to je po sebi pravo?

Odreeno je s pomou misli za svijest i s druge strane kao ono to jest i

vai(zakon,ono poznato).Pravo se odnosi na slobodu na ono najdostojnije i
najsvetije u ovjeku to on sam mora znati ukoliko to za njega treba da
bude obvezujue.
Jednim dijelom za svijest drugim da se zna,to jest pravo ima mo
ozbiljnosti da vai.
Pravo postaje nuno kao zatita za posebnost.
Biti obrazovan za miljenje znai imati misao i za pravo.
Pravo kada postane zakonom dobiva oblik svoje openitosti i svoju
odreenost.Kada obiajna prava budu skupljena ta zbirka se naziva
zakonik ali taj zakonik je neuoblien,neodreen i nepotpun. U pravom
zakoniku pravni principi su openiti i odreeni.

SLAJD
Suci kada se jave odreene prepreke u primjeni zakona ne smiju se
prepustiti svom miljenju i osjeajima jer odluka koju onda donesu je ista
samovolja a ne primjena zakona.
U starijim zakonodavstvima nalaze se mnogi propisi o vjernosti potenju
braku religiji ljubavi(sve to spada pod vie odnose) koji su neprimjereni
prirodi zakona jer spadaju u ono to je posve unutarnje u ovjeku,znai
nemaju vanjsko sami po sebi. Ali osim primjene na posebno pravo u sebi
sadrava i primjenu na pojedinane sluajeve.
Jedno od vanih obiljeja zakona jest da budu ope objavljeni to znai da
vladar koji zakone doslovno sakrije u knjigama i na stranim jezicima
graani ih nee moi itati te on tim inom postaje tiranin i to je onda
nepravo dok vladar koji iznese zemaljsko pravo kao ureen zakonik
pristupaan svim graanima postaje slavni dobroinitelj.
Opseg zakona treba biti s jedne strane zatvorena cjelina to jest ogranien
a s druge strane zakon je neprekidna potreba novih zakonskih odreenja .
Zakonik ne moe biti savren i nesposoban za neko daljnje odreivanje i
ne treba to zahtijevati jer inae dolazi do nesavrenoga to jest zbiljnosti.
Svaki zakonik se bi mogao biti jo bolji.
SLAJD
U graanskom drutvu pravo po sebi postaje zakonom te se vlasnitvo
osniva na ugovoru i formalnostima koje ga ine sposobnim za dokaz i
pravomonim. Pod formalnosti se misli na znakove za priznavanje drugih,

na primjer granini kameni,knjige hipoteka i popisi vlasnitva. Te

formalnosti su vrste i odreene.
Hegel iznosi kako je ovjekova volja umna i vana i da treba biti priznata
od drugoga na nain da se mora zanemariti subjektivnost i mene i drugoga
te se ta volja mora ostvariti kroz vrstinu i objektivnost a to se jedino moe
postii s formalnostima.

SLAJD
Vlasnitvo i linost u graanskom drutvu postaju zakonski priznati isto
tako tada zloinstvo nije vie samo povreda neeg subjektivnogbeskonanog ve i onog ope. Zloin kao postupak ima odreenu opasnost
za drutvo . Kazneni kodeks pripada svom vremenu i stanju graanskog
drutva u njemu jer iako se ini da gledite opasnosti za gra. Drutvo
oteava zloine ono je zapravo smanjilo njihovo kanjavanje.
Kanjavanjem drutvo mora dati primjer za budunost.
SUD
Pravo koje se pomou zakona odrava samostalno,nasuprot je posebnim
eljama i mnijenju o pravu a bez tog subjektivnog osjeaja posebnog
interesa pripada javnoj vlasti to jest sudu.
Osveta nije pravedna a na sudu umjesto oteene stranke gleda se opa
oteenost koja ima izrazitu ozbiljnost i time se subjektivna osveta
pretvara u istinsko izmirenje prava odnosno kaznu. Kazna je objektivno
gledajui zadovoljenje zakona.
lan gradskog drutva ima pravo da bude u sudu te da se stavi pred sud i
da svoje osporavano pravo uzme samo od suda.Takoer vano je
poznavati zakone inae ovo pravo nema smisla.
Pravni postupak stavlja stranke u poloaj da svojim dokazima i razlozima
istaknu vaenje njihovog sluaja a sucu omoguava da se upozna sa
sluajem.
Javnost pravosua je bitna kako bi graani stekli povjerenje da se pravo
zbiljski na sudovima i presuuje te da je svrha suda koji provodi to pravo
stvarno ispunjena.
SLAJD
Pravosuem je ponitena povreda vlasnitva i linosti.
U Zbiljskom pravu su ukinute sluajnosti prava jedne ili druge strane a
iznesena je nesmetana sigurnost osoba i vlasnitva . Tako da opstanak i
dobrobit pojedinca postaje posebna dobrobit odreena kao pravo.

Za policiju Hegel iznosi kako je to mo koja osigurava spoljanji

red,ozbiljuje i podrava ono ope to je sadrano u posebnosti
graanskog drutva, njena zadaa je sprjeavati zloinstva te sluajnosti
kao proizvoljnosti zla. Takoer govori kako nema granice koja odreuje to
je po sebi tetno a to nije,te granice su oblikovane subjektivnim
mnijenjem obiajima,ureenjem i stanjem graanskog drutva te
opasnou trenutka.(recimo za vrijeme rata policija moe odrediti kako je
neto tetno to u bez ratnom stanju nije bilo te se tako policiju lako
zamrzi.
Policijski nadzor i reguliranje potrebni su kako bi pojedinac imao pravo da
zaradi svoj kruh dok na drugoj strani i ostali treba zahtijevati da ono to je
potrebno(ulina rasvjeta,gradnja mostova,porezi,zdravlje) da bude
postignuto na valjan nain.

SLAJD
Graansko drutvo je svakog pojedinca izdvojilo i pretvorilo ga u
samostalnu osobu koja je postala djetetom tog drutva koje od njega isto
tako zahtijeva koliko i daje prava. Ono e ga tititi braniti njegove interese
a pojedinac je duan potovati zakone.
Porodica u graanskom drutvu predstavlja samo temelj jer kako Hegel
iznosi : Graansko drutvo je udovina mo koja ovjeka privlai k sebi i
od njega zahtijeva da radi za nju i da sve ini preko nje i njenim
posredstvom
SLAJD
Sluajne,fizike okolnosti koje lee u odreenim odnosima mogu dovesti
pojedince do siromatva,stanja u kojem su im oduzeta sredstva za ivot i u
kojem su ukinute povezanosti s porodicom kao lozom. Opa vlast preuzima
mjesto porodice kod siromanih.
Stvaranjem oloa na laki nain se dolazi do situacije u kojoj su velika
bogatstva koncentrirana u malo ruku.
Ako bi se na primjer izravno teretilo bogatae i na taj nain osiguravalo da
ne doe do osiromaenja ljudi,vie ne bi bio potreban rad to se izravno
kosi s principima graanskog drutva
SLAJD
KORPORACIJA
Svojstvena je obrtnikom staleu to spada u ono posebno.
lan graanskog drutva po svojoj posebnoj vjetini lan je korporacije te
se koncentrira na zanat vlastiti posao i interes.

Korporacija ima pravo da se brine za svoje vlastite interese a svakom lanu

korporacije priznata je imovina i i sposobnost te on pripada cjelini koja je
sama lan opeg drutva;on tako u svojem staleu ima svoju ast.
Korporacija ujedinjuje na unutarnji nain tako da je u tom ujedinjenju
posebna dobrobit kao pravo i ozbiljena.
Svetinja braka i ast u korporaciji dva su momenta oko kojih se kree
dezorganizacija graanskog drutva