OSNOVE KVALIFIKACIJSKOG OKVIRA

U BOSNI I HERCEGOVINI

Uvod
Dokument Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (OKO) temelji se na
obrazovnoj tradiciji i sadanjem stanju u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, te potrebama
razvoja ekonomije, pojedinca i drutva u cjelosti, uz uvaavanje odrednica Europskoga
kvalifikacijskog okvira (EKO) i odgovarajuih europskih i meunarodnih propisa.
Osnovama kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini stvara se preduvjet za izradu
Kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini, koji treba povezati ranije, sadanje i budue
rezultate uenja, te ih postaviti u meusobne odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i
Europskog kvalifikacijskog okvira i europskog obrazovnog prostora, a koji bi trebao biti
donesen najkasnije do kraja 2015. godine. Polazne osnove utvrene ovim dokumentom
predstavljaju i smjernice za usklaivanje propisa kojima se ureuju podruja osnovnog,
srednjeg i visokog obrazovanja, odnosno cjeloivotnog uenja, ali i bolje povezivanje
promjena i potreba trita rada sa obrazovnim programima u Bosni i Hercegovini.
Ostvarivanje stratekih ciljeva zemalja Europske unije, poevi od cilja da se izgradi
najkonkurentnija ekonomija pa do uspostavljanja europskog sistema vrijednosti koji e biti
iroko prihvatljiv, ishodio je i novim odnosom prema obrazovanju. Obrazovanje se u
Europskoj uniji promatra

kao jedan od kljunih imbenika za realiziranje

navedenih

stratekih opredjeljenja.
Brze izmjene tehnologija i razvoj europskog trita su pred obrazovne sustave svake lanice
Europske unije, kao i sustave u dravama koje se ele pridruiti europskoj porodici, pa tako i
u Bosni i Hercegovini, postavile brojne zahtijeve, meu prvima nunost sustavnog
vrjednovanja obrazovanja i obuke u svakoj dravi i njegovo uporeivanje sa obrazovnim
sustavima u drugim dravama, a na temelju zajednikog utvrenog referentnog europskog
okvira.
Nunost da obrazovanje priprema strunjake koji e uspjeno odgovoriti na stalno mijenjajue
ekonomske izazove, te dinamiko i iree trite rada, konano raskida sa miljenjem o
obrazovanju kao jednom razdoblju ivota, koji ima svoj poetak i kraj. Obrazovanje postaje
cjeloivotni proces, konstanta ljudskog ivota.

Nakon vie godina rada na materijalu, Europski parlament i Vijee Europske unije su travnja
2008. godine usvojili Europski kvalifikacijski okvir za cjeloivotno uenje, kao podsticaj
mobilnosti i cjeloivotnom uenju, ime se ispunjavaju ciljevi zacrtani u Lisabonskoj
strategiji za rast i zapoljivost.
Europski kvalifikacijski okvir za cjeloivotno uenje ima za cilj olakati uporeivanje
transparentnih kvalifikacija i kvalifikacijskih razina, to omoguava bru mobilnost trita
rada, uspostavljanje koncepta cjeloivotnog uenja i osiguranja kvaliteta obrazovanja.
Strateki cilj Europskog kvalifikacijskog okvira je osigurati da kvalifikacije zadovolje
drutvene i ekonomske potrebe svake zemlje ponaosob i Europske unije u cjelosti, da iza
svake kvalifikacije stoji osiguran kvalitet i da se na fleksibilan nain omogui svakoj osobi i
horizontalni i vertikalni napredak kroz kvalifikacijsku ljestvicu.
Jezgro Europskog kvalifikacijskog okvira se sastoji od osam zajednikih referentnih razina u
kojima se klasificiraju znanja, vjetine i kompetencije, postignuti kao ishodi uenja. Ovih
osam razina kvalifikacijskog okvira generiki obuhvata sve razine i tipove obrazovanja i
djeluje kao sredstvo prepoznavanja, razumijevanja i uporeivanja kvalifikacija unutar zemalja
Europske unije.
Shvatajui znaaj navedenog europskog dokumenta za svoju daljnju drutveno-ekonomsku
reformu, posebice reformu sektora obrazovanja, Bosna i Hercegovina u zadnjih pet godina
poduzima odreene aktivnosti sa ciljem izgradnje kvalifikacijskog okvira, utemeljenog na
europskom.
U dva strateka materijala, usvojena od Vijea ministara Bosne i Hercegovine, ukazano je na
nunost usvajanja kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini: Strategija razvoja
strukovnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini za period 2007-2013.godine
(Slubeni glasnik BiH broj 65/07); Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i
Hercegovini sa planom implementacije 2008-2015 (Slubeni glasnik BiH broj 63/08).
Pored toga, Vijee ministara Bosne i Hercegovine je koncem prosinca 2007. godine donijelo
Odluku o usvajanju dokumenata potrebnih za daljnju provedbu Bolonjskog procesa u Bosni i
Hercegovini (Slubeni glasnik BiH broj 13/08). Meu tim dokumentima su i Okvir za
visokokolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini, Dravni akcioni plan za priznavanje
3

kvalifikacija u Bosni i Hercegovini (za visoko obrazovanje) i Provedba Okvira za

kvalifikacije za visoko obrazovanje u Bosni i Hercegovini.
Okvir za visokokolske kvalifikacije u Bosni i Hercegovini je raen na temelju
Kvalifikacijskog okvira europskog prostora visokog obrazovanja. On daje generike
deskriptore ishoda uenja za tri ciklusa visokog obrazovanja, a u okviru aktualnih reformskih
projekata se ide dalje u njegovoj razradi.
Sa ve uraenim kvalifikacijskim okvirom za visoko obrazovanje bilo je lake pristupiti izradi
kvalifikacijskog okvira za sve stupnjeve obrazovanja. Okvir za visokokolske kvalifikacije u
Bosni i Hercegovini je integriran u Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini.

Kratki pojmovnik kvalifikacijskog okvira

Europski kvalifikacijski okvir (European Qualifications Framework EKO ili EQF) je
instrument uspostave razina

kvalifikacija organziran tako da djeluje kao sredstvo

prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija izmeu nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

Dravni (nacionalni) kvalifikacijski okvir (National Qualifications Framework NQF)
je instrument uspostave kvalifikacija steenih u odreenoj zemlji, kojim se daju temelji za
jasnou, pristupanje, prohodnost, stjecanje i kvalitetu kvalifikacija.
Kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini je instrument uspostave kvalifikacija steenih u
Bosni i Hercegovini, kojim se daju osnove za jasnou, pristupanje, prohodnost, stjecanje i
kvalitetu kvalifikacija.
Europski kvalifikacijski okvir za visoko obrazovanje je dokument koji je usvojila
Konferencija europskih ministara obrazovanja u Bergenu 2005. godine, koji definira
generike deskriptore za svaki od tri ciklusa visokog obrazovanja, i koji se primjenjuje u svim
dravama potpisnicama bolonjskog procesa.
Kvalifikacija oznaava formalni naziv za rezultat procesa procjene i validacije koji je dobijen
onda kada kompetentno tijelo odredi da je pojedinac ostvario ishode uenja prema
predvienim standardima.
Ishodi uenja predstavljaju izjavu o tome ta uenik/student/ osoba koja ui zna, razumije i
moe da obavlja na osnovu zavrenog procesa uenja, definiranih kroz znanje, vjetine i
kompetencije.
ISCED (International Standard Classification of Education) je meunarodna standardna
klasifikacija obrazovanja.
Znanje oznaava ishod usvajanja informacija kroz proces uenja. Znanje je skup injenica,
principa, teorija i praksi koje se odnose na podruje rada ili izuavanja. U kontekstu
Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloivotno uenje znanje se opisuje kao teorijsko i/ili
injenino.
5

Vjetine predstavljaju sposobnost primjene znanja i koritenja principa znati kako izvriti
odreeni zadatak i rijeiti problem. U kontekstu Europskog kvalifikacijskog okvira, vjetine
se definiraju kao spoznajne (ukljuuju koritenje logikog, intuitivnog i kreativnog
razmiljanja), praktine (ukljuujui fiziku spretnost i koritenje metoda, materijala, sprava i
instrumenata) i socijalne vjetine (vjetine komuniciranja i suradnje, emocionalna
inteligencija i druge).
Kompetencije oznaavaju sposobnost primjene znanja, vjetina i osobnih, socijalnih i
metodolokih sposobnosti, na radnom mjestu ili tokom uenja, kao i u privatnom i
profesionalnom razvoju. U kontekstu Europskog kvalifikacijskog okvira kompetencije su
opisane kao odgovornost i samostalnost.
Cjeloivotno uenje podrazumijeva integraciju formalnog, neformalnog i informalnog uenja
kako bi se stekle mogunosti za stalno unaprijeenje kvaliteta ivljenja.
Formalno obrazovanje je uenje usmjereno od strane nastavnika ili instruktora koje se stjee
u obrazovnim ustanovama, a prema nastavnim planovima i programima odobrenim od
mjerodavnih obrazovnih vlasti.
Neformalno obrazovanje je organiziran proces uenja i obrazovanja usmjeren ka
usavravanju, specijalizaciji i dopunjavanju znanja, vjetina i sposobnosti prema posebnim
programima koje izvode organizatori obrazovanja (redovne kole, centri za obuku, kompanije,
agencije i slino).
Informalno uenje je neplanirano uenje i stjecanje znanja kroz svakodnevne aktivnosti.
Inkluzivno obrazovanje podrazumijeva pravo na obrazovanje svake osobe tijekom cijelog
ivota, posebice pravo djece sa potekoama u razvoju na ukljuivanje u redovitu nastavu,
kao i pravo nadarene djece na maksimalni razvoj njihovog potencijala.

Ciljevi i naela Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini

Kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini je nuan instrument za osiguranje jednake
uporabe i primjene standarda: obrazovanja, znanja, kvalifikacija, strunosti i certificiranja
pruatelja obrazovnih usluga. On odreuje standarde postignua koji se oekuju od uenika i
odraslih koji su stekli odreenu diplomu-certifikat. Njim se istovremeno garantira jednakost i
kredibilitet i za gospodarstvenike i za one koji ue.
Ciljevi kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini su:

razumijevanje razliitih vrsta kvalifikacija i njihovih odnosa;

razumljiv prikaz obrazovnih postignua za gospodarstvenike, polaznike obrazovanja i

roditelje;

usmjeravanje pojedinca u pogledu izbora obrazovanja i karijere; olakavanje

mobilnosti i transparentnija dostupnost obrazovanju tijekom cijelog ivota;

olakavanje prepoznavanja i priznavanja domaih kvalifikacija u inozemstvu i

inozemnih u naoj zemlji;

da slui kvalitetnoj zapoljivosti; stvara pretpostavke za izgradnju sistema

vrjednovanja i priznavanja kompetencija steenih u neformalnom i informalnom
obrazovanju;

stvaranje pretpostavki za uvoenje sistema upravljanja kvalitetom postojeih i novih

kvalifikacija;

unaprijeenje suradnje obrazovanja sa svim socijalnim partnerima;

promoviranje obrazovanja.

Prethodnom treba dodati i injenice da kvalifikacijski okvir slui kao referentna toka za
koordiniranje izrade nastavnih planova i programa, metoda uenja i ocjenjivanja, te naina
praenja obrazovnog procesa. Stoga je transparentnost kvalifikacija posebice vana, ne samo
u domaim relacijama, nego i u regionalnom i meunarodnom kontekstu. Svi navedeni
elementi znae intenzivnu pripremu naeg drutva za europsku integraciju u podruju
obrazovanja.
Osnovna naela pri izradi Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini su:

Uvaavanje tradicije i sadanjeg stanja u obrazovanju u Bosni i Hercegovini;

Uvaavanje smjernica Europske unije, iskustava drugih drava u izgradnji vlastitih

kvalifikacijskih razina i priprema drutva za Europske integracije;

Transparentnost postojeih i novih kvalifikacija;

Preciziranje razina i vrste kvalifikacija;

Horizontalna mobilnost i vertikalna prohodnost kompetencija izmeu razliitih

podsustava obrazovanja ;

Izgradnja partnerstva sa svim zainteresiranim stranama: mjerodavnim obrazovnim

vlastima

institucijama,

statistikim

sustavima,

poslodavcima,

sindikatima,

pruateljima usluga obrazovanja, akademskom zajednicom, civilnim drutvom, i

drugima.
Svaki od pomenutih ciljeva i naela podrazumijeva daljnju razradu i pojanjenje kroz izradu
samog kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini.
Usvajanje Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini za nau zemlju ima poseban
znaaj, imajui u vidu slabe veze izmeu kvalifikacija i kompetencija za odreeno radno
mjesto, te nedostatak koherentnosti u sustavima postojeih kvalifikacija u Bosni i
Hercegovini. Stoga, Bosna i Hercegovina posebice treba biti otvorena za daljnju razradu i
stalno usavravanje kvalifikacijskog okvira.

Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini

Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini je prvi dokument Bosne i Hercegovine
o kvalifikacijskom okviru za sve razine obrazovanja, kojeg je nuno dalje razvijati u buduem
viegodinjem razdoblju.
Dokument Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini je sukladan sa Europskim
kvalifikacijskim okvirom za cjeloivotno uenje. On definira, koordinira, upravlja i smijeta
kvalifikacije u strukturu od osam referentnih razina (od kojih neke mogu imati podrazine).
Svaka referentna razina obuhvaa definiranu kombinaciju znanja, vjetina i kompetencija,
odnosno standard postignua tog i prethodnih kvalifikacijskih razina, iz ega se moe
zakljuiti da svaka via kvalifikacijska razina ukazuje da osoba ima vie znanja, vjetina i
kompetencija kao ishoda uenja.
Razine ovog okvira odreuju postignua u bilo kojem podruju obrazovanja i obuke, bez
obzira na nain obrazovanja, to omoguava uporeivanje kvalifikacija na temelju istog
sustavnog vrjednovanja i veu objektivnost u ocjenjivanju postignua. Time se olakava
vertikalna i horizontalna prohodnost kroz cijeli sustav obrazovanja i obuke, kako u zemlji,
tako i izvan nje.
Ishodi uenja definirani su deskriptorima koji opisuju oekivana znanja, vjetine i
kompetencije za svaku kvalifikacijsku razinu (i mogue

podrazine), od osnovnog

obrazovanja do razine doktorata.

Ovaj okvir je sainjen tako da slui kao opis za razliite kvalifikacije u Bosni i Hercegovini,
bez obzira na nain obrazovanja u obrazovnim ustanovama, centrima za obuku, na radnim
mjestima, u privatnom ivotu, itd. To znai da Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i
Hercegovini opisuju ishode uenja koji su postignuti kroz formalno i neformalno obrazovanje
i informalno uenje. Okvir pomae

povezati rezultate ovih razliitih formi uenja kroz

evaluaciju ishoda uenja.

Razine Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovine

Razina

Vrste obrazovanja
i obuke
Osnovno
obrazovanje

Programi strukovnog
osposobljavanja

Srednje strukovno
obrazovanje i obuka

Srednje tehniko
obrazovanje

Titula kvalifikacije
(Pozicija na tritu rada)
Nekvalificirani
radnik

Niskokvalificirani
radnik

Kvalificirani radnik
za odreeno zanimanje

Specijalizirani kvalificirani
radnik za tehnika i
srodna zanimanja

Srednje ope
obrazovanje

Ope kvalificirani radnik

10

Vrsta diplome
(Diploma / Certifikat / razina obrazovanja
Svjedoba o zavrenom
osnovnom obrazovanju
Svjedodba/uvjerenje o zavrenom
programu ili obrazovanju za stjecanje nie strune
spreme, koji sadri sljedee podatke:
- duinu trajanja obrazovanja;
- znanje, vjetine i kompetencije koje osoba
posjeduje;
- za koje poslove je osposobljena.
Diploma/Svjedodba/Uvjerenje o poloenom
zavrnom ispitu sa praktinim radom uz dodatak
koji sadri sljedee podatke:
- razina kvalifikacije;
- znanje, vjetine i kompetencije koje osoba
posjeduje;
- za koje poslove je osposobljena.
Diploma/Svjedodba o poloenoj maturi uz
dodatak koji sadri sljedee podatke:
- razina kvalifikacije;
-smjer koji je osoba zavrila sa specifinim
znanjem, vjetinama i kompetencijama koje
posjeduje;
- za koje poslove je osposobljena.

Diploma o poloenoj maturi uz dodatak

koji sadri sljedee:
- razina kvalifikacije;
- smjer koji je osoba zavrila sa specifinim
znanjima; vjetinama i kompetencijama;
- ostala znanja, vjetine i kompetencije koje
osoba posjeduje.

Postsekundarno
obrazovanje,
ukljuujui
majstorske i srodne
ispite

Prvi ciklus visokog

obrazovanja

Drugi ciklus visokog

obrazovanja

Trei ciklus visokog

obrazovanja

Visokokvalificirani radnik
specijaliziran za
odreeno zanimanje

Titule kvalifikacija i sadraj

Diplome i Dodatka diplomi
za razine 6, 7 i 8 bie
rijeene donoenjem
Pravilnika o koritenju
akademskih titula, te
stjecanju znanstvenih i
strunih zvanja1

Diploma/Svjedodba o zavrenom
postsekundarnom obrazovanju ili poloenom
majstorskom i/ili srodnom ispitu za odreeno
zanimanje uz dodatak koji sadri sljedee:
- razina kvalifikacije;
- duinu trajanja obrazovanja;
- smjer ili vrstu ispita koji je osoba zavrila sa
specifinim znanjima, vjetinama i kompetencijama;
- ostala znanja, vjetine i kompetencije koje
osoba posjeduje;
- za koje poslove je osposobljena.

- Diploma visokokolske ustanove

- Dodatak diplomi

- Magistarska diploma
- Dodatak diplomi

- Diploma doktorata
- Dodatak diplomi

Naziv podzakonskog akta definiran je lankom 6. Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bodni i
Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 59/07).
11

RAZINE OSNOVA KVALIFIKACIJSKOG OKVIRA U BOSNI I HERCEGOVINI

(tabelarni prikaz)
Odnos prema
ISCED
razinama i
EKO-u (EQF)

Osnove kvalifikacijskog okvira

ISCED
razina

EKO
(EQF)

1 i 2A

Nekvalificirani
radnik

2B

Niskokvalificirani
radnik

3C

3A
3B

4A
4B

5B

5A

Kvalifikacija

Kvalificirani
radnik
Ope ili
specijalizirani
kvalificirani
radnik
Visokokvalificirani
radnik
specijaliziran
za odreeno
zanimanje
Bachelor ili
Baccalaureat

Master

5
8
6

Raniji sustav u Bosni Hercegovini

utemeljen
na stupnjevima strune spreme

Doktorat

Zavreno
obrazovanje

Nivo

Stupanj
strune
spreme

Osnovno
obrazovanje
Programi
strunog
osposobljavanj
a

I.

II.

Polukvalificirani
radnik (PKV)

III.

IV.

etverogodinja
srednja kola

Srednja struna
sprema
IV. stupanj

V.

Specijalizacija
na osnovu
strunosti
srednjeg
obrazovanja

Visokokvalificiran
radnik - VKV

VI.

Via
kola

Via struna
sprema
- VS

VII./1

Fakultet osnovne
studije

Visoka struna
sprema - VSS

VII./1

Specijalizacija

Magistar
specijalist

VII./2

Magisterij

Magistar znanosti2

VIII.

Doktorat

Doktor
znanosti

Srednje ope i
tehniko
obrazovanje

Trei ciklus
visokog
obrazovanja

Nekvalificirani
radnik (NK)

Kvalificirani
radnik - KV
(srednja struna
sprema)
III. stupanj

Drugi ciklus
visokog
obrazovanja

Osnovna
kola
Osnovna
kola
i struna
osposobljenost

Kvalifikacija

Trogodinja
srednja
kola

Srednje
strukovno
obrazovanje i
obuka

Postsekundarn
o obrazovanje
ukljuujui
majstorske i
srodne ispite
Prvi ciklus
visokog
obrazovanja

Zavrena
kola

Treba napomenuti da e se odnos izmeu postojeeg sustava u Bosni i Hercegovini, koji je

utemeljen

na stupnjevima strune spreme i kvalifikacija definiranih Europskim

Na razini 8, kvalifikacija magistar znanosti ne moe se koristiti za predlaganje stjecanja novih kvalifikacija,
ve samo za prepoznavanje postojeih kvalifikacija, te onih koje su se stekle ili e se stei u inozemstvu.
12

kvalifikacijskim okvirom (EKO ili EQF), detaljnije razraivati i definirati izmjenama i

dopunama postojeih zakona, te po potrebi i posebnom zakonskom regulativom i
podzakonskim aktima.

13

Generiki deskriptori kvalifikacijskih razina po ishodima uenja

Razina

Znanje
(injenino i
teorijsko)
Ova osoba:
posjeduje osnovna opa
znanja i pokazuje njihovo
razumijevanje.

Vjetine
(spoznajne, psihomotorike i
socijalne)

Kompetencije
(samostalnost i odgovornost)

Ova osoba:
posjeduje osnovne opte vjetine i
sposobna je za jednostavna konkretna
logika razmiljanja (potrebna za
izvrenje jednostavnih konkretnih
zadataka) u poznatim uslovima;
posjeduje osnovne vjetine iz
informacijsko-komunikacijskih
tehnologija
je sposobna primijeniti osnovno ope
znanje u praksi;
moe prikupljati i organizirati date
informacije i jasno ih predoiti u
verbalnoj i pisanoj formi

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
ima kapacitet za izvrenje jednostavnih
zadataka uz neposredni struni i stalni
nadzor u poznatim uvjetima;

Ova osoba:
posjeduje uska, za odreenu
oblast vezana teorijska i
praktina znanja i u
mogunosti je da ih
primjenjuje u izvravanju
zadataka unutar podruja
rada ili uenja (ukljuujui i
ispravno koritenje strunog
rjenika).

Ova osoba:
posjeduje uske, za odreenu oblast
vezane, praktine vjetine (npr.
sposobnost koritenja jednostavnih
metoda, alata, instrumenata i materijala)
u poznatim uslovima;
posjeduje jednostavna konkretna logika
razmiljanja potrebna za primjenu
relevantnih informacija u izvrenju skupa
jednostavnih i/ili sloenijih rutinskih
zadataka u poznatim uvjetima.

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
ima kapacitet da pronalazi rjeenja i da
izvrava jednostavne i/ili sloenije
zadatke za poznate probleme uz struni
neposredni nadzor u poznatim uvjetima;

Ova osoba:
posjeduje za odreenu
oblast praktino i teorijsko
znanje (injenice, principe,
procese i ope koncepte
vezane za podruje rada ili
uenja);
ima kapacitet da analizira
injenice unutar podruja
rada ili uenja.

Ova osoba:
posjeduje ire, za odreenu oblast
vezane, praktine vjetine, u
promjenjivim uslovima;
posjeduje konkretna kreativna i
jednostavna apstraktna razmiljanja, te
sposobnost izvoenja sloenih pokreta,
zadataka i rjeavanje problema odabirom
i primjenom osnovnih metoda, alata,
informacija i materijala, u promjenjivim
uslovima;
moe prikupljati, odabirati i
upotrebljavati relevantne informacije iz
raznih izvora.

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
demonstrira ogranieno praktino
iskustvo u radu ili uenju;
ima kapacitet za obavljanje zadataka uz
usmjeravanje i prilagoavanje vlastitog
ponaanja unutar zadanih smjernica u
promjenjivim uvjetima.
Osobne kompetencije:
Ova osoba:
preuzima ogranienu odgovornost za
izvrenje jednostavnih i/ili sloenijih
zadataka u promjenjivim uvjetima i za
vlastito uenje.
Uestvuje u radu kao lan tima
Pokazuje pozitivan stav prema kljunim
kompetencijama cjeloivotnog uenja
kao npr. uenje stranih jezika
Posjeduje osjeaj za inicijativu i
poduzetnistvo i graanske kompetencije

Ukljuujui kljune kompetencije za cjeloivotno uenje

14

Osobne kompetencije3:
Ova osoba:
pokazuje spremnost za primjenu znanja i
preuzimanje ograniene odgovornosti za
izvravanje jednostavnih zadataka u
poznatim uvjetima.

Osobne kompetencije:
Ova osoba:
preuzima ogranienu odgovornost za
izvrenje jednostavnih i/ili sloenijih
zadataka u poznatim uvjetima i za
vlastito uenje.

Ova osoba:
posjeduje znaajno, za
odreenu oblast vezano,
teorijsko i praktino znanje.
ima kapacitet da analizira
injenice i teorijska znanja
unutar podruja rada ili
uenja.

Ova osoba:
posjeduje iroko teorijsko i
injenino znanje, kao i
specijalizirano praktino
znanje vezano za odreenu
oblast uenja ili rada;
ima sposobnost analiziranja
i sintetiziranja injenica i
teorijskih znanja, kao i
njihovo vrednovanje;
ima sposobnost praktine
primjene teorijskih znanja i
injenica, te njihovo
analiziranje, sintetiziranje i
vrjednovanje.

Ova osoba:
je sposobna da primjenjuje opa i
specijalistika znanja i vjetine u
promjenjivim uslovima.
ima sposobnost jednostavnih apstraktnih
logikih i kreativnih razmiljanja i
izvoenja sloenih pokreta, te sloenu
uporabu metoda, instrumenata, alata i
materijala, potrebnih za odabir i
primjenu relevantnih informacija u
izvrenju skupa sloenih specifinih
zadataka, u promjenjivim uslovima;
moe prikupljati, odabirati i
upotrebljavati relevantne informacije iz
raznih izvora.

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
demonstrira praktino iskustvo u radu ili
uenju;
ima kapacitet za obavljanje sloenih
zadataka i rjeava probleme samostalno;
ima kapacitet da nadgleda druge.

Ova osoba:
posjeduje iroke, za odreenu oblast
vezane, teorijske i praktine vjetine.
ima sposobnost jednostavnih apstraktnih
kreativnih razmiljanja potrebnih za
razvijanje rjeenja apstraktnih problema
u djelomice nepredvidivim uvjetima.
ima sposobnost sloene uporabe
metoda, instrumenata, alata i materijala i
izvoenja sloenih pokreta u djelomice
nepredvidivim uvjetima, kao i izradu
jednostavnih metoda, instrumenata, alata
i materijala.

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
demonstrira iroko praktino iskustvo u
radu ili uenju;
demonstrira kapacitet da primjenjuje
znanje i vjetine u iznalaenju stratekih
rjeenja za dobro definirane apstraktne i
konkretne probleme;
ima kapacitet za preuzimanje pune
odgovornosti u upravljanju/koordiniranju
ljudi i projekata u djelomice
nepredvidivim uvjetima;
ima ogranienu odgovornost za
vrjednovanje unaprijeenja aktivnosti u
djelimino nepredvidivim uslovima.

Osobne kompetencije:
Ova osoba:
preuzima djeliminu odgovornost za
vrjednovanje i unaprijeenje aktivnosti u
promjenjivim uslovima;
pokazuje samousmjeravanje u uenju, te
volju i pozitivan stav prema kljunim
kompetencijama cjeloivotnog uenja
kao to je npr. uiti kako uiti i slino.

Osobne kompetencije:
Ova osoba:
pokazuje neovisnost u uenju, te volju
i pozitivan stav prema kljunim
kompetencijama cjeloivotnog uenja kao
to je npr. uiti kako uiti; komunikacija na
stranim jezicima; digitalne kompetencije;
osjeaj za inicijativu i poduzetnitvo
6

Ova osoba:
pokazuje znanje i
razumijevanje u podruju
studija, koje se nadovezuje
na njihovo srednjokolsko
obrazovanje i koje je
uobiajeno na toj razini, uz
podrku odgovarajuih
resursa za uenje (tekstova i
informacijskih i
komunikacijskih
tehnologija), koje ukljuuje
neke aspekte koji e se
temeljiti na poznavanju
najnaprednijih dostignua u
datom podruju studija

Ova osoba:
moe primijeniti detaljno znanje i
kritiko razumijevanje principa vezanih
za dato podrucje studija/discipline
primijeniti na nain koji pokazuje
profesionalan pristup radu ili struci, te
posjeduje kompetencije koje se obino
pokazuju
formiranjem
i
potkrepljivanjem
argumenata
i
rjeavanjem problema unutar datog
podruja studija;

moe
primijeniti
osnovne
metode stjecanja znanja i aplikativna
istraivanja u datoj disciplini, te je u
stanju da odlui o tome koji pristup da
upotrijebi za rjeavanje datog problema,
i svjesna je toga u kojoj mjeri je
odabrani pristup primjeren rjeavanju
takvog problema;
moe komunicirati koristei znanje
jednog ili vie stranih jezika, i
komunikacijskih
tehnologija,
informacije, ideje, probleme i rjeenja, i
auditoriju koji nije specijaliziran i koji je
specijaliziran
za
dato
podruje
izuavanja.

15

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
ima sposobnost da prikuplja i tumai
relevantne podatke (obino unutar datog
podruja studija) na osnovu kojih donosi
sudove koji sadre razmiljanja o
relevantnim drutvenim znanstvenim ili
etikim pitanjima.
Osobne kompetencije:
Ova osoba:
je izgradila vjetine uenja nune za dalji
studij, uz visok stupanj autonomije i
akademskih vjetina i svojstava nunih
za istraivaki rad, shvatanje i procjenu
novih informacija, koncepata i dokaza iz
razliitih izvora;
posjeduje
temelj
za
budue
samousmjeravanje i cjeloivotno uenje;
je stekla interpersonalne vjetine i
vjetine timskog rada, primjerene za
zapoljavanje i/ili dalji studij.

Ova osoba:
moe pokazati sistematino
razumijevanje i
savladavanje znanja u svom
podruju studija/disciplini,
koje se temelji na, odnosno
proiruje i/ili nadograuje
sa razinom dodiplomskog
studija (prvi stupanj), i to
predstavlja osnov ili
mogunost za originalnost
pri razvoju i/ili primjeni
ideja, obino u kontekstu
istraivakog rada.

Ova osoba:
moe primijeniti svoje znanje i
razumijevanje, kao i sposobnosti
rjeavanja problema, na nove i
nepoznate sredine unutar ireg (ili
interdisciplinarnog) konteksta u vezi sa
njihovim podrujem studija;

moe
primjeniti
konceptualno
i
apstraktno
razmiljanje, uz visoku razinu
sposobnosti i kreativnosti, ime
se omoguava:
- kritika ocjena trenutnog
istraivakog i akademskog rada
na najvioj razini u datoj
disciplini,
- ocjena razliitih metodologija,
formiranje kritikog miljenja i
ponuda alternativnih rjeenja.

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
ima sposobnost da integrira znanje i bavi
se sloenim problemima, te da formulira
sudove na temelju nepotpunih ili
ogranienih
informacija,
ali
uz
razmiljanje o socijalnim i etikim
odgovornostima vezanim za primjenu
njihovog znanja ili sudova;
moe prenositi svoje zakljuke, znanje i
razmiljanja na kojima se oni temelje, uz
koritenje odgovarajueg/ odgovarajuih
jezika, auditoriju koji nije specijaliziran i
koji
je
specijaliziran,
jasno
i
nedvosmisleno.
Osobne kompetencije:
Ova osoba:
je u stanju da svoje znanje podigne na
viu razinu, produbi razumijevanje svog
podruja studija ili discipline, i
kontinuirano razvija osobne vjetine, kroz
samostalno uenje i razvoj;

ima vjetine uenja koje

omoguavaju da nastave
studij na nain koji e
uglavnom biti samousmjeren
i autonoman;

je

stekla interpersonalne vjetine i

vjetine timskog rada, primjerene
razliitim
kontekstima
uenja
i
zaposlenja, te pokazuje sposobnost
voenja i/ili pokretanja inicijative i daje
doprinos promjeni i razvoju.

Ova osoba:
pokazuje sistematino
razumijevanje podruja studija
i vladanje vjetinama i
metodama istraivakog rada
u vezi sa zadatim podrujem.

Ova osoba:
pokazuje sposobnost da definira
studijski projekt istraivanja, a zatim
provede istraivanje u skladu sa
metodologijom date znanosti;

Profesionalne kompetencije:
Ova osoba:
je sposobna za kritiku analizu,
vrjednovanja i sintezu novih i sloenih
ideja.

istraivanjem daje osobni

znanstveni doprinos koji proiruje granice
spoznaje u datoj oblasti;
e nastaviti znanstvena istraivanja i
razvoj te biti pokreta i nositelj napretka
u drutvu temeljenom na znanju,
doprinosei stalno razvoju novih
tehnika, ideja ili pristupa.

Osobne kompetencije:
Ova osoba:
moe u vezi sa svojim podrujem
strunog
i
znanstvenog
znanja
komunicirati sa kolegama, irom
znanstvene zajednice i drutvom.

originalnim

16

Sljedei zadaci
Dokument Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini je tako nazvan, jer
predstavlja poetak jednog dugoronog procesa izgradnje i uspostavljanja kvalifikacijskog
okvira u naoj zemlji. Pa i onda kada budemo imali kvalifikacijski okvir u Bosni i
Hercegovini koji sadri uspjenu sintezu stratekih ciljeva obrazovanja i svih njegovih
socijalnih partnera, odnosno drutva u cjelosti, i tada emo morati biti svjesni da ne moe biti
konanog kvalifikacijskog okvira, budui da se okvir nuno mijenja sa izmjenama naina
proizvoenja, posebice sa uvoenjem novih tehnologija.
Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini predstavljaju nae strateko
opredjeljenje na planu razvoja takvog standarda kvalifikacija koji e omoguiti naoj zemlji
bri drutveno-ekonomski napredak i odrivost tog napretka.
U cilju ostvarenja tog opredjeljenja, potrebno je nastaviti sa daljnjim radom na
kvalifikacijskom okviru u Bosni i Hercegovini, kako na njegovoj direktnoj razradi, tako i na
anticipiranju pravnih i institucionalnih pretpostavki za njegovu provedbu u praksi.
Nuno je osigurati da su kvalifikacije u skladu sa vremenom, da odgovaraju potrebama trita
rada i da su sukladne sa meunarodnim standardima, odnosno izgraditi mehanizme osiguranja
kvaliteta kvalifikacija, to podrazumijeva i sustavno definiranje instrumenata unutarnje i
spoljanje evaluacije kvaliteta koji bi trebali odstraniti neprihvatljive razliitosti u kvaliteti,
prisutne sada u naoj zemlji.
To za sobom povlai i pitanje akreditacije obrazovnih ustanova koje nude kvalifikacije.
Posebice je znaajno u sve aktivnosti istopravno ukljuiti sve drutvene partnere obrazovanja
i druge relevantne zainteresirane strane. Krajnji cilj jeste izgradnja sistema koji e omoguiti
bosanskohercegovakim kompanijama da dobiju kvalificirane radnike, kao i olakati
mobilnost naih radnika na europskom tritu rada.
Jedna od vrlo vanih sljedeih aktivnosti je izgradnja i uspostavljanje sistema priznavanja
prethodno steenog znanja, vjetina i kompetencija kroz neformalno i informalno uenje.
Osim projekcije infrastrukture, reguliranja procedura, metodologija i naina certificiranja
17

prethodnog uenja, ovaj novi koncept podrazumijeva rjeavanje i drugih pitanja, meu prvima
potrebu uvoenja kreditnog sustava i u srednje obrazovanje, na temelju europskog sistema
prijenosa kredita u srednjem strukovnom obrazovanju (ECVET), na slian nain kako je
Bolonjski proces to regulirao u podruju visokog obrazovanja. Pored toga, nuno je pristupiti
izradi konkretnih deskriptora uenja za sva zanimanja pravljenih na osnovu generikog
okvira, kao i reformi nastavnih planova i programa na svim razinama obrazovanja sa ciljem
da oni postanu temeljno sredstvo postizanja definiranih ishoda uenja. To otvara pitanje
modularizacije nastavnih planova i programa u srednjem i visokom obrazovanju,
redizajniranja postojeih i uvoenja novih kvalifikacija, kao i pitanje certificiranja i
priznavanja djelominih kvalifikacija (tu formu ve sada imamo u verifikaciji znanja stranog
jezika i informacijskih tehnologija).
Proces izgradnje kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini nuno implicira i aktivnosti na
usvajanju meunarodnih standarda za klasifikaciju, meu prvima ISCED-a.
Kvalifikacijski okvir u Bosni i Hercegovini bi trebao obujmiti sve forme razvoja ljudskih
resursa u naoj zemlji. Stoga je to dugoroan i ozbiljan zadatak kojem se treba pristupiti na
osmiljen nain, uz izraenu vjetinu anticipiranja vremena koje e tek doi.
Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini predstavljaju strateko opredjeljenje
nae zemlje za razvoj i odravanje visokog standarda kvalifikacija koje se stjeu u
obrazovanju u Bosni i Hercegovini.
U gornjem dijelu dokumenta su navedene samo nune, temeljne

aktivnosti koje emo

poduzimati u sljedeem razdoblju sa ciljem uspostavljanja i razvoja kvalifikacijskog okvira u

Bosni i Hercegovini. Sukladno injenici da bi se tim okvirom trebao uspostaviti meunarodno
priznat standard kvalifikacija u Bosni i Hercegovini, odnosno novi sustav, nuno je sagledati i
nau zakonsku regulativu iz podruja obrazovanja, u smislu analize stupnja njene
adekvatnosti reenim zahtjevima, kao i promisliti institucionalne pretpostavke za provedbu
kvalifikacijskog okvira.
Imajui u vidu da je to dugoroni zadatak, pokazuje se potreba za brzim utemeljenjem interresorng povjerenstva koje e izraditi i predloiti radni plan svih glavnih aktivnosti u

18

okviru izrade kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (ukljuujui metodologiju,

standarde, potrebna sredstva, rokove, operativne timove, i drugo),
Inter-resorno povjerenstvo za izradu okvira kvalifikacija u Bosni i Hercegovini ini 19
lanova od po est lanova iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih, uz
odgovarajuu regionalnu pripadnost.
lanovi Povjerenstva

trebali bi biti predstavnici sektora obrazovanja, statistike, rada i

zapoljavanja, te poslodavaca, akademske zajednice i drugih socijalnih partnera.

Povjerenstvo bi trebali initi predstavnici slijedeih sektora/institucija: pet predstavnika
sektora obrazovanja (Ministarstvo civilnih poslova - Sektor za obrazovanje; Federalna
koordinacija ministara obrazovanja Bosne i Hercegovine :

dva predstavnika upanija;

Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske; Odjela za obrazovanje u Vladi Brko

Distrikta); tri predstavnika Rektorskog zbora Bosne i Hercegovine; tri predstavnika agencija
za obrazovanje u Bosni i Hercegovini

(Agencija za predkolsko, osnovno i srednje

obrazovanje; Agencija za razvoj visokog obrazovnaja i osiguranje kvaliteta i Centar za

informiranje i priznavanje dokumenata iz podruja visokog obrazovanja u Bosni i
Hercegovini); tri predstavnika iz podruja

statistike (Agencija za statistiku Bosne i

Hercegovine , Federalni zavod za statistiku, Republiki zavod za statistiku ; tri predstavnika

podruja rada i zapoljavanja (Ministarstvo civlinih poslova - Odjel za rad i zapoljavanje,
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Bosne i Hercegovine, Ministarstvo rada i
borako invalidske zatite Republike Srpske); jedan predstavnik gospodarstvenika Bosne i
Hercegovine

(Asocijacija gospodarstvenika Bosne i Hercegovine) i jedan predstavnik

sindikata (Konfederacija sindikata Bosne i Hercegovine).

Ministarstvo civilnih poslova se zaduuje za provoenje procedure uspostavljanja
Povjerenstva, a na temelju prijedloga liste kandidata od strane mjerodavnih obrazovnih i
drugih vlasti, s tim to Ministarstvo civilnih poslova / Sektor za obrazovanje, e imenovati
svog predstavnika u Povjerenstvo.
Povjerenstvo odluuje veinom glasova ukupnog broja lanova pod uvjetom da takvu veinu
ine najmanje dvije treine glasova predstavnika svakog konstitutivnog naroda.

19

Povjerenstvo veinom glasova ukupnog broja lanova bira predsjedatelja/e.

Povjerenstvo, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova

(koji je prethodno prihvatila

Konferencija ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini ) imenuje Vijee ministara Bosne i

Hercegovine na mandat od jedne godine.

20