Vani telefonski brojevi hitnih slubi:

Operativni centri Civilne zatite

121

Policija

122

Vatrogasci

123

Hitna medicinska pomo

124

Pomo na cesti

1282/1285/1288

OVI BROJEVI SU VAM NA RASPOLAGANJU 24 SATA.

Izvjetaj o nesrei:
- Vae ime i prezime?
- Gdje se dogodilo?
- ta se dogodilo?
- Oekujte dodatna pitanja

Koja je svrha ovog prirunika?

Prirunik je izraen s namjerom da na jednostavan i pristupaan nain prui osnovna uputstva za ponaanje stanovnitva u sluaju
prirodnih ili drugih nesrea. Posebno je vano preventivno djelovati, odnosno izvriti pripreme prije nego to se nesrea desi kako
bi njene tetne posljedice po ivote ljudi i materijalna dobra bile svedene na najmanju moguu mjeru.
Svakodnevno u Bosni i Hercegovini ljudi idu na posao, prate djecu u kolu, idu u kupovinu, na godinji odmor ili obavljaju druge
svakodnevne obaveze, ali se esto desi da se ta rutina drastino mijenja zbog prirodnih ili drugih nesrea i razliitih utjecaja.
To su situacije kada shvatamo koliko smo mi i naa okolina ranjivi. Nesree se mogu dogoditi svakodnevno i bez ikakve najave.
Pripravnost za nesree je individualna, ali predstavlja i odgovornost svake porodice. Kada se desi prirodna ili druga nesrea kasno
je za poduzimanje preventivnih mjera. Nije mogue nauiti kako ugasiti poar ili odgovoriti na nesreu kada je vatra ve tu ili kada
je neko ve povrijeen. Mogue je odgovoriti na pravi nain samo ako smo ve pripremljeni za takav dogaaj.
U sluaju prirodne ili druge nesree irih razmjera, lokalne vlasti i spasioci mogu takoer biti znaajno pogoeni, to e onemoguiti
njihovo djelovanje i pruanje usluga u odreenom vremenskom periodu u kojem se graani moraju osloniti na svoja znanja i resurse.
Ovaj prirunik je namijenjen da vas ohrabri i prui uputstva kako najbre i najefikasnije otkloniti opasnosti izazvane razliitim nesreama,
sauvati ivote lanova porodice i zatititi materijalna dobra. S obzirom na to da su vam neka uputstva ve poznata, potrebno je samo
malo truda i vremena da savladate osnovne radnje i pomognete sebi i svojoj porodici da se nosite sa potencijalnim opasnostima.
Svako bi se trebao zapitati:
Jesam li pripremljen?
Mogu li pomoi sebi i drugima u datoj situaciji?
Da li imam pripremljen komplet za preivljavanje?
Da li imam izraen porodini plan za sluaj prirodne ili druge nesree?
Izuite ovaj prirunik zajedno sa lanovima svoje porodice. Saznajte ta se preporuuje, a ta ne, u sluaju prirodne ili druge nesree.
Ukoliko imate ove informacije na umu i ako redovno obnavljate i dopunjujete svoje znanje kursevima prve pomoi, ve ste uinili
veliki korak za pripremanje za situaciju koja moe ugroziti va ivot i ivot lanova vae porodice! to ste bolje pripremljeni, bit e
vam lake da reagujete bez panike i konfuzije kada se desi prirodna ili druga nesrea. Bez obzira na to ta da se dogodi:

RAZMISLITE PRIJE NEGO REAGUJETE, ZATIM

SMANJITE RIZIK KOJI PRIJETI!

Porodini prirunik za ponaanje u sluaju prirodnih ili drugih

nesrea je izradio Sektor za zatitu i spaavanje Ministarstva
sigurnosti Bosne i Hercegovine u saradnji sa Republikom upravom
civilne zatite Republike Srpske, Federalnom upravom civilne zatite
Federacije Bosne i Hercegovine i Odjelom za javnu sigurnost Brko
Distrikta Bosne i Hercegovine u okviru projekta Spreman, spaen,
a uz finansijsku i savjetodavnu podrku Fonda Ujedinjenih nacija
za djecu (UNICEF) u Bosni i Hercegovini i Amerike agencije za
meunarodni razvoj (USAID).
Izdavai
UNICEF u BiH
Ul. Zmaja od Bosne b.b., 71000 Sarajevo
USAID
Ul. Roberta C. Frasurea 1, 71000, Sarajevo, BiH
Ministarstvo sigurnosti BiH
Sektor za zatitu i spaavanje
Trg BiH 1, 71000 Sarajevo
Dizajn:
Via Media d.o.o. | Communications Agency
tampa:
Amos Graf d.o.o.
Tira:
10.000
_______

sadraj
1. Uvodna rije
2. Poari u domainstvima
3. umski poari
4. Poplave
5. Spaavanje i rad na vodi rijeke i jezera
6. Klizita i odroni
7. Zemljotres
8. Tehniko-tehnoloke opasnosti
9. Opasnosti od gasa
10. Nuklearne i radioloke nesree
11. Ekstremni vremenski uslovi
12. Epidemija zarazne bolesti
13. Neeksplodirana ubojna sredstva NUS
14. Saobraajne nesree
15. Zavrna rije

Uvodna rije
Bosna i Hercegovina u procesu pristupanja EU, pored ostalog prilagoava i sistem zatite i spaavanja, odnosno
sistem civilne zatite sistemu EU. Jedno od osnovnih naela sistema sigurnosti vezano je za odgovornost svake
drave da zatiti svoje graane od prirodnih ili drugih nesrea. To se ini kroz sljedee aktivnosti: usvajanjem
propisa u skladu sa standardima EU; edukacijom pripadnika struktura zatite i spaavanja koji uestvuju u
akcijama spaavanja; projektima koji doprinose razvoju i jaanju sistema i struktura zatite i spaavanja na
svim nivoima; kvalitetnim i provodivim planovima i redovnim vjebama.
Posljednjih nekoliko godina, viestruko je povean broj prirodnih ili drugih nesrea u svijetu, kao i razarajui
efekat koje imaju na drutvo i okolinu. Iskustva Bosne i Hercegovine, proteklih godina suoene sa nesreama
koje su za posljedicu imale ljudske rtve i milionske tete, potvruju injenicu da prirodne ili druge nesree,
naruavaju sigurnost kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou.
Posljedice prirodnih ili drugih nesrea mogu se znaajno umanjiti ako su ljudi dobro informisani i upoznati sa
preventivnim mjerama. Ovaj prirunik ima svrhu da uputi pojedince i porodice kako reagovati u situacijama
prouzrokovanim prirodnom ili drugom nesreom. Prigodnim fotografijama i kratkim prateim tekstom ovaj
prirunik e pokuati dati odgovore o koracima koje je potrebno poduzimati kako bi njegovi korisnici pomenute
nesree doekali spremniji, odnosno kako bi se njihove posljedice u to veoj mjeri ublaile i neutralizovale.
Izuzetno znaajnim smatramo upoznavanje sa smjernicama koje vas upuuju kako da reagujete dok spasioci ne
stignu i prue vam potrebnu pomo.
Sektor za zatitu i spaavanje koji djeluje u okviru Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine je u saradnji sa
entitetskim upravama civilne zatite, lokalnim strukturama iz sistema zatite i spaavanja te ostalim institucijama
i organima Bosne i Hercegovine koje u okviru svog djelokruga uestvuju u realizovanju aktivnosti kojima se
tretiraju pitanja zatite i spaavanja od prirodnih ili drugih nesrea, kao i sa meunarodnim organizacijama koje
su zainteresovane za jaanje ovog segmenta drutvene zajednice i koje su finansijski podrale izradu prirunika
(Fonda Ujedinjenih nacija za djecu - UNICEF u Bosni i Hercegovini i Amerike agencije za meunarodni razvoj
USAID) inicirao i sainio prijedlog izrade ovog vrlo korisnog prirunika za ponaanje u sluajevima prirodnih
ili drugih nesrea.
Razliiti vidovi nesrea mogu se dogoditi svuda, u svakom momentu i bez upozorenja. Zato je prioritet Sektora
za zatitu i spaavanje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine da koordiniranim aktivnostima osigura
blagovremeno i profesionalno reagovanje u takvim situacijama i zatiti ivote graana u Bosni i Hercegovini.

mr. Samir Agi

Pomonik ministra sigurnosti za zatitu i spaavanje

POARI

Kako sprijeiti poare?

Ne ostavljajte grijna tijela (poreti, grijalice itd.) NIKADA ukljuenima bez vaeg nadzora.
Pokuajte cigarete konzumirati u otvorenim prostorijama (balkoni);
Omoguite osobama osposobljenim za tu vrstu radova pregled i reparaciju dotrajalih instalacija u
stanovima i zgradama.
ibice i upaljae drite izvan djeijeg dometa i objasnite djeci njihovu pravu svrhu.

Poar je nekontrolisano sagorijevanje, koje nanosi materijalne

gubitke i dovodi do ugroavanja ljudskog ivota. Uprkos modernim
metodama gaenja, kao i novoj tehnologiji, poari jo uvijek
predstavljaju veliku opasnost, kako za stanovnitvo tako i za imovinu.
Nekontrolisano sagorijevanje je praeno oslobaanjem toplote i
produkata sagorijevanja koji mogu imati toksine osobine. Dim koji
nastaje pri sagorijevanju oteava kretanje i orijentaciju ljudi. Da bi
dolo do gorenja, potrebno je da su istovremeno prisutni materijal
koji moe da gori, toplota dovoljna da zapali gorivi materijal i zrak
(prisustvo kiseonika).

Preventivne mjere

Iz svih prateih prostorija (podrumi, garae itd.) uklonite sve

uskladitene zapaljive stvari (farbe, stare asopise, elemente starog
namjetaja, garderobu itd.).
Pokuajte osigurati STALNU prohodnost protivpoarnih puteva,
naroito u visokim stambenim objektima i upoznajte djecu s istim.

Nauite pravilno aktivirati i koristiti protivpoarni aparat i tome

poduite svoje ukuane.
Nauite djecu da u sluaju poara pozovu vatrogasno-spasilake
jedinice na broj 123 -vatrogasci ili 121 operativni centri civilne zatite.
Ugradite detektore dima na baterije na svim spratovima i provjeravajte
njihovu funkcionalnost najmanje jednom godinje.
Razradite evakuacijski plan u sluaju poara.
Ukoliko primijetite poar ili osjetite miris dima u vaem stanu ili
zgradi, postupite kao u navedenom sluaju.

Uputstva za ponaanje u sluaju

poara u domainstvu:
Ako primijetite poar, izaite na prozor ili u hodnik i pokuajte
alarmirati ostale ukuane i komije bez irenja panike.
Pozovite broj 123 - vatrogasci ili operativni centar civilne zatite -121,
dajui konkretne podatke o lokaciji poara: adresu, sprat i broj stana.
Ukoliko je poar zahvatio samo jednu od prostorija vaeg stana,
zatvorite vrata te prostorije i iskljuite elektrinu energiju. Pozovite
vatrogasce i evakuiite ukuane, a ako je poar manjeg obima, pokuajte
gaenje odgovarajuim aparatom za gaenje poara. Izvucite osigura,
usmjerite mlaznicu na dno poara, pritisnite ruicu i pomiite lijevodesno. Alternativno moete koristiti lopatu, pijesak, mokru metlu,
vuneni ili pamuni prekriva, uvijek vodei rauna o vlastitoj sigurnosti.
Ako se radi o poaru veih razmjera, napustite stan zatvarajui
sva vrata za sobom i pokuajte obustaviti (iskljuiti) napajanje el.
energijom. U suprotnom e se, zbog dotoka svjeeg zraka, poar brzo
proiriti na cijeli stan.
Prilikom evakuacije vano je da se svi ukuani okupe u istoj prostoriji,
jer postoji mogunost da se djeca iz straha sakriju. Tek kada su svi na
broju, krenite ka izlazu.
Spremite se za susret sa gustim dimom i vrelinom, ako imate
vremena, obucite cipele sa debljim onom te obucite kaput.
Ukoliko se naete u situaciji da se oko vas nalazi velika koliina dima,
sagnite se i puite po podu, zadrite dah koliko moete, i diite plitko
kroz nos i po mogunosti veite ili drite krpe i pekire natopljene
vodom preko nosa i usta.
Nikada ne koristite lift zato to se u toku poara oslobaa gust dim
koji sadri otrovne gasove koji se tako akumuliraju u okna i kabine
liftova, to prouzrokuje sigurnu smrt od guenja.
Ukoliko se radi o poaru veih razmjera, vodite rauna o predmetima
koji vas mogu pogoditi ili na neki drugi nain ugroziti (staklo, drvo ili
drugi materijal) i ne pokuavajte da se vratite u zgradu. Ako budete
morali brzo da proete kroz vatru, pokrijte kosu i sagnite glavu,
zatvorite oi koliko je mogue, zadrite dah i brzo se kreite.
Ukoliko niste neposredno ugroeni poarom, najbolje je da ostanete
iza zatvorenih vrata svog stana. U sluaju da dim pone da prodire oko
vrata, natopite pekire i krpe vodom, stavite ih oko tokova i ispred
vrata kako bi sprijeili prodor dima u stan. Ako je spoljanji zrak ist,
izaite na terasu zatvarajui balkonska vrata za sobom i saekajte da
vatrogasci zavre gaenje poara, jer ste u svom stanu najsigurniji.

Upamtite!

Nemojte koristiti vodu:

da biste ugasili poar na elektrinim instalacijama i aparatima, jer
moete biti izloeni strujnom udaru;
da biste ugasili poar izazvan benzinom ili uljem, jer ove supstance
plutaju na povrini vode i mogu izazvati irenje poara.

U ovim sluajevima gaenje je mogue samo aparatima za

gaenje poara sa prahom ili ugljen-dioksidom.

UMSKI I POARI OTVORENIH PROSTORA

Ukoliko uoite umski poar:

Udaljite se bez panike na sigurno odstojanje;
Ukoliko ste na izletu ili u etnji sa drugim lanovima porodice provjerite njihovu prisutnost, naroito
djece i TO JE PRIJE MOGUE POZOVITE 123 ili 121-operativni centar civilne zatite;
Pokuajte u razgovoru sa predstavnikom vatrogasnih slubi biti to odreeniji i razgovijetniji dok dajete
podatke i koordinate o poaru;
Ne prekidajte vezu dok ne date sve potrebne informacije.
umski poar je nekontrolisano, stihijsko kretanje vatre po umskoj povrini. Spada u prirodne katastrofe. Razlikuje se po vrsti, nainu postanka
i tetama. Za nastanak poara potrebna je odreena temperatura, pritisak i kiseonik. Ako se jedno od toga ukloni, poar prestaje.

Postupci u sluajevima direktnog

kontakta sa vatrom
UPOZORENJE

Poari mogu biti izazvani prirodnim pojavama (udar groma) i ljudskim

djelovanjem i to:
sluajno (kratki spojevi i varnice prilikom izvoenja radova);
nenamjernim paljenjem (bacanje zapaljivih materijala, opuaka) na
izletitima;
izvoenjem poljoprivrednih aktivnosti (spaljivanje korova i ostalog
otpadnog bilja), to je najei oblik izazivanja poara, a to je kanjivo;
namjernim podmetanjem.

Kako bi se izbjegli umski i poari

otvorenih prostora:

ne bacajte opuke i cigarete ukoliko se nalazite na prostorima obraslim umom, travom i niskim rastinjem;
ne spaljujte travu, nisko rastinje niti smee na otvorenom prostoru,
obradivim povrinama i u blizini uma;
ne palite rotilj na otvorenom prostoru i u blizini lako zapaljivih tvari
(trava, granje itd.);
vodite rauna o upotrebi otvorenog plamena i zabrani puenja u toku
etvenih radova;
izbjegavajte sve mogue situacije (neodgovorno bacanje opuaka,
igru sa upaljaem ili ibicom, odlaganje veih koliina smea sa
mogunou samozapaljenja) koje bi se mogle pretvoriti u opasnost
od poara;
uklonite sav gorivi materijal (suha trava, granje, korov) oko kua, automobila, vikendica i drugih stambenih i pomonih objekata.

1) Ukoliko gori odjea na osobi:

pristupite osobi s lea i prekrijte joj tijelo prekrivaem. Polegnite
osobu kako bi se sprijeilo djelovanje plamena na lice i kosu;
pokuajte uguiti poar poevi od glave nanie, na nain da omotate
osobu u prekriva ili kaput. Oslobodite dine organe da osoba moe disati;
ukoliko su se odjea i prekriva zalijepili za tijelo osobe, ne skidajte
nita na silu;
ako je to mogue, opeeni dio odmah stavite pod tekuu hladnu
vodu 10 do 15 minuta. Nakon hlaenja treba prekriti opeeno mjesto sterilnom gazom ili zavojem za opekotine. Nikad ne nanosite bilo
kakve masti i ne stavljajte led na opeeno mjesto;

 unesreenom s veim opekotinama treba dati da se napije vode;

ako vaa vlastita odjea u toku pruanja pomoi pone goriti, lezite
na pod i pokuajte zaustaviti gorenje odjee na nain da se kotrljate po
podu. Zatitite lice.
2) Ukoliko gori niska trava i rastinje u vaoj neposrednoj blizini:
ako ste u zoni utjecaja poara koji je u poetnoj fazi, aktivno se
ukljuite u njegovo gaenje prirunim sredstvima, za to moe posluiti
zemlja, pijesak, prekriva (vuneni ili pamuni), lopata, mokra metla i
grana sa zelenim liem;

Savjet:

Evakuaciju provodite samo u krajnjoj nudi, u pravcima koji nisu

ugroeni poarom i dimom i prema uputstvima nadlenih slubi.
Neugaena cigareta je najei uzronik poara, posebno umskih, i
nikada je ne izbacujte iz vozila u pokretu. Kada ste u prirodi, opuke
od cigareta uvijek ugasite vodom.

poetne poare manjeg intenziteta u kojima gori rastinje ili niska

trava, moete pogasiti udarcima po vatri, pokrivaem (po mogunosti
mokrim), granjem, lopatom ili slino;
u sluaju ozbiljne ugroenosti evakuiite djecu, starije i osobe koje je
uhvatila panika.
3) Kad se poar ugasi:
izaite iz kue i odmah ugasite preostale take poara u blizini kue;
osigurajte deurstvo dok se sva arita potpuno ne ugase, zbog
mogunosti pojave manjih poara u blizini kue, zgrade, kao i ponovnog
zapaljenja.

POPLAVE

Uputstva za ponaanje tokom poplava:

Pratite informacije putem radija, televizije i putem interneta (ako su dostupni).
Budite svjesni da su bujine poplave mogue. Ukoliko postoji rizik, odmah prijeite
na vie spratove kue. Ne ekajte instrukcije da biste to uradili!
Drite se dalje od elektrinih kablova.
Izbjegavajte oblasti koje su poznate po klizitima i odronima.
Ne ometajte spasilake ekipe u njihovom radu.
Poplave su este elementarne nepogode koje mogu biti lokalnih razmjera ukoliko pogaaju naselje ili manje zajednice, ili velikih razmjera ukoliko pogaaju
itave slivove rijeka i vei broj opina.
Vrijeme razvijanja poplava varira od sluaja do sluaja. Poplave u ravniarskim krajevima se razvijaju polako, po nekoliko dana, za razliku od bujinih poplava
koje se razvijaju brzo, nekad i bez vidljivih znakova. Ovakve poplave formiraju opasan i destruktivan plavni val, koji sa sobom nosi mulj, kamenje, granje i
otpad.
Do plavljenja dolazi i kada nivo vode u rijekama poraste toliko da dolazi do narastanja podzemnih voda ili do prelivanja preko nasipa, kada usljed pritiska
vode na nasipe doe do njihovog probijanja. Do poplave moe doi i usljed pucanja i prelivanja brane zbog prevelikog dotoka vode, to prouzrokuje poplavu
slinu bujinoj poplavi, ali u mnogo irim i katastrofalnijim razmjerama.
Poplave se mogu dogoditi svuda. ak i vrlo mali potoci, rjeice, kanali za odvod ili kini kanali koji djeluju bezopasno, mogu izazvati poplave veih razmjera.

Uputstva za spreavanje poplava

u rizinim oblastima:

Tokom perioda kad nema poplava ponaajte se odgovorno, ne

bacajte otpad u rijeke, potoke i kanale.
Ako je otpad ve u koritima i kanalima, prijavite to nadlenoj
komunalnoj slubi.
U gradovima gdje je kod jakih kia pojaano otjecanje voda, ne
bacajte otpad i ne pokrivajte ahtove koji odvode atmosferske vode.
Po mogunosti pripremite vree s pijeskom, koje u sluaju nailaska
poplave moete staviti na ulaz, te zatvorite sva mjesta na kui kroz koja
moe ui voda.
Ne pregraujte vodotoke kako biste pravili akumulaciju vode u
ljetnjem periodu.
Ako se radi o pojavi plavnog vala, graani su duni, ukoliko to stignu
obaviti na vrijeme, poduzeti sljedee postupke:
u stanu ili kui iskljuiti elektrine i druge instalacije i zatvoriti vodu;
ponijeti line stvari (line dokumente, novac, tranzistor, deku i
dr.), skloniti se na sigurno mjesto, odnosno mjesto koje ne moe biti
ugroeno plavnim valom i na tom mjestu saekati emitovanje signala
za prestanak opasnosti, a nakon tog signala postupati po nareenjima
i uputstvima opinskog taba civilne zatite.

Postupci prije poplava:

ako se nalazite na plavnom podruju, pri gradnji objekata vodite

rauna o preventivnim mjerama (izgradnja objekata na povienom
zemljitu, podizanje komunalnih instalacija, ugradnja povratnih kanalizacijskih ventila, itd.);
ne drite vane dokumente ili vrijednosti u prostorima ispod ili na
nivou zemlje;

 kod poplava, ali i u sluaju drugih prirodnih i tehniko-tehnolokih

nesrea i katastrofa, ve unaprijed planirajte gdje ete se skloniti ako
morate napustiti svoj dom (rodbina, prijatelji ili objekti koji su odreeni
opinskim aktima);
nauite ukuane, pogotovo djecu, kako iskljuiti struju, plin, vodu;
provjerite da li znate brojeve hitnih slubi, odnosno, da li znate
kome da se obratite za pomo;
ne bacajte otpadni materijal u potoke, kanale i rijeke;
pripremite vree sa pijeskom koje e se u sluaju potrebe staviti na
ulazna mjesta (prozori, vrata).

Postupci tokom poplava:

ostanite mirni;
nazovite brojeve za hitne sluajeve 121,122 ili 123 i obavijestite ih o
razmjerama nesree;
iskljuite elektrine i druge instalacije i vodu;
ne dirajte elektrine aparate ako su mokri i ako je voda ve doprla do njih;
pitku vodu i ivotne namirnice podignite na vie nivoe kue ili stana;
ako ste u mogunosti, sprijeite prodiranje vode u najnie dijelove
objekata podizanjem barijera (vree sa pijeskom, zemlje i dr.).
Ako morate naputati svoj dom (evakuisati se):
iskljuite sve elektrine ureaje;
smireno napustite kuu;
zakljuajte sva ulazna i unutarnja vrata;
ne hodajte kroz vodu koja se kree. Kretanje kroz vodu dubine 15 cm
moe izazvati pad. Ukoliko morate proi kroz vodu, hodajte tamo gdje
se voda ne pomjera. Koristite tap kako biste provjerili dubinu vode i
vrstinu tla pod vodom;

koristite priruno sredstvo (tap) kako biste provjerili dubinu vode;

zbog oekivane guve na ulicama za evakuaciju koristite lino vozilo
samo ukoliko su data takva uputstva - u suprotnom ga premjestite
na sigurno (bolje je ii pjeke ili biciklom);
ne ulazite vozilom u poplavljena podruja. U sluaju da vas poplavna
voda opkoli, napustite vozilo i ukoliko je mogue, sigurno prijeite na
vie tlo;
ne prelazite brzake i potoke ni pjeke, ni kolima;
evakuiite domae ivotinje, a ako to ne moete, oslobodite ih iz objekata u kojima su smjetene;
budite paljivi pri ulaenju u zgrade zbog skrivenih oteenja koja su
mogla nastati;
istite i dezinfikujte sve to je pokvaeno. Mulj koji ostaje poslije
plavne vode, moe da sadri kanalizacione otpatke i hemikalije;
osposobite oteene septike jame i druge kanalizacione sisteme to
je mogue ranije. Ukoliko su oteeni, mogu postati veliki zdravstveni
rizik;
budite pripremljeni u sluaju da morate da napustite svoj dom.
Pripremite ruksak ili torbu s linim dokumentima i najosnovnijim stvarima.

Postupci nakon poplava:

slijedite savjete nadlenih slubi kako biste u svakom momentu imali

pouzdanu informaciju o razvoju situacije (veliini opasnosti, potrebi
evakuacije, mogunosti koritenja pitke vode, sigurnim pravcima itd);
izbjegavajte kontakt sa vodom ako primijetite da je zagaena (od
ulja, benzina ili kanalizacijom) ili ako ima oborenih elektrinih stubova;
uklonite prljavu vodu i mulj iz objekata sami ili zatraite pomo;
oistite i dezinficirajte sve ono to je mokro;
ne upotrebljavajte elektrine instalacije ili ureaje koji su bili
izloeni vodi dok ih ne provjeri kvalificirani elektriar.

SPAAVANJE I RAD NA VODI (RIJEKE I JEZERA)

Dok plovite i kada se nalazite na vodi

neophodno je sljedee:
Adekvatna opremljenost za plovidbu;
Adekvatno ustanovljena ruta puta;
Upotreba svjetala za nonu navigaciju;
Koritenje prsluka za spaavanje;
Koritenje pitaljke ili dozivanje u pomo, ukoliko plovilo tone.

Spaavanje u sluaju tonjenja ili druge nesree

Spasioci e doploviti svojim amcem, brodom ili daskom za spaavanje

do osobe kojoj je neophodna pomo. Ukoliko vam je potrebna pomo
slijedite instrukcije spasilaca i ne paniite, kako bi spasioci mogli da vas
izmjeste do najblieg sigurnog mjesta. Ako ne moete pomoi osobi
koja je u vodi i kojoj je potrebna pomo, probajte joj dobaciti bilo kakav
predmet koji bi je odrao na povrini i zapamtite lokaciju na kojoj se
nalazi, kako biste je pokazali spasiocima kad stignu.

Kretanje po ledu na povrini vode rijeke ili jezera

U sluaju da se kreete po ledu, znajte da postoji mogunost da pukne i
da kroz njega propadnete. U takvim situacijama pri sebi bi uvijek trebalo da imate mobilni telefon i pitaljku oko vrata.

Uputstva za pruanje prve pomoi osobama

koje su bile u hladnoj vodi:

Ako osoba moe da se kree, probajte da je utoplite. Promijenite

mokru odjeu i obuu i obucite suhu.
Ako osoba nije pri svijesti ili se nije u stanju kretati, izbjegnite nepotrebno pomjeranje. Ne pokuavajte da je presvuete, pokrijte je neim
kako biste sprijeili gubitak tjelesne topline, te saekajte spasioce.
Moete joj dati toplu vodu sa eerom, nikako alkohol. Masaa, alkohol i brzo utopljavanje mogu dovesti do opasnog gubitka tjelesne
topline.

Uputstva u sluaju propadanja kroz led:

Ne pomjerajte se;
odmah zovite u pomo ili, ako je imate, koristite pitaljku;
pokuajte lagano da se vratite odakle ste doli;
pokuajte da se podignete iznad leda, kotrljajte se po njemu, hodajte
etveronoke ili puzei, dok ne doete do debljeg leda;
poslije izbavljenja, utoplite se.

Uputstva za sluaj da je nekome drugome

potrebna pomo:

Pozovite hitne spasilake slube, 121, 122 i 123;

pokuajte da pomou konopca, grane, tapa, drveta ili nekog drugog
predmeta povuete ili privuete osobu koja je u ledu;
odvlaite osobu koja je u vodi u pravcu vrstog leda, hodajte
etveronoke ili puzite posljednjih nekoliko metara.

KLIZITA I ODRONI

Klizita mogu biti mala i velika, spora ili brza,

a aktiviraju se usljed:
jakih kia;
zemljotresa;
poara;
jakih zima i smrzavanja;
erozija u sluaju ljudske modifikacije terena;
pojave podzemnih voda.

Bosna i Hercegovina spada u podruja koja su ugroena klizitima i odronima. Da bi se tete umanjile, vano se upoznati s ovom elementarnom
nepogodom seizmolokog i litosferskog karaktera.
Klizita predstavljaju kretanje zemlje, kamenja i drugih nanosa. Aktiviraju se i razvijaju brzo, kada se voda akumulira u zemljitu kao posljedica
jakih i obilnih kia, podzemnih voda, otapanja snijega i neadekvatne eksploatacije zemljita. Mogu da nastanu kao posljedica loeg odnosa
prema zemljitu, pogotovo u planinskim oblastima, kanjonima ili u blizini obala. U sluaju klizita, obruava se masa kamenja i zemlje.

Ukoliko ivite u oblastima koja su podlona

klizitima i odronima:

Obratite panju na udne zvukove koji mogu biti pokazatelji

pokretanja klizita ili odrona, poput lomljenja drvea i slino.
Ukoliko ste u blizini potoka ili kanala, budite na oprezu zbog poveanja
ili smanjenja protoka vode ili zamuivanja vode.
Razmotrite mogunost naputanja ugroenog mjesta, pod uslovom
da to moete sigurno uiniti.
Ostanite budni i na oprezu sluajte upozorenja s radija i televizije o
moguim jakim kiama.

Ukoliko primijetite opasnost od klizita:

Obavijestite nadlenu hitnu spasilaku slubu na brojeve 121, 122 ili 123.
Obavijestite komije koje mogu biti pogoene ovom opasnou.
Udaljite se iz zone klizita, budui da je to najbolja zatita.

Napomena:

Vonja tokom jakih kia je opasna. Budite vrlo oprezni ukoliko vozite
obratite panju na oteene puteve, blato, odronjeno kamenje ili
druge pokazatelje.

Uputstva poslije pojave klizita:

Drite se dalje od oblasti koja je pogoena klizitima.

Sluajte radio i televizijske vijesti kako biste bili u toku s najnovijim
informacijama.
Obratite panju na poplave koje se mogu pojaviti poslije klizita i odrona.
Provjerite ima li povrijeenih ili zarobljenih ljudi u blizini klizita.
Pomozite komijama kojima je potrebna posebna pomo djeci,
starijima i ljudima s posebnim potrebama.
Provjerite i prijavite lokalnim vlastima ukoliko ima pokidanih
elektrinih vodova ili oteenih puteva ili pruga.
Prijavite oteenja u temeljima kua, na dimnjacima ili krovovima.
Ponovo zasadite drvee, u najkraem moguem roku, poto erozija moe
dovesti do gubljenja zemljanog pokrivaa i novih klizita u budunosti.

ZEMLJOTRES

ta initi za vrijeme zemljotresa?

Ostanite mirni i prisebni i ne dozvolite da vas obuzme panika. Budite svjesni da su neki zemljotresi
samo poetni potresi i da ubrzo moe uslijediti naredni, jai zemljotres.
Ne paniite!
Ne pokuavajte da bjeite!
Spustite se na pod, sklupajte se i zatitite glavu.

Zemljotres ili potres nastaje usljed pomjeranja tektonskih ploa, kretanja Zemljine kore ili pojave udara. Posljedica toga je podrhtavanje tla
zbog oslobaanja velike energije. Jaina zemljotresa zavisi od vie inilaca. Nasuprot rasprostranjenom uverenju da su to rijetke pojave,
zemljotresi se deavaju vrlo esto. Na sreu, najvei broj njih je slabijeg intenziteta i ne izaziva oteenja. Zemljotres se ne moe predvidjeti,
ali moemo nauiti kako se zatititi.
Intenzitet zemljotresa odraava ruilaki efekat zemljotresa na povrini terena. Izraava se razliitim skalama, najee Merkalijevom
skalom od 12 stepeni. Magnituda zemljotresa, s druge strane, predstavlja jedinicu mjere koliine osloboene energije u hipocentru, u aritu
zemljotresa. Izraava se Rihterovom skalom koja nema gornju granicu, ali kako do danas nije zabiljeen zemljotres jaine 10, obino se
predstavlja do 9 jedinica.
Mnogi ljudi su preivjeli katastrofalne zemljotrese.
Moe i Ti! Pripremi se!

Postupci prije zemljotresa:

U kui-stanu odrediti jedno sigurno mjesto (mjesto okupljanja

prilikom zemljotresa) u veoj prostoriji, te osobito djecu upoznati s tim
i nekoliko puta godinje podsjeati ih na to.

Kao i u veini sluajeva (vezano za veinu prirodnih ili drugih nesrea)

potrebno je da svi ukuani znaju gdje je glavna sklopka za struju te gdje
su glavni ventili za plin i vodu, i kako se zatvaraju (iskljuuju).
Po mogunosti je potrebno na dohvat ruke imati ve pripremljena
priruna sredstva (bateriju, tranzistor, torbu za prvu pomo itd.).

Uputstva za ponaanje nakon

prvog udara zemljotresa:

Budite spremni za dodatne zemljotrese. Ako je objekat oteen, zbog

mogunosti nastanka jaeg zemljotresa, napustite ga smireno, bez
panike i po redu: majke s djecom, stari, bolesni, osobe s invaliditetom itd.
Ukoliko se nalazite u oteenom objektu i osjeate miris plina ili
vidite pokidane kablove, ne palite svijee i ibice zbog opasnosti od
poara i eksplozija.
Provjerite da li je neko povrijeen.
Ne pomjerajte ozbiljno povrijeene osobe.
Pratite uputstva nadlenih organa.
Koristite telefon samo u sluaju nude kako se telefonske linije ne bi
opteretile.
Ne koristite automobile kako ne biste ometali spasilake ekipe u
obavljanju njihovih funkcija.
Izbjegavajte ulazak u kuu, pogotovo ukoliko postoje oteenja,
osjetite miris plina ili vidite oteene kablove.

Postupci nakon zemljotresa:

Kada prestanu prvi potresi, napustite prostoriju uzevi sa sobom

najvanije i spremljene stvari (zgradu prvo naputaju majke sa djecom,
starije osobe i invalidi, pa ostali).
Ne naputajte prostoriju (zgradu) liftom, upotrebljavajte iskljuivo
stepenice, (mogu se pokvariti instalacije, sruiti liftovi posljedicama
prvog ili ponovnim potresom, moe nestati elektrine energije i sl.).
Iskljuite elektrinu energiju na glavnoj sklopci i zatvorite plin i vodu
na glavnom ventilu.
Posvetite se, ukoliko situacija omoguava, pomoi stradalima, s tim da
se ne pomiu teko povrijeene osobe.
Upotrebljavajte za pie samo flairanu vodu i vodu koja stigne kao
pomo.
Dalje postupke inite prema uputstvima dobijenim putem sredstava
javnog informisanja.

Ukoliko vas zemljotres zadesi u zatvorenom prostoru:

Sauvajte prisebnost i ne paniite, panika moe biti glavni krivac za

nerazborito ponaanje koje se nakon prvog zemljotresa oekuje.
Ne pokuavajte da bjeite, spustite se na pod i pokrijte glavu rukama.
Ako vas je zemljotres zatekao u niim prostorijama stana-kue, nakon
prvih podrhtavanja izaite u slobodan prostor, udaljivi se pri tome od
stabala, ulinih svjetiljki, elektrinih kablova i ostalih graevina.
Ako vas je zemljotres zatekao na viim spratovima, sklonite se pored
nosivih zidova, pod okvire vrata, u unutranji ugao prostorije, ispod
stola, te rukama zatitite oi.
Odmaknite se to dalje od staklenih povrina, spoljnih zidova, vrata
ili bilo ega drugog to moe da padne, ne izlazite na terasu i balkon.
Ako situacija dozvoljava, iskljuite sve izvore elektrine energije,
plina i vode.
Ako se nalazite u automobilu, ne zaustavljajte se ispod podvonjaka,
elektrinih kablova, i u tunelima, zaustavite se na otvorenom prostoru
i ostanite u automobilu.
Ako ste na otvorenom, udaljite se od svih moguih objekata i
predmeta koji bi vas mogli ugroziti (pasti na vas) te zatitite glavu
rukama ili tanom.

Postupci ukoliko se naete pod ruevinama:

Ne palite ibice.
Prekrijte usta maramicom ili tkaninom.
Pokuajte na neki nain skrenuti panju tragaocima (udaranje rukama
o neki predmet, cijev itd.) Nemojte glasno vikati zbog velike praine koja
se u takvim sluajevima iri.

Napomena:

Entitetski hidrometeoroloki zavodi su institucije koje imaju tane i

provjerene informacije o zemljotresima
(web stranice: www.fhmzbih.gov.ba i www.rhmzrs.com).

TEHNICKO-TEHNOLOKE OPASNOSTI

Karakteristine su po:
brzoj pojavi zdravstvenih simptoma kod ljudi (munina, povraanje, anksioznost, tekoe s disanjem,
grevi, upala oiju, crvenilo koe i osip, plikovi) i ivotinja (neuobiajen broj uginulih divljih i domaih
ivotinja, ptica, riba i insekata);
primjetnim znacima u okolini (dim, plamen, zvuni efekat, obojeni talozi, uvelo lie, prodorni miris);
kratkom vremenskom trajanju, odnosno dugom u sluaju nuklearne ili radijacijske nesree;
sloenosti sprovoenja zatite i otklanjanja posljedica, posebno kod nuklearnih i radijacijskih nesrea.
Tehniko-tehnoloke opasnosti nastaju kao iznenadni i nekontrolisani dogaaji prilikom upravljanja odreenim sredstvima i obavljanja
aktivnosti s opasnim materijama, uz poar, eksploziju, izlivanje, isparavanje ili teroristiku aktivnost.

U sluaju nastanka opasnosti potrebno

je poduzeti sljedee:

Ako ste napolju odmah ili to prije napustite prostor tj. mjesto nastanka udesa.
Ako niste povrijeeni, pomozite povrijeenima.
Ukoliko postoji mogunost, sklonite se u zatvoreni prostor.
Zatvorite sve prozore i vrata i iskljuite klima-ureaje i druge ventilatore.
Upotrijebite priruna sredstva za zatitu organa za disanje (maramicu,
dio odjee ili druge tkanine natopljene vodom).
Ukoliko ste u stanu ili kod kue, izvrite hermetizaciju prostorija u kojima
boravite (popunite otvore i pukotine samoljepljivim trakama, dekama,
pokrivaima i drugim tkaninama koje moete da iskoristite).
Upotrijebite odgovarajua ili priruna sredstva koja imate u domainstvu
(respiratore, maske od materijala s dobrom moi upijanja, maramice,
gazu, dijelove odjee i slino), koja ete prije upotrebe natopiti vodom ili
rastvorom sode-bikarbone.
Za zatitu oiju upotrijebite naoale sline onima za zatitu na radu,
maramice, dijelove odjee i slino.
Ukoliko bude postojala potreba za evakuacijom, pripremite kine ogrtae,
vjetrovke, otpornu odjeu od sintetikog i nepromoivog materijala, kao i
rukavice, izme ili duboke cipele.

Ukoliko ste u vozilu:

Ostanite pribrani.
Zatvorite prozore i drite ih zatvorenim, iskljuite klima-ureaje i
ventilaciju.
Potraite zgradu u kojoj biste mogli nai sklonite i paljivo zaustavite
svoje vozilo, a ukoliko to nije mogue, ostanite u vozilu.
Ukljuite radio i pratite obavjetenja i uputstva nadlenih slubi.

U sluaju da ste lake zahvaeni efektima udesa

(otrovani, opeeni ili fiziki povrijeeni):

isperite ruke;
skinite soiva;
odmah se oslobodite kontaminiranih dijelova odjee i obue, stavite
odjeu u plastinu kesu ili u kantu;
istuirajte se, pri emu ete se vie puta nasapunjati i isprati;
napravite 2% rastvor sode-bikarbone (1 kesicu sode-bikarbone od 20
g rastvoriti u 1 l vode), s kojim ete isprati oi, nos i usta;
potraite medicinsku pomo ukoliko imate ozbiljne sumnje da ste bili
izloeni opasnim supstancama;
paljivo pregledajte ranu, tj. opekotinu;
na ranu stavite istu gazu i fiksirajte opeeni dio koe kao da je
polomljen, kako ne bi dolo do daljeg oteenja tkiva;
povrijeenima hitno nadoknadite izgubljenu tenost i sol;
kontroliite disanje;
saekajte medicinsku pomo, a ukoliko je hitna pomo sprijeena da
doe, organizujte prijevoz povrijeenih do zdravstvene ustanove.

Ukoliko ste u blizini mjesta udesa:

Ostanite pribrani i pokuajte da se zatitite, i tek kada ste adekvatno

zatieni, ponudite pomo drugima, ali samo ukoliko znate kako.
Udaljite se od mjesta udesa to prije.
Ne kreite se i ne dodirujte mjesta na kojima postoje opasne hemikalije.
Ne palite cigaretu.
Pokuajte pokriti tijelo u najveoj moguoj mjeri i zatititi disajne puteve
od opasnog plina ili praine, pokrijte usta i nos pekirom ili nekim platnom,
polako diite.
Pratite uputstva nadlenih slubi i obavjetenja putem sredstava javnog
informisanja.

U sluaju prestanka opasnosti potrebno je

poduzeti sljedee:

Obavezno se javite zdravstvenoj ustanovi radi pregleda.

Ukoliko je dolo do kontaminacije prostora gdje boravite, uklonite
prainu s odjee i predmeta navlaenim materijalom sa dobrom moi
upijanja, po uputstvu dobijenom od nadlene slube.

Napomena:

Vodite rauna o postupanju sa odjeom, obuom, materijalom za

ienje i svakim predmetom koji je bio izloen kontaminaciji. Kako biste
sprijeili dalje zagaenje, obavezno sve izloene predmete spremite u
plastine vree i odloite na mjesto koje odrede nadlene slube.

OPASNOSTI OD GASA

Osnovna pravila sigurnog koritenja

prirodnog gasa:

Jednom godinje provjerite vae gasne instalacije.

Omoguite nesmetan pristup gasnoj instalaciji strunim uposlenicima nadlenog poduzea za distribuciju gasa.
Redovan pregled i servisiranje gasnih aparata (zadatak povjerite ovlatenom serviseru).
U sluaju kvara gasnog aparata ili oteenja cijevne instalacije, zatraite pomo ovlatenog servisera.
Redovna kontrola i ienje dimnjaka (povjerite ovlatenom dimnjaaru).

Prirodni gas je fosilno gorivo nastalo prije vie miliona godina iz taloga mikroorganizama u anaerobnoj atmosferi (bez prisustva kiseonika) i
pod visokim pritiscima u dubinama zemlje, iz kojih se dobija buenjem na velikim dubinama (od 3000 do ak 6000 m). Najee se pojavljuje
uz naftna leita, mada postoje i samostalna nalazita.
Kako bi se mogao lake otkriti u sluaju istjecanja, na ulazu u distributivni sistem prirodni gas se odorie tj. dodaje mu se jedinjenje
tetrahidrotiofen na bazi sumpora, specifinog mirisa.
Prirodni gas je gorivo koje ima svestranu primjenu za grijanje, pripremu tople vode i pare, kuhanje, proizvodnju elektrine energije, klimu i
rashladne ureaje, industrijske procese, pogon motornih vozila i dr.
Sigurna upotreba gasa ostvaruje se pravilnim koritenjem i redovnom kontrolom gasne instalacije.

Koje su opasnosti pri upotrebi?

Pravilnom upotrebom ureaja na prirodni gas nema nikakvih opasnosti po

ovjeka. Nepravilnim radom gasnih ureaja, dimnjaka ili sistema dovoda
zraka za sagorijevanje moe doi do guenja, trovanja ili eksplozije.
Guenje nastaje smanjenjem koncentracije kiseonika u zraku, odnosno
poveanjem koncentracije prirodnog gasa. Pri koncentracijama
manjim od 5 % prirodni gas ne djeluje tetno po ljudski organizam.
U veim koncentracijama djeluje kao obian zaguljivac, smanjujui
koncentraciju kiseonika u zraku.
Trovanje moe nastati indirektno, iako sam prirodni gas nije otrovan.
Naime, pri nepravilnom sagorijevanju u dimnim gasovima, nastalim
sagorijevanjem prirodnog gasa, javlja se ugljen-monoksid (CO) koji
je vrlo otrovan. Koncentracija ugljen-monoksida od 0,2 % u zraku
prouzrokuje smrt u roku od 2 sata.
Eksplozija moe nastati ukoliko se stvori koncentracija od 5 do 15
% prirodnog gasa u smjesi sa zrakom uz jo jedan uslov postojanja
otvorenog plamena, kao inicijatora paljenja.

Napomena:

Za vrijeme dueg odsustva (godinji odmor i sl.), obavezno zatvoriti

glavni zaporni ventil. Ako je glavni ventil bio zatvoren due od 12
mjeseci, vlasnik (korisnik) je duan pozvati ugovornog izvoaa
radova na unutranjim gasnim instalacijama da ispita gasne
instalacije na nepropusnost i izdati potvrdu da su instalacije tehniki
ispravne.

Mjere opreza kod pojave mirisa prirodnog gasa:

Kod pojave iznenadnog mirisa gasa prije, tokom ili poslije koritenja
gasa, treba postupiti smireno i bez panike, da biste se zatitili od
nezgoda.
1. Nita ne paliti; ni ibice ni cigarete, ne ukljuivati rasvjetu, ne dirati
utinice ni prekidae, ne koristiti telefone ni liftove!
2. Otvoriti prozore i vrata!
3. Zatvoriti zapor-ventil ispred mjeraa potronje gasa!
4. Upozoriti ostale stanare kucanjem, a ne elektrinim zvoncem!
5. Obavijestiti nadlene slube, policiju, vatrogasce i distributera gasa,
ali tek kada ste izvan stana ili zgrade!

NUKLEARNE I RADIOLOKE NESRECE

Radioloke nesree mogu da nastanu:

u uslovima kada su radioaktivni izvori van kontrole (baeni, izgubljeni, pronaeni ili ukradeni);
kada postoji ozraivanje i kontaminacija stanovnitva iz nekog razloga,
usljed pada satelita s radioaktivnim materijama;
prilikom transporta radioaktivnih materijala.
Nuklearne nesree su incidenti koji zahtijevaju mjere zatite zbog oslobaanja energije u nuklearnoj lananoj
reakciji ili isputanja proizvoda lanane reakcije.
Nuklearne i radioloke nesree su vanredni dogaaji, koji direktno ugroavaju ljude, okolinu i materijalna dobra i zahtijevaju poduzimanje
posebnih mjera zatite.

Nuklearna postrojenja na kojima se mogu

dogoditi nesree su:

nuklearne elektrane;
istraivaki reaktori i reaktori na brodovima;
skladita i odlagalita radioaktivnih supstanci;
industrijski objekti (npr. za proizvodnju nuklearnog goriva).
Nadlena institucija za poduzimanje odgovarajuih mjera u sluaju
radiolokog vanrednog dogaaja i nuklearnog udesa je Dravna
regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i
Hercegovine (www.darns.gov.ba).
Stanovnici u oblastima koje su ugroene obavjetavaju se o opasnosti
i o sprovoenju zatitnih mjera preko centralnih i lokalnih medija ili na
drugi odgovarajui nain.

Po prijemu obavjetenja o opasnosti potrebno je

poduzeti sljedee mjere:

Zateknete li se na otvorenom prostoru - odmah, brzo i bez panike,

uite u zatvoreni prostor (kuu, stan ili sklonite).
Ako ste due bili na otvorenom, prije ulaska u kuu, stan ili sklonite,
skinite sa sebe spoljne dijelove odjee i ostavite ih napolju.
Po ulasku u zatvoreni prostor odmah operite nepokrivene dijelove
tijela (ruke, lice, vrat, kosu itd).
Zateknete li se u zatvorenom prostoru - zatvorite prozore i vrata,
iskljuite ventilaciju i tu ostanite do daljnjeg.
Ukljuite radio ili TV prijemnik zbog dobijanja informacija o mjestu i
prirodi nesree i o mjerama zatite i spaavanja koje treba poduzeti.
Posebno se pobrinite za djecu, trudnice, stare, nemone i bolesne
osobe i invalide, kako ukuane tako i komije.
Poduzmite mjere zatite i spaavanja prema uputstvima koje daju
nadlene slube ili sredstva javnog informisanja.

Dok ne dobijete uputstva koja daju nadlene

slube, poduzmite sljedee:

Pripremite sredstva za hermetizaciju prostorija u kojima borave lanovi

domainstva (popunite otvore i pukotine samoljepljivim trakama,
dekama, pokrivaima i drugim tkaninama koje moete iskoristiti).
Za zatitu organa za disanje, pripremite priruna sredstva koja imate u
domainstvu: respiratore, maske od materijala s velikom moi upijanja,
maramice, gazu, dijelove odjee i slino.
Za zatitu oiju, pripremite naoale sline onima za zatitu na radu, ili
maramice, dijelove odjee i slino.
Ukoliko bude postojala potreba za evakuacijom, pripremite za lanove
domainstva kine ogrtae, vjetrovke, otpornu odjeu od sintetikog i
nepromoivog materijala, kao i rukavice, izme ili duboke cipele.

Potrebno je da znate i sljedee:

Za ishranu koristite samo namirnice koje vam se nalaze u kui, stanu ili sklonitu.
Ne koristite vodu za pie iz vodovoda.
Ukoliko ste u mogunosti, prije ulaska u kuu zatvorite sve otvore na
objektima gde se nalaze ivotinje i zatitite izvore vode za pie (bunare).
ivotinje hranite po uputama nadlene slube, nikako hranom koja se
nalazi na otvorenom.
Ne putajte ivotinje na ispau.
Ostanite prisebni, ne paniite.
Pratite uputstva nadlene slube i televizije i postupajte po njima.

Potrebno je poduzeti sljedee mjere

predostronosti:

Ne dodirujte predmet.
Budite na sigurnoj udaljenosti izmeu vas i predmeta.
Upozorite druge osobe i nadlene slube radi osiguranja podruja.

Graani mogu naii na predmete koji sadre radioaktivni materijal razliitih

oblika i veliina. Ovi predmeti se esto mogu nai u metalnom otpadu.
Ako naiete na takve predmete, pogledajte da li postoji znak upozorenja
za radioaktivnost ili, ako mislite da je materijal radioaktivan, NE SMIJETE
IH DODIRIVATI, PREMJETATI I SL.

Napomena:

Sklanjanje u zatvoreni prostor, kuu, stan ili sklonite je mjera koja se

sprovodi 24 sata, zato ne paniite i ne naputajte prostorije!

EKSTREMNI VREMENSKI USLOVI

Postupci u sluajevima jakih zima-ekstremno

niskih temperatura (opa uputstva):

Nabaviti dovoljne koliine ogrjeva i namirnica.

to manje boraviti na otvorenom ili u negrijanom zatvorenom prostoru.
Prije izlaska na otvoreno, obui dovoljno toplu odjeu i obuu, sa naglaskom na zatitu glave i gornjih i
donjih ekstremiteta (ake i stopala).
U prostorijama koje nisu grijane, neposredno pred nastanak zime ispustiti vodu iz vodovodnih cijevi,
spremnika ili grijaa vode te iz sistema centralnog grijanja koji nije u funkciji, i tamo gdje je to
predvieno i mogue, potrebno je uliti nesmrzavajuu tenost (permant).

Praktini savjeti za ponaanje u sluajevima

velikih snjegova i poledice:

Ukljuite radio i TV prijemnike kako biste bili obavijeteni o trenutnim

vremenskim uslovima i potrebnim informacijama, ne naputajte
stanove i kune prostore bez velikih razloga (ograniiti kretanja samo
na neophodno).
Kao vlasnik ili korisnik stambenog ili poslovnog prostora duni ste
redovno i pravovremeno odravati istim od snijega i poledice plonike
ispred, kao i puteve koji vode do vaeg objekta.
Ako led ne moete oistiti s plonika, onda je potrebno zaleenu
povrinu posipati adekvatnim materijalom za otapanje (sol, pepeo itd.).
Izbjegavajte bespotrebna kretanja, posebno kretanja ispod krovova
objekata, u protivnom koristiti obuu s gumenim hrapavim onom kako bi
se smanjila opasnost od klizanja i pada na poledici ili snijegu. Napominjemo
da ste snijeg ili led koji prijeti pasti s krova vaeg objekta duni ukloniti
(sami ili angaovanjem strunih slubi), imajui pri tome u vidu nosivost
krovne konstrukcije vaeg objekta, kako se krov ne bi uruio.
Temeljno oistite snijeg i led sa svog motornog vozila prije ukljuivanja
u saobraaj, uz obavezno koritenje zimske opreme na vozilu.
Ukoliko ste zbog obilnih snjenih padavina i neoienih puteva ostali
izolirani a u hitnoj ste situaciji (sluaj potrebe lijenike ili veterinarske
pomoi, bolnikog lijeenja, oskudijevate neophodnim namirnicama ili
energentima i slino) nazovite neki od brojeva hitnih slubi ija vam je
pomo neophodna.
Panja! Ne otresajte i ne istite neizolirane elektrine vodove kao ni
ostala strujna tijela i aparate smrtna opasnost!!!

U sluajevima ako ste u dodiru sa promrzlom

osobom postupci su sljedei:

Prenesite je u toplu prostoriju i oslobodite sve tijesne garderobe

(koja stee).
Promrzle dijelove zagrijavajte izmeu bedara i rukama.
Ako su nastali mjehuri od promrzlina prekrijte ih gazom ne
buite ih.
Promrzlu osobu polegnite sa podignutim stopalima.
Promrzlu osobu iznutra prvo zagrijati ajem ili supom a tek onda
smrznute dijelove tijela grijati TOPLOM, ne vruom vodom.

Postupci u sluajevima ekstremno visokih

temperatura (opa uputstva):
Vrijeme provoditi u izraenim i zahlaenim dijelovima stana, kue itd.

Napolje izlaziti samo u krajnjoj nudi uz adekvatnu odjeu (pamune tkanine svijetlih boja).
Konzumirati vee koliine tenosti koja ne sadri kofein i alkohol.

Praktini savjeti ponaanja u sluajevima

ekstremnih vruina-toplotnih udara:

Kod jaeg toplotnog vala mogua je dehidracija i pregrijavanje

organizma, to moe dovesti do iscrpljenosti zbog vruine i toplote.
U oba sluaja potrebna je pomo ljekara. Toplotni udar moe nastati
ako se iscrpljenost od vruine ne lijei, ali se isto tako moe pojaviti
iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja
je uzrokovana vruinom ukljuuju glavobolju, vrtoglavicu, muninu i
povraanje, slabost u miiima ili greve, blijedilo i visoku temperaturu.
Sklonite se na hladnije mjesto i pijte dosta vode ili vonih sokova. Ako
ste u prilici, istuirajte se mlakom vodom ili se osvjeite spuvom u
hladnoj vodi.
Simptomi toplotnog udara su glavobolja, munina, jaka e, pospanost,
vrua, crvena i suha koa, nagli porast temperature, konfuzija, agresija,

grevi u miiima i gubitak svijesti. Toplotni udar moe izazvati

nepovratne promjene na organizmu, ukljuujui i mozak, ili ak smrt.
Rizine grupe:
Vruina moe utjecati na svakoga, ali neke su osobe na nju osjetljivije.
To su:
starije osobe;
bebe i mala djeca;
osobe koje uzimaju odreene lijekove;
osobe oboljele od hroninih bolesti, posebno pluni i srani bolesnici;
osobe koje ve imaju poveanu temperaturu tijela zbog nekih upala;
osobe koje uivaju alkohol ili droge;
osobe koje imaju problema sa kretanjem;
osobe koje su fiziki aktivne, kao to su fiziki radnici, sportisti i ene.

ta treba uiniti?

Pratite vijesti te redovno sluajte vremensku prognozu kako biste bili

informirani o temperaturi. Planirajte unaprijed da biste smanjili rizik od
toplotnog vala ili iscrpljenosti izazvane vruinom.
Klonite se vruine:
Ako su prognozirali toplotni val, pokuajte planirati dan na nain da
izbjegavate izloenost vruini.
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana (izmeu 11 i 16 sati),
izbjegavajte napor.
Izbjegavajte naporne vanjske aktivnosti, kao to su sport ili radovi na
otvorenom, odgodite to za neto svjeiji dio dana, recimo rano jutro.
Ako morate izai, kreite se u hladu, nosite eir ili kapu i laganu i iroku
odjeu, po mogunosti pamunu te ponesite sa sobom vodu za pie.
Osvjeite se:
Boravite u najsvjeijem dijelu stana, koliko god je to mogue.
Zamraite prostorije okrenute prema suncu.
Ne otvarajte prozore, jer je zrak u prostoriji hladniji nego vani.
Otvorite ih kada unutranja temperatura naraste nou.
Tuirajte se hladnom vodom, a nekoliko puta tokom dana osvjeite se
hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.
Redovno pijte vodu iako ne osjeate e.
Izbjegavajte alkohol i kafu, oni pogoravaju dehidraciju.
Jedite koliko inae jedete te pokuajte vie jesti hladnu hranu, salate,
voe i povre.

Ostale informacije

Redovno pratite vremensku prognozu i bilo kakva upozorenja vezana za

poveanje temperature, u sredstvima javnog informisanja.

Potraite pomo ukoliko ste zabrinuti:

Nazovite svog ljekara ili hitnu pomo ako ste zabrinuti za svoje
zdravlje tokom toplotnog vala, posebno ako uzimate neke lijekove ili
imate neuobiajene simptome;
obratite panju na greve u rukama, nogama ili stomaku, osjeaj
blage konfuzije, slabost ili
probleme sa spavanjem.
Ako imate gore navedene simptome, odmorite se nekoliko sati,
osvjeite se i pijte vodu ili
vone sokove, te potraite pomo ljekara ako vam se stanje ne
popravi ili se pogora.
Pruite pomo drugima:
Ako poznajete nekoga iz gore navedenih rizinih grupa, pruite mu
potreban savjet i pomo tokom toplotnog vala.
Starije osobe koje ive same treba svakodnevno posjeivati.
Dok ekate hitnu pomo:
Ako je mogue, premjestite osobu na hladnije mjesto;
otvorite prozore da stvorite strujanje zraka;
rashladite osobu otkopavanjem odjee, prskanjem hladnom vodom
ili je umotajte u vlane arafe;
ako je pri svijesti, dajte joj vode ili vonog soka;
nemojte joj davati nikakve lijekove.

Napomena:

Za vie informacija o utjecaju toplotnog udara na zdravlje i posebnim

mjerama zatite i ukazivanja prve pomoi, konsultujte najbliu
zdravstvenu ustanovu.

EPIDEMIJA ZARAZNE BOLESTI

Da biste se zatitili, koristite dodatno

sljedee mjere:
Redovno uzimajte propisane lijekove i savjetujte se sa svojim ljekarima;
temeljito i esto perite ruke toplom vodom i sapunom;
ne koristite namirnice kojima ne znate porijeklo i koje nisu u zatvorenoj ambalai.

Epidemija zarazne bolesti je porast oboljenja od zarazne bolesti neuobiajen po broju sluajeva, vremenu, mjestu i zahvaenom stanovnitvu,
te neuobiajeno poveanje broja oboljenja s komplikacijama ili ak smrtnim ishodom, kao i pojava dva ili vie meusobno povezana oboljenja
od zarazne bolesti, koja se nikada ili vie godina nisu pojavljivala na jednom podruju, ba kao i pojava veeg broja oboljenja iji je uzronik
nepoznat. Najpoznatija zarazna oboljenja koja mogu prerasti u epidemiju su: tuberkuloza, gripa, kozice, ospice, meningitis, arlah, zaunjaci
itd. Pojavu epidemije proglaava nadlena zdravstvena institucija.

Postupci nakon proglaenja pojave

epidemije zarazne bolesti:

Izbjegavajte mjesta, posebno ona zatvorena, gdje se okuplja vei broj ljudi,
Boravite u zatvorenom prostoru svoje kue, ukoliko ste bolesni, da
bolest ne irite, a ukoliko ste zdravi da je ne dobijete.
Sprijeite dodir djece svih uzrasta, majki s malom djecom, trudnica,
onih koji se oporavljaju od drugih bolesti, bolesnih od drugih
bolesti s bolesnima ili sumnjivima na bolest u epidemiji.
Izbjegavajte blii kontakt sa ivotinjama ije se zarazne bolesti mogu
prenijeti na ljude.
Osobito vodite rauna o higijeni prostora, linoj higijeni i higijeni
ivotinja s kojima ste u dodiru.
Novooboljelog ili sumnjivog na bolest izolujte iz zdrave sredine,
pruite mu njegu i zatraite miljenje strune slube.

NEEKSPLODIRANA UBOJNA SREDSTVA

Upustva ukoliko naete NUS:

Ne dirajte!
Ne pomjerajte! Ne drmajte! Ne udarajte! Ne bacajte!
Ne rastavljajte!
Ne stavljajte u vatru!
Obiljeite! Prijavite! Osigurajte!
Posljedica ratnih deavanja na teritoriji Bosne i Hercegovine je veliki broj zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava, koja iz dana u dan
odnose nove rtve.
Osnovna preporuka je da, ako naiete na predmet koji lii na neeksplodirano ubojno sredstvo, odmah pozovete broj 122 ili 121, javite kako
predmet izgleda, gdje ste ga pronali (blizina eventualno ugroenih osoba i objekata).

Kako biste zatitili sebe i druge:

Ne deminirajte vlastita imanja, deminiranje mogu obavljati samo

organizacije akreditovane od strane nadlene institucije.
Izbjegavajte zabranjena i opasna podruja za provoenje bilo kojih
vrsta aktivnosti (radovi u polju, igra itd).
Uite i edukujte se svakodnevno kako da ne postanete rtva mina.
Ne prilazite bivim linijama razgranienja, jer su to podruja sa
najveom stopom rizika.
Ne prilazite i ne dirajte nita to vam je sumnjivo, napravljeno od
metala ili plastike.
Ako znate da je neko podruje opasno, upozorite ostale.
VANO JE ZNATI DA JE UKLANJANJE ZNAKOVA ZA UPOZORENJE NA
OPASNOST OD MINA KRIVINO DJELO ZA KOJE SE ODGOVARA PRED
ZAKONOM!!!

SAOBRACAJNE NESRECE

Preventivni postupci graana

Kako bi se umanjio rizik od potencijalnih nesrea, potrebno je prije polaska na put prikupiti informacije o
vremenskim i putnim uslovima, radovima na saobraajnicama na eljenom pravcu i drugim problemima koji
vas mogu zadesiti na putu.
U sluaju saobraajne nesree, spaavanje ugroenih osoba je prioritet.
Obavijestiti hitne spasilake slube policiju na broj 122, vatrogasno-spasilake jedinice na broj 123 i hitnu
medicinsku pomo na broj 124.

Operativni postupci graana na mjestu udesa:

Kod automobilskih, autobuskih, eljeznikih i drugih saobraajnih

nesrea, odmah pozovite nadlene slube.
Posebnu panju obratite na to je li neko od uesnika u udesu prevozio
opasne, zapaljive ili radioaktivne materije, kako bi nadleni znali da li je
dodatno ugroena sigurnost izlivanjem, rasipanjem ili na neki drugi nain.
Osigurajte i obiljeite mjesto saobraajne nesree radi sprijeavanja
nastajanja novih saobraajnih udesa, ukljuite svjetlosnu signalizaciju,
i ukoliko je potrebno, pokuajte da ugasite poar prirunim sredstvima.
Povrijeenog ne treba pomjerati, osim u sluaju kada je potrebno
skloniti ga od opasnosti.
Ukaite prvu pomo povrijeenom, spustite lice na zemlju (zabacite
mu glavu unazad i postavite pod glavu jaknu, deku i slino), okrenite ga
na bok, omoguite mu da pravilno die i zaustavite krvarenje.
Ukoliko ste se zatekli u blizini mjesta udesa, ukljuite se u neposredne
akcije spaavanja povrijeenih. Ne dozvolite da vas panika obuzme
i sprijei u izvoenju potrebnih aktivnosti spaavanja. Postupke
spaavanja ugroenih i povrijeenih osoba i materijalnih dobara
izvodite blagovremeno i savjesno.
Ukoliko raspolaete prijevoznim sredstvom, a zatekli ste se na mjestu
nezgode, po ukazivanju prve pomoi pristupite transportu povrijeenih
do najblie zdravstvene ustanove radi potpunog zdravstvenog
zbrinjavanja.
Saekajte hitne slube na licu mjesta nemojte se udaljavati, osim
u sluaju da ukazujete prvu pomo ili prevozite povrijeene osobe,
pokaite povrijeene te pratite instrukcije nadlenih profesionalnih
slubi i ne ometajte ih u obavljanju dunosti.

Zavrna rije
Pred sobom imate Prirunik za ponaanje u situacijama prirodnih ili drugih nesrea koji e vam
pomoi da kreirate svoj Porodini plan reagovanja u tim situacijama. Ovo je poziv da se upoznate
sa osnovnim elementima zatite i spaavanja koji vam mogu pomoi da svakodnevni ivot uinite
boljim i sigurnijim za svoju porodicu, kako u mjestu u kojem ivite, tako i u mjestima gdje radite ili
esto boravite. Sve informacije u ovom priruniku zasnovane su na priznatim naunim saznanjima i
rezultatima istraivanja ove oblasti, ali i na iskustvima baziranim na prirodnim ili drugim nesreama
koje su pogaale nau zemlju proteklih godina.
Namjera nam je bila da vam omoguimo lagan pristup osnovnim informacijama korisnim za
ponaanje u tim situacijama, i to je jo vanije, da ih imate prije nego to do nesree doe. Trudili
smo se da u prirunik budu ukljuene sve potencijalne opasnosti koje bi mogle pogoditi nau zemlju.
Neke predstavljene prirodne ili druge nesree nisu ni este, ni mnogo opasne, ali ipak, prouite ih i
upoznajte se s njima.
Vjerujemo da ste svjesni da nije ni mudro, ni korisno ignorisati rizik, pretvarati se da prirodne ili
druge nesree ne utjeu na nas. Mnogo je korisnije da budemo svjesni svih situacija koje nas mogu
zadesiti i da budemo u stanju da pravovremeno i pravilno reagujemo u svakoj situaciji.
Informiite se o prirodnim ili drugim nesreama koje najee pogaaju lokalnu zajednicu u kojoj
ivite i radite i njihovim posljedicama. ivite u zajednici sa drugima, iskoristite to na najbolji nain,
budite spremni da podijelite znanje i iskustvo sa drugima, kao i da pomognete onima kojima je
to neophodno. Obratite panju na sve to moe da ugrozi vau i sigurnost lanova vae porodice,
naroito onih koji ne mogu da se sami brinu o sebi. Pratite preventivne i druge mjere koje realizuje
vaa lokalna zajednica i drugi organi i institucije od znaaja za zatitu i spaavanje. Sluajte i
sprovodite savjete i uputstva koja vam daju spasilake i hitne slube, tabovi civilne zatite i ni na
koji nain ne ometajte spasilake akcije. Pratite prognoze i upozorenja hidrometeorolokih zavoda,
izvjetaje o vodostaju, stanju na putevima i slino, jer vam to moe pomoi da izbjegnete ili svedete
na najmanju moguu mjeru najvei broj rizika i njihove tetne posljedice.
Nadamo se da vam je osnovni koncept jasan: svaki graanin je subjekat u sistemu zatite i
spaavanja. Tanije, onaj ko zna kako da se ponaa u situacijama koje podrazumijevaju rizik po
njegov ivot, ma koji god to rizik bio, doprinosi sopstvenoj sigurnosti i sigurnosti svoje porodice, a
uz to ini rad spasilakih slubi lakim.
itajte paljivo ovaj prirunik upozorava na opasnosti, ali prua i odgovore i daje sugestije koje se
u momentu prirodnih ili drugih nesrea mogu pokazati dragocjenim.
Sigurni smo da e vam ovaj prirunik pomoi da se pripremite i na najbolji nain isplanirate svoj
odgovor kako bi se umanjile eventualne posljedice raznih neoekivanih dogaaja.

Prilog 1
PRIJEDLOG SADRAJA SETA ZA PREIVLJAVANJE
Voda (2 litra/osoba/dan)
Nekvarljiva hrana
Hrana za dojenad
Deke ili vree za spavanje
Rezervna odjea i vrste cipele
Svjetiljke, rezervne baterije
Radio (na baterije ili indukciju)
Pitaljka
Depni noi i otvara konzervi
ibice ili upalja
Plastino posue
Sanitetske i higijenske potreptine
Vree za smee
Lijekovi
Kopije vanijih dokumenata
Novac

Komplet za preivljavanje:
Mora se nalaziti na lako dostupnom mjestu.
Mora se pregledavati najmanje jednom godinje.
Mora sadravati sve potrebe za nekoliko dana za svakog lana domainstva.

Biljeke

Ministarstvo sigurnosti BiH

Adresa: Trg Bosne i Hercegovine br. 1,

71 000 Sarajevo;
Telefon: +387 33 213 623; 492 770;
Fax: +387 33 213 628;
Web: www.msb.gov.ba

UNICEF Bosna i Hercegovina

Adresa: Zmaja od Bosne b.b.,
71000 Sarajevo
Telefon: +387 33 293 600
Fax: +387 33 642 970
e-mail: sarajevo@unicef.org
Web: www.unicef.org/bih

USAID Bosna i Hercegovina

Adresa: Roberta C. Frasurea 1,
71000, Sarajevo, BiH
Telefon: +387 33 704 000
Fax: +387 33 219 298
email: usaidsarajevo@usaid.gov
Web: www.usaid.gov.ba