ZAKON O SREDNJOJ KOLI1

OPE ODREDBE

lan 1.
Srednja kola je ustanova u kojoj se obavlja srednje obrazovanje i odgoj uenika koji su zavrili
osnovnu kolu.
lan 2.
Srednja kola moe biti:

gimnazija (opa, matematiko-informatika, jezika, pedagoka, sportska i dr.),

tehnika i srodne kole,
struna kola (zanatska),
umjetnika kola (likovna, muzika i druge),
specijalna kola za uenike s tekoama u psihikom i fizikom razvoju,
vjerska kola.
lan 3.

U strunoj koli mogu se realizirati i odgovarajui programi strunog obrazovanja I. i II. stepena
strune spreme, odnosno struno osposobljavanje preko kurseva.
Stjecanjem obrazovanja iz prethodnog stava ne stjee se srednja struna sprema.
lan 4.
U srednjoj koli, osim realiziranja programa opeobrazovnog i odgovarajueg strunog dijela,
mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja i strunog usavravanja.
lan 5.
Nastava u srednjoj koli odvijat e se na jednom od jezika konstitutivnih naroda, prema pravu
izbora djetetova roditelja, po prihvaenim najviim evropskim i meunarodnim standardima.
Osniva je duan pod jednakim uvjetimaosigurati koritenje kolskog prostora svim uenicima,
bez obzira koji nastavni plan i program pohaaju i na kojem se jeziku nastava izvodi.

Objavljeno u Slubenim novinama Srednjobosanskog kantona, broj 11/01.

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

lan 6.
Ako u srednjoj koli, koja ima status javne ustanove, ima najmanje 30 uenika pripadnika naroda
i nacionalnih manjima kojima jezik iz lana 5. ovoga zakona nije maternji jezik, za njih se u koli
organizira i nastava na maternjem jeziku.
lan 7.
Srednje obrazovanje i odgoj je djelatnost od javnog interesa.
lan 8.
Razvoj djelatnosti srednjeg obrazovanja i odgoja utvruje se planom koji donosi Skuptina
Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Skuptina Kantona).
Planom iz prethodnoga stava naroito se utvruje potreba, obim i vrsta srednjeg obrazovanja i
odgoja za odreeni period u Srednjobosanskom kantonu (u daljnjem tekstu: Kanton).
Mreu srednji kola utvruje Vlada Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Vlada
Kantona) na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona
(u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

OSNIVANJE, RAD I PRESTANAK RADA SREDNJE KOLE

lan 9.
Srednju kolu moe osnovati domae pravno i fiziko lice u svim oblicima vlasnitva, u skladu
sa ovim zakonom.
Srednju kolu kao javnu ustanovu osniva Skuptina Kantona, na prijedlog VK.
Srednju vjersku kolu moe osnovati vjerska zajednica.
Aktom o osnivanju srednje kole utvruje se naziv, djelokrug rada i druga pitanja znaajna za rad
srednje kole.
Srednju kolu mogu zajedniki osnovati dva ili vie osnivaa.
Ako srednju kolu osnivaju dva ili vie osnivaa, njihova meusobna prava, obaveze i
odgovornosti utvruju se ugovorom.
Prije donoenja akta o osnivanju srednje kole koja nema status javne ustanove, osniva mora
pribaviti saglasnost Ministarstva.

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

lan 10.
Srednje kole osnivaju se i rade u skladu s pedagokim standardima za srednje obrazovanje i
odgoj (u daljnjem tekstu: pedagoki standardi) i normativima kolskog prostora, opreme i nastavnih
sredstava (u daljnjem tekstu: normativi).
Pedagoke standarde i normative iz stava 1. ovoga lana donosi Ministarstvo. Osniva srednje
kole osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje kole u skladu s pedagokim standardima
i normativima.
lan 11.
Prije donoenja akta o osnivanju srednje kole kao javne ustanove, osniva usvaja elaborat o
drutveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja srednje kole (u daljnjem tekstu: elaborat).
Elaborat obvezno sadri: potrebe drutva za obrazovanjem odreenog strunog zvanja ili
zanimanja, duinu trajanja obrazovanja, profil i stepen strune spreme koji se stjee po zavretku
obrazovanja, ope i posebne uvjete po pedagokim standardima i normativima te potrebna sredstva.
lan 12.
Srednja kola se moe osnovati:

ako prilikom osnivanja ima najmanje 4 odjeljenja ukoliko se radi o samostalnoj koli,
ako prilikom osnivanja ima najmanje 2 odjeljenja za svaku vrstu kole ukoliko se radi o
mjeovitoj srednjoj koli,
ako specijalne i umjetnike srednje kole prilikom osnivanja imaju najmanje 2 odjeljenja,
ako podruno odjeljenje umjetnike srednje kole ima najmanje 2 odjeljenja, a specijalne
1 odjeljenje,
ako ima odgovarajui struni nastavni kadar u skladu s nastavnim planom i programima,
ako ima sredstva za ostvarivanje odgovarajueg nastavnog plana i programa,
ako ima kolske prostorije, opremu i nastavna sredstva u skladu s odgovarajuim
normativima.

Broj uenika u odjeljenjima i grupama te struna zvanja i zanimanja u okviru kojih se ostvaruje
obrazovanje i odgoj u srednjoj koli, utvruje se pedagokim standardima.
Pedagokim standardima utvruje se i broj uenika i odjeljenja za osnivanje mjeovite srednje
kole.
lan 13.
Srednja kola moe poeti sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti predvieni
odredbama ovog zakona.
Novoosnovana srednja kola poinje sa radom poetkom kolske godine.
Uvoenje novog nastavnog plana i programa, odnosno proirivanje djelatnosti ili promjena
obrazovanja i odgoja u okviru rada srednje kole zahtijeva utvrivanje odgovarajuih uvjeta rada, u
3

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

skladu sa stavom 1. ovoga lana.

lan 14.
Osim to se upisuje u sudski registar, srednja kola koja ispunjava uvjete za rad upisuje se u
Registar srednjih kola koji vodi Ministarstvo.
kola upisana u Registar srednjih kola moe izdavati svjedodbe i druge javne isprave o
zavretku obrazovanja, odnosno pojedinih razreda i oblika obrazovanja.
Srednja kola brie se iz Registra srednjih kola kada prestane ispunjavati uvjete propisane ovim
zakonom.
Spisak verifikovanih srednjih kola objavljuje se u Slubenim novinama Srednjobosanskog
kantona.
Blie propise o postupku utvrivanja uvjeta o sadraju i nainu voenja Registra srednjih kola
donosi Ministarstvo.
lan 15.
U zavisnosti o uvjetima, mogunostima i potrebama, u srednjoj koli moe se organizirati
izvoenje obrazovno-odgojnog rada srednjeg obrazovanja u specijalnim odjeljenjima srednje kole i
odjeljenjima umjetnike kole po odgovarajuim programima.
Odjeljenja iz prethodnoga stava mogu poeti sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni
uvjeti rada u skladu s ovim zakonom.
lan 16.
Srednja kola moe biti organizirana u sastavu druge ustanove, poduzea i drugog pravnog lica,
s tim da zadrava svojstvo pravnog lica.
Statusne promjene srednje kole koje se odnose na obrazovno-odgojni rad, vae od poetka
naredne kolske godine.
Odluku o statusnoj promjeni srednje kole donosi osniva.
lan 17.
Radi meusobne saradnje u ostvarivanju zajednikih interesa i pruanja pomoi i razvoju oblika
obrazovno-odgojnog rada, srednje kole mogu se udruivati u jednu ili vie zajednica srednjih kola,
s tim da svaka srednja kola zadrava svojstvo pravnog lica.
Prava, obaveze i meusobni odnosi srednjih kola udruenih u zajednicu srednjih kola, utvruju
se ugovorom.
Zajednica srednjih kola ima pravila kojima se reguliu poslovi, zadaci i rad zajednica srednjih
kola.
Na pravila zajednice suglasnost daje Ministarstvo.
4

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

lan 18.
Osniva srednje kole moe organizirati obrazovno-odgojni rad po odgovarajuem programu
srednje kole i izvan svoga sjedita ukoliko u tom mjestu nema srednje kole takve vrste.
Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovoga lana moe se organizirati kada ima dovoljan broj
uenika za najmanje dva odjeljenja.
Za organiziranje obrazovno-odgojnog rada iz stavova 1. i 2. ovoga lana, osniva srednje kole
duan je prethodno pribaviti saglasnost opine na ijem podruju se to obrazovanje obavlja.
Obrazovno-odgojni rad iz stava 1. ovoga lana moe otpoeti kada Ministarstvo utvrdi da su
ispunjeni uvjeti za rad, u skladu s ovim zakonom.
lan 19.
Rad srednje kole je javan.
Srednja kola ima peat.
lan 20.
Srednja kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uvjete potrebne za rad propisane ovim zakonom
i zadatke radi kojih je osnovana ili ako ne postoji potreba za njenim daljnjim radom.
Akt o prestanku rada srednje kole donosi osniva.
Ako u Ministarstvu utvrde da srednja kola ne ispunjava uvjete koji su propisani ovim zakonom,
odredit e rok u kojem osniva mora otkloniti utvrene nedostatke.
Ukoliko nedostaci ne budu otklonjeni, Ministarstvo e predloiti osnivau da donese akt o
prestanku rada kole.
Ako osniva srednje kole u roku tri mjeseca od dana podnoenja prijedloga iz stava 4. ovoga
lana ne donese akt o prestanku rada srednje kole, Ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada
srednje kole i provodi postupak brisanja te kole iz Registra srednjih kola.
Ako se Skuptina Kantona, kao osniva srednje kole, ne izjasni o prijedlogu iz stava 4. ovoga
lana u roku tri mjeseca, Ministarstvo donosi akt o prekidu rada u srednjoj koli koji je privremenog
karaktera i vai do konane odluke Skuptine Kantona.
Aktom o prestanku odnosno prekidu rada srednje kole odredit e se rok prestanka odnosno
prekida rada srednje kole, koji ne moe biti prije zavretka tekue kolske godine.
U sluaju prestanka, odnosno prekida rada srednje kole, osniva je duan uenicima omoguiti
nastavak i zavravanje zapoetog obrazovanja.
Akt o prestanku rada srednje kole objavljuje se u Slubenim novinama Srednjobosanskog
kantona.
5

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

lan 21.
Na osnivanje, rad i prestanak rada srednje kole primjenjuju se opi propisi o ustanovama, ukoliko
ovim zakonom nije drukije propisano.

OBRAZOVNO-ODGOJNI RAD SREDNJE KOLE

Zajednike odredbe

lan 22.
U srednjoj koli obrazuju se:

redovni uenici normalnog psihikog i fizikog razvoja, nadareni uenici i uenici sa

specijalnim potrebama,
osobe koje ele da se struno usavravaju, dopunski obrazuju i struno usavravaju preko
raznih oblika obrazovanja.
lan 23.

Nastavnim planom i programom odgovarajue srednje kole (u daljnjem tekstu: nastavni plan i
program) utvruju se ciljevi i zadaci, sadraj i vrsta, obim i trajanje obrazovanja u srednjoj koli.
Nastavnim planom i programom utvruju se oblici rada.
Nastavni plan i program mora odraavati interese konstitutivnih naroda u skladu s prihvaenim
europskim i meunarodnim konvencijama.
lan 24.
Nastavnim planom i programom za svaku vrstu srednje kole utvruje se, u zavisnosti o vrsti
obrazovanja, odnos opeobrazovnog, struno-teorijskog i praktinog dijela programa.
Nastavnim planom i programom utvruje se i fond nastavnih sati i odgovarajui programski
sadraj dodatnog obrazovanja za nadarene uenike.
lan 25.
Sastavni dio nastavnog plana i programa srednjeg obrazovanja i odgoja za svaku vrstu kole,
grupu nastavnih predmeta, odnosno predmet ine i specifini sadraji, iji obim ne moe biti vei od
20% u odnosu na utvreni nastavni plan i program.
Specifine sadraje iz prethodnoga stava ovoga lana utvruje upravni odbor srednje kole, na
6

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

osnovi prijedloga osnivaa, uenika, njihovih roditelja, odnosno staratelja i nastavnikog vijea kole,
uz prethodno pribavljeno miljenje Ministarstva.
Izuzetno, u vjerskim kolama specifini sadraj iz stava 1. ovoga lana moe biti i vei od 20% u
odnosu na utvreni plan i program, ali ne vei od 40%.
lan 26.
Nastavni plan i program za sve vrste srednjih kola donosi Ministarstvo.
Srednjim kolama koje nemaju status javne ustanove ostavlja se mogunost izuavanja vlastitih
sadraja do 30% od nastavnog plana i programa iste vrste kole.
lan 27.
kolska godina traje od 1. septembra tekue godine do 31. augusta naredne kalendarske godine.
Nastava se ostvaruje po polugoditima i traje 37 radnih sedmica, s tim da se nastavni programski
sadraji realiziraju u okviru 35 nastavnih sedmica.
Nastava u zavrnom razredu srednje kole traje 32 radne sedmice, s tim da se programski sadraji
realiziraju u okviru 30 nastavnih sedmica.
Razlika u broju radnih i nastavnih sedmica koristi se za realiziranje posebnih programskih
sadraja, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika, kulturnu i sportsku djelatnost kole, planirano
godinjim programom rada i kalendarom u odjeljenskoj knjizi.
Nastava u prvom polugoditu poinje prvog ponedjeljka u septembru.
Zimski odmor za uenike traje tri sedmice nakon zavretka prvog polugodita, a ljetni odmor traje
od zavretka drugog polugodita do poetka naredne kolske godine.
Srednja kola moe odrediti da se dio zimskog odmora za uenike koristi u toku prvog ili drugog
polugodita.
lan 28.
Srednja kola ostvaruje nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici.
Nastavni sat traje 45 minuta. Sat praktine nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan kole.
Ukupno optereenje nastavom i ostalim vidovima neposrednog obrazovno-odgojnog rada ne
moe iznositi vie od 35 nastavnih sati sedmino.
lan 29.
Srednja kola je duna ostvariti godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom i
programom. Ako se utvrdi da srednja kola nije ostvarila godinji fond nastavnih sati u okviru
predvienog broja nastavnih sedmica, produit e nastavu dok se ne ostvari godinji fond nastavnih
sati.

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Srednja kola koja ne ostvari predvieni godinji fond nastavnih sati, ne moe izdavati svjedodbe
o zavrenom razredu odnosno obrazovanju.
lan 30.
Obrazovno-odgojni rad ne smije se prekidati u toku polugodita odnosno kolske godine, izuzev
zbog elementarnih nepogoda, epidemije i drugih naroito opravdanih razloga, a po odluci
Ministarstva.
lan 31.
Ministarstvo moe odobriti, zavisno o klimatskim ili drugim uvjetima, produetak zimskog
odmora, a najdue za jednu sedmicu, s tim da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond
nastavnih sati predvien nastavnim planom.
Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za uenike srednjih kola na podruju
jedne opine mora biti istovremen, s izuzetkom vjerskih kola, shodno njihovom planu i programu.
lan 32.
Rad srednje kole u toku kolske godine utvruje se godinjim programom rada koji sadri oblik
i raspored obrazovno-odgojnog rada, njegov obim i sadraj, u skladu s metodologijom koju za svaki
tip srednje kole utvruje Pedagoki zavod.
Godinji program rada srednje kole donosi upravni odbor, na prijedlog nastavnikog vijea, do
30. septembra za tekuu kolsku godinu.
Srednja kola dostavlja godinji program rada osnivau, Ministarstvu i Pedagokom zavodu.
lan 33.
Izleti, strune posjete i ekskurzije, predvieni godinjim programom rada srednje kole, raunaju
se u radne dane.
Ekskurzije se organiziraju i izvode u skladu s naelima koja utvruje Pedagoki zavod, u skladu
s programom rada iz stava 1. ovoga lana.
lan 34.
U srednjoj koli organiziraju se slobodne aktivnosti uenika ukljuivanjem u razne oblike rada, a
zasnivaju se na dobrovoljnom izjanjavanju uenika.
Zadaci i programski sadraji slobodnih aktivnosti utvruju se godinjim programom rada i
pravilima srednje kole, u skladu s pedagokim standardima.
lan 35.
U srednjoj koli nije doputeno politiko djelovanje i organiziranje.
lan 36.

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Slobodne aktivnosti uenika ostvaruju se kroz drutava, sekcija, klubova, druina, grupa,
uenikih zadruga i druge oblika.
Ueniku zadrugu moe organizirati najmanje 30 uenika srednje kole.
Sredstva uenike zadruge i sredstva ostvarena praktinim radom uenika u kolskim radionicama
ne ulaze u ukupan prihod srednje kole.
lan 37.
Radi utvrivanja novih oblika i sadraja rada, Ministarstvo moe jednu ili vie srednjih kola
proglasiti eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu srednju kolu.
Za eksperimentalnu srednju kolu moe se donijeti odluka o odstepenu od odredaba ovoga zakona
u primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika nastavnim satima, nainu
ocjenjivanja znanja, organiziranja odjeljenja i primjene nastavnog plana i programa.
Osnivanje i rad eksperimentalne srednje kole i proglaenje postojeih kola eksperimentalnim,
ureuje se bliim propisom koji donosi Ministarstvo.
lan 38.
U srednjoj koli upotrebljavaju se kolski udbenici koje je odobrilo Ministarstvo.
kolskim udbenikom kao osnovnim nastavnim sredstvom podrazumijeva se i zbirka zadataka,
prirunik, radna sveska i druga literatura koja zamjenjuje udbenik ili je njegov sastavni dio, pisani u
skladu s koncepcijom udbenika.
lan 39.
Srednja kola ima pravila - statut koji donosi upravni odbor srednje kole.
Pravilima srednje kole, osim sadraja utvrenih zakonom, ureuju se i pitanja koja se odnose:

na utvrivanje vrste, oblika i organiziranja obrazovno-odgojnog rada,

na utvrivanje oblika i naina vanrednog obrazovanja uenika,
na uvjete konkursa za prijem nastavnika, strunih saradnika i saradnika,
na nain donoenja pravila o kunom redu,
na nain ostvarivanja saradnje s roditeljima odnosno starateljima uenika,
na nain organiziranja i izvoenja praktine nastave s proizvodnim radom, rada u kolskim
radionicama za praktinu nastavu, stjecanje i rasporeivanje sredstava,
na rad zajednice uenika kole,
na postupak i utvrivanje specifinih sadraja u okviru nastavnih planova i programa,
na organiziranje ferijalne prakse,
na organiziranje rada uenikih zadruga u koli te stjecanje i rasporeivanje sredstava,
na postupak strunog usavravanja nastavnika,
na vrednovanje rada nastavnika, ocjenjivanje i postupak izbora u zvanju,
na druga pitanja znaajna za rad kole.

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

lan 40.
U srednju kolu se mogu upisati uenici koji su s uspjehom zavrili redovno osnovno obrazovanje
i odgoj.
Upisuje se na osnovu opeg uspjeha uenika u etiri zavrna razreda osnovne kole, uspjeha iz
pojedinih nastavnih predmeta relevantnih za vrstu kole, koje utvruje Pedagoki zavod, i usmjerenja
datog na osnovu profesionalne orijentacije.
U specijalnu srednju strunu kolu mogu se upisati uenici na osnovu svjedodbe o zavrenoj
specijalnoj osnovnoj koli i preporuke strune slube profesionalne orijentacije.
lan 41.
Za upis u gimnaziju, umjetniku, tehniku i srodne kole moe se organizirati prijemni ispit, o
emu odluuje Ministarstvo.
Blie propise o sadraju i nainu polaganja prijemnog ispita donosi Ministarstvo.
lan 42.
Na zavretku srednjeg obrazovanja polae se matura, a u strunoj koli za III. i IV. stepen strune
spreme polae se zavrni ispit s praktinim radom.
Uvjete, nain i postupak polaganja prijemnog ispita, mature i zavrnog ispita u kolama koje
imaju status javne ustanove propisuje Ministarstvo.
lan 43.
Organizacija provjere znanja i sposobnosti uenika na prijemnom ispitu, polaganje mature i
polaganje zavrnog ispita u strunim kolama utvruje se pravilima kole.

Posebne odredbe

lan 44.
U gimnaziji se obrazuju redovni uenici po opeobrazovnim programima i programima prema
tipu gimnazije.
Nastavni plan i program se izvodi u etverogodinjem trajanju, ijim zavravanjem uenik stjee
srednju kolsku spremu.
Gimnazije su ope ili specijalizirane, to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i programa.
10

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

lan 45.
U tehnikoj i srodnoj koli obrazuju se redovni i vanredni uenici, u trajanju od etiri godine po
opeobrazovnom i strunom programu srednjeg obrazovanja.
Nastavnim planom i programom tehnike i srodne kole, za svaki tip kole utvruje se odnos
opeobrazovnog sadraja, struno-teorijskog i praktinog dijela nastave.
U tehnikoj i srodnoj koli stjeu se odgovarajua struna zvanja.
lan 46.
U strunoj koli obrazuju se redovni i vanredni uenici za odgovarajua zanimanja u trajanju od
jedne do etiri godine.
Nastavnim planom i programom utvruje se zanimanje i trajanje obrazovanja te odnos
opeobrazovnih, struno-teorijskih sadraja i sadraja praktine nastave.
lan 47.
U tehnikoj i srodnoj koli te strunoj koli mogu se obrazovati i vanredni uenici polaganjem
ispita, uz obavezu pohaanja instruktivne nastave najmanje 40 % od ukupnog fonda.
Vanredni uenik koji ne pohaa instruktivnu nastavu, ne moe polagati ispite.
Za vanredne uenike kola moe organizirati nastavu prilagoenu nastavnim planovima i
programima toga obrazovanja.
Polaganje ispita u srednjoj koli regulie se posebnim propisom koje donosi Ministarstvo.
lan 48.
Uenici strune kole, nakon zavrenog III. ili IV. stepena strune spreme, mogu se nadalje
obrazovati za sjecanje majstorskog ispita u odgovarajuoj strunoj koli koja ispunjava uvjete za
obrazovanje u skladu s ovim zakonom.
Program i uvjeti za majstorski ispit utvruju se odgovarajuim nastavnim planom i programom
koji donosi Ministarstvo.
lan 49.
U strunoj koli obrazuju se redovni uenici sa specijalnim potrebama po prilagoenim
programima za odgovarajua zanimanja I., II. i III. stepena strune spreme, po preporuci komisije za
kategorizaciju i slube za profesionalnu orijentaciju.
lan 50.

11

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Zavravanjem strune kole u najmanje trogodinjem trajanju, uenik sjee srednju strunu
spremu.
Zavravanjem strune kole u trajanju od jedne do dvije godine, uenik stjee niu strunu
spremu.
lan 51.
Praktina nastava u tehnikoj koli, srodnoj i strunoj koli izvodi se u skladu s nastavnim
planovima i programima u adekvatno opremljenim objektima za takav vid poslova - kolskim
radionicama, laboratorijima i kabinetima, preduzeima i drugim ustanovama i institucijama.
Nastavnim planom i programom tehnike i srodne kole, kao i strune kole moe se utvrditi
obaveza obavljanja ferijalne prakse uenika te program i vrijeme trajanja takve prakse.
Blii uvjeti izvoenja praktine nastave i ferijalne prakse reguliraju se ugovorom izmeu kole i
davaoca objekta.
lan 52.
U umjetnikoj koli obrazuju se redovni i vanredni uenici po, najmanje, etverogodinjem
nastavnom planu i programu, ijim zavravanjem uenik stjee srednju strunu spremu.
Vrsta umjetnike kole odreuje se prema vrsti nastavnog plana i programa.
lan 53.
U specijalnoj srednjoj strunoj koli obrazuju se uenici sa specijalnim potrebama koji nisu u
stanju savladati programske sadraje redovne srednje strune kole po posebno prilagoenom
programu za specijalno obrazovanje i odgoj.
U specijalnu srednju strunu kolu mogu se upisati uenici na osnovu svjedodbe o zavrenoj
specijalnoj osnovnoj koli i preporuke slube za profesionalnu orijentaciju, a dobna granica za upis
nije ista kao za uenike s normalnim psihofizikim razvojem.
lan 54.
U vjerskoj koli obrazuju se uenici po programu opeobrazovnih predmeta i posebnom programu
za struno obrazovanje vjerskih slubenika.

UENICI

lan 55.
Status uenika srednje kole stie se upisom.
Status redovnog uenika moe se stei samo u jednoj srednjoj koli.
12

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Uenici se u srednju kolu upisuju na osnovu konkursa koji se objavljuje preko sredstava javnog
informiranja, najmanje dva mjeseca prije poetka kolske godine.
Nain upisa u srednju kolu utvruje se pravilima srednje kole, u skladu s kriterijima propisanim
ovim zakonom.
lan 56.
Dravljani Bosne i Hercegovine koji su zavrili osnovno obrazovanje ili su se obrazovali u
drugom kantonu ili u inozemstvu, upisuju se i nastavljaju kolovanje, u principu, pod istim uvjetima
kao i uenici Kantona.
Uenici koji su se obrazovali u inozemstvu, mogu se uvjetno upisati u odgovarajuu srednju kolu
dok se ne izvri nostrifikacija, odnosno ekvivalencija njihovih svjedodbi, a najdue do zavretka
prvog polugodita tekue godine.
Upis uenika u srednju kolu iz stava 2. ovoga lana obavlja se u skladu s posebnim zakonom o
nostrifikaciji i ekvivalenciji steenih obrazovnih isprava koje obavlja Ministarstvo.
U svim spornim sluajevima upisa i nastavljanja obrazovanja odluuje Ministarstvo.
lan 57.
Uenik srednje kole moe se istovremeno upisati i polagati predmete drugog programa srednje
kole u istovrsnoj ili drugoj srednjoj koli, izuzev u gimnaziji i srednjoj vjerskoj koli te, kao vanredni
uenik, stei i drugo obrazovanje.
Izuzetno, umjetniku kolu mogu pohaati uenici koji redovno pohaaju i drugu srednju kolu.
Pravilima srednje kole utvruju se blii uvjeti stjecanja obrazovanja u smislu stava 1. ovoga
lana.
lan 58.
Status uenika srednje kole prestaje:

ispisivanjem iz srednje kole,

gubljenjem prava na daljnje redovno obrazovanje u toj koli,
iskljuivanjem iz srednje kole,
zavravanjem obrazovanja u srednjoj koli.

Postupak i uvjeti za utvrivanje naputanja srednje kole utvruju se pravilima srednje kole.
lan 59.
Redovan uenik koji s uspjehom ne zavri razred, ima pravo ponoviti ga.
Tokom redovnog obrazovanja uenik moe samo jednom ponavljati razred.
lan 60.

13

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Redovan uenik koji u toku obrazovanja zaostaje u savladavanju nastavnih sadraja ili ne zavri
razred, moe se preusmjeriti na obrazovanje za jednostavniji program.
lan 61.
Uenik se moe ispisati iz srednje kole:

ako iz objektivnih razloga mora prekinuti obrazovanje,

ako prelazi u drugu srednju kolu.

Uenik se moe ispisati i u drugim sluajevima, ali najkasnije dva mjeseca prije zavretka
obrazovanja.
Srednja kola ispisanim uenicima izdaje uvjerenje o postignutom uspjehu na posljednjoj
klasifikaciji.
lan 62.
Srednja kola moe uenicima koji su proglaeni vrhunskim sportistima ili nadarenim uenicima
s meunarodnog takmienja, odobriti odsustvovanje s nastave radi pripremanja i uea na
takmienju, u skladu s pravilima kole.
lan 63.
Srednja kola u toku obrazovanja sistemski prati razvoj uenika, njihove sklonosti i sposobnosti,
vrednuje rezultate njihova rada i usmjerava ih u skladu s programom profesionalne orijentacije za
izbor odgovarajueg obrazovanja.
lan 64.
Ocjenjivanje u srednjoj koli je javno i brojano.
Ocjena se ueniku mora javno saopiti i obrazloiti.
Brojane ocjene iz predmeta ili oblasti su:

odlian (5),
vrlo dobar (4),
dobar (3),
dovoljan (2) i
nedovoljan (1).

Ocjena nedovoljan (1) nije prolazna.

lan 65.
Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu zakljuenih ocjena na kraju oba polugodita, a za
uenike upuene na popravni ispit, poslije obavljenih ispita.
lan 66.

14

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Zakljunu ocjenu iz pojedinih nastavnih predmeta utvruje odjeljensko vijee na prijedlog

predmetnog nastavnika.
Uenik, njegov roditelj, odnosno staratelj imaju pravo prigovora na zakljunu ocjenu.
Prigovorom se moe zahtijevati izuzee predmetnog nastavnika u komisiji.
Prigovor se podnosi nastavnikom vijeu u roku tri dana od dana saopenja ocjena.
Nastavniko vijee duno je u roku tri dana donijeti odluku o prigovoru.
Ako nastavniko vijee usvoji prigovor, osnovat e komisiju koja e provjeriti znanje uenika u
roku dva dana.
Ocjena komisije je konana.
lan 67.
Opi uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih ocjena iz svih nastavnih predmeta.
Uenik je zavrio razred:

s odlinim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 4.50,

s vrlo dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 3.50,
s dobrim uspjehom ako je postigao prosjenu ocjenu najmanje 2.50,
s dovoljnim uspjehom ako je imao sve prolazne ocjene i prosjenu ocjenu od 2.00 do 2.50.
lan 68.

Uenik koji na kraju drugog polugodita, odnosno obrazovanja ima jednu ili dvije nedovoljne
ocjene, upuuje se na popravni ispit u augustovskom ispitnom roku.
Uenik koji ne polae popravni ispit, upuuje se da ponavlja razred.
lan 69.
U srednjoj koli ocjenjuje se i vladanje uenika.
Ocjene vladanja su: primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajue i loe.
Ocjenu vladanja utvruje odjeljensko vijee na prijedlog razrednika.
lan 70.
Uenik koji u toku obrazovanja pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh, moe bre
napredovati, odnosno zavriti dva razreda u toku jedne kolske godine.
Pravilima srednje kole utvruje se nain breg napredovanja, odnosno zavretka dvaju razreda u
toku jedne kolske godine.
lan 71.
15

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

O zavrenom razredu, odnosno obrazovanju, srednja kola izdaje svjedodbu.

Ueniku koji s uspjehom poloi maturalni, odnosno zavrni ispit srednje kole, izdaje se diploma
o zavrenoj srednjoj koli.
Svjedodba, odnosno diploma koju izdaje verifikovana srednja kola ima vanost javne isprave.
lan 72.
Na zahtjev uenika, njegovog roditelja, odnosno staratelja, srednja kola izdaje duplikat
svjedodbe, odnosno diplome, na osnovu podataka iz matine knjige.
lan 73.
Srednja kola vodi evidenciju i dokumentaciju o obrazovno-odgojnoj djelatnosti: matinu knjigu,
ljetopis, imenik uenika, dnevnik rada, registre i sl.
Podaci u matinoj knjizi i ljetopisu trajne su vrijednosti.
Blie propise o sadraju svjedodbe, diplome, ake knjiice i nainu voenja evidencije o
dokumentaciji u srednjoj koli donosi Ministarstvo.
lan 74.
Uenik moe polagati dopunski, popravni, razredni i maturalni, odnosno zavrni ispit.
Dopunski ispit moe se polagati iz odreenih predmeta ili oblasti u sluajevima promjene i
daljnjeg nastavka srednje kole te nakon provedenog postupka nostrifikacije.
Nastavniko vijee srednje kole utvruje obim polaganja dopunskih ispita.
Razredni ispit polau redovni uenici koji su iz opravdanih razloga ostali neocijenjeni na kraju
nastavne godine, odnosno obrazovanja ili vanredni uenici iz svih predmeta jednog razreda, odnosno
obrazovanja, po odgovarajuem nastavnom programu.
Razredni ispiti organiziraju se u sluajevima kada je uenik opravdano izostao s nastave vie od
jedne treine planiranih sati u drugom polugoditu.
U sluaju utvrenih nepravilnosti, nastavniko vijee e ponititi ispit.
Blie propise o organiziranju, nainu, vremenu i uvjetima polaganja ispita u srednjoj koli donosi
Ministarstvo.
lan 75.
Ueniku koji u toku etverogodinjeg obrazovanja i odgoja postigne odlian uspjeh iz svih
nastavnih predmeta i ima primjerno vladanje, moe se, osim svjedodbe o zavrenom IV razredu i
diplome o zavrenom obrazovanju, izdati posebna diploma u znak priznanja za postignute rezultate uenik generacije.
Obrazac posebne diplome iz stava 1. ovoga lana propisuje Ministarstvo.
16

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Ueniku koji postie dobre rezultate u obrazovno-odgojnom procesu i drugim aktivnostima u

srednjoj koli, mogu se dodjeljivati pohvale i nagrade, pod uvjetima i na nain utvren pravilima
srednje kole.
Uenici koji su postigli odlian uspjeh u svim razredima srednje etverogodinje kole,
osloboeni su polaganja mature ili zavrnog ispita.
lan 76.
Ueniku koji neredovno pohaa srednju kolu, nemarno se odnosi prema radu i uenju, raznim
aktivnostima u koli, ima nepravilan odnos prema drugim uenicima i nastavnicima te kolskoj
imovini, mogu se izrei odgojno-disciplinske mjere ako se moe oekivati da e se izricanjem mjera
ostvariti cilj odgoja.
Odgojno-disciplinske mjere mogu biti:

opomena,
ukor razrednika,
ukor odjeljenskog vijea,
ukor direktora,
ukor nastavnikog vijea,
iskljuenje iz srednje kole.

Ukor nastavnikog vijea i iskljuenje iz kole izrie nastavniko vijee, o emu se donosi
rjeenje.
Uenik odnosno njegov roditelj ili staratelj na odgojno-disciplinske mjere: ukor nastavnikog
vijea i iskljuenje iz kole, mogu podnijeti albu upravnom odboru kole.
lan 77.
Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje vladanja uenika.
Odgojno-disciplinska mjera vai za kolsku godinu za koju je izreena, a u toku kolske godine
moe ublaavati ili ukinuti.
lan 78.
Blie odredbe o povredama discipline, postupku za utvrivanje disciplinske odgovornosti
uenika, duini trajanja izreene odgojno- disciplinske mjere, njenom ublaavanju i ukidanju i
posljedinom odnosu na ocjenu za vladanje uenika, kao i o nadoknadi poinjene materijalne tete,
utvruju se pravilima kole.
lan 79.
Srednja kola je obavezna na poetku kolske godine, odnosno obrazovanja upoznati uenike s
njihovim pravima, odnosno dunostima i odgovornostima utvrenim ovim zakonom i pravilima
srednje kole.
lan 80.

17

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Srednja kola ima kolski parlament i vijee kole i roditelja.

kolski parlament ine predstavnici svih razreda srednje kole, a vijee kole i roditelja ini
jednak broj nastavnika, uenika i roditelja.
Blii propis o izboru, organizaciji, nadlenosti i djelokrugu rada kolskog parlamenta i vijea
roditelja i uenika utvrdit e se pravilima kole.

NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I SARADNICI

lan 81.
Programske sadraje opeobrazovnih predmeta mogu realizirati nastavnici koji su zavrili
odgovarajue fakultete na kojima se obrazuju nastavnici VII. stepena visoke strune spreme.
Struno-teorijsku i praktinu nastavu u srednjim kolama mogu izvoditi nastavnici koji su zavrili
odgovarajui fakultet VII. stepena visoke strune spreme i dopunsko psiholoko-pedagoko i
metodiko obrazovanje steeno na fakultetu koji obrazuje nastavnike.
Praktinu nastavu u srednjim kolama mogu izvoditi instruktori sa zavrenim najmanje V.
stepenom strune spreme, specijalisti s pet godina odgovarajueg radnog iskustva u struci.
lan 82.
Pedagoke, psiholoke, socijalno-zatitne, programerske, zdravstvene, bibliotekarske i druge
strune poslove obrazovno-odgojnog rada u srednjoj koli obavljaju struni saradnici sa zavrenim
odgovarajuim fakultetom VII. stepena strune spreme.
Organiziranje i realiziranje poslova strunog saradnika u srednjoj koli planira se i obavlja u
skladu s pedagokim standardima.
lan 83.
Nastavnici, struni saradnici i saradnici biraju se na osnovu konkursa.
Blie odredbe o uvjetima i postupku izbora nastavnika, strunih saradnika i saradnika sadre
pravila srednje kole.
lan 84.
Svi radnici srednje kole moraju obaviti ljekarski pregled do poetka nastave za tu kolsku godinu.
Osoba koja boluje od zarazne ili duevne bolesti ili je alkoholiar, ne moe raditi u srednjoj koli.
Ako se u toku kolske godine ustanovi da je nastavnik, struni saradnik i saradnik te drugi radnik
kole obolio od zarazne bolesti ili ima ozbiljne psihike poremeaje, bit e osloboen od izvoenja
nastave ili neposrednog kontakta s uenicima.
18

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Srednja kola je duna nastavnika iz stava 3. ovoga lana rasporediti na drugo odgovarajue radno
mjesto prema njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti i strunoj spremi.
Ako nastavnik odbije raspored, prestaje mu radni odnos.
lan 85.
Pravilima srednje kole utvruje se raspored radnog vremena nastavnika i strunih saradnika u
okviru 40-satne radne sedmice te koritenje dnevnog odmora u toku radnog dana, u skladu s
pedagokim standardima.
lan 86.
U okviru 40-satne radne sedmice nastavnici mogu imati najvie 25 nastavnih sati svih vrsta i
oblika neposrednog obrazovno-odgojnog rada koji se realiziraju u srednjoj koli, s tim da se norma
sati utvruje u skladu s pedagokim standardima.
Izuzetno, nastavnik moe najdue za jedno polugodite, pod uvjetima utvrenim pravilima kole,
imati i vie od 25, a maksimalno 35 nastavnih sati sedmino neposrednog obrazovno-odgojnog rada
s uenicima.
lan 87.
Nastavnici, struni saradnici i saradnici koriste godinji odmor, u pravilu, u toku ljetnog odmora.
Godinji odmor nastavnika, strunih saradnika i saradnika traje najmanje 30 radnih dana.
Nastavnici, struni saradnici i saradnici koji zbog bolovanja i drugih opravdanih razloga ne
iskoriste godinji odmor u toku ljetnog odmora, mogu ga koristiti do 30. juna naredne godine.
Duina koritenja godinjeg odmora nastavnika, strunih saradnika i saradnika, utvruje se
pravilima kole.
lan 88.
Nastavnici imaju pravo i dunost organizirati i obavljati neposredan obrazovno-odgojni rad,
pratiti, podsticati i pomagati razvoj uenika, struno se usavravati i izvravati druge zadatke utvrene
zakonom i pravilima kole.
lan 89.
Nastavnik, struni saradnik i saradnik koji prvi put zasniva radni odnos u srednjoj koli, obavezan
je, nakon isteka najmanje jedne, a najkasnije do dvije godine neposrednog obrazovno-odgojnog rada
u srednjoj koli, poloiti struni ispit za samostalno obavljanje obrazovno-odgojnog rada u srednjoj
koli.
Struni ispit se polae pred strunom komisijom koju imenuje Ministarstvo.
U strunu komisiju mogu se imenovati strune osobe Ministarstva, profesori odgovarajuih
fakulteta i struni savjetnici Pedagokog zavoda te istaknuti nastavnici iz kola.

19

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Program polaganja strunog ispita, sastav komisije pred kojom se polae struni ispit, nain
polaganja i izdavanje uvjernja o poloenom strunom ispitu, zatim oblici, nain i program strunog
usavravanja nastavnika, strunih saradnika i saradnika, kao i voenje evidencije o strunom
usavravanju blie se ureuju propisima koje donosi Ministarstvo.
lan 90.
Za samostalno obavljanje poslova i zadataka i osavremenjivanje obrazovno-odgojnog procesa u
srednjoj koli, nastavnici, struni saradnici i saradnici ocjenjuju se jedanput u dvije godine.
Rezultati ocjenjivanja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u srednjoj koli
omoguavaju stjecanje zvanja pod odgovarajuim uvjetima.
Postupak ocjenjivanja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u srednjoj koli, ocjene
rada, stjecanje zvanja na osnovu ocjenjivanja i voenja dokumentacije o njihovom radu, blie se
ureuju propisima koje donosi Ministarstvo.
lan 91.
Nastavnik koji za svoj rad bude dva puta ocijenjen nezadovoljavajuom ocjenom, gubi pravo na
daljnji rad u nastavi.
lan 92.
Izuzetno, nastavnik moe izgubiti pravo na daljnji rad u nastavi ako nadleni organ srednje kole,
Pedagoki zavod koji obavlja struni nadzor ili prosvjetna inspekcija utvrdi da nastavnik ne obavlja
svoje dunosti u skladu s ovim zakonom, drugim propisima i pravilima srednje kole.
lan 93.
U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredan obrazovno-odgojni rad, srednja kola
e takvog nastavnika rasporediti na druge poslove, odnosno radne zadatke koji odgovaraju njegovoj
strunoj spremi.
Ako nastavnik odbije ovakav raspored, moe mu prestati radni odnos u koli.
Ako nastavnik, kome je prestalo pravo da izvodi nastavu, ne bude rasporeen na druge poslove
odnosno radne zadatke, ostaje u koli dok ne zasnuje radni odnos u drugoj ustanovi ili dok mu ne
prestane radni odnos po drugom osnovu, ali najdue jednu godinu od dana prestanka prava na
izvoenje nastave, nakon ega mu prestaje radni odnos u koli.
Za vrijeme dok se nalazi u koli, nastavniku pripadaju sva prava iz radnoga odnosa.
Pravilima srednje kole utvruju se blie odredbe o postupku provoenja ovoga lana Zakona.
lan 94.
Nastavniku prestaje radni odnos na kraju kolske godine u kojoj je ispunio uvjete za prestanak
radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu i drugim propisima o statusnim pravima radnika iz radnog
odnosa.

20

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com
lan 95.

Za nastavnika i strunog saradnika ne moe biti izabrana osoba koja je pravosnano osuena za
krivino djelo koje ga ini nedostojnim za obavljanje toga poziva.
Nedostojnost za obavljanje poziva iz prethodnoga stava ovoga lana u svakom pojedinanom
sluaju procjenjuje upravni odbor kole.

NADZOR

lan 96.
Nadzor nad provoenjem ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu njega obavlja
Ministarstvo.
Inspekcijski nadzor provode prosvjetni inspektori u skladu s posebnim zakonom.
Struno-pedagoki nadzor obavljat e se u skladu s posebnim propisima koje donosi Ministarstvo.
lan 97.
Struni nadzor obavlja se najmanje jedanput u dvije godine.
Struni nadzor obuhvata:

praenje primjene i realizacije nastavnog plana i programa, odnosno ciljeva i zadataka,

sadraja i obima, oblika, metoda i postupaka odgojno-obrazovnog rada,
praenje i ocjenjivanje rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika u nastavi, rada direktora
i pomonika direktora,
praenje strune pomoi u planiranju, programiranju i organiziranju obrazovno-odgojnog
rada, ocjenjivanje i napredovanje uenika, a posebno nadarenih uenika.

Srednja kola je obavezna omoguiti nesmetano obavljanje strunog i inspekcijskog nadzora te

uvid u dokumentaciju i evidenciju koju vodi.
lan 98.
O obavljanjem strunom nadzoru podnosi se izvjetaj nastavnikom vijeu i upravnom odboru
srednje kole, te Ministarstvu.
Na osnovu izvjetaja o strunom nadzoru, nastavniko vijee srednje kole donosi ocjenu rada i
napredovanja nastavnika, strunog saradnika i saradnika.
Blie odredbe o obavljanju strunog nadzora donosi Ministarstvo.
Do osnivanja kantonalnog Pedagokog zavoda, korist e se usluge Pedagokog zavoda Sarajevo
i Zavoda za kolstvo Mostar.
21

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

UPRAVLJANJE SREDNJOM KOLOM

lan 99.
Srednjom kolom upravlja upravni odbor koji ima est lanova, od ega etiri iz reda osnivaa,
jedan iz reda zaposlenih nastavnika i strunih saradnika i jedan iz reda roditelja, odnosno staratelja
uenika.
lanove upravnog odbora srednje kole imenuje i razrjeava osniva.
Ako je osniva srednje kole Skuptina Kantona, lanove upravnog odbora srednje kole imenuje
i razrjeava, u ime osnivaa, Vlada Kantona.
lanovi upravnog odbora srednje kole imenuju se na period od etiri godine.
Po isteku perioda iz prethodnoga stava, ista osoba moe biti ponovo imenovana za lana upravnog
odbora.
Direktor i pomonik direktora srednje kole ne mogu biti imenovani za lana upravnog odbora.
lan 100.
Upravni odbor srednje kole, osim poslova utvrenih zakonom, obavlja i sljedee poslove:

bira nastavnike,
odluuje o prestanku prava nastavnika, strunih saradnika i saradnika na daljnji obrazovnoodgojni rad,
razmatra plan upisa uenika,
odluuje o prigovoru roditelja, odnosno staratelja uenika na rad nastavnika i strunih
saradnika,
odluuje o albama roditelja, odnosno staratelja uenika na odgojno-disciplinsku mjeru,
odluuje, na prijedlog nastavnikog vijea ili direktora, o prigovoru nastavnika, strunog
saradnika i saradnika, izjavljenom na ocjenu o radu,
imenuje i razrjeava direktora kole,
usvaja pravila srednje kole,
usmjerava, nadzire i ocjenjuje rad direktora,
donosi financijski plan i usvaja godinji obraun,
usvaja izvjetaj o finansijskom poslovanju,
donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji i druge ope akte srednje kole,
odluuje o prigovoru radnika na rjeenje o pravima i obavezama iz radnog odnosa,
rjeava pitanja odnosa sa osnivaem,
odgovara osnivau za rezultat rada srednje kole,
podnosi osnivau, najmanje jedanput godinje, izvjetaje o finansijskom poslovanju,
obavlja i druge poslove u skladu s pravilima srednje kole.
lan 101.
22

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

Srednjom kolom rukovodi direktor koji se imenuje na razdoblje od etiri godine.

Za direktora srednje kole moe biti imenovana osoba koja, osim opih uvjeta, ispunjava i uvjete
za nastavnika ili pedagoga u toj vrsti odgojno-obrazovne ustanove i ima najmanje pet godina radnog
iskustva na odgojno- obrazovnim poslovima.
lan 102.
Direktora kole imenuje upravni odbor srednje kole, na osnovu provedenog konkursa, uz
prethodnu saglasnost osnivaa i Ministarstva.
Prethodnu saglasnost za imenovanje direktora srednje kole iji je osniva Skuptina Kantona,
daje Ministarstvo.
Ako direktor nije imenovan, upravni odbor e, bez konkursa, imenovati vrioca dunosti direktora
iz reda nastavnika i strunih saradnika u srednjoj koli.
Vrilac dunosti direktora ima sva prava i dunosti direktora.
Vrilac dunosti direktora rukovodi srednjom kolom do imenovanja direktora, a najdue est
mjeseci od dana njegovoga imenovanja.
lan 103.
Direktor srednje kole obavlja sljedee poslove:

rukovodi radom kole,

zastupa i predstavlja kolu prema treim osobama i odgovara za zakonitost rada srednje kole,
predlae program obrazovno-odgojnog rada i aktivnosti za njegovo unapreivanje u okviru
godinjeg programa rada i poduzima odgovarajue mjere za njegovu realizaciju,
odluuje o rasporeivanju nastavnika i radnika srednje kole na odreene poslove i zadatke i
vri njihovo ocjenjivanje u skladu s rezultatima njihova rada,
podnosi izvjetaj o uspjehu i postignutim rezultatima obrazovno-odgojnog rada upravnom
odboru kole, osnivau i (Pedagokom zavodu) i Ministarstvu,
odgovara upravnom odboru za rezultate rada srednje kole,
izvrava odluke strunog organa i organa upravljanja,
predlae unutranju organizaciju i sistematizaciju poslova i zadataka u srednjoj koli,
odluuje o pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa u srednjoj koli,
podnosi upravnom odboru izvjetaj o finansijskom poslovanju,
obavlja druge poslove u skladu s pravilima srednje kole.
lan 104.

Upravni odbor moe razrijeiti direktora i prije isteka vremena na koje je imenovan:

na lini zahtjev,
ako su zbog provoenja akta ili odluke koju je donio nastale vee tete za ustanovu ili radnike
zaposlene u ustanovi,
ako upravni odbor ne prihvati izvjetaj o radu kole,
ako je rad direktora u struno-pedagokom nadzoru ocijenjen nezadovoljavajuim, ili po
prijedlogu Ministarstva, a na osnovu nalaza prosvjetne inspekcije.
23

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

U sluajevima iz alineja 2., 3. i 4., razrjeenje direktora moe od upravnog odbora zahtijevati
osniva i Ministarstvo.
Ako upravni odbor ne obavi predloeno razrjeenje direktora u roku dva mjeseca od dana prijema
prijedloga Ministarstva, Ministarstvo e samo obaviti razrjeenje i istovremeno imenovati vritelja
dunosti direktora srednje kole, a najdue na period od 6 mjeseci.
lan 105.
Srednja kola moe na poslovima rukovoenja opim aktom utvrditi poslove pomonika
direktora, u skladu s pedagokim standardima.
Imenovanje pomonika direktora vri upravni odbor srednje kole, na prijedlog direktora, iz reda
nastavnika kole.
Postupak izbora pomonika direktora te ovlatenja i dunosti utvruju se pravilima kole.
lan 106.
Srednja kola ima sekretara.
Za sekretara moe biti izabrana osoba koja osim opih uvjeta ima najmanje viu kolsku spremu.
Prioritet pri izboru imaju osobe pravne struke.

STRUNI ORGANI SREDNJE KOLE

lan 107.
U srednjoj koli djeluju struni organi:

nastavniko vijee, koje ine nastavnici i struni saradnici,

odjeljensko vijee,
struni aktiv nastavnika odreenih nastavnih oblasti.
lan 108.

Nastavniko vijee je struni organ, a obavlja sljedee poslove i zadatke:

stara se o organiziranju obrazovno-odgojnog rada u koli i preduzima mjere za unapreivanje

tog rada,
analizira uspjeh uenika i rad razrednih, odnosno odjeljenskih vijea,
na prijedlog direktora odreuje razrednike,
bira oblike nastave i, saglasno tome, rasporeuje uenike po odjeljenjima i obavllja podjelu
predmeta na nastavnike, odnosno utvruje organizaciju nastave u 40-satnoj radnoj sedmici,
odobrava uenicima zavravanje dvaju razreda u toku jedne kolske godine,
prati ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzima mjere za njegovo izvrenje,
24

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

osigurava nabavku strunih asopisa i druge strune literature,

utvruje prijedlog i razmatra izvrenje godinjeg programa rada srednje kole, rada strunih
organa, tijela i komisija,
utvruje program i prati realizaciju strunog usavravanja nastavnika, strunih saradnika i
saradnika,
analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika te predlae ocjenu o njihovu radu i
unapreivanju,
vodi brigu o profesionalnoj orijentaciji uenika,
imenuje komisiju za polaganje ispita,
odobrava i organizira polaganje prijemnih ispita, mature odnosno, zavrnog ispita koji se
obavlja u koli, u skladu s ovim zakonom te razmatra i usvaja izvjetaje o ispitima,
donosi odluku o ponitenju ispita,
stara se o zajednici uenika kole,
razmata izvjetaje o zavrenom strunom nadzoru, po potrebi inspekcijskom pregledu,
preduzima odgovarajue mjere i vodi brigu o izvrenju tih mjera,
obavlja i druge poslove predviene zakonom i pravilima srednje kole.

Radom nastavnikog vijea rukovodi direktor srednje kole ili struna osoba koju on odredi ako
opim aktom srednje kole nije drugaije utvreno.
lan 109.
Odjeljensko vijee obavlja sljedee poslove i zadatke:

analizira uspjeh uenika i rad nastavnika u odjenjenju,

neposredno radi na profesionalnoj orijentaciji uenika,
predlae oblike nastave koji e se primjenjivati u odjeljenjima u cjelini i za pojedine grupe
uenika, ili uenika pojedinano,
usklauje rad nastavnika u obrazovno-odgojnom procesu,
utvruje zakljune ocjene,
analizira rad nastavnika, strunih saradnika i saradnika te predlae mjere za unapreivanje
obrazovno-odgojnog rada u odjeljenju,
obavlja i druge poslove utvrene zakonom i pravilima srednje kole.

UENIKI DOMOVI

lan 110.
Odredbe ovoga zakona o statusu, osnivanju, radu i prestanku rada, posebnom drutvenom
interesu, javnosti rada, godinjem programu rada i izvjetaju, nadzoru nad radom, o upisu, pravima i
obavezama uenika, o izboru, ocjenjivanju i napredovanju odgajatelja, strunih saradnika i saradnika,
organu rukovoenja, organu upravljanja te voenju dokumentacije i evidencije, odnose se i na
uenike domove u kojima se osigurava odgoj i obrazovanje, zdravstvena zatita, smjetaj i ishrana,
kulturna djelatnost, fizika rekreacija i zadovoljavanje drugih potreba uenika srednjih kola.

25

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

KAZNENE ODREDBE

lan 111.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj srednja kola:
1. ako otpone s radom prije nego to ispuni uvjete za rad (lanci 12. i 13. ovoga zakona),
2. ako izda svjedodbu ili drugu javnu ispravu o zavrenom razredu, odnosno obrazovanju prije
upisa u Registar srednjih kola (lan 14. ovoga zakona),
3. ako bez odobrenja Ministarstva prekine nastavu (lan 30. ovoga zakona),
4. ako organizira rad specijalnog odjeljenja ili odjeljenja muzike kole i pone s radom prije
nego to ispuni uvjete za rad (lan 15. ovoga zakona),
5. ako ne upotrebljava kolske udbenike u skladu s lanom 38. ovoga zakona,
6. ako obavi dopunske, popravne razredne i maturske ispite suprotno propisu donesenom na
osnovu lana 74. ovoga zakona.
Za prekraj iz prethodnoga stava kaznit e se i odgovorno lice novanom kaznom u iznosu od
200,00 do 500,00 KM.
lan 112.
Novanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.000,00 KM kaznit e se za prekraj srednja kola:
1. ako uenici u toku dana, odnosno sedmice imaju vei broj od broja nastavnih sati utvrenih
lanom 28. ovoga zakona,
2. ako ne realizira godinji fond nastavnih sati predvien nastavnim planom i programom (lan
29. ovoga zakona),
3. ako ne donese godinji program rada za tekuu kolsku godinu (lan 32. ovoga zakona),
4. ako organizira eksperimentalnu nastavu suprotno lanu 37. ovoga zakona,
5. ako obavlja vrednovanje rada, sistemsko praenje razvoja uenika i usmjerava uenike
suprotno lanovima: 64., 65., 66., 67., 68., i 69. ovoga zakona,
6. ako ne vodi propisanu dokumentaciju obrazovno-odgojne djelatnosti u skladu s lanom 73.
ovoga zakona,
7. ako ne obavi ljekarski pregled radnika srednje kole u skladu s lanom 84. ovoga zakona.
Za prekraj iz prethodnoga stava kaznit e se i odgovorna osoba u srednjoj koli novanom
kaznom u iznosu od 200,00 do 500,00 KM.

PRIJELAZNE ODREDBE

lan 113.
Sve srednje kole dune su ispuniti uvjete iz lanova 12. i 13. ovoga zakona i, u skladu s lanom
26

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

14. ovoga zakona, upisati se u Registar srednjih kola do kraja 2001. godine.
lan 114.
Postojee srednje kole koje osiguravaju uvjete za realiziranje nastavnog plana i programa srednje
kole, mogu upisati uenike u I. razred po odredbama ovoga zakona od kolske 2001./2002. godine.
Postojee srednje kole dune su uskladiti svoju organizaciju, djelatnost i pravila s odredbama
ovoga zakona do kraja 2001. godine.
kole iz prethodnoga stava dune su obaviti izbor upravnih odbora i direktora prema odredbama
ovoga zakona u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga zakona.
lan 115.
Skuptina Kantona donijet e dugoroni plan, predvien lanom 8. ovoga zakona, u roku od jedne
godine od stupanja na snagu ovoga zakona.
lan 116.
Skuptina Kantona preuzima prava i obaveze osnivaa prema postojeim srednjim kolama
osnovnim po ranijim propisima.
lan 117.
Ministarstvo e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, donijeti blie
propise:

postupku utvrivanja uvjeta, sadraja i nainu voenja Registra srednjih kola,

osnivanju i radu eksperimentalnih kola,
sadraju i nainu polaganja prijemnih ispita i mature u gimnaziji, srednjoj tehnikoj i srednjoj
srodnoj koli te sadraju i nainu polaganja zavrnog ispita u srednjim strunim kolama,
participaciji trokova obrazovanja u srednjim kolama i uenikim domovima,
sadraju svjedodbe, odnosno diplome, ake knjiice, indeksa i naina voenja evidencije o
strunom usavravanju nastavnika, strunih saradnika i saradnika u srednjoj koli,
postupku ocjenjivanja rada nastavnika, strunih saradnika i saradnika, ocjenama, stjecanju
zvanja na osnovu ocjenjivanja i voenju dokumentacije o njihovu radu,
obavljanju strunog nadzora,
radu uenikog doma.

lan 118.
Ministarstvo e donijeti:
1. nastavne planove i programe za sve vrste kola, predviene ovim zakonom,
2. pedagoke standarde za sve vrste srednjih kola,
3. normative kolskog prostora, opreme i nastavnih sredstava za: gimnazije, umjetnike kole,
vjerske kole, tehnike i srodne kole, strune kole i specijalnu srednju kolu,
4. normativ higijensko-tehnikih uvjeta za rad uenikih domova.
27

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com
lan 119.

Sredstva za zadovoljavanje potreba i interesa Kantona u srednjem obrazovanju osiguravaju se u

kantonalnom budetu.
Sredstva za rad kola osigurava osniva.
Sredstva za rad srednjih kola kojima je osniva Skuptina Kantona osiguravaju se u kantonalnom
budetu.
Srednje kole kojima Kanton nije osniva, mogu biti sufinancirane i sredstvima kantonalnog
budeta ukoliko su njihovi programi od interesa za Kanton.
lan 120.
Srednja kola moe sticati sredstva i od participacije uenika, prodajom usluga i robe na tritu,
od najamnina, donacija, poklona i drugih izvora u skladu sa zakonom.
lan 121.
Za nastavnike i strune saradnike koji nemaju propisanu strunu spremu u skladu s ovim
zakonom, kola je duna drati stalno otvoren konkurs za popunu tih radnih mjesta licima koja
ispunjavaju zakonom propisane uvjete.
lan 122.
Osobe koje nisu stekle potrebno pedagoko-psiholoko obrazovanje u skladu s ranijm propisima,
a u radnom odnosu su u srednjoj koli, dune su ga stei u roku godinu dana od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
Ukoliko osobe iz stava 1. ovoga lana u propisanom roku ne steknu potrebno obrazovanje, ne
mogu nadalje obavljati odgojno-obrazovni rad u srednjoj koli.
lan 123.
Uenici koji su prije stupanja na snagu ovoga zakona upisali odreeni program srednjokolskog
obrazovanja, imaju pravo zavriti obrazovanje u skladu s upisanim programom ili nastaviti
obrazovanje u skladu s programom srednje kole utvrenom odredbama ovoga zakona, uz obvezu
polaganja razlikovnih ili dopunskih ispita.

lan 124.
Osobama koja su do 30. juna 1992. godine stekle svjedodbe ili druge obrazovne isprave
srednjokolskog obrazovanja, ukljuujui vojne i vjerske kole na podruju republika bive
Jugoslavije, priznaje se struna sprema.
lan 125.
Ako je postupak osnivanja srednje kole bio u toku na dan stupanja na snagu ovoga zakona,
28

SM Zijah Dizdarevi Fojnica

http://www.smsfojnica.com

okonat e se u skladu s odredbama ovoga zakona.

lan 126.
Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaju se primjenjivati svi raniji propisi o kolovanju u
srednjim kolama na podruju Srednjobosanskom kantona.
lan 127.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama
Srednjobosanskog kantona.

29