Professional Documents
Culture Documents
01a PDF
01a PDF
SRPSKI ZA STRANCE
Priru~nik za lektore i studente srpskog jezika
SADR@AJ:
1. DEO
TESTOVI I VE@BANJA
11
]irilica
13
Pade`i, predlozi, prezent, glagol biti, leksika
13
Pade`i, odri~ni oblik
14
Sastavi re~enice
15
Povezivanje pojmova
16
Postavi pitanje
17
Revizija: pade`i, vremena (perfekt, prezent, futur prvi)
18
Primer me{ovitog testa
20
Povezivanje pojmova (profesije i alati 1)
22
Povezivanje pojmova (profesije i alati 2)
23
Pore|enje prideva; komparativ i superlativ
24
Glagolski prilog sada{nji
25
Me{oviti test
26
Predlozi i pade`i
28
Pade`i; imenice, pridevi, prilozi, zamenice i predlozi
29
Prezent; futur I i II, aorist, imperfekt, prezent za budu}nosti i pro{lost,
kondicional
30
Upitne zamenice
31
Pitanja i odgovori
32
Pade`i; zamenice
33
Sastavi pri~u
34
Sintaksa; zavisne i nezavisne re~enice. Dopuni re~enice
35
Leksika; izrazi, pore|enja
36
Glagolski prilog pro{li
39
Glagolski homonimi
40
Glagolski homonimi i sinonimi (1)
42
Glagolski homonimi i sinonimi (2)
44
Glagolski homonimi i predlozi
45
Glagolski pridev trpni, pasiv (1)
46
Glagolski pridev trpni, pasiv (2)
48
5
2. DEO
VE@BANJA I IGRE
77
Na slovo na slovo 78
Kalodont
78
Igra pokvarenih telefona 78
Konsonantske grupe
78
Toplo - hladno
79
Sastavi re~i (anagrami)
79
Narodne poslovice
80
Poslovice i izreke
80
Ve{ala
80
Najmanje dve stvari koje...
81
Pogodi ko je
82
[esnaest pojmova. Psiho test
Najomiljenije `ivotinje. Psiho test
Poga|anje li~nosti
Poga|anje profesije
84
Kviz 1
84
Kviz 2
88
Kviz 3
88
Kviz 4. Igra asocijacija
89
83
83
83
Umesto diktata
97
Igra s re~nikom
97
Ve`be s horoskopom
97
TV Dnevnik
97
Nastavi re~enicu
98
Obezglavljene re~enice
98
@ivotinje i njihove navike
99
Crna hronika
100
Pridevski i glagolski bingo (tombola)
101
Kako gledam na tebe
104
Izbaci uljeza
105
Zagonetna pri~a
111
Uputstva
112
Proces rada
114
Kuhinjski recepti
115
[tamparske gre{ke
115
Defini{i re~
116
Podela uloga po scenariju
118
Nastavi dijalog
119
Sinopsis ili pri~a
121
Dr`ave i gradovi (Zanimljive geografije)
123
Pome{ana pitanja i odgovori
124
Hajde da pri~amo o...
127
Intervjui
129
Osmosmerke
131
Ukr{tene re~i
133
Mali oglasi
133
Akrostih
133
Numeri~ke igre
134
Re~enice i re~i sastavljene od limitiranih sredstava
Dopuni dijaloge
136
135
3. DEO
LITERATURA
141
BIBLIOGRAFIJA
147
149
153
143
Ovaj priru~nik namenjen je pre svega lektorima i studentima srpskog jezika, ali i svima
onima koji predaju i u~e srpski van fakulteta, u {kolama jezika i na privatnim ~asovima. Nastao
je kao posledica nedostatka nastavnog sredstva za srpski jezik koji bi pratio nastavu uz ud`benik ili barem omogu}io lak{i pregled programa i rada na predavanjima i ve`banjima. Ipak, nedavno je iza{ao Pregled nastave srpskohrvatskog jezika Danka [ipke1, na koji se ovaj priru~nik velikim delom i oslanja. U ovom priru~niku sabrano je iskustvo ste~eno na nastavi srpskog
jezika na Univerzitetu Adama Mickjevi~a u Poznanju, dr`anjem ~asova stranih jezika, privatnim ~asovima srpskog za strance, ali i iskustvo ste~eno u~enjem stranih jezika.
Budu}i da su gotovo sve postoje}e knjige s temom srpskog jezika za strance ra|ene za
po~etni nivo, a ve}ina ba{ za apsolutne po~etnike, ovaj priru~nik ne sadr`i mnogo ve`banja i
testova za najni`i nivo znanja zbog toga {to ti ud`benici u dovoljnoj meri pokrivaju te potrebe.
Ne zna~i da i takvih ve`banja ovde nema, ali su malobrojna i tu su vi{e da nastavnika inspiri{u
kako da sastavi sli~na.
Na vrhu svakog ve`banja nazna~eno je kom je nivou ono namenjeno, od 1 do 9, {to
ozna~ava broj semestra na fakultetu. To gradiranje ne treba shvatiti preterano precizno. Ono
slu`i kao elementarni orijentir, skala, a naravno da uvek ima grupa i pojedinaca koji }e svojim
znanjem odskakati od nje.
Gotovo svi obrasci raznih vrsta ve`bi (koriste}i ovaj termin mislimo i na testove znanja
i igre, tekstove i ostale vidove vo|enja nastave) primenljivi su na sve nivoe znanja i mogu varirati u odnosu na to kako ih predava~ prilagodi u~enicima. Sve ve`be i primeri navedeni u ovom
priru~niku isprobani su na ~asovima. Pore|enja radi, neke su ve`be obra|ene primerima za sve
1 [ipka, Danko: "Pregled nastave srpskohrvatskog (srpskog/hrvatskog/bosanskomuslimanskog) jezika,
(Petogodi{nji, trogodi{nji i intenzivni dvomese~ni nastavni program za govornike poljskog jezika); Wydawnictwo
Naukove UAM, Poznan 2003.
9
nivoe.
Valja naglasiti da je po pitanju modela malo toga u ovom priru~niku ekskluzivno novo
i originalno. Kori{}ene su razne {eme ve} odavno poznatih ve`bi primenjivani generacijama u
nastavi stranih jezika, odavno poznate igre za decu, koncepcije iz poznatih kvizova; ve`be, testovi i igre preuzeti iz brojnih ud`benika i priru~nika ovog tipa za druge jezike2, ali je isto tako va`no naglasiti da su ovde probrani oni koji dokazano dobro funkcioni{u u primeni na srpski odnosno hrvatski jezik3. Pokazalo se, naime, da neke vrlo popularne i godinama usavr{avane ve`be za, na primer, engleski i francuski ili su neprimenljive na srpski zbog gramati~kih razli~itosti, ili studente ostavljaju krajnje ravnodu{nim i nezainteresovanim zbog kulturolo{kih
razlika koje se latentno provla~e kroz nastavu jezika. Ovde su, dakle, svoje mesto na{la samo
ona ve`banja koja su se pokazala delotvornim, ali i dovoljno zabavnim i zanimljivim da odr`e
neophodnu pa`nju u~enika. Primeri su u najve}em broju originalni.
Veliku zahvalnost na podr{ci, idejama, dopunama i ispravkama dugujem kolegama Stanislavi Kosti}, \ur|ici Bo`i}, Marinku Zeki}u i Slobodanu Vladu{i}u, a posebno se na brojnim
primerima i podr{ci zahvaljujem Veri Raki}.
P. ].
2 Vidi bibliografiju. Ona ve`banja koja su direktno preuzeta iz stranih priru~nika i ud`benika obele`ena su fusnotama, dok su op{tepoznate igre, ve`banja i modeli kvizova, zajedno s onima kojima se ne zna autor ili ih je smislio potpisnik ovih redova, a ne mo`e biti siguran da od ranije negde ne postoje, ostali neobele`eni.
3 Budu}i da su uz uva`avanje svih razlika izme|u srpskog i hrvatskog njihove razlike ipak nedovoljno velike da je
skoro nemogu}e proizvesti neku ve`bu koja se ne mo`e brzo serbizirati ili kroatizirati, koristili smo se ovde zajedni~kim iskustvom za oba jezika. Ovo va`i i za ostale priznate ili nepriznate jezike, a koji su do 1990. godine potpadali pod zajedni~ki termin srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik.
10
1.
TESTOVI I VE@BE
Ovaj deo priru~nika namenjen je svim nivoima, s tim {to je uvek nazna~eno na po~etku
testa ili ve`be {ta je za koji. Me|utim, ne treba se toga striktno dr`ati zbog starog pravila da je
ponavljanje za u~enje jezika uvek dobrodo{lo. Neke lak{e testove vi{i nivoi mogu re{avati sve
ve}im skra}ivanjem vremena, ubacivanjem manje frekventnih re~i ili komplikovanjem
re~eni~ne konstrukcije.
Ovde su dati primeri za uobi~ajene gramati~ke, leksi~ke, sintaksi~ke i stilske ve`be i
testove koji u ovom ili onom obliku ve} postoje u raznim na{im ud`benicima. Najbolje }e
poslu`iti lektorima i nastavnicima da ih daju studentima i u~enicima da ih rade na ~asu ili za
doma}e zadatke. Njihova forma je klasi~na i uobi~ajena, osim u nekim redim slu~ajevima.
Priru~nik je zami{ljen tako da lektoru {to je mogu}e vi{e skrati prirpemu za ~as tako {to }e
testove mo}i da fotokopira direktno iz priru~nika. Neka ve`banja i testovi dostupna su i na
internetu (v. stranicu http://www.krompir.co.yu/prirucnik). Ono {to razlikuje ovaj deo od drugog dela knjige je u tome {to je ovaj vi{e okrenut klasi~nom, tradicionalnom usvajanju jezika,
dok je u drugom poseban akcenat stavljen na zabavnije sadr`aje.
Ova ve`banja i testovi nemaju pretenziju da obuhvate sve segmente potrebne za potpuno savladavanje srpskog jezika. Zasad je ovo samo model koji olak{ava nastavu. Postoje
mnoge pojave u jeziku koje kroz ove testove nisu obra|ivane, a to se naro~ito ti~e nekih izuzetaka, ~esto najomiljenije teme kod mnogih sastavlja~a ud`benika. Ovde smo po{li od toga da
je va`nije usvojiti ono {to se u jeziku javlja ~e{}e, a to su oni slu~ajevi koji formiraju pravila.
Kroz primere su, me|utim, dotaknute i mnoge specifi~ne jezi~ke konstrukcije, oblici i izrazi,
ali oni nisu odvojeno nazna~eni. Na studentima je da uo~e njihovu neobi~nost i ponavljanjem
sli~nih primera da krenu da ih usvajaju.
Neke pojave u jeziku lektor ne mo`e ni da objasni uz pomo} testova. Potrebno je,
dakle, povremeno dr`ati predavanja. U ovom delu nalaze se i saveti i uputstva za takav vid nastave (v. npr. ve`banje za augmentative i deminutive, str. 67)
Izvesnu novinu u odnosu na postoje}e sli~ne priru~nike, ud`benike i skripta ove vrste
je pove}an broj primera {to omogu}uje iscrpniji i temeljniji rad i sa ve}im grupama. Tako|e,
kroz te primere provla~e se ~esto konstrukcije koje pripremaju studente za neka druga
ve`banja i testove, a povremeno su namerno kori{}eni oblici koji u~enike zbunjuju. Na nastavniku je da ih prepozna i da uka`e na njihovu pojavu. Ovo se naro~ito odnosi na neobi~nu
ali pravilnu upotrebu pojedinih glagolskih vremena i vidova.
11
Nivo 1
]IRILICA
Bez znanja }irilice nema ni znanja srpskog. Pojedini studenti i u~enici unapred se boje da }e
im to predstavljati veliki problem, ali ne bi trebalo da bude tako. Iskustvo nam govori da ovo
pismo svako mo`e da nau~i i to vrlo brzo. Pokazala se najboljom receptura kakva se zapravo
primenjuje i u osnovnoj {koli. Prvo {to |aci treba da nau~e je ba{ }irilica. Tad je najlak{e. Nekima manje, nekima vi{e, ali va`no je da ve} posle prvog ~asa dobiju u zadatak da prepi{u
azbuku, prvo pisana slova, posle i {tampana, i da taj doma}i donesu na slede}i ~as. Posle toga, u zadatak dobijaju da prepi{u prvu lekciju, zatim i ve`banja i tako neprekidno prve dvetri nedelje, prakti~no samo to da rade, dok se jo{ ni me|usobno ne poznaju dobro, dok jo{
imaju po~etnog elana i `elju da u startu ostave dobar utisak i dok se uklapaju. Ovaj metod je
dobar i iz psiholo{kih razloga jer studenti odmah po~inju da rade ne{to konkretno {to daje
opipljive rezultate. Ve} posle dve nedelje mo`e im se dati diktat i prvi, neki jednostavan tekst,
za ~itanje. Posle je dovoljno s vremena na vreme davati diktate, tekstove, a u prvo vreme uvek
da pi{u doma}e }irilicom. I sami }e biti iznena|eni kako brzo napreduju.
Sa sajta www.cirilica.com mogu se skinuti tekstovi iz ~itanki za osnovnu {kolu, a nastavnik ih
mo`e sastaviti i sam, zavisno od toga po kom ud`beniku radi. Oni studenti koji pokazuju vi{e elana i inicijative mogu da ve`baju rade}i sa }irili~nim kodnim rasporedom sa srpskom tastaturom na ra~unaru.
Tako|e, v. str. 127. i 133.
Nivo 1-2
TEST (pade`i, predlozi, prezent, biti, leksika)*
(*Ovakve i sli~ne testove dobro je davati {to ~e{}e u po~etnim kursevima. Ni{ta ne smeta ni prepisati tekst iz
ud`benika koji su studenti ve} radili, izbrisati nastavke i umesto njih staviti prazne linije. To je dobar na~in za
utvr|ivanje gradiva. Ponekad nije lo{e vi{e nivoe iznenaditi ovako jednostavnim testovima jer vremenom i oni
krenu da zaboravljaju elementarne stvari pa nije lo{e povremeno se vra}ati unazad. Naravno, njima treba
ograni~iti vreme za re{avanje)
U prodavnic___ se proda___ razne stvar___, ali Jovana najvi{___ vol___ da kupuj___ polovnu
rob___. Nije tako zato {to ona nem___ dovoljno par___ da kup___ nov___ stvar___ nego prosto zato {to polovn___ rob___ vi{___ vol___. Njen___ mama nem___ razumevanj__ za to i stalno je zbog toga kritik____. Narav____, to ne uti~___ na nje____ odluke. Jovana ____ vrlo
samostal____ osoba.
Ona vi{___ vol___ da nosi suknj___ nego pantalo___. U pantalon___ se ne ose}___ dobr___.
Ka`___ da im___ lep___ nog___, a da se u pantlon___ one skor___ nikad ne vid___.
Ona je studentki___ arhitektur___, ___ je zanim___ i mnoge drug___ stvar___. Na primer,
Jovana im___ velik___ kolekciju film____ na video-kaset___. Ona je velik___ ljubitelj filmsk___ umetnost___. Najvi{___ ___ se svi|a___ franusk__ i italijansk___ film____ iz sedamdesetih i osamdese___ godin___. Jednom, kad je bi___ u kinotec__ u Kosovskoj ulic__, tamo gde
se prikaz___ star___ filmo___, upoznala je Dark___. Njeg__ tako|e interesu___ star___
film___, ali vi{__ vol__ kinematografi___ koja dolazi iz isto~___ Evrope. Po njemu, ti film___
ima___ u seb__ vi{e `ivot__ , ali on prizna___ kvalitet mnogi__ drugih kinematografi___. U
bioskop___ ~est___ ne___ {ta da se gled___ pa nji___ dvoje id___ __ pozori{t__.
13
Nivo 1-2
TEST (pade`i, odri~ni oblik):
14
Nivo 1-2
Sastavi re~enice koje }e sadr`ati zadate re~i, bez obzira koliko }e i kojih drugih re~i
imati.*
(*Vodi ra~una o razli~i izme|u prideva i priloga)
primer:
sok - prazan - ~a{a
^a{a mi je prazna, sipaj mi malo soka
Kad popije{ ~a{u soka, ona ostane prazna.
Kad je sok bio u ~a{i ona je bila puna, a sad je prazna.
Bokal nije prazan, sipaj mi ~a{u soka.
Milan je pobedio u takmi~enju u brzom razbijanju ~a{a, popio svoj sok i vratio se ku}i
praznih ruku.
1. do}i - misliti - vreme
2. malo - crn - kupovati
3. brat - boleti - slavan - zub
4. engleski - drug - gladan - praviti
5. fakultet - i}i - pametan - veoma
6. razgovarati - vrlo - tih - sestra
7. krava - {uma - zec - brzo - ru~ati
8. sto - petak - ju~e - piti - meso
9. sutra - spavati - oni - biti - jak
10. tetka - vuk - brat - zima - naravno
11. crkva - {irok - hotel - an|eo
12. voziti - seljak - auto - ponekad - uvek
13. ki{a - sedeti - jesti - prozor - preksutra
14. nekad - siv - crven - glup - pametan
15. u~iti - odmarati se - voziti - uvek - stanovati
16. ulica - trotoar - ~ovek - sestra - prodavnica
17. ljut - pozori{te - kasniti - pljeskavica - rano
18. mleko - pas - ru`an - lep - raditi
19. govoriti - ro{tilj - jelo - pu{iti - paziti
20. nikad - tako|e - lud - velik - slon
15
Nivo 2-6
LEKSIKA - IMENICE, POJMOVI, ZNA^ENJA - POVEZIVANJE POJMOVA
Pove`i gornje s donjim pojmovima. Na liniju pored imenice odozgo upi{i slovo pod
kojim se nalazi odgovaraju}a odrednica sa spiska ispod.
(* Neki gornji pojmovi mogu se povezati sa dve ili vi{e donjih odrednica. Upi{i onu za koju se
najvi{e vezuje ili na koju tebe najvi{e asocira)
roman __, {unka__, pr{ut__, aspirin__, jabuke__, tabla__, kada__, scenografija__, kifla__,
uvija~__, navija~__, {ampon__, {ampion__, {ampinjon__, farmerke__, trava__, ru`a__,
{tala__, injekcija__, jogurt__, buket__, poga~a__, stomak__, ker__, pi{taljka__, kroasan__,
`drebe__, sako__, soko__, tu{__, njiva__, hrast__, tablete__, vrabac__, {minka__, rakovi__,
bonsai__, vizita__, orasi__, kuni}__, stopalo__, zastava__, petao__, analgetik__, luk__,
poga~a__, gaza__, {koljke__, haljina__, muzika__, vo__, so__, kasapin__, himna__, vepar__,
ga}e__, farmaceut__, terapeut__, d`emper__, pa{teta__, je`__, burek__, karanfil__, prst__,
kreda__, krompir__, jagode__, brija~__, lignje__, jelen__, ka~kavalj__, duks__, prase__,
prasetina__, peca-nje__, lopta__, fundus__, hirurgija__, pavlaka__, vrat__, suvi vrat__,
smeh__, ki~ma__, keks__, buter__, nokat__, salama__, zemlja__, vrganji__, koreografija__,
monografija__, monodrama__, mononukleoza__, ~etinari__, kulen__, pilule__, koplje__,
flaster__, proja__, aplauz__, kikiriki__, slavina__, rakija__, pe{kir__, ~arape__, bend`amin__,
levi bek__, amputacija__, simfonija__, sestra__, dijagnoza__, mukanje__, mekinje__, {pric__,
fikus__, los__, losos__, statista__, lovac__, kvasac__, rebarca__, rebro__.
A. apoteka
B. knji`ara
C. selo
D. ljudsko telo
E. more
F. kupatilo
G. cve}ara
H. bolnica
I. u~ionica
J. pekara
K. pozori{te
L. mesara
M. prodavnica hrane
N. stadion
O. prodavnica ode}e
P. {uma
16
Nivo 4-6
VE@BE. PITANJA I ODGOVORI; RAZNO - POSTAVI PITANJE
Sastavi pitanja tako da ponu|ene re~enice budu odgovori na njih.
primer:
Zato {to je duvao jak vetar.
a. Za{to ste odustali od odlaska na izlet?
b. Zbog ~ega je odlo`en let za Beograd?
c. Za{to ste onda spustili jedra, kapetane?
d. Za{to su svi ju~e bili tako nervozni?
e. Radi ~ega je padobranac proma{io cilj za ~itavih dvesta metara?
17
Nivo 2
REVIZIJA: PADE@I, VREMENA (PERFEKT, PREZENT, FUTUR PRVI)
1. Popuni re~enice kao u primeru:
19
Nivo 2
PRIMER ME[OVITOG TESTA
Stavi prideve i imenice u odgovaraju}e pade`e:
(dobri vojnici)
(veliki problem)
(Zoranova tetka)
(mala fotografija)
(najbolji u~enik)
(zelena trava)
(nisko drvo)
(slaba studentkinja)
(stara baka)
(iskrivljeno ogledalo)
20
Nivo 2-4
TEST - LEKSIKA
Spoji profesije s leve sa alatima s desne strane, kao u primeru.
Primer:
kuvar - varja~a
no` za staklo.1
menja~ .2
~eki} .3
lopta .4
reket .5
kasa .6
oklagija .7
testera/pila .8
~etkica .9
mapa sveta .10
ma{ina za kucanje .11
lenjir .12
olovka .13
epruveta .14
kamera .15
palica .16
metla .17
mikrofon 18
pu{ka .19
mre`a .20
~e{alj .21
blic .22
1. daktilograf
2. ~ista~ica
3. peva~
4. pisac
5. nastavnica geografije
6. stolar
7. rukometa{
8. teniser
9. frizer
10. pekar
11. snimatelj
12. slikar
13. lovac
14. prodavac
15. ribar
16. staklorezac
17. fotograf
18. drvose~a
19. u~enik matematike
20. voza~
21. dirigent
22. hemi~ar
22
Nivo 4-6
TEST - LEKSIKA
Spoji profesije s leve sa alatima s desne strane, kao u primeru.
Primer:
snimatelj - kamera
1. ~elista
2. bubnjar
3. kova~
4. kroja~
5. sve}ar
6. manikir
7. lekar
8. kosa~
9. kinooperater
10. mesar
11. ratar
12. brija~
13. ma|ioni~ar
14. ma{inovo|a
15. artiljerac
16. {ahista
17. leksikograf
18. tonac
19. ronilac
20. gatara
21. krotitelj
22. moler
peraja .1
{e{ir .2
turpija .3
re~nik .4
britva .5
granata .6
violon~elo .7
kona~ .8
mikseta .9
bi~ .10
karte .11
plug .12
valjak (jarac) .13
satara .14
stetoskop .15
projektor .16
nakovanj .17
dobo{ .18
lokomotiva .19
figure .20
vosak .21
kosa .22
23
Nivo 2
1. Stavi pridev ili prilog u komparativ ili superlativ*
(*neke re~enice nemaju naveden pridev/prilog u zagradi. Odredi ga po smislu)
24
Nivo 2-6
TEST: GLAGOLSKI PRILOG SADA[NJI
Dopuni re~enice kao u primerima:
Napomena:
Na vi{im nivoima, studenti se mogu stimulisati da sami smi{ljaju re~enice koje }e sadr`ati ove oblike. Treba
napomenuti da oni mogu zameniti skoro sva vremena, tako da bi mogu} zadatak bio da smisle po primer u kojem
}e gl. pril. sada{nji zamenjivati prezent, perfekt, futur I, futur II... Tako|e, treba voditi ra~una i podvu}i razliku
od prideva koji dobijaju sufiks -}i i ovog oblika priloga.
Dok smo se mirno {etali kejom, nai{li smo na jednog velikog psa koji nas je napao.
Mirno se {etaju}i kejom, nai{li smo na jednog velikog psa koji nas je napao.
i obrnuto
U~e}i geografiju, ~ovek ponekad po`eli da ode na neko daleko putovanje.
Kad (dok) u~i geografiju, ~ovek ponekad po`eli da ode na neko daleko putovanje.
25
Nivo 4-6
ME[OVITI TEST:
Napomena:
Ovo je primer me{ovitog testa. Pogodan je za rad na ~asu, ne za doma}i, tako {to se studentima
zadaje da odgovaraju na pitanja nasumi~no, kako ih ne bi re{avali ~ekaju}i da na njih do|e red
i tako unapred spremali odgovor, jer tako ne paze na ~asu. Na primer, slede}i ko je na redu,
ka`e mu se da d odgovor na drugo ve`banje pod brojem 3. Ako ne zna, lektor pita onog ko se
javi da zna.
1) Stavi direktni govor u indirektni:
Deca su rekla: Ne volimo da idemo kod lekara.
Deca su rekla da ne vole da idu kod lekara.
.
1. ^ovek ponekad ka`e: Mnogo mi je te{ko palo to {to imam sve manje posla.
2. Marija je dobra u~enica, ali stalno govori: Ja ne volim da idem u {kolu i mrzim u~enje. To
rade samo {treberi. Ja se po ceo dan zezam s dru{tvom, uve~e uvek izlazim i jednostavno me
ni{ta drugo ne interesuje.
3. Gospodin Luki} redovno ide kod lekara: U principu, meni ni{ta ne fali, ~esto ka`e, ali kod
lekara idem da bih proverio svoje zdravstveno stanje za svaki slu~aj. U stvari, ja volim da idem
kod lekara.*
4. An|elko i An|ela su brat i sestra. An|elko ka`e: Moja sestra An|ela je la`ljivica jer svojim
drugaricama stalno govori: Ja normalno jedem i najvi{e volim slatki{e, a kod ku}e po ceo dan
gladuje, ne jede ba{ ni{ta da bi u {koli mogla pred njima da se prejeda, a opet uvek da bude
vitka i mr{ava.
5. Ne volim kad neko ka`e: Bi}u kratak.
* Svaka re~enica ima vi{e re{enja, ali izaberi ono koje ti se najvi{e svi|a ili ti prvo padne na pamet.
27
Nivo 2-4
REVIZIJA, TEST:
PREDLOZI I PADE@I
Upotrebi odgovaraju}i predlog ili stavi re~ iz zagrade u odgovaraju}i pade`.*
(*U nekim slu~ajevima mogu se upotrebiti razli~iti predlozi)
28
Nivo 2-4
REVIZIJA:
IMENICE, PRIDEVI, ZAMENICE I PREDLOZI; PADE@I
Stavi pridev i imenicu u odgovaraju}i pade` ili dodaj odgovaraju}i predlog, kao u
primerima:
A.
Mnogi ljudi ne vole da `ive u ________________ (visoke zgrade).
Mnogi ljudi ne vole da `ive u visokim zgradama.
B.
_____ prodavnice smo iza{li tu`ni jer nismo na{li {e{ire ____ slame.
Iz prodavnice smo iza{li tu`ni jer nismo na{li {e{ire od slame.
29
Nivo 3-8
SINTAKSA; PREZENT; FUTUR I i II, AORIST, IMPERFEKT, PREZENT ZA
BUDU]NOST I PRO[LOST, KONDICIONAL
Napomena:
Prezent mo`e ozna~avati i radnju koja se desila u pro{losti (narativni prezent) i koja }e se desiti u budu}nosti, a mo`e predstavljati i zamenu za neka modalna zna~enja. Ovakva distribucija prezenta veoma je ra{irena u srpskom, naro~ito u govornom jeziku. Za radnju u budu}nosti
mogu se upotrebiti samo nesvr{eni glagoli mada je u svakodnevnom govoru ve} dosta dugo prisutna i upotreba svr{enih (npr. vidimo se sutra; mo`da padne ki{a i sl), {to se smatra nepravilnim.
Kao u primerima, zameni glagol u prezentu odgovaraju}im u nekom drugom vremenu.*
(*Neki slu~ajevi imaju vi{e re{enja, a neki se ne mogu zameniti nijednim drugim oblikom)
a. Ju~e vidim Marka kako kupuje nov auto, a ne znam otkud mu toliko para.
Ju~e sam video (videh) Marka kako kupuje (je kupovao, kupova{e) nov auto, a ne
znam (nisam znao) otkud mu toliko para.
b. Sutra idemo u pozori{te, ako stignemo.
Sutra }emo i}i (bismo i{li) u pozori{te, ako budemo stigli.
1. Dolazite li na ve~eru? Spremam lazanje.
2. Idem ja tako ulicom i odjednom padnem na nos; sapleo se o ne{to.
3. Ove godine sigurno pada vlada, a onda slede vanredni izbori.
4. Ako se desi da nema mesta, ne idemo.
5. Pre nekoliko godina zvoni mi neko na vrata. Ja otvorim i vidim po{tara koji mi ka`e:
Od slede}eg meseca penzije vi{e ne dostavljamo na ku}u.
6. Prekosutra sigurno gubimo utakmicu od uvek neprijatnog Azerbejd`ana.
7. Ju~e odem u fabriku gde mi ka`u da od slede}e godine radim u tre}oj smeni.
8. Dolazim sigurno, ~ak i ako ne mogu.
9. Vidim jutros Pericu kako tr~i i pitam se kuda toliko `uri.
10. Kako stvari stoje, od slede}e godine nema posla ni za koga, osim ako se ne desi neko
~udo.
11. Dok se ne smirite, ne razgovaram sa vama!
12. Da upozna{ bolje svoju zemlju, mora{ vi{e da putuje{.
13. U Nik{i}u se od slede}e godine odr`avaju dani piva.
14. Uz izvesne uslove prihvatam va{ poziv.
15. Ne dam ti svoju sliku. Kakav si, ima da je izgubi{.
16. U aprilu se o~ekuje zahla|enje, a moglo bi da se desi i da padne sneg.
17. Molimo klijente da na kasi prebroje novac. Ne primamo kasnije reklamacije.
18. Ako Vam se desi da izgubite paso{, javite se odmah najbli`em konzulatu.
19. Ako nema prevelike gu`ve, dolazimo i mi na karneval u Veneciji ove godine.
20. Ne brini se, `urim ukoliko se dogodi da oni krenu ranije.
30
Nivo 2-3
Na prazne linije upi{i odgovaraju}e upitne zamenice*.
(*Naj~e{}e je mogu}e upotrebiti vi{e zamenica, ~ime se menja smisao pitanja, a ~esto pitanje mo`e biti i besmisleno, ali gramati~ki ispravno).
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Gde... ?
Kad... ?
Za{to... ?
Kuda...?
Koliko...?
Zbog ~ega... ?
Radi ~ega... ?
Kako...?
[ta...?
Kako to da... ?
Otkud... ?
Odakle... ?
Ko...?
S kim... ?
Otkud to da...?
Zbog koga.... ?
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Radi koga... ?
Odakle... ?
Od kada (otkada...) ?
^emu... ?
Na ~emu... ?
Po ~emu... ?
Za kad... ?
Dokle... ?
Do kad...?
Oko ~ega...?
U vezi s ~im....?
Koliko dugo...?
Koliko ~esto...?
Koliko daleko...?
Od ~ega...?
Iz ~ega...?
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
O ~emu...?
Po kome...?
Da li...?
Nad kim...?
Sa ~im...?
Ispod ~ega...?
Iznad ~ega...?
Od koga...?
Koliki/e/a...?
O kome...?
Iza ~ega...?
Koji/koja/koje...?
Kakav/a/o-/i/e/a...?
S koliko...?
U koliko...?
Za koliko...?
Primer:
1, 2, 3, 5, 6, 7, 8, 14, 15, 16, 17, 26, 27, 35, 38, 39, 43 ste se posva|ali?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
31
Nivo 2-4
REVIZIJA, TEST:
PITANJA I ODGOVORI
Postavi pitanje tako da istaknuti deo re~enice bude odgovor.
32
Nivo 6-9
SINTAKSA: ZAMENICE, PADE@I
Upotreba zamenica koji, -a, -e (kojeg, kojem... - koga, kome...) i {ta (~ijeg, ~ijem... ~ega, ~emu...).
Upi{i odgovaraju}i oblik odnosno-upitne zamenice na praznu liniju, kao u primeru*
(*U nekim slu~ajevima ima vi{e re{enja)
U Kragujevcu ima mnogo bendova ________ sviraju hevi-metal.
U Kragujevcu ima mnogo bendova koji sviraju hevi-metal.
Napomena:
Obratiti pa`nju na zamenicu {to, koja ~esto mo`e da se upotrebi umesto nekih drugih.
______________________________________________________________________________
1. Jeste, to je ona stara gitara na __________ sam nau~io da sviram.
2. Je l' to ono vino od ________ boli glava?
3. Od ________ me toliko boli glava?
4. ________ se vi{e boji{, mi{a ili slona?
5. Kako to da tebi taj sos uvek tako dobro ispadne? U ________ je tajna?
6. Kako vam brzo rastu deca! ________ ih to hranite?
7. U _________ filmu be{e ona scena kad onog tipa pojedu mravi?
8. Na _______ ste vi? Na vinu ili pivu?
9. Kako se to pona{a{? Od ________ si to nau~io?
10. Je l' to onaj politi~ar _________ voli da psuje?
11. Oko ________ ste se posva|ali?
12. U _______ grmu le`i zec?
13. Na ________ spratu `ivite?
14. Dobar dan. Na __________ sprat idete?
15. Sa _________ sprata ste pali?
16. S _________ biste voleli da idete na godi{nji odmor?
17. __________ biste voleli da putujete u Kotor?
18. Jana je ona devoj~ica _________ voli da crta.
19. Od ___________ mesa se prave pljeskavice?
20. To je onaj Steva __________ je pobegao iz zatovora.
21. Vra}am se iz firme u __________ sam zaposlen.
22. To je istinita pri~a po _________ je snimljen jedan film.
23. Kakav je hleb zavisi i od toga od __________ je bra{na napravljen.
24. Od _________ zavisi ho}emo li dobiti dobre ocene?
25. To je onaj Joca _________ stanuje na Vra~aru.
26. Ovo su krave _________ daju puno mleka.
27. U _________ ulici se nalazi Narodno pozori{te?
28. Ne znam ni ja od ________ je ovo jelo tako ljuto.
29. Zaboravili su radi _________ su se toliko radovali.
30. Nemate _________ da se pla{ite.
31. U _________ si mesecu ro|en?
32. On je taj ~ovek ________ treba da se obratite.
33
Nivo 5-6
SINTAKSA I LEKSIKA: PISMENE VE@BE
Sastaviti pri~u od ponu|enih re~i. Svaka od ovih re~i mora da se na|e bar jednom u
pri~i, a sve ostalo je stvar slobodnog izbora studenta.*
(*Obratiti pa`nju na razliku izme|u prideva i priloga)
IMENICE:
PRIDEVI:
PRILOZI:
GLAGOLI:
STAN
GOST
MI[LJENJE
GLUPOST
^OVEK
NIVO
OSOBA
SITUACIJA
KARAKTER
ZVU^NIK
MUZIKA
JELO
SARMA
FILM
PE^URKA
RADIJACIJA
KRIVICA
LA@
GLUP
STALAN
ZELEN
MALO
^EKATI
VELIK
TANAK
GLASAN
LJUT
SLAB
BESMISLEN
NEKORISTAN
KRATAK
UPLA[EN
LA@NI
NESLAN
VESEO
PRAKTI^AN
BRZO
O^EKIVANO
MALO
MNOGO
AUTOMATSKI
PREVI[E
OPU[TENO
OVDE
PEVATI
KUKATI
^EKATI
SMEJATI SE
PLA[ITI
GLEDATI
KRASTI
RIZIKOVATI
IGRATI
PUCATI
SKAKATI
PLATITI
PREME[TATI
TRAMPITI SE
[U[KATI
PALITI
PO^ETI
34
Nivo 4-8
SINTAKSA: ZAVISNE I NEZAVISNE RE^ENICE
Dopuni re~enice:
Nivo 3-6
IZRAZI, PORE\ENJA
Kako se ka`e?
1. jak kao __________________________________________
2. spor kao _________________________________________
3. brz (juri) kao _____________________________________
4. velik kao _________________________________________
5. mali kao _________________________________________
6. vredan (radi) kao _________________________________
7. radi (funkcioni{e) kao _____________________________
8. lenj kao _________________________________________
9. gluv kao _________________________________________
10. star (mator) kao _________________________________
11. debeo kao ______________________________________
12. mr{av (tanak) kao _______________________________
13. pijan kao _______________________________________
14. pije kao ________________________________________
15. slobodan kao ___________________________________
16. smrdi kao _______________________________________
17. glup kao ________________________________________
18. pametan kao ____________________________________
19. lep kao _________________________________________
20. ru`an kao _______________________________________
21. sladak kao ______________________________________
22. ravan kao _______________________________________
23. besan (ljut) kao __________________________________
24. ~ist (neuprljan) kao _______________________________
25. lukav kao ________________________________________
26. zdrav kao ________________________________________
27. lud kao __________________________________________
28. spava kao ________________________________________
29. jede kao (ako puno jede)____________________________
30. jede kao (ako malo jede) ___________________________
31. jede kao (ako nepristojno jede) ______________________
32. psuje kao _________________________________________
36
37
ODGOVORI:
1. jak (sna`an) kao bik, konj, vo, od brega odvaljen
2. spor kao pu`, kornja?a
3. brz kao munja, ris, zec
4. velik kao slon, ku?a, kit, Sunce
5. mali kao mrav, mi{, zrno gra{ka
6. vredan (radi) kao mrav, p?ela, (lud, blesav)
7. radi (funkcioni{e) kao {vajcarski sat, ma{ina, lud, blesav
8. lenj kao trut
9. gluv kao top
10. star (mator) kao mumija, Biblija, Metuzalem
11. debeo kao svinja, bumbar, ormar
12. mr{av (tanak) kao igla, prut, list, glista, slamka
13. pijan kao letva, majka, zemlja
14. pije kao smuk, sun?er
15. slobodan kao ptica (na grani)
16. smrdi kao tvor, riba, govno
17. glup kao to~ak, }uskija, top, to~ilo
18. pametan kao p?elica, mrav
19. lep kao slika, upisan
20. ru`an kao pas, grob, ve{tica, |avo, vrag
21. sladak kao {e}er, bombona, med
22. ravan kao daska
23. besan (ljut) kao ris
24. ~ist (neuprljan) kao suza
25. lukav kao lisica, vidra
26. zdrav kao dren, jabuka
27. lud kao zvono, struja, luster, kupus
28. spava kao top, zaklan
29. jede kao (ako puno jede) lud, da mu je poslednji put, nezdrav
30. jede kao (ako malo jede) pti?ica, vrabac
31. jede kao (ako nepristojno jede) svinja
32. psuje kao ko~ija{
33. lak kao pero
34. te`ak kao slon, konj, olovo, kamen
35. gladan kao pas, vuk
36. }uti kao riba, grob
37. upla{en (boji se) kao mrav, pti~ica
38. pu{i kao dimnjak, smuk, Tur~in, furuna
39. la`e kao pas
40. sme{an kao klovn, pajac, crtani film
41. dosadan kao proliv
42. veran kao pas
43. kriv (pogrbljen) kao kifla, paragraf
44. bedan kao crv
45. ^vrst kao stena
46. hladan kao led
47. tvrdoglav kao magarac, mazga
48. uporan kao mrav, magarac
49. peva kao (ako lepo peva) slavuj
50. pri~a kao (ako puno pri~a) navijen
51. dobar kao du{a, hleb (lebac), dobar dan
52. prljav kao svinja, prase
53. mudar kao sova
54. pun kao oko
55. pliva kao riba
56. pliva kao sekira
57. bled kao krpa
58. grbav kao kamila
59. tvrd kao kamen
60. siroma{an kao crkveni mi{
38
Nivo: 5-8
VE@BE, GLAGOLSKI PRILOG PRO[LI (PARTICIP PERFEKTA)
Uradi re~enicu po modelu:
Kad je napravio oru|e od metala, ~ovek je lak{e lovio.
Napraviv{i oru|e od metala, ~ovek je lak{e lovio.
Ili obrnuto:
Pojev{i ru~ak, Zorica je prestala da bude gladna.
Kad je pojela ru~ak, Zorica je prestala da bude gladna.
1. Po{to je uvideo da nema drugog re{enja, \or|e je platio kaznu.
2. ^im su se doselili u novi stan, Paunovi}i su ga odmah sredili po sopstvenom ukusu.
3. Najev{i se, i Olji i Sla|ani se prispavalo.
4. ^im je snimio svoj dosad najbolji film, Kusturica je odmah zapo~eo rad na novom.
5. Prevrnuv{i se u krevetu na drugu stranu, Ratko je nastavio da spava.
6. Potra`iv{i savet od svoje `ene, slu`benik Predrag Lukovi} po~eo je da napreduje na
poslu.
7. ^im su stigli u Beograd, odmah su kupili plan grada.
8. Kad je, nagnuv{i se kroz prozor, Aleksandra shvatila da se nalazi na osamnaestom
spratu, po~ela je da vri{ti jer pati od vrtoglavice.
9. Videv{i kakve su danas cene, gospo|a Miti} je oti{la s pijace a da ni{ta nije kupila.
10. Napraviv{i uspe{no dvostruki salto, kliza~ica Mira bila je sigurna u pobedu.
11. Kad se vratila s mora, Biljana se o~igledno prolep{ala.
12. Kad se sve sabere, nismo tako lo{e pro{li.
13. Doseliv{i se na Balkan, Sloveni su sa sobom doneli i svoje obi~aje.
14. Sonja i Darko shvatili su da su zaboravili najva`nije stvari tek kad su raspakovali
kofere.
15. Upisav{i se u Ginisovu knjigu rekorda, Dejvid Vots je ostvario svoj `ivotni san.
16. Marija Damjanovi} je prona{la sebe najzad odabrav{i pravi poziv.
17. Dragutin Topi} oborio je balkanski rekord tek kad je sko~io peti put.
18. Umisliv{i da je bio inspirisan, Zoran je ovaj put napravio sasvim osrednju izlo`bu.
19. Igor je shvatio kako `ivot mo`e da bude veseo tek po{to je poslovno posetio Afriku.
20. Napoleonu je postalo jasno da }e izgubiti bitku tek kad se u nju upustio.
21. Jovana je re{ila da napusti fakultet kad je shvatila kako je manekentsvo unosan poziv.
22. Damir se naljutio, pokazuju}i svoju ljutnju tako {to je zalupio vrata za sobom u
odlasku.
23. Slavko se osamostalio tek po{to je okrenuo le|a svom {efu.
24. Budu}i da su se na brzinu spremile za nastup, balerine jo{ mogu da budu i zadovoljne
kako su pro{le kod publike.
25. Ne znam kako si mislio da polo`i{ ispit kad si knjigu pro~itao samo jednom, i to
povr{no.
26. Mirko i Slavko nisu hteli da odu ku}i dok pre toga nisu upecali po tri velike ribe.
27. Iako nije shvatio vic, Kiza se ipak nasmejao radi reda.
28. Ne mogav{i druga~ije da pre|e reku, Milan ju je preplivao.
29. ^im je stigla kod zubara, Katarinu je prestao da boli zub.
30. Gustav i Maja su odmah oti{li po{to su shvatili da im tu nije mesto.
39
Nivo: 5-8
VREMENA, ZNA^ENJA, GLAGOLSKI HOMONIMI, GLAGOLSKI VIDOVI
Izaberi glagol i upotrebi ga u odgovaraju}em obliku, kao u primerima.
(Neke re~enice imaju vi{e re{enja).
odneti
otkriti
odmarati se
igrati (se)
(pro)na}i
odlu~iti (se)
postaviti (postavljati)
pokriti
(po)jesti
vratiti se (vra}ati se)
voditi
oti}i
raditi
(na)ljutiti se
1.
Evropljani nisu znali za krompir pre nego {to ___________ Ameriku.
Evropljani nisu znali za krompir pre nego {to su otkrili Ameriku.
2.
Kad sve __________________ ne}ete vi{e biti gladni.
Kad sve budete pojeli ne}ete vi{e biti gladni.
(ili: Kad sve pojedete ne}ete vi{e biti gladni.)
_____________.
19. Oti{li smo na more da ___________________, a ne da ______________.
20. Kad god ___ Ivana ______________ sa instituta, zatekne decu kako crtaju po zidovima.
21. Po ceo dan ___________ ko crnac, a nikad nemam vremena da _________________.
22. Tetka Olja ___________________ u drugu sobu da gleda televiziju, zaboraviv{i
_____________________ bebu koja je upravo zaspala.
23. Luna je nau~ila kako __________________ sto.
24. Vesna i Nada dobro _________ tenis, ali to _______________ prekasno.
25. Mogu li bilo {ta da ti ka`em a da ___________________?
26. Biljana ga ________________ svuda sa sobom, kao da je on neka vrsta njene maskote.
27. Branka ____________________ prodajnu izlo`bu i uspela je da proda pet velikih slika.
28. Ne bih se ja __________________ da su mi rekli da ne}e ______________ ranije.
29. Nau~nici su uspeli da produ`e ljudski vek ________________ razna medicinska sredstva.
30. Vi ni{ta ne ________________, samo _______________ te }evape.
31. Bernar ______________ na izgradnji Ajfelove kule, ali se zbog toga nije ____________ u
ud`benicima istorije arhitekture.
32. Goran _________________ u fotelji, kad je Jasna odjednom do{la i onda opet ___________.
33. __________________ ja vremena da popravim ma{inu, ali nisam ni primetio da
_____________.
34. Kad god odlu~im da sednem ______________ zazvoni telefon, a kad sednem
________________ obi~no se stvore idealni uslovi za rad.
35. Marina nikako ________________ ve{ na pranje, a ve} toliko dugo stoji da su neke stvari
moljci skroz _______________ .
36. Daj ______________ ve} jednom kakva jaja ho}e{ da ti spremim.
37. Sne`ana je skroz pokisla ________________ ku}i iz kluba.
38. Branka se uop{te nije ugojila iako nimalo _______________ ra~una o tome koliko
_________.
39. Kad se mi ___________________, vi }ete ve} biti daleko.
30. Nemoj ________________ , ali moram da ti ka`em da ti jako lo{e __________ karte.
41. Deca ____________________ u parku, a onda je odjednom po~eo zemljotres.
42. Dok ____________________ ko je ubica, ja ne}u prestati da ~itam ovaj krimi}, makar mi
_______________ svi autobusi.
41
Nivo 6-9
GLAGOLI: HOMONIMI, SINONIMI, IDIOMI, VREMENA, VIDOVI, ZNA^ENJA
Izaberi glagol po smislu i stavi ga u odgovaraju}e vreme*:
(*U nekim slu~ajevima mogu}e je upotrebiti vi{e glagola sa spiska)
raditi (uraditi, proraditi, poraditi, izraditi) (se)
praviti (napraviti, popraviti) (se)
baviti se (pozabaviti se)
obaviti (obavljati)
~initi (na~initi, u~initi) (se)
pona{ati se (poneti se)
vr{iti, izvr{avati (izvr{iti)
postupati (postupiti)
sprovesti (sprovoditi)
izvesti (izvoditi)
spremati, pripremati (spremiti, pripremiti)
1. Ne bih se ja time _____________ da ne moram. To ja zbog para.
2. Ve} du`e vreme taj video-rikorder ne __________, ali ako ho}e{ ______________ ga.
3. Ako ne prestane{ da ____________ te grimase, popla{i}e{ svu decu u parku.
4. Poslasti~ari ____________ kola~e, oni se time ____________.
5. ______________ smo savr{en plan: on }e da kuva, a mi }emo da jedemo.
6. Jedna lasta ne __________ prole}e, ali zato dve laste mogu da ____________ puno malih lasti.
7. Ne ___________ se va`an. Tek dva meseca ____________ a ve} misli{ da si neka krupna zverka.
8. @ivi ve} tri godine kod njih u gostima ne ____________ ni{ta.
9. Samo ga {utni i __________. Takvi su ti stari televizori - sve na silu.
10. Neki studenti se ______________ kao majmuni, ali to ne zna~i da se jednog dana ne}e
__________ ozbiljnim poslovima.
11. Ne znam kako ste to ___________ , ali otkako ste se pojavili televizor vi{e ne ________.
12. Ni{ta mi se ne __________ ve} danima. ^im me pro|e ovo raspolo`enje _____________ se tim
poslom.
13. [ta to __________ ? Po tvom pona{anju bi se reklo da se __________ o ne~em ozbiljnom.
14. Savi} je zvani~no zaposlen u Novom Sadu, ali zapravo __________ na crno u Somboru.
15. Vojnici nisu ____________ po pravilima slu`be i zato su ka`njeni.
16. O~igledno je da su \in|i}u kriminalci ___________ o glavi ve} dugo. U suprotnom ne bi
____________ ovo ubistvo.
17. Pazi {ta ________, ovakvo tvoje pona{anje uvek se mo`e protuma~iti kao da se _________
ne~im sumnjivim.
18. Oni se nisu lepo _____________, ali vi ste dobro _____________ {to ste tako mirno reagovali.
19. Veruje se da su po{to su ___________ masakr, pojedini zlo~inci ____________ samoubistvo.
20. Meni se __________ da imamo realne {anse u revan{u. Mihajlovi} je _____________ ~udo
postigav{i dva gola u poslednjih pet minuta.
21. Ne, banka vi{e ne _________, ali do|ite sutra i (mi) _____________ sve {to treba.
42
43
Nivo 5-9
GLAGOLI: HOMONIMI, SINONIMI, IDIOMI, VREMENA, VIDOVI, ZNA^ENJA
Izaberi glagol po smislu i stavi ga u odgovaraju}e vreme:
koristiti (iskoristiti) (se)
slu`iti (poslu`iti, uslu`iti) (se)
upotrebiti (upotrebljavati)
tro{iti (potro{iti)
44
Nivo 5-8
GLAGOLSKI PREDLOZI, HOMONIMIJA
Po smislu odaberi glagol i stavi ga u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
(Neke re~enice imaju dva ili vi{e re{enja)
uraditi
obraditi
odraditi
zaraditi
naraditi se
poraditi
proraditi
izraditi
obaviti
probaviti
zabaviti (se)
nabaviti
dobaviti
izbaviti (se)
pozabaviti se
pribaviti
45
Nivo 3-6
MORFOLOGIJA, GLAGOLI, VREMENA - PASIV (1)
Napomena:
Pasiv se mo`e graditi jedino uz pomo} prelaznih (tranzitivnih) glagola.
U ovom ve`banju su dati ~esti i `ivi primeri u kojima se pasiv koristi i to su oblici koji se
grade uz pomo} oblika perfekta pasiva (trpnog priloga i prideva glagola) i oblika infinitiva
pasiva (glagol + re~ca se).
Popuni re~enice kao u primerima*:
* Neki primeri imaju vi{e re{enja.
1.
Na{a reprezentacija ______________ je od (strane) Francuske jo{ u kvalifikacijama
(eliminisati).
Na{a reprezentacija eliminisana je od (strane) Francuske jo{ u kvalifikacijama.
2.
Svako ima pravo da bira i da _________ _________ (birati)
Svako ima pravo da bira i da bude biran.
3.
Nije nam bilo _________ da se ranije sretnemo (suditi).
Nije nam bilo su|eno da se ranije sretnemo.
4.
Predsednik ______________ na svake ~etiri godine (birati).
Predsednik se bira na svake ~etiri godine.
47
Nivo 5-8
MORFOLOGIJA, VREMENA - PASIV (2)
Napomena:
Pasivne re~enice imaju ograni~enu distribuciju. Naime, nije mogu}e od svake aktivne re~enice napraviti pasivnu. Ovde su dati primeri ~estih i `ivih slu~ajeva.
Subjekat mo`e, ali ne mora, biti imenovan. Ukoliko neku misao `elimo da izrazimo u pasivu,
subjekat iz aktivne re~enice ~esto izostavljamo upravo zato {to se gra|enjem pasivnih re~enica dodatno nagla{ava uloga objekta.
Od aktivne re~enice napravi pasivnu, kao u primerima:*
(*Neki primeri imaju vi{e re{enja)
1a.
Marija i Peda re{ili su da bace suvi{ni name{taj.
Marija i Peda re{ili su da name{taj bude ba~en.
1b.
Pohvalili su decu zbog lepog pona{anja.
Deca su pohvaljena zbog lepog pona{anja.
2.
Ljudi istrebljuju neke `ivotinjske vrste.
a. Neke `ivotnjske vrste bivaju istrebljivane od (strane) ljudi.
b. Neke `ivotnjske vrste se istrebljuju [od (strane) ljudi].
1. Njega su kriminalci eliminisali jo{ pro{le godine.
2. Probudili su me iz najdubljeg sna.
3. Danilo ne vidi na~ina kako da kupi tako dobra, velika i skupa kola.
4. Cipele ne kupujemo u apoteci.
5. Danas vi{e ne smatraju da je ekspres-lonac toliko neophodan aparat u kuhinji.
6. Sumnja se da su njih dvojica silovali tri maloletnice.
7. Slede}e godine ponovo }e povisiti cenu elektri~ne energije.
8. Carinska slu`ba je saop{tila da }e ubudu}e na ulasku u zemlju oduzimati sve prehrambene proizvode.
9. Optu`eni se na su|enju `alio da su ga pre davanja izjave u policiji pretukli.
10. Mu`jaci napadaju jedni druge.
11. Na lokalitetu kod Ni{a su na{li kerami~ke sudove stare preko 5.000 godina.
12. Veruje se da su na{i preci znali da govore pre nego {to su otkrili vatru.
13. Nau~nici ne priznaju postojanje drugih civilizacija dok se za tu tvrdnju ne prikupe dokazi.
14. D`on Tenkbar nokautirao je Milutinovi}a ve} po~etkom druge runde.
15. Ako nastavite ovako da se pona{ate, mora}emo da vam oduzmemo voza~ku dozvolu.
16. Nikad se dosad Olimpijske igre nisu odr`avale u Africi.
17. Prestani da se smeje{ ili }emo da te bijemo!
18. Dajte mi polugu i pomeri}u Zemlju.
19. Politi~ari su nam obe}ali da }e se primanja tokom ove godine dvostruko pove}ati.
20. Politi~ari nisu ispunili svoja obe}anja.
21. Zaposleni, posle duge diskusije, o tom pitanju nisu odlu~ili ni{ta.
22. Sad je kasno, bacio sam kocku!
23. Nisam mogao da do|em, ukrali su mi paso{.
24. Ne mo`ete napolje da se igrate dok ne pojedete ceo ru~ak.
25. Napravili su odli~ne pala~inke.
48
Nivo 5-8
TEST. LEKSIKA; PREFIKSI.
Predlozi anti-, protiv-, kontra-, inter- i me|u- uvek se pi{u zajedno s re~ju s kojom se
udru`uju. Upotrebi odgovaraju}e predloge, objasni {ta tako dobijene re~i zna~e i odredi njihovu vrstu*.
(*U nekoliko slu~ajeva mogu se upotrebiti razli~iti predlozi)
1. vazdu{ni
26. bakterijski
51. otrov
2. ustavan
27. {pijun
52. fa{isti~ki
3. diktoran
28. disciplinarni
53. mera
4. prostor
29. legalan
54. -meco
5. rasista
30. te`a
55. usluga
6. grani~ni
31. ratni
56. zavisnost
7. prirodan
32. produktivan
57. teza
8. obave{tajni
33. heroj
58. tim
9. semit
34. ~in
59. admiral
10. vreme
35. udar
60. po`arni
11. nacionalni
36. -venisati
61. -re~iti
12. narodni
37. gradski
62. globalista
13. talenat
38. -pretirati
63. dr`avni
14. revolucionarni
39. kandidat
64. otrov
15. evolucijski
40. hrist
65. re~ni
16. ritam
41. punktirati
66. polacija
17. aktivan
42. admiral
67. usluga
18. srpski
43. teza
68. pretirati
19. komunista
44. sprat
69. avionski
20. -sobni
45. po`arni
70. reformacija
21. kulturni
46. tip
71. planetarni
22. inflacijski
47. -cipirati
72. stanica
23. ferencija
48. ofanziva
73. -siti
24. kolonijalisti~ki
49. napad
74. zakonit
25. telo
50. -cepcija
49
Nivo 3-6
MORFOLOGIJA - PRIDEVSKI SUFIKSI
Nastavci -ki, -ski, -(i)ji, -an, -ni, -ov (-ev), -in, -ljiv naj~e{}i su produktivni pridevski sufiksi. Njihovim dodavanjem na gotovo svaku imenicu mo`e se napraviti pridev. Koji }e od njih
kada biti upotrebljen zavisi od te{ko obja{njivih procesa, te je zbog toga najbolje zapamtiti najfrekventnije slu~ajeve napamet, pa se na osnovu njih dalje slu`iti usvojenim znanjem po sluhu.
Ponekad je mogu}e na~initi prideve istog ili razli~itog zna~enja od vi{e nastavaka, a ponekad
je ~ak potrebno dodati dva sufiksa, jedan za drugim.
Stavi ponu|ene sufikse uz odgovaraju}u imenicu i tako na~ini pridev*
(*Obrati pa`nju na glasovne alternacije koje se de{avaju dodavanjem ovih nastavaka. Ponekad se pridevi grade
od nekog krivog pade`a imenice, ne od nominativa. Podjednako su pravilni oblici -ji i -iji).
1. zec
2. majmun
3. soba
4. kuhinja
5. jabuka
6. telefon
7. dete
8. kontakt
9. prozor
10. sto
11. ptica
12. pas
13. Vr{ac
14. bolesnik
15. posao
16. dim
17. violina
18. automobil
19. kompjuter
20. Rus
21. pijaca
22. ruka
23. livada
24. politika
25. klima
26. kesten
27. zvuk
28. buka
29. mi{
30. virus
31. meso
32. mesto
33. mesar
34. ~aj
35. koza
36. Kozak
37. ovca
38. ov~ar
39. tre{nja
40. bagrem
41. leto
42. zima
43. jug
44. oko
45. uvo (uho)
46. `ena
47. mu`
48. Biblija
49. ulje
50. Ma|ar
51. Sloven
52. Slovak
53. Slovenac
54. p~ela
55. starac
56. mladi}
57. devojka
58. majka
59. otac
60. baba
61. deda
62. alkohol
63. aceton
64. gvo`|e
65. drvo
66. mast
67. planina
68. jezik
69. korist
70. magija
71. kontradikcija
72. namena
73. zaraza
74. nastava
75. Bosna
76. gozba
77. paradajz
78. riba
79. la`
80. le|a
81. Sunce
82. Mesec
83. ma~ka
84. gospodar
85. vazduh
86. Koreja
87. Kina
88. zid
89. zidar
90. smisao
91. kosa
92. perje
93. krv
94. crv
95. va{
96. starost
97. sir
98. so
99. guska
100. platno
101. `eludac
102. ~elo
50
Nivo 6-8
LEKSIKA I GRAMATIKA: TVORBA I UPOTREBA IMENICA
Napravi imenice od zadatih re~i u zagradi i stavi ih u odgovaraju}i pade`.
1. Neki ljudi boje se paukova od ranog ____________ (dete).
2. Moj brat dobio je medalju za ____________. (hrabar)
3. U ovoj torbi je sva moja fotografska ____________. (opremiti)
4. Du`nost jednog __________ je da odr`ava red. (policija)
5. Mnogi se pla{e za sudbinu {uma od ___________ koje preti od kiselih ki{a. (uni{titi)
6. U slede}oj epizodi sledi ____________ serije. (nastaviti)
7. Ljudi koji `ive u velikim gradovima ~esto pate od __________. (sam)
8. Mnogi u no}ima kad je pun Mesec pate od __________. (san)
9. Moj sin oduvek je `eleo da postane __________. (nauka)
10. Danka je odlu~ila da __________ bude njen hobi. (slikar)
11. Nemoj danas ni{ta da kupuje{ jer od sutra po~inju zimske _____________. (rasprodati)
12. Milo{ nije mogao da ka`e ni{ta u svoju __________. (odbraniti)
13. Opstanak slonova kao vrste doveden je u pitanje zbog porasta vrednosti __________.
(slon)
14. Ovu haljinu bilo bi nemogu}e iskrojiti bez dobre ma{ine za _________. ({iti)
15. Marko je zaboravio jaknu u __________ u {koli. (u~iti)
16. Zbog pove}anja cene grejanja, od ove godine __________ }e biti duplo skuplja. (stan)
17. Bra}a Lukovi} optu`eni su zbog _________ i ___________. (krasti; silovati)
18. Jasna [ekari} je vi{estruki olimpijski {ampion u ___________. (streljati)
19. Optu`eni je osu|en na smrt ___________. (streljati)
20. Sergej Bubka proslavio se svojim neverovatnim _________ s motkom. (skakati)
21. Iako ska~u, kenguri ne spadaju u vrstu skakavaca nego u vrstu _________. (torba)
22. Pre {kole, mnoga deca idu u _________. (zabaviti)
23. Krave daju mleko, a ljudi ga dobijaju ________. (musti)
24. Lavovi se ogla{avaju rikom, a krave _________. (mukati)
25. Vojnik je optu`en za ___________ jer je pobegao sa fronta. (kukavica)
26. Ovaj no` ne}e da se~e. Potrebno mu je __________. (o{triti)
27. Na Bliskom Istoku nastavlja se ______________ situacije. (zao{travati)
28. Ne bacajte opu{ke po ____________ zgrade. (stepenica)
29. Od {ljive se dobija ~uvena rakija poznatija kao _________. ({ljiva)
30. ____________ u industriju je i ove godine u konstantnom padu. (investicija)
31. Koje je njegovo trenutno ___________. (zanimati se)
32. Igorov omiljeni film je _________ iznad kukavi~jeg gnezda. (leteti)
33. Ova kamera je pravi _________. (drag)
34. To {to ti pri~a{ su obi~ne ____________. (besmislen)
51
Nivo 6-9
SINTAKSA, ZAVISNE RE^ENICE, IDIOMI
Popuni prazna mesta u re~enicama odgovaraju}im oblikom glagola, po smislu i po
uzoru na primer.
52
Nivo 6-9
TVORBA RE^I; IZVEDENI PRIDEVI, PRILOZI I IMENICE; PADE@I; SEMANTIKA
Napravi prideve ili priloge od imenica i stavi ih u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
Oprao sam sve su|e, ali su neki tanjiri jo{ uvek (mast).
Oprao sam sve su|e, ali su neki tanjiri jo{ uvek masni.
I obrnuto, zameni pridev imenicom i stavi je u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
(Bezobrazan) je odlika nevaspitane dece.
Bezobrazluk je odlika nevaspitane dece.
1. Neka (Arhimed) otkri}a se primenjuju u svakodnevnom `ivotu.
2. I (bes) pas ma{e repom.
3. Me|u psima u gradu je epidemija (besan), pa je (grad) vlada preduzela odgovaraju}e
mere.
4. Kupio sam (sunce) nao~ari i iza{ao iz (roba) ku}e kao drugi ~ovek.
5. (Lep) je prolazna, ali je (korist) ako se upotrebi na vreme.
6. Nekima istina ne odgovara jer im se ne uklapa u (dan) raspored ~asova.
7. Ako `eli{ da se izle~i{ od (pijan) posmatraj (pijan) dok se trezni.
8. (Inteligencija) si ti, ali ti nedostaje (obrazovan).
9. (Mudar) bez prakse je kao vatra bez (topao).
10. (Lukav) }e{ uloviti i lava, a silom ne}e{ ni crv~ka.
11. Volim grumenje (zlato), a voli{ ga i ti verovatno.
12. Svako ima pravo da bira i da bude (izbor).
13. U ovoj {umi je usred dana tako (mrak) da je to (jeza).
14. Tanja ne izlazi na ispit bez (zec) {ape za koju tvrdi da joj donosi sre}u.
15. I najgluplja (lep) prona|e (pamet) mu{karca.
16. Ni (slep) ni (gluv) ne uti~u na razum.
17. Jedan od najpoznatijih eksperimenata u psihologiji je onaj sa (Pavlov) psima.
18. Na (po~etak) kursu ove godine imamo puno u~enika, ali na (konverzacija) ih ima svega
petoro.
19. Sko~iti s prvog sprata je (lud), a sko~iti sa desetog - to je ve} (lud).
20. U mnogim (ljubav) romanima iza izmi{ljenih li~nosti kriju se zapravo (istina) likovi
kojima su pisci samo promenili ime i stavili ih u neku novu pri~u.
21. Noviji filmovi uglavnom se snimaju samo radi profita i zbog toga nemaju onu (o{tar) koju
su imali stari.
22. (Stvaran) je ponekad (bol).
23. U (Marks) filozofiji mnogi su videli na~in kako da se domognu vlasti.
24. (Mlad) - (lud).
25. Neke (more) pla`e su (nudista).
26. Mnoge ljude (dete) plakanje (u`as) iritira.
27. Milan je bio vanredno (talenat) muzi~ar i ~ovek (nemir) duha.
28. (Veseo) je trajalo ~itave no}i, a onda su gosti oti{li jer im nije prijalo (dan) svetlo.
29. U polju raste (polje) cve}e, a u Poljskoj (Poljak) deca.
30. Iz nje je prosto zra~ila (dobar).
53
Nivo 6-9
LEKSIKA: NESTANDARDNE RE^I, KOLOKVIJALNI GOVOR I @ARGON (1)
Napomena:
U ovim primerima ima dosta i vulgarnih i manje poznatih re~i koje mo`da ni neki lektori
ne}e znati, a ne bele`e ih ni re~nici osim onih specijalizovanih. Ipak, rade}i sa studentima sa
novijom literaturom, a posebno gledaju}i filmove, ispostavilo se da oni previ{e toga gube ne
razumeju}i pojedine re~i. Zbog toga je itekako preporu~ljivo da se upoznaju i sa ovim
segmentom vokabulara.
Zameni podvu~enu re~ odgovaraju}om iz standardnog jezika.
Kupili bismo mi sve {to treba, ali smo ostali bez love.
Kupili bismo mi sve {to treba, ali smo ostali bez para (ili novca).
1. Bez kinte sam. Daj mi pozajmi 200 dind`i do ponedeljka.
2. Vodio je ribu kod matoraca na ve~eru. ]ale je odlepio, a kevi se uop{te nije dopala.
3. Nisam imao kud jer je bio ja~i, morao sam da palim.
4. ]ao, moram da palim, da stignem na poslednju trolu.
5. Ne pali ga toliko, provali}e da ga lo`i{.
6. Cile se `e{}e primio na jednu cupi, ali ga je pro{lo ~im je skapirao da ona samo `eli da
mu se useli na gajbu.
7. Vlada i Dena su se toliko ucirkali (uletvili, ole{ili, uradili, naroljali, urokali,
usvinjili, u{ikali, udesili, u{ljemali, nalokali, usvirali, odvalili) da nisu imali pojma {ta
rade.
8. Prvo ste ~eki}ali dve ~uke, a posle su vas jo{ ispeglali neki d`ukci?!
9. Smuvala bi ona njega vrlo lako, ali on toliko smara da nije ni poku{ala.
10. Je li, frajeri, jesmo rekli da nema duvanja vutre ovde?
11. Riknuo sam danas od {ljake, ajde da se divimo sutra.
12. Ne {ljaka mi mobilni. Zovi me na fiksni fontele.
13. Ju~e sam bila sa Sanjom u {opingu. Ona je nabacila nove gilje i ja{u, a ja nisam na{la ni
lone.
14. Riknuo mu je mi{ pa uop{te ne mo`e da koristi ma{inu.
15. Ljosnuo sam ve} na pismenom.
16. Simu su odrali za struju.
17. Ja odoh ne{to da hasam, a ti za to vreme ~ekiraj mejl.
18. Ala si se picnuo, ko da si krenuo na sudar s nekim avionom od cave.
19. \ole je zakuntao ~im je zatovorio o~i.
20. Malo ti je mator fazon; tome su se smejale na{e bakute kad su bile klinke.
21. Ma nije on neko mudo, obi~an uli~ni murkan.
22. Pana je sad sitna muvara, mi jurimo bud`e.
23. Odjebi! Svima si se popeo na tuki.
24. Digla se velika frka oko toga.
25. Malo ga je uhvatila frka, ali pro{lo ga je ~im je iza{ao na stejd`.
26. Nema frke, vrati}e{ mi sutra.
27. Nimalo ga nije blam, a uop{te nije neki kulov.
54
Nivo 6-9
LEKSIKA: @ARGON, FAMILIJARNI, NESTANDARDNI GOVOR (2)
Zameni ozna~ene re~i i izraze odgovaraju}im iz standardnog, knji`evnog jezika.
55
Nivo 6-9
IZVEDENI GLAGOLI, IMENICE, PRIDEVI I PRILOZI; PADE@I; VREMENA;
SEMANTIKA
Napravi glagole od imenica i prideva i stavi ih u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
56
Nivo 6-9
VE@BE: LEKSIKA, GOVORNE VE@BE, INTERVJU
Odgovori na postavljena pitanja*:
(*Na svako pitanje daj najmanje jedan odgovor, a mo`e{ i vi{e)
Primer:
[ta je za tebe hrabrost?
Mogu}i odgovori:
Hrabrost je osobina hrabrih ljudi, suprotna kukavi~luku.
Hrabrost je kad se neko ne boji da ide kod zubara.
Hrabrost je kad nema{ tremu da pri~a{ pred velikom grupom ljudi.
Hrabrost je uvek re}i ono {to misli{.
Hrabrost je kad ne{to sme{ da radi{ a da ne misli{ na posledice.
Hrabrost je osobina ludih.
57
Nivo 6-9
VE@BE: VEZNICI; UZRO^NE RE^ENICE, VREMENSKE RE^ENICE,
KONDICIONAL, PADE@I, DVOSTRUKA NEGACIJA
Upotrebi odgovaraju}e veznike kao {to su: zato {to, jer, ako, budu}i da, po{to, zbog toga
{to, radi, zbog, ali, ako, nego, ukoliko, da, ni, niti, ve}, {to, koji, kako... i dovr{i re~enice
odgovaraju}im oblikom re~i ili sintagme u zagradi.
Primer:
__________ ne _____________ (prestati) da se smejete, ja __________ (oti}i) ku}i uvre|en
___________ ne volim kad mi se drugi smeju.
Ako ne prestanete da se smejete, ja }u da odem ku}i uvre|en, zato {to ne volim kad mi
se drugi smeju.
Ili: Ukoliko ne budete prestali da se smejete, ja }u oti}i ku}i uvre|en, jer ne volim kad
mi se drugi smeju.
1. Tanja je jo{ kao mala po~ela da igra fudbal ____________ je to jedini sport koji joj ______
(biti) interesantan.
2. Vrati mi ______ ________ (moja olovka)! ___________ sam znao da je kod tebe ne
________________ (tra`iti) tri dana po _____________ (ceo stan).
3. Kad se \or|e i Jelena _________ (vratiti), sve _____________ (promeniti se), __________
}e ostati najmanje tri godine.
4. Mi smo jo{ mali, __________ kad ____________ (porasti), onda }emo mi vas da zavitlavamo.
5. Neki romani ______________ (ekranizovati) su toliko lo{e __________ sa originalom nemaju vi{e ___________ (nikakva veza).
6. U aprilu se obi~no odr`avaju mnoge _________________ (javna manifestacija), ________ {to
tad obi~no _________ (otopliti).
7. Nemoj da objavi{ taj ________ (tekst), ____________ postoji opasnost da to pro~ita ne~ija
keva i onda ______________ (misliti) ________ smo mi nekakva sekta.
8. Na _________ (ulica) ima puno ljudi i svi se ____________ (grudvati) kao mala deca,
verovatno ____________ ve} godinama ________________ (ne padati) sneg.
9. Sve je _____________ (poplaveti), _____________ je tata stavio svoje ~arape u
______________ (beli ve{).
10. Ne samo da su Jova i Milo{ _____________ (zakasniti), __________ se jo{ bune _______
vi{e __________ (nemati) pi}a.
11. Ne ____________ (ponoviti) se, ali ako se jo{ jednom bude desilo ___________ do|ete
praznih ruku, _______________ (izbaciti - ja) vas napolje.
12. _______ sam ja glup, ________ je on glup, ________ ti ne _________ (koristiti) svoj mozak.
13. Kad i ako _______________ (vratiti se - mi) sa Mont Everesta, molim vas da nas sa~ekate
______________ (sme{iti se) i ________ budete ponosni na nas!
14. Ovo je mali korak za ________ (ja), _________ veliki za ~ove~anstvo.
15. ~ekaju nas te{ki dani ____________ nam je do kraja ___________ (mesec) ostalo svega hiljadu __________ (dinar).
16. ____________ se ne maknete, nikada ne}ete sti}i do vrha ___________ (palanina).
58
17. Ne samo da nisu oprali ____________ (sudovi), __________ nisu _________ ruke oprali.
18. _________ ti dvojica ka`u da si pijan, vreme je da _________ (legnuti).
19. Kad ___________ (mo}i - ja) jo{, ______________ (nastaviti) bih da se penjem, ali sam se
umorila.
20. Zdravko tvrdi _________ (kupati se) svaki dan, __________ ne bi se reklo.
21. Kad ____________ (raditi - mi) sve {to `elimo, vi ______________ (ne biti) zadovoljni.
22. @eleo bih ne{to ________ vas pitam. __________ biste bili na __________ (moje mesto),
{ta ______________ (preduzeti) da se situacija izmeni u va{u korist?
23. _______ bi srce svako moglo da kuca, i olovka bi ova mogla da ________ (tucati).
24. Gde to ________ (biti)? Da li je to ona zgrada na _________ (ugao) Jevremove i Zmaj
Jovine ulice _______ se skroz uru{ila?
25. _______ odemo u Po`arevac, svakako ______________ (posetiti) muzej Milene Pavlovi}
Barilli.
26. Kad __________ (biti) zdrava, Milica bi sada bila s _________ (mi).
27. Krava ________ (mukati), vo _________ (vu}i), ________ koza nikad nikoga ________
(tu}i).
28. Mi smo ovde do{li samo ________ para i _____________ ne `elim da ~ujem nikakve kritike
po pitanju ____________ (kvalitet) na{e muzike.
29. S njim se nikad ____________ (znati) da li misli ozbiljno __________ se samo {ali.
30. Ako ovako _____________ (nastaviti - mi), sutra _______________ (mo}i) da postanemo
prvaci sveta.
31. Dok jednom ne _________ (smrknuti), drugom ne _________ (svanuti).
32. _________ god da se zateknem, __________ me sa~eka Madona.
33. _________ se ubrzo ne budemo navikli na nove uslove, ___________ (propasti) nam firma.
34. Sad je pravi momenat _______________ (probati - vi) da shvatite pravila igre, _______
biste od slede}eg kruga mogli i sami ______________ (uklju~iti se).
35. Ne samo da se radije ne _______________ (me{ati se - ja) u taj posao, _________ bih
najvi{e voleo da ni{ta o svemu tome __________ ne znam.
36. Na _________ spratu stanujete? Lift je pokvaren pa _________________ (vi{e voleti) da ne
moram puno da ____________ (penjati se).
37. ___________ slede}eg vikenda _______________ (biti) lepo vreme, napravi}emo ro{tilj
negde kraj ___________ (jezero), _____________ je blizu __________ (obala) najprijatnije
sedeti.
38. Nismo se dovoljno __________ (potruditi se), __________ slede}i put sigurno
______________ (pobediti), osim ako oni ________________ (imati) sre}e.
39. Nemam ________ dinara, _________ ima}u slede}e nedelje, ako ____________ (dobiti)
platu na vreme.
40. ______ ona ________ on ne znaju {ta bi s parama, ali oboje _____________ (praviti se) siroma{ni.
59
Nivo 6-9
LEKSIKA - SINONIMI
Zameni podvu~enu re~ sa {to vi{e mo`e{ drugih re~i i izraza tako da se zna~enje
re~enice bitnije ne izmeni:
(Obratiti pa`nju na to da neke re~i, kad se zamene, zahtevaju i izmenu oblika re~i koje se
vezuju za njih)
60
RE[ENJA:
1. zanimljivi, zabavni
2. dosta, puno, prili~no, jako, veoma, previ{e, suvi{e
3. fino, dobro, ugodno, (krasno, divno...)
4. mali{anima, najmla|ima, klincima, malima
5. a. pokidaju, preseku, raskinu b. odnose, kontakte, spone, {to ih vezuje (spaja), (a.
i b. poru{e sve mostove)
6. sem, izuzev, ne ra~unaju}i, sa izuzetkom, izuzimaju}i, isklju~uju}i, isklju~iv{i
7. a. slabi, r|avi, nikakvi, osrednji, bez veze, mlaki, bledi, bezvredni, bezvezni, bedni,
drugorazredni, (sranje...) b. izvrstan, izvanredan, prvoklasan, vanredan, sjajan, izuzetan, osobit, fenomenalan, fantasti~an, vrhunski, jako (veoma, stra{no...) dobar, predobar, silan, bogovski, kapitalan, briljantan, bravurozan, vanserijski, impresivan,
(super, opasan, nevi|en, mrak, `estok, strava...)
8. a. provirio, bacio pogled, gvirnuo, glednuo, `draknuo, `acnuo, {acnuo, b. biro, ured,
ofis
9. ulij, dolij, nalij, uspi, naspi, daj
10. druk~ija, druga~ija, naro~ita, specijalna, osobita, razli~ita, izuzetna, neobi~na,
netipi~na, ekskluzivna
11. a. lupio, opalio, drmnuo, odalamio, raspalio, odvalio, (aknuo, klepio, geknuo,
o{inuo, puknuo, zveknuo, nabo...) b. istukao, prebio, izmlatio, premlatio, ispra{io,
(razbio, izlemao, ispeglao, ole{io, napucao...)
12. a. momak, de~ko, tip, (frajer, lik...) b. curama, `enskim, (ribama, trebama,
ma~kama...)
13. a. istakao, podvukao, napomenuo, stavio akcenat b. zalo`iti, pozabaviti, potruditi
oko, obratiti (pokloniti) pa`nju
14. a. zavr{io, uradio, dovr{io, sredio, odradio, dokraj~io, okon~ao, priveo kraju b.
ra~unaru, ma{ini, (kanti...)
15. a. probali, preduzeli b. sasvim, potpuno, u potpunosti, totalno c. druk~ije, razli~ito,
nejednako (druga stvar, pri~a)
16. a. do{ao, se dovezao, prispeo, dospeo, doputovao b. d`inovskim, jako (mnogo,
u`asno, stra{no, veoma....) velikim c. automobilom, kolima, (limuzinom, makinom)
17. a. uvidi, uo~i, opazi, spazi, shvati, zaklju~i, (ukapira, skapira, skonta, skop~a...) b.
ne valja, nije kako treba, (ne {ljaka).
18. a. nesumnjivo, izvesno, bez sumnje, garant(ovano), definitivno, sto posto b.uveren,
ube|en, (nije mi{ljenja, ne misli...)
19. a. pojedini, izvesni, odre|eni, jedan broj, jedni b. stru~njaci c. misle, veruju, imaju
mi{ljenje, tvrde, dr`e, (su mi{ljenja, su ube|eni, su uvereni...) d. zgodan, pogodan,
odgovaraju}i, povoljan, pravovremen e. trenutak, ~as, prilika, situacija f. izmenu,
menjanje, zamenu, revalorizaciju, prevrednovanje.
20. a. ose}a{, zapa`a{, opa`a{, uvi|a{, uo~ava{, (provaljuje{, kapira{...) b. toplota, vrelina, omorina, sparina, (ega, pripeka, jara...)
61
Nivo 6-9
LEKSIKA: FAMILIJARNI IZRAZI
1. Njemu je svejedno - Nije ga briga; Ba{ ga briga; Boli ga uvo (dupe); Puca mu prsluk
2. Idi odavde! - Gubi se! Bri{i! Idi vidi da l sam tamo; Ne}u da te vidim: Be`i!
3. Ovde je veoma ~isto (uredno) - Ovde se sve sija; Ovde je kao u apoteci
4. Ovde je veoma prljavo (neuredno) - Ovde je kao u svinjcu; Ovde kao da je bomba pala
5. Vrlo je neuredan - Izgleda kao da su ga krave `vakale.
6. Vrlo je siroma{an - @ivi kao crkveni mi{.
7. Vrlo je snala`ljiv - Snalazi se kao riba u vodi.
8. Imao je sre}e - Upala mu je sekira u med; Do{lo mu je kao kec na deset.
9. Bilo je to veoma davno - To je bilo pre Hrista; Pre 100 godina.
10. Nikad (se to ne}e desiti) - Kad na vrbi rodi gro`|e; Na kukovo leto; U mesecu limburgu (kad
se majmuni {i{aju).
11. Veoma je mlad (mali) - Tek se ispilio; Jo{ pi{ki u pelene.
12. To je jako daleko - Bogu iza le|a (ki~me, nogu, bubrega); Iza sedam mora (i sedam gora);
13. Puno pri~ati - Ne zatvarati usta; Mleti; Dr`ati banku; i kolokvijalni i `argonski glagoli tipa
BRBLJATI, TOROKATI, BLEBETATI itd..
14. Biti nespretan, trapav - Pona{ati se kao slon u staklarskoj radnji.
15. Veoma mi se dopada - Da poli`e{ prste; Ko bog; Boli glava (u{i otpadaju); i familijarni i
`argonski izrazi kao MRAK! STRAVA! SUPER! DO JAJA! HAOS! itd.
16. Ovde vlada potpuni haos - Ne zna se ni ko pije ni ko pla}a; Ne zna se ni ko kosi ni ko vodu
nosi; Jebe lud zbunjenog; Ovo je ludnica.
17. Zbunio se (izgubio se) - Ne zna gde mu je glava; Pona{a se ko ku~e u liftu.
18. Odmoriti se, oporaviti se - Napuniti baterije; Danuti du{om; Do|i (k) sebi.
19. Umreti - Napustiti (ovaj) svet; Ispustiti du{u; Baciti ka{i~icu; Otegnuti papke; Oti}i; i familijarni i `argonski izrazi kao RIKNUTI, CR]I, SKIKNUTI itd.
20. Jako (mi) je hladno - Srmzo sam se; Se~e po u{ima; Kao u zamrziva~u (hladnja~i).
21. Jako (mi) je toplo - Skuvo sam se; Kao u rerni (pe}nici, paklu).
22. Veoma je bogat - @ivi kao bubreg u loju; Pun je ko brod.
62
Nivo 5-8
VE@BE: SINTAKSA, LEKSIKA, RAZUMEVANJE TEKSTA
Po smislu, dovr{i re~enice upisuju}i re~i u praznine (primeri uglavnom imaju vi{e
re{enja).
1. U severnoj i srednjoj Africi je _________ vru}e i _______ toga tamo ljudi nose laku ode}u i
zapravo ni ne znaju za __________.
2. U Bangkoku, na Tajlandu, nedavno je ______________ orkestar ~iji su ~lanovi isklju~ivo
slonovi. Ove `ivotinje ___________ na udaraljkama koriste}i ve{to _________ surlu.
3. Kod ri|okosih ___________ postoje izvesna odstupanja u centralnom nervnom
_____________ zbog ~ega je i njihova osetljivost na bol ve}a.
4. Kad neko ~esto nosi {e{ir, to je onda upravo onaj _________ ode}e koji ________ primetimo.
5. Pravilo broj jedan u ronjenju je da se uvek _____________ u paru jer je tako mnogo manja
_____________ nego kad se _____________ pojedina~no.
6. Ni u najburnija _____________ Rimskog carstva nije se ____________ da nekog iz carske
_____________ pogubi narod.
7. Bilo je to u __________ kada zakon o zabrani pu{enja nije bio ____________ strog kao
danas.
8. Rukopise dva knji`evna __________ upotrebila je kao hartiju za pakovanje ku}na
_________________ francuskog pisca @ana Batista [atobrena i tako ___________________
njegovo ~etrdesetpetogodi{nje stvarala{tvo.
9. U _____________ Napoleonovog _____________ Egipta, piramide su bile dopola zatrpane
peskom, a Sfingi se _______________ samo glava.
10. Da li mu{karci zaista _________ vole plavu{e ili se radi o sterotipu koji, ukoliko se dovoljno
dugo ___________, preti da postane istina?
11. ^uveni ________________ baron Minhauzen zaista je postojao. Bio je oficir u ruskoj
___________ za vreme ___________ protiv Turske u 18. veku.
12. Pariski metro Meteor kre}e se __________ automatski, a sad i Drezdenski institut za
sabra}aj ___________ na tome da se uvede _________ bez voza~a.
13. Knjige o ________________ de~aka ~arobnjaka Harija Potera iz pera britanske
_________________ D`oane K. Rouling prevedene su na __________ od 30 jezika.
Iako izgleda sasvim _____________, kinkand`u se ubraja u ___________ rakuna.
14. Tridesetih __________ pro{log veka Diznijev __________ Miki Maus vredeo je na filmskoj
berzi isto ___________ i Greta Garbo.
15. Halejeva kometa ____________ vidljiva sa Zemlje i na dan kad se Mark Tven __________
i na __________ kad je umro.
16. Kad mu ____________ opasnost, australijski pustinjski pacov mo`e da tr~i ________ od
konja.
17. Neke vrste gljiva su toliko ____________ da je dovoljan samo jedan pove}i zalogaj da
___________ odraslog zdravog ~oveka.
18. Ma~ke retko do`ivljavaju stresove, pa __________ i retko obolevaju od sr~anih
____________.
63
64
Nivo 6-9
MORFOLOGIJA I SINTAKSA, UPOTREBA GLAGOLA TREBATI
Stavi glagol trebati u odgovaraju}i oblik*
(*neki primeri imaju vi{e ta~nih odgovora)
Napomena: Glagol trebati koristi se u bezli~nom obliku (tre}e lice jedinine) kada se vezuje za
neki drugi glagol. U ostalim slu~ajevima mo`e se koristiti i u li~nim oblicima. Zbog ove specifi~nosti, ~esto je umesto ovog glagola u upotrebi sintagma biti potrebno. Ovde su uvr{}eni i
primeri za glagolski pridev trpni (potreban) i svr{eni vid zatrebati.
______________________________________________________________________
1. Ne mogu s vama u bioskop, ___________da u~im.
2. Ovo nije dovoljno, _____________ jo{ novca (nama).
3. Ne ______________ mi tvoje slike, znam kako izgleda{.
4. Kako smo mogli da znamo? ______________ ranije da nam ka`ete.
5. Idi ku}i, ne ___________ mi danas.
6. Ako bude ____________ , nazovi me i ostavi poruku na sekretarici.
7. ___________ da zna{ neke stvari.
8. Kad god _____________, tu je majstor Steva koji sve ume da popravi.
9. __________________ da pro|e ~itavih 90 minuta dok na{a reprezentacija najzad nije
postigla go.
10. Knjige mi ne ______________ sad, ali __________________ mi sutra.
11. I Luna i Irena ______________ da do|u u Beograd, ali na kraju nisu.
12. Deco, ako budete dobri, da}u vam klikera koliko god vam ______________.
13. Oti{li bismo mi na pijacu, ali nije _______________.
14. Ako _____________ sko~i}u u vatru, samo nemoj po ovakvom vremenu da idem po
pivo.
15. __________ da se borimo ako ho}emo da ostanemo u prvoj ligi.
16. Gospo|i Ja{i} ______________ nekoliko godina da prona|e radnu knji`icu me|u
papirima.
17. Ne znamo sad da Vam odgovorimo, ________________ da razmislimo o tome.
18. Gde ste bili ju~e kad ste mi najvi{e ______________ ?
19. Otkud cigarete u mojoj torbi? ________________ da su u {e{iru.
20. Ako vam ______________, pozovite me na mobilni.
21. Oti{ao bih rado, ali ne znam da li sam joj ____________.
22. Sa pijace ____________________ samo paradajz i krompir.
23. Ne bi ________________ da se ljuti{, ipak smo se samo {alili.
24. Ti me zove{ samo kad ti _______________.
25. Vrati se posle, ___________ da ti objasnim neke stvari.
26. Ove sandale su toliko lepe da }u ih kupiti makar mi nikad ______________.
27. Izvolite, ___________ li vam jo{ ne{to?
28. Hvala, ni{ta mi ______________.
29. Nekim ljudima pare ________________ samo da bi se njima hvalili.
30. Zva}u vas samo ako _________________.
31. S obzirom na to kako se pona{ate, _________________ vam zabraniti da izlazite iz
ku}e.
65
Nivo 6-9
MORFOLOGIJA I SINTAKSA: AORIST I IMPERFEKT
Stavi glagole u odgovaraju}e oblike aorista i imperfekta.
Napomena:
Imperfekt i aorist smatraju se arhai~nim vremenima jer se sve manje koriste. Ipak, za znanje
jezika neophodno je poznavanje njihovih oblika, pre svega radi razumevanja knji`evnih,
naro~ito starijih, tekstova, ali i zbog upotrebe u govoru koja je relativno retka, ali ipak jo{ uvek
`iva u mnogim frazama. Naro~ito je uo~ljiva upotreba aorista kod pojedinih glagola, posebno
oti}i i re}i. Ova ve`banja su sastavljena na osnovu slu~ajeva koji se jo{ uvek veoma ~esto koriste
u svakodnevnom govoru.
____________________________________________________________________________
1. Velika Bela Reka? Gde to ____________? (biti+imperfekt)
2. Ne mo`emo vi{e da vas ~ekamo. _____________ bez vas. (oti}i+aorist)
3. Dva lo{a _____________ Milo{a. (ubiti+aorist)
4. Nisam bio siguran pa _________ da pitam... (re}i+aorist)
5. Kako ______________ ono selo kraj Loznice? (zvati se+imperfekt)
6. Ne mo`emo da se vratimo, _____________ nam svi no}ni autobusi. (oti}i+aorist)
7. [ta ____________ zvekir? Je l` to ono {to stoji na vratima? (biti+imperfekt)
8. Pera ju~e _________ (re}i+aorist) da }e nam ukinuti vize i stvarno nam danas __________
(ukinuti+aorist)
9. _______________ mi da je to na ovom {alteru. (oni+re}i+aorist)
10. Ja __________ u samoposlugu, pa ako se jo{ ne~eg setite, javite mi na mobilni.
(oti}i+aorist)
11. Neko __________ da }e danas opet ki{a (re}i+aorist)
12. Vidi {ta mi moljci _____________ od d`empera. Sav je u rupama. (uraditi+aorist)
13. Turski turbo-folk?! Gde me ________! (na}i+aorist)
14. Kako __________ ide melodija italijanske himne? (biti+imperfekt)
15. Dobro je. Skoro svi me _____________ za ro|endan. (setiti se+aorist)
16. I na kraju ti ______________ na more s njima... (oti}i+negacija+aorist)
17. Ba{ lepo ______________. (mi+ispri~ati se+aorist)
18. Kud _____________ ona moja turpija za nokte? (denuti se+aorist)
19. _______________ da ti se javim, ali dogovori}emo se sutra. (ja+zaboraviti+aorist)
20. Ne ____________ vas sto godina, a ni{ta se niste promenili (ja+videti+aorist)
21. Nego, ________ (setiti se+aorist) da vam je danas godi{njica braka, pa _________
(re}i+aorist) da vam ~estitam.
22. [ta to ________? (biti+aorist) _______ guma? (pu}i+aorist)
66
Nivo 4-6
LEKSIKA, MORFOLOGIJA: DEMINUTIV I AUGMENTATIV
Deminutivi se na~e{}e prave uz pomo} sufiksa:
-ica, -~ica, -i}, -~i}, -ak, -ce, -~e, -a{ce, -ence, -~e
a augmentativi dodavanjem sufiksa:
-ina, -~ina, -etina, -erina, -urina, -urda, -erda, -u{tina, -~uga
Napomene:
1. Deminutivi (hipokoristici, umanjenice) i augmentativi (uve}anice), osim {to daju imenicama zna~enje ne~eg manjeg ili ve}eg, ~esto se upotrebljavaju iz stilskih razloga. Tako se,
primera radi, augmentativi ~esto koriste da bi ne~emu dali pe`orativno (pogrdno) zna~enje
(`ena - `enetina, seljak - selja~ina, selo - selendra), ali ponekad i afirmativno (momak mom~ina, ~ovek - ljudina).
2. Budu}i da ozna~avaju umanjene ili uve}ane imenice, obi~no se, ponovo iz stilskih razloga,
dodavanje prideva mali odnosno veliki smatra neprimerenim, jer dolazi do pleonazma (tautologije). Na primer: mala pti~ica. Pojedini gramati~ari to ~ak smatraju nepravilnim. No, kada
se neki augmentativ ili deminutiv u kontekstu na|e da bi stilski ozna~io neku drugu osobinu,
mogu i}i i uz ove prideve (velika juna~ina).
3. Pojedine re~i dodavanjem ovih nastavaka dobijaju preneseno (figurativno) zne~enje ili se
sasvim semanti~ki udaljuju od re~i od koje su nastale jer oni ne moraju nu`no da slu`e tome
da umanje ili uve}aju pojam koji se nalazi u osnovi. Primeri: {a~ica, mu{ica, tetkica, glavica, gumica, rukavica, stolica, jagodica, govedina, piletina, svetina, potrep{tina itd. Nastavak -ica ~esto slu`i
tome da imenici koja ozna~ava osobu mu{kog d oznaku `enskog (sobar - sobarica; sekretar sekretarica).
4. Imenice mu{kog i, naro~ito, srednjeg roda, manje podle`u ovoj pojavi nego imenice `enskog roda.
Do ovoga dolazi usled toga {to augmentativnim sufiksima imenice dobijaju oblike gramati~kog `enskog
roda i iz pomenutih stilskih razloga.
Primeri:
@enski rod:
ptica, pti~ica (pti}), pti~urina (pti~urda)
ku}a, ku}ica, ku}etina (ku}erina, ku}erda)
soba, sobica (sobi~ak), sobetina
suknja, suknjica, suknjetina
majica, maj~etina, maj~urina
~izma, ~izmica, ~izmetina (~izmurina)
cipela, cipelica, cipeletina
ruka, rukica (ru~ica), ruketina (ru~etina, ru~erda)
noga, nogica (no`ica), nogetina (no`etina, no`urda)
{aka, {akica ({a~ica), {aketina
glava, glavica, glavetina (glavurda)
noga, nogica (no`ica), nogica (no`etina, no`urda)
ki{a, ki{ica, ki{etina (ki{urina)
67
68
Nivo 3-5
TVORBA RE^I, LEKSIKA: PRIDEVSKI PREFIKSI
Zna~enje prideva mo`e se ubla`iti uz pomo} prefiksa: pri-, o-, na-, po-, pro-, su-. Njihova
je distribucija prili~no ograni~ena i prakti~no se svodi samo na slede}e primere:
pri- : priglup, priprost, pripit
o- : omalen, osrednji
na- : nagluv, natruo
po- : podobar, povelik, poduga~ak
pro- : pro}elav, prohladan, prosed
su- : sulud
Poja~ano zna~enje prideva posti`e se uz pomo} prefiksa pre- koji je toliko produktivan da se
mo`e staviti uz skoro svaki pridev koji ozna~ava neku osobinu (presre}an, predivan, prelep,
pre{irok, preduga~ak, prebogat, premlad, predobar, preskup, preambiciozan, prenatrpan, pretovaren, prezreo, prezasi}en, prepametan, prehladan, pretopao...).
Tako|e vrlo produktivan pridevski prefiks je polu- koji ima funkciju da ozna~i nepotpuno svojstvo ne~ega (polupismen, polupijan, polupokretan, polunapredan, poluliberalan...). S
obzirom da je i ovaj prefiks danas vrlo produktivan, ~esto nailazimo i u obi~nom govoru i u
knji`evnosti na okazionalne oblike koje naj~e{}e re~nici ni ne bele`e (polulud, polunormalan, poluraspakovan, poluuvre|en, poluutemeljen, polusre}an, poluzatvoren...).
Prefiksi koji daju suprotno zna~enje pridevu su ne- (neveseo, nestalan, neveran,
nema{tovit, nemaran, neuredan, nebitan, neprirodan...) i bez- (besmislen, bezna~ajan,
bespredmetan, bespovratan, bezizra`ajan, bezvredan, beskona~an, bezli~an...).
69
Nivo 6-8
VE@BANJA: KONDICIONAL, FUTUR II, USLOVNE RE^ENICE
Napomena:
Ovo ve`banje pokazalo se vrlo uspe{nim za savladavanje kondicionala. Najbolje da studenti
prvo na ~asu nastave ponu|ene situacije, jedan po jedan, u krug, a zatim za doma}i da urade
to pojedina~no, pismeno, po~ev{i od sopstvenog primera. Jedna od varijanti ove aktivnosti je
da nastave lanac re~enica, da ih bude ta~no deset a da se poslednjom u nizu zatvori lanac.
Dakle, ako je prva bila Kad bih imala mnogo para... da i poslednja zavr{ava sa ...imala bih
mnogo para.
Nastavi lanac re~enica po ugledu na primer:
Nastavak:
Sam smisli situaciju i nastavi lanac. Lanac mora da sadr`i najmanje 10
re~enica. Zapi{i re~enice u svesku.
70
Nivo 3-6
TEST: UZVICI
Nastavi re~enicu, kao u primeru:
Oh!______________________________________________
Oh! Kako vam lepo stoji taj {e{ir.
Oh! Pa nije trebalo... Hvala vam puno.
Oh! Mnogo je dosadan.
Ah! _______________________________________________________________________
Uh! _______________________________________________________________________
O bo`e! ____________________________________________________________________
Do|avola! __________________________________________________________________
[ta?! ______________________________________________________________________
Jao! _______________________________________________________________________
Joj! ________________________________________________________________________
Hej! _______________________________________________________________________
Dosta! _____________________________________________________________________
Aman! _____________________________________________________________________
Blago tebi! __________________________________________________________________
Odli~no! ___________________________________________________________________
I!? ________________________________________________________________________
Izvini! _____________________________________________________________________
Ne! _______________________________________________________________________
Da! _______________________________________________________________________
To! _______________________________________________________________________
Tako je! ___________________________________________________________________
Fala bogu! _________________________________________________________________
Sre}no! ____________________________________________________________________
^estitam! ___________________________________________________________________
@iveli! _____________________________________________________________________
Ti{ina! _____________________________________________________________________
Super! _____________________________________________________________________
Prokletstvo! _________________________________________________________________
Polako! ____________________________________________________________________
Ojs! _______________________________________________________________________
Ups! _______________________________________________________________________
Napomena:
Mnogi uzvici u srpskom sadr`e tzv. ru`ne re~i. [tavi{e, naj~e{}e se ~itave psovke javljaju u
funkciji uzvika. Budu}i da su one deo svakodnevnog govora, preporu~ujemo lektorima i
nastavnicima da ih uvrste na ovaj spisak, naro~ito kad rade sa studentima i odraslim
u~enicima. Mnogi uzvici sa ovog spiska zapravo ni nisu u upotrebi u govornom jeziku.
Koriste se (uglavnom u prevodima) samo kao neka vrsta eufemizama za prave psovke.
71
Nivo 8-9
GRAMATI^KE I PRAVOPISNE GRE[KE
Na|i i ispravi pravopisne i gramati~ke gre{ke.
Napomena:
Me|u primerima se nalaze ~este gre{ke koje prave u~enici, ali neretko i govornici srpskog kojima je to maternji jezik. Iako su u nekim slu~ajevima gre{ke vrlo te{ke i o~igledne, ove ve`be
mogu re{avati samo studenti i u~enici koji su u zavr{noj fazi usvajanja jezika, naro~ito zato {to
su namerno une{eni neki slu~ajevi koji deluju kao gre{ke, a nisu. Ostalima se mo`e dati vi{e iz
zabave da probaju zajedni~ki ne{to da urade na ~asu.
primer:
Dajte mi poluge i pomeri }u zemlju.
pogre{no:
a. poluge b. pomeri }u c. zemlju
treba:
a. polugu b. pomeri}u c. Zemlju
72
RE[ENJA:
pogre{no:
treba:
1. a. nadam se b. sa mnom
2. a. u vezi s tvojim b. mi se ~ini c. su ti
3. a. budete nau~ili b. mi se
4. a. prstiju b. dvadeset pet
5. a. Leci b. na nas c. pi{e
6. a. uglavnom znaju b. neko c. s kojim
7. U avionu se dobro spava ako nema straha
od letenja.
8. a. kuda b. kod ku}e
9. a. Popij b. sanjaj lepe snove (sne)
10. a. vremena b. }u biti (}u imati)
11. a. jedno pivo b. sve poslove
12. a. treba b. mogu
13. a. tastaturu b. nov
14. a. sedeo b. svom c. u{la
15. nema gre{ke
16. a. be`i~ni b. mikser
17. a. {to b. posle podne c. ujutro
18. a. Dobar dan b. koje
19. a. njenom b. nalazilo
20. a. Re}i }u b. nemam
73
Nivo 2-9
VE@BE, LEKSIKA, ANTONIMI, SINONIMI
Navedi re~ suprotnog zna~enja, kao star - nov, rat - mir, miran - nemiran, vu}i - gurati..
(Zavisno od zna~enja, neke re}i mogu imati vi{e razli~itih antonima, ali i vi{e sinonimnih antonima)
Napomena:
Re~i su ovde pore|ane po te`ini, {to zna~i da po~inju od sasvim lakih primera koje mogu
re{avati i po~etnici, a zatim se polako komplikuju do primera koji bi mogli predstavljati problem i za one kojima je srpski maternji jezik. Treba tako|e naglasiti da neki slu~ajevi imaju vi{e
re{enja.
1. velik
2. mlad
3. brz
4. `iv
5. dobar
6. bolji
7. pametan
8. hladan
9. otvoriti
10. tih
11. zdrav
12. pozitivan
13. kratak
14. suv
15. sladak
16. visok
17. radost
18. mek
19. slan
20. stvaran
21. privatan
22. unutra
23. bri`an
24. jeftin (jevtin)
25. te`ak
26. gornji
27. moderan
28. dubok
29. poznat
30. imati
31. pitom
32. potpisan
33. poja~ati
34. oja~ati
35. impotentan
36. la`
37. ni{ta
38. mr{av
39. pogre{no
40. svetao
41. pokretan
42. udata (udana)
43. o~ekivan
44. kasno
45. ozbiljan
46. dru{tven
47. odlu~an
48. obu}i
49. odgovoran
50. nikad
51. krupan
52. start
53. dug
54. paran
55. prvi
56. usporavati
57. obavezan
58. pravedan
59. va`an
60. nezgodno
61. po{ten
62. nigde
63. dosadan
64. siguran
65. povremen
66. jednostavan
74
67. prost
68. zna~ajan
69. ljubazan
70. smrdeti
71. mutan
72. penjati se
73. razli~it
74. daleko
75. leden
76. ljubav
77. kulturan
78. organizovan
79. namazan
80. voljan
81. nikad
82. isprljati
83. proma{en
84. promi{ljen
85. amater
86. skroman
87. bogat
88. zajedno
89. sklopiti
90. voleti
91. ve{t
92. koristan
93. odgledan
94. nau~en
95. mogu}
96. izmi{ljen
97. korisno
98. r|av
99. smrtan
100. spretan
101. pri~ljiv
102. sirov
103. najslabiji
104. silazan
105. dugotrajan
106. odvrnuti
107. nizbrdo
108. pomagati
109. odmicati se
110. normalan
111. istovetan
112. smislen
113. ne~iji
114. rastaviti
115. pokvasiti
116. bezbedan
117. namerno
118. odmrznuti
119. omrznuti
120. orjentisan
121 diskretan
122. o{triti
123. prihod
124. zakasniti
125. eksterijer
126. sekundaran
127. marljiv
128. graditi
129. simetri~an
130. }elav
131. brbljati
132. nevin
133. vezati
75
134. introvertan
135. umoran
136. grub
137. vredan
138. smiren
139. konveksan
140. vodoravan
141. volonter
142. u{}e
143. tali~an
144. slep
145. krezub
146. nemoj!
147. zimzelen
148. zavetrina
76