Broj 90, godina 3. 21. lipnja 2010.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

Euroatlantski
U ovom broju: tjednik Svaki ponedjeljak...
Četvrtkom...
Stranica

1 Zajednička Zajednička sjednica vlada Hrvatske i BiH

sjednica vlada BiH
i Hrvatske Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor i predsjedajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić u
2 Reagiranje na izjavi novinarima ocijenili su iznimno uspješnom prvu zajedničku sjednicu koja je u ponedjeljak 21.
članak o misiji lipnja održana u Vili Dalmaciji u Splitu te su najavili da će se sljedeća takva sjednica održati u
ISAF Brčkom prije izbora u BiH zakazanih za listopad ove godine.
4 Prema novom
strateškom Nakon završetka sjednice potpisan je i Sporazum o suradnji Vlade RH i Vijeća ministara BiH u
konceptu NATO-a području informacijskog društva i elektronskih komunikacija. Taj su sporazum potpisali hrvatski
- Nova partnerstva ministar prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta i ministar transporta i komunikacija BiH Rudo
5 Božinović na Vidović. Također je parafiran i Sporazum između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o policijskoj
sastanku NATO-a suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala. Taj su sporazum parafirali ravnatelj Uprave za
u Budimpešti europske integracije Ministarstva unutarnjih poslova RH Filip Dragović i zamjenik ministra
7 StratOPSA, sigurnosti BiH BiH Mijo Krešić.
analiza: Bahrein
Premijerka Kosor je posebice istaknula važnost Sporazuma o prekograničnoj suradnji istaknuvši da
*** će on pridonijeti suzbijanju kriminala i korupcije.

"To je važan signal s današnje zajedničke sjednice", rekla je

Kosor.Premijerka je naglasila kako je na zajedničkoj sjednici
zaključeno da će se intenzivirati suradnja između Hrvatske i BiH
u svim područjima. Rekla je da se raspravljalo o zajedničkoj
izgradnji prometne infrastrukture počevši od koridora 5C do
mostova na Savi. "Razgovori o tomu će se nastaviti", dodala je.

Premijerka je ponovila kako će Hrvatska kao članica NATO-

saveza a uskoro i članica EU-a nastaviti svoju prijateljsku i
susjedsku potporu BiH na njezinu euroatlantskom putu. Pri tomu
je rekla kako je na današnjoj zajedničkoj sjednici više puta
istaknuto da je Hrvatska darivala Bosni i Hercegovini prijevod
pravnih stečevina Europske unije. Premijerka je izvijestila da je
na zajedničkoj sjednici istaknuta dobra međusobna izvozna
razmjena prehrambenih, odnosno poljoprivrednih proizvoda.

ET/OPSA
Vlade BiH i Hrvatske opsa@opsa.hr

Pružite na Facebooku podršku pripadnicima Oružanih snaga RH u misiji ISAF

Učinite to na slijedećoj web adresi: www.causes.com/afg_hr

Euroatlantski tjednik (ET)

Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pošta: opsa@opsa.hr
Prijava za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr
 Broj 90, godina 3.
Et
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

Reagiranje na članak o misiji ISAF

Novinar Zoran Kusovac napisao je za subotnje izdanje Jutarnjeg lista (19.
lipnja) veliki članak pod nazivom "Ne znamo što je bila naša misija, znamo
da nismo uspjeli". Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih
integracija (OPSA) smatra da je tekst napisan previše površno i
jednostrano, a da bi mogao realno sagledati stanje u Afganistanu i položaj
ISAF misije, pod vodstvom NATO-a, a pod Rezolucijom Vijeća sigurnosti
UN-a.
Prije svega, smatramo da gospodin Kusovac vojnoj strategiji prilazi na
zastarjeli način. ISAF-ove trupe, saveznici, ne vode rat protiv Afganistana,
već nastoje ostvariti, prema svom mandatu, dovoljnu razinu sigurnosti od
talibanskih skupina koje žele vratiti Afganistan u stanje kakvo je postojalo
tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća.
Vojne akcije trenutačno rješavaju 20 posto problema, dok su sve ostale
aktivnosti, u sklopu sveobuhvatnog pristupa, iznimno civilne prirode. Sam
Clausewitz kaže da pobjeda ne znači potpuno slamanje neprijatelja, već
prihvaćanje uslova mira.
Htjeli bismo upozoriti na nekoliko važnih stvari u tekstu koje, po našoj
procjeni, ne odgovaraju realnom stanju.
Autor se pita što je cilj operacije ISAF u Afganistanu i prisjeća se napada
na SAD, 11. rujna 2001., te smatra da je rat u Afganistanu dobro došao
SAD-u iz političkih i taktičkih razloga, a NATO je pristao biti uključen jer
je izgubio smisao nakon Hladnog rata. Prije svega, treba reći da je akciju u
Afganistanu pod NATO-ovim vodstvom zatražilo samo Vijeće sigurnosti
UN-a, u kojem sjede i "uvijek sumnjičavi" predstavnici Rusije i Kine.
Uz to su se SAD, prvi puta u povijesti, pozvali na Članak 5
Washingtonskog ugovora prema kojemu je napad na jednu članicu Saveza,
napad na sve. ISAF misija je imala i dalje ima svoj cilj pacificiranja
Afganistana i osiguravanja od terorističkih skupina koje su postale prijetnja ne samo Afganistanu i susjednim zemljama, već
cijelome svijetu. Toga su, više od ikoga drugi, svjesni sami Afganistanci.

U razgovoru koji su članovi OPSA-e vodili s afganistanskim gostima početkom ove godine u Zagrebu, imali smo priliku
upitati upravo njih trebaju li nas Afganistanci i žele li nas u svojoj zemlji? Odgovor je bio značajan. Gospođa Gailani iz
organizacije Crvenog polumjeseca odgovorila je: "Naravno da želim da budu u zemlji. Nažalost, mnogi ljudi su razočarani
sporošću stabilizacije zemlje, ali znaju da bi bilo još i gore da nema vojnika ISAF-a. Ja sam iz generacije prije ratova pa
znam kako smo gledali svuda uokolo ne bi li našli neku zaštitu nakon sovjetske invazije. I znamo kako je to završilo, s
talibanskom strahovladom. Vjerujem da je svijet veliko selo i nemoguće je da problemi izvana nemaju učinka na nas, ali je
isto i obrnuto. I za sigurnost svijeta i Afganistana, odgovornost ljudi u 21. stoljeću nije ista kao što je bila u proteklim
stoljećima". Istodobno, nezavisni novinar iz Afganistana, gospodin Nasimi rekao je: "Dalekosežno gledajući odgovor je ne.
Ne želimo, prirodno, strane trupe u našoj zemlji. Ali kratkoročno je nešto sasvim drugo. Trebamo stranu vojsku jer nemamo
alternative, ako NATO danas ode, sutra su talibani opet na vlasti. No, fokus bi trebao biti dvostruk. Jedan jest sigurnosno
stabilizirati zemlju, ali treba graditi i kapacitete afganistanske vlade".

Smatramo da su ova dva kratka odgovora dostatna da se stekne dojam koji je značaj ISAF-a.
Ne bismo se osvrtali na autorove opise loših saveznika koji, osim što su uvelike jednostrani, graniče s teorijama urote. Ono
što želimo svakako napomenuti jest učešće naše vojske. Autor smatra da je "najveći politički promašaj hrvatske politike u
odnosu na NATO u nerazumijevanju načina kako međunarodna vojna suradnja funkcionira i prolagođavanju realnim
mogućnostima". Smatramo da je upravo Hrvatska vojska ta koja je svijetli primjer uspješnosti u ISAF operaciji, što su
potvrdili naši saveznici na sjeveru i zapadu Afganistana. Autor napominje da je hrvatski kontingent uspio proći bez ijednog
poginulog "unatoč nikakvoj političkoj pripremi, natezanjima oko sramotno neadekvatne opreme i promašenoj koncepciji
uloge hrvatskoj vojnika". Radi se o izrazito paušalnoj tvrdnji koja uopće ne odgovara istini.
Naime, hrvatski vojnici jedni su od najintenzivnije pripremljenih vojnika u Afganistanu. Treninzi vojne spremnosti, ali i
političkih značajki Afganistana, njegove kulture, jezika, vjere, za hrvatske vojnike traje pola godine prije odlaska u misiju, te
kombinira vojne, kulturološke i religijske (Islamske) stručnjake. Hrvatska je u tome jedinstvena među NATO članicama i za
to je već nekoliko puta dobila povjerenje ne samo saveznika, nego i afganistanske vlade.

2 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 90, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO
EUROATLANTSKI TJEDNIK

Reagiranje na članak o misiji ISAF

Ne treba zaboraviti niti da je međunarodna vojna policija pod
hrvatskim zapovjednicima čuvala i samog afganistanskog
predsjednika Karzaija, na njegov osobni zahtjev.

Hrvatska vojska također je jedna od najopremljenijih vojski u

Afganistanu, a našim prozivodima i opremom služe se i
crnogorski vojnici, a interes se širi i dalje…

Koncepcija uloge hrvatskih vojnika, pak, je najbolja dosad. Do

početka ove godine, hrvatski su kontingenti bili stacionirani u
Mazar-i-Sharifu te u Changcharanu, u PRT-evima (Provincijski
rekonstrukcijski timovi) pod njemačkim i litavskim
zapovjedništvom. U oba slučaja zabilježeni su iznimno dobri
odnosi s domaćim stanovništvom, a Hrvatska gradi i bolnicu u tim
krajevima. Od ove godine, pak, Hrvatski su vojnici prepoznati kao vrsni stručnjaci za obučavanje i u tijeku je prijelaz dijela
kontingenta iz PRT-a u kampove za obuku afganistanske vojske i policije u Kabulu. Ovdje će pripadnici Oružanih snaga RH
(OSRH) pokazati maksimum svojih znanja i iskustava koji nedostaju gotovo svim ostalim vojskama, što zbog iskustva iz
Domovinskog rata, što zbog dobne razlike naspram puno mlađim vojnicima u drugim savezničkim trupama.
Stoga, Hrvatska nema razloga za "častan izlazak u pravom trenutku".

Na kraju, nipošto se ne smije dirati u slobodu medija, nipošto se ne smije dirati u pravo svakog građana da iznese svoje
mišljenje o bilo kojoj temi, a kako ne o
temi koja je pitanje boravka pripadnika
OSRH daleko od Hrvatske, što plaćaju
naši porezni obveznici. No, pri tomu
treba imati na umu da u Afganistanu
žive ljudi, poput spomenutih gospođe
Gailani i gospodina Nasimija.
Ljudi su to koji žele mir, koji smatraju
da imaju pravo na život, koji vjeruju da
im se duguje pomoć, ne zato što je
tamo ISAF, NATO, nego zato što su
ljudi poput nas. Mi u OPSA-i
vjerujemo da Afganistan i Afganistanci
zaslužuju pomoć i potporu, možda
ponajprije od Hrvatske, zemlje koja
dobro zna kako je to biti u ratu i
iskusiti ratna stradanja.

ET/OPSA
opsa@opsa.hr

OPSA cijeni i preporuča socijalne medije/društvene mreže...

Pratite rad OPSA-e, OPSA biltene i euroatlantske vijesti preko Facebooka:

www.facebook.com/opsa.napo

Jeste li znali za blog na kojem se svakodnevno obajvljuju postovi euroatlantske tematike? Ako ne pravo
je vrijeme da posjetite OPSA blog: www.opsa.blog.hr

Zanima vas Twitter? Čitajte vijesti o NATO-u na OPSA-inom twitter računu na engleskom jeziku:
www.twitter.com/nato_news ili na Hrvatskom jeziku pratite sve vijesti o nama, NATO-u i više na:
www.twitter.com/opsa_hr, a ako vas samo zanima Afganistan, utipkajte www.twitter.com/afg_hr.

3 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 90, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO
EUROATLANTSKI TJEDNIK

Prema novom strateškom konceptu (III)

Nova Partnerstva 2. dio - Nakon što smo u prošlom
nastavku Euroatlantskog tjednika pisali o novim
partnerstvima NATO-a s drugim međunarodnim
organizacijama, u ovom broju usredotočit ćemo se više
na pojedine zemlje.

Svakako, na listi NATO-ovih partnera posebno mjesto

zauzima Rusija. Savez održava složene odnose s
nekadašnjim predvodnikom Varšavskog pakta. Ta
suradnja je institucionalizirana 2002. Rimskom
deklaracijom, te početku odnosa iz 1997. Ti dokumenti
izražavaju potrebu pronalaženja mogućnosti za
zajedničke aktivnosti temeljene na zajedničkim
interesima i činjenicom da je razumijevanje sigurnosti u
euroatlantskom području nedjeljivo.
Forum putem kojega NATO i Rusija surađuju jest Vijeće NATO-Rusija, koje je tijelo za konzultacije, transparentnost,
izgradnju konsenzusa, izrade i provođenja odluka. Odnosi su se većinom temeljili na protuterorističkim aktivnostima,
upravljanju krizama, kontroli naoružanja i proliferacije, području proturaketne obrane i odgovorima na nove prijetnje.
Međutim, mnoge članice NATO-a, iz povijesnih razloga ne žele produbljivanje odnosa s Rusijom, a oni su 2008. bili gotovo
na rubu prekida, nakon što je došlo do nemira u Gruziji. Vijeće NATO-Rusija je tada prestalo s radom na vrijeme od pola
godine.
Ipak, Savez ne može i neće gledati na Rusiju kao potencijalnu prijetnju, već kao potrebnog partnera.
Grupa stručnjaka smatra da novi Strateški koncept mora
obuhvatiti politiku koja usklađuje dodatnu sigurnost svim
članicama Saveza s ponovnim doticajima s Rusijom. On
bi trebao pokazati NATO-ovu želju za kvalitetno bolje
odnose s Rusijom na temelju zajedničkih interesa,
međusobnog povjerenja, transparentnosti i
predvidljivosti. Konkretno to znači da bi Vijeće NATO-
Rusija moralo povećati svoju suradnju, naročito u
područjima procjene novih prijetnji i terorizma.

S druge strane, pokazuju se zanimljivi koraci u

partnerstvu s Ukrajinom i Gruzijom. Ova partnerstva
utjelovljena su u Komisijama NATO-Ukrajina i NATO-
Gruzija, i do sada je komunikacija tekla bez teškoća, te su
obje zemlje značajno pridonijela NATO-ovim
operacijama. Ipak, promjena vlasti u Ukrajini i premoćna
pobjeda pro-ruski orijentiranih snaga označila je i
početak nove retorike iz Kijeva.

Stručnjaci predlažu redovnu upotrebu bilateralnih

komisija kako bi se raspravljalo o zajedničkim
sigurnosnim zabrinutostima i promicala praktična suradnja, među inima i ona o obrambenoj reformi. NATO u tome mora biti
što jasniji i što točniji u procjeni njihovih spremnosti. NATO bi također trebao unijeti mehanizme upravljanja krizama u
suradnju s bilateralnim komisijama, kako bi procjenjivala i nadgledala sigurnosna stanja u te dvije zemlje.

Nastavak na strani 6

Tekstualne priloge, pisma i stajališta za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) šaljite svaki tjedan
do četvrtka za objavu u slijedećem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: opsa@opsa.hr.
U biltenu će biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadržaju
Euroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na više od 1000 adresa elektronske pošte...

4 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 90, godina 3.
Et Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO
EUROATLANTSKI TJEDNIK

Božinović na sastanku NATO-a u Budimpešti

Državni tajnik za politička pitanja Davor
Božinović (slika desno) sudjelovao je u
srijedu 16. lipnja u Budimpešti na sastanku
političkih direktora zemalja članica NATO-
a središnje i istočne Europe, kojem je
nazočila i direktorica za sigurnost State
Departmenta Nancy McEldowney (slika
lijevo), priopćeno je iz MVPEI-a.

Sudionici sastanka, koji je nastavak procesa

započetog u Pragu pod predsjedanjem
američkog predsjednika Baracka Obame,
u nazočnosti, među ostalima, i predsjednice
hrvatske vlade Jadranke Kosor,
razmijenili su mišljenja o jačanju europske
sigurnosti, suradnji u okviru NATO-a i
OESS-a te o novim globalnim sigurnosnim
izazovima, stoji u priopćenju.

Načelo kolektivne obrane i sposobnost

rješavanja novih sigurnosnih izazova
diljem svijeta komplementarni su stupovi na kojima NATO počiva, kazao je Božinović, izrazivši očekivanje da će to biti
potvrđeno i novim strateškim konceptom NATO-a, u čijem stvaranju Hrvatska aktivno sudjeluje.

Državni tajnik ocijenio je OESS moćnim oruđem

za očuvanje europske sigurnosti, istaknuvši kako
se i ta organizacija mora prilagoditi novim
sigurnosnim izazovima, prvenstveno jačajući
svoju sposobnost sprječavanja kriznih situacija.
Izrazio je nadu da će pozitivno ozračje, stvoreno
potpisivanjem novog sporazuma START, dati
rezultate u traženju novih sigurnosnih rješenja na
globalnoj razini, kaže se u priopćenju.

Ukazao je i na važnost sadržajnog dijaloga

između Rusije i članica NATO-a u okviru Vijeća
NATO-Rusija te naglasio kako su Hrvatskoj
osobito važni odnosi između NATO-a i Europske
unije.

Izrazio je nadu kako će se uskoro ostvariti

napredak u pregovorima o Sporazumu o
konvencionalnim snagama u Europi koji je sve
od kraja Hladnog rata imao neizostavnu ulogu u
čuvanju europske sigurnosti, te podržao
američku inicijativu za poticanje pregovora.
Nancy McEldowney izrazila je privrženost
transatlantskoj suradnji, uključujući dijalog sa
zemljama srednje i istočne Europe i ukazala na
važnost konsenzusa svih 28 članica NATO o
načelima na kojima Sjevernoatlantski savez počiva, stoji na kraju priopćenja.

ET/OPSA
opsa@opsa.hr

5 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 90, godina 3.
Et
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

Prema novom strateškom konceptu (III)

Nastavak sa strane 4

Područje Sjeverne Afrike i Bliskog istoka već su duže vrijeme strateški vrlo važne regije. Njihova budućnost će odrediti
NATO-ove interese u nuklearnoj proliferaciji, protuterorističkim djelovanjima, energetskoj sigurnosti i mirnom svjetskom
poretku. Zbog toga je Savez pokrenuo dva programa partnerstva: Mediteranski dijalog i Istambulska inicijativa za suradnju.

Mediteranski dijalog započeo je 1994. sa sedam mediteranskih zemalja. Dijalog pruža okvir za izgradnju povjerenja,
transparentnosti i suradnje. Međutim, njegovi doprinosi nisu ispunila očekivanja, ne postoji zajednički dokument i nije se
uspio prilagoditi željama svih država. Uz to, Savez ne igra aktivnu ulogu u rješavanju sukoba Izraelaca i Palestinaca.

Istambulska inicijativa za suradnju pokrenuta je 2004., i nastoji doprinijeti globalnoj i regionalnoj sigurnosti pružanjem
bilateralnih sigurnosnih suradnji s NATO-om zemljama šireg Bliskog istoka. Iako je potencijalno inicijativa vrlo produktivna,
pati od nedostatka zajedničke strateške vizije i rivalstva među pojedinim partnerima.

NATO bi se trebao približiti mediteranskim i bliskoistočnim zemljama sa strateškim strpljenjem. Dijalog i Inicijativa su
relativno novi i politička rasprava te praktična suradnja koju oni pružaju mogu povećati međusobno razumijevanje,
doprinijeti stabilnosti i unaprijediti NATO-ov imidž u regiji.

Stručnjaci savjetuju dogovorene izjave zajedničkih interesa temeljene na novim i širim konceptima sigurnosti,
konvencionalnim i nekonvencionalnim opasnostima, kao i političkim, ekonomskim, društvenim i kulturalnim pitanjima.
Savez bi trebao sa svojim partnerima biti transparentan u razgovorima o potencijalnim nuklearnim aspiracijama Irana, kao i
biti spreman pomoći u implementiranju mirovnog ugovora između Izraelaca i Palestinaca.
Vedran Obućina
vedran.obucina@opsa.hr

6 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 90, godina 3.
Et
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

StratOPSA, analiza: Bahrein

Organizacija za promicanje sjeverno-
atlantskih integracija (OPSA) pokrenula je
program StratOPSA - strateške analize, opis
prednosti, prijetnji te predviđanje razvoja
političkog stanja u strateški važnim zemljama
kao i u zemljama koje predstavljaju sigurnosne
izazove za međunarodnu zajednicu. U biltenu
Euroatlantski tjednik u prošlim brojevima
objavili smo skraćene analize Alžira, Kuvajta,
Irana, Bosne i Hercegovine, Egipta, Sirije,
Mauritanije, Maroka, Iraka, Sudana i Jordana
dok u ovom broju donosimo analizu Bahreina.
Dulje analize dostavljamo uz narudžbu i
dogovor s OPSA-om.

Kraljevina Bahrein - Ova kraljevina primjer je

uspješne naftom bogate zemlje.

Do 1971. bio je britanski protektorat, no

zemljom još od 18. stoljeća vlada obitelj al-Khalifah.

Kralj je 2001. pozvao na promjenu političkog sustava, pa je danas Bahrein konstitutivna monarhija s neovisnim sudstvom i
biranim parlamentom.

Organizacije za ljudska prava smatraju da se poštovanje ljudskih prava, naročito sloboda izražavanja misli, poboljšala.

Bahrein je jedan od glavnih američkih saveznika u Perzijskom zaljevu, a u zemlji je stacionirana američka Peta flota.

Kralj Sheikh Hamad bin Isa al-Khalifah zadržava sve važne političke i vojne položaje. Obrazovan je u Cambridgeu, a
potom u vojnim školama u Velikoj Britaniji i SAD-u.

Kraljeva obitelj je sunitska, ali Bahrein je dugo podijeljen na sunite i šijite među kojima postoje trajne tenzije i povremeni
neredi.

Izbori 2002. prvi puta u 30 godina biran je parlament koji se sastoji od 40 članova. Od njih 12 je šijita. Opozicija se trudi
nametnuti političke reforme uključujući veću moć izabrane skupštine.

Bahrein je najbrže rastuća ekonomija u arapskom svijetu, a prema Indeksu ekonomskih sloboda ujedno je i najslobodnija na
Bliskom istoku.
Proizvodnja nafte i njezina prerada čini 60 posto izvoza.

Kako je Bahrein arhipelag od 30 otoka, turizam je vrlo razvijen. Međutim, nezaposlenost će rasti i jedan je od dugoročnih
ekonomskih problema, naročito među mladima i ženama.

Više StratOPSA analiza pronađite na web stranicama OPSA-e:

http://opsa.hr/index.php?option=com_content&task=category&sectionid=6&id=20&Itemid=74

ET/StratOPSA
strat@opsa.hr

Posjeti www.scribd.com/opsa-napo
Na popularnom servisu za razmjenu dokumenata pronađite sve OPSA biltene...

7 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr

 Broj 90, godina 3.
Et
EUROATLANTSKI TJEDNIK
Za sigurniji svijet u kojem živimo... OPSA-NAPO

Kako i zašto pomoći rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?
Iako naslov počinje s "kako", mi ćemo najprije reći zašto mislimo da i Vi trebate pomoći rad OPSA-e.
Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga što želimo napraviti.
Ideja širenja informacija, približavanja euroatlantske tematike građanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko ne
može osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta,
pojedinaca, koji i dalje teže istomu. U početku, uz OPSA-u su bili samo članovi, danas su tu i naši čitatelji (pa i ovog biltena),
tisuće onih koji svaki tjedan posjećuju naše web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandučić primaju naše biltene. Tu su i
bro-jni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko
stotina i svakim danom sve više i više… Naravno, nećemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima,
konferencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu…

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika može itekako približiti građanima. Pokazali smo da euro-
atlantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna široj populaciji, a posebno mladima, može pronaći svoju publiku.
Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim članovima je bio i ostat će motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i u
novim inovacijama i projektima. U budućnosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicističke projekte, prijevode…

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaša pomoć!

Možete nam pomoći na više načina! Kao pojedinac. Možete postati naš član. Aktivan – koji ne plaća članarinu, pasivan koji
mjesečnom uplatom pomaže naš rad, ili kao podupirujući član koji članstvom jasno ističe stav! Financijski nam se može
pomagati i bez ulaska u članstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i možete koristiti kao poreznu olakšicu!*
Kao tvrtka ili organizacija. Također možete postati podupirujući član, s tim da se podupirujuća članarina također smatra
donacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i običnom donacijom, koja Vašu tvrtku
ne tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Možete nam pomoći i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike
stvari koje nam mogu pomoći, a članovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomoć!

Na kraju, ali nikako ne manje važno. Možete nam pomoći povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom,
prijedlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znači…

ET/OPSA
opsa@opsa.hr

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, uključiti darovanja u naravi
ili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog
prihoda ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.
Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene povećati svoj osobni odbitak (osobni
odbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najviše do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnoj
kalendarskoj godini (2009.).
Porezna olakšica pri davanju donacija propisana je i za sve fizičke osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Tako
za primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih
neprofitnih namjena, može podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na povećani osobni odbitak za
svotu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA žiro račun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);

OPSA žiro račun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)

8 Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr