika za kontejnere

Sredstva za prekrcaj kontejnera mogu se

razluiti:

pokretna prekrcajna sredstva i

portalni kranovi i prijenosnici.

Pokretna prekrcajna sredstva mogu provoditi

ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj i prijenos kontejnera. U
principu su to viliari tj. prijenosnici kontejnera
(hvatai) raznih dimenzija i mogunosti
dizanja.
Imaju konstrukcije prilaza kontejneru:

boni sa strane,
opkoraiva vozila za vertikalno sputanje i dizanje
kontejnera i
eoni ispred kontejnera.

Tehnologija prijevoza kontejnera

Za prijevoz kontejnera koriste se:

eljezniki vagoni,
cestovna vozila s prikolicama i poluprikolicama i
vuni traktori za dovoz i odvoz.

H raspolau slijedeim vagonima koji su

pogodni za prijevoz kontejnera:

serija Kgs-z , mogu utovar dva kontejnera od 20',

jednog od 30' ili jednog kontejnera od 40',
serija Rgs-z , mogu utovar tri kontejnera od 20',
dva kontejnera od 30' ili jednog kontejnera od 40'.

Kgs z plato vagon s niskim stranicama

Rgs z etveroosovinski plato vagon za prijevoz kontejnera

Na podruju H postoje ovi kontejnerski

terminali:

Ploe,
Split Predgrae,
Zadar,
Rijeka Brajdica,
Zagreb,
Slavonski Brod,
Naice i
Osijek.