Matini broj:01353047

JIB: 4400974490008
PIB: 400974490008

Privredno drutvo sa ogranienom odgovornou

78 000 Banja Luka, Jovana Du i a 74
Registrovano kod Okrunog privrednog suda Banja Luka
Registarski broj: 057-0-Reg-11-000793
Upisani i uplaeni kapital: 2500 KM
Tel. +387 51 302 593, Fax. +387 51 316 542

562-100-80000176-33
Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. B.Luka
552-000-0 0 005669-31

.r.: NLB Razvojna banka

a.d. B.Luka

e-mail: birokont@blic.net
web: http:birokont.com

UPOREDNI PRIKAZ KLJUNIH ODREDBI NOVOG ZAKONA O RADU

(RADNA VERZIJA)
NOVI ZAKON O RADU REPUBLIKE
SRPSKE

PRETHODNI ZAKON O RADU

REPUBLIKE SRPSKE

lan 33.
(1)Ugovor o radu, u pravilu se zakljuuje na
neodreeno vrijeme, a pod uslovima predvienim
lanom 39.ovog zakona moe se zakljuiti i na
odreeno vrijeme.
(2)Ugovor o radu u kome nije naznaeno vrijeme
trajanja ili osnov za zakljuenje ugovora na odreeno
vrijeme iz lana 39.st.1 i 4. smatra se ugovorom o radu
na neodreeno vrijeme.

lan 15.
Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno ili
na odreeno vrijeme.

lan 39.
(1)U cilju zasnivanja radnog odnosa ije je trajanje
unaprijed odreeno objektivnim razlozima koji su
opravdani rokom, izvrenjem tano odreenog posla
ili nastupanjem unaprijed odreenog dogaaja,
poslodavac i radnik mogu zakljuiti ugovor o radu na
odreeno vrijeme.
(2)Poslodavac i radnik mogu zakljuiti jedan ili vie
ugovora o radu iz stava 1. ovog lana za period koji sa
prekidima ili bez prekida ne moe biti dui od ukupno
24 mjeseca.
(3)Prekid krai od 30 dana ne smatra se prekidom
perioda iz stava 2. ovog lana.
(4)Izuzetno od stava 2.ovog lana, ugovor o radu na
odreeno vrijeme moe da se zakljui na period
dui od 24 mjeseca:
1)ako je potrebno zbog zamjene privremeno odsutnog
radnika, do njegovog povratka
2)za rad na projektu ije je trajanje unaprijed
odreeno, do zavretka projekta, a najdue 60
mjeseci
3)sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od
uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju
nedostaje do 5 godina, najdue do ispunjenja
uslova, u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
(5)Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme

lan 16.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se
zakljuiti na dui period od dvije godine.

Ugovor o radu u kome nije naznaeno vrijeme

trajanja, smatrae se ugovorom o radu na neodreeno
vrijeme.

Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe se zakljuiti

u sljedeim sluajevima:
-izvravanja posla koji traje do 6 mjeseci
-privremenog poveanja obima posla
-zamjene odsutnog radnika do godinu dana
-obavljanja posla ije je trajanje unaprijed odreeno
prirodom i vrstom posla.
Ugovor o radu zakljuen suprotno odredbi stava
2.ovog lana smatra se ugovorom o radu na
neodreeno vrijeme.
Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na
odreeno vrijeme prestaje istekom roka odreenog tim
ugovorom, ako se radnik i poslodavac drugaije ne
sporazumiju.

zakljuen suprotno odredbama ovog zakona ili ako

radnik ostane da radi kod poslodavca najmanje 5
radnih dana po isteku vremena za koje je ugovor
zakljuen, smatra se da je radni odnos zasnovan na
neodreeno vrijeme.
(6)Radni odnos zasnovan na odreeno vrijeme prestaje
istekom roka odreenog ugovorom.
lan 41.
Radni odnos moe da se zasnuje i za rad sa nepunim
radnim vremenom, ne neodreeno ili odreeno
vrijeme, ali ne krae od punog sedminog radnog
vremena, osim ako posebnim propisom nije drugaije
propisano.

Puno radno vrijeme radnika

lan 57.
(1)Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 asova
sedmino.
(2)Optim aktom moe da se utvrdi radno vrijeme
krae od 40 asova sedmino, ali ne krae od 36
asova sedmino.
(3)Radnik koji radi u skladu sa stavom 2.ovog
lana ostvaruje sva prava iz radnog odnosa kao da
radi sa punim radnim vremenom.
(4)Radnik moe da zakljui ugovor sa punim radnim
vremenom samo sa jednim poslodavcem.

Prekovremeni rad
lan 61.
(1)Prekovremeni rad iz lana 60.ovog zakona ne moe
trajati vie od 10 asova sedmino, niti due od etiri
asa dnevno.
(2)Radnik u toku kalendarske godine ne moe
raditi prekovremeno vie od 180 asova.
(3)Izuzetno od stava 2.ovog lana kolektivnim
ugovorom se moe utvrditi maksimalno trajanje
prekovremenog rada od 230 asova godinje.
Dnevni odmor u toku rada (pauza)
lan 75.
(1)Radnik koji radi sa punim radnim vremenom, ili
najmanje 6 asova dnevno, ima pravo na odmor u toku
radnog vremena u trajanju od 30 minuta, a koji ne
moe biti u prva dva ili posljednja dva sata radnog
vremena.
(2)Radnik koji radi due od etiri asa, a krae od
est asova dnevno ima pravo na odmor u toku
rada u trajanju od najmanje 15 minuta.
(3)Radnik koji radi due od punog radnog
vremena, a najmanje 10 asova dnevno, pored

lan 42.
Poslodavac moe sa radnikom zakljuiti ugovor o radu
sa nepunim radnim vremenom.
Radnim moe zakljuiti ugovor o radu sa nepunim
radnim vremenom sa vie poslodavaca i da na taj
nain ostvaruje puno radno vrijeme.
Za rad sa nepunim radnim vremenom radnik ostvaruje
platu i druga prava iz radnog odnosa srazmjerno
radnom vremenu odreenom ugovorom o radu.
lan 40.
Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 asova
sedmino.
Radnik moe zakljuiti ugovor sa punim radnim
vremenom samo sa jednim poslodavcem.
Poslodavac je duan da izvri raspored radnog
vremena radnika najmanje za 30 narednih dana i da to
oglasi na nain koji je pristupaan svim radnicima, kao
i da vodi dnevnu evudenciju o prisutnosti radnika na
radu.
Ako je kod poslodavca rad organizovan u smjenama,
zamjena smjena vri se u rokovima i na nain odreen
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
lan 44.
Prekovremeni rad iz lana 43.ovog zakona ne moe
trajati vie od 10 asova sedmino. Izuzetno, radnik
moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi
prekovremeno jo najvie do 10 asova sedmino.
Radnik u toku kalendarske godine ne moe raditi
prekovremeno vie od 150 asova.

lan 54.
Radnik koji radi sa punim radnim vremenom ima
pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od
30 minuta.
Raspored korienja ovog odmora vri poslodavac.
Izuzetno od stava 1.ovog lana, poslodavac moe
radnicima, ija priroda posla to omoguava, odobriti
da na kraju radne sedmice koriste jo jedan as
dnevnog odmora u toku radnog vremena.
Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena
uraunava se u puno radno vrijeme radnika.

odmora iz stava (1) ovog lana ima pravo na

dodatni odmor u toku rada u trajanju od najmanje
15 minuta.
(4)Vrijeme odmora iz st.1.do 3 ovog lana uraunava
se u radno vrijeme.
Godinji odmor
lan 80.
(1)U svakoj kalendarskoj godini radnik ima pravo na
godinji odmor u trajanju utvrenim optim aktom i
ugovorom o radu, najmanje etiri radne sedmice,
odnosno najmanje 20 radnih dana.
(2)Godinji odmor iz stava (1)ovog lana uveava se
po osnovu radnog staa i u drugim osnovima u skladu
sa kolektivnim ugovorom..
(3)Radnik koji radi na poslovima sa posebnim
uslovima rada ima pravo na godinji odmor u trajanju
od najmanje 30 radnih dana, koji se uveava u skladu
sa stavom 2.ovog lana.

lan 57.
Radnik koji ima najmanje est mjeseci neprekidnog
rada, ima pravo na godinji odmor u trajanju od
najmanje 18 radnih dana, a maloljetni radnik u trajanju
od najmanje 24 radna dana.
Nee se smatrati prekidom rada odsustvovanja s rada
za koja je radnik, u skladu sa zakonom, kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu ostvario naknadu
plate.
Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima
ima pravo na godinji odmor najmanje u trajanju od 30
radnih dana.

lan 81.
Radnik ima pravo na jedan dan odmora za svaki
mjesec dana rada u kalendarskoj godini:
a)ako u kalendarskoj godini u kojoj prvi put zasniva
radni odnos nema est mjeseci neprekidnog rada
b)ako u kalendarskoj godini nije stekao pravo na
godinji odmor zbog prekida rada (dueg od 30 radnih
dana).

lan 58.
Radnik koji nema najmnaje est mjeseci neprekidnog
rada, ima pravo na godinji odmor u trajanju od
najmanje jedan dan za svaki navreni mjesec rada.

Minuli rad
lan 124.
(1)Plata iz lana 123.ovog zakona uveava se 0,3%
za svaku godinu radnog staa, ukoliko drugim
zakonom, kolektivnim aktom ili ugovorom o radu nije
drugaije odreeno.
lan 175.
Radni odnos prestaje:
1)istekom roka na koji je zasnovan
2)kad radnik navri 65 godina ivota i najmanje 15
godina staa osiguranja
3)sporazumom izmeu radnika i poslodavca
4)otkazom ugovora o radu od strane radnika ili
poslodavca
5)odlukom nadlenog suda
6)Na zahtjev roditelja ili staratelja radnika mlaeg
od 18 godina ivota
7)smru radnika
8)u drugim sluajevima utvrenim zakonom
lan 176.
Radniku prestaje radni odnos nezavisno od njegove
volje i volje poslodavca:
1)ako je dolo do gubitka radne sposobnosti
2)ako je radnik osuen na bezuslovnu kaznu zatvora

lan 27.
(2) Sastavni dio osnovne plate je uveanje po osnovu
ukupnog radnog staa radnika, koji iznosi najmanje
0,5% ya svaku godinu radnog staa.

lan 125.
Ugovor o radu prestaje da vai:
1.smru radnika
2.sporazumom poslodavca i radnika
3.otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika
4.kad radnik navri 40 godina penzijskog staa ili 65
godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja
5.sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnanog
rjeenja o potpunom gubitku radne sposobnosti
radnika
6.istekom roka vaenja ugovora o radu na odreeno
vrijeme
7.ako radnik bude osuen ........
8.na osnovu odluke nadlenog suda
9.sa danom prestanka rada poslodavca

ili na mjeru bezbijednosti, vaspitnu ili zatitnu mjeru u

trajanju duem od est mjeseci, sa danom poetka
izvrenja kazne odnosno mjere
3)U sluaju prestanka rada poslodavca
Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca
lan 179.
Poslodavac moe da radniku otkae ugovor o radu ako
postoji opravdan razlog i to:
1)ako ne ostvaruje rezultate rade ili nema potrebna
znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima
radi
2)ako je pravosnano osuen za krivino dijelo na
radu ili u vezi sa radom
3)ako usljed tehnolokih, ekonomskih ili
organizacionih promjena prestane potreba za
obavljanjem odreenog posla ili doe do smanjenja
obima posla , a poslodavac ne moe radniku
obezbijediti drugi posao
4)ako odbije zakljuenje aneksa ugovora u smislu
lana 170.stav 1 t.1) (premjetanje na drugo radno
mjesto)
5)ako se ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 5
dana od dana isteka mirovanja radnog odnosa (vrenje
javne funkcije) odnosno neplaenog odsustva.
Poslodavac moe da otkae ugovor o radu radniku koji
svojom krivicom uini teu povredu radne obaveze i
to:
1)odbije da izvrava svoje radne obaveze odreene
ugovorom o radu
2)izvri krau, namjerno unitenje, oteenje ili
nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca, kao i
nanoenje tete treim licima koju je poslodavac
duan nadoknaditi
3)zloupotrijebi poloaj sa materijalnim i drugim
tetnim posljedicama
4)oda poslovne ili slubene tajne
5)namjerno onemoguava ili ometa druge radnike da
izvravaju svoje radne obaveze, ime se remeti proces
rada kod poslodavca
6)nasilniki se ponaa prema poslodavcu, drugim
radnicima i treim licima
7)neopravdano izostane s posla u trajanju od 3dana u
kalendarskoj godini
8)ako je dao netane podatke koji su bili odluujui za
zasnivanje radnog odnosa
9)izvri nasilje na osnovu pola, diskriminaciju,
uznemiravanje i seksualno uznemiravanje drugih
radnika i mobing
10)ako uini drugu teu povredu radne obaveze
utvrenu kolektivnim ugovorom
Poslodavac moe da otkae ugovor o radu radniku koji
ne potuje radnu disciplinu i to:
1)ako neopravdano odbije da obavlja poslove i
izvrava naloge poslodavca u skladu sa zakonom

lan 126.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku :
1)ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza
2)ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnolokih
razloga ukae potreba za prestankom rada radnika
3)ako radnik, s obzirom na svoje strune i radne
sposobnosti , ne moe uspijeno izvravati svoje radne
obaveze iz ugovora o radu
4)ako se radnik u roku od pet radnih dana od dana
isteka neplaenog odsustva ili mirovanja prava iz
radnog odnosa, ne vrati na rad.
lan 98.
Teom povredom radnih obaveza smatra se takvo
ponaanje radnika na radu ili u vezi sa radom kojim se
nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca, kao i
ponaanje radnika iz koga se osnovano moe zakljuiti
da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio mogu.
*Tee povrede radne obaveze identine kao u novom
zakonu.

2)ako ne dostavi potvrdu o privremenoj sprijeenosti

za rad
3)ako zloupotrijebi pravo na odsustvo zbog
privremene sprijeenosti za rad
4)zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola i drugih
opojnih sredstava
5)ako njegovo ponaanje predstavlja radnju izvrenja
krivinog djela uinjenog na radu i u vezi sa radom
6)ako radnik koji radi na poslovima sa poveanim
rizikom, na kojima je kao potreban uslov za rad
utvrena posebna zdravstvena sposobnost, odbije da
bude podvrgnut ocijeni zdravstvene sposobnosti
7)ako ne potuje radnu disciplinu propisanu aktom
poslodavca
Otpremnina
lan 194.
(1)Radniku koji je zakljuio ugovor o radu na
neodreeno vrijeme, a kojem radni odnos prestaje
otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon
najmanje dvije godine neprekidnog rada kod
poslodavca, poslodavac je duan da isplati
otpremninu, osim ako mu radni odnos prestaje
otkazom ugovora o radu u sluajevima iz lana
179.stav 1.t.2) i 5) i stav 2. i 3. istog lana.
(2)Visina otpremnine iz stava 1.ovog lana utvruje se
optim aktom i ugovorom o radu i zavisi od duine
rada radnika kod poslodavca, a iznosi najmanje u
visini jedne treine neto prosjene plate radnika
isplaene u posljednja tri mjeseca prije prestanka
ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod
poslodavca.
(3)Otpremnina iz stava 2 ovog lana ne moe biti
vea od est prosjenih mjesenih plata isplaenih
radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka
ugovora o radu.
Poslodavac, uz pismenu saglasnost radnika koji je
pretrpio povredu na radu, odnosno koji je obolio
od profesionalne bolesti, a kojem nakon lijeenja,
oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac
ne moe obezbijediti odgovarajue poslove, moe
otkazati ugovor o radu uz pravo na otpreminu
NAJMNANJE U DVOSTRUKOM IZNOSU
otpremnine utvrene lanom 194. (lan 119.
Zakona)
Pravne posljedice nezakonitog otkaza ugovora o
radu
lan 195.
(1)Ako nadleni sud u toku postupka utvrdi da je
radniku prestao radni odnos bez pravnog osnova, a
radnik ne zahtjeva da se vrati na rad, sud e na zahtjev
radnika, obavezati poslodavca da radniku isplati
naknadu tete u iznosu od najvie

lan 141.
Radniku koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno
vrijeme, a kojem radni odnos prestaje otkazom
ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje
dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca,
poslodavac je duan isplatiti otpremninu, osim ako mu
radni odnos prestaje otkazom ugovora u sluajevima iz
lana 126.stav 1.taka 1.i 4.ovog zakona.
Visina otpremnine iz stava 1. ovog lana utvruje se
kolektivnim ugovorom, pavilnikom o radu, ugovorom
o radu, a zavisi od duine rada radnika kod poslodavca
i iznosi najmanje u visini jedne treine prosjene
mjesene plate radnika isplaene u posljednja tri
mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Kolektivni ugovori: Trajanje

lan 252.
(1)Kolektivni ugovori se zakljuuju na period od
tri godine.
(2)Po isteku roka iz stava 1.ovog lana kolektivni
ugovori prestaju da vae , ako se uesnici
kolektivnog ugovora drugaije ne dogovore.

lan 163.
Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na neodreeno ili
odreeno vrijeme.
Ako u kolektivnom ugovoru nije naznaeno vrijeme
trajanja, smatrae se da je zakljuen na neodreeno
vrijeme.