Professional Documents
Culture Documents
Prirodna Medicina PDF
Prirodna Medicina PDF
Dr Donald Miler
Prirodna
medicina
Najbolje metode prirodnog
leenja
Metaphysica
SADRAJ
I. LEKOVITE BILJKE . . . . . . . . . . . . . . 5
A. Saveti o nainu sakupljanja, suenja i korienja lekovitih biljaka . . . 6
1) Sakupljanje biljaka . . . . . . . . . . . . 6
2) Suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
3) Upotreba biljaka pri spravljanju
razliitih preparata . . . . . . . . . . . . . . 8
- Infuzija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
- Dekokt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
- Sve sok . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
- Macerat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
- Kataplazma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
- Tinktura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
- Vino (lekovito) . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
- Aromatino sire . . . . . . . . . . . . . . 11
- Lekovito ulje . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
- Inhalacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
- Gargarizma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
- Fitoterapeutske kupke . . . . . . . . . . 11
B. Lekovite biljke primenjene u terapeutici (vidi Dodatak: Opis lekovitih
biljaka, str. 209) . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
C. Pojedine kontraindikacije u
korienju lekovitog bilja . . . . . . 12
II. NEKI BILJNI I PELINJI
PREPARATI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
- Osnovni praktini principi u
pripremi ajeva . . . . . . . . . . . . . . . 16
- aj od ive trave . . . . . . . . . . . . . . . 16
- aj od hajduice . . . . . . . . . . . . . . . 17
- aj od alfije . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
- aj za proiavanje bubrega . . . 17
- aj od crnog luka . . . . . . . . . . . . . . 17
- aj od jabukove ljuske . . . . . . . . . . 17
- aj za smirenje . . . . . . . . . . . . . . . . 17
- Mast od nevena . . . . . . . . . . . . . . . 18
- Mast od gaveza . . . . . . . . . . . . . . . . 18
- Mast od smole . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
- Laneno ulje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
- Tinktura od lana . . . . . . . . . . . . . . . 19
- Voda od razlika (modrocveta) . . 19
4
- Sirup za srce . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
- Kaa sa peninim mekinjama . . 20
- Biljna kaa i oblog od listova
kupusa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
- Leenje uljem . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
- Leenje bobicama kleke (Knajpova
kura) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
- Sok od breze . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
- vedska tinktura . . . . . . . . . . . . . . . 22
APITERAPIJA (Leenje pelinjim
proizvodima) . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
- Propolis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
- Pelinji polen . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
- Matini mle sa medom . . . . . . . . 24
- Preparat od aloje, meda i
propolisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
- Sirup od propolisa . . . . . . . . . . . . . 25
III. ISHRANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
A. Ishrana iz perspektive biblijskih
naela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
B. Uvod u prirodni nain ishrane . 27
C. Leenje sokovima i presnom
hranom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
- Opte napomene . . . . . . . . . . . . . . 30
- Prvi dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
- Drugi dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
- Trei i etvrti dan . . . . . . . . . . . . . . 32
- Peti dan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
- Koliine sokova za dnevnu
upotrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
- Mladi jeam (sok) . . . . . . . . . . . . . . 34
- Voda od peninih mekinja . . . . . 35
- Nekuvana svea kaa od itarica . 36
- Ista kaa pripremljena od itnih
klica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
- Leenje voem . . . . . . . . . . . . . . . . 37
- Leenje jabukama . . . . . . . . . . . . . 38
- Leenje groem . . . . . . . . . . . . . . 38
- Leenje krukama . . . . . . . . . . . . . . 39
- Leenje bananama . . . . . . . . . . . . . 39
- Leenje limunovim sokom . . . . . . 39
Poglavlje I
LEKOVITE BILJKE
11
12
BORANIJA - Nekuvana zrna su otrovna. Ako se uzimaju u presnom stanju, izazivaju upalu gastro-intestinalnog trakta ili eneritis praen krvarenjem.
ZEJI KUPUS - Prekomerna upotreba dovodi do munine i
povraanja. Oksalna kiselina se vezuje sa kalcijumom iz organizma (krvi) i izaziva krvarenja.
LAZARKINJA - U velikim dozama dovodi do trovanja koje se
manifestuje glavoboljom, nesvesticom i muninom, a u preterano velikim dozama je smrtonosna.
MRTVA UTA KOPRIVA - Preporuuje se upotreba sveih
cvetova, jer pri suenju gube aktivna dejstva.
VRES - Sa biljkom treba rukovati veoma oprezno, jer su zabeleeni sluajevi trovanja kako ljudi, tako i ivotinja.
NANA - Moe imati toksino dejstvo samo u sluaju predoziranja.
ZEJA STOPA - Predoziranost izaziva muninu, povraanje,
nadraenost gastro-intestinalnog trakta.
PETOPRSTA - Kontraindikovana je kod oboljenja jetre i bubrega. Ne uzima se na prazan stomak, jer izaziva smetnje u elucu i crevima.
MASLAAK - Mleni sok konzumiran u veim koliinama
moe izazvati trovanje, muninu, povraanje, proliv, sranu
aritmiju.
PELIN - Nije preporuljiv za trudnice, dojilje i osobe koje pate
od neuroza (nervnih oboljenja).
Ne sme se predozirati, jer u suprotnom dovodi do trovanja,
iji su simptomi nervna uznemirenost, halucinacije, grevi, trzanje miia, gubitak svesti i smrt.
Tretman ne treba da traje due od 2 sedmice. Produena
upotreba uzrokuje psihike poremeaje, drhtanje, hipomneziju
(oslabljeno pamenje), muninu.
RUSA - Treba je koristiti oprezno jer moe izazvati trovanje,
povraanje, usporeno disanje, delirijum (buncanje, ludilo), halucinacije.
KANTARION - Izaziva poveanu osetljivost na svetlost (fotosenzibilitet), to znai da osobe koje se lee kantarionom treba
13
u vidu apatije (stanja otupelosti, nezainteresovanosti), konstipacije (zatvora), potencirane diureze (poveanog mokrenja).
IMELA - Imela sa nekih vrsta stabala sadri toksine supstance koje naroito remete rad srca, zbog ega se ne upotrebljava
imela koja raste na hrastu (Larantus europeaus).
15
Poglavlje II
16
100 g
25 g
50 g
250 g
19
Sirup za srce
1 litar soka od groa (belog ili crnog)
10 stabljika zelenog peruna sa liem
2 supene kaike sireta
Kuvati 10 minuta. Posle prvog kljuanja, dodati 300 g meda i
kuvati jo 4 minuta. Odmah procediti i sipati u flae, koje potom
treba dobro zatvoriti. uvati u friideru. Uzimati 1-3 supene
kaike dnevno, ili u kriznim situacijama 1-2 supene kaike.
Indikacije: Ishemina kardiopatija (nedovoljno snabdevanje
srca kiseonikom) praena bolom, srana neuroza, srana insufijencija (slabo srce) i druge srane tegobe.
(Napomena: Vidi poglavlje: Recepti koji se koriste posle leenja - Prerada ire, taka 34, str. 56)
Kaa sa peninim mekinjama
U 1 litar vrelog mleka dodati penine mekinje ili mekani deo
(bez kore) crnog hleba (od celog zrna penice), kao i jedno
umance jajeta. Dobija se kaa.
Koristi se kao lokalni oblog protiv ireva (furunkula), apscesa
(zagnoja), flegmona (zapaljenja elijskog tkiva izazvanog gnojenjem i praenog bolom), antraksa (crnog prita) delujui tako
to sakuplja i odvodi gnoj, a takoe smiruje i bol u zglobovima
(naroito kolenima).
Kaa se moe dobiti i od: 5 izlupanih (izgnjeenih) listova kupusa, 2 glavice crnog luka (takoe izgnjeenog), 5 aka peninih mekinja i malo vode. Kuva se 20 minuta dok voda ne ispari i
ne nastane itka masa. Ovu kataplazmu dok je jo vrua treba
staviti na platno, obloiti obolelo mesto, i drati 2-4 sata.
Biljna kaa i oblog od listova kupusa
Na bolna mesta, tumore, noduse (tvrde otoke na zglobovima,
tkivima i dr.), oiljke posle hirurkih intervencija, stavlja se:
Nou: Kaa od gaveza ili nevena (sirov koren gaveza izrendati i dobro izmeati sa mlakom vodom). Staviti na komad platna i
obloiti obolelo mesto.
Danju: Na obolelu zonu moe se staviti izdrobljeni list belog
kupusa ili mast od nevena.
20
10 g
5g
0,2 g
10 g
23
25
Poglavlje III
ISHRANA
29
od povra - po 250 ml (2,5 dl) soka na svakih 2,5 sati (na primer
izmeu 7 i 19 asova). U pauzi, izmeu dve terapije sokom,
moe se piti voda ili aj po elji.
6. Dok traje terapija sokovima, svako jutro treba upranjavati
klizmu (ispiranje debelog creva, vidi stranu 80) sa 1,5-2 litre mlakog aja od kamilice; za stariju decu koristiti 1/2 doze, a za
manju 1/4 od doze propisane odraslima.
7. Posle leenja sokovima sledi prelazni period od nekoliko
dana (5-10), kada se postepeno uvodi u ishranu voe i povre u
sveem stanju (termiki neobraeno) i to u obliku salata ili nekih
drugih kulinarskih formi. Istovremeno se postepeno smanjuje
koliina sokova. Leenje presnom hranom se nastavlja, zavisno
od bolesti, 1-12 meseci. Da bi se izbegli problemi sa probavom,
prilikom prelaska sa sokova na presnu hranu u vrstom stanju,
neophodno je potovati nekoliko osnovnih pravila koja se odnose i na zdrave osobe:
a) Utvrditi stalno vreme obroka;
b) Izbegavati unoenje vode u organizam za vreme obroka ili
odmah nakon toga; preporuuje se uzimanje vode (ili neke
druge nefermentisane tenosti) 30-60 minuta pre jela;
c) Ujutru, 30-60 minuta pre doruka, preporuljivo je popiti
mlaku vodu ili aj (zaslaen ili nezaslaen medom, po elji);
d) Izbegavati uzimanje velike koliine hrane u vreme obroka
i ne konzumirati previe vrsta jela odjednom;
e) Ne konzumirati za isti obrok voe i povre;
f) Ne jesti izmeu obroka;
g) vakati polako i dobro;
h) Ne konzumirati napitke i jela koji su vreli ili suvie hladni.
Na primer, ishrana u prelaznom periodu (pored sokova koji
se takoe uzimaju izmeu obroka, ali u sve manjoj koliini)
sastoji se u sledeem:
Prvi dan:
Doruak: 1 jabuka ili drugo voe.
Ruak: Malo salate od povra sa malo ulja.
Veera: Sokovi.
31
Drugi dan:
Doruak: 2 jabuke ili sueno voe (kruke, ljive, smokve...)
koje se prethodno potopi da omeka.
Ruak: Salata od povra; presna supa od povra sa pahuljicama od itarica (vidi: Recepti u toku leenja - br. 2, str. 45).
Veera: Sokovi.
Trei i etvrti dan:
Isto kao i za drugi dan.
Peti dan:
Doruak: 2-3 jabuke, 2-4 oraha ili lenika, 1 kaiica meda.
Ruak: Salata od povra; presna supa sa itnim pahuljicama,
hleb (vidi: Recepti u toku leenja - br. 41, str. 49).
Veera: 1 olja nekuvanog mleka, ili jogurt i hleb.
U nastavku, jelovnik se proiruje. Mogu se koristiti ili recepti
iz ove knjige (vidi: Recepti posle leenja, str. ), ili neki drugi koji
podrazumevaju korienje presnih biljnih namirnica, ili delimino termiki obraenih.
8. Prelazak sa presnog jelovnika na ishranu koja ukljuuje i
termiki obraene namirnice, takoe je postepen (5-10 dana) i
vae ista pravila, kao i ona koja su izloena pod takom 7 (posle
leenja sokovima).
9. Do kraja ivota treba iskljuiti sledee namirnice:
- Prene na ulju (ulje se dodaje na kraju, posle peenja odnosno kuvanja);
.
- Meso i mesne preraevine bilo koje vrste;
- eer (rafinisani - beli), ak i u demovima, kompotima,
kolaima, okoladi, sladoledu, ajevima, mleku, koka-koli, itd.;
- Sire (ukljuujui i jabukovo), biber, namirnice konzervisane siretom;
- Kafu, crni aj, duvan, alkoholna pia svih vrsta;
- Beli hleb, razna testa, prevreo sir, ovji sir, kakavalj, topljeni sir;
- So u preteranim koliinama (naroito rafinisanu so, preporuuje se morska so);
- Namirnice konzervisane hemijskim konzervansima;
- Sodu bikarbonu, praak za pecivo.
32
10. Radi ouvanja dobre psiho-fizike kondicije, bolesnik treba da praktikuje etnje na sveem vazduhu uz duboko disanje.
Ne preporuuje se psiho-fiziko naprezanje i iscrpljivanje u
konfliktnim i depresivnim situacijama. Ovakvo ponaanje bi
spreilo proces izleenja.
11. Kod malignih oboljenja (rak), preporuljivo je drati presnu ishranu (sirovu biljnu hranu) tokom celog ivota.
12. U sluaju oboljenja kod kojih je jedan od simptoma zadravanje tenosti u organizmu (ciroza jetre, srana i bubrena
insuficijencija, povien krvni pritisak - hipertenzija itd.), treba
biti veoma obazriv prilikom unoenja sokova i ajeva, kako bi se
izbeglo preoptereivanje organizma tenou. U gore navedenim sluajevima patolokih stanja, leenje se obavlja pod
nadzorom lekara.
Koliine sokova za dnevnu upotrebu:
Voe: Po 250 ml soka od sezonskog voa (jabuke, kruke,
pomorande, groe, lubenica ...) na svaka 2,5 sata. Najvie se
preporuuje sve sok od groa.
Povre:
1. argarepa
250 - 500 ml soka
2. Celer
200 ml soka
3. Presan kupus
150 - 250 ml soka
4. Krastavac
90 ml soka
5. Pakanat (koren)
60 -150 ml soka
6. Zelen (perun - koren) 60 -150 ml soka
7. Keleraba
30 ml soka
8. Salata (loika)
50 ml soka
9. Cvekla
50 ml soka
10. Krompir
30 ml soka
Napomene:
- Sok od krompira se pije odmah po ceenju (ne uva se u friideru!) i ne mea se sa ostalim sokovima.
- Sok od cvekle se takoe pije odmah nakon ceenja, i moe
se kombinovati jedino sa sokom od argarepe.
33
34
sok. Na kraju treba izrendati jabuke (na plastino rende), umeati u kau i servirati. Umesto jabuka, zavisno od sezone, moe
se koristiti i drugo voe. Preporuljivo je da se penica melje
svaki put pre upotrebe, ili ako je ve samlevena ne treba da stoji
due od 8 dana, kako ne bi izgubila aktivna svojstva.
Topli napici se mogu koristiti 1-2 sata poto smo pojeli kau.
Ista kaa pripremljena od itnih klica:
Nain pripreme: Penica i ra (od poslednje etve) pomeaju
se u jednakim razmerama. Stave se u sud, preliju vodom (tako
da zrna budu prekrivena) i ostave da odstoje 12 sati - preko noi.
Zatim se voda prospe, zrnevlje se stavi u sito i dobro opere u
vodi, kako bi se otklonili fermentativni bacili koji menjaju njegov
ukus. Nakon ovoga, ito treba ostaviti da odstoji ceo dan, bez
dodavanja vode. Uvee ga treba ponovo oprati i potopiti u vodu
da odstoji 12 sati. Ova procedura se ponavlja sve dok embrion ne
dosegne duinu od 0,5 cm. Kada bi se proces klijanja i dalje nastavio, zrnevlje bi se pokvarilo.
Preporuljivo je da se proces klijanja odvija na sobnoj temperaturi (oko 18oC).
Ako penica sporije klija, treba je potopiti u vodu 24 sata pre
rai.
Prilikom klijanja zrna omekaju, tako da se mogu zgnjeiti
pod prstima, lako se vau i prijatnog su ukusa. Ako je ukus
kiseo, ne treba ih koristiti.
Proklijala zrna se mogu jesti bez dodataka ili u razliitim
kombinacijama sa ovsenim i kukuruznim pahuljicama, voem,
orasima itd.
Leenje voem
Ova vrsta terapije veoma blagotvorno deluje na organizam
zahvaljujui vou koje se lako vari i resorbuje, pri emu se postie izvanredan detoksikacioni i depurativni efekat (oslobaanje
od otrova i preiavanje krvi).
Tretman traje jedan ili nekoliko dana i sastoji se iskljuivo od
vone ishrane, pri emu treba da se unese u organizam 2-4 kg
voa na dan i to razdeljeno u 4-5 porcija.
37
Dnevna koliina voa se moe smanjiti na 1-2 kg kod odreenih bolesti: srana hronina oboljenja, hipertenzija (povien
krvni pritisak), gojaznost, kostobolja.
Ova terapija se preporuuje kod veine bolesti, a najbolji
efekti se postiu ako se primenjuje u sklopu praktinih metoda
leenja odreene bolesti.
Leenje jabukama
Traje 2 ili 3 dana, pri emu se ishrana sastoji samo od sveih,
izrendanih jabuka.
Dnevna koliina je 2 ili vie kilograma za odrasle i 1 kg za decu i to podeljeno u 5-7 obroka na dan.
Kada su u pitanju deca 2-3 godine starosti, koriste se oljutene jabuke.
Odstranjujui iz ishrane, tokom ishrane, namirnice koje sadre belanevine, spreava se proces truljenja u crevima jer se eliminiu patogene klice i njihovi otrovi.
S obzirom da su bogate vitaminima i prirodnim kiselinama,
jabuke deluju kao antidijareik (protiv proliva), antiputrid (protiv
truljenja), antifermentativ (protiv rastvaranja organskih supstanci, vrenja), olakavaju razvoj normalne intestinalne (crevne)
flore, istovremeno spreavajui stvaranje kamena iz mokrane
kiseline.
aj od jabuke (ljuska) je dobar depurativ (isti krv) i diuretik
(pospeuje mokrenje).
Svee isceen sok od jabuka se preporuuje protiv groznice.
Leenje groem
Primenjuje se, kao i leenje jabukama, u kratkom vremenskom periodu (2-3 dana), a u sluaju malignih oboljenja leenje
traje 15-30 dana.
Konzumira se samo pulpa (pihtijasta sr) groa, bez semenki i opne, ili se cedi sve sok.
Tretman se zapoinje sa 1 kg groa. Koliina se postepeno
poveava dok se ne doe na 2-3 kg dnevno.
Bogato prirodnim eerima, mineralnim solima, vitaminima,
auksinima (supstancama koje uestvuju u regeneraciji elija),
38
Ovakav reim se primenjuje 14 dana, a posle pauze od 2 sedmice, moe se ponoviti isti postupak.
Tretman je veoma efikasan kod kamena u bubregu, kostobolje, gojaznosti, angine, migrene, variksa (proirenih vena), iijasa, oboljenja jetre, oboljenja respiratornog trakta (disajnih puteva). (Podrazumeva se da se tokom tretmana konzumira i druga
hrana).
Leenje celim limunovim plodom
Slino je kao i leenje limunovim sokom, s tim to se konzumira ceo plod, ukljuujui i koru.
Ovo se praktikuje samo kada smo sigurni da plodovi nisu
prskani insekticidima i pesticidima.
Pre zapoinjanja tretmana, plod se dobro opere etkom pod
mlazom vode. Prvog dana treba pojesti 1-2 limuna, a dalje se
doza svakodnevno poveava za po 1 limun, dok se ne dostigne
mera od 4-5 na dan. Ovu dnevnu dozu treba odravati u periodu
od mesec dana, zatim napraviti pauzu od 2 sedmice, posle ega
se tretman moe ponoviti.
Najpre se pije sok, a nakon toga se izrenda pulpa i kora. Radi
prijatnijeg ukusa, moe se pomeati sa izrendanom argarepom
ili jabukama, dinjom ili nekim drugim voem.
Sirova ishrana za oporavak
Prednost ovog reima ishrane sastoji se u znaajnom doprinosu hranljivih komponenti: eera, proteina i lipida, vitamina,
minerala, u njihovom prirodnom stanju, tako da ih organizam
moe lako asimilovati.
Primenjuje se u vidu reima u trajanju od 5-7 dana, tokom
jednog meseca. Preporuuje se pri oporavku od akutnih oboljenja, zatim nakon konzumtivnih oboljenja (TBC - tuberkuloza,
kancer - rak), kod fizike i intelektualne iscrpljenosti, karencijalnih bolesti (nedostatak hranljivih materija u organizmu).
Evo jednog primera takve ishrane:
- 08:00 - Proklijala penica; 250-300 ml sveeg soka od voa ili
povra (jabuka, groe, kruke, slatka paprika, paradajz i krastavci), itd.
40
41
Arheoloka otkria pokazuju da se ova biljka nalazila na spisku gastronomskih i terapeutskih receptura Vavilonaca, Kineza,
Egipana, Feniana, Vikinga, Rimljana.
Posle izlaska iz Egipta i tekog ropstva, tokom etrdesetogodinjeg lutanja pustinjom, izrailjski narod se sa enjom priseao namirnice koja je imala udesna lekovita svojstva.
Dioskorid, lekar grkog porekla, koji je bio u pratnji rimskih
legija tokom njihovih osvajanja, znao je za beli luk i koristio ga je
sa velikim uspehom u leenju plunih oboljenja i bolesti organa
za varenje.
Istorija je zabeleila da je za vreme kuge u Srednjem veku, na
hiljade ljudi podleglo ovoj nemilosrdnoj zarazi, dok su oni koji
su koristili beli luk u svakodnevnoj ishrani, bili poteeni.
Lekovita svojstva belog luka sadrana su u njegovom hemijskom sastavu, prvenstveno u derivatima koji sadre sumpor
(npr. alicin je poznat po svom antibakterijskom dejstvu).
Meu mnogobrojnim terapijskim svojstvima belog luka pomenimo sledea: diuretik (pospeuje mokrenje), ekspektorans
(za iskaljavanje), antiateriosklerotik (protiv ateroskleroze), antiseptik (protiv klica), baktericid (ubija bakterije), antiparalitik
(protiv paralize), hipotenzor (sniava krvni pritisak), hipoglikemijant (smanjuje nivo eera u krvi), normalizuje intestinalnu
(crevnu) floru, poboljava apetit.
Leenje belim lukom mogue je primenjivati na razliite naine, zavisno od vrste oboljenja:
a) aj od belog luka kod oboljenja disajnih i probavnih puteva
b) 2-3 enja pre jela kao okrepljujue sredstvo za ceo organizam, protiv ateroskleroze, bolesti digestivnog trakta (organa za
varenje)
c) Tinktura od belog luka, 3 x 20-30 kapi na dan, ili svei sok,
20 kapi dnevno razblaen sa malo vode protiv hipertenzije (povienog krvnog pritiska), kardiovaskularnih oboljenja (bolesti
srca i krvnih sudova), ateroskleroze
d) U vidu inhalacije, protiv oboljenja respiratornog trakta (disajnih puteva) - stavi se malo ara na jedan eanj belog luka.
42
Bouf salata:
Sitno izrendati argarepu, perun (koren), celer (koren), iseckati crni luk i 1 eanj belog luka. Napraviti biljni majonez od 2
supene kaike ulja, 1 kaike biljnog putera, limuna. Pomeati sa
povrem.
- Ruak
orba od povra:
Iscediti sok od: argarepe, peruna, celera, slatkog kupusa itd.
Dodati 1/2 ae mleka od oraha ili badema, sitno iseckani zeleni, pola glavice crnog luka.
- Veera
1 porcija: 3 sitno izrendane jabuke ili 1 sve, sitno izrendani
krompir, 1 kaiica meda, samleveni orah, 2 kaike proklijale
penice.
- Desert
Krem: Med i suvo groe izmeati i staviti u olje, pa posuti
orasima.
Rolat: Samleti suvo groe (2 ake), dodati penino, ovseno
brano (koje se moe samleti i u mlinu za kafu), napraviti testo i
rastanjiti oklagijom (na ploi stola) tako da debljina bude 0,5 cm;
isei trake irine 10 cm preko kojih onda treba staviti narendane
jabuke, orahe i 1 kaiicu meda. Testo saviti u obliku rolata i
uvaljati u samlevene orahe. Umesto jabuka rolat se moe filovati orasima.
Moe se koristiti i brano od heljde.
Bombone: Samleti suvo groe (1 aka). Napraviti smesu u
vidu testa kojoj se dodaje orah i kora od limuna. Oblikovati male
grudvice koje se zatim uvaljaju u samlevene orahe.
Napomene:
- Ne jesti izmeu obroka (najmanje 5 sati pauza izmeu
obroka);
- Ne meati za isti obrok voe i povre;
-Pelinji med mogu koristiti i dijabetiari, ali u manjim koliinama. Saharin ne treba upotrebljavati;
44
Pre suenja, dok je testo jo meko, noem treba napraviti linije uzdu i popreko, kako bi se hleb kasnije lake lomio. Hleb uvati u plastinim kesama, u friideru. Zagreva se na suncu ili na
toplom vazduhu npr. pomou kalorifera. Poto se zavri terapija sokovima i presnom hranom, moe se zapoeti sa uzimanjem
crnog hleba, grahama, ili domaeg - hleba napravljenog od peninog ili raanog testa (sa branom od celog zrna, sa mekinjama), a postepeno se moe uvoditi i druga hrana u manjim koliinama.
Takoe, u ovaj reim ishrane moe se u ogranienim koliinama ukljuiti i so, koja se upotrebljava za pripremanje zimnice
(po ukusu).
50
10) Karfiol sa paradajzom i paprikama: 2-3 karfiola, 1 luk, 12 paprike, 3 paradajza, ulje, perun, so. Odvojiti cvetove karfiola,
oprati i obariti u slanoj vodi. Zatim kuvati zajedno sa isitnjenim
crnim lukom. Kada je jelo upola kuvano dodati iseckanu papriku, a na kraju paradajz oien od ljuske i zeleni. Kad je jelo
gotovo dodati ulje.
11) Punjena keleraba: 2 manje kelerabe, 100 g argarepe, crni
luk, ulje, sitno iseckan perun, so. Kelerabe oistiti od kore, na
svakoj napraviti otvor i izdubiti unutranjost. Staviti u sud sa
kljualom vodom i odmah izvaditi. Odvojeno dinstati sitno iseckane argarepe pomeane s lukom, uljem, perunom, uz dodatak soli. Ovom smesom, napuniti kelerabe i staviti u penicu.
Servirati uz pire od krompira.
12) Punjeni celer: Izabrati manji celer, oistiti ga, oprati i kuvati 15 minuta u kljualoj vodi. Zatim ga izvaditi iz vode, odsei
poklopac i izdubiti sredinu. Sredinu celera pomeati sa iseckanim lukom i perunom. Dodati malo soli. Ovom smesom napuniti celer i staviti u penicu. Kada je jelo gotovo, dodati malo ulja
i servirati uz pire od krompira i salatu od paradajza.
13) Paprika sa krompirom: Krompir oistiti i isei na krike,
zatim staviti u malo vode i kuvati sa 1 glavicom iseckanog luka.
Kada je jelo skoro gotovo, dodati sok od paradajza ili kuvan i
proceen paradajz. Ako je potrebno, doliti jo malo vrele vode i
ostaviti na vatri dok ne prokljua. Na kraju dodati perun i
miroiju. Poto se skloni sa vatre, dodati i ulje.
14) Jelo od kupusa I: Iseckati kupus i kuvati u malo vode. Kada
je delimino skuvan, dodati paradajz - sitno iseckan, i papriku.
Kuvati na tihoj vatri. Kada je jelo gotovo, dodati i ulje.
15) Jelo od kupusa II: Potrebno je 700 g kupusa, so i ulje.
Kupus oistiti, oprati i skuvati u malo vode. Ocediti i staviti u sud
od stakla otpornog na visoku temperaturu. Posoliti i preliti sa
malo ulja, a zatim staviti u penicu.
16) Janija od pasulja: Uvee ostaviti da omeka i nabubri oko
200 g pasulja. Sledeeg dana odliti vodu, a pasulj staviti da se
kuva u novoj vodi. Nakon 10 minuta kuvanja, vodu ponovo treba
odliti i zameniti je novom, kljualom vodom. Kada je pasulj delimino skuvan, dodati, sitno iseckani crni luk. Pasulj ostaviti jo
52
24) uve od povra: Krompir, argarepa, paprika, plavi patlidan, bundeva, zeleni pasulj, graak, crni luk, karfiol, paradajz,
beli kupus, ulje, so (koliine po elji). Povre se opere, oisti i
porea u lonac. Kada se skuva, dodati ulje.
25) Jelo od praziluka sa maslinama: 2 glavice crnog luka pirjati na malo vode (1/2 ae). Kada omeka, dodati praziluk
iseen na komade (3-4 cm). Naliti jo malo vrele vode i ostaviti
da se sve zajedno kuva. Dodati 2-3 sitno iseena i posebno skuvana paradajza. Kuvati jo malo i kada je jelo gotovo dodati ulje
i masline.
26) Jelo od graka sa paradajzom: 800 g zelenog graka (mladog), 4-5 paradajza, 1 glavica luka, 1 kaika usitnjene miroije.
Sitno iseckati luk i pirjati u malo vode (1/2 ae). Dodati graak i
paradajz (odvojen od ljuske i sitno iseen). Kuvati na tihoj vatri,
a zatim dodati i miroiju. Kad je jelo gotovo, zainiti uljem.
27) Jelo od boranije: 1 glavica luka, 500 g boranije, paradajz.
Luk sitno iseckati i pirjati na malo vode (1/2 ae). Kada omeka
dodati i boraniju (iseenu na komade 3-4 cm duine) i ostaviti
da se kuva. Kada je jelo skoro gotovo, dodati paradajz (2-3), sitno
iseen i posebno skuvan, 1 vezu peruna, 2-3 enja belog luka.
Ostaviti da se kuva jo neko vreme. Kada je jelo gotovo, dodati
ulje.
28) Pilav sa argarepom: 500 g argarepe, 1 aa pirina, 2
vee glavice luka, so, ulje. Peurke oprati i isei na sitne komade.
Staviti u posudu za peenje zajedno sa lukom koji je prethodno
iseckan i izdinstan na malo vode (1 aa vode). Ostaviti da se
kuva 15 minuta. Dodati pirina i so. Dalje kuvati na tihoj vatri.
Kada je jelo skoro skuvano, zapei ga u penici 15-20 minuta. Na
kraju dodati ulje. Moe se servirati toplo i hladno.
29) Sarma od slatkog kupusa: 5-6 glavica luka, 2 argarepe, 12 veze peruna, 1 manji celer, 1/2 kg pirina, 1 aa ulja, 3 krompira, 1 aa soka od paradajza. Iseckati luk, staviti u obian tiganj
i dodati 1 au vode (kuvati 20 minuta). Dodati narendanu argarepu, celer, perun i krompir. Ostaviti da se kuva i kada je jelo
skoro gotovo, skloniti sa vatre. Poto se malo ohladi, dodati 100
g samlevenih oraha, ulje i po 1 kaiicu iseckanog peruna i
miroije. Sarme se prave od obarenih listova slatkog kupusa.
54
56
Poglavlje IV
Spoljanja upotreba vode predstavlja jedno od najjednostavnijih i najdelotvornijih sredstava za regulisanje krvotoka. Hladna ili osveavajua kupka predstavlja odlino sredstvo za jaanje
tela. Topla kupka otvara pore na koi i na ovaj nain pomae
izluivanje neistoe iz organizma. Tople i mlake kupke deluju
umirujue na ivce i ujednauju krvotok. - Dr Don Smit.
Voda - element od vitalnog znaaja za ivot - nezaobilazan je
inilac u prirodnoj terapiji. Tolika zastupljenost vode predstavlja jo jedan dokaz u nizu velikodunosti saveznika i prijatelja prirode. Od obine mineralne i termalne vode, od kristalnih
vodenih izvora koji se obruavaju na hladne divovske stene, do
najmodernijih bolnikih kompleksa, voda protie, znali mi to ili
ne, kako bi obogatila lepezu prirodnih lekova. Zaustaviemo se,
dakle na trenutak, kako bismo odgonetnuli i rastumaili apat
divnog vodenog uma koji nam se pridruuje na putu do potpunog isceljenja: VODA. To je poruka prirode oveku.
Opte napomene o pripremi pacijenta i kontroli mikro-klimatskih uslova u cilju postizanja maksimalnog terapijskog efekta
vode, upotrebljene na razliite naine:
1) Pre i posle odreenog tretmana, telo treba dobro utopliti
(pacijent treba da bude 10-15 minuta dobro pokriven u krevetu,
ili da radi jednostavnije gimnastike vebe).
Ako posle kupke pacijent osea hladnou (drhtavicu), treba
da ostane u krevetu, pokriven, a na bokove treba staviti flae sa
57
58
Slika 1
Kupka Vitalis
Slika 2
Kupka trupa
Nain primene:
1) Pacijent, bez odee od nivoa pupka nadole, treba da sedne
na stolicu koja je postavljena u sud sa hladnom vodom koja
dosee do nivoa pupka. Noge su prebaene preko kade i dre se
u sudu sa toplom vodom.
2) Trljati lagano mekom krpom predeo pupka u pravcu levodesno, sve dok traje kupka.
3) Ako se tokom kupke oseti hladnoa (drhtanje), pacijenta
treba pokriti ebetom (od nivoa vrata pa nadole, ukljuujui i
sudove sa vodom).
4) Trajanje kupke: 25-60 minuta, ili due. Primenjuje se
jedanput ili dva puta dnevno. Kupka umirujue deluje na nervni
sistem i predstavlja odlian lek protiv groznice. Takoe daje izvanredne rezultate u leenju hroninih oboljenja.
Kupka polnih organa uz frikciju (slika 3, na sledeoj strani)
Neophodni rekviziti:
Isti kao i za kupku Vitalis, s tim to je temperatura vode nia
Nain primene:
Pacijent zauzima isti poloaj kao i kod kupke Vitalis. Nakon
ovoga, umoiti platnenu krpu u hladnu vodu i bez ceenja laga61
Slika 3
Kupka polnih organa
no trljati vrh penisa. Kod ena se lagano trljaju iskljuivo usmine, i to odozdo nagore.
Hladna kupka celog tela
Neophodni rekviziti:
1) Kada napunjena vodom ija je temperatura 5-10C;
2) arav za kupanje;
3) Pekir za kupanje.
Nain primene:
1) Uvee, pred spavanje, pacijent postepeno ulazi u kadu,
potpuno svuen. Najpre sedne, zatim isprui noge, i onda spusti
gornji deo tela tako da mu voda doe do vrata. Ako je kada suvie kratka, treba presaviti kolena.
2) Trajanje kupke: 3 sekunde (broji se jedan i dvadeset, dva i
dvadeset, tri i dvadeset).
3) Posle 3 sekunde, pacijent izlazi iz kade i ne briui se,
umota se u arav do ispod pazuha pokrivajui i noge do stopala. arav treba fiksirati na gornjem kraju tako da ne spada.
4) Pekirom se prekriju ramena, a zatim se legne u krevet.
Pacijent treba da bude dobro pokriven.
5) Ako pacijent ne moe da zaspi posle 30 minuta, ponoviti
kupku po istom redosledu objanjenom pod takama 1, 2, 3, 4.
Svaku fazu treba obaviti to je mogue bre.
62
Slika 4
Naizmenina
kupka nogu
65
67
Kupka oiju
Neophodni rekviziti:
1) Posuda od emajla, stakla ili plastike, dovoljno velika da se
u nju moe potopiti celo lice;
2) Biljke koje se dodaju vodi za kupku: aloja, vidac (vidovaa)
- (Euphrasia rostkoviana), pelen, majina duica, kamilica;
3) Oblog od gaze;
4) Suvi pekir.
Nain primene:
1) Pripremiti vodu za kupku: 1/2 kaiice bilja (jedne vrste ili
meavine), treba da odstoji 5 minuta u 250 ml vrele vode. Procediti i staviti u sud predvien za kupku; veoma blagotvorno deluje aj od razlika, primenjen kao kupka za oi.
2) Zaroniti lice i oi u mlaku kupku, trepnuti 5-6 puta, a zatim
podii glavu i treptati 20-30 puta. Postupak se uzastopno ponovi 4 puta.
Hidroterapija - tu
Tuiranje je veoma efikasan terapeutski postupak u leenju
niza oboljenja. Pored termikog efekta ono deluje i mehaniki
zbog pritiska vodenog mlaza. Ovaj terapijski postupak podrazumeva upotrebu hladne ili tople vode, ili naizmenino i jedne i
druge u okviru istog tretmana.
Praktikuje se generalno tuiranje (celog tela), ili pojedinih delova tela.
Radi ostvarivanja maksimalne efikasnosti pri sprovoenju
ove terapije, treba se pridravati optih principa koji su izloeni
na poetku ovog poglavlja.
Tuiranje hladnom vodom obavlja se uglavnom bez levka
(nastavka u vidu drke koje se navre na crevo). Pri tom se tu
(crevo) dri na razdaljini 6-10 cm od koe. Ako tu nije dostupan,
moe se koristiti obino crevo za zalivanje bate, ili ak kanta za
zalivanje bez nastavka za razbijanje mlaza. Ako je pacijent nepokretan, umesto tuiranja moe se primeniti frikcija (trljanje)
hladnom vodom, pri emu treba pratiti pravac delovanja prikazan na slikama u narednim primerima.
68
Slika 6.
Hladno
tuiranje
cevanica
69
71
Slika 10
Generalno
hladno
tuiranje
Slika 11.
Hladno tuiranje lica
Slika 12.
Hladno tuiranje glave
Fomentacija
Ovaj terapeutski postupak je jednostavan i sastoji se u primeni toplih obloga na obolelu zonu i to u kombinaciji sa hladnim
frikcijama (trljanje hladnom vodom). Moe se primeniti u sklopu drugih kompleksnijih terapeutskih metoda.
Jednostavna fomentacija
Neophodni rekviziti:
1) Deblji komad pamune tkanine ili frotira (pekir). Veliina
ove tkanine zavisi od dimenzija zone tela na koju se primenjuje.
Obino se koristi materijal: 42 cm duine, 36 cm irine. Kada se
presavije, treba da se dobije komad veliine 14 cm x 36 cm. Ivice
presavijene tkanine mogu se zaiti. Treba imati pripremljene 34 ovakve komprese.
2) Deblji materijal (npr. vuneno ebe), takvih dimenzija da
moe pokriti kompresu i prei njene ivice za 2-3 cm;
3) Sud sa toplom vodom (temperatura vode - koliko se moe
izdrati);
4) Sud sa hladnom vodom u koju se mogu staviti kocke leda;
5) Pekir koji se koristi za trljanje hladnom vodom;
6) Plastina folija ili muema, kao zatita kreveta od vlaenja.
Nain primene:
1) Pacijent lei u krevetu, u poloaju koji je podesan za stavljanje obloga.
2) Kompresa se umoi u toplu vodu i ocedi tako da voda ne
curi iz tkanine.
3) Osoba koja izvodi postupak testira temperaturu komprese
na koi, odmah ispod lakta, kako bi se izbegle opekotine kod pacijenta.
74
4) Staviti kompresu na obolelu zonu, a zatim prekriti materijalom, kako je gore opisano.
5) Posle 3-4 minuta odstraniti oblog, a mesto trljati 20-30 sekundi pekirom koji je umoen u hladnu vodu. Na kraju obrisati kou suvim pekirom, pa ponovo staviti topli oblog. Ovaj redosled postupaka naizmenino ponavljati 15-60 minuta.
6) Tretman se zavrava trljanjem hladnom vodom.
7) Treba paziti da se telo ne hladi izmeu hladne i tople faze
(trljanja hladnom vodom i pripreme novog obloga). Za to vreme
telo treba da je pokriveno ebetom.
8) Pre poetka tretmana, pacijent treba da popije 1 olju aja
koji podstie znojenje.
9) Ako tokom tretmana pacijent pone da se znoji, treba ga
dobro obrisati pekirom.
Kompleksna fomentacija
Ova procedura, pored ve opisanog, sadri i sledee elemente:
1) Pacijent lei u lenom poloaju;
2) Pripremi se sud sa toplom vodom za noge. Ako opte stanje pacijenta ne doputa leanje na leima tako da nije mogua
kupka nogu, onda treba umotati noge u toplu kompresu, ili staviti boce sa toplom vodom, ili tople cigle;
3) Naizmenini oblog se stavlja na grudi. U poetku se menja
3 puta uzastopno: 4 minuta toplo, 1 minut hladno, a na kraju se
zadrava topli oblog, za vreme trajanja kompleksne fomentacije;
4) Jednostavna fomentacija sa zadnje strane (lea);
5) Kesa sa ledom ili hladan oblog koji se stavlja na potiljak;
6) Ako pacijent pati od sinuzitisa (upale frontalnih i maksilarnih sinusa primenjuje se topli oblog u obliku obrnutog slova U,
tako da nos ostane otkriven. Posle 3 minuta, topli oblog zameniti hladnim i drati 30 sekundi. Ovu promenu izvesti 3 puta uzastopno;
7) Ceo postupak se zavrava hladnim tuiranjem celog tela, ili
generalnom frikcijom (trljanjem) pekirom koji je umoen u hladnu vodu;
75
Pacijent treba da je nagnut licem iznad suda sa ajem. Pekirom treba pokriti glavu i sud.
Trajanje postupka: 10-15 minuta, posle ega lice treba istrljati krpom koja je prethodno umoena u hladnu vodu ili ga istuirati, takoe hladnom vodom.
Preporuljivo je da pacijent posle ovakve inhalacije izbegava
u naredna 2-3 sata kontakt sa hladnim vazduhom.
Klizma (ispiranje debelog creva)
Ovaj postupak ima za cilj ienje debelog creva od fekalnih
materija. Kao sredstvo za ienje koristi se obina voda, vodeni
rastvori raznih supstanci, biljno ulje (ricinusovo) ili mineralno
ulje (parafinsko).
Zavisno od namene, klizma moe biti niska (za pranjenje) ili
visoka (za ienje). Za prvu je potrebno 250-500 ml rastvora, a
za drugu 1500-2000 ml rastvora (starija deca koriste 1000 ml, a
manja 250-500 ml).
Neophodni rekviziti:
1) Irigator (zapremine 2 litre);
2) Gumeno crevo;
3) Levkasti deo od plastike ili ebonita sa slavinom;
4) Rastvor za klizmu: obina voda ugrejana do temperature
tela; voda sa dodatkom sapuna ili glicerina (2-4 supene kaike na
2 litre vode); voda sa ugljenim prahom (2-5 kaika na 2 litre
vode); infuzija ili dekokt od biljaka; biljno ili mineralno ulje.
Nain primene:
1) Pacijent treba da lei na leima ili bono, u krevetu ili kadi.
2) Irigator treba privrstiti na zid ili stativ, ili ga moe drati
druga osoba na visini od 50 cm od analnog otvora.
3) Plastini, levkasti zavretak creva namazati sapunom ili
uljem, a slavina treba da je zatvorena.
4) Paljivim pokretima uvui plastini zavretak u anus (analni otvor).
5) Lagano otvoriti slavinu na plastinom zavretku, kako bi se
izbeglo naglo irenje debelog creva pri prodiranju tenosti iz irigatora.
80
6) Kod visoke klizme, kada se klistira celo debelo crevo, irigator se postavlja na veoj visini (1 m) od nivoa analnog otvora.
7) Kada tenost iz irigatora dospe u debelo crevo, stezanjem
analnog miia se zadrava u organizmu 3-5 minuta. Za to
vreme pacijent se okree po uzdunoj osi, npr: iz lenog leeeg
poloaja na desni bok, zatim na trbuh, pa na levi bok i opet u
poetni leni poloaj. Ovom rotacijom se postie temeljno ispiranje nabrane sluzokoe debelog creva, usmeravajui tenost
prema analnom otvoru u cilju eliminisanja fekalnih ostataka,
nagomilanih u naborima sluzokoe debelog creva.
8) Posle 3-5 minuta, tenost pomou koje je obavljana klizma
se isputa iz organizma u toalet, ili ako to nije mogue zbog
zdravstvenog stanja bolesnika, onda se tenost isputa u odgovarajui sud.
Oblog (kompresa)
Predstavlja jedan od terapeutskih naina korienja obine
vode (hladne ili tople), aja (infuzije) ili dekokta od biljaka u lokalnoj primeni na odreene delove tela.
Hladan oblog
Neophodni rekviziti:
1) Komad deblje krpe (frotir ili pekir) koji se presavije u dva
ili etiri sloja;
2) Sud sa hladnom vodom.
Nain primene:
Umoiti krpu u hladnu vodu i iscediti tek toliko da ne kaplje
voda iz nje, a zatim staviti na obolelu zonu. Kada se oblog ugreje, ponovo ga treba rashladiti umakanjem u hladnu vodu i staviti na bolno mesto. Postupak se ponavlja 1-3 puta. Umirujue
deluje kod inflamacija (upala), bolova, sranih palpitacija (lupanja srca), a dekongestivno na mozak (rastereuje krvne sudove
mozga od nagomilane krvi).
Primenjena na donji deo stomaka, zamenjuje kupku Vitalis
kada opte stanje bolesnika ne doputa primenu kupke.
81
Topli oblog
Postupa se na isti nain kao i kod hladne komprese, samo to
se u ovom sluaju koristi topla voda.
Preko vlanog obloga staviti drugi, suv, a preko njega bocu sa
toplom vodom ili daki sa ugrejanom solju ili peskom. Drati
na bolnom mestu 30-60 minuta ili due, zavisno od stanja pacijenta i dalje terapije.
Ovaj oblog dekongestivno deluje na mozak, kada se primenjuje na odreenoj distanci od modane regije. Takoe, poseduje antispastino dejstvo (protiv greva) kod bubrenih i unih
kolika (bolnih napada). Umiruje reumatske bolove i kostobolju.
Naizmenini oblog
Ovaj postupak se zasniva na principu toplo-hladno. Efikasnost se postie dranjem toplog obloga 4-8 minuta i hladnog
obloga 1-4 minuta.
Derivativni oblog
Slian je hladnom oblogu, s tim to se posle oblaganja obolele zone, preko obloga stavlja plastina folija iji su krajevi za 2-3
cm dui od hladnog obloga (koji je ispod). Sve zajedno se na kraju prekrije mekanom, vunenom tkaninom ili debljim alom kako
bi se spreilo hlaenje i uvrsti kaiem ili neim slinim.
Dimenzije derivativnog obloga variraju, zavisno od povrine
zone na koju se primenjuje.
Oblog se stavlja na oboleli deo tela 3-4 puta u toku dana, ili se
dri preko noi, bez prekida. Ovaj oblog ima blago i prijatno dejstvo. U poetku se javlja oseaj hladnoe koji kasnije prelazi u
ugodan oseaj toplote.
Oblog se ne menja tokom jednog tretmana. Ako se osui,
treba ga zameniti.
Ukoliko se usled pogrene primene oblog ne zagrejava, odnosno, ako ostane hladan, treba ga odmah ukloniti.
Ovaj oblog ima dekongestivno dejstvo na unutranje organe
(spreava prekomerno nadiranje krvi i sokova), a takoe i na
druge delove tela na koje se primenjuje. Posle svakog tretmana,
oblog treba dobro oprati.
82
84
Poglavlje V
Vreme izlaganja
Deo tela
5 minuta
donja polovina cevanice;
10 minuta
od kolena nadole;
15 minuta
od kukova nadole;
20 minuta
od pupka nadole;
30 minuta od polovine grudnog koa nadole;
60 minuta
od vrata nadole.
87
88
Poglavlje VI
Navikli smo da naem sistemu za varenje nudimo iste i zdrave namirnice koje e zadovoljiti kako elje, tako i potrebe organizma za regeneracijom i energijom. Ako bi nas neko pozvao na
veeru i posluio pokvarenom hranom, mi bismo je sigurno odbili.
Meutim, ini se da ne postupamo tako kada je u pitanju na
disajni aparat, prema kojem se esto odnosimo kao da nam i ne
pripada, pa nas i ne zanima ta ulazi u njega.
Moderna civilizacija je prilino olakala ivot ljudima, ali je i
zagadila izvor njihovog opstanka - vazduh.
ak i vie od toga, mnogo puta mi sami oteujemo na disajni aparat udiui dim cigarete, i na taj nain remetimo i unitavamo finu strukturu alveo-kapilarnih membrana, kao i ceo kardio-vaskularni sistem. Zar smemo da budemo tako ravnoduni
prema sopstvenom zdravlju?
U hemijskom sastavu vazduha postoje dve kategorije elemenata: jedni su stalno prisutni, dok su drugi periodino zastupljeni i kao takvi su od sporednog znaaja.
Konstantni elementi vazduha: kiseonik (20,95%), ugljen-dioksid (0,03%) i azot (78,09%) su u gotovo stalnom odnosu, dok
se ozon (1-2 mg na 100 m3), vodena isparenja, retki gasovi (helijum, argon, neon, ksenon, itd.), amonijak, (1-15 mg/m3), mogu
nai u varijabilnim proporcijama. Ovome treba dodati i dim, kao
i fine estice praine koji deluju nadraujue i traumatski na sluzokou disajnih puteva, naroito ako su nosioci razliitih patogenih klica.
89
primenu terapije planinskim vazduhom kada su u pitanju oboljenja respiratornog aparata, kao i kardio-vaskularnog i nervnog
sistema.
U prirodi, vazduh se jonizuje pod uticajem kosmikog zraenja, radio-aktivnosti tla i elektrinog pranjenja iz atmosfere,
pod ijim dejstvom molekuli razliitih supstanci u vazduhu, gubei ili primajui naelektrisanje, postaju negativni, odnosno pozitivni joni.
Danas je dobro poznato da negativni joni koji nastaju kao rezultat prirodnog procesa jonizacije vazduha, blagotvorno deluju
na zdravlje i vitalnost organizma. Efikasnost negativnih jona ogleda se u tome to oni olakavaju proces hematoze (nastajanja
krvi) na nivou alveo-kapilarnih membrana, a pored toga povoljno utiu na metabolizam nervnih elija, to omoguava mirniji
san i relaksaciju, a na taj nain obnovu i stabilnost psihikog i fizikog stanja organizma.
U uslovima dananje moderne civilizacije, ovek provodi vie
od polovine svog ivota u zatvorenom prostoru, dok su putevi
kojima vazduh dospeva u ove prostorije takvi da veoma remete i
obezvreuju terapijsko delovanje sveeg vazduha.
Poznato je da u planinskoj zoni broj negativnih jona varira od
1000-1500 po cm3, a pri sputanju ka ravniarskim predelima
opada broj negativnih jona, dok u urbanim, prenaseljenim i
zagaenim lokalitetima broj pomenutih jona je 150 po cm3 i manji.
ivei dinaminim i razarajuim tempom koji je praen stalnim nedostatkom vremena, zaboravljamo da za krepko zdravlje
nije dovoljno samo da jednostavno diemo, ve i da nekoliko
puta dnevno praktikujemo vebe dubokog disanja, 10-15 minuta, u to manje zagaenoj sredini.
Vebe disanja se mogu praktikovati u pauzi (za vreme odmora), dok se nalazimo u prirodi, uz duboko disanje, ili u vidu blokvebi koje su jednostavne i imaju za cilj jaanje miia koji uestvuju u disanju, kao i celokupne muskulature tela (slika 19, na
sledeoj strani).
91
92
Poglavlje VII
Poznata od prastarih vremena, koriena kao lekovito sredstvo kod Inka, Grka, Rimljana, afrikih i azijskih naroda, glina je
odolela zubu vremena, sauvavi zapaeno mesto u terapeutici.
ovek je od davnina nasluivao terapeutsku vrednost gline
nastojei da testira njeno lekovito dejstvo i da je koristi na razliite naine u borbi protiv raznih bolesti.
Terapijska svojstva gline potvrena su njenim hemijskim
sastavom u koji ulaze: silikati, soli aluminijuma, kaolin, oligoelementi, itd. Ovakva sloena hemijska kompozicija delimino objanjava terapeutsku mo gline: antitoksinu, antiseptinu, baktericidnu, antiinflamatornu (protiv zapaljenskih procesa), cikatrizantsku (pomae zarastanje rana), apsorbentnu (apsorbuje
toksine iz organizma) i remineralizantnu.
Kupka ruku
Rekviziti i nain primene kupke su isti kao u prethodno opisanom. U sud sa toplom vodom izmeanom sa glinom, umoiti
ruke do laktova.
Napomena: Izbegavati kupke glinom kod pacijenata sa poveanom sedimentacijom krvi.
Lumbalno - abdominalna kataplazma od gline (slika 20)
(Terapija slabinskog i stomanog dela)
Neophodni rekviziti:
1) Plastina folija kojom se pokriva krevet iz higijenskih razloga, a ije dimenzije treba da prelaze dimenzije slojeva koji slede;
2) Jedan arav;
3) Topla tkanina;
4) List hartije;
5) Krpa od pamuka;
6) Homogena pasta od gline debljine 2 cm.
Glina se uzima sa mesta koje je najmanje zagaeno, sa dubine od 50-100 cm. Koristi se bez obzira na boju (crvena, uta, crna, itd.) i to samo ona glina koja je, kada se izmea, lepljiva pod
prstima.
Posle vaenja iz zemlje, glina se sui na suncu i uva u platnenoj ili papirnoj ambalai.
Za kataplazmu, glina se potopi u hladnu vodu i ostavi da
odstoji 1-2 sata. Zatim se mea sa vodom dok se ne dobije homogena masa, nalik na puter, a onda se rasporedi po poslednjem
sloju kataplazme (pamuna krpa).
Ovakva kataplazma se primenjuje na slabinski deo i trbuh.
Pomenuti materijali u takama 2-5 se reaju tako da donja
ivica kataplazme bude 3-4 cm iznad zone preponske kosti prekrivene dlaicama, a gornja ivica u visini ksifoidne kosti (ispupenja na grudnom kou).
Slojevi kataplazme se reaju prema pomenutom redosledu, i
sa izuzetkom plastine folije (br. 1) koja ostaje na krevetu iz higijenskih razloga, kataplazma se umota oko tela pacijenta koji se
nalazi u lenom poloaju. Poto je kataplazma stavljena, boles94
nika treba pokriti ebetom, ili ako je prostorija dovoljno zagrejana, moe leati i otkriven.
Pod stopala se stavljaju flae sa toplom vodom, termofor ili
zagrejane cigle.
Kataplazma se dri 3 sata, a kod teih oboljenja i do 8 sati. Ako
se ugreje, kataplazmu treba zameniti novom. Jednom iskoriena glina vie se ne upotrebljava.
Maska od gline koja se stavlja na glavu, ili kataplazme od gline za druge delove tela, pripremaju se na isti nain kao i lumboabdominalna kataplazma, uz izvesno prilagoavanje osobenostima onog dela tela o kojem je re.
Za primenu maske od gline, preporuljivo je da kosa bude
sasvim kratka, ili da se ak obrije kosmati deo glave.
95
Poglavlje VIII
DRVENI UGALJ
96
Nain primene
Interno: Kod probavnih smetnji, neprijatnog zadaha iz usta,
ira na elucu, akutnog i hroninog enteritisa (upale creva, crevnog katara), kolitisa (upale debelog creva), usled fermentacije,
putrifakcije (truljenja), iktera (utice), kancera (raka), sluajne
akutne intoksikacije (trovanja) medikamentima ili drugim hemijskim supstancama, ili namerne intoksikacije - pokuaja samoubistva, itd.
Uzimati 1-2 supene kaike ugljenog praha razmuenog u malo vode, 2-3 puta dnevno, pre jela. Kod akutnih intoksikacija uzima se vea koliina i u to kraem roku od unoenja otrovne materije u organizam. Preporuljivo je, ako je mogue, da se odmah
po unoenju otrova u organizam, izvri ispiranje eluca vodom i
ugljenim prahom.
Deca i osobe sa osetljivim probavnim aparatom mogu da
upotrebljavaju ugljeni prah na sledei nain: prah pomeati sa
vodom i ostaviti da stoji preko noi. Piti tenost koja se izdvaja
iznad taloga u ai.
Kod novoroenadi sa poveanim vrednostima bilirubina,
terapija se primenjuje oralno (na usta) sa rastvorom ugljenog
praha u vodi, u kombinaciji sa helioterapijom (sunanjem)
ultravioletnim zracima.
Spolja: Kod rana, uboda insekata, ujeda zmija, celulitisa
(upale potkonog elijskog tkiva), potkonog ira, stomanih ili
drugih bolova, upale oiju i drugih upala, povrede zglobova,
ekcema, itd.
Primenjuje se u obliku obine kataplazme (obloga) - ugljenog
praha sa toplom ili hladnom vodom, ili sa ajem od ljute aleve
paprike (ili ljutih paprika) - ili kao kataplazma pripremljena od
meavine ugljenog praha i lanenog semena ili neke druge biljke.
a) Kataplazma od ugljenog praha
U zavisnosti od dimenzija obolele zone na koju se primenjuje kataplazma, razmutiti 5-10 kaika uglja u prahu u obinoj
vodi, toploj ili hladnoj, ili u aju od ljute aleve paprike (protiv
povrede zglobova, artritisa - upale zglobova, reumatizma itd.),
97
da se dobije malo rea jednolina masa. Ovu masu staviti izmeu dva tanja sloja gaze, tako da debljina same paste bude oko
0,5-0,6 cm. Ova prva faza pripreme kataplazme moe se obaviti
tako to se napravi daki od gaze (ija e veliina odgovarati
dimenzijama obolele zone) i napuni ugljenim prahom, a zatim
se umoi u toplu tj. hladnu vodu, ili u aj od ljute aleve paprike.
Preko gaze se oblae plastina folija, a preko nje deblji vuneni materijal. Vieslojnu kataplazmu treba fiksirati za kou zavojem, ili umotati pekirom koji se uvrsti zihernadlama (pribadaama). Ako je stavljen topli oblog, preko njega treba drati
neto toplo (flau sa toplom vodom,) termofor ili elektrino jastue. Kataplazmu drati na bolnom mestu 1-8 sati. Poto se oblog odstrani, treba trljati kou obolele zone komadom krpe
umoenim u hladan alkoholni rastvor (npr. piritus) ili neto
slino.
Ova kataplazma se moe primeniti u kratkim naizmeninim
intervalima (po principu: toplo - hladno), na primer: 8 minuta
toplo - 4 minuta hladno, i tako 4-6 puta uzastopno.
b) Kataplazma od ugljenog praha i lanenog brana
Samleti seme lana (moe i u mlinu za kafu) tako da se dobije
brano koje se zatim izmea sa ugljenim prahom u razmeri 1:1
(npr. na 1 kaiku ugljenog praha doda se 1 kaika lanenog brana). Sipati vodu u razmeri 1:3 (npr. na 1 kaiku gore pomenute
meavine dodati 3 kaike vode). Kuvati uz stalno meanje, sve
dok ne nastane lepljiva masa. Dalje postupati na prethodno opisani nain.
c) U obliku viskoznije paste (koristi se vie ugljenog praha i
lanenog brana, a manje vode)
Primenjuje se intravaginalno kod leukoreje (belog pranja) sa
neprijatnim mirisom, trihomonijaze, vaginalne kandidoze; dri
se intravaginalno, 1-3 sata u toku dana, ili u toku noi.
Napomena: Kod otvorenih rana koje su zahvatile i dublje slojeve koe (derm, hipoderm) postoji rizik od posledica tetovae
(bojenja koe) koje se mogu javiti nakon primene ugljenog praha na tu zonu.
98
U nastavku, citiramo nekoliko odlomaka iz spisa jednog lekara, koji opisuju njegova iskustva u primeni drvenog uglja u terapeutske svrhe:
Jedno od najefikasnijih lekovitih sredstava je ugljeni prah,
pripremljen kao oblog. Na ovaj nain se postiu najbolji rezultati, a ako je oblog pripremljen sa ajem od ljute aleve paprike,
onda je jo delotvorniji. Ja sam to primenjivao u sluajevima
kada su bolesnici oseali veliki bol, i kada bi ih drugi lekari poslali meni pruajui im na taj nain poslednju ansu. Ja bih tada
predlagao tretman drvenim ugljem, posle ega bi pacijent zaspao i posle kritine faze usledio bi oporavak. Studentima koji su
imali kontuzije ili su patili od upala, savetovao sam da koriste
ovo jednostavno lekovito sredstvo, koje je davalo savrene rezultate. Otrovi koji su posledica zapaljenskih procesa su neutralizovani, bol se vie ne bi oseao, a ozdravljenje je bilo na vidiku.
Najtee upale oka mogu se izleiti kataplazmom od ugljenog
praha, koji se stavlja u daki od gaze i potapa u toplu ili hladnu
vodu zavisno od sluaja. Ovaj lek ima udesno dejstvo.
Pretpostavljam da ete se nasmejati ovome to sam napisao,
ali kada bih ovom lekovitom sredstvu dao neko strano ime, a da
pri tome samo ja znam na koji se preparat odnosi, verujem da bi
to ostavilo jai utisak... Ali i najjednostavnija lekovita sredstva
mogu pomoi organizmu, budui da ne ostavljaju tetne posledice nakon upotrebe...
Nedavno sam bio pozvan da pregledam deaka koji je bio star
svega osamnaest meseci. Ve nekoliko dana dete je imalo bolnu
oteklinu na kolenu za koju se pretpostavljalo da je posledica
ujeda nekog otrovnog insekta. Ugljeni prah pomean sa lanenim
semenom stavljen je na oteklinu, i ova kataplazma je ubrzo
malom bolesniku donela olakanje. Pre toga dete je vritalo od
bolova tokom cele noi; meutim, kada je kataplazma primenjena, on je zaspao. Danas sam iao da posetim maliana dva
puta. Probuio sam otok na dva mesta, i odatle je potekla velika
koliina ukaste tenosti i krvi. Dete je osloboeno velikih patnji.
Postoje mnoge jednostavne biljke koje bi se u leenju pokazale kao vrlo efikasne i koje bi mogle da zauzmu mesto lekova,
99
101
Poglavlje IX
Jedina nada za isceljenje je vaspitavanje naroda u duhu ispravnih principa. Lekari treba da poue ljude da se energija
istinskog ozdravljenja ne nalazi u medikamentima, ve u prirodi. Bolest predstavlja napor prirode da oslobodi organizam stanja koje je nastalo naruavanjem zdravstvenih naela. U sluaju
bolesti treba potraiti i utvrditi uzroke njenog nastanka. Nezdrave uslove treba promeniti, loe navike odbaciti. Zatim, treba
pomoi prirodi u njenom nastojanju da ukloni tetne uticaje i
povrati vitalnost organizmu. - Dr Don Eton
4) Lokalna kataplazma (na obolelo mesto) sa kaom od gaveza i listovima kupusa (vidi poglavlje II - Biljna kaa i oblog od
listova kupusa).
5) Lumbalno-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i
stomak) i lokalna kataplazma od gline, 3 puta dnevno (vidi poglavlje VII).
6) Lokalni oblog od ugljenog praha na obolelo mesto (vidi
poglavlje VIII).
7) Sunanje (vidi poglavlje V).
8) Derivativni oblog (lokalna primena), tokom noi.
9) Hladno tuiranje gornjih, donjih ekstremiteta, zadnje strane tela, zavisno od lokalizacije zapaljenskog procesa, jedanput
dnevno.
Akne (bubuljice)
1) Ishrana:
- 5-10 dana leenje sokom od groa ili sokovima od voa i
povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutro sa mlakim ajem od kamilice (vidi poglavlje
IV);
- U nastavku sledi leenje sokovima i presnom hranom (vidi
poglavlje III) 2 meseca;
- Presna depurativna ishrana 5-7 dana meseno (vidi poglavlje III/C);
- Sok od mladog jema 3 x 50 ml dnevno (vidi poglavlje III/C);
- Leenje bobicama kleke (Knajpova kura - vidi poglavlje II);
- Sok od breze (vidi poglavlje II);
- ajevi:
Recept:
alfija
Dimnjaa
Dan i no
Modrocvet (razliak)
Orah
Sladi
Mora
Verbena
Hajduica
Kopriva
Grko seme Beli jasen (list)
103
Recept II:
Kopriva (list) 20 g
Matinjak 20 g
Zova
20 g
Imela
20 g
Glog
20 g
Gavez
20 g
Anelika
20 g
Oba aja pripremati u vidu infuzije (vidi poglavlje II) i koristiti naizmenino.
- Leenje maslakom (jesti drku biljke);
- Prolena kura sa salatom od koprive, maslaka, zlatice, itd.;
- Leenje bobicama kleke (Knajpova kura, vidi poglavlje II),
- Izmeu obroka piti biljno mleko (1/2 olje vode i 1 kaiku
meda, staviti u mikser);
- Posle podne popiti 1/2 olje soka od lista maslaka (izmiksati u blenderu 2-3 lista u 100-150 ml mlake vode);
- 2 x 2 kaiice polena dnevno (ujutro, u podne, pre jela) u
periodu od mesec dana; u toku godine 3 puta primeniti ovu terapiju, sa pauzama od 3 meseca izmeu svake terapije;
- Sok od mladog jema 3 x 50 ml dnevno (vidi poglavlje III/C);
- 2 x 2 kaike peninih mekinja dnevno.
2) 3 kupke Vitalis dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) kotski tu (naizmenino) 2-3 puta dnevno (vidi poglavlje
IV).
4) Jedna lumbo-abdominalna kataplazma od gline (na slabinski deo i stomak), dva puta dnevno (vidi poglavlje VII).
5) Sunanje jedanput dnevno (vidi poglavlje V).
6) Vebe disanja i gimnastika, prema linim mogunostima.
Apsces, flegmona (gnojno zapaljenje rastresitog vezivnog
tkiva), furunkul (ir)
1) Ishrana:
- 5 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 5 dana - 1 klizma ujutro, ajem od kamilice (vidi poglavlje
IV);
- U nastavku biljna ishrana uz presnu depurativnu ishranu 57 dana i povremenu vonu ishranu u trajanju 1-2 dana sedmino (vidi poglavlje III/C);
- Sok od mladog jema 3 x 50 ml dnevno (vidi poglavlje III/C);
- Leenje bobicama kleke (Knajpova kura - poglavlje II);
105
- Na desni obolelog zuba, odnosno izmeu desni i zida obraza, staviti pare lista (prvog sloja posle ljuske) od glavice crnog
luka. Ovo drati tokom noi ili preko dana 3-4 sata.
Moe se primeniti i kataplazma od sirovog korena gaveza koji
se prethodno izrenda, ili oblog sa vedskom tinkturom.
Ateroskleroza
1) Ishrana:
- 10-15 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- Sok od 2 limuna razblaen sa malo vode, piti ujutro pre jela;
- Jedna jutarnja klizma sa 1,5 - 2 litre mlakog aja od kamilice, 10-15 dana;
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom (vidi poglavlje III/C) 2 meseca;
- Leenje bobicama kleke (Knajpova kura - vidi poglavlje II);
- Leenje ajem od imele;
- Leenje maslakovom stabljikom;
- Sok od mladog jema (vidi poglavlje III/C) 3 x 50 ml dnevno;
- ajevi:
Recept I: Preslica
40 g
Kopriva
15 g
Rusomaa (hou-neu)
15 g
Matinjak
10 g
Hajduica
15 g
Glog
20 g
Recept II: Maslaak
30 g
Menta (nana)
20 g
Lavanda
20 g
Divlja rua (ipak) 30 g
Imela
10 g
Ruzmarin
30 g
Zimzelen
10 g
Dimnjaa
10 g
ajevi se pripremaju tako to se 1 kaiica meavine prelije sa
250 ml vrele vode. Piti 1-2 olje aja dnevno uz dodatak vedske
tinkture. Ove dve meavine aja se piju u naizmeninim kurama
(14 dana jedna, 14 dana druga).
2) Izlaganje sveem vazduhu, gimnastika i vebe disanja zavisno mogunostima bolesnika.
3) Kupka Vitalis (vidi poglavlje IV), 2 puta dnevno po 25
minuta.
4) Kupka trupa, jedanput dnevno, 25 minuta.
107
Recept:
Maslinovo ulje
10 ml
Sok od limuna
4 limuna
Med
1 supena kaika
Homogenizovati ovu masu zagrevanjem na sledei nain:
sud sa meavinom staviti u drugi sud sa vodom koja kljua i drati dok se sadraj lagano ne ugreje.
Drugi dan:
- U 7:00 popiti 60 ml ricinusovog ulja, pomeanog sa 3 kaike
limunovog soka;
- U 7:30 popiti 1/2 olje aja od nane i kamilice;
- Tokom celog dana piti sokove od voa i aj.
Trei dan:
- Jesti samo rendane jabuke.
Posle kure za izbacivanje kamena sledi:
- Leenje sokovima i presnom hranom, 2 meseca; 1-2 dana
sedmino leenje voem (vidi poglavlje III/C);
- Leenje limunovim sokom (vidi poglavlje III/C);
- Preparat od aloje (vidi poglavlje II).
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Kupka trupa, 25 minuta dnevno (vidi poglavlje IV).
4) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
5) Hladno tuiranje celog tela, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
6) Naizmenini oblog na zonu jetre i une kese, 4 promene
(toplo - hladno), jedanput dnevno (vidi poglavlje IV).
7) Derivativni oblog na trbuh tokom noi (vidi poglavlje IV).
8) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh) od gline, 3 sata dnevno (vidi poglavlje VII).
9) Kod bolnih napada ui primeniti toplu sedeu kupku, sa
temperaturom vode u postepenom porastu.
10) Boravak na istom vazduhu, vebe disanja, gimnastika
(vidi poglavlje VI).
109
Blefaro-konjuktivitis
(zapaljenje onih kapaka i sluzokoe oka)
1) Presna ishrana bogata vitiminima, enzimima, auksinima
(materijama koje deluju na rast elija).
2) Mlaka kupka oiju (vidi poglavlje IV), svakodnevno 10-15
minuta, sa:
Recept I: Aloja
Vidiak
Ruta (rutvica)
alfija
Kamilica
Slez (cvet)
Uzeti po 1 kaiku od svake biljke, izmeati i preliti sa 500 ml
vrele vode. Poto odstoji potopljeno 5 minuta, procediti, a kada
se malo ohladi primeniti kupku, uz treptanje pod vodom (vidi
poglavlje IV).
Takoe, 2-3 puta dnevno obaviti kupku oiju u vodi od razlika (modrocveta):
Recept II: Bokvica (list)
10 g
Razliak (cvet)
5g
Kokotac (cvetonosna grana) 3 cm ili 5 g
Preko ove meavine dodati 150 ml vrele vode. Kada odstoji 15
minuta, procediti kroz 3-4 sloja gaze.
3) Parna kupka glave: kamilicom, hajduicom, majinom duicom, jedanput dnevno (vidi poglavlje IV).
4) Obloge natopljene u aju od vidika, kamilice i hajduice,
staviti na oi, 30 minuta, 2-3 puta dnevno.
5) Derivativni oblog od infuzije (aja) vidika, staviti na oi u
toku noi (vidi poglavlje IV).
6) Kupka Vitalis 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje
IV).
7) Kataplazmu od gline staviti na oi, 2 puta dnevno (vidi
poglavlje VII).
8) Kataplazma od ugljenog praha koji se stavi u daki i
umoi u toplu vodu. Stavlja se na oi jedanput dnevno (vidi poglavlje VIII).
9) Hladno tuiranje lica, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
110
- ajevi:
U prvoj fazi iritacije praene suvim kaljem, preporuuje se:
Recept I: Crni luk (vidi poglavlje II)
Recept II: Podbel (list) 30 g
Bokvica (list) 30 g
Preslica
40 g
Lipa
20 g
Islandski liaj 20 g
Ljubiica
10 g
Isop
10 g
Glatki kotrljan (Eryngium planum) 20 g
Jednu punu kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrele vode.
Ostaviti da odstoji 2 minuta, a zatim procediti. Piti 2 olje dnevno, toplo, zaslaeno medom.
Protiv kalja: 3 kaiice razblaene tinkture propolisa ili malo
podgrejanog meda sa 2-3 kapi ulja od eukaliptusa.
U fazi kokcije, kada se stvara i iskaljava sekret, piti sledei
aj:
Recept III: Gavez (list i koren) 40 g
Matinjak 40 g
Majina duica
10 g
Preslica
40 g
Beli slez
20 g
Bokvica
30 g
Crvena detelina (cvet) 30 g
Divizma
20 g
Islandski liaj
10 g
alfija
20 g
Jagorevina
20 g
1 punu kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrue vode. Procediti i piti 3 olje dnevno, toplo, zaslaeno medom. Moe se
uzimati i ueereni med (3 kaiice dnevno) i vedska tinktura
(vidi poglavlje II) kao dodatak aju.
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Kupka trupa, jedanput dnevno, 25 minuta (vidi poglavlje
IV).
4) Topla sedea kupka, jedanput dnevno, sa senom, mentom,
podbelom.
5) Topla kupka ruku i nogu, jedanput dnevno po 15 minuta;
za to vreme, na potiljku drati hladan oblog sa vedskom tinkturom (vidi poglavlje IV).
6) Dve inhalacije dnevno po 15-30 minuta sa kamilicom,
solju, lukom, uljem mente i lavande (vidi poglavlje IV).
114
7) etiri tople kataplazme od semenja lana tokom dana; oblau se grudi i lea i to 4 puta uzastopno. Pri svakom tretmanu,
priprema se nova kataplazma kuvanjem semena lana 10-15
minuta (vidi: Laneno ulje - poglavlje II).
8) Parcijalno hladno tuiranje gornje polovine zadnje strane
tela, jedanput dnevno u toku prve sedmice, a zatim 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
9) Hladno tuiranje cevanica, 3 puta sedmino u periodu od
3-4 sedmice (vidi poglavlje IV).
10) U toku oporavka od bolesti, jedno sunanje dnevno (vidi
poglavlje V).
11) Bolesnika soba treba da bude dobro provetrena.
Cervicitis (upala materice)
Pored ve navedenog u vezi leenja upale jajnika, jajovoda i
materice, treba primeniti i vaginalno ispiranje sledeim ajem:
Recept:
Neven
20 g
Mrtva bela kopriva 10 g
Orah (list) 10 g
alfija
10 g
Preslica
10 g
Hajduica
10 g
Hrast (kora) 10 g
Kupina (list)
10 g
Anelika
10 g
Ovu meavinu kuvati u 1 litar vode 10 minuta, zatim skloniti
sa vatre i ostaviti da stoji pokriveno 10 minuta. Jednom dnevno
vriti vaginalno ispiranje.Takoe su blagotvorna vaginalna ispiranja ajem od crvene deteline.
Ciroza
(Vidi: Oboljenja jetre i ui)
Cistitis (upala mokranog mehura)
1) Ishrana:
- 5 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- Jedna klizma ujutro sa 1,5 - 2 litra mlake kamilice, 5 dana;
- U nastavku, biljni reim; prevashodno presne namirnice; 12 dana sedmino vona ishrana (vidi: Leenje voem - poglavlje
III/C);
- Sok od 2 limuna, piti ujutro pre doruka, 7-10 dana;
115
Recept II:
Nana 20 g
Dunja (list)
10 g
tavalj (kiseljak - Rumex crispus)
15 g
1 kaiicu meavine ostaviti da odstoji 2 minuta u 250 ml
vrele vode. Piti 2 olje aja dnevno.
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Kupka trupa, jedanput dnevno, 25 minuta (vidi poglavlje
IV).
4) Hladno tuiranje celog tela, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
5) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
6) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh) od gline sa iseckanim crnim lukom, 3 sata dnevno (vidi
poglavlje VII).
7) Derivatni oblog na trbuh u toku noi (vidi poglavlje IV).
8) Kod hroninog oboljenja, sunanje, 1 kura dnevno (vidi
poglavlje V).
9) Boravak na istom vazduhu, vebe disanja, gimnastika (vidi poglavlje VI).
Crevna parazitoza (paraziti u crevima: oksiuroza - oboljenje
prouzrokovano belom glistom; askaridoza - prisustvo glista
u stolici)
1) Ishrana:
- 1 - 2 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje
III);
- 1 klizma ujutro ili uvee sa 250 - 500 ml aja od pelena, valerijane, belog luka, 4-5 dana (vidi: Klizma - poglavlje IV);
- U nastavku, depurativna presna ishrana, 3-4 dana (vidi
poglavlje III/C);
- Preparat od aloje (vidi poglavlje II);
- Penine mekinje potopljene u aju ili soku, 2 x 2 kaiice
dnevno;
- 3 x 1 kaika uglja od lipe, dnevno (vidi poglavlje VIII);
- Ujutro uzimati 3 kaike narendane argarepe, izmeane sa 3
enja iseckanog belog luka.
119
e) Naizmenini oblog na donji deo stomaka, jedanput dnevno (vidi poglavlje IV).
f) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh)
od gline, 2 puta dnevno; oblog staviti i na predeo jajnika, glinu
kombinovati sa iseckanim crnim lukom (vidi poglavlje VII).
g) Naizmenini kotski tu, 2-3 puta dnevno (vidi poglavlje
IV).
h) Hladno tuiranje celog tela, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
i) Sunanje, jedanput dnevno (vidi poglavlje V).
j) Kupka tabana sa vedskom tinkturom (vidi poglavlje II), 15
minuta dnevno. Oba stopala se dre u sudu sa vedskom tinkturom i to tako da se tabanima dodiruje povrina tenosti.
k) Derivativni oblog na trbuh tokom noi (vidi poglavlje IV).
2) Bolna menstruacija
a) Ishrana (vidi: Menstruacija sa obilnim odlivom).
b) Kupka Vitalis, jedanput dnevno po 25 minuta.
c) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i
trbuh) od gline pomeane sa usitnjenim crnim lukom (vidi poglavlje VII), na zonu jajnika, 3 puta dnevno; takoe, kataplazma
od uglja (vidi poglavlje VIII), kada nastupe jaki bolovi.
d) Topla sedea kupka sa preslicom (vidi: Preslica), ruzmarinom, rusom, senom, 2-3 puta sedmino.
e) Sunanje, jedanput dnevno (vidi poglavlje V).
f) Derivativni oblog na trbuh, tokom noi (vidi poglavlje IV).
g) Kupka stopala u vedskoj tinkturi.
h) Hladno tuiranje donjih ekstremiteta, 3 puta sedmino
(vidi poglavlje IV).
i) Umotavanje, jedanput sedmino (vidi poglavlje IV).
Ekcem
1) Ishrana:
-10 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje
III);
-1 klizma ujutru, mlakim ajem od kamilice, 10 dana;
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom (vidi poglavlje III/C), 2 meseca;
126
- Depurativna presna ishrana, 5-7 dana meseno, leenje voem, 1-2 dana meseno (vidi poglavlje III/C);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml na dan (vidi poglavlje III/C);
sok od breze (vidi poglavlje II);
- Knajpova kura (vidi poglavlje II);
- Leenje maslakom (stabljikom) - vidi: Maslaak;
- ajevi: (vidi: Psorijaza).
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Kupka trupa, 25 minuta dnevno.
4) Hladno tuiranje celog tela 3 puta sedmino - tri sedmice,
potom 2 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
5) kotski naizmenini tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
6) Umotavanje, 2 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
7) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh) od gline, 2 puta dnevno (vidi poglavlje VII).
8) Kupka obolelih delova tela u toplom dekoktu (vidi poglavlje I - Dekokt) od oraha i hajduice dva puta dnevno po 15 minuta.
9) Lokalni oblozi (na obolelo mesto) od majine duice i zavoji natopljeni sokom nevena i uvarkue.
10) Lokalni oblozi sa uljem kantariona, majine duice, vranilovke, majorana, lana ili masline.
11) Derivativni oblog na obolelu zonu, tokom noi (vidi poglavlje IV).
12) Sunanje, 1 kura dnevno (vidi poglavlje V).
13) Lokalni oblozi, jedanput dnevno, od mente samlevene u
prah (vidi: Kataplazma - poglavlje I).
Enureza (nesposobnost zadravanja mokrae)
1) Ishrana:
- hrana bogata vitaminima (vidi: Anemija)
- ajevi:
Recept I: Preslica
20 g Hajduica
30 g
Kantarion
20 g Glog
30 g
Kopriva (koren) 20 g Meje groe 10 g
127
Preslica
2 kaike
Kantarion
2 kaike
alfija
2 kaike
Kuvati 1 kaiicu hrastove kore 10 minuta u 1/2 litre vode, a
zatim skloniti sa vatre i dodati preslicu, kantarion i alfiju. Ostaviti da odstoji 3 minuta. Piti 2 olje dnevno, uz dodatak vedske tinkture (vidi poglavlje II).
Recept III: Mleika
Jednu (ravnu) kaiicu biljke dodati na 125 ml vode. Ostaviti
da odstoji 30 sekundi. Piti 1 olju dnevno (pola olje ujutro, a
ostatak posle podne). Za manju decu se preporuuje 1/2 predviene doze za odrasle.
ajevi se piju ujutro i u 16:00. Posle 18:00, ne bi trebalo unositi tenost. Recepti I, II, III, koriste se po principu rotacije (svaki
po 14 dana).
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Kupka trupa, jedanput dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
4) Hodanje u vodi (to hladnijoj) do kolena, 1 minut prvog dana, a kasnije sve due (postepeno produavati boravak u hladnoj
vodi) do 5 minuta.
Ako tokom hodanja pacijent oseti toplotu u nogama, terapiju
treba prekinuti. Praktikuje se jedanput dnevno, i to uvek pre
spavanja.
5) Sedee kupke (vidi: Preslica) sa majinom duicom, hajduicom i kantarionom, jedanput sedmino.
6) Trljanje i masaa kimenog stuba uljem od kantariona ili
kamilice pre spavanja.
7) Hladno parcijalno tuiranje gornje polovine zadnje strane
tela, jedanput dnevno - prve sedmice, a zatim 2 puta sedmino
(vidi poglavlje IV).
128
3) Na 100 g preslice dodati 500 ml vode. Kuvati 2 minuta, zatim skloniti sa vatre i ostaviti da odstoji 10 minuta, pa procediti.
Ovim ajem se takoe ispira nos. Nakon temeljnog ispiranja nosa i grla, piti 1 olju aja od preslice i kamilice (biljke izmeati u
jednakim razmerama).
4) Moe pomoi i kratka kupka ruku ili nogu u veoma hladnoj
vodi.
5) Parcijalno hladno tuiranje gornje polovine zadnje strane
tela, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
Erizipel (crveni vetar)
1) Ishrana:
- Kod febrilnih stanja (groznice) - vidi: Groznica;
- Posle groznice, presna ishrana za oporavak 5-7 dana (vidi
poglavlje III/C); u nastavku, reim ishrane sa prevashodno presnim namirnicama, namirnicama bogatim vitaminima, mineralima, auksinima, enzimima (biljno mleko, vitamini, penine klice, salate itd);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml/dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- Knajpova kura (vidi poglavlje II);
- 3 x 15 kapi tinkture od ika;
- ajevi:
Recept I: Neven
30 g
estoslavica 30 g
Jagorevina 20 g
Lipa
20 g
Kopriva
30 g
Hajduica
20 g
Dan i no
30 g
1 punu kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrele vode. Ostaviti
da odstoji 2 minuta. Piti 3 olje dnevno, uz dodatak vedske tinkture (vidi poglavlje II).
2) Odmaranje u krevetu, u kritinoj fazi.
3) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
4) Lokalna parna kupka (izlaganje dejstvu pare onog dela tela
gde se bolest ispoljila - najee lica), jedanput dnevno (vidi poglavlje IV).
131
5) Lokalne kataplazme (vidi poglavlje I) sa liem od uvarkue, podbela ili kupusa (lie se prethodno izgnjei); takoe stavljati obloge sa ajem od preslice, hajduice, pelena, bokvice,
majine duice, mijaka (Cynoglossum officinale).
6) Obolelu zonu pokriti oblogom natopljenim u sok od biljke
uvarkue.
7) Derivativni oblog na obolelo mesto, u toku noi (vidi poglavlje IV).
8) Naizmenini kotski tu, 2-3 puta dnevno (vidi poglavlje
IV).
9) Hladno tuiranje donjih ekstremiteta, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
10) Parcijalno hladno tuiranje zadnje strane tela, 3 puta sedmino, naizmenino sa postupkom pod takom 9.
11) Umotavanje tela, 2 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
12) Bolna mesta mazati mau od gaveza (vidi: Gavez).
13) Lokalna kataplazma od uglja samlevenog u prah, koji se
stavi u daki od gaze, a zatim umoi u toplu vodu i dri na
obolelom mestu 1 sat u toku dana (vidi poglavlje VIII).
Facijalna paraliza
1) Ishrana:
- 5 - 7 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje
III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlake kamilice (vidi pogl. IV);
- U nastavku, biljna ishrana, i to presna, 1- 2 meseca; depurativna presna ishrana, 3-5 dana u sedmici (vidi poglavlje III/C);
- 250 - 300 g salate od maslaka (koren i list), kao i od koprive
(takoe 250 - 300 g), dnevno;
- Penine klice;
- Leenje bobicama kleke (vidi poglavlje II);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
-aj:
Recept:
Vilino sito (koren)
Anelika (koren)
Maslaak (koren)
Gavez (koren)
132
134
Recept II:
Isop
20 g
Kopriva
30 g
Nana
20 g
Bokvica
20 g
Razliak
20 g
Anis
10 g
Pelen
10 g
Kamilica
20 g
Stea (Potentilla anserina) 20 g
ajevi I i II se pripremaju na isti nain: 1 punu kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrele vode i ostaviti da odstoji 2 minuta. Piti
3 olje dnevno, naizmenino (jedan dan aj I, drugi dan aj II).
Moe se svakodnevno piti i mleko od heljde (2 kaike brana
od heljde na 150 ml tople vode, uz dodatak meda).
U sluaju gastroenteritisa (upale eluca i creva), piti sledei
aj:
Recept I: Beli slez (koren) 30 g
Borovnica 10 g
Kamilica 10 g
Zimzelen (Vinca minor) 10 g
1 kaiicu meavine potopiti u 250 ml vrele vode. Ostaviti da
odstoji 3 minuta, pa procediti. Piti 2 olje dnevno, 30 minuta pre
jela.
Recept II: Penica (brano) 100 g Ovas (brano) 100 g
Jeam (brano) 100 g
4 kaike meavine kuvati u 1,5 litre vode dok ne ostane 1 litar
tenosti. Procediti i dodati 1 kaiku meda. Mlaa deca uzimaju
po 1 kaiicu 4 puta dnevno, pre jela. Starija deca i odrasli piju 2
olje dnevno.
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Kupka trupa, 25 minuta dnevno (vidi poglavlje IV).
4) Hladna kupka donje polovine tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
5) Hladno tuiranje celog tela, 2 puta sedmino (vidi pog. IV).
6) Derivativni oblog na trbuh, u toku noi (vidi poglavlje IV).
7) Jednostavna fomentacija na gornji deo trbuha (vidi poglavlje IV), ili sedea topla kupka sa temperaturom vode koju treba
postepeno poveavati (trajanje kupke 20 minuta), radi suzbijanja bolova.
8) Kod hroninog gastritisa, preporuuje se sunanje, 1 kura
dnevno (vidi poglavlje V).
136
Gastrina hiperhlorhidrija
(Poveana eludana kiselina - vidi: Gastritis)
Gastro-duodenalni ir (ir na elucu i dvanaestopalanom
crevu)
1) Ishrana:
- 5 dana leenje sokovima od voa i povra koje nije kiselo
(kupus, krompir, argarepa, maslaak, cvekla, krastavac, spana).
-1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice, 5 dana (vidi poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 1-2 meseca (vidi poglavlje III/C), izbegavati crni i beli luk u akutnoj fazi;
- 3 x 1 kaika uglja od lipe, dnevno (vidi poglavlje VIII);
- Preparat od aloje (vidi poglavlje II);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml na dan (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- Polen, 2 x 2 kaiice, pre jela (ujutro i u podne - vidi poglavlje II);
- ajevi:
Recept:
Neven
20 g
Troskavica (troskot) 20 g
Gavez
20 g
Vranilovka
10 g
Petoprsta
20 g
Matinjak
10 g
Majoran
10 g
Kuvati 1 kaiku strugotina drveta rujevine (Rhus cotinus) u
300 ml vode, 2-4 minuta. Potom dodati 1 punu kaiicu gore navedene meavine i ostaviti da stoji 2 minuta, pa procediti. Piti 3
olje aja dnevno, toplog i zaslaenog medom. Na svaku olju
dodati po 1 kaiicu vedske tinkture (vidi poglavlje II).
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Kupka trupa, jedanput dnevno, 25 minuta (vidi poglavlje
IV).
4) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
5) Parcijalno hladno tuiranje gornje polovine zadnje strane
tela, jedanput dnevno (vidi poglavlje IV).
137
6) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh) od gline 3 sata dnevno (vidi poglavlje VII - na zonu eluca
stavljati meavinu gline i crnog luka).
7) Biljna topla kupka celog tela, jedanput sedmino, 15 minuta, sa rusom, matinjakom, ruzmarinom, senom (vidi poglavlje
IV).
8) Parna kupka donje polovine tela, 2-3 puta sedmino po 1015 minuta (vidi poglavlje IV).
9) Topla kataplazma sa preslicom i liem gaveza (vidi poglavlje I) na predeo eluca, posle jela.
10) Sunanje, 1 tretman dnevno (vidi poglavlje V).
11) Derivativni oblog na trbuh, u toku noi (vidi poglavlje IV).
12) U sluaju hematemeze (povraanja krvi) treba uiniti sledee:
- odmarati u krevetu;
- drati kesu sa ledom na stomaku;
- izbaciti iz jelovnika vrstu hranu, piti hladne napitke u retkim gutljajima (voda sa kockama leda, ajevi koji deluju hemostatiki - odnosno koji zaustavljaju krvarenje: preslica, rusomaa, itd);
- posle zaustavljanja krvarenja, postepeno uvoditi u ishranu
kae od itarica, sokove od voa i povra itd.
Gojaznost
1) Ishrana:
- 10 - 20 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 1itra mlake kamilice, 10-20 dana
(vidi poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 2-6 meseci (vidi poglavlje III/C); 1-2 dana sedmino leenje voem (vidi
poglavlje III/C);
- 3 x 1 kaika uglja od lipe - dnevno;
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam III/C); sok od breze (vidi poglavlje II);
- Knajpova kura (vidi poglavlje II);
- ajevi:
138
Recept:
Mora 10 g
Maslaak
20 g
Sladi 10 g
Kukuruzna svila 10 g
Kopriva 10 g Viri
20 g
Bela breza (list) 10g
Vodopija (cvet i stabljika) 20 g
1 kaiicu meavine ostaviti da odstoji 2 minuta u 250 ml
vrele vode. Piti 3-4 olje dnevno nezaslaenog aja.
2) Leenje od oboljenja koja su uzrok gojaznosti,
3) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
4) Kupka trupa, jedanput dnevno, 25-40 minuta (vidi poglavlje IV).
5) Parna kupka celog tela, 3 puta sedmino, 15-20 minuta
(vidi poglavlje IV).
6) Hladno tuiranje zadnje strane tela, jedanput dnevno (vidi
poglavlje IV).
7) Naizmenini kotski tu, 3 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
8) Kratko umotavanje, 2 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
9) Sunanje sa transpiracijom, jedanput dnevno (vidi poglavlje V).
10) Boravak na istom vazduhu, vebe disanja, gimnastika, u
zavisnosti od linih mogunosti pacijenta (vidi poglavlje VI).
Grip
1) Ishrana:
- U fazi groznice (vidi: Groznica);
- Sledi ishrana za oporavak (vidi poglavlje III/C);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml na dan (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- Leenje bobicama kleke (vidi: Knajpova kura - poglavlje
II);
- Leenje belim lukom (vidi poglavlje III/C),
- ajevi:
Recept I: Majina duica 20 g Bela vrba 10 g
Vranilovka
20 g Isop
20 g
Jagorevina
10 g Divizma 10 g
Bora (Borago officinalis) 10 g
139
142
Recept II:
Bobice kleke
20 g Gavez 30 g
Vinova loza (list) 20 g
Mijak (Cynoglossum officinalis - koren) 20 g
Recept III: Razliak 20 g Hajduica 15 g
alfija 20 g Kamilica 10 g
Crvena detelina 20 g
ajevi se pripremaju na isti nain: 1 punu kaiicu meavine
dodati na 250 ml vrele vode. Ostaviti da odstoji 3 minuta. Piti 3
olje dnevno. Recepte koristiti naizmenino, u kurama od po 14
dana.
2) Kupka Vitalis, 3 puta dnevno po 25 minuta (hladna voda
nad kojom pacijent sedi treba da dodiruje analnu zonu - vidi
poglavlje IV).
3) Hladna kupka donje polovine tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
4) Lumbo-abdominalna kataplazma (vidi poglavlje VII)
postavljena u obliku slova T, tako da prekrije zonu genitalija i
anusa. Sam anus zatititi gazom.
5) Derivativni oblog (vidi poglavlje IV) na zadnju (lenu) stranu tela, od potiljka do bedara. Pripremiti rastvor tople vode (temperatura vode treba da odgovara izdrljivosti pacijenta) i sireta u jednakim razmerama. Umoiti oblog u ovaj rastvor, staviti na lea, kao i derivativnu kompresu. Posle 50 minuta umoiti
oblog u isti rastvor koji se ve ohladio (u meuvremenu se moe
dodati i led), i drati na leima narednih 50 minuta. Posle uklanjanja obloga ostati u krevetu jo 30-60 minuta.
6) Hladno tuiranje donjih ekstremiteta, jedanput dnevno
(vidi poglavlje IV).
7) Dve tople sedee kupke dnevno (vidi: Preslica) po 10 minuta, sa rusom, grkim semenom, preslicom, nevenom, alfijom,
bokvicom, klekom. Iste biljke se koriste za obloge i primenjuju
se u obliku dekokta 2 minuta, u razmeri: 100 g biljke na 500 ml
vode (vidi: Dekokt - poglavlje I). Komprese se stavljaju hladne.
Takoe su delotvorne i komprese sa vedskom tinkturom (vidi
poglavlje II).
8) Lokalno ispiranje dekoktom od hrastove kore.
144
1 punu kaiicu meavine sipati u 250 ml hladne vode i ostaviti da odstoji 12 sati. Piti jednu olju aja ujutro, jednu uvee,
pre jela, mlakog, zaslaenog medom.
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi pogl. IV).
3) Kupka trupa, jedanput dnevno, 25 minuta (vidi pogl. IV).
4) Naizmenina kupka nogu, 2 puta dnevno (vidi pogl. IV).
5) Topla sedea kupka (vidi: Preslica) sa dodatkom bilja, jedanput dnevno, 10 minuta.
6) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
7) Hladno tuiranje zadnje strane tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
8) Sunanje sa transpiracijom (preznojavanjem - vidi poglavlje V) pri emu se glava pokrije, 1 kura dnevno.
9) Izlaganje istom vazduhu, vebe disanja, gimnastika, u
zavisnosti od izdrljivosti pacijenta (vidi poglavlje VI).
Hiperholesterolemija (viak holesterola u krvi)
(Vidi: Oboljenja jetre i ui)
Hipotenzija (snien krvni pritisak)
1) Ishrana:
- 5 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom (vidi poglavlje III/C), 1 mesec;
-1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice, 5 dana (vidi poglavlje IV);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- Leenje ajem od imele (vidi: Imela);
- ajevi:
Recept:
Ruzmarin
20 g
Matinjak
30 g
Sladi
50 g
Jagorevina 20 g
alfija
30 g
areni kalj
(Silybum marianum) 30 g
1 kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrele vode. Ostaviti da
odstoji 2 minuta. Piti 2 olje dnevno. Zasladiti medom i u svaku
olju dodati vedsku tinkturu (vidi poglavlje II).
146
148
Interdigitalna epidermofitija
(kona infekcija izmeu nonih prstiju)
1) Ishrana: (vidi: Anemija)
- ajevi:
Recept I: Kopriva 20g Razvodnik (Solanum duclamera) 10 g
Preslica 30g Jagorevina 20 g
estoslavica 20g Dan i no 30g
Priprema se u vidu infuzije (vidi poglavlje I). Piti 3 olje dnevno.
2) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV). Umesto tople vode, za tretman nogu treba koristiti vodu
od kuvane ovsene slame.
3) Umotavanje tela, 2 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
4) Hladno tuiranje celog tela, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
5) kotski naizmenini tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
6) Kupka nogu, jedanput dnevno -15 minuta, u dekoktu od
sledeih biljki:
Recept II: Hajduica
Preslica
Rusa
Kopriva
Vuja jabuka (Aristolochia clematitis)
Izmeati po 1 kaiicu od svake biljke i kuvati u 1 litar vode, 1
minut.
7) Oblagati inficirana mesta tinkturom od nevena, a zatim
mazati melemom od gaveza (vidi: Gavez).
Kandidoza
(Vidi: Stomatitis)
Kancer (rak)
Kancer, ta opaka neman, vekovima je izazivala i danas izaziva interes mnogobrojnih istraivaa iz razliitih oblasti nauke.
Da li je re o izleivoj ili neizleivoj bolesti?
Odgovor na ovo pitanje podrazumeva dobro poznavanje etiopatogenije (uzronika) oboljenja i veoma strunu osposoblje-
150
1) Ishrana:
- 30 dana leenje sokovima od voa (naroito od groa) i
povra (vidi: Leenje groem - poglavlje III/C);
- 1 klizma ujutru, sa mlakom kamilicom, 30 dana (vidi poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom do izleenja; presna ishrana za oporavak i depurativno presna ishrana 57 dana u mesecu, naizmenino (jedan mesec prva, drugi mesec
druga ishrana - vidi poglavlje III/C);
- 3 x 1 supena kaika biljnog uglja u vidu praha, u kurama od
3 sedmice, sa pauzama 1-2 sedmice (vidi poglavlje VIII);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C); sok od breze (vidi poglavlje II);
- Leenje preparatom od aloje (vidi poglavlje II);
- Leenje bobicama od kleke (vidi: Knajpova kura - II),
- ajevi:
Recept I: Neven
40 g Preslica 40 g
Rusa
20 g alfija
20 g
Kopriva
30 g Gavez
40 g
iva trava 20 g Troskavica (troskot) 20 g
Hajduica 40 g Crvena detelina (cvet) 40 g
Jednu punu kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrele vode.
Ostaviti da odstoji 2 minuta. Piti 3 olje dnevno, u retkim gutljajima.
- 6 kaika dnevno aja od iirota (vidi: Iirot);
- Kod bronho-pulmonalnog raka (bronhija i plua), piti 2 olje aja dnevno, po prvom receptu i 2 olje po sledeem receptu:
Recept II: Crvena detelina (cvet)
40 g
Hajduica 40 g Bokvica 40 g
Podbel
40 g Islandski liaj 30 g
Divizma 40 g Plunjak
30 g
Mijak (Cynoglossum officinale) 20 g
Jednu punu kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrele vode.
Poto odstoji 2 minuta, procediti i piti 2 olje dnevno, uz dodatak vedske tinkture (vidi poglavlje II).
152
153
ti, zatim procediti i podgrejati. Piti 2 olje aja dnevno, zaslaene 1 kaiicom meda, ujutru i uvee.
Recepti za aj se koriste naizmenino, u kurama od po 14 dana (14 dana prvi, 14 dana drugi, itd.).
Recept V: Glog (plod ili samleveni list i cvet) 20 g
ipak (divlja rua)
20 g
Preko meavine uvee naliti 300 ml mlake vode. Sledeeg dana procediti i popiti u toku jednog dana.
2) Kupka Vitalis 3 puta dnevno po 15 - 20 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Hladan oblog drati na predelu iznad srca, 15-20 minuta
kada nastupe bolovi (vidi poglavlje IV - Hladna kompresa).
4) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i stomak) od gline, jedanput dnevno, 3 sata (vidi poglavlje VII).
5) Derivativni oblog na stomak, tokom noi (vidi pogl. IV).
6) Hodanje bosim nogama po travi, dok jo ima rose.
7) Hladno tuiranje gornjih ekstremiteta, jedanput dnevno - 2
sedmice; zatim 3 puta sedmino - 4 sedmice, a na kraju 2 puta
sedmino - 1 sedmica (vidi poglavlje IV).
8) Hladno tuiranje zadnje strane tela (vidi poglavlje IV) sa
naizmeninim hladnim tuiranjem gornjih ekstremiteta (jedan
dan jedno, drugi dan drugo).
9) Izlaganje dejstvu istog vazduha, vebe disanja i lagana
gimnastika, u zavisnosti od izdrljivosti bolesnika (vidi poglavlje
VI).
Konstipacija (zatvor)
1) Ishrana:
- 10 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi pogl. III);
- Jedna klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice
ili crvene deteline;
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom (vidi
poglavlje III/C), 2 meseca;
- Preparat od aloje (vidi poglavlje II);
- 4-6 kaika peninih mekinja dnevno, potopljenih u: aj,
sok, mleko od oraha ili badema;
155
9) Svakodnevno tuiranje kosmatog dela glave hladnom vodom, posle ega treba da usledi energino eljanje radi spreavanja pojave peruti.
10) Uvee masirati kou glave sokom od aloje. Ujutro oprati
kosu, bez sapuna ili ampona.
11) Hladno tuiranje glave 2 puta sedmino (vidi pog. IV).
12) Hladna kupka donje polovine tela, 2 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
13) Hladno tuiranje cevanica, 3 puta sedmino (vidi pog. IV).
Laringitis (upala grkljana)
1) Ishrana:
- 3 - 5 dana leenje sokovima od voa i povra;
- 1 klizma ujutru, 1/4 litre za decu i 1,5 - 2 litra za odrasle mlakog aja od kamilice, 3 - 5 dana (vidi poglavlje IV);
- U nastavku, biljni reim ishrane, prevashodno presne namirnice; 1 - 2 dana sedmino leenje voem (vidi pogl. III/C);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi poglavlje III/C
- Mladi jeam);
- 2 kaiice anisa kuvati 5 minuta u 100 ml vode. Procediti i
dodati 2 kaike meda. Uzima se po 1 kaika na 30 minuta;
- Leenje bobicama kleke (vidi: Knajpova kura - pogl. II);
- Leenje belim lukom (vidi poglavlje III/C);
- ajevi:
Recept 1: Ivanjsko cvee 40 g
alfija
40 g
Podbel
30 g
Neven
30 g
Kamilica
20 g
Gavez
30 g
Bokvica
40 g
Lipa (cvet)
20 g
Recept II: Petrovac
10 g
iva trava
20 g
Kamilica
20 g
Beli slez
20 g
Vranilovka
20 g
Crvena detelina 20g
Kopriva
10 g
ajevi I i II mogu se pripremati u vidu infuzije, ili kao dekokt
(vidi poglavlje I). Piti 2 olje aja dnevno sa vedskom tinkturom,
a 2 olje mlakog aja koristiti za duboko ispiranje. Ostatke biljaka, nakon ceenja, ne bacati, ve ih koristiti kao kataplazmu
(mlaki oblog) za prednju stranu vrata.
158
2) Parna kupka - grudi i glava, jedanput dnevno, sa kamilicom, uljem od mente i lavande (vidi poglavlje IV).
3) Hladna kupka donje polovine tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
4) Parcijalno hladno tuiranje gornje polovine zadnje strane
tela, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV - ovaj postupak se primenjuje u danima kada izostaje hladna kupka donje polovine tela vidi taka 3).
5) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 15 - 20 minuta (vidi poglavlje IV).
6) Ispiranje grla ajevima koji su preporuljivi i za konzumiranje.
7) Topli oblog od aja preslice, ili od vode i sireta (pomeati
u jednakom odnosu sire i toplu vodu), na predeo vrata.
8) Derivativni oblog na vrat, u toku noi (vidi poglavlje IV).
9) Topla kupka nogu (vidi poglavlje IV).
10) Odravanje vlanosti vazduha u bolesnikoj sobi stavljanjem suda sa vodom, ili vlanih pekira na grejno telo.
Leukoreja (belo pranje kod ena)
1) Ishrana:
- 5 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice, 5 dana (vidi poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 1 - 2 meseca; 5-7 dana meseno depurativna presna ishrana; 1-2 dana u
mesecu leenje voem (vidi poglavlje III/C);
- Preparat od aloje (vidi poglavlje II);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- Leenje bobicama kleke (vidi poglavlje II);
- aj: Recept:
Viri
30 g Neven
30 g
Vodopija
20 g Mrtva bela kopriva
40 g
Hajduica
30 g Rusomaa (hou-neu) 20 g
alfija
20 g Rujevina (Rhus cotinus - kora) 20 g
159
2) Trljanje i lagana masaa bolnog mesta tinkturom od nevena, rastvorenom u vodi, u razmeri 1:2 (1/3 tinkture, 2/3 vode),
tinkturom od branke (Arnica montana), tinkturom od kantariona, majine duice, kleke.
3) Hladan oblog sa vedskom tinkturom (vidi poglavlje II), 23 puta dnevno, na bolno mesto.
4) Derivativni oblog (vidi poglavlje IV), u toku noi, na uganut
zglob.
5) 3 x 25 kapi dnevno, tinktura od nevena ili tinktura od branke.
6) Imobilizacija povreenog zgloba, u teim sluajevima gips.
7) Lokalna kupka u blatu, 20 minuta dnevno (vidi poglavlje
VII).
8) Hladno tuiranje kolena, jedanput dnevno.
Lumbago, iijas
1) Ishrana:
- 10 dana - sokovi od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlake kamilice, 10 dana (vidi
poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 2 meseca;
5-7 dana u mesecu depurativna presna ishrana (vidi poglavlje
III/C); penine klice;
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi poglavlje III/C
- Mladi jeam);
- ajevi:
Kamilica
30 g
Jagorevina
20 g
Verbena
30 g
alfija
20 g
Preslica
20 g
Majina duica 20 g
Kopriva
20 g
Divizma
10 g
Kokotac
10 g
Bela rada
20 g
1 punu kaiicu meavine ostaviti da odstoji 2 minuta u 250
ml vrele vode. Piti 3 olje dnevno, zaslaenog medom, uz dodatak vedske tinkture.
2) Parna kupka donje polovine tela (vidi poglavlje IV) sa senom, jedanput dnevno, 7-10 dana, a zatim 2-3 puta sedmino.
163
3) Kupka trupa (vidi poglavlje IV) u toploj vodi (ija se temperatura postepeno poveava) sa sladiem, brankom, senom, zovom, uljem od mente, 20 - 30 minuta dnevno, 7-10 dana; u toku
kupke piti 1-2 olje limunade.
4) Hladna kupka donje polovine tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
5) Hladno tuiranje donjih ekstremiteta, 3 puta sedmino, 7 10 dana nakon zapoinjanja terapije (vidi poglavlje IV).
6) Hladno tuiranje zadnje strane tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
7) Derivativni oblog (sire i voda) - (vidi: Hemoroidi).
8) Topla lokalna kataplazma (na bolno mesto) sa voskom ili
parafinom, 20 - 30 minuta dnevno; posle ovoga masirati mesto
tinkturom od majine duice, kantariona, sokom od ljutia
(Ranunculus acer).
9) Topla kataplazma sa semenom goruice ili cvetovima sena
(sa cvetne livade), kantariona, preslicom, 20 - 30 minuta dnevno
(vidi: Kataplazma - poglavlje I). Menjati kataplazmu nekoliko
puta tokom primene, radi odravanja temperature.
10) Sunanje, 1 kura dnevno (vidi poglavlje V).
11) Bolno mesto mazati mau od nevena (vidi: Neven) i oblagati jastuiem od preice (vidi: Preica).
Menopauza (prestanak menstrualnog ciklusa)
1) Ishrana:
- Biljni nain ishrane, prevashodno sokovi i presne namirnice; 5-7 dana u mesecu depurativna presna ishrana (vidi poglavlje III/C); penine klice;
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam III/C);
- Leenje bobicama kleke (vidi poglavlje II);
- aj:
Recept:
Srdaica
25 g
Hajduica
20 g
Matinjak
25 g
Preslica
20 g
alfija
25 g
Rusomaa
10 g
Glog
10 g
Viri
20 g
Kantarion
10 g
164
166
169
171
174
6) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh) od gline (vidi poglavlje VII) i istovremeno na vrat i grudi, 3
sata dnevno.
7) Derivativni oblog na vrat i prednju stranu grudnog koa,
tokom noi (vidi poglavlje IV).
8) Sunanje, svakodnevno, 1 tretman (vidi poglavlje V).
9) Nadzor lekara.
Oboljenja tiroidne (titne) lezde
1) Ishrana:
- 10 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje
III),
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlake kamilice, 10 dana (vidi
poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 2 meseca
(vidi poglavlje III/C), potom presna hrana 6 meseci;
- Leenje limunovim sokom (vidi poglavlje III/C);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- ajevi:
Recept I: Ivanjsko cvee 40 g
Preslica
40 g
Neven
20 g
Rusomaa
20 g
alfija
20 g
Jagorevina
30 g
Gavez
30 g
Crvena detelina 30 g
Kopriva
20 g
1 kaiicu meavine ostaviti da odstoji 2 minuta u 250 ml
vrele vode. Piti 3 olje aja sa vedskom tinkturom (vidi poglavlje II).
Recept II: Anelika (koren)
1 kaiicu dodati na 250 ml hladne vode. Ostaviti da odstoji
12 sati. Piti 1 olju dnevno.
Recept III: 1 olja dnevno aja od jelinih iglica.
Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh)
od gline, 3 sata dnevno (vidi poglavlje VII); stavljati istovremeno
ovu kataplazmu u kombinaciji sa iseckanim crnim lukom, na
zonu titaste lezde.
179
180
Parkinsonova bolest
1) Ishrana:
-10 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje
III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice, 10
dana (vidi poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 2 meseca
(vidi poglavlje III/C); penine klice; 5-7 dana u mesecu - presna
ishrana za oporavak (vidi poglavlje III/C),
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi poglavlje:
Mladi jeam -poglavlje III/C);
- Leenje polenom (vidi poglavlje II);
- ajevi:
Recept: Preslica
40 g Hajduica
40 g
Kantarion
20 g Majina duica
40 g
Kopriva
30 g Jagorevina
30 g
Crvena detelina 40 g
Jednu kaiicu meavine ostaviti da odstoji 2 minuta u 250 ml
vrele vode. Piti 3 olje aja dnevno.
2) Kupka Vitalis, 3 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
3) Topla sedea kupka (vidi: Preslica) sa senom, rusom, ruzmarinom, lucerkom, 10 minuta dnevno.
4) Biljna topla kupka celog tela, jedanput sedmino, 12 minuta, sa rusom, ruzmarinom, lucerkom (vidi poglavlje IV).
5) Hladno tuiranje celog tela, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
6) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
7) Lumbo-abdominalna kataplazma od gline, 3 sata dnevno
(vidi poglavlje VII).
8) Urtikacija (ibanje koprivom) svaki drugi dan, do izbijanja
ospica, posle ega treba praktikovati hladno tuiranje ili trljanje
uz primenu hladne vode.
9) Trljanje kimenog stuba uz primenu tinkture od hajduice.
10) Trljanje solju (vidi poglavlje IV).
11) Kupka tabana u vedskoj tinkturi (vidi: Dismenoreja).
183
Parotitis (zauke)
1) Ishrana (vidi: Ospice)
- Smanjiti upotrebu masnoa i slatkia u ishrani.
2) Odmaranje u krevetu; izbegavati fizike napore 10 -14 dana.
3) Deaci treba da nose suspenzor.
4) Parna kupka glave i grudi, i istovremeno inhalacija (posle
faze groznice), 2 puta dnevno po 10 -15 minuta (vidi poglavlje
IV).
5) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV)
6) Derivativni oblog na zonu zahvaenu zaukama i na vrat, u
toku noi (vidi poglavlje IV), ili kataplazma od uglja (vidi poglavlje VIII).
7) U sluaju orhitisa (upale testisa), praktikovati parnu kupku
donje polovine tela (vidi poglavlje IV - ovo vai u sluaju ako je
groznica prola); primeniti i kataplazmu od gline, 3 puta dnevno
(vidi poglavlje VII).
8) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
9) Kataplazma od gline na zonu zahvaenu oboljenjem - vidi
poglavlje VII).
10) Mazati zauke mau od nevena (vidi: Neven) i stavljati
oblog od vedske tinkture (vidi poglavlje P).
Perut
(Vidi: Opadanje kose)
Plantarna hiperhidroza (prekomerno znojenje nogu)
1) Ishrana:
- 5 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice, 5
dana (vidi poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom (vidi poglavlje III/C), 2 meseca; 5-7 dana meseno presna ishrana za oporavak (vidi poglavlje III/C); 1-2 dana sedmino leenje voem
(vidi poglavlje III/C);
184
187
Promrzline
1) Ishrana:
- 2-3 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi pogl. III);
- 1 klizma ujutro mlakom kamilicom;
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 1-2 meseca i depurativna presna ishrana 5-7 dana meseno (vidi poglavlje III/C); vitaminski kompleks (skup razliitih vitamina), penine klice.
.
2) Naizmenina kupka (vidi poglavlje IV) promrzlih delova
tela, 2-3 puta dnevno (u toplu vodu sipati dekokt od hrasta, listova oraha, nevena, pitomog kalja, majine duice).
3) Mlaka kupka promrzlih delova tela sa iirotom:
- Recept: Iirot 20 g
Ostaviti da odstoji u 4 litre hladne vode, 12 sati. Zatim zagrejati vodu do kljuanja. Ostaviti da odstoji jo 5 minuta, a zatim
procediti. Dobijenom mlakom tenou obaviti kupku promrzlih delova tela, u trajanju od 20 minuta. Voda za kupanje moe
se 3 puta koristiti.
4) Kupka promrzlih delova sa dekoktom od divljeg kestena:
20 divljih kestenova dobro smrviti i kuvati u 5 litara vode, 1 sat.
U dobijenoj pasti obaviti kupku promrzle zone jedanput dnevno
u trajanju od 30 minuta. U teim sluajevima, primenjuje se kura od 12 kupki (1 kupka dnevno), a kod lakih promrzlina - kura
od 4 kupke. Obolela mesta mazati melemom od nevena i mau
koja sadri 20% propolisa.
5) Lokalne frikcije (trljanje) uljem od mente i lavande, tinkturom od branke, limunovom korom.
6) Mlaka kataplazma od sveih listova divizme, koji se kuvaju
5 minuta u vodi. Oblog drati 30 minuta dnevno.
7) Derivativni oblog (vidi poglavlje IV) sa dekoktom (vidi poglavlje I) od hrastove kore. Stavlja se u toku noi na promrzlinu.
8) Hladno tuiranje zadnje strane tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
Pruritis (hronini svrab koe - naroito kod starih osoba)
(Vidi: Urtikarija)
189
190
1 kaiicu meavine ostaviti da odstoji 3 minuta u 250 ml vrele vode. Piti 2-3 olje dnevno.
2) Pored pomenute terapije za ekcem, koriste se sledei ajevi: Spolja:
Kr. I: iva trava
Preslica
Hajduica
Neven
Slez
Rusa
Izmeati u jednakim razmerama. Meavina (200 g) treba da
odstoji u 5 litara hladne vode 12 sati. Zatim lagano podgrejati i
obaviti kupku u trajanju od 20 minuta. Posle kupanja, namazati
mesto zahvaeno psorijazom mau od nevena, gaveza (vidi:
Neven; Gavez) ili tinkturom od lista mijaka (Cynoglossum officinale).
Receept II: estoslavica
20 g
Lavanda 10 g
Beli slez (koren) 20 g
Pripremiti u vidu macerata (vidi poglavlje I); staviti 1 kaiicu
na 250 ml hladne vode. Primenjuje se u vidu toplog obloga na
obolelu zonu. Svakodnevno masirati kosmati deo glave maslinovim uljem. Zone zahvaene jakim svrabom prekrivati oblozima
natopljenim u sok od nevena ili uvarkue.
U sluaju alopecije, preporuuje se terapija za Opadanje kose.
Pulmonalna kongestija i pneumonija
(navala krvi u plua i upala plua)
1) Ishrana:
- 5 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice, 5 dana;
- U nastavku, biljna ishrana, prevashodno presna hrana; 1-2
dana u sedmici vona ishrana (vidi: Leenje voem) i 5-7 dana
meseno presna ishrana za oporavak (vidi poglavlje III/C);
- Sok od mladog jema (vidi: Mladi jeam - poglavlje III/C), 3
x 50 ml na dan;
- Preparat od aloje (vidi poglavlje II);
- 3 x 50 -100 ml na dan soka od crnog luka sa medom;
- ajevi (vidi recepte: Bronhitis - akutni).
191
192
Rahitis
1) Ishrana:
- Biljna ishrana, prevashodno sokovi od voa i povra, svee
salate, penine klice, penine mekinje;
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml na dan (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- 2 x 1 kaiica dnevno preslice, samlevene u prah;
- aj:
Recept: Hrastova kora 30 g
Hajduica 20 g
Gavez
30 g
Preslica
20 g
Jagorevina
10 g
Pripremiti u vidu macerata (vidi poglavlje I); 1 punu kaiicu
meavine dodati na 250 ml hladne vode. Piti 3 olje dnevno.
2) Kupka Vitalis, 2-3 puta dnevno po 10-20 minuta (vidi
poglavlje IV).
3) Kupka trupa, 10-20 minuta dnevno (vidi poglavlje IV).
4) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
5) Hladna kupka donje polovine tela, jedanput dnevno (vidi
poglavlje IV).
6) Hladno tuiranje celog tela, 3 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
7) Sunanje ili helio-marinski tretman (sunanje i kupanje u
morskoj vodi).
8) Masaa miinih grupa sa tinkturom od viria, rusomae,
preslice.
Reumatizam
1) Ishrana:
- 10 - 20 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutru sa 1,5 - 2 litra mlake kamilice, 10-20 dana (vidi poglavlje IV);
- U nastavku, leenje sokovima i presnom hranom, 2 meseca;
5-7 dana meseno depurativna presna ishrana; 1-2 puta sedmino leenje voem (vidi poglavlje III/C);
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
193
- U nastavku, biljni reim ishrane; prevashodno presne namirnice; 1-2 dana sedmino vona ishrana (vidi: Leenje voem
- III/C);
- Klice itarica;
- Sok od mladog jema, 3 x 50 ml dnevno (vidi: Mladi jeam poglavlje III/C);
- Knajpova kura (vidi poglavlje II);
- Sok od 3 limuna sa mlakom vodom, ujutro, pre jela, 3-5 dana;
- vakati sae meda, 15 minuta dnevno, 3 dana;
- aj:
Recept:
ubar
30 g
Kleka 20 g
Hajduica
20 g
Gavez 20 g
Kamilica
20 g
alfija 20 g
Omorika (pupoljci)
20 g
1 kaiicu meavine ostaviti da odstoji 3 minuta u 250 ml vrele vode. Piti 3 olje mlakog aja zaslaenog medom, dnevno.
2) Inhalacija sa crnim lukom, solju, ruzmarinom, uljem od
mente i lavande, 2 puta dnevno, po 10 minuta (vidi poglavlje IV),
3) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi pog. IV).
4) Topla sedea kupka (vidi: Preslica), sa senom, 2 puta sedmino.
5) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
6) Hladno tuiranje celog tela, 3 puta sedmino (vidi pog. IV).
7) Kompleksna fomentacija, jedanput dnevno (vidi pog. IV).
8) Naizmenina kupka nogu, jedanput dnevno (vidi pog. IV).
9) Hladan oblog na zonu sinusa, sa iseckanim crnim lukom, u
naizmeninoj kombinaciji sa oblogom od grkog semena, po 15
minuta svaki, jedanput dnevno.
10) Ispiranje nosa mlakom, slanom vodom (1 kaiica soli na
500 ml vode). Zonu sinusa masirati uljem od majorana.
11) Pomenutu zonu mazati mau od nevena (vidi: Neven),
naizmenino sa kaastim oblozima (kataplazmama) od gaveza i
preslice.
196
14 dana. Nakon ovoga tenost procediti, a krastavac baciti. Obloge od ove tinkture stavljati na lice 2 puta dnevno.
Maska za otklanjanje bora (I):
1 svee jaje dobro umutiti i pomeati sa 1 kaikom meda i 1
kaikom biljnog ulja ili glicerina.
Ovom smesom namazati lice i drati 2 sata, a zatim lice oprati toplom vodom. Ovaj postupak ponavljati 3 puta sedmino.
Posebno blagotvorno dejstvo postie se kada se lice opere prvo toplom, a zatim hladnom vodom, posle ega se masira grubljim pekirom, sve dok se ne oseti toplina.
Svakodnevno ujutru, pre jela, konzumirati meavinu:
- 1 kaiku limunovog soka;
- 1 kaiku toplog meda;
- 1 kaiku maslinovog ulja.
Sve sastojke dobro izmeati.
Maska za lice:
1 kaiicu limunovog soka pomeati sa 3 kaike peninih
mekinja, prethodno potopljenih u mleku. Naneti na lice i ostaviti da se osui, zatim oprati.
Maska za otklanjanje bora (II):
Izrendati nekoliko sveih krompira (bez kore) i staviti na lice,
kao masku; drati 1 sat, za to vreme korom od krompira oblagati nos.
Tonzilitis (upala krajnika)
1) Ishrana:
- 3 dana leenje sokovima od voa i povra (vidi poglavlje III);
- 1 klizma ujutro sa 1,5 - 2 litra mlakog aja od kamilice, 3 dana;
- 4 dana presna depurativna ishrana (vidi poglavlje III/C);
- U nastavku sledi biljni reim sa uvoenjem vone ishrane
(vidi poglavlje III/C - Leenje voem) 1-2 dana meseno;
- Leenje bobicama kleke (Knajpova kura - vidi poglavlje II);
- 1 terapija preparatom od aloje (vidi poglavlje II);
199
- aj:
Recept:
alfija
30 g
Podbel
30 g
Bokvica
30 g
Preslica
40 g
Kantarion
20 g
Hajduica 30 g
Kamilica
30 g
Jednu kaiicu meavine preliti sa 250 ml vrele vode i ostaviti
da odstoji poklopljeno 2 minuta, a zatim procediti. Piti 2-3 olje
dnevno uz dodatak vedske tinkture (vidi poglavlje II).
2) Dva puta dnevno po 25 minuta kupka Vitalis.
3) Jedna kupka trupa dnevno, u trajanju od 25 minuta (vidi
poglavlje IV).
4) Kataplazma od gline i naseckanog crnog luka na prednju
stranu vrata, 2 puta dnevno (vidi poglavlje VII).
5) Topla kupka nogu, jedanput dnevno, 30 minuta (vidi poglavlje IV)
6) Parna kupka glave i grudi sa ajem od kamilice i uljem od
mente i lavande (vidi poglavlje IV).
7) Hladna kupka donje polovine tela, jedanput dnevno 4-5
dana, a zatim dva puta sedmino, 4-5 sedmica (vidi poglavlje
IV).
8) Derivativni oblog na predeo vrata, preko noi (vidi poglavlje IV), ili kataplazma od izrendanog krompira, kaa od gaveza,
grkog semena i listova kupusa (vidi poglavlje II - Biljna kaa i
oblog od listova kupusa).
9) Dva puta dnevno ispiranje usta i grla (grgljanje) meavinom belog i crnog luka, limuna i ulja, u intervalima od 3-5 minuta. Kod dece, oblae se zona krajnika tamponom natopljenim u
pomenutu meavinu.
- Jedno ispiranje dnevno sledeom ajnom meavinom:
Recept I: Slez
20 g
Kamilica
20 g
Neven 30 g
Ivanjsko cvee 40 g
Preslica 30 g
alfija
30 g
Majina duica 40 g
aj se priprema u obliku infuzije (1 supena kaika meavine
na 250 ml vrele vode);
- 1 ispiranje dnevno:
!
200
7) Lumbo-abdominalna kataplazma (na slabinski deo i trbuh) od gline, 2 sata dnevno (vidi poglavlje VII).
8) Naizmenini kotski tu, 2-3 puta dnevno (vidi pogl. IV).
Urinarna infekcija koli-bacilom
(Vidi: Oboljenja bubrega)
Urtikarija (koprivnjaa)
1) Ishrana - vidi: Ekcem;
- aj:
Recept:
Razliak
10 g
Dimnjaa
20 g
Dan i no
20 g
Bela breza
20 g
Rusa
20 g
Zlatnica
20 g
1 punu kaiicu meavine ostaviti da odstoji 3 minuta u 250
ml vrele vode. Piti 3 olje toplog aja, zaslaenog medom.
- Penine mekinje, 6 kaika dnevno.
2) Parna kupka celog tela, 3 puta sedmino, sa senom i uljem
od mente (vidi poglavlje IV).
3) Kupka Vitalis, 2 puta dnevno po 25 minuta (vidi poglavlje IV).
4) Naizmenini kotski tu, 2 puta dnevno (vidi poglavlje IV).
5) Hladno tuiranje zadnje strane tela, 3 puta sedmino (vidi
poglavlje IV).
6) Umotavanje tela, 2 puta sedmino (vidi poglavlje IV).
7) Ispiranje i oblozi na zone zahvaene ospicama ajem od
sledee meavine:
Recept: iak (Arctium lappa) 50 g
Zova 50 g
Oman (Inula helenium) 50 g
Ovu meavinu kuvati 4 minuta u 1 litar vode, zatim skloniti sa
vatre i ostaviti da odstoji 10 minuta. Toplim ajem ispirati obolele zone, 2 puta dnevno.
8) Kod pruritisa (svraba), piti 3 x 10 kapi tinkture od korena
ika, a obolelu zonu sa osipom oblagati alkoholnim rastvorom
ulja od mente i lavande (vidi: Groznica).
9) Sunanje, 1 kura dnevno (vidi poglavlje V).
202
205
206
207
Dodatak
210
213
Nain upotrebe:
- Infuzija: 1 puna kaiica lia dodata na 250 ml vrue (kljuale) vode treba da odstoji 3 minuta. Piti 3-4 olje na dan.
- Dekokt: 1 kaiica (puna) u prah samlevene kore, kuva se u
vodi 4 minuta, a zatim se ostavi da stoji 10 minuta. Piti 2-3 olje
na dan.
- Sok od breze (vidi: Poglavlje II)
BELA VRBA (Salix alba) Fam. Salicaceae
Opis: Drvo, visoko do 20 m, sa bogatom kronjom formiranom od tankih grana, koje su gipke, mlade i imaju uto-zelenu
boju. Listovi su linearno-kopljasti, zailjeni na vrhu, fino nazubljeni po obodu. U poetku su prekriveni vlaknima sa obe strane,
to im daje srebrnasto-belu boju, dok kasnije vlakna ostaju samo
sa nalija. Cvetovi su jednopolni, grupisani u ute rese, skupove
sitnih cvetova, poreani u linearno-paralelnom nizu, i mogu biti
muki (ute boje) i enski (zelene).
Stanita: Vlani sprudovi, umarci pored voda, jezera, reka.
Upotrebljivi delovi: Kora sa grana. Sakuplja se u martu-aprilu. Uzima se kora sa grana koje su stare 2-3 godine (mlae grane).
Preparat koji se dobija posle suenja je trakastog ili ljebastog
izgleda, gladak se spoljne strane, sivkasto-zelene do uto-zelene
boje, gorkog ukusa sa svojstvom adstrigensa (koji skuplja usta).
Kora se moe uzeti i od drugih vrsta ovog drveta i to pod istim
uslovima: Salix fragilis (zelena vrba) i Salix purpurea (crvena
vrba) - koje imaju iste karakteristike.
Kod zelene vrbe, grane se lome vrlo lako, nisu elastine, ve
krte po emu se lako prepoznaju.
Sakupljanje se vri u periodu mart-maj. Suenje se obavlja u
senci, u ugrejanim prostorijama ili na pei.
Aktivna svojstva: Salikozid, populozid, meoviti tanini, flavonozid.
Farmakoloko dejstvo: Analgetik (protiv bolova), antitermik
(protiv poviene temperature), tonik (osveavajue sredstvo),
anti-reumatik (protiv reume), adstrigens (stee povrinu sluzo214
koe i povreene koe), antiseptik (protiv klica), sedativ (umirujue sredstvo), blagi hemostatik (zaustavlja krvarenja).
Terapeutske indikacije: Akutni reumatizam zglobova i kostobolja, grip, bronhitis (upala bronhija - dunica), hiperhlorhidrija (poveana eludana kiselina, dispepsija (poremeaj u varenju), insomnija (nesanica). anksioznost (uznemirenost).
Nain upotrebe: 1 punu kaiicu kore staviti u 250 ml hladne
vode, kuvati 5 minuta, ostaviti da odstoji 10 minuta, a zatim procediti. Piti 2 olje dnevno, zaslaene medom.
Moe se koristiti i u vidu praha, pripremljenog od kore; 2 g
praha uzimati sa medom ili irom pre jela, 3 puta dnevno.
Takoe se moe pripremiti i macerat (otopina) od praha: 50 g
kore u vidu praha sipati u 1 litar soka od groa i ostaviti da
odstoji 15 dana. Piti 2 olje dnevno.
Infuzija od listova: Staviti 1 kaiicu na 250 ml vrele vode da
odstoji 5 minuta; piti 3 puta dnevno po 250 ml pre jela, u sluajevima polne razdraljivosti, anksioznosti, nesanice.
BELI JASEN (Fraxinus excelsior) Fam. Oleaceae
Popularni nazivi: veliki jasen, obian jasen, poljski jasen
Opis: Drvo visoko 10-30 m sa listovima rasporeenim u parovima (sa leve i desne strane i jednim neparnim na vrhu); koji se
sastoje od 7-13 listia bez drke. Cveta pre nego to se listovi razviju, u aprilu-maju.
Cvetovi su bez cvetnog omotaa. Plod je u obliku semenke.
Stanita: Raste po umama, livadama, vlanim mestima.
Upotrebljivi delovi: Kora i listovi.
Aktivna svojstva: Manitol, inozitol, kvercetol, jabuna kiselina, gume, isparljivo ulje.
Sakupljanje: Kora sa mladih grana (do etiri godine starosti)
i korenja se skida u aprilu-maju. Lie se sakuplja u maju-junu.
Ako se koristi odmah, svee lie se moe brati u bilo koje doba
godine. Suenje se vri u senci.
Nain delovanja: Sudorifik (pospeuje znojenje), holagog i
holeretik (sredstva koja pomau stvaranje i luenje ui), cikatrizant (za zarastanje rana), laksativ (sredstvo za pranjenje creva),
215
intestinalni antiinflamator (protiv zapaljenskih procesa u crevima), protiv kostobolje, reume, diuretik (izaziva mokrenje), adstrigens (stee sluzokou).
Terapeutske indikacije: Holecistitis (upala unog mehura),
upala unih kanala, ir, crevna oboljenja, dijareja (proliv), bubrena oboljenja, kostobolja, reumatizam, kone bolesti.
Nain upotrebe:
- Infuzija: 1 kaiicu lia dodati na 250 ml vrue vode i ostaviti da odstoji 3 minuta, a zatim procediti. Piti 2-3 olje na dan.
- Dekokt: 50 g kore dodati na 1 litar vode; kuvati 4 minuta, a
zatim ostaviti da odstoji 10 minuta. Piti 3 olje dnevno. Dekokt je
veoma delotvoran kod kostobolje, reume i dijareje.
BOKVICA (Plantago lanceolata) Fam. Plantaginaseae
Popularni nazivi: muka bokvica, muki ilnik, muki
tarpudac
Opis: Jedna od najrasprostranjenijih biljaka. Cenjena je od
davnina. Postoje jo dve sorte ove biljke: enska bokvica
(Plantago major), koja ima istu lekovitu vrednost i koristi se u
iste svrhe, i glatka bokvica (Plantago media).
Sve tri vrste su zeljaste, ivopisne, viegodinje, samonikle. U
zemlji imaju kratak rizom, iz kojeg izrastaju osnovni listovi oblikujui rozetu. Listovi su glatki. Takoe iz rizoma se formira i cvetonosna stabljika na ijem vrhu se nalaze mali cvetovi grupisani
u klas, kompaktno-ovalan, ili ovalno-cilindrian. Oblik lista varira u zavisnosti od sorte: kod muke bokvice (Plantago lanceolata) oni su sa dugom drkom i otrim (zailjenim) vrhom lisnog
jezika; stablo je sa uzdunim brazdama; kod glatke bokvice listovi su elipsasti, sa kratkom i irokom drkom i zailjenim lisnim
jezikom; enska bokvica takoe ima listove sa drkom, irokoovalne, glatke ili pomalo vlaknaste, rasporeene u rozetu iznad
zemlje. Stabljika je cilindrina bez listova, visoka 10-15 cm. Cvetovi su veliine do 2 mm, roze boje, grupisani u kompaktnom
klasu.
Cvetovi se sastoje od 4 aina i 4 krunina listia, smee boje
kod muke bokvice, bele kod glatke bokvice, beliasto-ute boje
216
kod enske bokvice, a takoe poseduju i androceum od 4 pranika. Plod je aura jajastog oblika, sa 8-16 semenki. Cveta od
maja do septembra.
Stanita: Moe se nai od doline do podalpskih zona, po
ravniarskim mestima i jo vie pored prometnih puteva, staza,
puteljaka.
Uslovi za upotrebu: Sakupljaju se listovi u periodu april-septembar i sue se raireni u tankim slojevima. Osueni listovi treba da zadre prirodnu boju. Ne koristi se pocrnelo ili poutelo
lie.
enska bokvica se koristi cela, sa korenom - bez cvetnog izdanka.
Poto se korenje dobro opere, biljka se sui, rairena u tankim
slojevima u prostorijama koje su dobro provetrene.
Posle suenja se uva u dakovima ili u gomilama pokrivenim
hartijom u suvim prostorijama.
Aktivna svojstva: Sluzaste materije, pentozan, tanini, glikozidi (aukubin), alantoin, vitamin K, triozid, filokinon, pektin, karotin, planteoza.
Farmakoloko dejstvo:
- Interno: Antidijareik (protiv proliva), emoliens (sredstvo za
omekavanje koe) hemostatik (zaustavlja krvarenje), baktericid
(unitava bakterije), cikatrizant (za isceljenje rana), sniava nivo
holesterola u krvi, hipotenzor (smanjuje krvni pritisak).
- Spolja: Antiseptik (protiv zaraznih klica).
Terapeutske indikacije: Bronhitis (upala bronhija - dunica),
bronhijalna astma (oteano disanje usled suenja lumena bronhija), dijareja (proliv), ir na elucu i dvanaestopalanom crevu
(gastro-duodenalni ir), hipertenzija (povien krvni pritisak), hiperhole-sterolemija (povien holesterol u krvi).
- Spolja: Varikozni ir (deluje kao antiseptik) potkoni irevi
(primenjuje se kupka), laringitis (upala grkljana), traheitis (upala dunika), blefaritis (upala onih kapaka), konjunktivitis (upala
konjunktive), veliki kaalj, bronhijalna astma, TBC plua (tuberkuloza plua).
217
- Meavina za aj: Pomeati jednake koliine bokvice i majine duice; 1 kaiicu meavine dodati na 250 ml vrele vode.
- Kataplazma: Oprane i usitnjene svee listove staviti na obolelo mesto.
- Sirup: Dve pune ake opranog i iseckanog lia se potopi u
toliko vode tako da, kada se stavi na vatru, lie ne zagori. Takoe, treba dodati i 30 g meda. Masu treba zagrevati na tihoj
vatri uz stalno meanje, dok ne postane gua i lepljiva. Dobijenu smesu sipati u flau.
BOROVNICA (Vaccinium myrtillus) - Fam. Ericaceae
Opis: Borovnica je mali bun sa iljastim granama. Lie je
ovalno, nazubljeno, zelenkasto sa obe strane. Cvetovi su zelenkasto-crvenkasti, rasporeeni 1-2 u korenu lista sa unutranje
strane. Cveta u maju - junu. Plod se formira u obliku plave bobice sa ljubiastim sokom.
Stanite: Raste u planinskim predelima, etinarskim umama, po panjacima, na stenovitom i silikatnom zemljitu, do
2500 m nadmorske visine.
Upotrebljivi delovi: Lie i plodovi.
Sakupljanje: Lie se zajedno sa granama sakuplja po sunanom vremenu, u periodu od maja do septembra, a plodovi kada
su sasvim zreli od jula do septembra.
Aktivna svojstva - Listovi sadre: tanin, arbutin, hidrokinin,
mirtilin. Plodovi sadre: tanin, pektin, mirtilin, eere, provi-tamin A, vitamin C, organske kiseline (limunska, jabuna, oksalna,
ilibarna, mlena).
Farmakoloko dejstvo: Adstrigens (izaziva stezanje), baktero-statik (zaustavlja razvoj bakterija), hipoglikemik (sniava
nivo eera u krvi), antidijareik (protiv proliva), diuretik (pospeuje mokrenje), poboljava vid, antihelmintik (protiv glista).
Terapeutske indikacije: Dijabetes melitus (eerna bolest),
reumatizam, kostobolja, enterokolitis (upala tankog i debelog
creva), intestinalne parazitoze (crevni trakt zahvaen parazitima), urinarne infekcije, uremija (poveanje azotnih materija u
krvi).
219
220
U sluaju raka zadnjeg creva, prave se klizme ajem od crvene deteline, 2 puta dnevno.
Kod raka genitalija, vre se vaginalna ispiranja, tako da grli
materice bude dobro naliven tenou, koju treba drati u vaginalnoj upljini nekoliko minuta, a zatim izbaciti.
CRNI SLEZ (Malva vulgaris) Fam. Malvaceae
Popularni nazivi: dobri slez, slezovina
Opis: Slez sa malim listovima - mali (crni) slez - raste po ruiniranim zidinama, pored puteva, na naputenim terenima, pored ograda. To je jednogodinja biljka sa delimino puzaviastim stablom. Listovi su skoro okrugli, nazubljeni, a cvetovi roze
boje su smeteni pojedinano ili grupno u bazalnom delu sa
unutranje strane lista. Plod je aurast, pomalo nalikuje na grumen sira. Sakupljaju se listovi, cvetovi i vazduasta stabljika u
periodu jun-septembar. Budui da se suenjem gube lekoviti
sokovi, najbolje je slez koristiti u to sveijem stanju, ali i suena
biljka ima svoju vrednost. Beli slez (Althae officinalis) je zeljasta
ivopisna biljka, visoka 80-150 cm, razgranata i prekrivena mekanim, sitnim dlaicama. Koren je debeo, vretenast, ukast
spolja i beo iznutra, sa uzdunim brazdama. Listovi su naizmenino rasporeeni, ovalni, punog oblika ili renjasti. Gornji imaju po tri renja, a donji po pet renjeva. Mekani su, mesnati, sa
dugim drkama. Stablo je kao i listovi kadifno belo zahvaljujui
malim, finim trepljama. U osnovi listova i njihovih straninih
delova nalaze se veliki cvetovi sa dugakom drkom, bele ili svetlo roze boje (2,5 - 3 cm u preniku), sa laticama malo okrnjenim
na vrhu. Cvet ima duplu spoljanju aicu, sa 6-9 renjeva. Cvetovi su pravilni, sa po pet latica. Plod u vidu aure je ulubljen.
Listovi, kao i koren imaju slab, karakteristian miris i sluzav
ukus. Cveta od jula do septembra. Raste na vlanim mestima,
ponekad ubrenim, na navodnjavanim poljima, na obalama reka, najvie u dunavskom regionu.
Sakupljanje: Beru se cvetovi, listovi, sakuplja se i oguljeni koren.
221
223
Nain upotrebe:
- Infuzija: 1 punu kaiicu dodati u 250 ml vrele vode, ostaviti da odstoji poklopljeno 30 sekundi, a zatim procediti.
- Sve sok: Svee cvetne vrhove oprati i dok su jo vlani, staviti u sokovnik. Sok se sipa u flaice i uva u friideru. Primenjuje
se spolja.
- Tinktura: 1 puna aka cvetnih vrhova fino se isitni i ostavi
da odstoji u 1 litar votke jaine 40%, i to ka suncu ili pored pei,
14 dana.
Koristi se protiv reumatizma i kostobolje, interno, 15 kapi, 3
puta dnevno, kao dodatak aju ili sa vodom. Spolja se primenjuje za frikciju (trljanje) bolnih mesta.
Protiv senilnog pruritisa (hroninog svraba koe kod starijih
osoba) i hroninih ekcema, koristi se dekokt dobijen od 25 g biljke dan i no i 25 g estoslavice. Ova meavina se kuva 3 minuta
u 1 litar vode, a zatim odstoji 10 minuta. Dobijenom tenou se
vre ispiranja i koristi se u vidu obloga na obolela mesta. Oblog
se dri 10 minuta.
IAK (Arctium lappa) Fam. Asteraceae
Popularni naziv: veliki iak, aspuh, oviji iak, repuina
Opis: Dvogodinja zeljasta biljka sa mesnatim korenom, tamno-smeim spolja i bledo-ukastim iznutra. Stablo je razgranato, visine 25-65 cm. Listovi su naizmenino rasporeeni, donji
su veeg prenika, sa dugakim peteljkama, zaokrugljeni u bazalnom delu ili srcastog oblika, a gornji su mali i ovalni. Cvetovi
hermafroditi (koji poseduju muke i enske reproduktivne organe unutar istog cveta) su cevasti, pravilnog oblika, purpurni. i
formiraju glavice duine 3-4 cm, titastog oblika. Brakteje lisnatog dela cvetne glave su zelene, skoro glatke i povijene na vrhu u
obliku udice, premaujui duinu cvetnih latica. Plodovi su ahenije dugake oko 6 mm.
Stanite: Raste na neobraenom zemljitu, pored puteva,
ograda, zidova, ruevina, itd.
Upotrebljivi delovi: Koren, ree listovi i plodovi.
224
Aktivna svojstva: Inulin, kalijumove soli, isparljivo ulje, supstance sa antibiotikim dejstvom.
Sakupljanje: Korenje se sakuplja u martu, aprilu i septembru
ili oktobru. Sui se u zagrejanim prostorijama ili na suncu. Listovi koji se upotrebljavaju u sveem stanju, mogu se sakupljati tokom celog leta, a one koje treba osuiti, sakupljae se od juna do
avgusta, u vreme cvetanja. Sue se u hladovini.
Plodovi se sakupljaju tek kada su dovoljno sazreli, i sue se na
suvom i dobro provetrenom mestu.
Farmakoloko dejstvo: Depurativ (za proiavanje), antiseptik (protiv klica), antireumatik (protiv reume), kao lek protiv
kostobolje, holagog (sredstvo koje pomae stvaranje ui), i holeretik (sredstvo koje pomae luenje ui), antiaterosklerotik
(protiv zakreavanja arterija masnim naslagama), antidijabetik
(protiv dijabetesa), antisifilistik (protiv sifilisa).
Terapeutske indikacije: Ekcem, psorijaza, impetigo (kono
oboljenje praeno mehuriima sa bistrom tenou), akne, iravost, upala krajnika, upala desni, alveo-dentalna pioreja (isticanje gnoja iz zubnih upljina), reumatizam, kostobolja, bilijarna
diskinezija (oteano i nepravilno pranjenje une kese), ateroskleroza, dijabetes, rubeola, sifilis.
Nain upotrebe:
Dekokt od korena - 20 g na 1 litar vode, kuva se 4 minuta i ostavi se da odstoji 10 minuta. Ovaj dekokt moe biti za internu
upotrebu i tada se piju 2-3 olje dnevno, ili za spoljanju upotrebu kao rastvor za ispiranje.
U sluaju rubeole (osipa) priprema se dekokt na ve opisan
nain, s tim to se koristi pola doze. Dobijenom dekoktu se dodaju 2 kaiice meda. Uzima se po 1 kaiica na svakih 5 minuta, 2-3 sata, to e izazvati rasprostranjenost osipa i kao posledicu toga krae trajanje bolesti, pospeujui ozdravljenje. Neophodno je da bolesnik ostane da lei do potpunog ozdravljenja.
Svei listovi se koriste u sluaju reumatizma, u vidu obloga,
kojima se prekrivaju obolela mesta. Listovi, na ovaj nain korieni, imaju blagotvorno dejstvo i kod solarne terapije (sunanje).
225
229
Oblog u vidu kae od lia gaveza, preporuuje se kod paralize i stavlja se na obolele udove.
Sueni koren se moe izgnjeiti ili istucati i pomeati sa mlakom vodom pri emu se dobija kaa koja se stavlja na obolelo
mesto.
Topli oblozi su veoma korisni kod varikoznog ira, reumatizma, bolova u grlu, bolova u amputiranim udovima, periostitisa
(zapaljenja kostiju, pokosnice).
- aj je efikasan lek kod bronhitisa, oboljenja digestivnog
trakta (organa za varenje), i hemoragija u digestivnom tubusu.
Piti 2-3 olje dnevno.
Protiv ira na elucu preporuuje se aj od: 100 g gaveza, 100
g nevena, 50 g troskavice (Polygonum aviculare).
Tinktura od gaveza je dobra protiv rana, uboja, ehimoza (krvnih podliva) i fraktura (preloma kostiju).
Lie gaveza se koristi i kao dodatak za kupku kod reumatskih
bolova, kostobolje, diskopatije i slabe cirkulacije. U ovom sluaju (slaba cirkulacija) naroito kad su u pitanju hladne noge, treba primenjivati kupke od koprive i gaveza.
Nain upotrebe:
- Infuzija: 2 kaike korena (fino usitnjenog) ostaviti preko noi u 250 ml hladne vode; ujutru malo ugrejati, procediti i piti u
retkim gutljajima.
- aj za ir na elucu: 1 puna kaiica listova stavi se u 250 ml
vrele vode; ostaviti da odstoji pokriveno 3 minuta, a zatim procediti. Piti 3-4 olje u retkim gutljajima, u toku jednog dana.
- Oblog: Dobro osueno korenje sitno se samelje, odmah se
pomea sa toplom vodom i nekoliko kapi jestivog ulja, a zatim se
rairi na platnu. Oblae se dok je toplo na obolelu zonu i privrsti zavojem.
- Primena sveeg lia: Svee lie oprati i usitniti u avanu dok
se ne pretvori u kau koja se stavlja na obolelo mesto.
- Dodatak za kompletnu kupku: 500 g sveeg ili suenog lia,
potopiti u 5 litara hladne vode. Sledeeg dana ugrejati do kljuanja, a tenost dodati u vodu za kupanje.
232
234
aj se pokazao kao uspean i kod hemoroida koji krvare, hematemeze (melene - crne bolesti, crnog proliva, crne boljke),
piroze (goruice).
Ovaj aj otklanja nedostatak apetita, nadimanje i greve u
stomaku, a koristi se i kod oboljenja jetre, upala gastro-intestinalnog trakta i regulie probavu.
Uzimajui u obzir injenicu da hajduica pomae kod oteane cirkulacije i grenja krvnih sudova, preporuuje se u leenju
ishemije srca (angina pektoris).
Koristi se i kod oboljenja bubrega.
Mast napravljena od hajduice, koristi se za uljeve.
Sedee kupke ili ispiranje dekoktom od ove biljke neutraliu
u potpunosti vaginalni svrab (vulvo-pruritis).
Nain upotrebe:
Infuzija: 250 ml vrue vode preliti preko 1 pune kaiice biljke. Ostaviti da odstoji pola minuta, a zatim se procediti.
Tinktura: Cvetove hajduice, prikupljene po sunanom vremenu, staviti u staklenu bocu i preko njih sipati votku jaine
40%. Zatim bocu zatvoriti i ostaviti na suncu 14 dana, nakon
ega treba procediti.
Mast od hajduice: 90 g putera ili margarina zagrejati i dodati 15 g cveta od hajduice, svee ubranog i fino, sitno iseckanog,
kao i 15 g usitnjenih listova maline. Meati se sve dok se masnoa ne istopi, a zatim skloniti sa vatre. Ostaviti da odstoji 12 asova pokriveno. Sledeeg dana ponovo ugrejati, procediti kroz
pare platna ili gaze i sipati u istu teglu. uvati u friideru.
Sedea kupka: 100 g hajduice (cela biljka), ostaviti da odstoji 12 sati u hladnoj vodi (macerat), a zatim zagrejati do kljuanja
i sipati u vodu za kupanje.
HMELJ (Humulus lupulus) Fam. Cannabaceae
Popularni nazivi: hmelina, falon, kudiljica, hmeljevina, kuke,
blust
Opis: ivopisna puzaviasta biljka. Raste po umarcima, estarima, umama, vrbacima (pored vode), du zidova, ograda itd.
Njeno stablo je hrapavo, puzaviasto sa petljama, dok su listovi
238
242
244
cirkulatorni sistem, ova biljka uzrokuje pad visokog krvnog pritiska i normalizuje nizak pritisak.
Inae, aj od imele treba piti 6 sedmica, jedanput godinje: 3
olje dnevno - 3 sedmice, 2 olje - 2 sedmice, 1 olja -1 sedmica;
dalje je dobro nastaviti sa po 1 oljom aja ujutru, tokom cele
godine. ak i kada je re o hipertenziji koja se ve due vremena
ispoljava, imela daje dobre rezultate. enama se preporuuje
ovaj aj u sluaju menstrualnih smetnji, naroito kod obilnih
krvarenja, kao i krvarenja posle poroaja i u klimaksu.
Kod epistaksisa (krvarenja iz nosa), aj od imele se koristi za
ispiranje nosne upljine.
Nain upotrebe:
- aj pripremljen u vidu hladnog macerata: 1 puna kaiica
imele treba da odstoji u 250 ml hladne vode 12 asova, zatim se
malo zagreje i procedi. Ako je potrebna vea koliina u toku dana, aj se uva u termostatu.
- Sve sok: Svee lie i stabljike treba oprati, i dok su jo mokri staviti ih u centrifugu sokovnika i ostaviti da se ocede.
- Mast: Svee bobice imele se pomeaju sa hladnom masnoom (margarinom). Koristi se protiv promrzlina.
ISLANDSKI LIAJ (Cetraria islandica) Fam. Parmeliaceae
Popularni nazivi: islandska mahovina, islandska lihena,
islandska pletika, ertanska trava
Opis: Liaj sa pranikom, visine 10 cm, podeljenim u nejednake renjeve, lepog talasastog izgleda sa trepljama na krajevima. Kada je pranik vlaan, ima tamno-maslinastu boju sa belim
flekama. U suvom stanju je hrskaviav.
Stanita: U planinskim predelima, na velikim nadmorskim
visinama i stenovitom zemljitu.
Upotrebljivi delovi: Ceo liaj.
Aktivna svojstva: eeri (lihenin, izolihenin), gorka materija
(cetrarinska kiselina), gume, ursinina kiselina, estri, lakton, triterpenske supstance.
248
Farmakoloko dejstvo: Tonik (sredstvo za osveavanje), stomahik (za eludac), febrifuga (protiv groznice), antivomitiv
(protiv povraanja), ekspektorans (za izbacivanje sluzi iz grudi).
Terapeutske indikacije: Bronhitis (upala bronhija), povraanje (munina), febrilna stanja (groznica i poviena telesna temperatura).
Nain upotrebe:
Dekokt: 1 kaiica biljke treba da odstoji u hladnoj vodi nekoliko sati. Zatim se voda baci i odaspe se nova voda u kojoj se biljka kuva 5 minuta, kako bi se odstranila gorka supstanca (cetrarin).
Kod oboljenja respiratornog trakta (disajnih organa), preporuuju se 2-3 olje dnevno mlakog aja, zaslaenog medom.
Protiv povraanja pije se hladan aj.
Takoe, postiu se vrlo dobri rezultati u leenju bronhitisa i
velikog kalja korienjem dekokta dobijenog kuvanjem 1 kaiice biljke u 250 ml mleka, u trajanju 10 minuta.
U toku leenja treba koristiti i druge biljke koje sadre tanin.
Ne koriste se koncentrovani preparati, jer mogu prouzrokovati gubitak ula dodira i paralizu centralnog nervnog sistema.
Nikako ne upotrebljavajte ovu biljku (islandski liaj) ako imate ir na elucu ili na dvanaestopalanom crevu.
Tinktura: 20 g liaja treba da odstoji 10 dana u 100 ml alkohola jaine 70%. Uzima se 15-20 kapi dnevno.
ISOP (Hysopus officinalis) Fam. Lamiaceae
Popularni nazivi: hisop, blagovanj, blagoran, pravi vrisak,
vuzak
Opis: Mali grm sa drvenastim stablom, visine 30-80 cm. Listovi su punog oblika, na krajevima uzani i kopljasti. Cvetovi su
plavi, ree bele boje, rasporeeni u vertikalnom nizu, tako da
formiraju jednostrano klasje. Cveta u julu, avgustu.
Stanita: Ukrasna biljka, raste u blizini obradivog zemljita.
Aktivna svojstva: Isparljivo ulje, heterozid, guma, gorke supstance, sterolni sastojci, triterpenski sastojci, hisopin, saponin,
holin, tanin, mineralne soli.
249
250
Za proleni period se preporuuje sledei aj: 50 g jagorevine, 50 g pupoljaka cveta od zove, 15 g koprive, 15 g korena maslaka. Pupoljci zovinog cveta predstavljaju drke cveta u zelenom, neotvorenom stanju.
Staviti jednu punu kaiicu ove meavine na 1/4 litre vrele
vode, i ostaviti da odstoji 3 minuta. Moe se zasladiti medom.
Za srana oboljenja se preporuuje vino od jagorevine koje
se moe pripremati u prolee. Flaa od 2 litra se napuni sveim
cvetovima jagorevine, bez pritiskanja odozgo, a zatim se preko
toga nalije beli nerazblaeni sok od groa. Cvetovi treba da budu prekriveni tenou. Flaa koja je nehermetiki zatvorena dri se na suncu, 14 dana. Za vreme srane krize, po potrebi uzimati se po gutljaj ovog vina. U sluaju sranih tegoba treba uzimati 3 kaike dnevno.
Nain upotrebe:
- Infuzija: 1 puna kaiica na 1/4 litre kljuale vode, ostavi se
da odstoji kratko (1/2 - 2 minuta).
JEAM (mladi - Nordeum vulgare) Fam. Poaceae
Popularni nazivi: arpa, belo ito, jemiak, jemak
Mladi jeam, kao biljka sa izvanrednim dejstvom na ceo organizam, naroito u vidu zelenog soka od jema, otkrie je doktora Joihide Hagivare (Yoshihide Hagiwara), doktora medicine,
na Univerzitetu Kumamoto. Za svoja istraivanja ideje i otkria
u oblasti ishrane i farmakologije, dr Hagivara je dobio bezbroj
priznanja i nagrada od strane guvernera Osake, Udruenja za
pronalazatvo, Farmaceutskog udruenje Japana, a takoe i od
mnogobrojnih profesora medicinskih nauka iz Japana. On je
jedan od osnivaa "Kompanije zdravlja" u Japanu.
Doktor Joihide Hagivara je ve od svoje dvadesete godine
bio oduevljen i preokupiran farmacijom, pripremajui vitamine, analgetike i druge biljne preparate. Njegova istraivanja i napori da pronae izvor zdrave hrane sa enzimskim dejstvom u cilju spreavanja prevremenog i naglog starenja i oboljenja, potvreni su od strane Meunarodne Fondacije za preventivnu medicinu, na drugom godinjem simpozijumu: "Zaustavljanje proce252
Superoksid dismutaza je aktivni proteinski enzim sa izvanrednim efektom u leenju bolesti, revitalizaciji organizma i usporavanju procesa starenja. Ovaj enzim spreava dejstvo slobodnih radikala. Dr Miltron Fried potvruje da ovi slobodni radikali potpomau starenje elija i pojavu bolesti. Mladi jeam je,
do sada, najbogatiji poznati izvor SOD. Ova supstanca bi mogla
ublaiti patnje miliona bolesnih ljudi.
Koristei mladi jeam svakodnevno, u obliku soka, pacijenti
zapaaju izvanredne rezultate u pogledu energije i vitalnosti. U
nastavku dajemo rezultate postignute upotrebom soka od jema, na nain kako ih je predstavio dr J. Hagivara.
1) Potreba za kraim snom: "Budim se dva sata ranije", "Od
totalne iscrpljenosti, do potpune vitalnosti za kratko vreme",
"Ponovo posedujem mladalaku snagu".
2) Vie energije kod fizikih i intelektualnih napora, poboljanje pamenja, bistrina uma: "Ukoliko je vitalnost organizma
opala, potrebno je due spavati", "Zahvaljujui mladom jemu,
spavam dva sata manje u toku noi, i na taj nain poinjem posao ranije, sa vie energije. Imam vie vremena za rad i za svoju
porodicu."
3) Regulisanje krvnog pritiska: "Dvadeset pet godina sam bolovao od hipertenzije (visokog krvnog pritiska). Sada je on normalizovan, zahvaljujui mladom jemu."
4) Zamenjuje pilule za umirenje bolova:
- smiruje bolove i upale zglobova (artritis).
"Dvanaest godina sam oseao bolove u predelu glenjeva.
Mladi jeam me je oslobodio ovih tegoba i uzimanja lekova."
"Prestao sam da uzimam medikamente protiv upale zglobova. S radou oekujem vie energije."
"Skoro potpuno eliminie bolove u kolenima, i apsolutno
vraa savitljivost vratnim prljenovima.
"Spasao sam se bolova u ramenu, a vrat je ponovo postao
normalno pokretljiv. Ne oseam vie ni bolove u zglobovima."
5) Eliminisanje vika telesne teine, kod gojaznosti.
6) Reavanje problema akni:
"Mladi jeam je reio problem akni kod nae dece, a meni u
velikoj meri povratio sveinu."
254
255
oboljenja jetre (hepatitisa, ciroze, holecistitisa), ishemine kardiopatije (nedovoljnog snabdevanja srca kiseonikom), cerebralne ateroskleroze (zakreenja arterija mozga), infarkta (sranog
udara), hipertenzije i hipotenzije (povienog i snienog krvnog
pritiska), bronhijalne astme (oteanog disanja usled suenja lumena bronhija), bronhitisa, fipa, plunih zaraznih bolesti izazvanih virusom, tuberkuloze plua, alergijske kijavice, hormonalnih poremeaja, dijabetesa melitusa (eerne bolesti), gojaznosti, psiho-motorne retardiranosti (usporenosti psiho-fizikih
funkcija), neurastenije (slabosti ivaca), insomnije (nesanice),
izofrenije (psihikih poremeaja), epilepsije (padavice), neuralgije trigeminusa (bolova petog modanog ivca), facijalne neuralgije, akutnog reumatizma u zglobovima, lumbalnog iijasa,
artritisa (upale zglobova), akni (bubuljica), efelida (pegi), dermatitisa (upale koe), ekcema, varikoznog ira (rana usled proirenih vena donjih ekstremiteta), tromboflebitisa (upala vena
usled zakreenja trombom - usirenom krvlju), hemoroida (uljeva), analnog ira (ira u predelu anusa - mara), hemoragija
(krvarenja), dismenoreje (menstruacije praene bolovima), osteoporoze (upljikavosti kotanog tkiva), fraktura (preloma), avitaminoze (nedostatka vitamina), opadanja kose, steriliteta (neplodnosti), impotencije (seksualne nemoi).
Nain upotrebe:
1 kaiicu praha od mladog jema sipati u 150-200 ml vode ili
vonog soka (1 kaiica praha = 2 g).
Ne rastvara se u vruim napicima.
Sok se pije u retkim gutljajima, pre jela.
Kada se uzimaju dve porcije dnevno (0,5 g - 2 g za porciju),
ujutro i uvee, pre jela, one predstavljaju za zdravog oveka izvor energije i sveine.
U sluaju bolesti, pacijent treba da konzumira po 3 porcije
dnevno (ujutro, u podne i uvee).
Sve sok od mladog jema: 50 ml sveeg soka se pomea sa
150 ml vode ili soka od jabuka.
257
258
Nain upotrebe:
- Infuzija: 1 puna kaiica na 250 ml vode.
- Kompresa: 250 ml vrueg mleka se prelije preko 1 pune (supene) kaike kamilice i ostavi da odstoji 30 sekundi do 2 minuta.
Procedi se i koristi u mlakom stanju u vidu obloga za oi (protiv
bolova).
- Inhalacija: 1 litar kljuale vode se prelije preko 4 pune kaike kamilice, a zatim se vri inhalacija (udie se para ispod pekira).
- Ulje od kamilice: Flaa se napuni cvetovima kamilice koji su
sakupljeni po sunanom vremenu. Pri tom, cvetove ne treba nabijati.
Preko njih se sipa maslinovo ulje i to tako da prekrije cvetove
u sloju od 2 cm. Flaa se zaepi i uva na suncu 14 dana, zatim
se procedi i sipa u manje flaice, koje se uvaju na hladnom.
- Mast od kamilice: Priprema se na isti nain kao i od nevena
(vidi: Neven).
- Dodatak za kupku: Za kompletnu kupku koriste se 2 pune
ake kamilice. Za umivanje i pranje kose -1 puna aka kamilice
stavljena u kljualu vodu.
KANTARION (Hypericum performatum) Fam. Hypericaceae
Popularni nazivi: kantarion, uta metlica, bogorodina ruka,
bljuzga, zvonac, gorac
Opis: Zeljasta, ivopisna biljka. Ima pravu, razgranatu i glatku
stabljiku, visoku 30-60 cm, sa vorovima i dva ruba. Listovi su
mali, naspramno rasporeeni u paru (na svakom voru, bez drke), glatki, duguljasto-ovalnog oblika, sa sitnim providnim takama. Cvetovi imaju zlatno-utu boju i grupisani su u obliku
tita na vrhu stabljike i grana. Imaju zailjene aine listie, latice sa crnim takicama, najvie po ivicama, i mnogobrojne pranike. Raste po panjacima, estarima, umovitim terenima, kao
i pored puteva. Cvetovi ove biljke su rasporeeni tako da formiraju tit, a mogu se prepoznati po crvenom soku koji se dobija
kada pritisnemo cvetove prstima. Sakupljaju se cvetovi, kao i cela biljka, u junu-julu, kada pupoljci ponu da se otvaraju. Ako bi
260
261
Spolja: Rane, uboji, dekubitus (rane usled dugotrajnog leanja). Protiv opekotina, cvetovi maceriraju u ulju od lanenog
semena. Primenjuje se u sluaju crvenila koe posle sunanja.
Nain upotrebe: - Infuzija: 1 punu kaiicu dodati na 250 ml
vrele vode, treba da odstoji 30 sekundi (svea biljka) ili 2 minuta
(suena biljka).
- Ulje: Cvetove sakupljene po sunanom vremenu staviti u
flau, a preko njih naliti maslinovo ulje. Cvetovi treba da budu
potpuno prekriveni uljem. Dobro zatvorena flaa se stavi na
sunce ili pored pei, nekoliko sedmica (4-6). Posle odreenog
vremena ulje e postati crveno. Procedi se kroz platno, a ostatak
cvetova kantariona se dobro iscedi i dobijeno ulje se uva u boci
tamnije boje. U ovom postupku moemo koristiti umesto maslinovog, suncokretovo ulje, a protiv opekotina, treba upotrebiti
laneno ulje. Kantarionovo ulje zadrava svoja lekovita svojstva
do dve godine ako se uva u friideru.
Drugi nain pripreme: 20 g suenog kantariona nakvasiti sa
20 ml koncentrovanog alkohola i posle 12 sati dodati 200 ml suncokretovog ulja. Ova meavina se dri u vatrostalnoj posudi i
zagreva 3 sata pomou kljuajue vode (vatrostalni sud sa meavinom je u drugom - veem sudu delimino potopljen u kljuajuu vodu), uz povremeno meanje. Posle 2-3 dana se procedi
kroz platno. Posle jednog dana ponovo se procedi pri emu se
dobija bistro ulje, crvenkaste boje. Ulje se uva na tamnom i
hladnom mestu.
- Tinktura: 2 olje cvetova, skupljenih po sunanom vremenu, ostaviti da odstoje u 1 litar votke jaine 40% 3 sedmice, na
suncu ili na toplom mestu, a zatim procediti.
- Sedea kupka: 1 kofa puna kantariona (stabljika, listovi, cvetovi) ostavi se da odstoji u hladnoj vodi preko noi. Sledeeg jutra se ugreje do kljuanja, a tenost se dodaje u vodu za kupanje.
Kupka traje 20 minuta. Blagotvorno deluje kod nervnih oboljenja (vidi: Preslica - sedea kupka).
262
Farmakoloko dejstvo: Aperitiv (za poboljanje apetita), analgetik (protiv bolova), diuretik (pospeuje mokrenje), protiv kostobolje, antiseptik (ubija zarazne mikroorganizme), emenagog
(izaziva izostalu menstruaciju).
Terapeutske indikacije: Anoreksija (odbojnost prema hrani),
artritis (upala zglobova), reumatizam, kostobolja, infekcija unih kanala, prostatitis (upala prostate), hronini bronhitis (hronina upala bronhija - dunica), kamen u ui, poremeaji u
menstrualnom ciklusu, leukoreja (belo pranje kod ena).
Nain upotrebe: - Infuzija: 5 g samlevenih bobica treba da
odstoji 5 minuta u 250 ml vrele vode. Piti 3 olje dnevno.
- Tinktura: 100 g samlevenih bobica ostaviti da omeka u 1/2
litre alkohola jaine 45-50%, u trajanju od 4-5 dana, a zatim procediti. Uzimati 15 kapi dnevno, u aju ili supi.
Spolja se primenjuje kod reumatizma, u obliku frikcija (trljanja obolelih mesta).
Knajpova kura (vidi: Poglavlje II).
Esencija kleke moe da deluje kao droga ili kao uspavljujue
sredstvo.
KOKOTAC (Melilotus officinalis) Fam. Fabuceae
Popularni nazivi: draljika, dralika, konjska detelina, velika
detelina
Opis: Zeljasta, dvogodinja, medonosna biljka sa uspravnom
stabljikom, visokom 80-200 cm. Lie je trolisnato, ima ovalan ili
elipsast oblik (sa gornje strane vie zaobljen, nalik na jaje) i bono je nazubljeno. Cvetovi su mali, uti, rasporeeni u dugake
cvasti. Cvetonosne stabljike polaze iz bazalnog dela lista, sa
unutranje strane. Cveta u periodu maj-avgust.
Stanita: Raste po livadama, usevima.
Upotrebljivi delovi: Cvetonosne grane koje se sakupljaju u
vreme cvetanja (maj - avgust). Sue se u senci.
Aktivna svojstva: Kumarin-glikozidi, melilotizid, glukoza,
tanin, etarsko ulje.
Farmakoloko dejstvo: Periferni vazodilatator (iri periferne
krvne sudove), antispastik (protiv greva), antikoagulant (spre264
ava zgruavanje krvi), hipotenzor (sniava krvni pritisak), diuretik (pospeuje mokrenje), ekspektorans (za iskaljavanje), antiseptik (protiv klica), umirujue dejstvo (u vidu kupke), antiinflamator (protiv zapaljenja), vulnerarija (za izleenje rana).
Terapeutske indikacije: Hipertenzija (povien krvni pritisak),
bubrena oboljenja, one bolesti, hronini hepatitis (hronina
upala jetre), bronhijalna astma (oteano disanje usled suenja
lumena bronhija), dentalni apsces (zagnoj zuba), gingivitis
(upala desni), lezije (povrede), reumatizam, flebitis (upala vena), arterioskleroza, insomnija (nesanica), neuralgija.
Nain upotrebe:
Interno: - Infuzija: 1 kaiica cvetova dodati na 250 ml vrele
vode, treba da odstoji 2 minuta. Piti 2 olje aja dnevno.
Spolja: - Rastvor za ispiranje ili oblog: kod oboljenja oiju, za
ispiranje rana, dentalnog apscesa, gingivitisa, afti, laringitisa
(upala grkljana).
- Kataplazma: protiv zapaljenja.
KOPRIVA (Urtica doica) Fam. Urticaceae
Popularni nazivi: obina kopriva, pitoma kopriva, arulja,
egavica
Opis: Zeljasta, ivopisna biljka sa bodljikavim trepljama. Ima
listove u obliku srca, bono nazubljene, ovalne i kopljasto-zailjene. Cvetovi su rasporeeni u paru i smeteni su u zadebljanjima listova sa njihove unutranje strane, dui su od drke lista.
Plod je ahenija.
Cveta od juna do kasne jeseni. Raste kako na obraenom,
tako i na neobraenom zemljitu.
Upotrebljivi delovi: Listovi sakupljeni u periodu maj-novembar i koren sakupljen u jesen.
Sakupljanje koprive na veim povrinama se vri kosidbom i
otkidanjem listova sa stabljike, i to odozdo nagore. Otkidanje se
obavlja jo dok je biljka u sveem stanju. Pre odvajanja listova na
ovaj nain, odstrane se pouteli listovi i vrhovi. Listovi se sue u
senci, prostrti u tankom sloju.
265
Uslovi za upotrebu: Proizvod ne sme da sadri ostatke stabljike, kao ni pocrnele listove.
Aktivna svojstva: Provitamin A, vitamin B2, C i K, hlorofil, flavonoid i sluzaste materije, esencijalne kiseline, esencijalno ulje,
masno ulje.
Farmakoloko dejstvo:
Interno: Hemostatik (zaustavlja krvarenja), emoliens (sredstvo za umekavanje), ekspektorans (za iskaljavanje), trofik
(nutritivno dejstvo), aktivira cirkulaciju krvi uz oslobaanje histamina, eliminie mokranu kiselinu i hlorate, adstrigens (izaziva stezanje), antiseptik (protiv klica), diuretik (pospeuje mokrenje), antidijareik (protiv proliva), hipoglikemijant (smanjuje nivo eera u krvi).
Spolja: Cikatrizant (stimulie regeneraciju tkiva).
Terapeutske indikacije: Kefaleja (teke glavobolje), anemija
(malokrvnost), dijabetes melitus (eerna bolest), gojaznost, renalna litijaza (kamen u bubregu), reumatizam, kostobolja, hemoragija postpartum (krvarenje posle poroaja), dizenterija,
zastarele rane, varikozni ir, hronini ekcem.
Protiv hemoroida koji krvare preporuuje se sledei aj: list
koprive 20 g, cvet hajduice 20 g, kora kruine (Rhamnus frangula) 60 g. Izmeati i od ovoga uzeti po jednu (supenu) kaiku
preko koje se prelije 250 ml vrele vode. Ostaviti da odstoji 3 minuta, a zatim procediti. Pije se jedna i po aa pred spavanje. U
sluaju avitaminoze (nedostatka vitamina) terapija koprivom
okrepljujue deluje na ceo organizam.
Cela biljka - stabljika, list, cvet i koren, ima lekovita svojstva.
Kopriva je efikasan lek kod oboljenja urinarnog trakta (mokranih puteva). Takoe, stimulie peristaltiku creva (rad creva) i
preporuuje se u okviru terapije svakog prolea.
Dobro je piti aj pripremljen od vrhova svee koprive, u trajanju od 4 sedmice, u prolee i u jesen. Pije se po olja aja 30
minuta pre doruka, a zatim 1-2 olje u toku dana, polako, u retkim gutljajima. aj se pije nezaslaen. Moe se kombinovati sa
nanom i kamilicom.
Preporuuje se terapija ajem (kao napitak) u periodu od mesec dana kod oboljenja jetre, une kese, slezine, u sluaju tu266
mora, ira, kolitisa (upale debelog creva), pulmonalne kongestije (nadiranja krvi u plua). aj ne treba kuvati, jer se na taj nain
unitavaju aktivna svojstva.
Kopriva je uspena u leenju virusnih i bakterijskih oboljenja.
Starenjem telo gubi gvoe i pojavljuju se simptomi umora i
iscrpljenosti. ovek osea slabost i redukovanu mo aktivnog
delovanja.
Kopriva, zahvaljujui gvou koje poseduje, u opisanom sluaju deluje veoma uspeno, a posle odreenog vremena, organizam se oporavlja.
aj od koprive se primenjuje u sluaju hidropsije (vodene
bolesti), budui da deluje kao diuretik (pospeuje mokrenje),
zatim kod anemije (malokrvnosti), hloroze (bledila usled izostajanja menstruacije) kod mladih devojaka, leukemije.
Kad su u pitanju alergije, aj treba piti due vremena.
Protiv iijasa koristi se kupka od koprive (200 g koprive za 1
kupku).
Za spreavanja opadanja kose, prilikom pranja treba koristiti
sledeu meavinu: dekokt od korena koprive kojem se dodaje
infuzija od lista koprive. Kou kosmatog dela glave treba masirati tinkturom od koprive koja se priprema od korenja sakupljenog
u prolee ili u jesen.
Koa se svakodnevno masira ovom tinkturom.
Kopriva je veoma delotvorna kod periferne arteriopatije
(oboljenja perifernih, tj. krvnih sudova ekstremiteta). Mnoge
osobe bi mogle izbei amputaciju noge primenjujui "kupku
nogu" ajem od koprive. U ovom sluaju se koristi topla kupka u
dekoktu od koprive. Trajanje kupke -10 minuta.
Tegobe prouzrokovane perianalnim irom (na maru) otklanjaju se upotrebom 3 olje aja od koprive dnevno uz dodatak 1
kaiice vedske tinkture na svaku olju aja.
Kod astenije (slabosti organizma), ekcema, mikotinih oboljenja (gljivinih oboljenja) nogu, piti 3 olje aja od koprive
dnevno, a noge drati u aju od ruse i mejeg groa (Arctostaphylos uva ursi).
267
Farmakoloko dejstvo: Diuretik (pospeuje mokrenje), hemostatik (zaustavlja krvarenje), antiinflamator (protiv zapaljenskih procesa), holagog (za bolje luenje ui).
Ako vam nedostaje diuretik (sredstvo koje izaziva mokrenje),
onda pijte aj od kukuruzne svile koji je takoe dobar i za mravljenje (protiv gojaznosti).
Ako se kukuruzna svila nepotpuno osui i u tom stanju uva,
ona gubi svoje diuretiko svojstvo i postaje laksativ (sredstvo za
proiavanje creva).
Terapijske indikacije: Artritis (upala zglobova), diskinezija
(oteano i nepravilno pranjenje une kese), holecistitis (upala
une kese), hronina upala jetre, kamen u ui i bubregu, nefritis (upala bubrega), cistitis (upala mokranog mehura), kostobolja, reumatizam, gojaznost, enureza (nesposobnost zadravanja mokrae), dismenoreja (bolna menstruacija), hemoragija
(izliv krvi). Kod bubrenih napada i enureze uzima se po kaika
aja na svaka 3 sata.
Nain upotrebe: Infuzija: 250 ml vrele vode preliti preko 1
kaiice kukuruzne svile i ostaviti da odstoji 30 sekundi. Ne zaslauje se. Piti 3-4 olje na dan.
KUPINA (Rubus fructicosus) Fam. Rosaceae
Popularni nazivi: kupinjaa, ostriga, murga
Opis: Grm zatien pravim ili zakrivljenim trnjem. Stablo je
rogljasto, uspravno ili povijeno, sa listovima koji su prstenasto
rasporeeni i imaju sitna vlakna sa unutranje strane. Beli ili roze cvetovi su rasporeeni u obliku tita i otvaraju se u junu-julu.
Mesnati, jedri, crni plodovi, prijatnog su, slatko-kiselkastog ukusa.
Stanita: esto se nalazi po umama, estarima, neograenim mestima, itd.
Upotrebljivi delovi: Listovi i plodovi.
Sakupljanje: Listovi se beru u maju-junu i sue se u senci.
Plodovi se konzumiraju zreli.
Aktivna svojstva: Vitamin C, tanin, flavon, organske kiseline.
269
Farmakoloko dejstvo: Adstrigens (stee sluzokou), antiseptik (protiv trovanja), antidijareik (protiv proliva), hemostatik
(zaustavlja krvarenje), diuretik (pospeuje mokrenje), vulnerarija (za isceljenje rana), antiinflamator (spreava upale).
Terapeutske indikacije: Dijareja (proliv), kolitis (zapaljenje
debelog creva), gingivitis (upala desni), gastro-enteritis (upala
eluca i creva), analni ir (ir na anusu), leukoreja (belo pranje),
oboljenja bubrega i mokrane beike.
Nain upotrebe: - Interno:
- Infuzija: 1 kaiica na 250 ml vode.
- Spoljanja upotreba:
- Rastvor za ispiranje usta i drela (gargarizma): uzima se
koncentrovanija infuzija (2 kaiice na 1 olju vode), 2-3 puta
dnevno.
U obliku kataplazme, koristi se kod uljeva ili analnog ira.
Kod leukoreje se preporuuje vaginalno ispiranje koncentrovanijom infuzijom, pripremljenom od kupinovog lia.
Plodovi su jestivi i bogati prirodnim eerima i vitaminom C.
LAVANDA (Lavandu1a angustifolia) Fam. Lamiaceae
Popularni nazivi: lavandula, marijanac, levanda, despik, trma
Opis: Prizemna zeljasta biljka, visoka 30-100 cm, bogato razgranata. Iz drvenastog etvorouglastog stabla niu zeljaste jednogodinje grane. Listovi su uzani, duguljasto-kopljastog izgleda, bez drke, u poetku zlatne boje, a kasnije zeleni. Cveta u periodu jun - avgust. Cvetovi su ljubiasto-plavi i rasporeeni u vidu tankog, isprekidanog klasa.
Stanita: U naoj zemlji jedino kao kultivisana (gajena) biljka.
Upotrebljivi delovi: Vrhovi biljke i cvetovi.
Sakupljanje: Vrhovi (cvetne krunice) se sakupljaju u junu-avgustu u vreme cvetanja i to poev od druge godine ivota biljke.
Takoe se u istom periodu sakupljaju i izdvojeni cvetovi sa vrhovima i granama.
Aktivna svojstva: Alkoholi, linalol, borneal, geraniol, cineol,
kumarini derivati.
270
Farmakoloko dejstvo: Diuretik (pospeuje mokrenje), antispazmolitik (protiv greva), sudorifik (podstie znojenje), tonik
(osveavajue dejstvo), dezinfekciono sredstvo, febrifuga (protiv
groznice), blagi hipnotik (sredstvo za uspavljivanje).
Terapeutske indikacije: Oligurija (smanjeno izluivanje mokrae), uremija (poveanje azotnih materija u krvi), astenija (slabost), bolesti zavisnosti, preterana nervna razdraljivost, kijavica, laringitis (upala jednjaka), bronhitis (upala bronhija), veliki
kaalj, astma (sipnja), grip, insomnija (nesanica), migrena (teke
glavobolje), leukoreja (belo pranje kod ena), pruritis (svrab koe), lezije (povrede).
Nain upotrebe:
- Infuzija: 5 g biljke ostaviti da odstoji 3 minuta u 1 litar vrele
vode. Piti 2-3 olje dnevno. Ovaj aj ima umirujue dejstvo. Ako
koristimo koncentrovaniju infuziju (20-30 g biljke na 1 litar vrue vode, 3 minuta), imae nadraujue, diuretiko, dezinfekciono i tonizirajue dejstvo, a moe se koristiti i kao sudorifik (podstie znojenje).
- Tinktura: 100 g cveta drati 15 dana u 1/2 litra alkohola. Zatim procediti i uvati u dobro zatvorenoj flai.
Koristi se za trljanje kosmatog dela glave jer uvruje vlasi
kose. Oblog koji se dri 10 minuta na bolnim mestima, ublauje
i sanira bolove kod reumatizma i kontuzija.
Kao gargarizma (nekoliko kapi na 1 au mlake vode), preporuuje se u sluaju ranica na sluzokoi usana i jezika.
Panja! Ne upotrebljavati u velikim dozama jer dovodi do
prerazdraljivosti, praene nervnom i sranom slabou, pospanou, padom telesne temperature.
LAZARKINJA (Asperula odorata) Fam. Rubiaceae
Popularni nazivi: mirisni bro, crvenac, lazarica
Opis: Zeljasta, viegodinja biljka, sa razvijenim i razgranatim korenom. Stabljika je jednostavna, visoka 10-25 cm i ima
etiri ivice. Listovi su kopljasti, sjajni, glatki (bez vlakana), sa
hrapavim ivicama i sredinjom nervaturom, prekriveni otrim
dlaicama, kruno rasporeeni oko stabljike (po 6-8 u grupi).
271
ivota. Rizom se razvija iz dela stabla koji je pod zemljom, zadebljao je i duine do 1 m. Na povrini je naboran i crvenosmee boje, dok je iznutra uto-crvenkast, ak narandast.
Stanita: Raste po livadama i panjacima, od planinske do
podalpske zone, Budui da je retka biljka, pod zatitom je drave.
Upotrebljivi delovi: Rizom i koren.
Aktivna svojstva: Gorki heterozidi, genciopikrin, gencioamarin, tanin, holozid, gencijanin, obojene materije.
Sakupljanje: Obavlja se u martu-aprilu ili septembru-oktobru. Poto se dobro oisti od zemlje i odvoji tanje korenje, sakupljeni materijal se sui ili se isee na manje komade veliine 2-3
cm.
Ne pere se, jer bi pranje otealo suenje, koje treba da bude u
senci, u suprotnom se umanjuju njegova lekovita svojstva.
Farmakoloko dejstvo: Stomahik (lek za eludac), gorki tonik
(sredstvo za osveenje), holagog (sredstvo za luenje ui), helmintik (protiv glista), febrifuga (protiv groznice).
Terapeutske indikacije: Diskinezija (oteano i nepravilno
pranjenje une kese), parazitoze creva, anoreksija (odbojnost
prema hrani), oporavak od bolesti, astenija (nemo, slabost organizma), febrilno stanje (groznica).
Nain upotrebe:
- Dekokt: Kuva se kaiica praha dobijenog od korena u 1/2
litre vode, 15-20 minuta. Procediti i piti 3 puta dnevno pre jela.
- Prah (od samlevenog korena): uzimati na vrh noa, 3 puta
dnevno.
- Tinktura: 2 kaike praha od korena drati u flai (tamnije
boje) uz dodatak alkohola jaine 40-70%. Ostaviti da odstoji 1014 dana uz svakodnevno mukanje. Pije se 10-15 kapi na dan.
Delotvorna je kod povraanja, munine pri putovanju, umora, depresije, stresnih stanja. Osobama koje oseaju tegobe pri
putovanju, preporuuje se 5-10 kapi pre putovanja.
- Vino-tonik: Osveavajue sredstvo koje se priprema meanjem 3 (supene) kaike praha od korena, sa 60 ml alkohola jaine 40-70%. Ostavi se da odstoji jedan dan, a zatim se doda 1 litar
soka od groa. Svakodnevno se promuka 3-6 puta u periodu
273
274
Farmakoloko dejstvo: Holagog (sredstvo koje pomae luenje ui), holeretik (sredstvo koje pomae stvaranje ui), helminitik (protiv glista), sedativ (umirujue dejstvo), antiseptik (protiv klica), diuretik (pospeuje mokrenje).
Pomenuto isparljivo ulje ima svojstvo da olakava iskaljavanje i umirujue deluje na respiratorni trakt kod velikog kalja,
bronhitisa (upala bronhija - dunica), promuklosti, astme. U
sluaju bronhitisa i astme, priprema se meavina ove biljke sa
liem podbela, bokvice, sleza i jagorevine.
aj ima jako antiseptiko dejstvo i delotvoran je kod zapaljenja jetre i bubrega.
Kultivisane biljke ove vrste (Thymus vulgaris) dostiu visinu i
do 50 cm.
Sve podvrste imaju ista lekovita svojstva.
Interna upotreba: Kod oboljenja respiratornog trakta (disajnih puteva), koristi se meavina majine duice i bokvice, od
koje se pravi aj (u jednakim koliinama).
Preporuuje se u sluajevima velikog kalja, bronhijalne astme, produktivnog kalja (sa iskaljavanjem). aj treba piti 4
puta dnevno i to uvek svee pripremljen.
Kod upale plua uzima se po 1 kaika na svaki sat.
Spoljna upotreba: U sluaju facijalne neuralgije (bola u predelu lica), naini se jastuk od osuenih biljaka (kamilice, majine duice i hajduice) i ostavi se preko noi da deluje na obolelo
mesto, dok se u toku dana konzumiraju po 2 olje aja koje se
ispijaju u intervalima (da bi se osetilo njegovo blagotvorno dejstvo). Ako se pojave grevi, koristi se i jastuk ispunjen preslicom.
U periodu rekonvalescencije (oporavka) od tifusne groznice i
zaraznih oboljenja, priprema se kupka sa ekstraktima majine
duice, ijem delovanju pacijent treba da bude izloen 20 minuta.
Ulje od majine duice se koristi kod paralize, infarkta, multipla skleroza, muskularne atrofije (suenja miia), reumatizma, luksacija (uganua), trbunih poremeaja.
Tinktura od majine duice se koristi pri masai, u cilju jaanja udova kod debilne dece. Delotvorna je u sluajevima paralize i multipla skleroza.
276
277
ajima), gojaznost, kostobolja, reumatizam, ateroskleroza, variks (proirene vene), varikozni ir.
U prolee je preporuljivo primeniti terapiju sa sveim drkama maslaka u trajanju od 14 dana, po 6 drki na dan. Cvetna
glava se odstranjuje tek posle pranja drke cveta. Ona u poetku
ima gorak ukus, da bi on kasnije postao soan i prijatan. U periodu cvetanja biljke, dijabetiarima se preporuuje da jedu 10-15
drki cveta na dan.
Ovaj tretman omoguuje eliminisanje unog kamenca, to
podstie rad une kese.
Nain upotrebe: 1 puna kaiica korena se stavi u 250 ml hladne vode; ostavi se da odstoji 12 sati, a ujutro se zagreje do kljuanja i procedi. Ova tenost se pije pomalo, u retkim gutljajima,
30 minuta pre i 30 minuta posle doruka.
Salata: Sprema se od sveeg korenja i listova.
Drke: Po 6 drki cveta dnevno se jede u periodu od 2 sedmice.
MATINJAK (Melissa officinalis) Rat. Ratgaseae
Popularni nazivi: melisa, matrik, pelinja trava, pelinjak
Opis: Zeljasta, vlaknasta, viegodinja, aromatina i miriljava biljka. Ima pravu stabljiku prekrivenu vlaknima, etvrtastog je
oblika, visoka 30-80 cm. Gornji listovi su ovalni, upljikavi, bono nazubljeni, paralelno postavljeni, dok su donji skoro srcoliki
u osnovi. Cvetovi su belo-ukasti ili belo-ljubiasti, rasporeeni u gornjem delu stabla u jednom vertikalnom nizu.
Cveta u periodu jun - avgust. Pre cvetanja cela biljka iri prijatan miris limuna koji kasnije postaje neugodan. Ako se uzgaja,
trai lagano zemljite, zaklonjeno od vetra. U nekim sluajevima
se moe sejati direktno u zemlju, u prolee ili u jesen. Sigurnije
se razmnoava putem rasada. Rasad se moe pripremiti u februaru - martu, ili u junu - avgustu. Presaivanje na konano
stanite se vri kada biljka dostigne visinu oko 10 cm. Seme, budui da je malo, mea se sa peskom ili finijom zemljom i ukopa
se veoma malo u zemljite. Sejanje, u prvoj fazi, obavljeno je na
279
Spolja:
- Infuzija: Udvostruuje se koliina biljke i koristi se u obliku
kataplazme i kupke.
- Koncentrovana infuzija od 200 g biljke na 1 litar vrue vode,
koristi se za ispiranje usne duplje (gargarizma).
MEJE GROE (Arctostaphylos uva ursi) Fam. Ericaceae
Popularni nazivi: divlja maganja, vuja jabuka, medvee uvo,
medvedica
Opis: Mali grm sa puzaviastim stablom koje se privija, visine
30-100 cm. Listovi su mali, koasti, duguljasto-ovalni. Cvetovi su
crvenkasti. Plod je sjajno-crvena bobica.
Stanita: Samonikla biljka, raste u planinskoj zoni.
Upotrebljivi delovi: Listovi.
Aktivna svojstva: Arbutin i metil-arbutin, flavon.
Sakupljanje: Listovi se sakupljaju u maju-junu, zajedno sa
granama, i sue se u senci ili na toplom vazduhu.
Farmakoloko dejstvo: Diuretik (podstie mokrenje), urinarni antiseptik (protiv infekcija mokranih puteva), adstrigens
(izaziva stezanje).
Terapeutske indikacije: Pijelonefritis (gnojno zapaljenje
bubrega i bubrenog levka), renalna koli-baciloza (infekcija
bubrega kolibacilom), cistitis (upala mokrane beike), uretritis
(upala uretre - mokrane cevi), nekontrolisano mokrenje, hipertrofija prostate (uveanost prostate), dijareja (proliv), hemoragije uterusa (krvarenje materice).
Nain upotrebe:
Interno:
- Infuzija: 1 punu kaiicu biljke dodatu na 250 ml vrele vode,
ostaviti da odstoji 3 minuta a zatim procediti. Piti 3 olje aja
dnevno, zaslaenom medom.
aj se priprema samo u emajliranim ili staklenim posudama.
- Tinktura: 20 g biljke dodaje na 100 ml alkohola jaine 70%,
ostaviti da odstoji 10-14 dana. Efikasno deluje kod infekcija urinarnog trakta. Uzima se 20-25 kapi, 3 puta dnevno.
281
283
Terapeutske indikacije:
- Interna (unutranja) upotreba: Bronhijalna astma (oteano
disanje usled suenja lumena bronhija), bronhitis, veliki kaalj,
anoreksija (odbojnost prema hrani), abdominalne kolike (bolni
napadi u predelu trbuha), dispepsija (poremeaj u varenju),
enterokolitis (upala tankog i debelog creva), insuficijencija pankreasa (slab rad pankreasa), hipogalakcija (smanjena koliina
mleka kod dojilja).
- Spoljna upotreba: Laringitis (upala jednjaka), faringitis
(upala drela), tonzilitis (upala krajnika), one infekcije, hematom (krvni podliv).
Nain upotrebe: Za decu 5-6 zdrobljenih plodova, a za odrasle 1/2 kaiice plodova na 200 ml vrele vode. Treba da odstoji 30
sekundi, a zatim se procedi.
Kod anoreksije (odbojnosti prema hrani), priprema se sledea meavina: mora 2 g, majoran 2 g, nana 2 g. Ova meavina
treba da odstoji 3 minuta u 1 litar vrele vode, a zatim se procedi.
Pije se u tokom jednog dana.
- Spolja: Infuzija, koja se dobija od 2 kaiice semenja, koje
treba da odstoje 2 minuta u 250 ml vrue vode, koristi se kao
rastvor za ispiranje usne duplje i drela u sluaju faringitisa, tonzilitisa, ili u vidu kataplazme, kao oblog za isceljenje povreda.
MRTVA BELA KOPRIVA (Lamium album) Fam. Lamiaceae
Popularni nazivi: mrtva bela kopriva, medi
Opis: Listovi imaju drku srcasto-ovalnog oblika, zailjeni su
na vrhu, nejednako stranino nazubljeni, rastu u paru na stablu
(jedan naspram drugog). Cvetovi su beli, ili belo-ukasti i rastu
iz unutranjeg bazalnog dela lista. Biljka cveta u periodu apriljun. Raste na vlanim mestima, pored ograda, u jarku, u brdskim planinskim predelima.
To je zeljasta, ivopisna biljka sa etvoro-renjastom stabljikom, visokom 20-40 cm, vie ili manje vlaknastom. Sakuplja se
cela biljka ili samo cvetovi bez aice u vreme cvetanja.
Sakupljanje se obavlja po suvom vremenu, jer u protivnom
cvetovi potamne (u periodu april-avgust). Suenje sakupljenih
284
koje se sastoje od cvetova sa trozubastim laticama u obliku jeziaka, na marginalnim delovima uto-narandaste boje, centralnih cvetova cilindrinog oblika. Cveta od maja do septembra.
Koren je iljast. Biljka se moe nai u batama, kao i na neobraenim povrinama.
Upotrebljivi delovi: Koriste se marginalni (ivini) cvetovi ili
cela cvetna glava.
Oba dela biljke imaju slabo aromatian miris i gorko-slani
ukus. Sakupljaju se i stabljike i listovi. Sakupljanje se obavlja po
sunanom vremenu, kada lekovita svojstva biljke najvie dolaze
do izraaja.
Postoje i drugi oblici ove biljke, sa kapitelima (cvetnim glavama), koje su potpuno pokrivene laticama, sa pranicima svetle i tamne boje. Njihovo lekovito dejstvo je na istom nivou. Mogu se ubrati u bati i iskoristiti u sveem stanju. Sakupljaju se od
juna do kasne jeseni.
Aktivna svojstva: Saponin, karoten, flavonoid, gorke materije, gume, sluzaste materije, isparljivo etarsko ulje.
Farmakoloko dejstvo: Sudorifik (podstie znojenje), holagog, holeretik (sredstvo za luenje i stvaranje ui), cikatrizant
(za isceljenje rana), sedativ (umirujue sredstvo), antiinflamator
za gastro-intestinalne tegobe (sredstvo koje spreava zapaljenske procese u probavnim organima), emoliens (sredstvo za
umekavanje), baktericid (unitava bakterije), antitrihomonijazik (protiv trihomonijaze).
Terapeutske indikacije: Diskinezija (oteano pranjenje une kese), ir na elucu i dvanaestopalanom crevu, dismenoreja
(nepravilan menstrualni ciklus), enterokolitis (upala tankog i
debelog creva).
Budui da aj deluje kao depurativ (proiava krv), moe biti
od velike koristi kod akutnog virusnog hepatitisa (akutnog zapaljenja jetre izazvanog virusom), i to ako se pije 2-3 olje dnevno.
Kancerozni irevi, kancerozni tumori, zagnojene rane koje
teko zarastaju, ispiraju se ajem od meavine nevena i rastavia, u istim koliinama. Stavlja se 1 puna kaiica ove meavine
na 1/2 litre vode.
aj takoe blagotvorno deluje u sluaju urinarnih infekcija.
287
289
290
Listovi se sakupljaju u junu-julu i sue se na senovitom mestu, rasporeeni u tankom sloju. Treba ih uvati od svetla da ne
bi pocrneli. Kore plodova se sakupljaju kada orasi potpuno sazru
i sue se poreani u tankom sloju.
Uslovi za upotrebu: Osueni listovi treba da sauvaju svoju
boju, da nikako ne pocrne i da budu bez peteljke. Ljuske ne bi
smele da imaju mrlje ili da potamne (sakupljaju se pre nego to
dobiju kestenjastu boju).
Aktivna svojstva: Tanini, male koliine etarskog ulja, gorke
supstance, juglandin i oksinaftokinon, juglon, vitamin C, karotin, tirozin, tanin, galni alkohol i elagna kiselina, mineralne supstance.
Farmakoloko dejstvo: Depurativ (za preiavanje krvi), adstrigens (izaziva stezanje), antileukoreik (protiv belog pranja),
hipoglikemikant (sniava nivo eera u krvi), antiekcemik (protiv ekcema), antiinflamator (protiv upala), antiseptik urinarnog
trakta (spreava infekcije mokranih puteva).
Terapeutske indikacije:
Interno: Akutni enteritis (upala creva, crevni katar), hepatitis
(upala jetre), dijabetes melitus (eerna bolest), dijareja (proliv),
renalne infekcije (bubrene infekcije), ekcemi, furunkuloza (iravost), tonzilitis (upala krajnika), osteomijelitis (upala kimene
sri), panaricijum (prit na prstu, kukac).
Kod dijareje se preporuuje 1 kaiica lia koja se prelije sa
250 ml vrele vode, a zatim odstoji pola minuta, i procedi se.
Spolja: - Dekokt: 15 g lia na 200 ml vode; koristi se za ispiranje usne duplje i drela u sluaju stomatitisa (zapaljenje sluzokoe usne duplje).
- Mast za rane: 15 g usitnjenog lia se macerira (odstoji) u
100 ml suncokretovog ulja na sobnoj temperaturi. Posle 7 dana
se sud u kojem se nalazi ova meavina, stavi u drugu, veu posudu u kojoj se ve kuva voda, i ostavi se da tako odstoji naredna 3
sata. Nakon ovoga se tenost (ulje) procedi kroz gazu od platna,
doda se 15 g pelinjeg voska i ponovo zagreva na isti nain kao i
prvi put (u drugom, veem sudu sa vodom) 30 minuta. Skloniti
sa vatre i meati dok se ne ohladi.
291
295
Stanita: Samonikla biljka, raste po estarima, umarcima, livadama, na suvim i sunanim mestima, terenima sa bodljikavim
rastinjem, od ravnice do planinske zone.
Upotrebljivi delovi: Cela biljka bez korena sakupljena u vreme cvetanja.
Proizvod ima slab miris i gorkast ukus koji deluje adstrigentski.
Uslovi za upotrebu: Biljka ne treba da je dua od 25 cm i ne
treba da sadri drvenaste delove stabljike. Cvetovi moraju imati
karakteristinu utu boju.
Aktivna svojstva: Gorke supstance, tanin, etarsko ulje, silicijum dioksid, askorbinska kiselina, nikotinska kiselina, vitamin K,
kvercitrin.
Farmakoloko dejstvo: Holagog (pomae luenje ui), stomahik (lek za eludac), antidijareik (protiv proliva), depurativ
(za preiavanje, naroito krvi), litolitik (razlae kamen), antidijabetik (protiv dijabetesa), antiinflamator (spreava upalu), cikatrizant (za isceljenje rana).
Terapeutske indikacije: Hepatitis (upala jetre), bilijarna diskinezija (oteano pranjenje une kese), kamen u unoj kesi
(litijaza), dijareja (proliv), anoreksija (odbojnost prema hrani),
reumatizam, astma, hemoptizija (iskaljavanje krvi), dijabetes
melitus (eerna bolest).
Biljka ima snano terapijsko dejstvo u sluaju upale grla i sluzokoe usne duplje.
Preporuuje se protiv: tonzilitisa (upale krajnika), afti (oboljenja sluzokoe usne duplje), zatim osobama koje preoptereuju glasne ice (pevaima, profesorima). Sredstvo za ispiranje usne duplje i grla napravljen od ovog aja zajedno sa ivanjskim
cveem proiava glas.
Listovi su odlini za zaleenje rana.
Za decu sa upaljenim krajnicima preporuljiva je kupka od
petrovca.
Mast od petrovca koristi se na isti nain kao i mast od nevena. Blagotvorno deluje u sluaju hemoroida (uljeva) i flebitisa
(upale vena).
296
Nain upotrebe:
- Infuzija: 1 kaiica biljke dodata na 250 ml vrele vode, treba
da odstoji 2 minuta (suena biljka) ili 30 sekundi (svea biljka),
zatim se procedi.
Spolja: Infuzija se koristi za ispiranje ili kao oblog za ranu.
Panja! Piti 2 olje dnevno. Predoziranje prouzrokuje jake greve, naglo izbacivanje kamena, blokadu mokranih i unih
kanala.
Kod zapaljenja sluzokoe usne duplje, angine, faringitisa
(upale drela), koristi se za ispiranje usne duplje i drela.
PLUNJAK (Pulmonaria officinalis) Fam. Boraginaceae
Popularni nazivi: plunica, medunjak, digerinjak, gruanka, kudravac
Opis: Zeljasta, viegodinja biljka. Listovi su ovalni ili elipsasti, ponekad sa belim mrljama. Cvetovi su u poetku crveni,
zatim ljubiasti, a na kraju cvetanja plavi. Cveta u martu - aprilu. Ovo je medonosna biljka.
Stanita: Raste po umama, vlanim i senovitim mestima.
Upotrebljivi delovi: Cela biljka bez korena.
Aktivna svojstva: Kalijumove soli, salicilna kiselina, tanin,
spuzaste materije, saponin, alantoin.
Sakupljanje: U vreme cvetanja. Listovi se mogu prikupljati i
posle cvetanja. Dobro je da se suenje obavi to pre, na suncu ili
vruem vazduhu.
Farmakoloko dejstvo: Emolijens (sredstvo za umekavanje),
ekspektorans (za iskaljavanje), diuretik (podstie mokrenje),
adstrigens (izaziva stezanje sluzokoe i koe), hemostatik (zaustavlja krvarenje), sudorifik (podstie znojenje), vulnerarija
(sredstvo za isceljenje rana).
Terapeutske indikacije: Grip, faringitis (upala drela), akutni i hronini bronhitis (akutno i hronino zapaljenje bronhija dunica), pluni TBC (tuberkuloza), hemoragija (jako krvarenje), febrilna stanja (groznica), dijareja (proliv), oboljenja urinarnog (mokranog) trakta, lezije (povrede).
297
298
Posle suenja, cvetovi se uvaju u papirnim dakovima (kesama) ili u fiokama, obloenim hartijom. Cvetovi bez drke se u
prvoj fazi cvetanja sakupljaju u martu-aprilu. Listovi se sakupljaju posle cvetanja, u periodu maj-avgust. Sue se u tankim slojevima, u senci. Beru se mladi, ali ipak formirani listovi. Odlau
se naslagani jedan preko drugog u paketima, da se ne bi izlomili. Pre suenja, listovi se proveju. Osueno lie se uva u dakovima od jute.
Aktivna svojstva: Sluzaste materije, inulin, tanini, gorka supstanca (tusilagin), galna kiselina, kalijumove soli, cinkova jedinjenja.
Uslovi za upotrebu: Cvetovi moraju imati prirodnu utu boju
i drku dugaku najvie 1 cm. Cvetovi sa paperijastom glavom
nisu za upotrebu. Listovi treba da su tamno-zelene boje. Pocrvenele listove, umrljane rom ili napadnute insektima ne
treba koristiti.
Farmakoloko dejstvo: Diuretik (pospeuje mokrenje), emoliens (sredstvo za umekavanje), antispastik (protiv greva).
Terapeutske indikacije: Bronhitis (upala bronhija - dunica),
laringitis (upala grkljana), faringitis (upala drela), bronhijalna
astma (oteano disanje), pleurezija (zapaljenje plune maramice), tuberkuloza plua.
aj od podbela sa medom predstavlja pomono sredstvo u
leenju upornog kalja i promuklosti, i treba ga piti u mlakom
stanju tokom celog dana. Oprani i svei listovi, kao i njihov sok,
primenjeni u vidu obloga, pomau kod pneumonije (upale plua), erizipela (crvenog vetra) i kontuzija. Oblozi nainjeni od
koncentrovanog dekokta od lia, koriste se protiv tonzilitisa
(upale krajnika). Stabljika cvetova i listova se koristi u inhalaciji
(nekoliko puta dnevno), kod hroninog bronhitisa i insuficijencije respiratornog trakta (smanjene funkcije disajnih organa).
Otoci na nogama se lee dekoktom od lia podbela. Za astmu i
bronhitis kod puaa, uzima se po 2-3 kaiice sveeg isceenog
soka iz listova, koji se pomea sa oljom supe ili mleka. Kod bolova u uima, kapne se nekoliko kapi sveeg soka od lista u unu
koljku. Protiv upale vena, priprema se kataplazma od ugnjeenog lia i svee pavlake, i stavlja se na upaljena mesta, a zatim
299
Stanita: Livade, doline, glinaste i vlane ledine, obale sa estarima. One biljke koje rastu na blatnjavom zemljitu imaju najefikasnija lekovita svojstva. U zavisnosti od mesta na kojem
raste, biljka moe da sadri od 3-16% salicilne kiseline, supstance koja je ini tako dragocenom. Biljke koje se razvijaju na terenima gde je korieno vetako ubrivo, ne treba upotrebljavati.
Preslica sa najfinijim granicama - umska preslica (Equisetum sylvaticum) koja raste na periferiji uma, u estarima i u
umarcima, ima slina lekovita svojstva.
Upotrebljivi delovi: Zelene, nerodne stabljike sakupljene u
leto, u julu - avgustu.
Suenje se vri u senci.
Posle sakupljanja treba najpre odstraniti oteene, pocrnele
delove biljke, zatim se ona sui, rasporeuje u tankim slojevima,
na otvorenom prostoru, u senci, ili u suvim i dobro provetrenim
prostorijama, tavanima. Slojeve osuenih biljaka treba svakodnevno prevrtati.
Uslovi za upotrebu: Osuena biljka mora da ima svetlo-zelenu boju bez uvelih i potamnelih delova, bez plodne stabljike i
bez stranih tela.
Proizvod nema mirisa, a ukus je sladunjav.
Aktivna svojstva: Isparljivo ulje, silicijum dioksida, kalijumove soli, salicilna kiselina.
Farmakoloko dejstvo: Bronho-dilatator (iri bronhije - dunice) antibiotik, urinarni antiseptik (protiv infekcija urinarnog
trakta), remineralizant (uspostavlja balans mineralnih sastojaka
u organizmu), diuretik (pospeuje mokrenje), ekspektorans (za
iskaljavanje).
Terapeutske indikacije:
Unutranja upotreba: Srana insuficijencija (oslabljenost
sranog miia), angina pektoris, dijareja (proliv), nefritis (upala
bubrega), tuberkuloza, bronhitis (upala bronhija - dunica),
anemija, kostobolja, holecistitis (zapaljenje une kese), reumatizam, gastrointestinalni ir (na elucu ili dvanaestopalanom
crevu).
Spoljna upotreba: Gingivitis (upala desni), epistaksis (krvarenje iz nosa).
301
Za koagulaciju krvi (zaustavljanje krvarenja), je "nezamenljiv", a takoe je delotvoran i kod hemoptizije (iskaljavanja sukrviavog sputuma - sluzi) i hemoragije (jakog krvarenja).
Za pesak i kamen u beici i bubrezima koriste se kupke.
Sedea kupka u vreloj vodi se upranjava uz istovremenu
upotrebu aja od preslice. Na ovaj nain se potpomae izbacivanje kamenca.
Pomae u sluajevima skupljanja vode u perikardu (sranoj
kesi), pleuri (plunoj maramici), kao i kod infektivnih oboljenja
sa retencijom (zadravanjem) vode.
Velika ili rena preslica (Equisetum maximum), koja raste na
renim obalama i ima stabljiku debljine prsta, koristi se samo za
sedeu kupku.
Poljska ili umska preslica se upotrebljava za ajeve koji se
piju.
Za otklanjanje bolova kod katara mokrane beike, kao uspeno sredstvo se koristi dekokt od preslice: bolesnik se umota u
bade-mantil i namesti se tako da vrua para dekokta deluje na
mokranu beiku u trajanju od 10 minuta. Ovaj postupak se ponavlja vie puta.
Kupke sa vodenom parom i ekstraktima preslice su delotvorne i kod starijih osoba koje oseaju tegobe prilikom mokrenja.
Kod osipa i pruritisa (hroninog svraba koe koji se javlja u
poodmaklim godinama) su od velike pomoi kupke i oblozi sa
dekoktom od preslice.
Ispiranje i kupka sa preslicom su korisni u sluaju panaricijuma (prita na prstu), karijesa (kvarenja zuba), starih zagnojenih
rana, zadebljanja na petnim kostima (mamuza), fistula (gnojnih
ireva), sikozisa (smokvaste bradavice), podbratka, herpesa
(groznice).
Za bolne hemoroide (uljeve) i hemoroidne vorove koristi se
kaa.
U sluaju epistaksisa (jakog krvarenja iz nosa), stavlja se oblog natopljen u hladan dekokt od preslice.
U veini sluajeva treba dodati 1 punu kaiicu na 250 ml vode, ali kod krvarenja je potrebno staviti 2-3 pune kaiice u 250
ml vode.
302
304
Panja! Ne drati da stoji vie od 30 sekundi i nikako ne kuvati, ve samo preliti vodu preko biljke.
Za sve vrste pomenutih oboljenja (vidi poglavlje X) pije sa
samo 1 olja aja dnevno, osim u sluaju ciroze jetre kada treba
piti po dve olje na dan.
- Jastue od preice: Suenom preicom (100 g, 200 g ili 300 g
zavisno od prenika obolele zone) napuniti jastue i povremeno
(uz kratke prekide da se ne bi iritirala koa), stavljati na bolno
mesto dok bolovi ne prestanu. Ovo jastue je delotvorno godinu
dana.
RABARBARA (Rheum officinale) Fam. Polygonaceae
Popularni nazivi: ravel
Opis: Poreklom iz Kine, kod nas opstaje kao kultivisana biljka. ivopisna je, zeljasta, visoka do 3 m, sa velikim listovima (1
m), izduenog srcolikog oblika sa 5-7 renjeva. U zemlji ima
osnovu levkastog oblika (rizom), debljine 3-6 cm iz kog izrasta
mesnato i dugako korenje prenika do 5 cm. U prvoj godini
vegetacije formira se rozeta od lia sa glatkom i cilindrinom
drkom. Listovi se razvijaju vie u irinu nego u duinu, na svakom renju ima mnogo zubaca na obodu. Stabla, visoka do 2,5
m, pojavljuju se u drugoj godini ivota biljke i cilindrinog su
oblika, uplja, razgranata i sa malim listovima na kojima se
pored mahune mogu videti i razvijene ohreje. Cvetovi su mali,
grupisani u cvasti u osnovi unutranjih listova stabla; imaju cvetni venac koji se sastoji od 6 delova i semenika od 9 pranika
obojenih u belo-zelenkasto. Cveta u maju - junu. Plod je ahenija sa 3 opnasta krila smee-crvenkaste boje.
Rabarbara se gaji na peskovitom zemljitu. Seje se u jesen ili
u prolee, u razmacima od 80 cm.
Upotrebljivi delovi: Rizom biljke stare 4 - 8 godina se u prolee ili jesen opere pod mlazom hladne vode, oguli se (skine se
kora), isee na male cilindrine ili pljosnate komade i na kraju
sui na suncu ili u vetakim suarama na 40C. Dobijeni proizvod bi trebalo da ima uto-narandastu boju, karakteristian
miris, gorak ukus koji stee sluznicu usta i boji pljuvaku u uto.
306
ris, tahikardija (ubrzan rad srca), tumori, arteritis (upala arterija), neuroza, veliki kaalj.
Zajedno sa koprivom i pupoljcima cveta zove, koristi se u leenju leukemije.
Spolja: Sok se koristi kod malignih oboljenja koe (rak), uljeva, uboja, bradavica, teeg oblika herpesa.
Na obolelo mesto se stavlja oblog natopljen uto-narandastim sokom biljke, 5-6 puta dnevno.
Malje na licu, kao i njihov preterani rast na rukama i nogama
kod ena, ukazuju na oboljenje nadbubrene lezde.
Sok od ruse (koji se moe drati u friideru i do mesec dana)
se stavlja na obolela mesta. Oblog se dri nekoliko sati kako bi
delovao potkono, a zatim se ispere blaim sapunom, a kad je
koa skoro suva mae se mau od nevena, uljem od kamilice, ili
kantarionovim uljem.
Panja! Sok je iskljuivo za spoljnu upotrebu.
Kao dopunsko sredstvo se koristi aj od koprive, 3-4 olje
dnevno i sedea kupka sa preslicom (vidi: Preslica).
Nain upotrebe:
- Infuzija: 250 ml vrele vode se prelije preko 1 ravne kaiice
biljke. Ostavi se 1 minut da odstoji, a zatim se procedi.
RUSOMAA (Capsella bursa posteris) Fam. Brassioceae
Popularni nazivi: hou-neu, pastirska torbica, rosomaa,
torbiica, makino srce, babine gnjide, krvavka
Opis: Jednogodinja zeljasta biljka, sa rozetom oformljenom
od bazalnih delova koji su izdeljeni na listove. Gornji listovi su
potpuni dok su donji nejednako nazubljeni. Stabljika je prava,
visoka 10-40 cm.
Cvetovi su mali, belo-sive boje, rasporeeni u bone cvasti,
dok su donji formirani od semenog omotaa i lie na kesice u
obliku srca, tvrde pri dodiru.
Stanita: Raste na obradivom i neobraenom terenu. Sakupljanje: Cela biljka se koristi. Sakuplja se u vreme cvetanja. Cveta
od maja do septembra.
310
Suenje se obavlja u senci, u tankim slojevima. Aktivna svojstva: Amini (holin, acetil-holin), fenolini derivati, glikozidi, tiramin, kalijumove soli, glikozid.
Uslovi za upotrebu: Biljka treba da zadri prirodnu boju posle suenja. Neupotrebljive su biljke sa izmenjenom bojom, kao i
one napadnute parazitima.
Farmakoloko dejstvo: Adstrigens (izaziva stezanje), koronarni vazodilatator (iri krvne sudove srca), uterotonik (za ispiranje i dezinfekciju materice), hemostatik (zaustavlja krvarenje),
hipotenzor (sniava krvni pritisak), analgetik (ublaava bolove).
Terapeutske indikacije: Angina pektoris, hipertenzija (povien krvni pritisak), mastitis (upala dojki - leenje u vidu komprese), atrofija miia (suenje miia), unutranje hemoragije (krvarenja), menometroragija (pojaano menstrualno krvarenje),
dismenoreja (menstruacija praena bolovima).
U vreme menopauze, preporuljivo je piti 2 olje dnevno u
toku 4 sedmice, zatim se pauzira 3 sedmice, posle ega se ponavlja tretman. Protiv hemoroida (uljeva) koji krvare, primenjuju
se klizme, ispiranja i sedea kupka uz upotrebu mlakog dekokta
od ove biljke.
Rusomaa, slino imeli, normalizuje cirkulaciju krvi. Preporuuje se kako protiv povienog, tako i protiv snienog krvnog
pritiska.
Poput imele, rusomaa je uspeno sredstvo protiv krvarenja
materice.
Ova biljka se koristi u sluaju rektalnog prolapsusa (ispadnutosti zadnjeg creva). Pije se po 4 olje dnevno aja od viria
(Alchemilla vulgaris), a spolja se primenjuje masaa tinkturom
od biljke rusomae; takoe po 10 kapi ove tinkture uzima se kao
dodatak jednoj olji aja i to treba piti 3 puta dnevno. Za 10
dana, koliko je potrebno da se pripremi tinktura, preporuuje se
oblog od vedskog aperitiva (veden bitner, vedska granica).
Nain upotrebe:
- Infuzija: 1 punu kaiicu biljke dodatu na 250 ml vrele vode,
ostaviti da stoji poklopljeno 30 sekundi i procediti.
- Sedea kupka: Vidi - Preslica.
311
312
Farmakoloko dejstvo: Diuretik (pospeuje mokrenje), depurativ (izaziva ienje creva), adstrigens (izaziva skupljanje),
hipotenzor zahvaljujui flavonozidu i mineralizand (kao pomono sredstvo u leenju plune tuberkuloze), uzimajui u obzir
nevezanu salicilnu kiselinu i kombinaciju jedinjenja, hemostatik
(zaustavlja krvarenje), antiinflamator (protiv upala).
Terapeutske indikacije: Povien krvni pritisak (hipertenzija),
enteritis (upala creva), dijareja (proliv), dizenterija, zapaljenska
oboljenja respiratornog trakta (disajnih organa) kao i urinarnog
trakta (mokranih puteva), kostobolja, reumatizam, artritis
(upala zglobova), anemija (malokrvnost), oporavak posle bolesti, hemoragija (krvarenje), variks (proirene vene), flebitis (upala
vena), hemoroidi (uljevi).
Nain upotrebe:
Interno:
- Infuzija: 20 g biljke potopljene u 1 litar vode, ugrejati i ostaviti da jedanput provri, nakon ega treba da odstoji 3-5 minuta.
Piti u toku jednog dana.
Spolja:
- Kataplazma: Stavlja se na rane. Biljka se popari, a zatim se
napravi kaa koja se stavlja na ranu.
Ne preporuuje se pacijentima koji su pod tretmanom antikoagulanata (sredstava za spreavanje zgruavanja krvi)
VERBENA (Verbena officinalis) Fam. Verbenaceae
Popularni nazivi: vrbpca, vrbina, jeziar, bori, brstica
Opis: Jednogodinja, zeljasta biljka, visoka 30-60 cm, sa uspravnim stablom. Listovi imaju drku, rastu u paru (jedan naspram drugog); gornji su ovalno-trouglasti, a donji su manje razdeljeni. Cvetovi su mali, imaju 5 sjedinjenih latica, skoro dvousneni, bledo-crveni ili bledo-ljubiasti, ree beli, rasporeeni u
dugo klasje. Cveta u periodu jun - septembar. Plodovi su u obliku oraha.
Stanita: Raste na ledinama, livadama, brisanim terenima.
Upotrebljivi delovi: Cela biljka, bez korena.
316
Terapeutske indikacije: Alergijski rinitis (upala nosne sluznice), hiperlakrimacija (preterano suzenje oiju), konjunktivitis
(upala sluzokoe oka), blefaritis (upala onog kapka), minorna
insuficijencija jetre (neznatan poremeaj koji uslovljava slabiji
rad jetre).
Nain upotrebe:
Interno:
- Infuzija: 1 kaiicu biljke preliti sa 250 ml vrele vode i ostaviti da odstoji 3 minuta. Piti 2 olje dnevno.
Spolja:
- Rastvor za ispiranje oiju i nosa.
- Oblog (vidi: Konjunktivitis).
VILINO SITO (Carlina acaulis) Fam. Asteraceae
Popularni nazivi: kompava, kravljak, reetka, kraljevac, belotrn, pupavac
Opis: Mala, trnovita, zeljasta biljka bez stabljike (ili sa veoma
kratkom stabljikom). Listovi su glatki, paralelno rasporeeni, sa
dubokim korenom i sa rogljasto-renjastim i trnovitim segme-ntima. Cvetovi su beliasti i formiraju cvetnu glavu, okruenu
ovojkom koji se sastoji od priperaka poreanih u vie redova.
Ovi priperci su iroki 2-4 mm, pravi do sredine, kopljasto-zailjeni na vrhu. Spoljanji priperci su trnasto nazubljeni, a unutranji su izdueni, opnasto-suvi, sjajno-bele boje. Otvorena glava
ima izgled srebrnaste zvezde.
Stanita: Raste po suvim padinama i kamenitim planinskim
panjacima.
Upotrebljivi delovi: Koren.
Sakupljanje: U martu-aprilu ili u septembru-oktobru. Oprano i od prljavtine oieno korenje suiti u senci, u toplim prostorijama ili na suncu.
Aktivna svojstva: Esencijalno ulje (karlin), tanin, inulin.
Farmakoloko dejstvo: Holagog (sredstvo koje pomae luenje ui), diuretik (podstie mokrenje), depurativ (za preiavanje krvi), sudorifik (podstie znojenje), aperitiv (poboljava
apetit), digestiv (pomae varenje), tonik (osveavajue sredstvo
318
za kou), vulnerarija (za bre zarastanje rana), febrifuga (lek protiv groznice).
Terapeutske indikacije: Oboljenja jetre, bilijarna diskinezija
(oteano pranjenje ui), oboljenja bubrega, hidropsija (vodena bolest), ekcem, dispepsija (poremeaji u organima za varenje), rane, kancer (rak) jezika.
Nain upotrebe:
Dekokt: 10-20 g korena kuvati 5 minuta u 1 litar vode. Ostaviti
da odstoji i procediti. Piti 2 olje dnevno izmeu obroka.
VIRI (Alchemilla vulgaris) Fam. Rosaceae
Popularni nazivi: biserak, vrkuta, rosanica, zvizdenjak,
govea trava
Opis: Zeljasta ivopisna biljka, sa okruglastom, mekanom i
pomalo vlaknastom stabljikom. Raste po panjacima poev od
brda pa sve do alpskih predela (po livadama i umarcima). U
zemlji je usaen rizom od kojeg se formiraju bazalni listovi sa
dugakim peteljkama i renjastom, lisnom povrinom u obliku
ake. Na obodu su nazubljeni, a na njihovoj povrini se ujutru
mogu videti kapi rose.
Listovi su naizmenini, dijagonalno postavljeni, veliki, beliasti odozdo sa nadzemnim stablom visokim 10-30 cm, tankim i
cilindrinim, sa plavim nijansama, koji nosi mnogo manje listove (za razliku od osnovnih koji potiu od rizoma), bubreastog
oblika i renjaste. Stabljika (nadzemna) se zavrava velikim brojem malih, uto-zelenih cvetova, koji su grupisani u svenjeve
na vrhovima grana. Cvetovi nemaju krunice, ve dva reda ainih listia. U unutranjosti se nalaze etiri pranika. Plod je u
obliku ahenije.
Sakupljaju se nadzemni delovi biljke u periodu cvetanja, od
maja do septembra. Sakupljeni delovi se sue u senci i uvaju u
vreama od platna, daleko od vlage.
Aktivna svojstva: Tanin.
Uslovi za upotrebu: Biljka treba da ima specifinu zelenu boju i da bude bez delova korena.
319
Farmakoloko dejstvo: Adstrigens (izaziva stezanje sluzokoe), antidijareik (protiv proliva), tonik (osveavajue dejstvo na
kou) i hemostatik (zaustavlja krvarenje).
Terapeutske indikacije: Nedavna istraivanja su otkrila znaaj ove biljke u procesu odravanja trudnoe.
Pomae kod menstrualnih tegoba, leukoreje (belog pranja),
neuro-vegetativnih tegoba u klimaksu, na poetku puberteta, a
zajedno sa hajduicom regulie menstruaciju.
Kada kod mladih devojaka izostaje menstruacija, umesto klasinih lekova, viri pomean sa hajduicom u jednakim razmerama, moe da otkloni navedene smetnje i tegobe.
Viri celuje adstrigentski i veoma efikasno, a koristi se kao diuretik (pospeuje mokrenje) i kao sredstvo za jaanje srca.
Posle ekstrakcije (vaenja) zuba, aj od viria moe posluiti
kao jedno od najlekovitijih sredstava. Usna duplja se vie puta
ispira njim. aj pomae i u sluaju anemije (malokrvnosti). Za
povrede posle poroaja, oputenost trbunih miia kod ena
koje su vie puta raale, za jaanje fetusa (ploda u prenatalnom
periodu), viri je od velike pomoi. ene koje su sklone spon-tanim pobaajima, takoe treba da primenjuju terapiju ajem od
viria. Trudnice bi trebalo da ponu sa pijenjem aja od treeg
meseca trudnoe. To je univerzalno sredstvo za enske tegobe i
zajedno sa rusomaom (Capsella bursa pastoris), pomae ak i
kod sputene materice i hernije (kile), kada treba piti po 4 olje
aja od viria dnevno, pripremljenog, ako je mogue od svee
biljke. aj se pije u veoma retkim gutljajima. Preporuuje se
takoe i kod leuka (bele gube).
Oboleli delovi se masiraju tinkturom od rusomae. U sluaju
sputene materice, masira se nagore, od pubisa (stidne kosti) do
rebara.
Pored toga, upranjava se i sedea kupka od hajduice (aja)
-100 g biljke za jednu kupku, 3 puta sedmino. Voda se, poto se
ponovo podgreje, moe koristiti za kupku jo dva puta (vidi:
Poglavlje III).
Nai preci su koristili ovu biljku (viri) kao lek protiv rana iznutra i spolja - i protiv epilepsije. Vrlo sitno izgnjeene i obloene spolja, lee rane, ubode i posekotine.
320
321
322
324
325
Spolja:
- Dekokt: 40 g biljke kuvati u 1 litar vode. Procediti. Ovaj dekokt se koristi za ispiranje starih rana, ekcema i usne duplje kod
ulceracija.
Takoe se preporuuje sledei recept protiv proliva kod odojadi u periodu izbijanja zuba:
- zlatnica
100 g
- voda
1000 ml
- med
1500 g
Ova smesa se kuva 15 minuta, a zatim se skloni sa vatre i ostavi da odstoji 10 sati. Procedi se i zasladi. Sirup se uzima vie puta
u toku dana s tim to je ukupna dnevna doza 100-200 ml.
ZOVA (Sambucus nigra) Fam. Sambucaceae
Popularni nazivi: baz, belika, crna zova, boovina
Opis: Visoko, razgranato drvo 1-8 m, koje ima belu sr i sivu
koru. Listovi su glatki, naspramni, neparno perasto rasporeeni
u grupe od po 3-7, ovalnih ili kopljastih, pravilno nazubljenih listia.
Cvetovi su mali, beli ili zeleno-uti sa po 5 latica, 5 ainih
listia i 5 pranika. Grupisani su u razgranate cvasti i imaju jak
miris. Plod je crna, sjajna bobica sa purpurno-ljubiastim sokom i 2-3 jezgre.
Stanita: Raste po umama, pored ograda, bodljikavog bilja.
Upotrebljivi delovi: Cvetovi, plodovi i kora.
Sakupljanje: Cvetovi se beru u maju-junu, kada su potpuno
formirani. See se cela cvast, sui se u senci ili na suncu, pokrivena hartijom, a zatim se cvetovi otresu i proseju u situ. uvaju
se u sanducima obloenim hartijom i daleko od vlage. Plodovi se
beru zreli, u septembru-oktobru i sue se u zagrejanim prostorijama. Suenje se moe obaviti i u penici. Kora se skida u septembru-oktobru.
Aktivna svojstva: Plodovi: glikozid, sambunogrozid, kalijumnitrat u velikim koliinama, karotin, jabuna kiselina, limunska
kiselina, taninska kiselina, pigment sambukozid. Cvet: esencijal-
326
327
330
102
103
104
104
105
107
108
108
109
110
111
111
113
115
115
115
117
118
119
121
121
122
124
125
125
126
126
127
129
130
131
132
133
134
135
137
137
138
139
331
- Groznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
- Guta (kostobolja) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
- Hemoroidi (uljevi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
- Herpes . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
- Herpes Zoster . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
- Hidrocela (vodena kila) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
- Hipertenzija (povien krvni pritisak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
- Hiperholesterolemija (viak holesterola u krvi) . . . . . . . . . . . . . . . . 146
- Hipotenzija (snien krvni pritisak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
- Impotencija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
- Inapetencija (nedostatak apetita) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
- Insomnija (nesanica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
- Insuficijencija jetre (slabost jetre) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
- Insuficijencija srca (slabost srca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
- Interdigitalna epidermofitija (kona infekcija izmeu
nonih prstiju) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
- Kandidoza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
- Kancer (rak) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
- Kardio-vaskularna oboljenja (oboljenja srca i
krvnih sudova) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
- Konstipacija (zatvor) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
- Kosa (opadanje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
- Laringitis (upala grkljana) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
- Leukoreja (belo pranje kod ena) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
- Limfangitis (upala limfnih sudova) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
- Litijaza bubrega i mokrane beike (kamen u bubregu i
mokranoj beici) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
- Luksacija (uganue, iaenje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
- Lumbago, iijas . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
- Menopauza (prestanak menstrualnog ciklusa) . . . . . . . . . . . . . . . . 164
- Meteorizam (nadimanje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
- Migrena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
- Modani udar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
- Mononukleoza (zarazna) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
- Multipla skleroza i paraliza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
- Neuralgija (meurebarna) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
- Neuralgija trigeminalna (Oboljenje trogranog ivca lica i
vilica - trigeminusa) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
- Neuroza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
- Oboljenja bubrega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171
- Oboljenja jajnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
- Oboljenja jetre i ui . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
- Oboljenja prostate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
- Oboljenja rektuma i anusa (Rektitis - upala zavrnog dela
debelog creva, anitis - upala mara, fistule i pukotine oko
mara, analni svrab, crvenilo, ekcem) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
- Oboljenja timusa (grudne lezde) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 178
- Oboljenja tiroidne (titne) lezde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
- Oboljenja uretre (mokranog kanala) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
- Oboljenja uiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
332
333
118
155
165
119
122
143
177
177
177
177
177
104
146
Disajni organi
- Proirenje lumena disajne cevi . . . . . 111
- Bronhijalna astma . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
- Bronhitis-hronini . . . . . . . . . . . . . . . . . 111
- Bronhitis - akutni . . . . . . . . . . . . . . . . . 113
- Zapaljenje plune maramice . . . . . . . 185
- Pluna tuberkuloza . . . . . . . . . . . . . . . . 186
- Zapaljenje plua . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191
- Navala krvi u plua . . . . . . . . . . . . . . . . 191
- Zapaljenje dunika . . . . . . . . . . . . . . . . 158
334
enske bolesti
- Zapaljenje vagine . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
- Poremeaj u menstrualnom cilusu . . 125
- Belo pranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
- Prestanak menstrualnog ciklusa . . . . 164
- Oboljenja jajnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
- Upala jajnika, jajovoda i materice . . . 201
- Zapaljenje materice . . . . . . . . . . . . . . . . 115
- Gljivina infekcija polnih organa
(kandidoza) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
- Poremeaj u trudnoi . . . . . . . . . . . . . . 124
- Umanjena polna osetljivost
(frigiditet) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134
Muke polne bolesti
- Oboljenje prostate . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
- Zapaljenje semnika i pasemnika . . . . 182
- Vodena kila (voda u semenjacima) . . 145
- Otok monica usled proirenja vena
oko semevoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
- Polna nemo (impotencija) . . . . . . . . . 147
Nervna oboljenja
- Epilepsija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
- Nesanica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
- Nemiran san kod dece . . . . . . . . . . . . . 182
- Glavobolja (migrena) . . . . . . . . . . . . . . 166
- Multipla skleroza . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
- Parkinsonova bolest . . . . . . . . . . . . . . . 183
- Zapaljenje velikog ivca (iijas) . . . . . 163
- Neuralgija - meurebarna . . . . . . . . . . 169
- Slabost, gubitak sposobnosti
pamenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
Kosti, zglobovi
- Kostobolja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
- Rahitis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
- Reumatizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
- Uganue, iaenje . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Miii
- Suenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
- Grevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
Koa
- Ekcem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Kona infekcija izmeu nonih
prstiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Svrab . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Promrzline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Povrede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Ljuskavica (psorijaza) . . . . . . . . . . . . . .
- Pukotine na koi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
126
150
189
189
188
190
192
335