dela (uracunljivost) i njegov odnos prema krivicnom delu (vinost, krivica).
Krivicna odgovornost pripada kategoriji subjektivne odgovornosti (odgovornost po osnovu krivice). Nasuprot subjektivnoj stoji objektivna odgovornost. Ali u vrlo velikom broju prakticnih, realnih, zivotnih situacija, uopste nije tako lako ra zdvojiti subjektivnu od objektivne odgovornosti. Moglo bi se ciniti kao da je ob jektivna odgovornost u kojoj su zanemareni svi elementi subjektivne odgovornosti , sinonim ili drugo ime za pravednost. Da bi neko delo bilo ka njivo, neophodno
krivice). Medjutim, u nastavku regulative KZ propisuje neke izuzetke od navedeno
g pravila, prema kojima se i druga lica pod odredjenim uslovima mogu pojaviti u ulozi ucinioca krivicnog dela izvrsenog putem stampe ili drugog sredstva javnog informisanja. Izvrsiocem krivicnog dela ucinjenog putem novina, radija, televizije ili drugog javnog glasila smatrace se odgovorni urednik, odnosno lice koje ga je zamenjival o u vreme objavljivanja informacije, u sledecim slucajevima: 1) ako je do zavrse tka glavnog krivicnog pretresa pred prvostepenim sudom autor ostao nepoznat; 2) ako je informacija objavljena bez saglasnosti autora; ili 3) ako su u vreme obja vljivanja informacije postojale stvarne ili pravne smetnje za gonjenje autora, k oje i dalje traju (clan 38. st. 2. KZ). Odredbe o odgovornosti glavnog urednika primenjuju se samo ako se on po opstim o dredbama KZ ne moze smatrati uciniocem krivicnog dela. 3. Odgovornost