Europska komisija

EUROPA 2020.
Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast

Predgovor
2010. godina mora oznaiti novi poetak. elim da iz ekonomske i financijske krize Europa izae
jaa.
Ekonomska realnost kree se bre nego politika realnost, to smo vidjeli na primjeru globalnog
utjecaja financijske krize. Moramo prihvatiti injenicu da poveana ekonomska meuovisnost
zahtijeva i odluniji i koherentniji odgovor na politikoj razini.
U posljednje dvije godine milijuni ljudi ostali su bez posla. Donijele su breme dugova koje emo
nositi jo mnogo godina. Donijele su nove pritiske na nau socijalnu koheziju. Takoer su ogolile
neke temeljne istine o izazovima koji predstoje europskoj ekonomiji. U meuvremenu, globalna
ekonomija kree se prema naprijed. Nain na koji Europa reagira odredit e nau budunost.
Kriza je poziv na buenje, trenutak u kojem uviamo da e nas uvrijeeno poslovanje dovesti do
postepenog propadanja, na drugo mjesto novog globalnog poretka. Ovo je trenutak istine za
Europu. Vrijeme je da budemo odvani i ambiciozni.
Na kratkoroni prioritet je uspjean izlaz iz krize. Jo e neko vrijeme biti teko, ali uspjet emo.
Ostvaren je znaajan napredak u postupanju s loim bankama, ispravljanju financijskih trita i
prepoznavanju potrebe za snanom koordinacijom politika u eurozoni.
Da bi postigli odrivu budunost, ve sada moramo gledati dugorono. Europa se mora vratiti na
pravi put, i tu ostati. To i jest svrha strategije Europa 2020. Vie radnih mjesta i bolja kvaliteta
ivota. Ona pokazuje kako Europa ima sposobnost ostvariti pametan, odriv i ukljuiv rast, nai
naine za stvaranje novih radnih mjesta i pruiti smjer naim drutvima.
Europski lideri imaju zajedniko miljenje o poukama koje moramo izvui iz ove krize. Dijelimo i
zajedniki osjeaj hitnosti prema izazovima koji predstoje. Sada moramo zajedniki djelovati.
Europa ima veliku snagu. Imamo talentiranu radnu snagu, imamo snanu tehnoloku i
industrijsku osnovu. Imamo unutranje trite i zajedniku valutu koja nam je pomogla da
izbjegnemo najgore. Imamo prokuanu socijalnu trinu ekonomiju. Moramo vjerovati u svoje
sposobnosti da si postavimo ambiciozan program i zatim intenziviramo svoja nastojanja da ga
ostvarimo.
Europska komisija predlae pet mjerivih EU ciljeva za 2020. koji e usmjeriti proces i biti
pretvoreni u nacionalne ciljeve: za zapoljavanje; za istraivanje i inovacije; za klimatske
promjene i energetiku; za obrazovanje; i za borbu protiv siromatva. Oni predstavljaju smjer
kojim trebamo krenuti i znait e da moemo mjeriti svoj uspjeh.
Ciljevi su ambiciozni, ali dostini. Proireni su konkretnim prijedlozima kako bismo osigurali
njihovo ostvarenje. Predvodnike inicijative prikazane u ovom dokumentu prikazuju na koji
nain Europska unija moe dati odluan doprinos. Imamo snane alate za oblikovanje novog
ekonomskog upravljanja, koje podupiru unutranje trite, proraun, naa trgovina i vanjska
ekonomska politika te disciplina i podrka ekonomske i monetarne unije.
Uvjet za uspjeh je pravo vlasnitvo europskih lidera i institucija. Na novi program zahtijeva
koordinirani europski odgovor, ukljuujui socijalne partnere i civilno drutvo. Ako djelujemo
zajedno, moemo se boriti s krizom i izai iz nje jai. Imamo nova orua i novu ambiciju. Sada je
vrijeme da krenemo.
Jos Manuel BARROSO
3

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.3.2010.
COM (2010) 2020

PRIOPENJE KOMISIJE
EUROPA 2020.
Strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast

SADRAJ
Saetak izvjea .................................................................................................................................................................. 6
1. ............................................................................................................................................... Trenutak transformacije 9
2. .................................................................................................................................... Pametan, odriv i ukljuiv rast 12
3. ........................................................................................................................ Poveznice koje nedostaju i uska grla 24
4. ................................................................................................................. Izlazak iz krize: prvi korak prema 2020. 28
5. ...................................................................................................................Uspjeni rezultati: snanije upravljanje 30
6. ............................................................................................................................................ Odluke za Europsko vijee 33
Dodaci ....................................................................................................................................................................................... 35

STRATEGIJA EUROPA 2020.

SAETAK IZVJEA
Pred Europom je trenutak preobrazbe. Kriza je izbrisala godine ekonomskog i socijalnog
napretka i ukazala na strukturne slabosti europske ekonomije. U meuvremenu, svijet se
uurbano kree prema naprijed, a dugoroni izazovi globalizacija, pritisak na resurse, starenje
se pojaavaju. Europska unija mora preuzeti kontrolu nad svojom budunosti.
Europa moe uspjeti ako djeluje zajedniki, kao Unija. Potrebna nam je strategija koja e nam
pomoi da izaemo iz krize jai i da pretvorimo EU u pametnu, odrivu i ukljuivu ekonomiju
koja e ostvarivati visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i drutvene povezanosti. Strategija
Europa 2020. donosi viziju europske socijalne trine ekonomije za 21. stoljee.
Strategija Europa 2020. predlae tri prioriteta koji se meusobno nadopunjuju:
-

Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.

Odriv rast: promicanje ekonomije koja uinkovitije iskoritava resurse, koja je zelenija i
konkurentnija

Ukljuiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi

drutvenu i teritorijalnu povezanost.

Europska unija mora definirati gdje eli biti 2020. godine. S tom namjerom Europska komisija
predlae sljedee glavne ciljeve EU:
-

75 % populacije u dobi izmeu 20- 64 godina trebalo bi biti zaposleno.

3 % BDP-a EU treba investirati u istraivanje i razvoj.

Treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve 20/20/20 (ukljuujui i poveanje do 30 %

smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju).

Postotak osoba koje rano napuste kolovanje trebao bi biti ispod 10 %, a najmanje 40 %
mlae generacije trebalo bi zavriti tercijarni stupanj obrazovanja.

20 milijuna manje ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromatva.

Ovi su ciljevi meusobno povezani i presudni za na opi uspjeh. Kako bi osigurala da svaka
zemlja lanica prilagodi strategiju Europa 2020. svojoj specifinoj situaciji, Komisija predlae da
ciljevi EU budu pretvoreni u nacionalne ciljeve i putanje.
Ovi su ciljevi reprezentativni za tri prioriteta pametnog, odrivog i ukljuivog rasta, ali nisu
razraeni: za potporu e biti potreban itav niz aktivnosti na nacionalnoj razini, na razini
Europske unije i internacionalnoj razini. Europska komisija predstavlja sedam predvodnikih
inicijativa koje e katalizirati napredak u okviru svake prioritetne teme:
-

Unija inovacija s ciljem unapreenja okvirnih uvjeta i dostupnosti financiranja za

istraivanje i inovacije kako bi se osigurala mogunost transformacije inovativnih ideja u
proizvode i usluge koje stvaraju rast i radna mjesta.

Mladi u pokretu s ciljem poveanja uinka obrazovnih sustava i olakanja ulaska

mladih na trite rada.

Digitalni program za Europu s ciljem breg irenja brzog interneta te koritenja

prednosti jedinstvenog digitalnog trita za kuanstva i tvrtke.

Resursno uinkovita Europa s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od koritenja

resursa, podrke prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine ugljena, poveanja
koritenja obnovljivih izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja energetske
uinkovitosti.

Industrijska politika za globalizacijsko doba s ciljem unapreenja poslovnog okruenja,

prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te razvoja snane i odrive globalno
konkurentne industrijske osnove.

Program za nove vjetine i radna mjesta s ciljem modernizacije trita rada te

osnaivanja ljudi razvojem njihovih vjetina tijekom cijeloga ivota s ciljem poveanog
sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja ponude i potranje, ukljuujui i kroz
mobilnost radne snage.

Europska platforma protiv siromatva s ciljem jamenja drutvene i teritorijalne

povezanosti na nain da svi imaju koristi od prednosti rasta i radnih mjesta te da se
ljudima koji pate od siromatva i socijalne iskljuenosti omogui dostojanstven ivot i
aktivno sudjelovanje u drutvu.

Ovih sedam glavnih inicijativa obvezivati e i EU i drave lanice. Instrumenti na razini EU,
prvenstveno jedinstveno trite, financijske poluge i sredstva vanjske politike, bit e u
potpunosti mobilizirani u svrhu rjeavanja problema uskih grla i ostvarivanja ciljeva strategije
Europa 2020. Kao trenutni prioritet, Komisija donosi nacrt onoga to e se morati napraviti kako
bi se definirala vjerodostojna izlazna strategija, nastavila reforma financijskog sustava, osigurala
konsolidacija prorauna za dugoroni rast, osnaila koordinacija unutar ekonomske i monetarne
unije.
Za ostvarenje rezultata bit e potrebno snanije ekonomsko upravljanje. Strategija Europa 2020
poivat e na dva temelja: gore skiciranom tematskom pristupu, sastavljenom od prioriteta i
glavnih ciljeva; te izvjetavanju drava lanica, koje e pomoi dravama lanicama da razviju
svoje strategije za povratak na odriv rast i javne financije. Integrirane smjernice biti e usvojene
na razini EU kako bi se pokrio opseg prioriteta i ciljeva EU. Dravama lanicama biti e poslane
preporuke specifine za svaku dravu. U sluaju neodgovarajue reakcije, mogla bi biti poslana
upozorenja vezana uz politiku. Izvjetavanje o strategiji Europa 2020. i evaluacija Pakta o
stabilnosti i rastu radit e se istovremeno, uz razdvajanje instrumenata i odravanje integriteta
Pakta.
Europsko e vijee imati puno vlasnitvo i biti arite nove strategije. Komisija e nadzirati
napredak prema ciljevima, olakavati razmjenu politika i davati nune prijedloge za
usmjeravanje aktivnosti i predvodnikih glavnih inicijativa EU. Europski e parlament biti
pokretaka snaga koja e mobilizirati graane i djelovati kao suzakonodavac na kljunim
inicijativama. Ovaj partnerski pristup bi se trebao protezati na odbore EU, nacionalne

parlamente te na nacionalne, lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere, dionike i civilno

drutvo kako bi svi bili ukljueni u ostvarenje vizije.
Europska komisija predlae da Europsko vijee - u oujku - podupre openit pristup Strategije i
glavnih ciljeva, te - u lipnju - odobri detaljne parametre strategije, ukljuujui integrirane
smjernice i nacionalne ciljeve. Komisija se takoer nada stavovima i podrci Europskog
parlamenta za uspjenu provedbu strategije Europa 2020.

1. TRENUTAK TRANSFORMACIJE
Kriza je izbrisala na dosadanji napredak
Nedavna ekonomska kriza je bez presedana u naoj generaciji. Stabilne vrijednosti ekonomskog
rasta i stvaranja radnih mjesta kojima smo bili svjedoci u proteklom desetljeu jednostavno su
izbrisane na BDP je pao za 4 % u 2009. godini, naa industrijska proizvodnja pala je na razinu
iz 1990.-ih godina, a 23 milijuna ljudi ili 10 % naeg radno aktivnog stanovnitva sada je
nezaposleno. Kriza je dola kao veliki ok za milijune ljudi te je ukazala na temeljne slabosti nae
ekonomije.
Zadatak da se osigura budui ekonomski rast zbog utjecaja je krize sada takoer mnogo tei. Jo
uvijek krhka situacija u naem financijskom sustavu usporava oporavak, dok tvrtke i kuanstva
imaju problema s posuivanjem, troenjem i ulaganjem. Kriza je estoko djelovala na nae javne
financije, s prosjenim deficitom od 7 % BDP-a i razinom duga preko 80 % BDP-a dvije godine
krize izbrisale su 20 godina fiskalne konsolidacije. Na potencijal rasta se prepolovio tijekom
krize. Postoji rizik od gubitka mnogih investicijskih planova, talenata i ideja zbog nesigurnosti,
trome potranje i nedostatka sredstava.
Europske strukturne slabosti su ogoljene
Izlazak iz krize trenutani izazov, no najvei je izazov izbjei refleksnu reakciju pokuaja
vraanja na situaciju koja je bila prije krize. ak i prije krize postojala su mnoga podruja u
kojima Europa nije dovoljno brzo napredovala u usporedbi s ostatkom svijeta.
-

Europska prosjena stopa rasta bila je strukturno nia od prosjene stope rasta naih
glavnih ekonomskih partnera, uglavnom zbog jaza u produktivnosti koji se poveao
unutar prolog desetljea. Veina toga je posljedica razlika u poslovnim strukturama
zajedno s niim razinama ulaganja u podruje istraivanja i razvoja te inovacija,
nedovoljne upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, nesklonosti nekih
dijelova naih drutava da prihvate inovacije, zapreka pristupu tritu i nedinaminog
poslovnog okruenja.

Unato napretku, europske stope zaposlenosti u prosjeku 69% za stanovnitvo izmeu

20 i 64 godine jo su uvijek znaajno nie od onih u ostalim dijelovima svijeta.
Zaposleno je samo 63% ena u odnosu na 76% mukaraca. Od starijih radnika (55-64
godine) zaposleno je tek 46%, za razliku od vie od 62 % u SAD-u i Japanu. tovie,
Europljani u prosjeku rade 10% manje sati od radnika u SAD-u i Japanu.

Dolazi do ubrzanog starenja stanovnitva. Kako se baby-boom generacija umirovljuje,

tako e se radno aktivno stanovnitvo Europske unije od 2013./2014. godine poeti
smanjivati. Broj ljudi starijih od 60 godina sada raste dvostruko bre nego prije 2007.
godine za gotovo 2 milijuna godinje u usporedbi s prijanjih milijun. Manji broj radno
aktivnog stanovnitva zajedno s veim udjelom umirovljenika dodatno e opteretiti na
sustav socijalne skrbi.

Globalni izazovi rastu

Dok se Europa bavi svojim strukturnim slabostima, svijet se kree prema naprijed i do kraja
sljedeeg desetljea bit e znatno drugaiji:
9

Nae ekonomije su sve vie povezane. Europa e i dalje imati koristi od injenice da je
jedna od najotvorenijih ekonomija na svijetu, ali konkurencija iz razvijenih ekonomija i
gospodarstava u nastajanju se pojaava. Drave poput Kine i Indije ulau velik novac u
istraivanje i tehnologiju kako bi poveale vrijednost svojim industrijama i uskoile u
globalnu ekonomiju. To stvara pritisak na neke sektore naeg gospodarstva da ostanu
konkurentni, ali svaka prijetnja istovremeno je i prilika. Kako se ove drave razvijaju,
tako se otvaraju nova trita za mnoge europske tvrtke.

Globalne financije jo uvijek treba popravljati. Dostupnost jeftinih kredita, kratkoronost

i pretjerano riskiranje na financijskim tritima irom svijeta potaknuli su spekulativno
ponaanje, i omoguili umjetan rast i vane neravnotee. Europa je angairana u
iznalaenju globalnih rjeenja za stvaranje efikasnog i odrivog financijskog sustava.

Klimatski izazovi i izazovi za resurse zahtijevaju drastine akcije. Ovisnost o fosilnim

gorivima poput nafte te neuinkovita upotreba sirovina izlau nae potroae i poduzea
tetnim i skupim cjenovnim okovima, prijete naoj ekonomskoj sigurnosti i doprinose
klimatskim promjenama. Poveanje svjetske populacije sa 6 na 9 milijardi poveat e
globalnu potranju za prirodnim resursima i stvoriti dodatni pritisak na okoli. EU se
mora i dalje okretati ostalim dijelovima svijeta u svrhu iznalaenja globalnog rjeenja
problema klimatskih promjena, a istovremeno provesti nau dogovorenu klimatsku i
energetsku strategiju diljem teritorija EU.

Europa mora reagirati kako bi izbjegla propadanje

Nekoliko pouka moemo izvui iz ove krize:
-

27 gospodarstava EU izrazito su meuovisna: kriza je naglasila bliske veze i prelijevanja

izmeu naih nacionalnih gospodarstava, naroito u eurozoni. Reforme, ili nedostatak
istih, u jednoj dravi utjeu na uinak svih ostalih, kao to su nedavni dogaaji dokazali.
Kriza i ozbiljna ogranienja u javnoj potronji oteala su nekim dravama lanicama
ulaganja u osnovnu infrastrukturu koja im je potrebna u podrujima poput transporta i
energetike, ne samo s ciljem razvitka vlastitih gospodarstava, ve i pomoi da u
potpunosti sudjeluju na unutranjem tritu;

Koordinacija unutar EU djeluje: na odgovor na krizu pokazuje da smo znatno

uinkovitiji ako djelujemo zajedno. To smo dokazali zajednikim aktivnostima za
stabilizaciju bankovnog sustava i usvajanjem Europskog plana za ekonomski oporavak. U
globalnom svijetu niti jedna drava ne moe sama uinkovito odgovoriti na izazove;

EU dodaje vrijednost na globalnoj sceni. EU e utjecati na odluke koje se odnose na

globalnu politiku jedino ako djeluje zajednikim snagama. Snanije predstavljanje prema
van mora biti povezano sa snanijom unutarnjom koordinacijom.

Ova kriza nije bila obian jednokratan udarac koji nam dozvoljava da raditi kao i do sada. Izazovi
koji predstoje EU daleko su vei nago prije recesije dok nam je manevarski prostor ogranien.
Osim toga, ostatak svijeta ne miruje. Poveana uloga G20 pokazala je sve veu ekonomsku i
politiku mo zemalja u razvoju.
Europi je ostavljen jasan, ali teak izbor - ili emo se zajedniki suoiti s neposrednim izazovom
oporavka i dugoronim izazovima globalizacijom, pritiskom na resurse, starenjem kako
10

bismo nadoknadili nedavne gubitke, povratili konkurentnost, potakli produktivnost i stavili EU

na put prema napretku (odriv oporavak).
Ili emo nastaviti u sporom i uglavnom nekoordiniranom ritmu s reformama, i tako riskirati da
zavrimo s trajnim gubitkom bogatstva, tromim postotkom rasta (tromi oporavak) koji moe
dovesti do visokih stopa nezaposlenosti i socijalne bijede, i relativnog pada na svjetskoj sceni
(izgubljeno desetljee).

Scenarij 1: Odrivi rast

Europi uspijeva
potpuni povratak na
raniji put rasta te
porast potencijala da
napravi korak dalje

Scenarij 2: Spori oporavak

Europa je pretrpila
trajan gubitak
bogatstva i poela
rast od te unitene
osnove
Scenarij 3: Izgubljeno desetljee

Europa je
pretrpila trajan
gubitak bogatstva
i potencijal za
budui rast

Europa moe uspjeti

Europa ima mnogo snaga: moemo raunati na talent i kreativnost naih ljudi, jaku industrijsku
osnovu, vitalan sektor usluga, poljoprivredni sektor visoke kvalitete koji raste, snanu pomorsku
tradiciju, nae jedinstveno trite i zajedniku valutu, na poloaj najveeg svjetskog trgovinskog
bloka i vodee destinacije za strana izravna ulaganja. Isto tako moemo raunati i na nae jake
vrijednosti, demokratske institucije, nau obzirnost prema gospodarskoj, socijalnoj i
teritorijalnoj povezanosti i solidarnosti, nae potovanje prema okoliu, nau kulturoloku
raznolikost, potovanje prema ravnopravnosti spolova da spomenemo tek neke. Mnoge su
nae drave lanice meu najinovativnijim i najrazvijenijim gospodarstvima u svijetu; ali
najbolja ansa da Europa uspije jest da djelujemo zajedno kao Unija.
Kada su u prolosti bile suoene s velikim dogaajima, Europska unija i njene drave lanice
uvijek su odgovorile na izazov. 1990.-ih godina Europa je pokrenula najvee jedinstveno trite
11

na svijetu sa zajednikom valutom. Prije tek nekoliko godina zavrena je podjela Europe
ulaskom novih drava lanica u EU i kretanjem drugih drava prema lanstvu ili snanijoj
povezanosti s Unijom. Tijekom posljednje dvije godine zajednike su akcije, poduzete na
vrhuncu krize Europskim planom za oporavak, sprijeile ekonomski raspad, dok su nai socijalni
sustavi pomogli zatititi ljude od jo veih nevolja.
Europa moe djelovati u vremenima krize i prilagoditi svoja gospodarstva i drutva. Danas se
Europljani ponovno suoavaju s trenutkom transformacije kako bi se borili protiv uinaka krize,
europskih strukturnih slabosti i sve veih globalnih izazova.
Na taj nain, na izlaz iz krize mora predstavljati toku ulaska u novu ekonomiju. Kako bismo
sadanjoj i buduim generacijama omoguili da nastave uivati u visokoj kvaliteti zdravog ivota,
naglaenog europskim jedinstvenim drutvenim modelima, moramo djelovati sada. Ono to
trebamo jest strategija koja e Europsku uniju pretvoriti u pametno, odrivo i ukljuivo
gospodarstvo koje omoguuje visoke stope zaposlenosti, produktivnosti i drutvene
povezanosti. To je strategija Europa 2020. To je plan za sve drave lanice koji uzima u obzir
razliite potrebe, razliite polazne toke i nacionalne specifinosti s ciljem promicanja rasta za
sve.

2. PAMETAN, ODRIV I UKLJUIV RAST

Gdje elimo vidjeti Europu 2020. godine?
Sljedei bi prioriteti trebali predstavljati osnovu Europe 2020. godine1:
-

Pametan rast razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama

Odriv rast promicanje zelenijeg, konkurentnijeg gospodarstva temeljenog na
uinkovitom koritenju resursa
Ukljuiv rast poticanje ekonomije visoke stope zaposlenosti, uz rezultat ekonomske,
socijalne i teritorijalne kohezije.

Ova se tri prioriteta meusobno nadopunjuju: nude viziju europske socijalne trine ekonomije
za 21. stoljee.
Kako bismo usmjerili svoj trud i napredak, postoji opi konsenzus kako bi se sve drave lanice
EU trebale sloiti oko ogranienog broja glavnih ciljeva za 2020. godinu. Ti bi ciljevi trebali biti
reprezentativni za pametan, odriv i ukljuiv rast. Moraju biti mjerljivi i moi odraavati
raznolikost situacija u dravama lanicama te utemeljeni na dovoljno pouzdanim podacima za
usporedbu. Temeljem navedenog, odabrani su sljedei ciljevi njihovo ispunjavanje bit e
kljuno za na uspjeh do 2020. godine:
-

Stopa zaposlenosti stanovnitva u dobi izmeu 20 i 64

godine mora porasti sa sadanjih 69% na najmanje 75%, ukljuujui i veim
ukljuivanjem ena, starijih radnika i boljom integracijom migranata u radno aktivno
stanovnitvo;

Ove su teme ope prihvaene u javnoj raspravi koju je provela Komisija. Za detalje o stavovima izraenim
tijekom rasprave pogledajte: http://ec.europa.eu/eu2020/index_en.htm

12

Trenutni cilj EU jest ulaganje 3% BDP-a u istraivanje i

razvoj. Ovaj je cilj uspio usmjeriti panju na potrebu da i javni i privatni sektor ulau u
istraivanje i razvoj, ali je usredotoen na ulaganje umjesto na uinak. Postoji jasna
potreba za unaprjeenjem uvjeta za privatno istraivanje i razvoj u EU, emu e
pridonijeti mnoge mjere predloene u ovoj strategiji. Takoer je jasno da bi
objedinjavanje istraivanja i razvoja s inovacijama donijelo iri raspon izdataka to bi
bilo relevantno za poslovanje i pokretae produktivnosti. Komisija predlae zadravanje
cilja od 3% uz istovremeni razvoj pokazatelja koji bi reflektirao intenzitet istraivanja i
razvoja i inovacija;
Smanjiti emisiju staklenikih plinova za barem 20% u
odnosu na razine iz 1990. godine, odnosno za 30% ukoliko to dozvoljavaju uvjeti2;
poveati udio obnovljivih izvora energije u konanoj potronji energije na 20%; te
poveati energetsku uinkovitost za 20%;
Cilj koji se odnosi na obrazovna dostignua, a bavi se
problemom ranog naputanja obrazovanja smanjenjem stope s trenutnih 15% na 10%,
istovremeno poveavajui udio stanovnitva u dobi od 30-34 godine koji zavravaju
tercijarno obrazovanje s 31% na najmanje 40% u 2020. godini;
Broj Europljana koji ive ispod nacionalnih granica
siromatva potrebno je smanjiti za 25%, spaavajui vie od 20 milijuna ljudi od
siromatva3.

Ovi su ciljevi meusobno povezani. Primjerice, poveanje razine obrazovanja poveava

zapoljivost, dok napredak u poveanju stope zapoljavanja pomae smanjenju siromatva.
Jaanje kapaciteta za istraivanje i razvoj, kao i inovacije, u svim sektorima gospodarstva,
zajedno s poveanom uinkovitou koritenja resursa pridonijet e rastu konkurentnosti i
olakati otvaranje novih radnih mjesta. Ulaganja u ie tehnologije s niskim udjelom ugljena
pomoi e okoliu, pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena te stvoriti nove poslovne
mogunosti i mogunosti zapoljavanja. Ispunjavanje ovih ciljeva trebalo bi pokrenuti sve nas. Za
promjenu stavova i praksi u Europskoj uniji s ciljem postizanja rezultata sadranih u ovim
ciljevima bit e potrebno snano vodstvo, predanost te uinkoviti mehanizmi djelovanja.
Ovi su ciljevi reprezentativni, a ne razraeni. Predstavljaju opi stav gdje bi Komisija voljela
vidjeti EU po pitanju kljunih parametara do 2020. godine. Ne predstavljaju jedinstveni pristup
jedna veliina za sve. Svaka je drava lanica drugaija, a Europska unija 27 drava raznolikija
je nego to je bila prije jednog desetljea. Unato razlikama u razini razvijenosti i standardu
ivota, Komisija smatra da su predloeni ciljevi jednako relevantni za sve drave lanice, kako
stare, tako i nove. Ulaganja u istraivanje i razvoj te inovacije, u obrazovanje i tehnologije koje
uinkovito koriste resurse imat e pozitivan uinak na tradicionalne sektore, ruralna podruja te
visoko kvalitetnu uslunu ekonomiju. Ojaat e ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
Kako bi osigurala da e svaka drava lanica prilagoditi strategiju Europa 2020. imajui na umu
svoju specifinu situaciju, Komisija predlae da drave lanice pretvore ove ciljeve EU u
Europsko je vijee 10.-11. prosinca 2009. zakljuilo da EU, kao dio globalnog i sveobuhvatnog dogovora
za razdoblje nakon 2012. godine, ponavlja svoju uvjetovanu ponudu za smanjenjem od 30% do 2020.
godine u odnosu na razine iz 1990. godine, uz uvjet da se druge razvijene drave obveu na usporedivo
smanjenje emisije, a da drave u razvoju doprinose na odgovarajui nain sukladno njihovoj odgovornosti
i mogunostima svake od njih.
3 Nacionalna granica siromatva definira se kao 60% medijana raspoloivog dohotka u svakoj dravi
lanici.
2

13

nacionalne ciljeve i smjerove koji odraavaju trenutnu situaciju u dravi lanici te razinu
ambicije za ostvarenjem ireg EU napora za ostvarenje ovih ciljeva. Uz napore drava lanica,
Komisija e predloiti ambiciozan niz aktivnosti na razini Europske unije, koje imaju za cilj
podii EU na novi put odrivog razvoja. Ovaj spoj EU i nacionalnih napora mora biti meusobno
povezan.
Pametan rast gospodarstvo utemeljeno na znanju i inovacijama
Pametan rast oznaava jaanje znanja i inovacija kao pokretaa naeg budueg rasta. Zahtijeva
podizanje kvalitete naeg obrazovanja, jaanje uinka naih istraivanja, promicanje transfera
inovacija i znanja u Uniji, bolje koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija te
osiguravanje pretvaranja inovativnih ideja u nove proizvode i usluge koje rezultiraju rastom i
kvalitetnim poslovima te pomau u suoavanju s europskim i globalnim socijalnim izazovima.
Kako bi se postigao uspjeh, potrebno je to spojiti s poduzetnitvom, financijama i fokusiranjem
na potrebe korisnika i trine mogunosti.
Europa mora djelovati:
-

Inovacije: trokovi za istraivanje i razvoj u Europi iznose

manje od 2%, za razliku od 2,6% u SAD-u i 3,4% u Japanu, to je prvenstveno rezultat
nie razine privatnih ulaganja. Ne raunaju se samo apsolutni iznosi utroeni u
istraivanje i razvoj Europa se mora fokusirati na uinak i sastav trokova za
istraivanje te popraviti uvjete za privatni sektor istraivanja i razvoja u EU. Na manji
udio tvrtki koje se bave visokom tehnologijom objanjava tek polovicu jaza izmeu nas i
SAD-a.
Obrazovanje, usavravanje i cjeloivotno uenje:
etvrtina ukupnog broja uenika loe ita, svaka sedma mlada osoba prerano naputa
kolovanje i usavravanje. Otprilike 50% zavrava srednju razinu obrazovanja, ali to
esto ne odgovara potrebama trita rada. Manje od svake tree osobe u dobi izmeu 25
i 34 godine ima fakultetsku diplomu, dok taj broj u SAD-u iznosi 40%, a u Japanu preko
50%. Prema podacima angajskog indeksa, samo dva europska sveuilita nalaze se
meu prvih 20 sveuilita u svijetu.
Digitalno drutvo: Globalna potranja za informacijskim i
komunikacijskim tehnologijama predstavlja trite vrijedno 2 000 milijardi eura, a tek
jedna etvrtina dolazi iz europskih tvrtki. Europa zaostaje i u podruju brzog interneta,
to utjee na mogunost inovacije, ukljuujui i u ruralnim podrujima, te na mogunost
irenja znanja i distribucije roba i usluga putem interneta.

Aktivnosti u sklopu ovog prioriteta oslobodit e europske inovacijske kapacitete, popravljajui

obrazovne rezultate te kvalitetu i rezultate obrazovnih institucija, koristei ekonomske i
socijalne prednosti digitalnog drutva. Ove politike potrebno je provesti na regionalnoj i
nacionalnoj razini te razini EU.
Glavna inicijativa: Unija inovacija
Cilj je usmjeriti fokus politike istraivanja i razvoja te inovacija na izazove s kojima se nae
drutvo susree, kao to su klimatske promjene, energetska i resursna uinkovitost, zdravlje i
demografske promjene. Potrebno je ojaati svaku kariku u inovacijskom lancu, od podruja
koja nemaju izravnu primjenjivost (blue sky research) do komercijalizacije.
14

Na razini Europske unije, Komisija e raditi na:

-

dovretku Europskog istraivakog prostora, razvoju stratekog istraivakog plana

usmjerenog na izazove kao to su energetska sigurnost, promet, klimatske promjene i
resursna uinkovitost, zdravlje i starenje, ekoloki prihvatljive proizvodne metode i
gospodarenje zemljom te jaanju zajednikih programa s dravama lanicama i
regijama;
popravljanju okvirnih uvjeta za inovativno poslovanje (odnosno stvaranju
jedinstvenog EU patenta i specijaliziranog Suda za patente, modernizaciji okvira
autorskog prava i robnih marki, olakavanju pristupa zatiti intelektualnog vlasnitva
za male i srednje poduzetnike, ubrzavanju uspostave interoperabilnih standarda;
olakavanju pristupa kapitalu i potpunom koritenju politike potrane strane,
primjerice javnom nabavom i pametnom regulativom);
pokretanju Europskog inovacijskog partnerstva izmeu razina EU i nacionalnih
razina kako bi se ubrzao razvoj i implementacija tehnologija potrebnih za suoavanje
s utvrenim izazovima. Prvo e ukljuivati: stvaranje bio-gospodarstva do 2020.,
glavne tehnologije koje e omoguiti industrijsku budunost Europe te tehnologije
koje e omoguiti starijim osobama da ive neovisno i aktivno sudjeluju u drutvu;
jaanju i daljnjem razvoju instrumenata EU za poticanje inovacija (primjerice,
strukturnih fondova, fondova za razvoj ruralnih podruja, Okvirnog programa za
istraivanje i razvoj, Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP), SETplana), meu ostalim i snanijom suradnjom s Europskom investicijskom bankom te
pojednostavljenjem upravnih postupaka kako bi se olakao pristup financiranju,
prvenstveno za male i srednje poduzetnike te uveli inovativni mehanizmi poticaja
vezani uz trite ugljika, prvenstveno za tvrtke koje se brzo razvijaju;
promicanju partnerstva znanja i jaanju veza izmeu obrazovanja, poslovanja,
istraivanja i inovacija, meu ostalim i kroz Europski institut za tehnologiju (EIT), te
na promicanju poduzetnitva podupiranjem mladih inovativnih tvrtki.

Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:

-

provesti reformu nacionalnih (i regionalnih) sustava istraivanja i razvoja te inovacija

kako bi omoguile izvrsnost i pametnu specijalizaciju, ojaale suradnju izmeu
sveuilita, istraivakih centara i tvrtki, provele zajednike programe i ojaale
prekograninu suradnju u podrujima s dodanom vrijednosti EU te sukladno tome
prilagodile nacionalne postupke financiranja, kako bi osigurale difuziju tehnologija
irom teritorija EU;
osigurati dovoljan broj diplomiranih znanstvenika, matematiara i inenjera te
usmjeriti nastavne planove i programe na kreativnost, inovacije i poduzetnitvo:
na prvo mjesto staviti izdavanja za znanje, ukljuujui i porezne poticaje i druge
financijske instrumente za promicanje privatnih ulaganja u istraivanje i razvoj.

Predvodnika inicijativa: Mladi u pokretu

Cilj je poveati uinak i meunarodnu privlanost europskih institucija visokog obrazovanja
te podii ukupnu kvalitetu svih razina obrazovanja i osposobljavanja u EU, povezujui
izvrsnost i jednakost promicanjem mobilnosti studenata i mladih strunjaka te popraviti
15
mogunosti zapoljavanja mladih ljudi.

Na razini Europske unije, Komisija e raditi na:

-

integraciji i jaanju programa mobilnosti, sveuilinih i istraivakih programa EU

(kao to su Erasmus, Erasmus Mundus, Tempus i Marie Curie) te njihovom
povezivanju s nacionalnim programima i resursima;
ubrzavanju programa modernizacije visokog obrazovanja (nastavni planovi i
programi, upravljanje i financiranje), meu ostalim i rangiranjem rezultata
sveuilita i obrazovnih rezultata u globalnom kontekstu;
pronalaenju naina za promicanje poduzetnitva kroz programe mobilnosti za
mlade strunjake;
promicanju prepoznavanja neformalnog i informalnog uenja;
pokretanju okvirnih politika Zapoljavanja mladih s ciljem smanjenja stope
nezaposlenosti mladih: cilj je, u suradnji s dravama lanicama i socijalnim
partnerima, promicanje ulaska mladih osoba na trite rada kroz pripravnitvo,
stairanje ili drugo radno iskustvo, meu ostalim i kroz plan (Tvoj prvi EURES
posao) usmjeren na poveanje mogunosti zapoljavanja mladih ljudi potiui
mobilnost irom Europske unije.

Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:

-

osigurati uinkovito ulaganje u obrazovni i sustav osposobljavanja na svim

razinama (od predkolske do tercijarne);
popraviti obrazovne rezultate, dotiui se svakog segmenta (predkolski, primarni,
sekundarni, tercijarni) u okviru integriranog pristupa, obuhvaajui kljune
kompetencije, s ciljem smanjenja ranog naputanja kolovanja;
poveati otvorenost i znaajnost obrazovnih sustava stvaranjem nacionalnih
kvalifikacijskih okvira te prilagoavanjem rezultata uenja potrebama trita rada;
popraviti ulazak mladih na trite rada integriranim aktivnostima, koje, meu
ostalim, pokrivaju usmjeravanje, savjetovanje i pripravnitva.

Predvodnika inicijativa: Digitalna agenda za Europu

Cilj je osigurati ekonomsku i socijalnu korist od jedinstvenog digitalnog trita temeljenog
na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. Do 2013. godine svi bi
trebali imati pristup irokopojasnom internetu, do 2020. godine svi bi trebali imati
pristup znatno veim brzinama interneta (30 Mb/s i vie), a 50% ili vie posto europskih
kuanstava trebalo bi biti pretplaeno na internetsku vezu brzine vee od 100 Mb/s.
Na razini Europske unije, Komisija e raditi na:
-

Stvaranju stabilnog zakonskog okvira koji potie ulaganja u otvorenu i

konkurentnu infrastrukturu brzog interneta i vezanih usluga;
Razvoju uinkovite politike spektra;
Olakavanju koritenja strukturnih fondova EU u tu svrhu;
Stvaranju pravog jedinstvenog trita za online sadraje i usluge (primjerice,
bezgranine i sigurne internetske stranice EU i trite digitalnih sadraja visoke
razine sigurnosti, uravnoteen regulatorni okvir s jasnim reimom prava,
poticanje multiteritorijalnih dozvola, odgovarajua zatita i naknada za nositelje
16
prava te aktivna podrka digitalizaciji bogatog kulturnog naslijea Europe, te
formiranju globalnog upravljanja internetom;

Reformiranju istraivakih i inovacijskih fondova te jaanju podrke na polju

informacijskih i komunikacijskih tehnologija s ciljem poveanja tehnoloke snage
Europe na kljunim stratekim poljima te stvaranja uvjeta za intenzivan rast malih i
srednjih poduzea kako bi ista predvodila trita u nastanku, te na poticanju
inovacija u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u svim poslovnim
sektorima;
Promicanju pristupa internetu te dostupnosti svim graanima Europe, prvenstveno
kroz aktivnosti promicanja digitalne pismenosti i dostupnosti.

Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:

-

Pripremiti operativne strategije brzog interneta i usmjeriti javno financiranje,

ukljuujui i strukturne fondove, na podruja koja nisu u potpunosti pokrivena
privatnim ulaganjima;
Stvoriti pravni okvir za koordinaciju javnih radova s ciljem smanjenja trokova za
razvoj mree;
Promicati razvoj i koritenje modernih dostupnih online usluga (primjerice, evlada, online zdravlje, pametan dom, digitalne vjetine, sigurnost).

Odriv rast promicanje zelenijeg, konkurentnijeg gospodarstva koje uinkovito koristi

resurse
Odriv rast oznaava izgradnju odrivog i konkurentnog gospodarstva koje uinkovito
iskoritava resurse, koritenje europskog vodstva u utrci s ciljem razvoja novih procesa i
tehnologija, ukljuujui i zelene tehnologije, ubrzavanje razvoja pametnih mrea koritenjem
informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koritenje mrea na razini EU te jaanje
konkurentnih prednosti naeg poslovanja, prvenstveno u proizvodnji i u okviru naih malih i
srednjih poduzea, kao i pomoi potroaima da cijene uinkovito iskoritavanje resursa. Takav
e pristup pomoi EU da napreduje u svijetu s malom emisijom ugljikovog dioksida i ogranienih
resursa, istovremeno sprjeavajui unitavanje okolia, gubitak bioloke raznolikosti te
neodrivo iskoritavanje resursa. Takoer e ojaati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu
koheziju.
Europa mora djelovati:
-

Konkurentnost: Europska unija prosperira od trgovine, izvozi u cijeli svijet, a uvozi

komponente i gotove proizvode. Suoeni sa snanim pritiskom na izvozna trita, a u
svrhu proirenja palete komponenti, moramo unaprijediti svoju konkurentnost u odnosu
na nae glavne trgovinske partnere poveanjem produktivnosti. Moramo se pozabaviti
relativnom konkurentnou unutar eurozone te u iroj Europskoj uniji. Europska je unija
bila prva u polju zelenih rjeenja, ali izazov toj prednosti predstavlja nam glavna
konkurencija, Kina i Sjeverna Amerika. Europska unija mora zadrati vodei poloaj na
tritu zelenih tehnologija u svrhu osiguranja uinkovitog iskoritavanja resursa u
cijelom gospodarstvu, istovremeno se rjeavajui uskih grla u kljunim mrenim
infrastrukturama, pojaavajui time nau industrijsku konkurentnost.
17

Borba protiv klimatskih promjena: Ostvarivanje klimatskih ciljeva znai znaajno

smanjenje emisije mnogo bre u sljedeih deset godina nego u proteklih deset godina te
potpuno koritenje potencijala novih tehnologija kao to su mogunosti sakupljanja i
skladitenja ugljika. Poveanje uinkovitosti iskoritavanja resursa znaajno e
pridonijeti ograniavanju emisije, utedi te poticanju ekonomskog rasta. Odnosi se na sve
sektore gospodarstva, ne samo na one s velikom emisijom plinova. Moramo takoer
ojaati otpornost naih gospodarstava na klimatske rizike te osnaiti kapacitete za
sprjeavanje katastrofa i odgovora na njih.
ista i uinkovita energija: Ispunjavanje energetskih ciljeva moglo bi rezultirati
smanjenjem uvoza nafte i plina od 60 milijardi eura do 2020. godine. To ne predstavlja
samo ozbiljnu financijsku utedu, ve je kljuno za nau energetsku sigurnost. Daljnji
napredak u integraciji europskog energetskog trita mogao bi pridonijeti s dodatnih
0,6% do 0,8% BDP-a. Samo ispunjavanje cilja Europske unije od 20% obnovljivih izvora
energije nosi mogunost otvaranja vie od 600 000 radnih mjesta u EU. Dodamo li cilj od
20% u energetskoj uinkovitosti, radi se o znatno vie o milijun radnih mjesta.

Aktivnosti u sklopu ovog prioriteta zahtijevat e provoenje naih obveza smanjenja emisije
plinova na nain koji maksimalizira prednosti i minimalizira trokove, meu ostalim i irenjem
inovativnih tehnolokih rjeenja. tovie, moramo pokuati razdvojiti rast od koritenja energije
te postati gospodarstvo koje na uinkovitiji nain koristi resurse, to ne samo da e Europi
donijeti prednost u odnosu na konkurenciju, ve e smanjiti njezinu ovisnost o vanjskim
izvorima sirovina i roba.
Predvodnika inicijativa: Resursno uinkovita Europa
Cilj je poticati prelazak na ekonomiju s malo ugljika koja uinkovito koristi resurse, a koja je
uinkovita zbog naina na koji koristi resurse. Cilj je razdvojiti na ekonomski rast od
koritenja resursa i energije, smanjiti emisiju CO2, poveati konkurentnost te promicati
veu energetsku sigurnost.
Na razini Europske unije, Komisija e raditi na:
-

Mobilizaciji financijskih instrumenata EU (primjerice ruralnog razvoja, strukturnih

fondova, Okvirnog programa za istraivanje i razvoj, transeuropskih mrea,
Europske investicijske banke) kao dijela dosljedne strategije financiranja koja spaja
javna i privatna financiranja Europske unije i nacionalna financiranja;
Jaanju okvira za koritenje trino utemeljenih instrumenata (primjerice,
trgovanje emisijom plinova, revidiranje energetskih poreza, okvir dravne pomoi,
poticanje ire upotrebe zelene javne nabave);
Predstavljanju prijedloga za modernizaciju i dekarbonizaciju prometnog sektora
pridonosei time poveanju konkurentnosti. To je mogue postii kombinacijom
mjera, primjerice infrastrukturnih mjera kao to je rano irenje mrenih
infrastruktura elektrine mobilnosti, inteligentno upravljanje prometom, bolja
logistika, ciljanje smanjenja emisije CO2 za cestovna vozila, za zrani i pomorski
sektor ukljuujui i pokretanje velike europske inicijative zelenih automobila koja
e pomoi u promicanju novih tehnologija ukljuujui i elektrine i hibridne
automobile kroz spoj istraivanja, postavljanja zajednikih standarda i razvoj
potrebne infrastrukturne podrke;
Na ubrzavanju provedbe stratekih projekata visoke europske dodane vrijednosti
kako bi se rijeilo pitanje uskih grla, prvenstveno prekograninih dijelova i
intermodalnih vorita (gradovi, luke, logistike platforme);
18
Dovretku unutarnjeg energetskog trita te provoenju stratekog energetskog
tehnolokog plana (SET), a promicanje obnovljivih izvora energije na jedinstvenom
tritu takoer bi predstavljalo prioritet;

Predstavljanju inicijative za unaprjeenje europskih mrea, meu ostalim i

Transeuropskih energetskih mrea, i kretanje prema europskoj supermrei,
naprednim mreama (smart grids) te meusobnoj povezanosti, prvenstveno
obnovljivih izvora energije na mreu (uz pomo strukturnih fondova i Europske
investicijske banke). To ukljuuje poticanje infrastrukturnih projekata od velike
strateke vanosti za EU na podruju Baltika, Balkana, Mediterana te euroazijskih
regija;
Usvajanju i provedbi revidiranog Akcijskog plana energetske uinkovitosti te
promicanju znaajnog programa uinkovitog koritena resursa (uz pomo malim i
srednjim poduzetnicima te kuanstvima) koritenjem strukturnih i drugih fondova
kako bi se kroz postojee uspjene modele inovativnih planova ulaganja omoguila
nova financiranja; time bi se trebale potaknuti promjene u potronji i proizvodnji;
Ostvarivanju vizije strukturnih i tehnolokih promjena nunih za prelazak na
ekonomiju s malo ugljika koja uinkovito koristi resurse te je otporna na klimatske
promjene do 2050. godine, to e omoguiti EU da ostvari ciljeve smanjenja emisije
plinova i ouvanja bio-raznolikosti; to ukljuuje spreavanje katastrofa i odgovor na
njih, koritenje kohezijskih i poljoprivrednih politika, politika ruralnog razvitka i
pomorskih politika kao odgovora na klimatske promjene, prvenstveno kroz mjere
prilagodbe utemeljene na uinkovitijem koritenju resursa, to e takoer
pridonijeti globalnom osiguravanju dovoljnih koliina hrane.

Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:

-

Postepeno odbaciti subvencije tetne za okoli, ograniavajui iznimke samo na

osobe sa socijalnim potrebama;
Koristiti trino utemeljene instrumente kao to su fiskalni poticaji i nabava u svrhu
prilagodbe proizvodnih i potroakih metoda;
Razviti pametnu, poboljanu i potpuno povezanu prometnu i energetsku
infrastrukturu te u potpunosti iskoristiti informacijske i komunikacijske
tehnologije;
U okviru Jezgrene mree EU osigurati koordiniranu provedbu infrastrukturnih
projekata koji znaajno pridonose uinkovitosti cjelokupnog prometnog sustava
Europske unije;
Usmjeriti interes na urbanu dimenziju prijevoza gdje dolazi do najveeg dijela
zaguenja i emisije plinova;
Primijeniti regulativu, standarde u gradnji te trino utemeljene instrumente kao to
su porezi, subvencije i nabava kako bi smanjile potronju energije i resursa, te
koristiti strukturalne fondove kako bi ulagale u energetsku uinkovitost javnih
zgrada i uinkovitije recikliranje;
Poticati instrumente tednje energije koji mogu podii razinu uinkovitosti u
sektorima koji intenzivno koriste energiju, kao to su oni utemeljeni na koritenju
informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

19

Predvodnika inicijativa: Industrijska politika za globalizacijsko doba

Ekonomska kriza pogodila je industriju, a posebno male i srednje poduzetnike te se svi
sektori suoavaju s izazovima globalizacije prilagoavajui svoje proizvodne procese i
proizvode ekonomiji s malo ugljika. Uinak ovih izazova razlikuje se od sektora do sektora.
Neki e se sektori morati ponovno podii iz pepela, dok za druge oni predstavljaju nove
poslovne mogunosti. Komisija e usko suraivati s dionicima iz raznih sektora (tvrtkama,
trgovakim savezima, akademskom zajednicom, nevladinim udrugama, udruenjima
potroaa) i stvoriti okvir za modernu industrijsku politiku, kako bi poduprla
poduzetnitvo, usmjerila i pomogla industriji da bude spremna za suoavanje s ovim
izazovima, promicala konkurentnost meu europskim primarnim, proizvodnim i uslunim
djelatnostima i pomogla im da ugrabe prilike koje prua globalizacija i zelena ekonomija.
Okvir e obuhvaati sve elemente vrijednosnog lanca koji postaje sve internacionalniji, od
pristupa sirovinama pa do usluga nakon prodaje:
Na razini Europske unije, Komisija e raditi na:
-

Stvaranju industrijske politike koja nudi najbolje okruenje za odravanje i razvoj

snane, konkurentne i raznolike industrijske baze u Europi te potie prijelaz
proizvodnih sektora na uinkovitije koritenje energije i resursa;
Razvoju horizontalnog pristupa industrijskoj politici koritenjem razliitih
instrumenata politike (primjerice, pametne regulative, modernizirane javne
nabave, pravila trinog natjecanja i postavljanje standarda);
Unaprjeenju poslovnog okruenja, prvenstveno za male i srednje poduzetnike,
meu ostalim i smanjenjem trokova transakcija za poslovanje u Europi,
promicanjem klastera te snaenjem dostupnog pristupa financijama;
Promicanju restrukturiranja sektora u potekoama u smjeru aktivnosti okrenutih
prema budunosti, meu ostalim i brzim transferom vjetina u sektore i trita koja
se brzo razvijaju i reimom dravnih potpora EU i/ili Europskog fonda za prilagodbu
globalizaciji;
Promicanju tehnologija i proizvodnih metoda koje smanjuju iskoritavanje resursa
te poveanju ulaganja u postojee prirodne resurse Europske unije;
Poticanju internacionalzacije malih srednjih poduzetnika;
Osiguranju da prometne i logistike mree omoguuju industriji irom Unije
uinkovit pristup jedinstvenom europskom tritu i meunarodnim tritima;
Razvoju uinkovite svemirske politike u svrhu osiguranja instrumenata za
suoavanje s nekim od glavnih globalnih izazova, a prvenstveno na dovretku
projekta Galileo i programa Globalno motrenje okolia i sigurnost (GMES);
Poveanju konkurentnost europskog turistikog sektora;
Revidiranju propisa u svrhu potpore prijelazu uslunog i proizvodnog sektora na
veu uinkovitost u koritenju resursa, ukljuujui i uinkovitije recikliranje;
unaprjeenju naina na koji postavljanje europskih standarda pridonosi europskim i
meunarodnim standardima za dugoronu konkurentnost europske industrije. To
ukljuuje promicanje komercijalizacije i prihvaanje kljunih omoguavajuih
tehnologija;
Obnavljanju strategije EU za promicanje korporativne drutvene odgovornosti kao
20
osnove za osiguravanje dugoronog zapoljavanja
i povjerenja potroaa.

Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:

-

Unaprijediti poslovno okruenje, prvenstveno za inovativna mala i srednja

poduzea, meu ostalim i kroz nabavu u javnog sektoru u svrhu podupiranja
inovativnih inicijativa;
Unaprijediti uvjete za provoenje intelektualnog vlasnitva;
Smanjiti administrativni teret na kompanije te unaprijediti kvalitetu poslovne
legislative;
Usko suraivati s dionicima iz raznih sektora (tvrtkama, trgovakim savezima,
akademskom zajednicom, nevladinim udrugama, udruenjima potroaa) kako bi
otkrile uska grla i razvile zajedniku analizu kako odrati snanu industrijsku bazu i
bazu znanja te staviti EU u poloaj predvodnika globalnog odrivog razvoja.

Ukljuiv rast ekonomija visoke stope zaposlenosti koja donosi ekonomsku, socijalnu i
teritorijalnu koheziju
Ukljuiv rast oznaava osnaivanje ljudi visokom stopom zaposlenosti, ulaganje u vjetine, borbu
protiv siromatva i modernizaciju trita rada te sustava osposobljavanja i drutvene zatite u
svrhu pruanja pomoi osobama u predvianju promjena i upravljanja njima te izgradnji
povezanog drutva. Nuno je da se blagodati ekonomskog razvoja proire u sve dijelove Unije,
ukljuujui i njezine najrubnije regije, jaajui na taj nain teritorijalnu koheziju. Cilj je osigurati
pristup i mogunosti za sve tijekom cijeloga ivota. Europa mora u cijelosti iskoristiti svoj radni
potencijal kako bi se suoila s izazovima sve starije populacije i rasta globalne konkurencije. Bit
e potrebne politike za promicanje jednakosti spolova kako bi se povealo sudjelovanje radne
snage, pridonosei na taj nain rastu i socijalnoj povezanosti.
Europa mora djelovati:
-

Zaposlenost: Zbog demografskih promjena naa e se radna snaga smanjiti. Tek dvije
treine radno sposobnog stanovnitva trenutno su zaposlene, u odnosu na 70% u SAD-u i
Japanu. Stope zaposlenosti ena i starijih radnika posebno su niske. Kriza je snano
pogodila mlade meu kojima je stopa nezaposlenosti preko 21%. Postoji veliki rizik da
ljudi koji nisu u doticaju ili su tek slabo vezani uz svijet rada izgube doticaj s tritem
rada.
Vjetine: Gotovo 80 milijuna ljudi posjeduju slabe ili tek osnovne vjetine, a od
cjeloivotnog uenja najvie koristi imaju oni boljeg obrazovanja. Do 2020. godine
dodatnih 16 milijuna radnih mjesta zahtijevat e visoku strunu spremu, dok e se
potranja za niskom razinom vjetina smanjiti za 12 milijuna radnih mjesta. Postizanje
dueg radnog vijeka takoer e zahtijevati mogunost stjecanja i razvoja novih vjetina
tijekom cijeloga ivota.
Borba protiv siromatva: Prije krize, 80 milijuna ljudi bilo je u riziku od siromatva. Od
toga je 19 milijuna djece. 8% zaposlenih ne zarauje dovoljno da prijee granicu
siromatva. Posebno su izloeni nezaposleni.

Aktivnosti u okviru ovog prioriteta zahtijevat e modernizaciju, jaanje nae politike

obrazovanja i osposobljavanja za zapoljavanje i sustava socijalne zatite poveanjem radne
21

snage i smanjenjem strukturne nezaposlenosti, te podizanje korporativne drutvene

odgovornosti u poslovnoj zajednici. U tom e smislu biti vaan pristup ustanovama za
zbrinjavanje djece te brizi za ostale osobe ovisne o tuoj pomoi. Kljuno e biti uvoenje naela
fleksisigurnosti te omoguavanje ljudima da steknu nove vjetine kako bi se mogli prilagoditi
novim uvjetima i potencijalnoj promjeni karijere. Bit e potreban ogroman trud u borbi protiv
siromatva i socijalne iskljuenosti te smanjenju razlika u zdravstvu kako bismo svima mogli
jamiti da e imati koristi od rasta. Jednako vano bit e nae suoavanje s izazovima promicanja
zdravog i aktivnog starijeg stanovnitva kako bismo omoguili drutvenu povezanost i veu
produktivnost.
Predvodnika inicijativa: Program za nove vjetine i radna mjesta
Cilj je stvoriti uvjete za modernizaciju trita rada s ciljem podizanja razine zaposlenosti te
osiguravanja odrivosti naih drutvenih modela. To znai stjecanjem novih vjetina
omoguiti naoj sadanjoj i buduoj radnoj snazi da se prilagodi novim uvjetima i moguoj
promjeni karijere, smanji nezaposlenost i povea radnu produktivnost.
Na razini Europske unije, Komisija e raditi na:
-

Definiranju i provoenju druge faze programa fleksisigurnosti, zajedno s europskim

socijalnim partnerima, pronalaenju naina boljeg upravljanja ekonomskim
tranzicijama te borbi protiv nezaposlenosti i rastu stopa aktivnosti;
Prilagodbi zakonodavnog okvira, u skladu s naelima pametnih propisa, novim
obrascima rada (primjerice, radno vrijeme, radnici na radu u inozemstvu) i novim
rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu;
Olakavanju i promicanju mobilnosti radne snage unutar EU te boljem povezivanju
ponude s potranjom radne snage uz odgovarajuu financijsku podrku strukturnih
fondova, prvenstveno Europskog socijalnog fonda (ESF), te na promicanju
sveobuhvatne politike migracije radne snage s pogledom u budunost, a koja bi na
fleksibilan nain odgovarala prioritetima i potrebama trita rada;
Jaanju kapaciteta socijalnih partnera te potpunom koritenju potencijala za
rjeavanje problema socijalnim dijalogom na svim razinama (EU, nacionalnoj
/regionalnoj, sektoralnoj, unutar tvrtke) te na promicanju snanije suradnje izmeu
institucija trita rada, ukljuujui i javne slube za zapoljavanje u dravama
lanicama;
Davanju snanog poticaja stratekom okviru za suradnju u obrazovanju i
osposobljavanju, a koji ukljuuje sve dionike. Rezultat bi trebala biti primjena naela
cjeloivotnog uenja (u suradnji s dravama lanicama, socijalnim partnerima,
strunjacima), meu ostalim i fleksibilnim nainima uenja izmeu razliitih
obrazovnih sektora i sektora osposobljavanja i njihovih razina te poveanjem
privlanosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Potrebno je konzultirati
socijalne partnere kako bi mogli razviti vlastitu inicijativu na ovom polju;
Osiguravanju da se kompetencije koje su potrebne za sudjelovanje u daljnjem uenju
te na tritu rada stjeu i prepoznaju kroz cijelo ope, strukovno, visoko i obrazovanje
odraslih te na razvijanju zajednikog jezika i operativnog alata za
obrazovanje/osposobljavanje i posao: Europski okvir za vjetine, kompetencije i
zanimanja (ESCO).

22

Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:

-

Utrti svoje nacionalne putove fleksisigurnosti kako je dogovoreno u Europskom

vijeu kako bi smanjile segmentaciju trita rada i olakale prijelaze te usklaivanje
poslovnog i obiteljskog ivota;
Revidirati i redovito nadzirati porezni sustav i sustav pomoi kako bi se posao
isplatio, s posebnim naglaskom na slabo obrazovane osobe, istovremeno ukidajui
mjere koje obeshrabruju samozapoljavanje;
Promicati nove oblike ravnotee izmeu posla i privatnog ivota, politiku aktivnog
starenja i poveati jednakost spolova;
Promicati i nadzirati uinkovito provoenje rezultata socijalnog dijaloga;
Dati snaan poticaj provoenju Europskog kvalifikacijskog okvira stvaranjem
nacionalnih kvalifikacijskih okvira;
osigurati da se kompetencije koje su nune za sudjelovanje u nastavku uenja i na
tritu rada stjeu i prepoznaju kroz cjelokupni presjek opeg, strukovnog, visokog
obrazovanja i obrazovanja odraslih, ukljuujui i neformalno i informalno uenje;
Razvijati partnerstva izmeu svijeta obrazovanja/osposobljavanja i posla, ponajprije
ukljuivanjem socijalnih partnera u planiranje edukacije i pripremu osposobljavanja.

Predvodnika inicijativa: Europska platforma protiv siromatva

Cilj je osigurati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju uzimajui Europsku godinu
borbe protiv siromatva i socijalne iskljuenosti kao osnovu, s ciljem podizanja svijesti i
prepoznavanja osnovnih ljudskih prava osoba koje su pogoene siromatvom i socijalnom
iskljuenou, omoguavajui im da ive dostojanstveno i aktivno sudjeluju u drutvu.
Na razini Europske unije, Komisija e raditi na:
-

Promjeni otvorene metode koordiniranja socijalne iskljuenosti i socijalne zatite u

platformu za suradnju, istorazinsku procjenu (peer review) i razmjenu najboljih
praksi te u instrument poticanja privatnih i javnih igraa da smanje socijalnu
iskljuenost i poduzmu konkretne akcije, meu ostalim i ciljanom potporom iz
strukturnih fondova, odnosno iz ESF-a;
Osmiljavanju i provedbi programa promicanja socijalnih inovacija za najranjivije,
prvenstveno stvaranjem inovativnih mogunosti edukacije, osposobljavanja i
zapoljavanja za zapostavljene zajednice, borbi protiv diskriminacije (primjerice,
osobe s invaliditetom) te na razvoju planova za integraciju migranata koja bi im
omoguila da u potpunosti iskoriste svoj potencijal;
Procjeni adekvatnosti i odrivosti socijalne zatite i mirovinskog sustava kako bi
pronala naine boljeg pristupa sustavima zdravstvene zatite.

Na nacionalnoj razini drave e lanice morati:

-

Promicati zajedniku kolektivnu i individualnu odgovornost u borbi protiv

siromatva i socijalne iskljuenosti;
definirati i provesti mjere usmjerene na specifine okolnosti grupa u posebnom
riziku (kao to su jednoroditeljske obitelji, starije ene, manjine, Romi, osobe s
invaliditetom i beskunici);
23
u potpunosti razviti sustave socijalne
sigurnosti i mirovinske sustave kako bi
osigurale odgovarajuu dohodovnu potporu i pristup zdravstvenoj zatiti.

3. POVEZNICE KOJE NEDOSTAJU I USKA GRLA

Kako bi se ispunili ciljevi strategije potrebno je mobilizirati sve politike, instrumente i pravne
akte te financijske instrumente Europske unije. Komisija namjerava ojaati kljune politike i
instrumente kao to je jedinstveno trite, budet te vanjski ekonomski program Europske unije
kako bi se fokusirala na realizaciju ciljeva strategije Europa 2020. Operativni prijedlozi koji
osiguravaju svoj puni doprinos strategiji sastavni su dio strategije Europa 2020.
3.1.

Jedinstveno trite za 21. stoljee

Snanije, dublje, proireno jedinstveno trite kljuno je za rast i stvaranje radnih mjesta.
Meutim, trenutni trendovi pokazuju znakove integracijskog zamora i razoaranja jedinstvenim
tritem. Kriza je pridonijela iskuenjima ekonomskog nacionalizma. Budnost Komisije i osjeaj
odgovornosti koji dijele drave lanice sprijeili su pomak u smjeru razilaenja. Meutim, za
novo pokretanje jedinstvenog trita potreban je novi impuls pravi politiki angaman brzim
usvajanjem nie spomenutih inicijativa. Takav politiki angaman zahtijevat e niz mjera kojima
bi se popunile praznine na jedinstvenom tritu.
Tvrtke i graani svakoga se dana suoavaju s uskim grlima u prekograninim aktivnostima. Uska
grla opstaju unato postojanju jedinstvenog trita. Uviaju kako mree nisu dovoljno
meusobno povezane te da provoenje pravila jedinstvenog trita ostaje neravnomjerno. Vrlo
esto su tvrtke i graani suoeni s 27 razliitih pravnih sustava za jednu jedinu transakciju. Dok
se nae tvrtke jo uvijek suoavaju sa svakodnevnom stvarnou fragmentacije i razliitih
pravila, njihova konkurencija iz Kine, SAD-a i Japana koristi punu snagu ogromnih domaih
trita.
Jedinstveno trite osmiljeno je prije pojave interneta, prije nego su informacijske i
komunikacijske tehnologije postale jedan od glavnih pokretaa rasta i prije nego to su usluge
postale dominantan dio europskog gospodarstva. Pojava novih usluga (primjerice sadraj i
mediji, zdravlje, pametno mjerenje energije) pokazuje ogroman potencijal, ali Europa e uspjeti
iskoristiti taj potencijal samo ako uspije nadvladati fragmentaciju koja trenutno blokira protok
on-line sadraja i pristup potroaima i tvrtkama.
Pokretanje jedinstvenog trita kako bi ono bilo u slubi realizacije ciljeva strategije Europa
2020. zahtijeva funkcionalna i dobro povezana trita na kojima konkurencija i pristup
potroaima stimuliraju rast i inovacije. Otvoreno jedinstveno trite mora biti oblikovano u
skladu s Direktivom o uslugama, istovremeno osiguravajui kvalitetu usluga koje se nude
potroaima. Potpuna provedba Direktive o uslugama mogla bi dovesti do porasta trgovine
komercijalnim uslugama za 45%, te inozemnog izravnog ulaganja za 25%, to dovodi do porasta
BDP-a od 0,5% i 1,5% .
Potrebno je olakati pristup malim i srednjim poduzetnicima jedinstvenom tritu.
Poduzetnitvo treba razvijati konkretnim inicijativama, ukljuujui pojednostavljivanje zakona o
trgovakim drutvima (steajni postupak, statuti privatnih tvrtki itd.) te inicijativama koje
poduzetnicima omoguuju da ponovno stanu na noge nakon to im posao propadne. Graanima

24

treba omoguiti da potpuno sudjeluju u jedinstvenom tritu. To zahtijeva jaanje njihovih

mogunosti i povjerenja u kupovinu roba i usluga preko granice, prvenstveno putem interneta.
Uvoenjem trinog natjecanja Komisija e osigurati da jedinstveno trite ostane otvoreno
trite, uz ouvanje jednakih mogunosti za tvrtke te borbu protiv nacionalnog protekcionizma.
Meutim, trino e natjecanje uiniti i vie za realizaciju ciljeva strategije Europa 2020. Trino
natjecanje jami da trita stvaraju povoljno okruenje za inovacije, primjerice sprjeavanjem
zloporabe patenata i prava vlasnitva. Sprjeavanje zlouporabe trita i protukonkurentskih
ugovora osigurava poticanje inovacija. Politika dravne pomoi takoer na aktivan i pozitivan
nain moe pridonijeti ciljevima strategije Europa 2020. poticanjem i podravanjem inicijativa
za inovativnije, uinkovitije i zelenije tehnologije, istovremeno olakavajui pristup javnoj
pomoi za ulaganja, rizini kapital i financiranje za istraivanje i razvoj.
Komisija e predloiti aktivnosti za borbu protiv uskih grla na jedinstvenom tritu:
-

jaanjem struktura za pravovremenu i urednu provedbu mjera za jedinstveno trite,

koje ukljuuju regulaciju mree, Direktivu o uslugama te paket zakona o financijskim
tritima i paket nadzora, njihovom uinkovitom provedbom te brzim rjeavanjem
problema koji se pojave;
ustrajanjem na programu pametnih propisa, ukljuujui i razmatranje ireg koritenja
propisa umjesto direktiva, pokretanjem ex-post evaluacije postojeih zakona, nastavkom
nadzora trita, smanjenjem administrativnih optereenja, rjeavanjem poreznih
prepreka, unaprjeenjem poslovnog okruenja, prvenstveno za male i srednje
poduzetnike te poticanjem poduzetnitva;
prilagodbom nacionalnog zakonodavstva i zakonodavstva Europske unije digitalnom
dobu u svrhu promicanja kruenja sadraja uz visoki stupanj povjerenja za potroae i
tvrtke. To zahtijeva auriranje pravila o obvezama, jamstvima, isporuci i rjeavanju
sporova;
olakavanjem i pojeftinjenjem sklapanja ugovora s partnerima u drugim dravama EU za
tvrtke i potroae, prvenstveno nuenjem usklaenih rjeenja za potroake ugovore,
europskih modela ugovornih odredbi i kretanjem prema izbornom europskom
ugovornom pravu;
olakavanjem i pojeftinjenjem ispunjavanja ugovornih obveza za tvrtke i potroae te
prihvaanja sudskih odluka i dokumenata u drugim dravama EU.

3.2.

Ulaganje u rast: kohezijska politika, mobiliziranje budeta EU i privatnog

financiranja

Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija ostaju u srcu strategije Europa 2020. kako bi
osigurala aktiviranje i usmjerenost svih energija i kapaciteta na ispunjavanje prioriteta
strategije. Kohezijska politika i njeni strukturni fondovi, iako znaajni sami po sebi, kljuni su
mehanizmi za postizanje prioriteta pametnog, odrivog i ukljuivog rasta u dravama lanicama
i regijama.
Financijska kriza znatno je utjecala na mogunosti europskih tvrtki i vlada da financiraju
projekte ulaganja i inovativne projekte. Za postizanje ciljeva strategije Europa 2020. kljuno je
regulatorno okruenje koje financijska trita ini uinkovitima i sigurnima. Europa takoer
25

mora dati sve od sebe kako bi iskoristila svoja financijska sredstva, istraivala nove putove
spajanjem privatnog i javnog financiranja te stvaranjem inovativnih instrumenata za
financiranje potrebnih ulaganja, ukljuujui i javno-privatnog partnerstva (JPP). Europska
investicijska banka i Europski investicijski fond mogu pridonijeti stvaranju pozitivnog kruga
tamo gdje je mogue profitabilno financirati inovacije i poduzetnitvo od samih poetaka
ulaganja pa do izlaska na burzovna trita, u suradnji s mnogim javnim inicijativama i planovima
koji se ve provode na nacionalnoj razini.
Viegodinji financijski okvir Europske unije mora odraavati dugorone prioritete rasta.
Komisija e prioritete, kada se dogovore, ukljuiti u svoje prijedloge za sljedei viegodinji
financijski okvir koji je planiran za sljedeu godinu. Potrebno je raspraviti ne samo razine
financiranja, ve i kako razliiti instrumenti financiranja kao to su strukturni fondovi, fondovi
za razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, okvirni programi za istraivanje te okvirni program za
istraivanja i inovacije moraju biti osmiljeni kako bi se realizirali ciljevi strategije Europa 2020.,
u svrhu to boljeg uinka, osiguranja uinkovitosti i europske dodane vrijednosti. Bit e nuno
pronai naine poveanja uinka budeta Europske unije iako malen, uz paljivo definiranje
ciljeva on moe imati vaan katalitiki uinak.
Komisija e predloiti aktivnosti za razvoj inovativnih rjeenja financiranja za podravanje
ciljeva strategije Europa 2020.:
-

temeljitim istraivanjem mogunosti kojima bi se unaprijedila isplativost i uinkovitost

postojeeg budeta EU boljim odreivanjem prioriteta i usklaivanjem trokova EU s
ciljevima strategije Europa 2020. kako bi se rijeila trenutna fragmentacija instrumenata
financiranja EU (primjerice, istraivanje i razvoj te inovacije, kljuna infrastrukturna
ulaganja u prekogranine energetske i prometne mree te tehnologija s malo ugljika).
Treba u potpunosti iskoristiti priliku za revidiranjem financijskih propisa za razvoj
potencijalnih inovativnih financijskih instrumenata, istovremeno osiguravajui mudro
upravljanje financijama;
osmiljavanjem novih financijskih instrumenata, prvenstveno u suradnji s Europskom
investicijskom bankom i Europskim investicijskim fondom te privatnim sektorom, kao
odgovor na do sada neispunjene potrebe tvrtki. U sklopu budueg plana za istraivanje i
razvoj, Komisija e s Europskom investicijskom bankom i Europskim investicijskim
fondom koordinirati inicijativu za pronalaenje dodatnog kapitala za financiranje
inovativnih tvrtki u razvoju;
realizacijom uinkovitog europskog trita poduzetnikog kapitala, olakavajui time
znatno izravan pristup tvrtki tritima kapitala, te istraivanjem poticaja za fondove iz
privatnog sektora koji omoguuju financiranje novoosnovanih tvrtki te za inovativna
mala i srednja poduzea.

3.3.

Implementacija instrumenata nae vanjske politike

Globalni rast otvorit e nove mogunosti za europske izvoznike te konkurentni pristup kljunim
uvozima. Moramo iskoristiti sve instrumente vanjske ekonomske politike kako bismo potakli
europski rast svojim sudjelovanjem u otvorenim i potenim tritima irom svijeta. To se odnosi
na vanjske aspekte naih unutarnjih politika (primjerice energetike, transporta, poljoprivrede,
istraivanja i razvoja), ali prvenstveno na koordinaciju trgovinske i meunarodne
makroekonomske politike. Otvorena Europa koja posluje u meunarodnom okviru utemeljenom
26

na pravilima najbolji je put za koritenje prednosti globalizacije koje e potaknuti rast i

zapoljavanje. Istovremeno se Europska unija mora odlunije nametnuti na svjetskoj sceni te
igrati vodeu ulogu u oblikovanju budueg globalnog ekonomskog poretka u G20 i slijediti
europske interese koritenjem svih instrumenata koji su nam na raspolaganju.
Dio rasta koji Europa mora proizvesti u sljedeem desetljeu morat e doi od gospodarstava u
nastajanju, kad njihov srednji sloj razvija i uvozi robe i usluge u kojima Europska unija ima
komparativnu prednost. Kao najvei trgovinski blok u svijetu, Europska unija prosperira ostajui
otvorena prema svijetu te obraajui panju na sve ono to razvijena ili gospodarstva u
nastajanju rade kako bi predvidjela budue trendove te im se prilagodila.
Djelovanje unutar Svjetske trgovinske organizacije te bilateralno djelovanje s ciljem jamenja
boljeg pristupa tritu za tvrtke EU, ukljuujui i mala i srednja poduzea, te jednakih pravila
igre u odnosu na nau inozemnu konkurenciju mora biti na glavni cilj. tovie, moramo
usmjeriti i oblikovati nae regulatorne dijaloge, prvenstveno u novim poljima kao to su klima i
zeleni rast, a gdje je to mogue proiriti globalni doseg promicanjem jednakosti, meusobnog
priznanja i konvergencije na kljuna regulatorna pitanja te usvajanje pravila i mjerila.
Strategija Europa 2020. nije vana samo unutar Europske unije, ve nudi znatan potencijal
dravama kandidatima i susjednim podrujima kao uporite za vlastite reforme. irenje prostora
na kojima se primjenjuju pravila EU otvorit e nove mogunosti kako za EU, tako i za njene
susjede.
Osim toga, jedan od kljunih ciljeva u nekoliko nadolazeih godina bit e izgradnja stratekih
odnosa s gospodarstvima u nastajanju u svrhu rjeavanja pitanja od zajednikog interesa,
promicanja regulatorne i druge suradnje te rjeavanja bilateralnih pitanja. Strukture koje
podravaju ove odnose morat e biti fleksibilne te imati politiko, a ne tehniko uporite.
U 2010. godini Komisija e sastaviti trgovinsku strategiju za Europu 2020. koja e ukljuivati:
-

naglasak na zakljuivanje multilateralnih i bilateralnih trgovinskih pregovora koji su u

tijeku, prvenstveno onih s najveim gospodarskim potencijalom, te na boljem
ispunjavanju postojeih ugovora, s naglaskom na necarinske prepreke u trgovini;
inicijative za otvaranje trgovine za sektore budunosti, kao to su zeleni proizvodi i
tehnologije, proizvodi i usluge visoke tehnologije, te meunarodnu standardizaciju u
odreenim podrujima u razvoju;
prijedloge stratekih dijaloga s kljunim partnerima na visokoj razini, u svrhu razgovora
o stratekim pitanjima od pristupa tritu, regulatornog okvira, globalnih neravnotea,
energetskih i klimatskih promjena, pristupa sirovinama pa do globalnog siromatva,
obrazovanja i razvoja. Radit e i na snaenju Transatlantskog ekonomskog vijea s SADom, Ekonomskog dijaloga na visokoj razini s Kinom te produbljivanju odnosa s Japanom i
Rusijom;
s poetkom u 2011. godini, a zatim svake godine prije Proljetnog sastanka Europskog
vijea, izvjetaj o preprekama za trgovinu i ulaganja koji bi utvrivao naine
unaprjeenja pristupa tritu i regulatornog okruenja za tvrtke Europske unije.

Europska je unija globalni igra i svoje meunarodne odgovornosti shvaa ozbiljno. Unija razvija
prava partnerstva sa zemljama u razvoju kako bi iskorijenila siromatvo, promicala rast te
ostvarila Milenijske ciljeve razvoja. Posebno blizak odnos imamo s Afrikom te emo u
27

budunosti morati nastaviti ulagati u razvoj tog snanog partnerstva. To e se odigrati u okviru
irih trenutnih nastojanja za poveanjem pomoi za razvoj, unaprjeenjem uinkovitosti naih
programa pomoi te prvenstveno uinkovitom podjelom rada s dravama lanicama i boljim
odraavanjem razvojnih ciljeva u drugim politikama Europske unije.

4. IZLAZAK IZ KRIZE: PRVI KORAK PREMA 2020.

Odluno i obilno su iskoriteni svi instrumenti za djelovanje protiv krize. Fiskalna je politika,
tamo gdje je to bilo mogue, imala ekspanzivnu i anticikliku ulogu; kamate su sniene na
povijesni minimum, a financijskom je sektoru osigurana likvidnost na dotad neviene naine.
Vlade su pruile snanu podrku bankama, garancijama, rekapitalizacijom ili ienjem bilance
sredstava umanjene vrijednosti; ostalim sektorima gospodarstva pomo je pruena iz
privremenog, i izvanrednog, okvira dravne pomoi. Sve su ove aktivnosti bile, i jo uvijek jesu,
opravdane, ali ne mogu ostati zauvijek. Ne moemo zauvijek odravati visoke javne dugove.
Ispunjenje ciljeva strategije Europa 2020. mora biti utemeljeno na vjerodostojnoj izlaznoj
strategiji u smislu proraunske i monetarne politike s jedne strane te izravne podrke koju vlade
daju gospodarskim sektorima, prvenstveno financijskom sektoru, s druge strane. Vrlo je vaan
redoslijed ovih nekoliko izlaza. Pojaana suradnja gospodarskih politika, naroito u euro zoni,
trebala bi osigurati uspjean globalni izlazak.
4.1.

Definiranje vjerodostojne izlazne strategije

S obzirom na nesigurnosti gospodarskih izgleda te krhkost financijskog sektora, mjere potpore

trebalo bi povui tek kada se ekonomski oporavak bude mogao smatrati samoodrivim te kada
se ponovno uspostavi financijska stabilnost4. Povlaenje privremenih kriznih mjera mora biti
koordinirano te je potrebno voditi rauna o moguem negativnom uinku prelijevanja irom
Europske unije i interakciji razliitih instrumenata politike. Potrebno je ponovno uvesti
disciplinu dravne pomoi koja poinje sa zavretkom okvira privremene dravne pomoi.
Takav koordinirani pristup mora se oslanjati na sljedea naela:
-

povlaenje fiskalnih poticaja mora poeti im se oporavak ustabili. Meutim, taj e se

trenutak razlikovati od drave do drave, pa je stoga potreban visok stupanj koordinacije
na europskoj razini;
kratkorone potpore za nezaposlene treba poeti postepeno ukidati tek kada se sa
sigurnou moe ustvrditi prekretnica u rastu BDP-a pa e i zaposlenost, uz svoj
uobiajeni vremenski zaostatak, poeti rasti;
planove sektorske potpore treba postepeno ukidati im ranije, obzirom da predstavljaju
veliki teret za proraun, da su uglavnom ispunile svoje ciljeve te zbog njihovog mogueg
uinka izobliavanja jedinstvenog trita;
potpore za pristup izvorima financiranja treba nastaviti sve dok se ne pojave jasni
znakovi da su se uvjeti financiranja tvrtki uglavnom vratili u svoje normalno stanje;
povlaenje potpora financijskom sektoru, poevi od jamstva vlada, ovisit e o stanju
gospodarstva openito te naroito o stabilnosti financijskog sektora.

Zakljuci Europskog vijea od 10./11. prosinca 2009.

28

4.2.

Reforma financijskog sustava

Kljuni kratkoroni prioritet bit e ponovna uspostava vrstog, stabilnog i zdravog financijskog
sektora koji moe financirati realnu ekonomiju. Zahtijevat e potpuno i pravovremeno
ispunjavanje obveza G20. Posebno e biti vana realizacija pet ciljeva:
-

provedba ugovorenih reformi nadzora financijskog sektora;

popunjavanja regulatornih praznina, promicanje transparentnosti, stabilnosti i
odgovornosti, prvenstveno u odnosu na derivate i trinu infrastrukturu;
zavretak jaanja naih bonitetnih i raunovodstvenih pravila te pravila zatite potroaa
u obliku jedinstvenog europskog pravilnika koji na odgovarajui nain pokriva sve
financijske sektore i trita;
jaanje upravljanja financijskim institucijama u svrhu rjeavanja slabosti utvrenih
tijekom financijske krize u polju utvrivanja rizika i upravljanja rizikom;
pokretanje ambiciozne politike koja e nam omoguiti da u budunosti bolje sprijeimo
te, u sluaju potrebe, upravljamo financijskim krizama te koja e uzimajui u obzir
specifinu odgovornost financijskog sektora u trenutnoj krizi razmotriti odgovarajue
doprinose iz financijskog sektora.

4.3.

Pametna konsolidacija prorauna za dugoroni rast

Zdrave javne financije kljune su za ponovnu uspostavu uvjeta za odrivi rast i radna mjesta, pa
nam je potrebna sveobuhvatna izlazna strategija. Ona ukljuuje postepeno povlaenje
kratkoronih kriznih potpora i uvoenje srednjeronih do dugoronih reformi koje promiu
odrivost javnih financija i potiu potencijalni rast.
Pakt o stabilizaciji i rastu prua odgovarajui okvir za provedbu fiskalnih izlaznih strategija.
Drave lanice uvode takve strategije u svoje programe stabilnosti i konvergencije. Za veinu bi
zemalja fiskalna konsolidacija trebala zapoeti 2011. godine. U pravilu bi proces smanjenja
deficita na razinu niu od 3% BDP-a trebao biti zavren do 2013. godine. Meutim, u nekim e
zemljama faza konsolidacije moda morati zapoeti prije 2011. godine, to znai da e se
povlaenje privremenih kriznih potpora i fiskalna konsolidacija u tim sluajevima morati
odvijati istovremeno.
U svrhu potpore potencijalu ekonomskog rasta Europske unije i odrivosti naih drutvenih
modela, konsolidacija javnih financija u kontekstu Pakta o stabilizaciji i rastu ukljuuje
postavljanje prioriteta i donoenje tekih odluka: u tom zadatku i u borbi s uinkom prelijevanja
dravama lanicama moe pomoi koordinacija unutar EU. Osim toga, vanu ulogu igra sastav i
kvaliteta dravnih izdataka: programi za konsolidaciju prorauna trebali bi za prioritete
postaviti stavke koje poveavaju rast, kao to su obrazovanje i vjetine, istraivanje i razvoj te
inovacije, ulaganje u mree, primjerice brzi internet, energetska i prometna povezanost
odnosno kljuna tematska podruja strategije Europa 2020.
Vana je i prihodovna strana prorauna te posebnu panju treba posvetiti kvaliteti sustava
prihoda/poreznog sustava. Tamo gdje je potreban rast poreza, isti bi morao biti povezan sa
stvaranjem poreznog sustava koji je naklonjen rastu. Primjerice, porast poreza na rad, kao to
se u prolosti dogaalo nautrb radnih mjesta, trebalo bi izbjegavati. Drave lanice trebale bi
29

umjesto toga porezni teret prebaciti na energetske poreze i poreze za zatitu okolia u okviru
zelenjenja sustava oporezivanja.
Fiskalna konsolidacija i dugorona financijska odrivost morat e biti usko vezane uz vane
strukturne reforme, ponajprije mirovinskog i zdravstvenog sustava, sustava socijalne zatite te
obrazovnog sustava. Javna uprava trebala bi iskoristiti situaciju za poveanje svoje uinkovitosti
i kvalitete usluga. Politika javnih nabava mora osigurati najuinkovitije koritenje javnih
fondova, a trita nabave moraju ostati otvorena irom Europske unije.
4.4.

Koordinaciju unutar ekonomske i monetarne unije

Zajednika je valuta bila vrijedna zatita od teajnih turbulencija za one drave lanice koje za
valutu imaju euro. Meutim, kriza je otkrila razmjere meuovisnosti gospodarstava unutar euro
zone, prvenstveno u fiskalnoj domeni, inei uinke prelijevanja vjerojatnijima. Razliiti uzorci
rasta u nekim sluajevima dovode do nakupljanja neodrivih dugova vlada, to pak optereuje
jedinstvenu valutu. Kriza je stoga pojaala neke od izazova s kojima se suoava eurozona,
primjerice odrivost javnih financija i potencijala rasta, ali i destabilizirajuu ulogu neravnotee i
razlika u konkurentnosti.
Prevladavanje tih izazova u eurozoni od iznimne je vanosti te je neodlono kako bi se osigurala
stabilnost te odriv rast koji stvara mogunosti zapoljavanja. Izlaenje na kraj s ovim izazovima
zahtijeva snaniju i uu koordinaciju politika, ukljuujui:
-

Okvir za dublji i iri nadzor za drave u eurozoni: osim jaanja fiskalne discipline, kljuan
dio ekonomskog nadzora trebala bi initi makroekonomska neravnotea i razvoj
konkurentnosti, prvenstveno s ciljem olakavanja politike prilagodbe.
Okvir za borbu protiv izravnih prijetnji fiskalnoj stabilnosti eurozone u cjelini.
Odgovarajue vanjsko predstavljanje eurozone u svrhu snane borbe s globalnim
ekonomskim i financijskim izazovima.

Komisija e donijeti prijedloge za provedbu ovih ideja.

5. USPJENI REZULTATI: SNANIJE UPRAVLJANJE

Kako bi postigla transformacijske promjene, strategija Europa 2020 e trebati bolji fokus, jasnije
ciljeve i transparentne vrijednosti za vrednovanje napretka. To zahtijeva snaan upravljaki
okvir koji koristi sve instrumente na raspolaganju kako bi osigurao pravovremenu i uinkovitu
primjenu.
5.1.

Predloena arhitektura strategije Europe 2020.

Strategija bi trebala biti organizirana oko tematskog pristupa i preciznijeg nadzora zemalja, to
se nadograuje na snagu ve postojeih instrumenata koordinacije. Preciznije:
-

Tematski pristup usmjeren je na teme utvrene u poglavlju 2., prvenstveno na

realizaciju 5 glavnih ciljeva. Glavni bi instrument bio program Europa 2020. i njegove
predvodnike inicijative koje zahtijevaju aktivnosti kako na razini EU, tako i na razini
drava lanica (vidi Poglavlje 2. i Dodatke 1 i 2). Tematski pristup odraava dimenziju
EU, jasno pokazuje meusobnu ovisnost gospodarstava drava lanica te omoguuje
30

veu selektivnost konkretnih inicijativa koje guraju strategiju prema naprijed i pomau u
ostvarenju EU i nacionalnih glavnih ciljeva.
Izvjetavanje drava lanica pridonijet e ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.
pomaui dravama lanicama da odrede i provedu izlazne strategije, uspostave
makroekonomsku stabilnost, utvrde nacionalna uska grla te vrate svoja gospodarstva
odrivom rastu i javnim financijama. Obuhvaena bi bila i osnovna makroekonomska
pitanja vezana uz rast i konkurentnost (odnosno mikro-neravnotee), a ne samo fiskalna
politika. Morala bi osigurati integrirani pristup oblikovanju i provedbi politika, to je
kljuno u pruanju potpore dravama lanicama u odlukama koje e morati donijeti,
obzirom na ogranienja njihovih javnih financija. Posebna panja bit e posveena
funkcioniranju eurozone i meuovisnosti drava lanica.

Izvjetavanje o strategiji Europa 2020. i Paktu o stabilnosti i rastu te evaluacija istih provodit e
se istovremeno u svrhu spajanja sredstava i ciljeva, razdvajajui instrumente i postupke te
zadravajui integritet Pakta o stabilnosti i rastu. To znai istovremeno predlaganje godinjih
programa stabilnosti i konvergencije te auriranih programa reformi koje e pripremiti svaka
drava lanica kako bi iznijela mjere za izvjetavanje o napretku prema svojim ciljevima te
kljune strukturne reforme kojima rjeava problem uskih grla koja ograniavaju rast. Oba ova
programa, koji pak trebaju sadravati unakrsne reference, predaju se Komisiji i ostalim
dravama lanicama tijekom zadnjeg kvartala u godini. Europski odbor za sistemski rizik
redovito izvjeuje o makrofinancijskim rizicima: ova e izvjea dati vaan doprinos ukupnoj
ocjeni. Komisija e ocijeniti programe te izvjee o napretku postignutom njihovom provedbom.
Posebna panja posvetit e se izazovima ekonomske i monetarne unije.
Time bi Europsko vijee dobilo sve potrebne informacije za donoenje odluka. Imalo bi analizu
ekonomskog stanja i stanja radnih mjesta, cjelokupnu proraunsku sliku, makrofinancijske
uvjete te napredak kroz tematske planove za svaku dravu lanicu. Osim toga, imalo bi pregled
nad ukupnim stanjem ekonomije Europske unije.
Integrirane smjernice
Strategija Europa 2020. izradit e se institucionalno u nekoliko integriranih smjernica Europa
2020. (integrirajui smjernice politike zapoljavanja i ire ekonomske politike) koje e
zamijeniti postojee 24 smjernice. Nove e smjernice odraavati odluke Europskog vijea i
integrirati dogovorene ciljeve. Slijedei miljenje Europskog parlamenta o smjernicama za
zapoljavanje koje predvia Ugovor, prije nego ih usvoji Vijee, smjernice bi politiki trebali
podrati sudionici lipanjskog sastanka Europskog vijea. Nakon usvajanja smjernice bi trebale
ostati stabilne do 2014. godine kako bi se zajamila usmjerenost na njihovu provedbu.
Preporuke za politike
Preporuke za politike dostavljat e se dravama lanicama ne samo u kontekstu izvjetavanja
drava, ve i unutar tematskog pristupa strategije Europa 2020. Za nadzor drava, preporuke e
biti u obliku Miljenja o programima stabilnosti/konvergencije sukladno Uredbi Vijea (EZ) br.
1466/97 upotpunjenog preporukama u okviru Opih smjernica gospodarske politike (lanak
121.2). Tematski dio ukljuivao bi Preporuke za zapoljavanje (lanak 148.) te preporuke
dravama o drugim tematskim pitanjima (primjerice poslovnom okruenju, inovacijama,
funkcioniranju jedinstvenog trita, energetskim/klimatskim promjenama itd.). I jednim i
drugim preporukama mogue se baviti na nain da imaju makroekonomske implikacije kroz
31

preporuke u okviru Opih smjernica gospodarske politike kako je gore navedeno. Ove bi
smjernice pomogle u osiguravanju povezanosti makro/fiskalnog okvira i tematskih planova.
Preporuke u okviru nadzora drava bile bi vezane uz pitanja od velike makroekonomske
vanosti te vanosti za javne financije, dok bi preporuke u sklopu tematskog pristupa nudile
detaljne savjete o mikroekonomskim i izazovima zapoljavanja. Ove bi preporuke bile dovoljno
precizne te u pravilu nudile vremenski okvir u kojem se od drave lanice na koju se odnose
oekuje da djeluje (primjerice dvije godine). Drava lanica zatim bi iznijela koja je aktivnost
potrebna za provedbu preporuke. Ukoliko drava lanica nakon isteka vremenskog okvira nije
na odgovarajui nain odgovorila na preporuku Vijea ili je razvila politike koje su protivne
savjetu, Komisija moe izdati upozorenje za provedbu politike (lanak 121.4.).
5.2.

Tko radi to?

Suradnja na ispunjenju ovih ciljeva je presudna. U okruenju naih isprepletenih ekonomija, rast
i zaposlenost vratit e se samo budu li se sve drave lanice kretale u tom smjeru, uzimajui u
obzir specifine okolnosti. Potrebno nam je vee vlasnitvo. Europsko vijee mora ponuditi
openite smjernice za strategiju, utemeljene na prijedlozima Komisije izgraenima na jednom
osnovnom naelu: jasna dodana vrijednost EU. U tom je smislu osobito vana uloga Europskog
parlamenta. Potrebno je poveati doprinos dionika na nacionalnoj i regionalnoj razini te
doprinos socijalnih partnera. Pregled ciklusa politika i rokovi strategije Europa 2020. ukljueni
su u Dodatak 3.
Puno vlasnitvo Europskog vijea
Suprotno trenutnoj situaciji, gdje je Europsko vijee zadnja instanca u procesu odluivanja o
strategiji, Europsko bi vijee trebalo voditi strategiju, obzirom da je ono tijelo koje osigurava
integraciju politika te upravlja meuovisnou izmeu drava lanica i EU.
Dok horizontalno nadzire provedbu programa Europa 2020., Europsko bi se vijee na svojim
buduim sastancima moglo usmjeriti na specifine teme (primjerice istraivanje i inovacije,
vjetine), dajui na taj nain smjernice i nune poticaje.
Vijee Ministara
Relevantne skupine u vijeu radit e na provoenju programa Europa 2020. te postizanju ciljeva
u poljima za koja su odgovorne. U okviru predvodnikih inicijativa, drave lanice bit e pozvane
da unaprijede razmjenu informacija o politici vezanih uz dobru praksu unutar razliitih skupina
u Vijeu.
Europska komisija
Europska e komisija nadzirati situaciju na godinjoj osnovi na temelju niza pokazatelja opeg
napretka prema ciljevima pametne, zelene i ukljuive ekonomije koja omoguuje visoku stopu
zaposlenosti, produktivnosti i drutvene povezanosti.
Podnosit e godinji izvjetaj o provedbi strategije Europa 2020., s fokusom na napretku prema
ostvarenju dogovorenih glavnih ciljeva te procjenjivati izvjea drava lanica te programe
stabilnosti i konvergencije. U sklopu tog procesa, Komisija e iznijeti preporuke ili upozorenja za

32

politiku, donositi prijedloge za realizaciju ciljeva strategije te e iznijeti specifinu ocjenu

napretka unutar eurozone.

Europski parlament
Europski bi parlament trebao igrati vanu ulogu u strategiji, ne samo kao suzakonodavac, ve i
kao pokretaka snaga za mobilizaciju graana i njihovih nacionalnih parlamenata. Parlament bi,
primjerice, mogao iskoristiti sljedei susret s nacionalnim parlamentima kako bi raspravili svoj
doprinos strategiji Europa 2020. te zajedniki komunicirali svoje stavove na Proljetnom
sastanku Europskog vijea.
Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti
Sve nacionalne, regionalne i lokalne vlasti trebale bi provoditi partnerstvo, povezujui
parlamente te socijalne partnere i predstavnike civilnog drutva, pridonosei razradi
nacionalnih programa reformi te njihovoj provedbi.
Uspostavom trajnog dijaloga izmeu razliitih razina vlade prioriteti Europske unije pribliavaju
se graanima, jaajui vlasnitvo nuno za provedbu strategije Europa 2020.
Dionici i civilno drutvo
Nadalje, potrebna je bolja povezanost Ekonomskog i socijalnog odbora te Odbora regija.
Razmjena dobrih praksi, uspostava mjera vrijednosti i umreavanje koje promie nekoliko
drava lanica pokazali su se kao jo jedno korisno sredstvo za stvaranje vlasnitva i
dinamizma oko potrebe za reformom.
Uspjeh nove strategije ovisit e, stoga, o pojanjenu institucija Europske unije, drava lanica i
regija zato su reforme nune i neizbjene u svrhu ouvanja nae kvalitete ivota i osiguranja
naih drutvenih modela -, gdje Europa i njene drave lanice ele biti 2020. godine, te kako
graani, poslovni subjekti i njihove predstavnike organizacije mogu doprinijeti. Prepoznajui
potrebu voenja rauna o nacionalnim okolnostima i tradicijama, Komisija e u tu svrhu
predloiti zajednike komunikacijske alate.

6. ODLUKE ZA EUROPSKO VIJEE

Komisija predlae da Europsko vijee na sastanku u proljee 2010.:
-

dogovori tematske prioritete strategije Europa 2020.;

odredi pet glavnih ciljeva kako je to predloeno u Poglavlju 2. ovog dokumenta: o
ulaganjima u istraivanje i razvoj, obrazovanju, energetskim/klimatskim promjenama,
stopi zapoljavanja te smanjenju siromatva, odreujui gdje bi Europa trebala biti do
2020. godine; pozove drave lanice u dijalogu s Europskom komisijom da pretvori ove
ciljeve EU u nacionalne ciljeve za odluke na lipanjskom sastanku Europskog vijea,
vodei rauna o nacionalnim okolnostima i razliitim poetnim tokama;
pozove Komisiju da donese prijedloge za predvodnike inicijative te zatrai od Vijea (i
njegovih skupina) da na toj osnovi donese potrebne odluke za njihovu provedbu;
33

dogovori jaanje koordinacije ekonomske politike u svrhu promicanja pozitivnih uinaka

prelijevanja te uinkovitije borbe s izazovima za Europsku uniju; u tu svrhu, odobrava
spoj tematske ocjene i ocjene drava lanica, kao to je to predloeno ovim priopenjem,
istovremeno se dosljedno drei integriteta Pakta; posebna panja posvetit e se
europskoj monetarnoj uniji;
pozove sve strane i dionike (primjerice nacionalne/regionalne parlamente, regionalne
i/ili lokalne vlasti, socijalne partnere i civilno drutvo te konano, ali nita manje vano,
graane Europe) da zajedniki pomognu u provedbi strategije poduzimanjem aktivnosti
u podrujima njihove nadlenosti;
zatrai od Komisije da nadgleda napredak te podnosi godinje izvjee na proljetnom
sastanku Europskog vijea, koje bi sadravalo pregled napretka prema ciljevima,
ukljuujui i meunarodno vrednovanje, te stupanj provoenja predvodnikih inicijativa.

Na sljedeim sastancima:
-

da podupre predloene integrirane smjernice, to predstavlja institucionalnu potporu

koja slijedi miljenje Europskog parlamenta;
potvrdi nacionalne ciljeve nakon postupka meusobne verifikacije kako bi se osigurala
dosljednost;
raspravi odreene teme te procijeni gdje se Europa nalazi i kako je mogue ubrzati
napredak. Prva rasprava o istraivanju i inovacijama mogla bi se odrati na sastanku u
listopadu temeljem doprinosa Komisije.

34

35

DODATAK 1 EUROPA 2020.: PREGLED

GLAVNI CILJEVI
- Poveati stopu zaposlenosti stanovnitva u dobi izmeu 20-64 sa sadanjih 69% na najmanje 75%.
- Realizirati cilj za ulaganje 3% BDP-a u istraivanje i razvoj, prvenstveno unaprjeujui uvjete za ulaganje privatnog sektora u istraivanje i
razvoj te razviti nove pokazatelje za praenje inovacija.
- Smanjiti emisiju staklenikih plinova za najmanje 20% u odnosu na razine iz 1990. godine ili za 30% dopuste li to uvjeti, poveati udio
obnovljivih izvora energije u naoj konanoj potronji energije na 20% te postii poveanje od 20% u energetskoj uinkovitosti.
- Smanjiti udio onih koji rano naputaju kolovanje na 10% sa sadanjih 15% te poveati udio populacije u dobi izmeu 30-34 godine sa
zavrenim tercijarnim stupnjem obrazovanja s 31% na najmanje 40%.
- Smanjiti broj Europljana koji ive ispod granice siromatva za 25%, izvlaei 20 milijuna ljudi iz siromatva.
PAMETAN RAST

ODRIV RAST

UKLJUIV RAST

INOVACIJE

KLIMA, ENERGETIKA I MOBILNOST

ZAPOLJAVANJE I VJETINE

Predvodnika inicijativa EU Unija inovacija

s ciljem unaprjeenja okvirnih uvjeta i
pristupa financiranju istraivanja i inovacija za
jaanje lanca inovacija i podizanja razine
ulaganja irom Unije.

Predvodnika inicijativa EU Resursno

uinkovita Europa s ciljem razdvajanja
ekonomskog rasta od koritenja resursa,
dekarbonizacije nae ekonomije, poveanja
koritenja obnovljivih izvora, modernizacije
sektora transporta i promicanja energetske
uinkovitosti.

Predvodnika inicijativa EU Program za

nove vjetine i radna mjesta s ciljem
modernizacije trita rada olakavanjem
mobilnosti radne snage te razvojem vjetina
tijekom cijeloga ivota s ciljem poveanja
sudjelovanja radne snage te boljeg slaganja
ponude i potranje radne snage.

OBRAZOVANJE

Predvodnika inicijativa EU Mladi u

BORBA PROTIV SIROMATVA
pokretu s ciljem poveanja rezultata KONKURENTNOST
obrazovnih sustava te jaanja meunarodne Predvodnika inicijativa EU Industrijska Predvodnika inicijativa EU Europska
privlanosti visokog obrazovanja u Europi.
politika za globalizacijsko doba s ciljem platforma protiv siromatva s ciljem

36

DIGITALNO DRUTVO

unapreenja
poslovnog
okruenja,
prvenstveno za male i srednje poduzetnike, te
Predvodnika inicijativa EU Digitalna
razvoja snane i odrive globalno konkurentne
agenda za Europu s ciljem irenja brzog
industrijske osnove.
interneta te koritenja prednosti jedinstvenog
digitalnog trita za kuanstva i tvrtke.

37

jamenja drutvene i teritorijalne povezanosti

na nain da svi imaju koristi od prednosti rasta
i radnih mjesta te da se ljudima koji pate od
siromatva i socijalne iskljuenosti omogui
dostojanstven ivot i aktivno sudjelovanje u
drutvu.

DODATAK 2 ARHITEKTURA STRATEGIJE EUROPA 2020.

Opa institucionalna struktura

Implementacija

Integrirane smjernice koje odreuju opseg prioriteta politika EU, ukljuujui glavne ciljeve koje EU mora ostvariti
do 2020. godine i koje moraju biti prilagoene u nacionalne ciljeve
Izvjea drava lanica:
Tematski pristup:
Cilj: pomoi dravama lanicama u
Cilj: ostvariti glavne ciljeve dogovorene na
definiranju i provedbi izlaznih strategija
razini Europske unije objedinjavanjem
kako
bi
ponovno
uspostavile
konkretnih aktivnosti na razini Europske
makroekonomsku
stabilnost,
utvrdile
unije i na nacionalnim razinama.
nacionalna uska grla te vratile svoja
gospodarstva na put odrivog rasta i javnih
financija.
Pristup:
pojaana
ocjena
glavnih
makroekonomskih izazova s kojima se
suoavaju drave lanice, vodei rauna o
prelijevanju irom drava lanica i podruja
politika.

Pristup: strateka uloga skupina u

sektorskom Vijeu za nadzor i reviziju
napretka prema dogovorenim ciljevima.

Instrumenti: izvjea drava lanica kroz

programe stabilnosti i konvergencije, koja
slijede zasebne, ali usklaene preporuke o
fiskalnoj politici u okviru Miljenja o
programima o stabilnosti i konvergenciji i o
makroekonomskoj neravnotei i uskim
grlima za rast u okviru Opih smjernica
gospodarske politike (lanak 121.2.).

Instrumenti: izvjea drava lanica kroz

aurirane nacionalne programe reformi
ukljuujui i informacije o uskim grlima za
rast i napredak prema ostvarenju ciljeva,
koje slijede savjeti o politikama na razini
EU izdani u obliku preporuka u okviru
Opih smjernica gospodarske politike
(lanak
121.2.)
i
Smjernica
za
zapoljavanje (lanak 148.).

38

DODATAK 3 PRIJEDLOG RASPOREDA ZA 2010. 2012.

2010.
Europska komisija
Prijedlozi za opi pristup strategiji Europa 2020.
Proljetni sastanak Europskog vijea
Prihvaanje opeg pristupa i izbor glavnih ciljeva EU
Europska komisija
Prijedlozi integriranih smjernica strategije Europa 2020.
Europski parlament
Rasprava o strategiji i miljenje o integriranim smjernicama
Vijee ministara
Dotjerivanje glavnih parametara (EU/nacionalni ciljevi, predvodnike
inicijative i integrirane smjernice)
Lipanjski sastanak Europskog vijea
Odobrenje strategije Europa 2020., potvrivanje ciljeva EU i nacionalnih
ciljeva, prihvaanje integriranih smjernica
Europska komisija
Operativne smjernice za sljedee korake strategije Europa 2020.
Jesenski sastanak Europskog vijea
Detaljna rasprava o odabranim tematskim pitanjima (primjerice
istraivanje i razvoj te inovacije)
Drave lanice
Programi stabilnosti i konvergencije te Nacionalni programi reformi

2011.
Europska komisija
Godinje izvjee Europskom proljetnom sastanku na vrhu, Miljenja o
programima stabilnosti i konvergencije te prijedlozi za Preporuke
Vijee ministara
Revizija prijedloga Komisije za Preporuke, ECOFIN za Pakt o stabilnosti i
rastu
Europski parlament
Plenarna rasprava i usvajanje rezolucije
Proljetni sastanak Europskog vijea
Ocjena napretka i strateka usmjerenja
Drave lanice, Europska komisija, Vijee
Izvjee o preporukama, provedbi reformi i izvjetavanje drava

2012.
Isti postupak uz poseban fokus na nadziranje napretka

39