172.

Na osnovu lana 72, stava 1 Zakona o turizmu ("Slubeni list RCG" br. 32/02, 38/03)
Ministarstvo turizma donijelo je
PRAVILNIK
O KLASIFIKACIJI, MINIMALNIM USLOVIMA I KATEGORIZACIJI
UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
("Sl. list RCG", br. 23/05 od 12.04.2005)
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom klasifikuju se ugostiteljski objekti po odreenim vrstama i uslugama koje
se u njima pruaju, odreuju se kategorije, elementi i mjerila za kategorizaciju, kao i sam
postupak kategorizacije ugostiteljskih objekata.
lan 2
Ugostiteljskim objektom u smislu ovog pravilnika, smatra se objekat, prostorija odnosno
prostor u kome se pruaju usluge smjetaja, priprema i proizvodi hrana i obavljaju drugi radni
procesi, u vezi sa pruanjem ugostiteljskih usluga, a koji u graevinskom tehnolokom i
funkcionalnom pogledu ine cjelinu.
Ugostiteljskim objektima u smislu ovog pravilnika, smatraju se i kue, apartmani i sobe,
koji se iznajmljuju turistima.
lan 3
Svi ugostiteljski objekti obuhvaeni ovim pravilnikom moraju ispunjavati minimalne
standarde za svoju kategoriju za objekat i usluge koje se u njemu pruaju.
II KLASIFIKACIJA OBJEKATA ZA PRUANJE USLUGE SMJETAJA I ISHRANE
I PIA
1. Vrste objekata za pruanje usluge smjetaja
lan 4
Objekti za pruanje usluge smjetaja su klasifikovani u 10 (deset) optih grupa:
1. hoteli
2. apart-hoteli
3. turistika naselja
4. moteli
5. pansioni

6. vile
7. privatni smjetaj (kue, apartmani i sobe za iznajmljivanje)
8. organizovani kampovi
9. planinarski i lovaki domovi, omladinski hosteli
10. odmaralita
Vrsta objekata za pruanje usluge smjetaja iz stava 1 ovog lana, odreuje se u skladu sa
standardima koji su propisani ovim pravilnikom za svaku vrstu.
2. Vrste smjetajnih jedinica
lan 5
Objekti za pruanje usluge smjetaja mogu ukljuivati jednu ili sve vrste smjetajnih
jedinica, ukoliko nije drugaije propisano ovim pravilnikom za odreenu vrstu objekta za
pruanje usluge smjetaja.
Soba:
predsoblje, spavaa soba i kupatilo.
Hotelski apartman tipa "suite":
predsoblje, prostorija za dnevni boravak,soba (sobe) za spavanje i kupatilo(kupatila).
Hotelski apartman tipa "junior":
predsoblje, kombinovana prostorija za dnevni boravak i spavanje i kupatilo.
Apartman:
predsoblje, kombinovana prostorija za dnevni boravak i ruavanje, kuhinja, spavaa soba
(sobe) i kupatilo (kupatila).
Studio apartman:
predsoblje, kombinovana prostorija za dnevni boravak i spavanje, prostorije za
pripremanje hrane i ruavanje i kupatilo.
3. Objekti za pruanje usluge smjetaja
Hotel
lan 6
Hotel je objekat za pruanje usluge smjetaja, po pravilu sa minimalnim kapacitetom od 7
smjetajnih jedinica za noenje, recepcijom i holom hotela, javnim restoranom sa kuhinjom.

Hoteli sa kapacitetom do 25 soba, klasifikuju se kao mali hoteli.

Hotel moe imati depandans.
Depandans je graevinski samostalni dio hotela (spojena sa glavnom zgradom ili ne), u
kojem se pruaju usluge smjetaja u smjetajnim jedinicama.
Svi zahtjevi u pogledu objekata i odgovarajuih standarda za smjetajne jedinice hotela,
primjenjuju se i na depandans hotela.
Recepcija, hol i restoranski kapaciteti su smjeteni u glavnoj zgradi.
lan 7
Garni-hotel je objekat za pruanje usluge smjetaja u skladu sa lanom 6 ovog Pravilnika,
koji prua samo uslugu doruka.
lan 8
Hoteli sa kategorijom 5 zvjezdica mogu koristiti oznaku Grand hotel ako objekat ima
najmanje 100 soba.
Apart-hotel
lan 9
Apart-hotel je objekat za pruanje usluge smjetaja, po pravilu sa najmanje 7 potpuno
opremljenih i namjetenih apartmana za turiste.
Apart-hoteli moraju imati: recepciju i hol, apartmane sa potpuno namjetenim prostorijama
za dnevni boravak, ruavanje i spavanje, potpuno opremljenu i namjetenu kuhinju i pristup
kapacitetima za pranje vea.
Minimum potrebne usluge je dnevno odravanje prostorija.
Apart-hotel moe imati i restoran i gostima pruati druge ugostiteljske usluge.
Apart-hotel moe imati depandans.
Depandans apart-hotela je graevinski samostalni dio apart-hotela (spojena sa glavnom
zgradom ili ne), u kojem se pruaju usluge smjetaja u smjetajnim jedinicama.
Svi zahtjevi u pogledu objekata i odgovarajuih standarda za smjetajne jedinice aparthotela, primjenjuju se i na depandans apart-hotela.
Sve usluge vezane za smjetaj obezbijeene su u depandansu.
Recepcija, hol i slini objekti se nalaze u glavnoj zgradi apart-hotela.
Turistiko naselje
lan 10

Turistiko naselje je specifina vrsta ugostiteljskog objekta koji u svom sastavu obuhvata
vie odvojenih funkcionalnih graevinskih jedinica sa najmanjim kapacitetom od 50
smjetajnih jedinica, restoranom, barom, prodavnicom i raznim drugim turistikim
sadrajima.
Kao minimalni zahtjev, pored smjetajnog kapaciteta, turistiko naselje mora imati
centralnu recepciju i hol, kao i prostoriju za ruavanje sa kuhinjom.
Gostima u turistikom naselju, usluge smjetaja se pruaju u smjetajnim jedinicama koje
su po pravilu sobe, a mogu biti i hotelski apartmani, junior apartmani, studio apartmani,
smjeteni u grupi razliitih vrsta zgrada, ukljuujui i bungalove.
Vila
lan 11
Vila je prestina, luksuzna kua koja se iznajmljuje turistima kao jedna jedinica, sa
kompletnim ugostiteljskim sadrajem i poslugom.
Motel
lan 12
Motel je objekat sa pruanjem usluge smjetaja koji je lociran na vanijim saobraajnicama
(van gradova), po pravilu sa minimalnim kapacitetom od 7 smjetajnih jedinica, besplatnim
parking prostorom za svaku sobu, 24-satnom uslugom recepcije i restorana ili automata za
prodaju hrane i pia.
Pansion
lan 13
Pansion je objekat za pruanje usluge smjetaja, po pravilu sa minimalnim kapacitetom od 7
smjetajnih jedinica, recepcijom ili pultom za registraciju, trpezarijom i kuhinjom.
Usluge ishrane i pia se pruaju samo gostima pansiona.
Kue, apartmani i sobe za iznajmljivanje
lan 14
Kua za iznajmljivanje je arhitektonski i funkcionalno autonomna zgrada sa sopstvenim
dvoritem, koja se iskljuivo izdaje kao cjelina, pojedincu ili grupi turista na odreeno
vrijeme.
Potpuno je namjetena, ima odvojena kupatila i opremljena je kuhinjom i prostorijom za
pranje vea.
Apartman za iznajmljivanje se iskljuivo izdaje turistima na odreeno vrijeme.
Potpuno je opremljen, ima odvojeno kupatilo i opremljen je kuhinjom ili ajnom kuhinjom.

Apartmani mogu biti dvosobni, jednosobni i studio apartmani.

Soba za iznajmljivanje je graevinski dio stambene zgrade ili privatne kue u kojem se
turistima pruaju usluge smjetaja.
Organizovani kampovi
lan 15
Kampovi, kako je definisano ovim pravilnikom, imaju minimalni kapacitet od 7 (sedam)
mjesta za privremeno parkiranje mobilnih prikolica i karavana.
Kampovi moraju obezbijediti osnovne infrastrukturne usluge za kampere koji iznajmljuju
mjesto za privremeno parkiranje mobilnih prikolica i karavana i koji mogu podii atore.
Osnovne usluge, ukljuuju zajednike i odvojene tueve i toalete, kapacitete za pranje vea i
za pranje posua, prodavnice hrane i razne robe, struju, vodu, obezbjeenje, rekreacione,
sportske i zabavne objekte i usluge.
lan 16
Iznajmljivanje trajno parkiranih kua na tokovima ili mobilnih prikolica turistima u
organizovanim kampovima kao privatan smjetaj nije dozvoljeno.
Hosteli, planinarski i lovaki domovi
lan 17
Ovi objekti za pruanje usluge smjetaja obezbjeuju osnovni smjetaj obino u sobama sa
vie od pet kreveta i zajednikim toaletima i kupatilom.
Ovi objekti ne podlijeu kategorizaciji u smislu ovog pravilnika, ali moraju biti u skladu sa
vaeim protivpoarnim i sanitarnim propisima.
Mogu ukljuivati prostoriju za ruavanje sa kuhinjom.
Odmaralita
lan 18
Odmaralita su ugostiteljski objekti koji iskljuivo koriste (besplatno ili uz minimalnu
naplatu) zaposleni, penzioneri, lanovi porodica zaposlenih ili penzionera, lanovi sportskih,
omladinskih i ostalih organizacija.
Ovi objekti ne podlijeu kategorizaciji u smislu ovog pravilnika, ali moraju biti u skladu sa
uslovima propisanim u ovom pravilniku koji se odnose na protivpoarnu sigurnost, sanitarne
propise i bezbijednost gostiju.
Kategorije objekata za pruanje usluge smjetaja
lan 19
Kategorija pet zvjezdica (*****)

Ovi ugostiteljski objekti su izuzetnih karakteristika, opte prepoznati po svojoj trinoj

superiornosti u pogledu objekata, usluga i ambijenta.
Takvi objekti su mjesta izuzetne prirodne ljepote, luksuzno opremljena, sa zdravstvenim i
banjskim kapacitetima, krajnjim komforom smjetaja, vie od 10% apartmana, u odnosu na
broj soba, naklonjenom i personalizovanom uslugom, vrhunskom kuhinjom i kvalitetnim
neformalnim restoranima, visokokvalitetnim objektima i aktivnostima, velikim procentom
uslunog osoblja u odnosu na broj gostiju.
Novoizgraeni hoteli za odmor ove kategorije, po pravilu moraju imati po jednom krevetu
najmanje 100m2 povrine parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i
druenje.
Kategorija etiri zvjezdice (****)
Visokokvalitetni objekti sa kompletnim asortimanom usluga, sa kvalitetnim smjetajnim
jedinicama, pri emu broj apartmana ne smije biti manji od 10% u odnosu na ukupan broj
soba, kompletnim rasponom personalizovanih usluga, kvalitetnim restoranima, vrhunskim
enterijerom i elegantnim okruenjem, fitnes klubom, prodavnicama, velikim izborom usluga i
aktivnosti.
Novoizgraeni hoteli za odmor ove kategorije, po pravilu moraju imati po jednom krevetu
najmanje 80m2 povrine parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i
druenje.
Kategorija tri zvjezdice ( *** )
Ovi objekti nude potpunu hotelsku uslugu i cijene srednjeg nivoa, komforan i atraktivan
smjetaj sa osnovnim pogodnostima, izbor restorana, sve osnovne hotelske usluge, veliki
izbor aktivnosti.
Novoizgraeni hoteli za odmor ove kategorije, po pravilu moraju imati po jednom krevetu
najmanje 60m2 povrine parkova koji se koriste za objekte za rekreaciju, sport, zabavu i
druenje.
Kategorija dvije zvjezdice (** )
Ovu kategoriju karakterie dobar smjetaj, neformalni restoran, osnovne usluge, irok izbor
aktivnosti.
Kategorija jedna zvjezdica (*)
Ovi objekti nude skroman, ist smjetaj i zadovoljavaju osnovne zahtjeve.
Specijalizacije hotela
lan 20
Hotel za odmor
Ovi objekti sadre kapacitete za smjetaj, restorane, zabavu i rekreaciju posebno dizajnirane
za turiste na odmoru.

Objekti i usluge mogu obuhvatati animaciju i zabavu, igre, sportove, ljepotu i zdravlje,
igralita, radnje sa profesionalnom opremom, prodavnice odjee, usluge izleta,
specijalizovane objekte za snabdijevanje hranom i piem.
Hoteli za odmor su dizajnirani da prue niz jedinstvenih doivljaja, izuzetnu zabavu,
uzbuenje, inspiraciju i uivanje, zanimljivosti lokalne kulture, noni ivot i posebne
atrakcije.
Poslovni hotel
Prua usluge poslovnim ljudima ukljuujui potpuno opremljene poslovne centre sa
profesionalnim osobljem, posebno namjetene i opremljene prostorije za odravanje
seminara, posebne telekomunikacione usluge, poslovnu biblioteku i prevodilake usluge.
Kongresni hotel
Prua posebne objekte i usluge za kongrese i sajmove, ukljuujui i posebnu opremu,
prostor za spremita, izlobene usluge, simultane prevode i potpuno opremljeni press centar.
Unikatni hotel
Unikatni hoteli su objekti sa jedinstvenom strukturom zgrade ili grupe zgrada koje, na
osnovu svojih specifinih/unikatnih karakteristika i usluga, izazivaju veu trinu potranju
nego drugi hoteli.
Ovakvi objekti moraju da zadovolje minimalne propisane standarde za hotel sa tri
zvjezdice.
Objekti za pruanje usluge smjetaja u ovoj klasifikaciji mogu obuhvatati jedinstvene
objekte za smjetaj i restorane u renoviranim zamkovima, istorijskim zgradama i na
lokacijama sa jedinstvenom panoramom, itd.
Banjski hotel
Prua posebne objekte i usluge za podizanje nivoa kondicije i opteg zdravlja, ukljuujui
centre za ljepotu, banjske kapacitete, fitnes centre, terapeutske tretmane profesionalno
obuenog osoblja, izbor sauna, solarijuma, zagrijanih bazena, izbor masaa.
Zdravstveni hotel
Prua usluge i kapacitete za tretmane za lijeenje i rekonvalescenciju, prirodno ozdravljenje
i preventivnu medicinu, ukljuujui klasine i medicinske tretmane sa lokalnim metodama
lijeenja, vodenom terapijom, kineziterapijom, elektroterapijom, Kneipp terapijom,
gimnastikom i ostalim metodama lijeenja.
Porodini hotel
Prua posebne kapacitete i usluge za porodicu, ukljuujui aktivnosti i igralita za djecu pod
nadzorom, sobe za igranje sa igrakama, usluge uvanja djece, posebne menije i programe
animacije za djecu.
Istorijski hotel

Hoteli locirani u potvreno istorijskim zgradama ili hoteli koji su oznaeni kao znaajni
objekti od strane lokalnih ili meunarodnih udruenja za ouvanje istorijskih spomenika.
Golf hotel
Hoteli koji se granie sa golf terenom sa 18 rupa sertifikovanim od strane Udruenja
profesionalnih igraa golfa (PGA), sa mogunou korienja vozila i manjim terenima sa
kratkom travom i bez prepreka, koji ima klub sa restoranom i barom, svlaionice i tueve,
specijalizovanu prodavnicu za golf opremu, centar za obuku, golf profesionalce sa
seritifikatom Udruenja profesionalnih igraa golfa (PGA), usluge prevoza do golf terena.
Tenis hotel
Hoteli koji se granie sa teniskim kapacitetima koji obuhvataju teniske terene za
ampionate, teniske terene sa raznim podlogama sa osvjetljenjem za none igre,
specijalizovane prodavnice sa mogunou iznajmljivanja teniske opreme, intenzivne kurseve
tenisa, teniske profesionalce sa sertifikatom Udruenja profesionalnih tenisera (PTA),
svlaionice i tueve.
Casino hotel
Casino hotel je ugostiteljski objekat koji pored usluga smjetaja, gostima prua i usluge
kazina i drugih igara na sreu.
Ekoloki hotel
Hoteli sa posebnim naglaskom na ekologiji i ouvanju prirode koji imaju ekoloki program
i program korienja alternativnih vidova energije koji podrazumijeva mjere za adekvatno
tretiranje vrstog otpada, i maksimalno koriste programe materijala koji se mogu reciklirati.
Objekati za pruanje usluge ishrane i pia
lan 21
Restoran
Restoran je ugostiteljski objekat u kojem se pripremaju i za stolom usluuju a-la-carte
meniji, topla i hladna jela, pia i napici, po pravilu za vrijeme glavnog obroka (ruak ili
veera).
Poslovne prostorije ukljuuju: prostoriju za ruavanje, kuhinju, praonicu posua i pribora za
jelo, magacin i kapacitete za sakupljanje otpada.
Restorani se razvrstavaju u:
1) klasine i
2) specijalizovane
U klasinom restoranu, pripremaju se i usluuju klasina jela domae i internacionalne
kuhinje.

Specijalizovani restorani (nacionalni, lovaki, riblji, dijetalni i dr.), su restorani u kojima se

pripremaju i usluuju posebne vrste jela, i koji u svom meniju moraju imati min. 70% jela iz
specijalizacije koja im je dodijeljena.
Nacionalni restoran pored izbora nacionalnih jela, mora imati i prilagoen ambijent u
skladu sa nacionalnim dekorom.
Ukoliko restoran sadri i posebne elemente dizajna i dekora i odreene karakteristike
usluga, uz saglasnost nadlenog organa moe koristiti naziv unikatni.
Izuzetno od stava 2 ovog lana, u sezonskim restoranima, koji su locirani na plai ili
neposredno uz plau, ukoliko nema prostorije za ruavanje, usluge iz stava 1 ovog lana,
pruaju se na terasi za ruavanje.
Bife
To je ugostiteljski objekat sa samouslu-ivanjem, sa irokim izborom toplih i hladnih jela,
supa, salata i deserata prezentiranih u bife vitrinama koje imaju i zagrijani i rashladni dio.
Topla jela se moraju drati na toplom, a hladna jela rashlaena na temperaturama u skladu
sa sanitarnim propisima.
Osnovne prostorije ukljuuju: prostoriju za ruavanje sa bife vitrinom, kuhinju, praonicu
posua i pribora za jelo, magacin i kapacitete za sakupljanje otpada.
Snack bar - Bistro
Snack bar - Bistro je ugostiteljski objekat u kojem se preteno usluuju pia i napici i
pripremaju i usluuju jednostavna jela.
Kafeterija
Kafeterije su ugosteljski objekti sa samousluivanjem, sa irokom ponudom toplih i hladnih
jela, salata i deserta, i toplih i hladnih napitaka koji mogu ukljuivati alkoholna pia.
Hrana i pie su izloeni u toplim i hladnim vitrinama pulta za samoposluivanje; gosti sami
biraju svoja jela, sami se posluuju, ili su poslueni od strane osoblja za uslunim pultom.
Osnovne prostorije i oprema ukljuuju: vitrine za hranu i pie, prostoriju za ruavanje,
kuhinju, magacin, praonicu posua i pribora za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada.
Izloena topla jela se moraju drati na toplom, a izloena hladna jela moraju se drati
rashlaena na temperaturama u skladu sa sanitarnim propisima.
Kafana
Kafana je ugostiteljski objekat u kojem se usluuju pia, napici, preteno jednostavna jela
(suhomesnati proizvodi, gotova jela i sl.), i jednostavne poslastice.
Picerija
Picerije su ugostiteljski objekti ograniene usluge, specijalizovani uglavnom za pice i
tjesteninu.

Jela se konzumiraju na mjestu ili se nose zapakovana u jednokratnoj ambalai.

Taverna
Taverna je ugostiteljski objekat ograniene usluge, u nacionalnom ambijentu, u kome se
posluuju uglavnom domaa vina, rakije i piva, sa ogranienim izborom specijaliteta lokalne
kuhinje.
Poslovne prostorije ukljuuju: javnu povrinu, kuhinju, magacin, praonicu posua i pribora
za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada.
Objekti brze hrane
Objekat brze hrane je ugostiteljski objekat ograniene usluge koji preteno nudi ve
pripremljene i upakovane ili po narudbi pravljene tople i hladne sendvie, supe i salate,
bezalkoholna pia za konzumaciju na mjestu ili za ponijeti.
Poslovne prostorije ukljuuju: javnu povrinu, kuhinju, magacin, praonicu posua i pribora
za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada.
evabdinica
evabdinica je ugostiteljski objekat u kojem se gostima usluuju preteno jela sa rotilja,
pia i napici.
Peenjara
U smislu ovog pravilnika, peenjara je ugostiteljski objekat, ukoliko se peeno meso,
sendvii i ostala laka jela, pia i napici mogu konzumirati na licu mjesta u posebnoj prostoriji
ili u dijelu prostorije u kojoj je obezbijeen pult ili stolovi za konzumaciju na licu mjesta.
Poslovne prostorije ukljuuju: prostoriju za konzumiranje hrane i pia, praonicu posua i
pribora za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada.
Buregdinice
Buregdinice su ugostiteljski objekti u kojima se usluuju razliita jela od tijesta, bureci i
napici.
Pekare
U smislu ovog pravilnika, pekara je ugostiteljski objekat, ukoliko se jela od tijesta, peciva,
bezalkoholna pia i napici mogu konzumirati na licu mjesta u posebnoj prostoriji ili u dijelu
prostorije u kojoj je obezbijeen pult ili stolovi za konzumaciju na licu mjesta.
Poslovne prostorije ukljuuju: prostoriju za konzumiranje hrane i pia, praonicu posua i
pribora za jelo i kapacitete za sakupljanje otpada.
Poslastiarnica
Poslastiarnica je ugostiteljski objekat, u kojem se slue, pripremljena jela od tijesta, kolai
i poslastice, sladoledi i bezalkoholna pia i napici.

Disko klub/bar
Disko klubovi nude muziku uivo ili drugu vrstu muzike zabave.
Objekti ukljuuju bar i prostor za ples.
Ponuda ukljuuje uglavnom alkoholna i bezalkoholna pia i jednostavna hladna jela.
Disko klub/bar na otvorenom
Disko klub/bar na otvorenom je privremeni ugostiteljski objekat u kome se organizuje
muzika uivo ili druga vrsta muzike zabave, koji ukljuuje bar, i prostor za ples.
Postavlja se na lokacijama koje su izdvojene iz gradskih zona, hotelskih kompleksa i
stambenih blokova, na lokacijama koje su opremljene potrebnom infrastrukturom, parkingom
potrebnog kapaciteta, pristupnim putem i sl.
Noni klub/ bar
Noni klub/bar je ugostiteljski objekat, sa radnim vremenom iskljuivo nou, u kojem se
preteno usluuju pia i pripremaju i usluuju napici, a mogu se pripremati i usluivati
jednostavna jela.
Noni klub/bar moe da ima i ivu muziku, a u njemu se mogu izvoditi i drugi animir
programi.
Caff bar
Ponuda u caffe bar-u ukljuuje izbor kafa, alkoholnih i bezalkoholnih pia i laganih obroka.
Plani bar
Plani bar je montani privremeni ugostiteljski objekat, koji radi iskljuivo danju i koji se
postavlja na plai ili neposredno uz plau, u kome se usluuju bezalkoholna i alkoholna pia i
jednostavna topla i hladna jela za pultom ili na terasi uz objekat.
Pivnica
Pivnica je ugostiteljski objekat ograniene usluge.
Ponudu ine prvenstveno razne vrste piva na toenje i u flaama, lagana jela, kobasice,
pomfrit i sl.
Konoba
Konoba je specijalizovani ugostiteljski objekat u kojem se preteno usluuju lokalna hrana i
domaa vina i rakije.
Usluge isporuivanja hrane i pia - catering
Usluge isporuivanja hrane i pia obezbjeuju hranu i pie na lokacijama razliitim od
mjesta pripreme.

Osim centralnog mjesta za pripremanje hrane, i transportna oprema koja se koristi za

isporuku tople i hladne hrane mora biti u skladu sa sanitarnim propisima.
Pokretni ugostiteljski objekti
Pokretni ugostiteljski objekti su ugostiteljski objekti ograniene usluge koji preteno nude
ve pripremljena i upakovana jela i pia.
Ovi objekti moraju ispunjavati minimalne tehnike uslove koji su utvreni posebnim
propisom.
Montani ugostiteljski objekti / kiosci
Montani ugostiteljski objekat/kiosk je privremeni objekat koji mora biti opremljen
friiderima, odgovarajuim povrinama za pripremu hrane i sanitarnom opremom.
Jednostavna jela kao to su hamburgeri, hot-dog, lokalni specijaliteti, palainke, itd., kao i
pia i napici, pripremaju se i posluuju za pultom u ambalai za jednokratnu upotrebu za
konzumaciju "u hodu".
Kategorije objektata za pruanje usluge ishrane i pia (restorana)
lan 22
Kategorija pet zvjezdica (***** )
Ova kategorija predstavlja najvii nivo kvaliteta.
Odlikuje se klasinom i raznovrsnom kuhinjom, pripremom hrane pred gostom, raznolikim
i mnogobrojnim vrstama vina vrhunskog kvaliteta, usluivaem vina, luksuznim okruenjem,
visokokvalitetnim posuem i priborom za jelo, besprekornim stolnjacima i salvetama,
escajgom i kristalom, ugodnim ambijentom, svjeim cvjetnim aranmanima i sl.
Kategorija etiri zvjezdice (****)
Ova kategorija prevazilazi uobiajene norme u pogledu enterijera, originalnosti, usluge i
kuhinje, koja se odlikuje prefinjenim formalnim ambijentom, vrsnim profesionalnim
konobarima i kuvarima, elegantnim stolnim ureenjem, porcelanskim, staklenim i srebrenim
posuem i priborom za jelo, kreativnom i raznovrsnom ponudom jelovnika, spektakularnim
desertima, odlinom vinskom kartom, rafiniranom prezentacijom jela i pia, svjeim cvjetnim
aranmanima.
Kategorija tri zvjezdice (*** )
Ova kategorija u mnogim sluajevima ukljuuje manje formalne nacionalne ili
specijalizovane restorane, zanimljivog ambijenta, specijalizovanih vrsta jelovnika ili
specijaliteta kue, djeijih jelovnika, natprosjenog kvaliteta ureenja stola, pamune salvete i
stolnjake ili podmetae, dobar izbor domaih i uvoznih vina, profesionalno obuene konobare
i kuvare.
Kategorija sa dvije zvjezdice (** )

Ova kategorija restorana podrazumijeva prijatan, oputen ambijent koji privlai porodice,
isto i uredno okruenje, raznovrsnu ponudu jelovnika i liste pia, mogui izbor specijaliteta,
djeije jelovnike, neformalnu uslugu, domain ili domaica osmiljava ureenje stola.
Kategorija sa jednom zvjezdicom (*)
Ova kategorija podrazumijeva ogranienu restoransku uslugu, sa jednostavnim ukusnim
jelima, sigurnu i dobru hranu, papirne salvete i podmetae, ogranien izbor alkoholnih pia
(ako su uvrena u ponudu), oputenu atmosferu, funkcionalni neformalni ambijent za
ruavanje.
III MINIMALNI USLOVI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI OBJEKTI ZA PRUANJE
USLUGA SMJETAJA I ISHRANE I PIA
Opti uslovi
lan 23
Minimalni uslovi utvreni ovim pravilnikom odnose se na sve vrste ugostiteljskih objekata,
ako ovim pravilnikom nije drukije odreeno.
Za ugostiteljske objekte za smjetaj sa kapacitetom manjim od 25 soba (mali hotel), izuzeci
od minimalnih uslova iz ovog poglavlja, navedeni su u prilogu A koji je odtampan uz ovaj
pravilnik i ini njegov sastavni dio.
Ugostiteljski objekti koji podlijeu obavezi kategorizacije moraju ispunjavati i posebne
uslove propisane za odreenu kategoriju objekta.
lan 24
Ugostiteljski objekti treba da budu dizajnirani, konstruisani i opremljeni na takav nain da
osiguravaju komfor, sigurnost i bezbijednost svih gostiju.
Ugostiteljski objekat gradi se, ureuje i oprema tako da omoguava racionalno korienje
prostora, nesmetano kretanje gostiju i zaposlenog osoblja, higijensko rukovanje namirnicama,
uvanje robe od kvarenja, zatitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja, struno i efikasno
usluivanje gostiju, kao i zatitu od tetnih uticaja koje obavljanje djelatnosti u ovim
objektima moe imati na ivotnu sredinu (buka, vibracije, zagaenje vazduha, voda i
zemljita, uma i zatienih djelova prirode).
lan 25
Ugostiteljski objekti, ureaji i oprema moraju da ispunjavaju uslove u pogledu gradnje,
sanitarne, protiv-poarne i uslove zatite na radu, zatite ivotne sredine i druge uslove
propisane za tu vrstu i namjenu objekata, kao i da odgovaraju propisanim standardima,
tehnikim normativima i normama kvaliteta.
lan 26
Ugostiteljski objekat gradi se od materijala koji obezbjeuje odgovarajuu toplotnu, zvunu
i hidroizolaciju.
Ureenje prostora i eksterijer

lan 27
Svaki objekat mora da odrava atraktivan izgled u saglasnosti sa svojim prirodnim
okruenjem i lokacijom.
Fasada
Fasada hotela/restorana, zajedno sa natpisima i spoljanjim osvjetljenjem, treba da odaje
jasan arhitektonski izgled i kvalitet objekta.
Za hotele u gradskim centrima, fasade i nadstrenice/natpisi treba da su osnovni elementi
raspoznavanja hotela.
Prilaz
Pjeaki, saobraajni i prilaz za personal, treba da budu jasno odvojeni, oznaeni i
kontrolisani.
U hotelima u gradskim centrima trebalo bi obezbijediti nekoliko parking mjesta, udaljenih
od saobraajnih linija, kako bi se obezbijedili to je mogue bolji uslovi za dolazak i odlazak
gostiju.
Parking
Svi objekti treba da imaju adekvatne parking prostore u skladu sa svojim nainom i stilom
poslovanja.
Otvoreni parking prostori treba da budu ureeni, dobro osvijetljeni, uvani i zatieni od
sunca.
Ulazi
Glavni ulaz i spoljanji natpisi objekta treba da odraavaju stil i kvalitet objekta.
Snabdijevanje vodom za pie
lan 28
Ugostiteljski objekat prikljuuje se na javnu vodovodnu i kanalizacionu mreu, a u
naseljima, odnosno drugim lokacijama koje nemaju izgraene infrastrukturne objekte mora
imati obezbjeeno stalno snabdjevanje dovoljnom koliinom higijenski ispravne tekue vode
i odvod tenih materijala, u skladu sa sanitarnim propisima o zatiti ivotne sredine.
Otpadne vode i vrsti otpad
lan 29
Svi povrinski odvodni kanali, cjevovodi, kanalizacione cijevi, ventilacioni odvodi i
odvodni kanali unutar i ispod zgrade moraju biti odravani u ispravnom stanju.
Instalacije sistema otpadnih voda moraju biti u potpunoj saglasnosti sa lokalnim sanitarnim
i propisima o zatiti ivotne sredine.

Svi objekti moraju imati odvod otpadne vode povezan sa kontrolisanim javnim
postrojenjem za tretman otpadnih voda ili zasebnim postrojenjem, prije nego to se otpadna
voda ispusti u prirodno okruenje.
Slivnici moraju biti odravani u ispravnom stanju i kontrolisani radi moguih zaepljenja.
Za odlaganje vrstih otpadnih materija obezbjeuje se betoniran prostor i kontejneri ili
kante za otpatke sa poklopcem koji se svakodnevno moraju prazniti, odnosno odnositi na
odreena mjesta (deponije vrstih otpadaka).
Snabdijevanje elektrinom energijom
lan 30
Ugostiteljski objekat prikljuuje se na javnu elektrinu mreu ili na drugi nain obezbjeuje
stalno snabdjevanje dovoljnom koliinom elektrine energije.
Elektrino osvijetljenje uvodi se u sve prostorije ugostiteljskog objekta.
Osvjetljenje mora biti obezbijeeno i na parkinzima i prilaznim stazama oko objekta.
Sve prostorije, odnosno prostori u kojima se kreu ili zadravaju gosti nou moraju biti
osvijetljeni potpuno ili orjentacionim svijetlom.
Telefonski prikljuak
lan 31
Ugostiteljski objekat prikljuuje se na javnu telefonsku mreu, osim u mjestima gdje
tehnike mogunosti ne postoje.
Objekti za smjetaj imaju najmanje jedan telefonski aparat na raspolaganju gostima, ako
ovim pravilnikom nije drukije odreeno.
Protivpoarna zatita
lan 32
Svi objekti za pruanje usluga smjetaja i ishrane i pia moraju ispunjavati propisane uslove
utvrene posebnim propisima za zatitu od poara.
Svi objekti moraju imati odgovarajue izlaze da bi se obezbjedio siguran izlazak iz zgrade
svim licima u sluaju poara.
U objektima se moraju redovno provjeravati sve oznake u sluaju nude, protivpoarna
crijeva, detektori dima i protivpoarni aparati kako bi sva oprema bila u ispravnom stanju.
Izvjetaji o obavljenoj kontroli ispravnosti ovih ureaja, moraju biti prezentirani turistikom
inspektoru na njegov zahtjev.
Isticanje oznake vrste i kategorije objekta

lan 33
Na glavnom ulazu u ugostiteljski objekat vidno se istie vrsta i naziv objekta, a na glavnom
ulazu u ugostiteljski objekat koji podlijee obavezi kategorizacije i oznaka vrste i kategorije,
koja je propisana ovim pravilnikom.
Uniforme za osoblje
lan 34
U ugostiteljskim objektima koji se kategoriu, osoblje koje usluuje gosta, mora nositi iste
uniforme ili kecelje.
Zatita od buke
lan 35
Prostorije u ugostiteljskom objektu u kome se izvodi ili emituje muzika ili izvodi zabavni
program imaju zvunu izolaciju kojom se obezbjeuje zatita od buke gostiju, koji koriste
usluge smjetaja i stanara koji ive u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta.
Jaina muzike koja se izvodi ili emituje u ugostiteljskom objektu, ne smije prelaziti nivo
utvren posebnim propisom.
Ugostiteljski objekat, u stambenoj zgradi, koji u okviru svoje djelatnosti emituje muziku ili
prireuje zabavni program, projektuje se i gradi tako da obezbjeuje zatitu od buke za
stanare stambene zgrade.
Svi ugostiteljski objekti u kojima se izvodi ili emituje muzika, moraju imati sertifikat
nadlenog organa, kojim se potvruje da objekat posjeduje posebnu zvunu izolaciju,
odnosno ispunjava sve uslove da se emisija buke svede na minimum.
Izuzetno od odredbi stava 4 ovog lana, ugostiteljski objekti koji su locirani van urbanih
zona i hotelskih kompleksa (izdvojena kupalita i sl.), ne moraju ispunjavati uslove koji se
odnose na zvunu izolaciju.
Temperatura prostorija
lan 36
Sve prostorije u ugostiteljskom objektu u kojima borave ili se zadravaju gosti moraju imati
obezbjeeno grijanje, osim u objektima koji posluju samo u ljetnjem periodu.
Temperatura u prostorijama u kojima borave ili se zadravaju gosti iznosi najmanje 18,5Co.
Visine prostorija
lan 37
Graevinski gabariti za ugostiteljske objekte treba da su tako projektovani da predviaju
minimalnu visinu enterijera, sa neophodnim prostorom za prolaz osoblja, instalacije i
cjevovode, ukoliko nije drugaije propisano ovim pravilnikom.

Unutranja visina prostorija u ugostiteljskom objektu (visina od poda do tavanice) iznosi:

- Sve javne prostorije 3,00 m minimum visine
- Spavae sobe i kancelarije 2,50 m minimum visine
- Hodnici spavaih soba 2,25 m minimum visine
- Prizemne uslune prostorije 4,00 m minimum visine
- Kuhinja 3,00 m minimum visine
- Parking u podzemnim garaama 2,20 m minimum visine.
Visina unutranjih prostorija u kuama, apartmanima i privatnim sobama za izdavanje
turistima ne smije biti nia od 2,30m.
Prostorije ugostiteljskog objekta u zgradama koje su registrovane kao kulturno-istorijski
spomenici i u ambijentalnim cjelinama, kao i ugostiteljski objekti na vodi mogu imati niu
visinu od visine propisane u stavu 2. ovog lana, s tim da unutranja visina tih prostorija ne
moe biti nia od 2,30 m, pod uslovom da sobe imaju dobru ventilaciju.
Javni toaleti
lan 38
Prostorije javnih toaleta moraju biti dobro provjetrene, u ispravnom stanju i odravane
istim.
Oprema u javnim toaletima mora biti u ispravnom stanju.
Javni toalet mora biti opremljen tenim sapunom za ruke, papirnim ubrusem ili ureajem za
suenje ruku uz pomo vrueg vazduha, toalet papirom i korpom za otpatke.
Tokom radnog vremena, toaleti se moraju redovno istiti, snabdijevati potrebnom opremom
i pospremati, to se evidentira na kontrolnoj listi privrenoj na ulaznim vratima sa
unutranje strane.
Broj javnih toaleta u odnosu na kapacitet
lan 39
Broj WC kabina i pisoara u javnim toaletima obezbjeuje se srazmjerno kapacitetu objekta
izraenog brojem konzumnih mjesta i to:
Manje od 20 mjesta
Ugostiteljski objekat sa kapacitetom do 20 mjesta (sjedeih i stojeih), mora da ima
najmanje jedan potpuno opremljen toalet, zajedniki za ene i mukarce.
Svi ugostiteljski objekti sa kapacitetom od vie od 20 mjesta za sjedanje moraju imati jasno
oznaene, odvojene javne toalete za mukarce i ene.

Kapacitet od 20-80 mjesta

Odvojeni toaleti sa jednom WC kabinom i predprostorom za ene, i jednom WC kabinom,
pisoarom i predprostorom za mukarce.
Kapacitet od 80 - 170 mjesta
Odvojeni toaleti sa dvije WC kabine i predprostorom sa dva umivaonika za ene i jednom
WC kabinom i dva pisoara sa dva umivaonika za mukarce.
Kapacitet od 170 - 350 mjesta
Odvojeni toaleti sa tri WC kabine i predprostorom sa tri umivaonika za ene i dvije WC
kabine i tri pisoara sa tri umivaonika za mukarce.
Kapacitet preko 350 mjesta
Odvojeni toaleti sa etiri WC kabine, i predprostorom sa tri umivaonika za ene, a za
mukarce tri WC kabine, etiri pisoara i predprostor sa tri umivaonika.
Namjetaj i oprema javnih toaleta
lan 40
Svi predprostori moraju biti opremljeni umivaonicima, u skladu sa kapacitetom.
Sve WC kabine moraju imati WC olje sa poklopcima i toalet papir.
Svi pisoari moraju imati automatsko ispiranje, sistem osvjeavanja, i moraju biti odvojeni
pregradama.
Svi toaleti moraju imati prirodnu ili vjetaku ventilaciju.
Samo bijeli porcelan moe se koristiti za WC koljke, pisoare i umivaonike.
Pregrade u enskim WC kabinama moraju imati policu za odlaganje runih torbi i korpu za
odlaganje higijenskih uloaka.
Sva vrata WC kabina moraju biti od vrstog materijala sa sistemom za zakljuavanje i
vjealicom za odjeu.
Svi umivaonici moraju imati toplu i hladnu tekuu vodu.
Prozori toaleta moraju biti neprozirni ili imati neku drugu zatitu od pogleda spolja.
Podovi i zidovi u javnim toaletima
lan 41
Podovi u toaletima izrauju se od keramikih ploica ili drugog odobrenog materijala, koji
se lako pere i odrava i koji nije klizav.

Zidovi u toaletima moraju biti obloeni, u visini od poda do plafona, keramikim ploicama
ili drugim vodootpornim materijalom, koji se lako pere i odrava i koji nije klizav.
Ostali javni toaleti
lan 42
Toaleti na aerodromima, eljeznikim i autobuskim stanicama, trnim centrima, itd. koje
koriste objekti za pruanje usluge ishrane i pia obuhvaeni ovim pravilnikom, moraju biti u
skladu sa zahtjevima ovog pravilnika.
Servisne prostorije
lan 43
Ugostiteljski objekat ima i posebnu prostoriju, odnosno prostor za smjetaj pribora i
sredstava za odravanje higijene.
Ugostiteljski objekat mora raspolagati sredstvima potrebnim za pranje, ienje i
dezinfekciju prostorija, opreme i pribora.
lan 44
U ugostiteljskom objektu obezbjeuje se za zaposleno osoblje garderoba, odnosno prostor
za presvlaenje i prostorije koje slue za higijenske, sanitarne i druge potrebe zaposlenih u
objektu, ureene i opremljene u skladu sa sanitarnim propisima.
IV POSEBNI USLOVI ZA UGOSTITELJSKE OBJEKTE ZA PRUANJE USLUGA
SMJETAJA
Recepcija i hol
lan 45
Recepcija
Infrastruktura i funkcionalnost recepcije i pulta za registraciju gostiju treba da budu u
saglasnosti sa kapacitetom i veliinom hotela.
Treba omoguiti istovremeno pruanje svih usluga, kao to su prijavljivanje gostiju,
odjavljivanje gostiju, naplata i davanje informacija.
Gosti ne smiju imati uvid u kompjuterske ekrane i tampae na recepciji/blagajni.
Telefonske usluge na recepciji, treba da ukljuuju bilo telefonsku govornicu ili telefon
instaliran na pultu recepcije.
Recepcija mora biti dobro osvijetljena, (min. 300 LUX-a na svakom alteru).
Na recepciji mora postojati posebno oznaena i za to namijenjena prostorija ili mjesto za
smjetaj prtljaga.
Hol

Arhitektura, dekor i namjetaj hola objekta, u zavisnosti od odabranih materijala, boja,

predmeta i efekata, odreuju karakter i ambijent hotela.
U holu je potrebno imati dovoljan broj sjedita u skladu sa kapacitetom hotela.
Javni toaleti u objektu treba da su lako dostupni gostu, ali ne i vidljivi iz ulaznog hola.
Sobe i apartmani
lan 46
Najmanje 70% soba i apartmana mora zadovoljavati standarde za veliinu i opremu,
propisane ovim pravilnikom za odreenu kategoriju.
Veliina sobe podrazumijeva i dnevni boravak i predsoblje, ali ne i kupatilo i otvoreni
balkon.
Svaka soba ili apartman koji se izdaje gostima, ako ovim pravilnikom nije drukije
odreeno, mora imati:
1) krevet min. dimenzija 190 d 90 cm za jednu osobu, a francuski krevet min. dimenzija
190 d 140 cm;
2) madrac odgovarajue leajne povrine, arav, ebe, navlaku za ebe i jastuk za svaki
krevet;
3) noni ormari ili odgovarajuu policu uz krevet;
4) prostirku ispred kreveta, osim u sobama u kojima je pod prekriven tepisonom ili
tepihom;
5) sto, i po jednu stolicu po krevetu;
6) orman sa policom i odjeljkom za vjeanje odjee sa najmanje osam vjealica.
Pomoni leaj se koristi, odnosno postavlja u sobama samo na zahtjev gosta.
Vrata spavaih soba treba da imaju zvunu izolaciju i protivpoarnu zatitu u skladu sa
posebnim propisima.
Prozori u sobama imaju zavjesu i neproziran zastor, odnosno neku drugu vrstu zamraenja i
zatite od pogleda spolja.
Direktna telefonska linija podrazumijeva telefonski aparat u sobi sa direktnom linijom za
prijem dolaznih poziva i obavljanje izlaznih poziva posredstvom centrale.
Pored svakog telefona treba da se nalaze instrukcije za uspostavljanje veze napisane na vie
jezika i imenik internih brojeva telefona za hitne sluajeve.
Ako postoji, mini-bar je dio namjetaja i definisan je kao ormari sa ugraenim friiderom
nove tehnologije za hlaenje, snabdjeven minimalnim izborom mineralnih voda, vina, piva,
sokova i bezalkoholnih pia, iji cjenovnik mora biti vidno istaknut.

Ako postoje, mini sefovi locirani u sobama moraju biti ugraeni, osigurani od provala i
poara i treba da budu najmanje dimenzija 15 d 25 d 15 cm.
Ogranienje odgovornosti objekta za dragocjenosti mora biti vidno istaknuto.
Sobe za nepuae treba da su iskljuivo rezervisane za nepuae i moraju imati
standardizovanu oznaku na spoljanjoj strani vrata.
Kupatila
lan 47
Veliina kupatila, namjetaj, oprema i pribor moraju ispunjavati osnovne standarde
propisane ovim pravilnikom za odreenu kategoriju.
Kupatilo u sastavu sobe mora imati: WC olju, kadu min. dimenzije 170 d 70 cm sa tuem
ili tu kabinu min. dimenzije 100 d 80cm, umivaonik sa toplom i hladnom vodom, policu ili
ormari za toaletni pribor, ogledalo sa pogodnim osvjetljenjem, utinicu za elektrini aparat
za brijanje, drae za sapun i pekir, vjealicu za odlaganje odjee, jednu au po krevetu,
jedan vei i jedan manji pekir po krevetu i korpu za otpatke.
Podovi u kupatilima moraju biti izraena od keramikih ploica ili drugog vodootpornog
materijala koji se lako isti i odrava.
U podu mora biti ugraen slivnik sa zatitnom reetkom.
Vrata kupatila su od vrstog materijala i bez staklenih povrina.
Prozori u kupatilima moraju biti od neprovidnog stakla ili sa mogunou obezbjeenja
zatite od pogleda spolja.
Umivaonici i WC olje treba da budu od bijelog glaziranog porcelana.
lan 48
Objekti za pruanje usluge smjetaja u kojima neke ili sve sobe nemaju svoja sopstvena
kupatila, moraju imati odgovarajui broj zajednikih toaleta i tu kabina.
Ugostiteljski objekat u kome postoje sobe bez zasebnog kupatila mora imati na svakih
zapoetih deset kreveta najmanje jednu toaletnu grupu (odvojeni toaleti za mukarce i ene) i
jedno zajedniko kupatilo, odvojeno za ene i mukarce, ako ovim pravilnikom nije drukije
odreeno.
U ugostiteljskom objektu u kome se na jednom spratu nalazi do deset kreveta u sobama bez
zasebnog kupatila, na svakom spratu mora biti najmanje jedan zajedniki toalet sa WC
kabinom i predprostorom i jedno zajedniko kupatilo, a za vie od deset kreveta, u sobama
bez zasebnog kupatila, jedna toaletna grupa i jedno zajedniko kupatilo, odvojeno za ene i
mukarce.
Zajedniko kupatilo mora imati: umivaonik sa toplom i hladnom vodom, kadu sa tuem ili
tu kabinu, vjealicu za odlaganje odjee, teni sapun, papirni ubrus ili ureaj za suenje ruku
uz pomo vrueg vazduha i korpu za otpatke.

Zajedniki toalet ima WC olju i predprostor, toalet papir i korpu za otpatke.

Promjena posteljine
lan 49
Posteljina i pekiri mijenjaju se poslije svake promjene gosta, a u sluaju dueg boravka
istog gosta, posteljina se mijenja najmanje svakih sedam dana, a pekiri najmanje svaki drugi
dan.
Sobe se iste i spremaju, a sanitarni ureaji dezinfikuju poslije svake promjene gosta.
Liftovi
lan 50
Liftovi za goste su neophodni tamo gdje je vertikalna udaljenost jednaka udaljenosti od 4
sprata i vie.
Broj liftova treba da je: 2 lifta na 50-100 spavaih soba, 3 lifta na 100-150 spavaih soba, 4
lifta na 150-250.
Servisni liftovi se zahtijevaju u zgradama sa vie od 2 sprata.
Ovjereni izvjetaj poslednje kontrole lifta mora se uvati u prostoriji domara i biti dat na
uvid na zahtjev turistikog inspektora.
Sve lift kabine treba da su opremljene ureajem za automatsko zaustavljanje na sljedeem
pritisnutom spratu.
Telefon, faks i internet usluge
lan 51
Telefonska usluga trebala bi biti kompjuterizovana, sa automatskim brojaima i dovoljnim
brojem paralelnih i direktnih telefonskih, faks i internet linija i telefonskih govornica.
Usluge televizije, videa i radija
lan 52
Objekti za pruanje usluge smjetaja moraju imati sistem za TV i UHF radio prijem preko
TV prijemnika.
Sistem javnog razglasa
lan 53
Sistem javnog razglasa u objektima za pruanje usluge smjetaja treba da ukljuuje kontrolu
jaine zvuka za svaku zonu.
Servisne prostorije

lan 54
Kancelarija domaice hotela, prostorija za posteljinu, prostorija za uniforme i magacin
proizvoda za higijenu i sredstava za ienje treba da budu centralno locirani radi efikasnosti i
kontrole.
Predsoblje prostorije za opremu za domainstvo treba da slui za odlaganje koriene
posteljine, sredstava za ienje, kolica za sobarice i usisivaa.
Osoblje za voenje domainstva mora imati na raspolaganju odgovarajua sredstva za
ienje.
Prostorije za presvlaenje osoblja, moraju da sadre ormare u punoj visini, toalete i tu
kabine.
Prostorije za ruavanje za hotelsko osoblje
lan 55
Broj sjedeih mjesta u prostorijama za zaposlene mora biti dovoljan za svo osoblje na
dunosti.
Protivpoarna zatita
lan 56
Sve spavae sobe, javne prostorije, kuhinje i hodnici moraju biti opremeljeni sistemima za
protivpoarnu zatitu u skladu sa posebnim propisima.
Signalizacija za hitne sluajeve, protivpoarni aparati, crijeva za vodu visokog pritiska i
hidranti se moraju redovno provjeravati, o emu se sastavlja izvjetaj koji mora biti dostupan
turistikom inspektoru na njegov zahtjev.
Maksimalna udaljenost od hotelskih soba do stepenica ili nekog drugog izlaza za sluaj
poara koji je za to obezbijeen, ne smije biti dua od 30 m.
Signalizacija izlaza mora biti osvijetljena (min. 1 LUX) sa sopstvenim izvorom energije.
U viespratnim hotelima, motelima, aparthotelima, uputstva za evakuaciju na dva jezika
moraju biti postavljena sa unutranje strane vrata soba.
Zvuna izolacija
lan 57
Zgrade treba da su projektovane i konstruisane na takav nain da obezbjeuju dovoljno
smanjenje nivoa buke da obezbijede gostima mirnu i udobnu atmosferu u sobama.
Sva tehnika oprema koja stvara buku (liftovi, generatori, itd.) koja se nalazi u blizini
gostinskih soba mora imati odgovarajuu zvunu izolaciju.
Lina sigurnost i bezbijednost

lan 58
Sva prilazna vrata hotelu moraju biti zakljuana ili nadgledana tokom noi.
Telefoni za hitne sluajeve moraju biti direktno povezani sa recepcijom.
Isticanje cijena
lan 59
U svim ugostiteljskim objektima za pruanje usluge smjetaja, u svakoj sobi moraju biti
istaknute cijene sobe pojedinano za svakog gosta.
Cjenovnik mora da ukljuuje cijenu iznajmljivanja sobe tokom itavog perioda izdavanja,
sezonske i vansezonske.
Isticanje cijene dodatnih usluga doruka, polupansiona i punog pansiona je fakultativno.
U propagandnom materijalu u tampanoj ili elektronskoj formi treba da budu istaknute
iskljuivo cijene noenja za individualna noenja.
Objavljene cijene mogu da ukljuuju sezonske i vansezonske cijene, fakultativno je
objavljivanje doplata za doruak, polupansion ili puni pansion.
Oprema za pranje vea i hemijsko ienje
lan 60
Objekti koji imaju sopstveni veeraj i hemijsko ienje moraju da potuju sve zdravstvene i
sanitarne propise.
U zavisnosti od veliine i vrste objekta za pruanje usluge smjetaja, ovi kapaciteti mogu da
prue potpunu uslugu veeraja i hemijskog ienja i uslugu peglanja.
Veeraji moraju imati odvojene prostore za istu i korienu posteljinu i restoranske
stolnjake.
Privatni smjetaj (kue, apartmani i sobe)
lan 61
Sobe, odnosno apartmani i kue koji se iznajmljuju turistima moraju ispunjavati uslove iz
l. 46, 47, 48 i 49 ovog pravilnika.
Hotelski objekti za pruanje usluge ishrane i pia
lan 62
Ugostiteljski objekat u kome se priprema i usluuje hrana mora imati: poseban ulaz za
dopremanje i prijem namirnica i evakuaciju otpadnih materija (ekonomski ulaz), kuhinju sa
prateim prostorijama (kuhinjski blok), magacin, odnosno prostor za smjetaj i uvanje
namirnica i pia, posebnu prostoriju, odnosno prostor za odlaganje prazne ambalae i

prostoriju za usluivanje, ako ovim pravilnikom za pojedine vrste objekata nije drukije
odreeno.
Ako ugostiteljski objekat ima ili je projektom predvieno da ima prostor uz ekonomski ulaz
(ekonomsko dvorite), taj prostor mora da bude betoniran ili asfaltiran, da ima ureaje
(esmu, hidrant i dr.) za pranje i odravanje higijene kao i slivnik za vodu, da ima izdvojen
prostor za kontejnere, odnosno kante za otpatke i da bude ureen tako da ne dolazi do
ukrtanja prijema namirnica i odnoenja otpadnih materija.
Sve vrste objekata za pruanje usluge smjetaja koji pruaju usluge ishrane i pia, kako se
propisuje u njihovoj kategoriji, moraju imati prostoriju za ruavanje i kuhinju u skladu sa
ovim pravilnikom.
Sve vrste objekata za pruanje usluge smjetaja, a koji pruaju najmanje usluge doruka
moraju imati prostoriju za ruavanje, u zavisnosti od toga to je propisano za pojedinu vrstu i
kategoriju objekta i kuhinju u skladu s odredbama ovog pravilnika.
Objekti za pruanje usluge smjetaja i usluge ishrane i pia zahtijevaju poseban ulaz za
dopremanje hrane i pia, zatim kapacitete za pripremanje i spremanje hrane, prostorije za
pranje opreme i posua i dvorite za sakupljanje i odlaganje tenog i vrstog otpada.
Podni slivnici su obavezni na svim podovima koji se peru vodom ili gdje se koristi oprema
za pranje pod pritiskom. Ovakvi podovi se obavezno izrauju od nepropustljivog betona i
keramikih ploica sa odgovarajuim nagibom radi slivanja.
lan 63
Barovi i salon u holu
Broj i vrsta restorana i barova se odreuje prema vrsti i kategoriji objekta za pruanje
usluge smjetaja.
Najbolja lokacija restorana i barova je prizemlje objekta, sa centralnom kuhinjom, da bi se
ograniila potreba za prateim kuhinjama.
Gdje je mogue, treba koristiti dnevno svijetlo.
Hotelski bar treba da je odvojen od hotelskog restorana, ali treba da je ukljuen usluni bar
koji opsluuje restoran.
Veliina hotelskog bara zavisi od broja smjetajnih jedinica objekta.
Barovi moraju ukljuivati i mali smjetajni prostor, sudoperu i svu potrebnu opremu za bar.
Komforna sjedita treba da su obezbijeena u prostranom salonu u holu.
Hotelski restorani
Restorani variraju u veliini u zavisnosti od broja smjetajnih jedinica i u stilu u odnosu na
vrstu i kategoriju hotela.
Tipini zahtjevi u pogledu prostora za neformalni restoran iznose 1,8 m2/po sjeditu.

Poseban "a la carte" restoran podrazumijeva povrinu od 2m2/po sjeditu.

U velikim hotelima moe da postoji ponuda i specijalizovanih ili nacionalnih restorana.
Panorama restorani treba da se nalaze samo na onim lokacijama koje pruaju zaista
spektakularan pogled.
Hotelske banket i konferencijske sale
Odvojene banket i konferencijske sale zavise od mogunosti na lokalnom tritu.
Prostor za konferencije i bankete treba namjenski dizajnirati, sa vlastitim holom, toaletima,
garderobama i hodnicima povezanim sa hotelom i sa odvojenim spoljanjim ulazom.
Raspored i oprema moraju odgovarati raznovrsnim namjenama, kao to su: banketi,
konferencije, prezentacije, zatim da posjeduju svu prateu opremu, kao to su oprema za
prevoenje, projekcije, pokretne podije i plesne podije, skladita i terase na otvorenom, gdje
je to mogue.
Fleksibilnost se postie upotrebom pokretnih pregrada sa zvunom izolacijom
lan 64
Objekti za pruanje usluge smjetaja koji nude doruak, polupansion ili puni pansion,
obino posluuju sva jela u prostoriji za ruavanje po bife sistemu. Ako je omogueno
posluivanje za stolovima, jelovnici treba da sadre izbor jela dostupan u bifeu.
Prostorije za ruavanje moraju raspolagati sa dovoljnim kapacitetom kako bi svi gosti mogli
biti uslueni u toku odreenog perioda usluivanja.
Kontinentalni doruak podrazumijeva:
izbor toplih napitaka ukljuujui svjee kuvanu kvalitetnu kafu, kafu bez kofeina i izbor
ajeva, toplu okoladu i mlijeko; izbor hljebova i peciva, margarin ili maslac, izbor
marmelada, izbor voa ili vonih sokova
Bife-doruak podrazumijeva:
izbor toplih napitaka, izbor hljebova i peciva, izbor marmelada i meda, izbor hladnih
narezaka, dimljene ribe i sireva, jaja spremljena po izboru gosta, jogurt, pahuljice,
izbor svjeeg voa, izbor vonih sokova i vonih kompota.
Bifei moraju biti efikasno rasporeeni da bi se izbjeglo prosipanje usljed prolaska
/mimoilaenja gostiju. Topla hrana treba da se odrava na odreenoj temparaturi (na
ugraenim grijaima ili u zagrijanim posudama) a hladna hrana treba da se odrava na niskoj
temperaturi u ugraenim rashladnim vitrinama ili posudama sa ledom.
Svi sanitarni kodovi i propisi koji se odnose na bifee moraju se potovati, pogotovo oni koji
se odnose na lako kvarljivu hranu.
Podovi se moraju istiti i usisavati nakon svakog obroka.
Minimalni standard za pribor za jelo u prostorijama za ruavanje je da mora biti izraen od
nerajueg elika, bez znakova dotrajalosti i re.

Stolovi i stolice treba da su udobni i pravilno rasporeeni.

Restorani sa posluivanjem za stolovima
lan 65
U restoranu treba da postoji dovoljan broj jelovnika i karti pia, kako bi se svakom gostu
obezbijedio jasan i itak pregled jela i pia prije naruivanja.
Jelovnici treba da su tampani na srpskom jeziku i na jo najmanje jednom svjetskom
jeziku.
Personal restorana mora da bude u stanju pruiti informacije o ponudi na jelovnicima, kao i
o karakteristikama ponuenih vina.
Svi stolovi treba da su prekriveni stolnjacima ili podmetaima. U zavisnosti od kategorije
objekta, koriste se pamune ili kvalitetne papirne salvete.
Pribor za jelo mora biti ist, izraen od vrstog nerajueg elika, bez vidnih tragova
habanja ili re.
Stakleno posue koje se koristi treba da je isto i neoteeno. Izbor staklenog posua zavisi
od kategorije objekta, ali u osnovi mora da sadri: ae za vodu, ae za bijelo i crno vino,
ampanjac, koktel pia, estoka pia i likere.
Porcelansko posue treba da je jedinstvenog dizajna, bez napuklina, bez oteenja boje i
tragova metala.
Topla jela se moraju posluivati topla, na zagrijanim tanjirima, a hladna jela se posluuju
hladna na hladnim ili zamrznutim tanjirima.
"Vjerodostojnost jelovnika" je princip koji se uvijek mora primjenjivati. Zamjene za jela sa
menija se ne mogu vriti bez prethodnog odobrenja gosta.
U zavisnosti od specijalizacije ili koncepta restorana, jelovnici treba da ukljuuju
odgovarajui izbor hrane po osnovnim kategorijama supa, predjela, mesa, morske hrane,
tjestenine, salata, povra i deserta.
Hrana treba da je uvijek atraktivno aranirana i prezentirana. Princip kontrasta boja, sastava
i ukusa hrane treba da se potuje.
Restorani treba da su u mogunosti da odgovore na zahtjeve gostiju koji trae
niskokalorinu i hranu sa niskim nivoima masti, holesterola ili soli. Personal mora biti
upoznat sa hranom koja moe prouzrokovati alergijske reakcije.
Stolovi i stolice treba da su udobni i pravilno rasporeeni.
Kafeterije sa samoposluivanjem
lan 66

Usluga u kafeteriji moe biti organizovana tako da je hrana postavljena na pult, ili su hrana i
pie aranirani na nekoliko stolova, sa centralnom blagajnom.
Pultovi treba da su izraeni od besprekorno istog, nerajueg metala, bez fuga i laki za
ienje i odravanje.
Dovoljan broj istih i suvih posluavnika i posua mora da se nalazi ispred uslune linije
pulta, da bi se omoguila brza i efikasna usluga. Usluna linija pulta treba da ima traku za
posluavnike, radi bezbjednog odabira hrane i pia pri kretanju du pulta.
Sve zagrijavane i rashladne vitrine/ pultovi treba da su zatieni staklenim pregradama da
zatite hranu od sluajne bakterijske kontaminacije (kijanje,dodir).
Sva topla hrana treba da je izloena u ugraenim zagrijanim pultovima; sva hladna hrana
treba da je izloena u ugraenim friiderima ili rashladnim vitrinama.
Podovi u uslunoj prostoriji treba da budu izraeni od podnih ploica koje se lako iste i
odravaju i nisu klizave, a zidovi treba da su obloeni od poda do plafona keramikim
ploicama.
Stolovi i stolice u prostoriji za ruavanje moraju biti tako rasporeeni da omoguavaju
nesmetno kretanje gostiju. Povrina stolova treba da se lako isti i odrava.
Aperitiv barovi, Amerikan barovi, Kafe barovi, koktel barovi i plani barovi
lan 67
Barovi i koktel barovi treba da imaju atraktivno ureen unutranji prostor i udobna sjedita.
Barovi moraju raspolagati sa obezbijeenim skladitem za alkoholna pia.
Povrine barskih ankova i stolova za posluivanje moraju biti od materijala lakog za
ienje i odravanje.
Lako kvarljiva hrana/sendvii moraju se uvati u friiderima do trenutka posluenja.
Karta pia (i jelovnik, ako je primjenljivo) mora da se nalazi na barskom anku i na
stolovima za usluivanje u salonu.
Izbor pia treba da ukljuuje popularne domae i strane marke estokih alkoholnih pia,
piva, vina i likera i raznovrstan izbor mineralnih voda.
Alkoholna pia koja se ne slue u staklenoj ambalai moraju biti koliinski izmjerena.
Disko/plesni barovi treba da imaju ugraene plesne podijume i odgovarajue mjesto za
nastupajuu grupu ili DJ-a.
Kabare barovi, umjetniki klubovi ili drugi slini objekti moraju imati odvojene muke i
enske svlaionice za izvoae.
Svlaionice moraju da sadre toaletni sto, umivaonik sa tekuom toplom i hladnom vodom i
dobro osvijetljeno ogledalo.

Barovi koji u svojoj ponudi sadre zabavu uivo, moraju imati odvojenu prostoriju za
odmor izvoaa i skladite za muzike instrumente.
Plani barovi se rade od kvalitetnih, lakih i transparentnih materijala, pogodnih za
odravanje, kao to su drvo, aluminijum, staklo, klirit, leksan ploe, polikarbonatni materijal,
tende i sl.
Dostavljanje i skladitenje hrane i pia
lan 68
Sva hrana, pie i zalihe moraju se dostavljati na kontrolni prijemni pult. Prehrambeni
proizvodi koji ne zadovoljavaju vaee zdravstvene propise, kao i oni koji se isporue u
neodgovarajuem sanitarnom stanju, obavezno se vraaju isporuiocu.
Prijemni pult treba da je odvojen od ulaza za poslugu i prostora za odlaganje otpadaka, da bi
se izbjegla kontaminacija hrane i da bi se obezbijedila sigurnost i bezbijednost.
Prijemni pult ne smije biti vidan za goste i ne smije da uzrokuje neprijatnu buku, mirise i
uznemiravanje gostiju.
Magacini moraju biti locirani u blizini prijemnog pulta i imati direktan prilaz kuhinji, u cilju
adekvatnog nadzora i zatite od krae.
Sva lako kvarljiva hrana, ukljuujui: sirovo meso, morsku hranu, suhomesnate proizvode i
mlijene proizvode, mora se hitno skladititi u namjenske friidere.
Sva skladita moraju biti podvrgnuta adekvatnoj kontroli protiv insekata i glodara, prema
zdravstvenim propisima.
Centralno skladite mora da se sastoji od velikog skladita i odvojenih prostorija za dnevne
potrebe.Kapacitet magacinskih prostorija treba da je dovoljan da se obezbijedi maksimalno
korienje svjee hrane.
Lako kvarljive namirnice treba da se skladite u odvojenim friiderima ili zamrzivaima, da
bi se izbjegla meusobna bakterijska kontaminacija hrane.
Temperature na kojima treba da se skladite lako kvarljive namirnice su sljedee:
Meso 2 C
Riba 2 C
Maslac, jaja, sirevi 4 C
Voe i povre 6 C
Duboko hlaenje -8 C
Ostala skladita podrazumijevaju skladite za vina i piva sa kontrolom temperature, suva
skladita za skladitenje konzervi i upakovane hrane, skladite za zalihe, skladitenje sa
dubinskim zamrzavanjem i prostoriju za odlaganje sredstava i opreme za ienje.

Lako zapaljivi materijali i sredstva za ienje moraju biti skladiteni odvojeno od skladita
za suvu hranu.
Sve prostorije skladita za hranu moraju imati mehaniku/vjetaku ventilaciju i hlaenje.
Opti uslovi za kuhinje i pripremu hrane
lan 69
Hotelske i restoranske kuhinje se moraju dizajnirati u skladu sa vaeim sanitarnim
propisima.
Zapremina i vrijeme promjene vazduha u kuhinjama mora biti u skladu sa nacionalnim
zdravstvenim standardima.
Kuhinjski podovi treba da su izraeni od podnih ploica ili nekog drugog sigurnog podnog
materijala.
Kuhinjski zidovi treba da su cijelom visinom obloeni keramikim zidnim ploicama.
Kuhinjski plafoni treba da su visei, obloeni u potpunosti dostupnim metalnim ploama.
Mjestimino rashlaivanje je neophodno u nekim djelovima kuhinje, kako je propisano
sanitarnim i zdravstvenim propisima.
Sve radne povrine u kuhinji moraju biti izraene od nerajueg elika.
Pultovi od nerajueg elika za pripremanje voa i povra moraju imati ugraenu sudoperu
sa tekuom toplom i hladnom vodom.
Odvojene daske za sijeenje se koriste za sirovo voe i povre, sirovo crveno i bijelo meso,
sirovu ribu, kako bi se izbjegla bakterijska kontaminacija.
Sav kuhinjski pribor mora biti izraen od nerajueg elika.
Dovoljan broj kanti za otpatke treba da se nalazi pri svakom radnom mjestu u kuhinji.
Raspored prostorija za pripremu hrane treba da doprinese optimalnoj efikasnosti i
ekonominosti iskorienosti prostora, opreme i rada osoblja.
Kuhinjski blok, u zavisnosti od vrste jela koja se primaju, mora imati prostorije, odnosno
odvojene prostore za:
1) ienje i prethodnu obradu namirnica (odvojene pripremnice za povre i voe, za
meso i za ribu);
2) doradu, termiku i zavrnu obradu namirnica prema utvrenim normativima i
recepturama (topla kuhinja);
3) pripremu hladnih jela, hladnih jela i salata (hladna kuhinja);
4) pripremu slatkih jela, poslastica i peciva (pekarsko-poslastiarska radionica);

5) pranje posua - odvojene perionice za pranje restoranskog posua (posue i pribor za

jelo) i kuhinjskog posua (posua i pribora za pripremanje jela);
6) uvanje namirnica za dnevne potrebe kuhinje (dnevni magacin).
Raspored prostorija u kuhinjskom bloku mora biti takav da ne dolazi do ukrtanja namirnica
i jela s upotrijebljenim posuem.
Priprema jednostavnih poslastica moe se vriti i u okviru tople kuhinje.
Ugostiteljski objekat koji se snabdjeva prethodno obraenim namirnicama iz centralne
kuhinje ili izvan objekta, ne mora imati prostorije, odnosno prostore za ienje i prethodnu
obradu namirnica.
Objekat u kome se topla i druga jela samo proizvode (centralna kuhinja i tzv. "catering" ima
odvojene prostorije, odnosno prostore za pranje kuhinskog posua i transportnih posuda).
Pultovi za pripremanje hrane
lan 70
U zavisnosti od vrste restorana i jelovnika koji se slue, prostor za pripremanje hrane moe
da ukljuuje neke ili sve ili kombinaciju sljedeih pultova za pripremu hrane:
1. Priprema povra
ienje i pripremanje voa i povra; pultovi/stolovi moraju biti odvojeni od pultova
za pripremu sirovog mesa i ribe da bi se sprijeila bakterijska kontaminacija.
2. Hladna kuhinja
Priprema svih predjela, hladnih narezaka, sireva, salata od voa i povra, sve lako
kvarljive namirnice moraju da se uvaju u friiderima do trenutka posluivanja.
3. Pult za pripremu ribe
Priprema sirove ribe, pult/sto mora biti odvojen od pulta za traniranje sirovog mesa.
4. Pult za pripremu mesa
Drveni mesarski sto za sjeenje ne smije imati pukotine i mora biti temeljno ien
solju i vodom nakon svake upotrebe.
5. Kuhinja za doruak
Priprema svih toplih jela i napitaka za doruak.
6. Topla kuhinja
Priprema na veliko soseva, supa, peenja i kuvanih jela, jela od mesa, jela od ribe,
kuvanog povra, itd.
7. Ostava i pult za tople napitke

Distributivni prostor za kafu i aj za posluivanje za stolovima, banketima, u

restoranima i u "room" servisu.
8. Pekara i poslastiarnica
Priprema toplih i hladnih deserata, peciva za doruak i raznih vrsta hljebova. Lako
kvarljivi mlijeni proizvodi se moraju uvati u friiderima do trenutka posluivanja.
9. Banket kuhinje
Banket kuhinje su prvenstveno prostori za slaganje na ovale i posluivanje toplih i
hladnih jela na velikim banketima.
Sama priprema velikih koliina jela se odvija u glavnoj kuhinji.
10. Restorani ili dodatne kuhinje
Sva kuvana jela po narudbi se pripremaju u ovim kuhinjama, dok se priprema svih
velikih koliina hrane odvija u glavnoj kuhinji. Ovakve kuhinje su direktno povezane
sa restoranima, i mogu biti zatvorene od pogleda gostiju ili "ou kuhinje" koje su
otvorene prema restoranu radi posebnog ugoaja gostiju.
11. Usluni bar
Bar za usluivanje alkoholnih pia, vina, piva, bezalkoholnih pia, itd. za
posluivanje u prostoriji za ruavanje mora ispunjavati osnovne uslove za bar
propisane ovim pravilnikom, sa izuzetkom pulta za goste.
12. Prostor za "room" servis
Prostori za "room" servis moraju ukljuivati prostor za kolica sa grijaima hrane,
policu za posluavnike, escajg, porculansko i stakleno posue, zaine, olje za kafu i
aj, i, ako ima dovoljno prostora, aparat za pripremanje kafe.
lan 71
Ugostiteljski objekat u kome se pripremaju hladna ili jednostavna topla jela specifinog
asortimana (jela s rotilja, jela od tijesta i tjestenine, mlijena jela, jela od jaja i sl.) a koji ima
do 50 konzumnih mjesta, mora imati najmanje jednu prostoriju, odnosno prostor za
pripremanje jela s odgovarajuim termikim i rashladnim ureajima za higijensko uvanje
namirnica i hrane, radnim povrinama i odvojenim sudoperama za pranje namirnica i posua.
Ugostiteljski objekat u kome se usluuju topla jela pripremljena izvan objekta ne mora imati
odgovarajue prostorije, ureaje i opremu za pripremanje, preradu i uvanje namirnica, ve
samo za prijem i uvanje gotovih jela, pranje restoranskog posua, kao i za pranje, odnosno
odlaganje transportnih posuda.
lan 72
U prostoriji u kojoj se vri priprema i obrada namirnica i hrane (u daljem tekstu: kuhinja)
ugrauje se ureaj za odvod dima, pare i mirisa koji onemoguava irenje dima, pare mirisa u
prostorije u kojima se zadravaju gosti.

Sve radne povrine u kuhinji imaju gornju plou od nerajujeg materijala ili od drugog
materijala pogodnog za lako ienje, pranje i dezinfekciju.
Podovi u kuhinjama izrauju se od keramikih ploica ili drugog vodootpornog materijala
koji nije klizav i koji se lako pere i odrava.
Zidovi kuhinja do visine od najmanje 2,0 m oblau se keramikim ploicama ili drugim
vodootpornim materijalom koji se lako pere i odrava.
Prozori i otvori na kuhinjama moraju imati zatitu od insekata i glodara.
Prostor za pranje pribora za jelo i posua
lan 73
Prostor za pranje pribora za jelo, pranje staklenog posua, posua za kuvanje, lonaca i erpi,
treba da je dizajniran u saglasnosti sa zdravstvenim propisima i lociran centralno u odnosu na
sve izlaze za posluivanje hrane radi efikasnosti i ekonominosti.
Prostor za pranje pribora i posua se sastoji od pulta od nerajueg elika sa
kantom/kontejnerom za otpatke, kontejnera za prljavo posue i escajg, stalaka za prljave ae,
i maina za pranje posua, ili dvodjelnih sudopera za pranje i ispiranje posua.
Prostor za pranje lonaca i erpi se sastoji od pulta od nerajueg elika za koriene lonce i
erpe, kanti/kontejnera za otpatke, i trodjelne sudopere za potapanje, pranje, i ispiranje
posua.
Maine za pranje aa i posua moraju biti redovno odravane u istom i ispravnom stanju i
mora se obezbijediti konstantna i bezbijedna temperatura vode za ispiranje.
isto posue, pribor i ae moraju se odlagati odvojeno od prostora za korieno posue.
Odlaganje otpada
lan 74
Odvojeni prostor (zadnje dvorite) treba biti obezbijeeno za prikupljanje otpadaka i
privremeno skladitenje otpadnog materijala.
Izlaz za otpadni materijal treba da je jasno odvojen od ulaza za snabdijevanje namirnicama.
Prostor za prikupljanje otpada treba da je zatien od javnog pogleda, dobro obezbijeen i
dovoljnih dimenzija za nesmetano kretanje servisnih vozila/ kamiona za skupljanje otpada.
Ovaj prostor treba da je ograen, betoniran ili asfaltiran, sa odvodnim kanalima, esmama
sa tekuom toplom i hladnom vodom za ienje kanti/kontejnera za smee.Aparati sa vodom
pod pritiskom treba da se koriste za sanitetski isto odravanje ovog prostora.
irenje buke i neprijatnih mirisa mora biti strogo kontrolisano.
Sortiranje otpada

lan 75
Osnovna pravila za razdvajanje otpada
(a) Odvajanje organskog otpada (hrane za stoku, komposta, povra, itd.)
(b) Odvajanje povratnog materijala (boca, ambalae, kontejnera, itd.)
(c) Odvajanje reciklanog otpada (stakla, papira/kartona, aluminijuma, metala, metalnih
ploa, masnoe, upotrijebljenog jestivog ulja, itd)
(d) Odvajanje smea (slomljenog porcelana i aa, vaza, cigli itd.)
(e) Odvajanje odbaenog tehnikog materijala (akumulatora i baterija, lampi, farbi,
hemikalija, sredstava za deratizaciju, itd.).
Razdvojeni otpad treba uvati u jasno oznaenim kontejnerima.
Zatita mora biti obezbijeena na svim svjetiljkama lociranim iznad prostora za
pripremanje, posluivanje i izlaganje hrane da se ona zatiti od polomljenog stakla koje moe
pasti na nju.
lan 76
Kuhinja se oprema:
1) odgovarajuim termikim ureajima, zavisno od vrste jela koja se pripremaju u
objektu;
2) rashladnim ureajima za higijensko uvanje namirnica, posebno za meso, za ribu, za
mlijeko i mlijene proizvode, za suhomesnate proizvode i za poslastice;
3) odgovarajuim radnim povrinama, ureajima za ienje, obradu i mjerenje
namirnica, sudoperama za pranje namirnica, kuhinjskim posuem i priborom koji
moraju biti od nerajueg materijala, kao i povrinama, policama, odnosno ormanima
za smjetaj namirnica i pia.
4) stolom za prijem i odlaganje upotrijebljenog restoranskog posua s higijenskom
kantom za otpatke; odvojenim sudoperama za pranje restoranskog i kuhinjskog
posua koje moraju imati toplu i hladnu vodu i skuplja masti i plivajuih materijala,
stolovima za cijeenje posua i policama, odnosno ormanima za odlaganje istog
posua;
5) dovoljnim brojem higijenskih kanti za otpatke;
6) umivaonikom s tekuom toplom i hladnom vodom, etkicom, priborom, i sredstvima
za pranje, dezinfekciju i suenje ruku zaposlenog osoblja.
lan 77
Magacin, odnosno prostor za uvanje namirnica oprema se odgovarajuim policama ili
regalima za smjetaj namirnica i pia.

Na prozorima se postavlja mrea radi zatite od insekata. Ulazna vrata se moraju dobro
zatvarati, a donji dio ulaznih vrata do visine od 20 cm, oblae se nerajuim metalom.
Lako kvarljive namirnice uvaju se u hladnjaama (zidnim ili montanim) ili rashladnim
ureajima odgovarajueg kapacitea, koji su odvojeni prema vrsti i porijeklu namirnica (meso,
riba, mlijeni proizvodi, suhomesnati proizvodi i dr.).
lan 78
Ugostiteljski objekat u kome se usluuju pia i napici mora imati toionicu pia.
Toionica pia ima dvodjelnu sudoperu za pranje aa s mjealicom za toplu i hladnu vodu i
odcjeivaem, rashladne i termike ureaje ukoliko se usluuju topli napici i police za dranje
aa i pia.
Toionica pia u prostoriji za usluivanje ima i odgovarajui pult (bar pult) od materijala
koji se lako isti i odrava.
lan 79
Usluivanje gostiju hranom, piem i napicima obavlja se u prostorijama za usluivanje.
Gosti se mogu usluivati i izvan prostorija za usluivanje - terase, bate, i slini prostori,
ako je obezbijeen odgovarajui prostor koji nije izloen zagaivanju koje moe da ugrozi
higijensku ispravnost namirnica. Prostor mora biti ograen i opremljen odgovarajuom
opremom, (batenski stolovi, stolice, suncobrani i sl.).
Pod prostorije za usluivanje izrauje se od materijala koji se lako isti i koji nije klizav.
Stolovi su od materijala koji se lako isti i odrava. Stolovi za kojima se usluuje hrana
prekrivaju se stolnjakom, odnosno imaju set za posluivanje ispred svakog gosta i
odgovarajui broj papirnih ili platnenih salveta. Pribor za jelo mora biti od nerajueg
materijala.
Namjetaj u prostoriji za usluivanje mora biti istovrstan i prilagoen namjeni objekta.
U prostoriji, odnosno prostoru za usluivanje obezbjeuje se dovoljan broj jelovnika i
karata pia s cijenama usluga.
Ako ugostiteljski objekat nema posebnu predprostoriju, odnosno prostor za garderobu za
goste, u prostorijama za usluivanje obezbjeuje se dovoljan broj vjealica za odjeu u
odnosu na broj konzumnih mjesta.
Ako u garderobi smjetenoj izvan prostorije za usluivanje nije obezbijeeno uvanje
odjee ili runog prtljaga, o tome se istie obavjetenje na vidnom mjestu.
Bifei i barovi u prostoriji za usluivanje moraju imati toionicu pia s izloenim rashladnim
vitrinama za hladna jela i poslastice ako ih usluuju.
Toionica ima bar pult za kojim se gosti mogu neposredno usluivati, a toionica u
barovima i aparat za pripremu kafe (kafemat), aparat za proizvodnju leda (ledomat); dozatore
pia i stolice uz pult.

U barovima u kojima se na oigled gostiju pripremaju jednostavna topla jela (snek barovi),
uz toionicu pia obezbjeuje se izlobena rashladna vitrina, radna povrina - maniplativni
pult s odgovarajuim termikim ureajima, ureajima za odvoenje mirisa i pare i
dvodjelnom sudoperom, odnosno mainom za pranje posua.
Barovi koji pruaju usluge zabave moraju imati prostor za ples adekvatan veliini bara,
odnosno prostor za izvoenje programa, s odgovarajuim muzikim ureajima.
Barovi u kojima se prireuju artistiki kabare i sline vrste zabavnih programa imaju
odvojenu muku i ensku gardedrobu za izvoae programa, s ugraenim umivaonikom i
tuem s toplom vodom.
Barovi u kojima se prireuju muziki programi uivo imaju i posebnu prostoriju za
izvoae programa i smjetaj muzikih ureaja.
lan 80
Ekspres i restorani sa samoposluivanjem u prostoriji za usluivanje imaju tople i hladne
vitrine za jela i pia i registar kasu, a restorani sa samousluivanjem i samouslunu liniju.
lan 81
Pivnica u prostoriji za usluivanje ima toionicu pia s ureajem za toenje piva i ae i
istovrsni namjetaj prilagoen namjeni objekta (pultovi, klupe, stolovi i stolice).
V POSEBNI USLOVI ZA UGOSTITELJSKE OBJEKTE ZA PRUANJE USLUGA
ISHRANE I PIA
lan 82
Na ugostiteljske objekte za pruanje usluga ishrane i pia tipa restorana, shodno ovom
pravilniku primjenjuju se odredbe l. 65-80.
Na ostale ugostiteljske objekte za pruanje usluga ishrane i pia, shodno ovom pravilniku
primjenjuju se odredbe l. 66-70, lan 71, osim taaka 5 i 12, i l. 72-80.
Montani ugostiteljski objekti - kiosci
lan 83
Kiosci i slini montani ugostiteljski objekti moraju imati:
1) natkriveni alter s pultom za izdavanje hrane i pia;
2) prostoriju za pripremanje hrane opremljene termikim i rashladnim ureajima,
ravnom povrinom, posuem i priborom za pripremanje hrane, sudoperom s toplom i
hladnom vodom i higijenskom posudom za otpatke;
3) pribor i sredstva za odravanje higijene objekata;
4) dovoljni broj korpi za otpatke pored objekta, i ispunjavati uslove iz l. 36 i 37 ovog
pravilnika.

Prodaja hrane moe se vriti samo u obliku sendvia ili u amblai za jednokratnu upotrebu,
a prodaja pia samo u originalnom pakovanju ili ambalai za jednokratnu upotrebu.
Za usluivanje pia na otvorenom prostoru pored objekta moraju biti obezbijeeni uslovi iz
lana 59 stav 2 i lana 60 stav 1 ovog pravilnika.
VI KVALITATIVNI USLOVI ZA OBJEKTE ZA PRUANJE USLUGE SMJETAJA
Bazen
lan 84
Veliina bazena treba da bude uslovljena veliinom hotela, a oblik bazena mora biti
vizuelno usklaen sa okolinom i arhitektonskim karakteristikama objekta.
Spoljanji bazeni treba da su povrine od 0,3 m2 po krevetu ili minimum 105 m2, u
zavisnosti od toga to je vee. Idealna dimenzija bazena iznosi 15m d 7m, sa dubinom od
minimum 1,40m.
Minimalna veliina bazena za djecu treba da bude 5m2, sa dubinom od 0,50m.
Filteri za bazen treba da su izraeni od nerajueg elika i da su velike brzine.
Voda u bazenu mora biti odravana na visokom nivou u pogledu bakterioloke istoe.
Potrebno je da se primjenjuje u potpunosti automatizovan sistem da bi se osigurale tane
doze tenog hlora i kontrola kiselosti i da bi se nivoi kiselosti/bazinosti odravali u
propisanim granicama.
Oprema za spasavanje mora biti uvijek dostupna na podruju bazena.
Otvoreni bazen treba da bude lociran u blizini plae, na prostoru koji je osunan tokom
itavog dana.
Kompleks bazena treba da ukljuuje: bazen, bazen za djecu i bazen za vodenu masau.
Za dodatni ugoaj gostiju, mogu se instalirati i vjetaki vodopadi.
Uvijek mora biti raspoloiv dovoljan broj suncobrana i lealjki u skladu sa kapacitetom i
nivoom popunjenosti objekta za pruanje usluge smjetaja.
Velika terasa, koja se moe takoe koristiti za koktel zabave i aktivnosti na otvorenom,
treba da postoji oko bazena.
Snack-bar, bar, tu kabine, spremita za opremu treba da budu ukljueni u kompleks bazena.
Dozvoljena je prodaja iskljuivo losiona za zatitu od sunca u obliku krema (ne ulja) da bi
se izbjeglo pretjerano nagomilavanje masnoa iz uljanih zatitnih sredstava.
Sadraji na bazenu moraju biti stalno opslueni od strane strunog osoblja i animatora.
Bazeni za plivanje moraju se redovno istiti aparaturom za ienje (etke sa usisavanjem
vode) da bi se izbjeglo da prljava voda ulazi u filter-sistem.

Ne smiju se koristiti staklene ae u kompleksu bazena.

Zdravstveni i rekreacioni kapaciteti
lan 85
Raznovrsnost zdravstvenih i rekreacionih kapaciteta i usluga zavisi od vrste, kategorije i
lokacije objekta za pruanje usluge smjetaja.
Minimalna ukupna povrina enterijera hotelskih zdravstvenih i rekreacionih centara treba da
iznosi 200m2 za kapacitet do 150 kreveta, plus 0,5m2 za svaki dodatni krevet.
Osnovni zdravstveni i rekreacioni kapaciteti treba da ukljuuju:
a. Hol, recepciju i prostor za relaksaciju,
b. Gimnastiku i fitnes salu,
c. Solarijum,
d. Saunu sa tuevima i bazenom sa hladnom vodom,
e. Bazen za plivanje,
f. Svlaionice za ene i mukarce, sa tuevima i toaletima.
Fitnes sala mora da ima najmanje est mjesta sa est raznovrsnih fitnes sprava.
Tuiranje je obavezno prije upotrebe bazena za plivanje ili bazena za vodenu masau. Tu
kabine sa toplom i hladnom vodom moraju biti adekvatne i opremljene slavinama koje se
same zatvaraju prema tempiranom vremenu.
Minimalna veliina zatvorenih bazena treba da iznosi 0,30 m2 po krevetu ili minimum 40
m2, u zavisnosti od toga to je vee.
Lokacija zdravstvenih i rekreacionih centara treba da bude pristupana lanovima i
hotelskim gostima.
Rekreacioni i sportski objekti koji ine dio hotela
lan 86
Sve instalacije, kao to su teniski, golf, skvo, odbojkaki, fudbalski tereni, itd. moraju biti u
saglasnosti sa odredbama relevantne meunarodne federacije.
Teniski tereni na otvorenom prostoru treba da budu postavljeni u pravcu sjever - jug.
Teniski teren treba da ukljuuje i zid za treniranje i nono osvjetljenje.
Igralita za djecu i prostori za njihovo uvanje moraju biti prirodno osvijetljeni dnevnim
svijetlom, dizajnirani i 100% korieni u tu svrhu. Vaspitaica ili guvernanta treba da nadzire
djecu.

Sobe za igru treba da budu dizajnirane i opremljene za ah, brid, druge igre kartama, itd.
VII POSEBNI USLOVI ZA ORGANIZOVANE KAMPOVE
Zahtjevi i propisi u pogledu prostora
lan 87
Odreena povrina za iznajmljivanje po kamp mjestu treba da iznosi oko 50 m2 za mobilne
prikolice i najmanje 30 m2 za atore.
Kampovanje je dozvoljeno samo na naznaenim djelovima iznajmljenog kamp mjesta, za
najvie est (6) ljudi ili jednu porodicu (u zavisnosti ta je manje) po jednom kamp mjestu.
Dozvoljeno je parkiranje samo jednog vozila na jednom kamp mjestu.
Dozvoljeno je parkiranje iskljuivo vozila za kampovanje na oznaenom kamp mjestu u
kampu.
Dva kamp mjesta treba da su opremljena i rezervisana iskljuivo za hendikepirane osobe u
kampovima iji kapacitet prevazilazi 100 kamp mjesta.
Parking za vozila i vozila posjetilaca
lan 88
Svaki izgraeni kamp treba da ima odvojeni parking prostor, lociran izvan kampa,
namijenjen za vozila za vuu, prikolice za amce, putnike automobile, motocikle itd.
Kapacitet spoljanjeg parking prostora treba da iznosi najmanje 0,5 parking mjesta za svako
kamp mjesto namijenjeno za iznajmljivanje.
Zabranjeno je odlaganje na due vrijeme prikolica za amce, kola, motocikala, opreme za
kampovanje ili bilo kojih drugih predmeta na lokaciji kampa ili kamp mjesta.
Nije dozvoljeno postavljanje atora za kampovanje u spoljanjem parking prostoru.
Plan i ureenje, putevi, pjeake staze
lan 89
Plan i ureenje prostora kampova mora biti u saglasnosti sa okruenjem i lokacijom.
Minimalna povrina prostora namijenjenog za rekreaciju, druenje i servisne usluge unutar
kampa (bez parkinga) mora da bude u odnosu 3:2 sa povrinom kamp mjesta namijenjenih za
izdavanje.
Kampovi moraju imati prilaz sa javnih saobraajnica.
Prilazni put mora biti najmanje 3 m irok, a na krivinama najmanje 5,5 m irok.
Prilazni putevi moraju biti betonirani ili asfaltirani, a putevi unutar kampa i staze treba da su
izraeni od ljunka, kamena ili upljih ploa za staze i puteve.

Upotreba motornih vozila unutar kampa je ograniena na ulaz i izlaz iz kampa.

Nije dozvoljena upotreba bicikala, mopeda i motocikala unutar kampa.
Registracija i dozvole
lan 90
Sva vozila i gosti koji borave u kampu moraju da se registruju i plate kamp taksu.
Za registrovanje kamp mjesta potrebna je odreena identifikacija i kamp oprema.
Kampovi, u smislu ovog pravilnika, su namijenjeni za kratak boravak.
Nije dozvoljeno postavljanje prikolica u kampu koje se koriste za izdavanje gostima.
Sanitarne usluge
lan 91
Broj sanitarnih kapaciteta u kampu bie proporcionalan njegovoj veliini.
Kapacitet kampa, u smislu ovog lana, odreuje se brojem gostiju - kampera.
Za kamp kapaciteta 30-250 gostiju, gore pomenuti broj se utvruje, primjenom pravila
zaokruivanja brojeva, na sljedei nain:
- za kapacitet od 30 gostiju, jedan WC na svakih 10 gostiju,
- za kapacitet od 30-75 gostiju, jo jedan WC na svakih 20 gostiju preko 30 gostiju,
- za kapacitet od 75-150 gostiju, jo jedan WC na svakih 30 gostiju preko 75 gostiju.
Svi javni toaleti, kupatila i tu kabine moraju biti iene nekoliko puta dnevno.
Predprostori toaleta za ene i mukarce treba da su opremljeni po jednim umivaonikom na
svakih 6 toaleta i pisoara.
Toaleti moraju biti razdvojeni na kabine minimalne veliine 1d2 metra sa vratima koja se
mogu zakljuati.
Ogledalo treba da je ugraeno iznad svakog umivaonika, gdje se nalaze i elektrine utinice
za fenove i aparate za brijanje.
Svi zajedniki prostori sa tuevima treba da su obloeni ploicama od materijala koji nije
klizav i koji se lako odrava.
Tuevi treba da su ugraeni u zid na priblinoj visini od 1,80-1,90 m.
Najmanje deset prostorija za umivanje i est tueva podijeljeno 50/50 na muke i enske
mora da postoji na svakih 100 kamp mjesta.

Odvojene kabine za pranje treba da imaju povrinu od najmanje 1d2m.

Kabina treba da sadri umivaonik, policu, ogledalo i vjealicu.
Kampovi sa kapacitetom od vie od 200 kamp mjesta su obavezni da instaliraju toalet i tu
kabinu specijalno opremljenu za hendikepirane osobe koje koriste invalidska kolica.
Udaljenost izmeu kamp mjesta i sanitarnih prostorija ne bi trebalo da iznosi vie od 150 m.
Prostori za pranje linog vea i posua
lan 92
U kampu se moraju obezbjediti prostori za pranje linog vea i posua koji su odvojeni od
prostora za pranje i tuiranje.
Minimalni zahtjev na svakih 100 mjesta su 3 sudopere od nerajueg elika sa toplom i
hladnom tekuom vodom.
Minimalni zahtjev na svakih 100 mjesta su 3 lavaboa od nerajug elika sa toplom i
hladnom tekuom vodom ili ve maina za pranje linog vea.
Odlaganje tenog i vrstog otpada
lan 93
Kamp mora imati kanalizacioni sistem za odvod tenog otpada iz sanitarnih vorova i
prostora za pranje posua i vea.
Kamp mora imati poseban prostor sa propisanom opremom i crijevima za pranjenje
pokretnih WC-a iz mobilnih prikolica i karavana.
Kamp mora imati posebno dvorite udaljeno od pogleda javnosti, sa propisanim
kontejnerima za otpadni materijal ukljuujui papir, staklo, povratne materijale, metal,
plastiku, otpatke od hrane i dotrajalu tehniku robu.
Protivpoarna zatita
lan 94
Upotreba otvorene vatre dozvoljena je samo na mjestima predvienim za rotilj.
Kapacitet hidranata za gaenje poara u kampu mora biti najmanje 400 l/min.
Hidranti za gaenje poara moraju biti lako dostupni i postavljeni na razmaku od 200 m du
internih puteva kampa.
Po jedan aparat za gaenje poara, klase A, B, C sa minimalnim kapacitetom od 6 kg mora
biti dostupan na svakih 50 kamp mjesta i 25 parking mjesta za vozila.
Aparati za gaenje poara treba da su rasporeeni na razmaku od maks. 40 metara do kamp
mjesta.

Zatita od buke
lan 95
Upotreba bilo kog aparata koji proizvodi buku, koji bezrazlono ometa ostale goste kampa,
je zabranjena u svakom trenutku. Generatori, radio prijemnici, pojaala ne mogu da se
upotrebljavaju na nain koji stvara prekomjernu, iritirajuu buku.
Snabdijevanje vodom za pie
lan 96
U kampu mora biti obezbjeeno konstantno snabdijevanje vodom .
Pumpe/esme za vodu za pie moraju biti instalirane na svakih 100 kamp mjesta, na
betoniranoj povrini minimalnog obima od 1,2 m.
Sve pumpe/esme koje se ne koriste za vodu za pie moraju biti jasno obiljeene.
Jedan punkt sa pitkom vodom mora da se nalazi na svakih 10 kamp mjesta.
Elektrina energija
lan 97
Kampovi treba da su neprestano snabdjeveni elektrinom energijom kapaciteta predvienog
za maksimalnu popunjenost kampa.
Sve staze i saobraajnice treba da su osvijetljene.
Na svakom kamp mjestu treba da se nalazi izvor elektrinog napajanja.
Prodavnice
lan 98
Prodavnice treba da budu snabdjevene osnovnim prehrambenim proizvodima, piem i
sredstvima za linu upotrebu.
Rekreacija i zabava
lan 99
Rekreacioni i zabavni objekti treba da maksimalno iskoriavaju potencijal i prirodne
uslove kampa za aktivnu i pasivnu razonodu.
Veliki kampovi treba da pruaju usluge profesionalne animacije za sportske aktivnosti,
drutvene igre, programe uenja, takmienja, umjetnike i druge kreativne programe.
Djeija igralita treba da su posebno opremljena i nadgledana.
Ugostiteljski objekti locirani unutar kampa

lan 100
Uz restoran kao obavezni vid ugostiteljske ponude, u kampu je mogue locirati i druge vrste
ugostiteljskih objekata kao to su caffe barovi, disco clubovi i sl.
ivotinje i kuni ljubimci
lan 101
Vlasnicima kunih ljubimaca dodjeljuju se kamp mjesta na periferiji kampa.
Vlasnici kunih ljubimaca treba da su odgovorni za uklanjanje ivotinjskog otpada i
odlaganje u odgovarajue kontejnere.
ivotinjama i ljubimcima, osim onih odgovarajue obuenih ivotinja za pomo
hendikepiranim licima (kao to su psi koji pomau slijepim osobama) nije dozvoljen boravak
u sanitarnim prostorijama, djeijim igralitima, plaama i drugim oznaenim mjestima.
Ostalo
lan 102
Pravila i propisi koji obezbjeuju sigurnost, bezbijednost i udobnost svih gostiju u kampu,
moraju biti vidno istaknuti.
Cijene svih usluga u kampu i opreme za iznajmljivanje moraju biti vidno istaknute.
VIII KATEGORIZACIJA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
Komisija za kategorizaciju
lan 103
Proceduru procjene i dodjeljivanja kategorije objekta vri komisija, imenovana od strane
nadlenog organa.
Komisija za standardizaciju i kategorizaciju ugostiteljskih objekata obrazuje se rjeenjem
starjeine nadlenog organa.
Osnovni kriterijumi procjene za ugostiteljske objekte
lan 104
Objekti za pruanje usluge smjetaja:
- Ureenje prostora i prilaza i spoljanji izgled objekta;
- Ukupni ambijent, istoa i odravanje javnih mjesta;
- istoa i komfor u sobama - veliina, dekor, namjetaj i oprema ;
- istoa i funkcionalnost kupatila - veliina, kvalitet opreme, dodatna oprema i pribor;

- Ambijent prostora za ruavanje, kvalitet hrane i usluge;

- Profesionalnost, izgled i ponaanje osoblja;
- Bezbjednosti gostiju, pridravanje zdravstvenih i bezbijedonosnih propisa i procedura.
Izgraeni kampovi:
- Ukupna efikasnost plana i ureenja i dostupnost potrebnih usluga;
- Dostupnost i uslovi u sanitarnim i objektima za pranje vea i posua ;
- Organizacija, usluga i briga o gostu ;
- Kvalitet sadraja za rekreaciju, druenje i zabavu ;
- Kvalitet restorana, prodavnica i objekata za pruanje prve pomoi ;
- Ukupna sigurnost i bezbijednost u kampu .
Restorani:
- Dekor i ambijent ;
- Kvalitet usluge ;
- Kvalitet i prezentacija hrane;
- Kvalitet i prezentacija pia;
- Izgled i ponaanje osoblja;
- istoa i opte odravanje ;
- Akustika, sigurnost i kvalitet hrane ;
- Fiziki uslovi skladinih prostora kuhinje i toaleta ;
- Posebni uslovi koji pozitivno utiu na ukupan doivljaj gosta.
Osnovne procedure i kriterijumi za kategoriju specijalizacije
lan 105
Hoteli, kako su definisani ovim propisom, mogu dalje biti segmentisani specijalizacijom.
Dozvoljene su do tri specijalizacije za svaki hotelski objekat.
Samo hoteli sa najmanjom kategorijom od 3 *** zvjezdice mogu da se prijave za
specijalizaciju.

Sve kategorije specijalizacije iz lana 20, definisane su na osnovu odgovarajuih elementa

propisanih Prilogom B koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni dio.
Osnovni uslovi za kategorizaciju
lan 106
Svi ugostiteljski objekti koji podlijeu kategorizaciji moraju se pojedinano kategorisati,
prema uslovima i kategorijama propisanim ovim pravilnikom.
Kategorija svih objekata za pruanje usluge smjetaja i ishrane i pia mora se ponovo
procijeniti i ovjeriti svakih pet godina.
Promocija i marketing
lan 107
Ugostiteljski objekti, u promotivne i marketinke svrhe, mogu koristiti samo kategoriju koja
im je zvanino dodijeljena.
Zahtjev za odreivanje kategorije
lan 108
Sva pravna i fizika lica koja posjeduju ili vode ugostiteljske objekte koji podlijeu
klasifikaciji po ovom pravilniku, duna su da podnesu nadlenom organu Zahtjev za
klasifikaciju u eljenoj kategoriji i specijalizaciji.
Zahtjev za odreivanje eljene kategorije objekta treba da sadri naziv pojedinanog
objekta, ime i prezime podnosioca, popunjen formular za ocjenjivanje/kategorizaciju objekta
izdat od strane nadlenog organa, podatke o postojeoj kategoriji (ako je primjenljivo za dati
objekat), godinu izgradnje ili godinu posljednjeg veeg renoviranja i broj optih i
kvalitativnih poena zadovoljenih za odreenu kategoriju i vrstu objekta.
Komisija ovlaena od strane starjeine nadlenog organa, na licu mjesta utvruje istinitost
injenica navedenih u zahtjevu za kategorizaciju i daje predlog za dodjelu ili odbijanje
kategorije koju je podnosilac traio.
Faktori za dodjeljivanje odgovarajue kategorije se zasnivaju na ispunjavanju minimalnih
propisanih standarda za datu kategoriju izraenu ZVJEZDICAMA, ispunjavanju optih
uslova i dovoljnom broju kvalitativnih poena primjenljivih za traenu kategoriju.
Evidencija
lan 109
O procijenjenoj i utvrenoj kategoriji kod nadlenog organa vodi se slubena evidencija.
Tabla sa oznakom kategorije
lan 110

Kategorije ugostiteljskih objekata se oznaavaju jednoobraznom zvaninom petougaonom

tablom sa zaobljenim krajevima i sa tankom okvirnom linijom.
Kategorije objekata od jedne do pet zvjezdica se oznaavaju brojem estokrakih zvjezdica.
Ispod zvjezdica istie se vrsta ugostiteljskog objekta.
Podloga table je tamno plave boje, a okvirna linija, zvjezdice, slova i simboli su ute boje.
Kategorije hotela, motela, pansiona, turistikih naselja, aparthotela, vila, i kampova i
restorana se obiljeavaju tablama irine 30 cm, visine 28 cm.
Table sa oznakom kategorije za privatne kue, apartmane i sobe za izdavanje su 16 cm
iroke, 15 cm visoke i postavljaju se na ulazu u objekat.
Table sa oznakom kategorije se postavljaju sa spoljanje strane glavnog ulaza u objekat i na
vidnom mjestu glavne javne prostorije objekta.
Ministarstvo turizma vri izbor proizvoaa standardizovanih tabl4i i samo table
proizvedene od strane ovlaenog proizvoaa se mogu zakonski koristiti.
Nadleni organi lokalne uprave, kontrolisae izdavanje tabli sa oznakom kategorije
vlasnicima privatnih kua, apartmana, soba za izdavanje turistima i restorana.
Grafika rjeenja standardizovanih tabli iz stava 1 ovog lana navedena su u Prilogu I, koji
je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni dio.
Kategorije ugostiteljskih objekata
lan 111
Hotel:
Pet zvjezdica*****
etiri zvjezdice****
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Aparthotel:
etiri zvjezdice****
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Turistiko naselje:
etiri zvjezdice****
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Motel
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Pansion
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Vila
Pet zvjezdica*****
etiri zvjezdice****
Kamp
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Kua

Prva kategorija
Druga kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Druga kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Druga kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Prva kategorija
Druga kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija

etiri zvjezdice****
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Apartman
etiri zvjezdice****
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Soba
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *
Restoran
etiri zvjezdice****
Tri zvjezdice ***
Dvije zvjezdice **
Jedna zvjezdica *

Druga kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Druga kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija
Druga kategorija
Trea kategorija
etvrta kategorija
Peta kategorija

Primjena
lan 112
Kategorija dodijeljena ugostiteljskom objektu u skladu sa ovim pravilnikom moe biti
umanjena ili suspendovana ako objekat kontinuirano ne ispunjava osnovne zahtjeve za datu
kategoriju.
Takvi objekti nee biti uvreni u zvanine godinjake/kataloge/vodie (elektronske ili
tampane) koje objavljuje Turistika organizacija.
Objekti kojima prijeti suspenzija ili smanjenje kategorije moraju prethodno biti pismeno
obavijeteni od strane nadlenog organa.
IX PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Implementacija
lan 113
Postojei ugostiteljski objekti, koji podlijeu kategorizaciji u skladu sa ovim pravilnikom,
obavezni su da svoje poslovanje usklade sa odredbama ovog pravilnika u roku od 3 (tri)
mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.
Izuzeci
lan 114
Za objekte koji su izgraeni ili renovirani prije stupanja na snagu ovog pravilnika, mogu se
traiti odstupanja od standarda koji se odnose na dimenzije soba i hodnika, prilikom
podnoenja zahtjeva, ukoliko su ostali standardi za eljenu kategoriju zadovoljeni.
Za sve nove objekte traeni standardi u pogledu dimenzija soba i hodnika moraju biti
ispunjeni.
Zahtjev i potrebna dokumentacija za klasifikaciju
lan 115

Konkretni detalji i kriterijumi kategorizacije ugostiteljskih objekata sadrani su u prilozima

A, B,B1, B2, C, D, D1, D2, E, F, F1 i I, koji su odtampani uz ovaj pravilnik i ine njegov
sastavni dio:
Prilog A - Obavezni standardni za kategorije smjetajnih objekata od 1-5 zvjezdica
Prilog B - Opti standardi za hotel, aparthotel, pansion i turistiko naselje
Prilog B1 - Kvalitativni standardi za hotel, aparthotel, pansion i turistiko naselje.
Prilog B2 - Standardi za specijalizaciju za hotel, aparthotel, pansion i turistiko naselje.
Prilog C - Obavezni standardi za apart-hotele
Prilog D - Obavezni standardi za iznajmljivanje privatnog smjetaja turistima
Prilog D1 - Opti standardi za iznajmljivanje privatnog smjetaja turistima
Prilog D2 - Kvalitativni standardi za iznajmljivanje privatnog smjetaja turistima
Prilog E - standardi za izgraene kampove.
Prilog F - Obavezni standardi za restorane
Prilog F1 - Kvalitativni standardi za restorane.
Prilog I - Grafika rjeenja standardnih tabli za oznaavanje vrste i kategorije objekata
lan 116
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o klasifikaciji,
minimalnim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata ("Slubeni list RCG",broj
02/03).
lan 117
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu RCG".
Broj :04-300/4
Podgorica, 01. april 2005. godine
Ministarstvo turizma
Ministar,
Predrag Nenezi, s.r.

Prilozi nijesu prikazani iz tehnikih razloga. Ukoliko su Vam neophodni za obavljanje

djelatnosti molim Vas da nas pozovete na telefone 081/643-150 ili 069/077799 kako bi Vam
ih dostavili u nekom drugom elektronskom ili tampanom obliku.