Doseljenje hrvata i organizacija

drave
Etnogeneza Proces nastajanja i oblikovanja nekog naroda.
Do stvaranja hrvatskog etnikuma dolo je susretom novopridolih hrvata s
starosjediocima Romana i Ilira. Takoer hrvatski etnikum su formirali ekonomskopolitiki i kulturni utjecaj Bizanta i Franake te pokrtavanje Hrvata.
Teorije o podrijetlu Hrvata:
1. Slavenska teorija Temelji se na injenici da hrvati govore slavenskim jezikom
2. Gotska teorija Temelji se na vijestima splitskog kroniara Tome Arhiakona
3. Iransko-kavkaska teorija Temelji se Tanajskim (donskim) ploama, naenima
kod mjesta Tanaisa.

Heraklije je pozvao Hrvate iz Bijele/Velike Hrvatske da mu pomognu razbiti

opsadu Carigrada od Slavena i Hrvata.
Oni su se odazvali pod vodstvom petero brae (Klukas, Lobel, Muhlo, Kosjenac i
Hrvat) i dvije sestre (Tuga i Buga) te su pomogli Herakliju.
Zauzvrat, Heraklije im je dozvolio da se nasele juno od Carigrada.
Legenda o doseljenju Hrvata:
Hrvati doseljavaju krajem 6. i poetkom 7. stoljea iz Bijele/Velike Hrvatske
(juna Poljska i sjeverna eka)
Konstantin 7. Porfirogenet Govori o doseljenju i pokrtavanju Hrvata u djelu:
O upravljanju carstvom
582. godine Avari i Slaveni zauzimaju Srijemske Mitrovice te to postaje trajno
slavensko naseljavanje Balkanskog poluotoka.
Pokrtavanje Hrvata:

Hrvati su bili pogani Spaljivali su mrtve.

Pokrtavanje Hrvata trajalo je od 7. do 9. stoljea.
Izvori: Historia Salonitana Toma Arhiakon .
Hrvati primaju kranstvo iz crkvenih sredita: Rima, Akvileje i Carigrada.
Franaka ima veliki utjecaj u pokrtavanju Hrvata.
Materijalni dokazi da su Hrvati primili kranstvo jesu kadionce te Vieslavova
krstionica s poetka 9. stoljea.

Osamostaljenje Hrvatske u 9.
stoljeu

Doselivi se, poloaj Hrvata nalazio se izmeu Bizanta i Franake.

799. godine franaki markgrof Erik poginuo u borbama pored Trsata.
803. godine franaki markgrof Kalodah pokorio je Hrvatsku kneevinu.
Mir u Aachenu 812. godine.
Hrvatska je pripala pod Franaku vlast.

Prve hrvatske kneevine

Izvori: franaki anali te mletaki i bizantski izvori:
1. Primorska Hrvatska (od Jadrana do Kupe) Na elu se nalazio Borna.
2. Donja Panonija (sjeverno od Kupe) Na elu se nalazio knez Ljudevit
3. Neretvanska kneevina/Paganija (od ua Neretve do Cetine na sjeveru
te otoci Bra, Hvar i Korula.)

Ustanak kneza Ljudevita

818. godine Izbio protufranaki ustanak pod vodstvom donjopanonskog kneza
Ljudevita. Ljudevit provalio u Borninu kneevinu i porazio ga u borbi na Kupi.
822. godine Ljudevit se zaputio na jug i doao Borninu ujaku Ljudemislu, koji
ga je nedugo potom dao ubiti.

Knez Mislav i sukobi s Venecijom

Nakon Bornine smrti na prijestolje u Hrvatskoj zasjeo je Bornin neak Vladislav o
ijoj vladavini ne znamo nita. Njega je naslijedio knez Mislav, iju su vladavinu
obiljeili prvi sukobi s Venecijom.
Dud Petar Tradenik 839. godine poduzeo ekspediciju i tom prilikom sklopio
mir s knezom Mislavom.

Hrvatska za Trpimira
Mislava je na prijestolju naslijedio njegov sin Trpimir, po kojem je dinastija
hrvatskih narodnih vladara nazvana Trpimirovii.

Izvor za hrvatsku povijest tog doba jest Trpimirova darovnica iz 852. godine. U
uvodu darovnice Trpimir se naziva milou Bojom knez Hrvata to predstavlja
prvi spomen hrvatskog imena u nekom pisanom zapisu.
Trpimir je u Hrvatsku pozvao crkveni red benediktinaca, preuredivi za njihove
potrebe samostan u Riinicama.
Trpimir je dao sagraditi crkvu sv. Petra iz koje je sauvan ulomak oltarne
pregrade s natpisom pro dvce Trepim.
Vrhunac Trpimirovih vjerskih nastojanja bio je osnutak prve hrvatske biskupije,
sa sjeditem u Ninu. Prvi poznati hrvatski biskup bio je Teodozije.
Franaki benediktinac Gottschalk Pisao o vojnoj snazi Trpimirove Hrvatske.

Domagoj Pessimus dux Sclavorum

Nakon Trpimirove smrti u Hrvatskoj se dogodio prevrat. Trpimirove je sinove s
prijestolja svrgnuo Domagoj. Njegova vladavina predstavlja vaan korak prema
samostalnosti Hrvatske.
Mletaki kroniari nazivaju ga najgori knez Slavena.
878. godine Na prijestolje je, uz bizantsku pomo doao, Zdeslav, vjerojatno
jedan od svrgnutih Trpimirovih sinova. Hrvatska je tako na kratko vrijeme postala
bizantski vazal.

Knez Branimir ostamostaljuje Hrvatsku.

Doavi na vlast 879. godine, knez Branimir odluio se osloboditi frankog i
bizantskog vrhovnitva. U ostvarenju tog cilja oslonio se na papu Ivana 8., kojeg
je pridobio stavljanjem Hrvatske pod zatitu Svete Stolice.
Natpis iz opota Dux Croatorum.

Hrvatska u 10. stoljeu

Muncimir:
Nakon smrti kneza Branimira na hrvatsko se prijestolje popeo Muncimir, najmlai
sin kneza Trpimira.
Muncimir je splitskom nadbiskupu darovao crkvu sv. Jurja, potvrdivi tako
Trpimirovu darovnicu iz 852 godine.
Njegovo ime spominje se na oltarnoj pregradi u crkvi sv. Luke kod Knina.

Uspon Hrvatske u Tomislavovo doba

U Tomislavovo doba Hrv. je bila najjaa politika i vojna sila na Jadranu i Balkanu.

Tomislav (910. 928.):

1. Kada su Maari pokuali zauzeti Primorsku Hrvatsku on ih je otjerao preko
Drave te je tako savladao i Posavskom Hrvatskom. Tada je ujedinio
itavu Hrvatsku od Drave i Dunava do mora.
2. Bio je saveznik Bizantskog cara Konstantina 7. Porfirogeneta i pomogao
mu je skloniti otpor bugarskog cara Simeona pa je kao protuuslugu dobio
upravu nad dalmatinskim gradovima i otocima.
3. Proglasio se kraljem 925. godine, a papa Ivan 10. ga je priznao.
4. Rjeava crkveno pitanje Dva crkvena sabora u Splitu.
1. Crkveni sabor u Splitu 925. godine:
Zabranjuje se upotreba narodnog jezika u crkvenim obredima.
Narodnim jezikom smije se sluiti samo nie sveenstvo.
Ninska biskupija podreuje se splitskoj nadbiskupiji i vlast nadbiskupa
protee se od Rae do Kotora
2. Crkveni sabor u Splitu 928. godine:
Odran jer se Ninski biskup Grgur alio na odluke prvog crkvenog sabora.
Potvruju se odluke prvog sabora te se ukida ninska biskupija.

Hrvatska nakon Tomislava

Prvi dinastiki dukob dogodio se sredinom 10. stoljea (Hrvatska slabi):
Ban Pribina, prvi hrvatski ban kojemu znamo ime Ubio je Miroslava i na
prijestolje doveo Mihovila Kreimira II.
Kreimirova ena Jelena prva je imenom poznata hrvatska kraljica.
U Otoku kraj Solina Jelena je dala sagraditi ckveni kompleks koji je postao
mauzolejom hrvatskih vladara.

Stabilizacija za Drisalva
Razdoblje vladavine Stjepana Drislava (kralj Dalmacije i Hrvatske) bilo je
razdoblje stabilizacije stanja u Hrvatskoj. Drislav je od cara Bazilija II. dobio
na upravu dalmatinske gradove, kao i znakove kraljevske vlasti.

Sukobi Drislavovih sinova Venecija osvaja obalu.

Nerijeeno pitanje nasljeivanja prijestolja ponovno e dovesti do novog sukoba.
Svetoslav Suronja dolazi u sukob sa svojom mlaom braom Kreimirom i
Gojslavom. Sukob je najbolje iskoristila Venecija, koja je najprije Dalmatinskim
gradovima zabranila plaanje danka hrvatskom vladaru, da bi zatim u vojnom
pogodu 1000. godine prvi put u povijesti, pokorila dalmatinske gradove.
1024. godine Bizantska mornarica provalila u Hrvatsku.
Kreimir III. i Gojslav uspjeli vratiti dio dalmatinskih gradova.

Kralj. Hrvatske i Dalmacije u 11.

stoljeu
Ubrzani gospodarski razvitak
Vladavina Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira oznaila je vrhunac hrvatske
ranosrednjovjekovne povijesti. Feudalizacija, pojaana graditeljska djelatnost...
Jaaju banovi i upani.
Ban Zvonimir, koji je u vrijeme Petra Kreimira IV. bio samo ban u Slavoniji
najbolji je primjer za to. Kao najmoniji velika, nakon Kreimirove smrti preuzeti
e kraljevstvo.

Kreimirova jadranska orijentacija Osvajanje Dalmacije

Zalagao se za jaanje hrvatskih naselja na obali. Hrvatski utjecaj na obali je
jaao, a svoj vrhunac e dosegnuti sjedinjenjem obale i zalea u jednu
politiku cjelinu pod vlau hrvatskih kraljeva.
Kreimirova titula Kralj Hrvatske i Dalmacije to jasno potvruje.
U doba Petra Kreimira IV. Hrvatska je doivjela svoj najvei teritor. opseg.

Protureformni pokret
Za vrijeme Kreimirove vladavine reformni pokret u okvoru Katolike crkve
bio je u punom zamahu. Ljudi koji su se zalagali za taj pokret zahtijevaju
ukidanje simonije i nikolaitizma, zabranu noenja brade i zabranu enidbe
za sveenike, a svjetovnim vladarima nijeu pravo mijeanja u crkvene
poslove. Donesena odre. prema kojoj svi sveenici moraju znati latinski jezik.
Protiv ovih reformi pobunio se jedan dio sveenstva koji je ak izabrao
protureform. biskupa. Sredite pobune bilo je na podruju kvarnerskih otoka.
Ovaj pokret u Hrvatskoj je zavrio pobjedom reformne stranke.

Dmitar Zvonimir i papa Grgur 7.

Na prijestolje se poslije Petra Kreimira popeo slavonski ban Zvonimir.
Presudnu ulogu u njegovu stupanju na prijest odigrao je reformni papa Grgur 7.
Papa je poslao izaslanika Gebizona To se spominje u Zvonimirovoj
krunidbenoj zavjernici.
Gebizon je Zvonimira okrunio za kralja Hrvatske i Dalmacije u ckrvi sv.
Petra i Mojsija u Solinu. Zvonimir je od Gebizona primio papinske darove:
Krunu, ezlo i ma, te papinsku zastavu. Zauzvrat je papi darovao samostan
sv. Grgura. Zvonimirova krunidba znaila je potupunu pobjedu reformnog
pokreta.

Zvonimirova vladavina i smrt

Baanska ploa Pisana hrvatskim jezikom i glagoljicom. Na njoj je prvi put u
povijesti ime Hrvat i ime jednog hrvatskog vladara zabiljeeno na hrvatskom
jeziku.
Zvonimir je umro oko 1089. Isprava kralja Stjepana iz 1089. ne spominje
nasilnu smrt, dok izvori poput Ljetopisa popa Dukljanina donose vijesti o
kraljevu ubojstvu.

Kultura
Glagoljska pismenost Procvat od 11. stoljea. Plominski natpis, Valunska
ploa, Krki natpis, Baanska ploa, Senjska ploa.
Latinska pismenost iri se iz dalmatinskih gradova. Natpisi hrvatskih vladara
(Trpimir, Branimir, Muncimir..), Splitski evangelijar, asoslov opatice ike.
Benediktinski samostani: Sv. Petar u Osoru, Sv. Krevan u Zadru, Sv. Stjepan
u Splitu. Kartulari Sumpetarski kartular. Beneventana.
Graditeljstvo:
Bizantski utjecaj Centralni oblik i kupola
Franaki utjecaj Izdueni, longitudalni tip
Pletena ornamentika: Pletene lozice, krievi, palmete, kuke do 11. st bez
ljudskog lika.