Hamid PDF

PAN EVROPS KI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET POS LOVNE EKONOMIJE
Tema: FUNKCIJA RAUNOVODSTVA U

SAVREMENOJ PRAKSI PREDUZEA
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Docent dr. Bogdana Vujnovi-Gligori

Student: Muhovi Hamid, dipl. menader poslovne ekonomije
Odsjek: Preduzetniki menadment
Banja Luka, Septembra 2008.
SADRAJ
1.0. UVODNI DIO I ZNA AJ RAUNOVODS TVA
2.0. FUNKCIJA RA UNOVODS TVA U POS LOVNOJ PRAKS I PREDUZEA
3.0. ME UNARODNI S TANDARDI FIN ANS IJS KOG IZVJE TAVANJA (MS FI)
10
3.1. UVOD
10
3.1.1. Osnovna obiljeja M SFI

3.1.2. M eunarodni standard finansijskog izvjetavanja
3.2. ME UNARODNI RA UNOVODS TVENI S TANDARDI (MRS -ovi)
10
11
15
3.2.1. M RS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja

3.2.2. Bilans stanja
3.2.3. Bilans uspjeha (Raun dobiti i gubitka)
3.2.4. Izvjetaj o promjeni u kapitalu
3.2.5. Izvjetaji o novanim tokovima
3.2.6. Biljeke
3.2.7. Objavljivanje raunovodstvenih politika
15
15
16
17
17
17
18
3.3. Meunarodni raunovodstveni standard MRS 2
18
3.3.1. Zalihe
3.4.1. Novac i novani ekvivalenti
3.4.2. Prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima
3.4.3. Poslovne aktivnosti
3.4.4. Investicijske aktivnosti
3.4.5. Finansijske aktivnosti
3.5.1. Raunovodstvene politike,promjene raunovodstvenih procjena i greke
3.5.2. Promjena raunovodstvenih politika
3.5.3. Promjene raunovodstvenih procjena
3.5.4. Greke
18
20
20
20
21
21
22
22
22
23
23
23
23
3.6.1. Dogaaji nakon datuma bilansa

23
24
3.7.1. Ugovori o iz gradnji

24
24
2
3.8.1. Porez na dobit

3.8.2. Ovaj Standard treba primjeniti u raunovodstvu poreza na dobit
3.9.1. Izvjetavanje po segmentima
3.10.1. Nekretnine,postrojenja i oprema
3.11.1. Lizing
3.12.1. Prihodi
3.13.1. Primanja zaposlenih
3.14.1. Raunovodstveno obuhvatanje dravnih donacija i objavljivanje dravne
pomoi
3.15.1. Efekti promjene kursa stranih valuta
3.16.1. Trokovi pozajmica
3.17.1. Objavljivanja povezanih stranaka
3.18.1. Raunovodstveno obuhvatanje i izvjetavanje o penzionim planovima
3.19.1. Konsolidovani i odvojeni finansijski izvjetaji
24
25
25
25
25
25
27
27
28
28
29
29
30
30
30
30
31
31
31
31
32
32
32
32

3.20.1. Ulaganja u pridruena
3.21.1. Finansijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim privredama
33
33
33
33
34
3.22.1.Objavljivanja u finansijskim izvjetajikma banaka i slinih finansijskih institucija 34

3.23.1.Udjeli u zajednikim poduhvatima
3.24.1.Finansijski instrumenti:Objavljivanje i prezentovanje
3.25.1.Zarade po dionici
3.26.Meunarodni raunovodstveni standard 34 MRS 34
3.26.1.Finansijsko izvjetavanje za razdoblja tokom godine
3.27. Meunarodni raunovodstveni standard 36 MRS 36
3.27.1.Umanjenje vrijednosti sredstava
3.28.1.Rezervisanja,potencijalne obaveze i potencijalna sredstva
3.29.1.Nematerijalna sredstva
35
35
36
36
36
36
37
37
37
37
39
39
40
40
41
3.30.1.Finansijski instrumenti:priznavanje i mjerenje
41
42
3.31.1.Ulaganja u nekretnine
3.32.1. Poljoprivreda
42
43
43
4.0. RA UNOVODS TVENO PLANIRANJE
44
4.1. UVOD
44
4.2. POLAZN E OS NOVE PLANIRANJA POS LOVANJA U PREDUZEIMA
44
4.2.1. NEOPHODNOST I SVRHA PLANIRANJA

4.2.2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE I PODJELA PLANOVA
4.2.3. PRIPREM A,DONOENJE I PREENJE IZVRENJA PLANOVA
4.3. ODNOS I RAUNOVODS TVA I PLAN IRANJA
4.3.1. ZADATCI RAUNOVODSTVENE FUNKCIJE U NAIM USLOVIM A
PRIVREIVANJA
4.4. PLANIRANJE TRO KOVA
4.4.1. POLAZNE OSNOVE ZA UTVRIVANJE PLANSKIH TROKOVA
4.4.2. PLANIRANJE PRIM ARNIH DIREKTNIH TROKOVA
4.4.3. PLANIRANJE PLATA IZRADE
4.4.4. PLANIRANJE PRIM ARNIH OPIH TROKOVA
4.4.5. FIKSNI TROKOVI
4.4.6. PLANIRANJE SEKUNDARNIH DIREKTNIH TROKOVA
4.5. PLANS KI I S TVARNI BILANS I S TANJA I US PJEHA
4.5.1. BILANS STANJA
4.5.2. BILANS USPJEHA
4.5.3. VRSTE I KLASIFIKACIJA BILANSA STANJA I BILANSA USPJEHA
4.6. BILANS S TANJA I US PJEHA
4.6.1. PLANSKI (PREDRAUNSKI) BILANS STANJA
4.6.2. STAVRNI (OBRAUNSKI) BILANS STANJA
4.6.3. PLANSKI (PREDRAUNSKI) BILANS USPJEHA
4.6.4. STVARNI (OBRAUNSKI) BILANS USPJEHA
5. KNJIGOVODS TVO
5.1. POJAM I RAZVOJ KNJIGOVODSTVA
5.2. POJAM POSLOVNIH ILI KNJIGOVODSTVENIH PROMJENA
5.3. SISTEM KNJIGOVODSTVA
5.3.1. JEDNOSTAVNO KNJIGOVODSTVO
5.3.2. DVOJNO KNJIGOVODSTVO
44
44
45
46
46
46
46
47
47
47
48
48
48
48
48
49
50
50
52
52
52
54
54
54
55
55
55
5.3.3. KAM ERALNO KNJIGOVODSTVO

5.3.4. KONSTANTNO KNJIGOVODSTVO
5.5. OBLICI KNJIGOVODS TVA
5.5.1. TALIJANSKO KNJIGOVODSVO
5.5.2. NJEM AKO KNJIGOVODSTVO
5.5.3. FRANCUSKO KNJIGOVODSTVO
5.5.4. ENGLESKO KNJIGOVODSTVO
5.5.5. AM ERIKO KNJIGOVODSTVO
5.6. POS LOVNE KNJIGE
5.6.1. OSNOVNE KNJIGE DNEVNIK
5.6.2. GLAVNA KNJIGA
5.6.3. POM ONE KNJIGE
5.6.4. EVIDENCIJA GOTOVINE
5.6.5. DOKUM ENTACIJA U KNJIGOVODSTVU
5.7. GRE KE U KNJIGOVODS TVU
5.7.1. M ETOD IZNALAENJA GREAKA
5.7.2. FORM ALNE GREKE
5.7.3. MATERIJALNE GREKE,NJIHOVO IZNALAENJE I ISPRAVLJENJE
6. RA UNOVODS TVENA KONTROLA
6.1. DEFINICIJA KONTROLE
6.2. PODJELA KONTROLE
6.2.1. KONTROLA PREMA POJEDINIM PODRUJIMA
6.2.2 KONTROLA PREMA POSLOVNIM FUNKCIJAM A
6.2.3. KONTROLA PREMA OBJEKTU
6.2.4. KONTROLA SA STAJALITA VREM ENA
6.2.5. KONTROLA PREMA INTEZITETU
56
56
56
56
57
57
57
57
58
58
59
59
59
61
61
62
62
62
63
63
64
64
64
65
65
65
6.3. NAELA KONTROLE
66
6.4. OBJEKTI KONTROLE
66
7.0. RA UNOVODS TVENA ANALIZA
66
7.1. MJES TO ANALIZE U PREDUZEU
67
7.2. PODJELA ANALIZE POS LOVANJA
67
7.2.1. INTERNA ANALIZA

7.2.2. EKSTERNA ANALIZA
7.2.3. STATIKA ANALIZA
7.2.4. DINAM IKA ANALIZA
7.2.5. ANALIZA S OBZIROM NA VREM ENSKO RAZDOBLJE
67
67
68
68
69
7.2.6. KVALITATIVNA ANALIZA

7.2.7. KVANTITATIVNA ANALIZA
7.2.8. KOM PLEKSNA ANALIZA
7.2.9. PARCIJALNA ANALIZA
7.2.10. ANALIZA STRUKTURE
7.2.11. ANALIZA ODSTUPANJA I ZAVISNOSTI
7.2.12. ANALIZA RAZVOJA
7.3. METODE ANALIZE
69
69
70
70
70
70
71
71
7.4. EKS TERNA KOMPARATIVNA ANALIZA
73
7.5. ANALIZA BILANS E
73
7.5.1. ANALIZA BILANSA STANJA

7.5.2. ANALIZA BILANSA USPJEHA
8.0. RA UNOVODS TVENO INFORMIS ANJE
8.1. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE KAO INTEGRALNI DIO
INFORMACIONOG SISTEMA
8.2. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE ZA PLANIRANJE,IZVRENJE
I KONTROLU POSLOVANJA
8.3. IZVORI I VRSTE RAUNOVODSTVENIH INFORMACIJA ZA IZRADU
I DONOENJE PLANOVA
8.4. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE ZA PRIPREM ANJE PLANA U VEZI
SA REALIZACIJOMFUNKCIJE PROIZVODNJE
8.5. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE ZA PRIPREM ANJE PLANOVA U
VEZI SA REALIZACIJOM FUNKCIJE PRODAJE
8.6. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE ZA PRIPREM ANJE PLANOVA U
VEZI SA FUNKCIJOM RAZVOJA
8.7.RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE ZA ODLUIVANJE
O INVESTICIJAM A
8.8. RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE ZA ODLUIVANJE
O NABAVCI (KUPOVINI) STALNIH SREDSTAVA
73
79
81
81
82
82
83
83
84
84
84
9.0.ZAKLJUAK
85
10. L I T E R A T U R A
86
1.0. UVODNI DIO I ZNAAJ RAUNOVODSTVA

Osnovna je pretpoatavka funkcionisanja bilo kojeg privrednog subjekta da menadment
pravovremeno raspolae relevantnim informacijama o dogaajima u preduzeu i izvan njega
koji utiu,ili mogu uticati,na njeno funkcionisanje.
Raspolaganje relavantnim informacijama je od posebne vanosti za preduzee s obzirom na
veoma brz tehniki,ekonomski i drutveni razvitak koji sa sobom donosi neprekidno mjerenje
uslova poslovanja i odnosa njenom okolinom.Istovremeno taj razvitak uzrokuje rastuu
sloenost strukture privrednih institucija .Takva situacija postavlja sve vee i sve tee
probleme pred organe upravljanja.Za donoenje optimalnih odluka potrebne su kvalitetne
informacije koje trebaju omoguiti rjeenje problema.Raunovodstvo je od svog postanka bilo
izvor najveeg dijela podataka potrebnih za donoenje odluka u preduzeima.Uvoenjem
privrednog sistema na trini nain poslovanja uvjetovala je korjenite promjene u zakonskom
ureivanju poslovanja preduzea i svih privrednih subjekata.Ova okolnost donijela je i novi
pristup sa stajalita uspjenog menadmenta.U savremenim trinom privrednom sistemu
relavantno je:
- da propisi budu jasni,razumljivi i pregledni,
-da sadre pravne i poslovne standarde prihvaene u razvijenim zemljama trine ekonomije,
-da se pravno poslovna regulativa svede na razumnu mjeru,tj.da propisa ne bude previe,ali da
se dosljedno primjenjuju,
-da propisi budu rastereeni nepotrebnih sadraja i da se ista pitanja ne utvruju na vie
mjesta.
Raunovodstvo je potrebno za interne i eksterne potrebe.Intreno raunovodstvo ili
menadment raunovodstvo zadovoljava potrebama organa upravljanja,a eksterno ili
finansijsko raunovodstvo slui za obraune obaveza prema kupcima,dobavljaima i
dravnim institucijama.
U ovome radu obraene i analizirane su sve funkcije raunovodstva koje se primjenjuju u
poslovnoj praksi preduzea.
2.0. FUNKCIJA RAUNOVODSTVA U POSLOVNOJ PRAKSI

PREDUZEA
Poslovanje preduzea ne moe se ni zamisliti bez postojanja raunovodstva kao registra
poslovnih dogaaja i izvorita mnogobrojnih poslovnih informacija.
Raunovodstvo treba da omogui sagledavanje stanja sredstava i izvora sredstava,utvrivanja
finansijskog rezultata poslovanja i dobijanja mnogih drugih informacija neophodnih za
uspjeno poslovanje preduzea u savremenim uslovima.Zakonska obaveza svakog preduzea
je da organizuje raunovodstvo prema zakonskim propisima.Organizacija raunovodstva treba
da bude efikasna ekonomina i dinamina a uslov za to je izmeu ostaloga i usklaenost
unutar raunovodstvene funkcije.Svako preduzee ima svoje specifinosti,stoga organizacija
raunovodstva je racionalna samo ako je iz graena za potrebe konkretnog preduzea.
Organizacija raunovodstva moe biti:centralizovana,decentralizovana,kombinovana,to
zavisi od privredne djelatnosti i veliine preduzea.Jednom postavljena racionalna
organizacija raunovodstva,koja nije dinamina,vremenski postaje neracionalna tj.ona mora
da se mjenja i prilagoava promjenama koje nastaju u uslovima rada i privreivanja.
8
Stoga moemo rei,da u novonastalim trinim uslovima raunovodstvena funkcija dobija

znaajnije mjesto u preduzeu.Raunovodstvo mora imati za sebe potreban sistem
raunovodstvenih podataka.Zakonski propisano raunovodstvo je neprikladno za rukovodni
kadar u preduzeima.Rukovodiocima trebaju informacije za odluke.
Najvanije informacije za odluivanje u preduzeu su:
ukupni trokovi i struktura pojedinih najveih trokova u njima,

plan i ostvarenje plana po osnovnim parametrima,
rentabilitet proizvoda ili usluge,
standardni trokovi po proizvodima ili uslugama.
Knjigovodstvo kao sastavni dio raunovodstva,vrijednosno prati i iskazuje cjelokupan proces

reprodukcije u preduzeu.
U procesu proizvodnje stvara se novi proizvod iju vrijednost treba da utvrdi knjigovodstvo,a
takoe da obezbjedi podatke za utvrivanja ekonominosti i produktivnosti poslovanja.
Knjigovodstvo obezbjeuje kroz evidencije podatke za utvrivanje ukupnog prihoda,ukupnih
trokova i finansijskog rezultata preduzea.Takoe knjigovodstvo evidentira sva sredstva
kojim preduzee raspolae,po vrstama sredstava,mjestima njihove lokacije i njihovih izvora te
o koritenju i kretanju.
Iz naprijed proizilazi da je uloga raunovodstva:
evidentiranje sredstava po mjestu koritenja,

preenje transformacije sredstava iz jednog pojavnog u drugi oblik,
utvrivanje cijene proizvoda kalkulacijom,
utvrivanje rezultata poslovanja i analiza podataka radi ocjene efikasnosti rada,
kontrola rukovanje i koritenje sredstava,
planiranje i kontrola izvrenja plana,
informisanje o stepenu koritenja sredstava i ostalim rezultatima,
Pravilo je u poslovnom svijetu da ne moemo napraviti dobit ako ne znamo trokove,osim

sluajno ili privremeno. ...
Sistem knjigovodstvenih rauna u kome su rauni povezani u jednu zaokruenu cjelinu tako
da omoguuju njegovom korisniku knjigovodstveno praenje cjelokupnog reprodukcionog
procesa predstavlja kontni plan.Na prvi pogled izgleda suvino govoriti o pojmu rauna u
knjigovodstvu,jer se ini da je to neto po sebi razumljivo,odnosno neto to zna svako ko se
bar malo bavio knjigovodstvom,pitanje je moglo tee nago to izgleda na prvi pogled. ...
Raun predstavlja kamen temeljac itave knjigovodstvene grae...,skup svih rauna u bilo
kom knjigovodstvu ,odnosno raunski sistem ili kontni plan ini sutinu knjigovodstva.
Obzirom da poslovni proces prati obavlja i evidentira raunovodstveni sektor,organizaciono je
postavljen na:
sluba plana i analize,

sluba finansijske operative,
sluba za kredite,
sluba za knjigovodstvo.
U slubi poslovi se obavljaju u odjelenjima i to:
odjelenje likvidature i kontrole dokumentacije,

odjelenje finansijskog knjigovodstva,
odjelenje robnog knjigovodstva,
odjelenje stalnih sredstava.
Da bi rukovodstvo preduzea moglo efikasno pratiti poslovanje ,neophodno je da

raunovodstveni sektor prui tane i blagovremene podatke o izvrenim poslovima,kretanju
sredstava,o izvorima sredstava i rezultatima poslovanja.
Ovi zadatci se ostvaruju kroz postavljenu organizaciju sektora za raunovodstvo,koritenja
raunske opreme za obradu podataka,saradnjom i tjesnom vezom sa ostalim sektorima
preduzea.
3.0. MEUNARODNI STANDARDI FINANSIJSKOG IZVJETAVANJA

(MSFI)
3.1. UVOD
3.1.1. Osnovna obiljeja MS FI
M SFI se primjenjuju kada pravno lice po prvi put usvaja M SFI,s eksplicitnom i bezrezervnom
izjavom o postupanju u skladu sa M SFI.
Generalno govorei,ovaj M SFI zahtijeva od pravnog lica da kod finansijskih izvjetaja
koji su po prvi put uraeni u skladitu s M SFI-om,postupa u skladu sa svakim M SFI-om
koji je na snazi na dan izvjetavanja.
M SFI posebno zahtijeva od pravnog lica da kod poetnog bilansa stanja (poetni M SFI bilans
stanja),koji predstavlja polaznu taku u raunovodstvu u skladu s M SFI-om,postupa na
sljedei nain:
prizna sva sredstva i obaveze,ije priznavanje zahtijevaju M SFI;
ne prizna sredstva i obaveze,kada M SFI ne doputaju takvo priznavanje;
reklasifikuje stevke koje su na osnovu predhodnih opeprihvaenih raunovodstvenih
naela priznate kao jedna vrsta sredstava,obaveza ili dijelova kapitala,ali prema M SFI
spadaju u drugu vrstu sredstava,obaveza ili dijelova kapitala;
primjeni M SFI za mjerenje svih priznatih sredstava i obaveza.
M SFI doputa ograniene izuzetke od navedenih zahtjeva u posebnim oblastima,gdje bi
troak postupanja u skladu s ovim standardima vjerovatno bio vei od koristi za korisnike
finansijskih izvjetaja.M SFI takoer zabranjuje njihovu retroaktivnu primjenu u nekim
oblastima,naroito ako bi ona zahtjevala procjene menadmenta u vezi s prolim
uslovima,nakon to je ishod odreenih transakcija ve poznat.
Ovaj M SFI zahtjeva objavljivanja koja objanjavaju kako je prelazak s predhodnih
opeprihvaenih raunovodstvenih naela na M SFI uticao na objavljeni finansijski
poloaj,finansijsku uspjenost i novane tokove pravnog lica.
10
Od pravnog lica se zahtjeva primjena M SFI ako se njegovi prvi finansijski izvjetaji
sastavljeni u skladu s M SFI odnose na razdoblje koje poinje sa ili poslije 1.januara
2004.godine.Ranija primjena se preporuuje.
3.1.2. Meunarodni standard finansijskog izvjetavanja
MS FI 1 Prva primjena Meunarodnih standarda finansijskog izvjetavanja
a.) Cilj ovog M SFI-a je osigurati da prvi finansijski izvjetaji pravnog lica sastavljeni u
skladu s M SFI-om i njegovi pripadajui izvjetaji za razdoblja tokom godine koja su
pokrivena ovim finansijskim izvjetajem,sadre visokokvalitetne informacije koje:
su transparentne za korisnike i uporedive za sva prezentirana razdoblja,
prueju odgovarajuu polaznu taku za raunovodstvo u skladu s M SFI,
se mogu dobiti uz trokove koji ne premauju njihove koristi za korisnike finansijskih
izvjetaja,
b.) Pravno lice treba primjenjivati ovaj standard za:
prve finansijske izvjetaje sastavljene u skladu s M SFI-om
svaki izvjetaj za razdoblja tokom godine,ako postoji,sastavljen u skladu s M RS-om
34 Finansijsko izvjetavanje za razdoblja tokom godine,za razdobljena koje se odnose
prvi finansijski izvjetaji sastavljeni u skladu s M SFI-om.
c.) Finansijski izvjetaji se smatraju prvim finansijskim izvjetajima sainjenim u skladu
s M SFI ako je pravno lice,naprimjer:
prezentiralo svoje posljednje finansijske izvjetaje,
pripremilo finansijske izvjetaje na osnovu M SFI samo za internu upotrebu,koji nisu
dostupni vlasnicima preduzea ili bilo kojem drugim vanjskim korisnicima,
pripremilo izvjetajni paket na osnovu M SFI za svrhe konsolidacije,bez pripreme
potpunog seta finansijskih izvjetaja na nain definisan u M RS 1- Prezentacija
finansijskih izvjetaja,ili
nije prezentirala finansijske izvjetaje za predhodna razdoblja.
e.) Ovaj M SFI se primjenjuje kada pravno lice po prvi put usvaja M SFI.On se ne
primjenjuje kada je pravno lice,naprijer:
prestalo prezentirati finansijske izvjetaje na osnovu nacionalnih propisa, ako ih je
predhodno prezentiralo, kao i drugi set finansijskih izvjetaja koji su sadravali
eksplicitnu i bezrezervnu izjavu o saglasnosti s M SFI,
prezentiralo finansijske izvjetaje u predhodnoj godini na osnovu nacionalnih propisa,
a ti izvjetaji su sadravali eksplicitnu i bezrezervnu izjavu o saglasnosti s M SFI, ili
> prezentiralo u predhodnoj godini finansijske izvjetaje koji sadre eksplicitnu i
betrezervnu izjavu o saglasnosti s M SFI, iako su revizori dali miljenje s rezervom o
tim finansijskim izvjetajima.
f.) Ovaj M SFI ne odnosi se na promjene raunovodstvenih politika pravnog lica koje ve
primjenjuje M SFI.
11
MS FI 2 Isplate po osnovu dionica

a.) Cilj ovoga Standarda je definisati nain na koji subjekt treba evidentirati obavljanje
transakcije isplata po osnovu dionica u svojim finansijskim izvjetajima.Konkretno od
subjekta zahtjeva da dobit ili gubitak te finansijski poloaj iskae uzimajui u obzir
efekte transakcija isplate po osnovu dionica,ukljuujui i rashode povezane s
transakcijama u kojima su opcije na dionice odobrene zaposlenima.
b.) Subjekat e primjenjivati ovaj M SFI za raunovodstveno evidentiranje svih transakcija
isplate po osnovu dionica,ukljuujui:
tansakcije isplate po osnovu dionica podmirene instrumentima dionikog kapitala,u
kojima subjekat stie dobra ili prima usluge kao naknadu za instrumente dionikog
kapitala subjekta (ukljuijui redovne dionice i opcije na dionice),
transakcije isplate po osnovu dionica podmirene u novcu,u kojima subjekat stie dobra
ili prima usluge preuzimajui obavezu prema dobavljaima tih dobara ili pruateljima
usluga za koji se temelje na cijeni (ili vrijednosti) dionica ili drugih instrumenata
dionikog kapitala subjekta,
transakcije u kojima subjekat ili stie dobra ili usluge,i u kojima prema uslovima
aranmana ,subjekat ili dobavlja dobara odnosno pruatelj usluga moe birati da li da
subjekat obavezu proisteklu iz transakcije podmiri u novcu (ili drugim sredstvima),ili
izdavanjem instrumenata dionikog kapitala,
c.) Sa stanovita ovoga M SFI,prijenos instrumenata dionikog kapitala nekog subjekta od
strane njegovih dioniara stranama koje su subjektu isporuile dobra ili pruile usluge
ukljuujui zaposlene ,su transakcije isplate po osnovu dionica,osim ako nije oito da
odreeni prenos sredstava obavljen u druge svrhe,a ne kao isplata neknede za
isporuena dobra ili pruene usluge.
e.) U smislu standarda,transakcija sa zaposlenim (ili drugom stranom) u svojstvu imaoca
instrumenata dionikog kapitala subjekta nije transakcija isplate po osnovu dionica.
f.) Ovaj M SFI se primjenjuje na transakcije isplate po osnovu dionica u kojima subjekat
stie ili prima dobra ili usluge.Dobra ukljuuju zalihe,potroni materijal,nekretnine,
postrojenja i opremu,nematerijalna sredstva i druga sredstva koja nisu finansijske
prirode.
Subjekat treba primjeniti ovaj M SFI za godinja razdoblja koja poinju na dan 01.01.2005
godine ili nakon toga datuma.
MS FI 3 Poslovne kombinacije
1.) Cilj ovoga M SFI-ja je propisivanje finansijskog izvjetavanja za pravno lice koje
poduzima poslovnu kombinaciju.Standard navodi da se sve poslovne kombinacije
trebaju raunovodstveno obuhvatiti primjenom metode kupovine.Stoga sticatelj
priznaje prepoznatljiva sredstva,obaveze i potencijalne obaveze steenog subjekta po
njihovim fer vrijednostima na datum sticanja,a takoer priznaje i goodwil,koji se ne
amortizuje ve se naknadno testira na smanjenje vrijednosti.
2.) Osim u sluajevima opisanim u taki 3.,pravna lica e primjenjivati ovaj M SFI kod
raunovodstvenog obuhvatanja poslovnih kombinacija.
12
3.) Ovaj M SFI ne primjenjuje se na:

poslovne kombinacije u kojima se zasebna pravna lica ili djelatnosti povezuju u cilju
formiranja zajednikog poduhvata.
poslovne kombinacije koje obuhvataju pravna ili djelatnosti pod zajednikom
kontrolom.
poslovne kombinacije koje obuhvataju dvije ili vie zajednikih pravnih lica.
poslovne kombinacije u kojima su zasebna pravna lica ili djelatnosti spojene u cilju
formiranja izvjetajnog pravnog lica samo putem ugovora,bez sticaja vlasnikih prava.
MS FI 4 Ugovori o osiguranju
Ovo je prvi M aunarodni standard finansijskog izvjetavanja (M SFI) koji se bavi ugovorima
o osiguranju.Ovaj M SFI predstavlja polaznu osnovu za drugu fazu ovog projekta.
Osnovna obiljeja M SFI-a
ovaj M SFI se odnosi na sve ugovore o osiguranju (ukljuujui i ugovore o
reosiguranju) koje neki subjekat zakljuuje,kao i ugovore o reosiguranju koje dri,
izuzimajui one ugovore koji su posebno navedeni i spadaju u djelokrug drugih M SFIova.On se ne odnosi na ostala sredstva i obaveze osiguravatelja,kao to su finansijska
sredstva finansijske obaveze iz djelokruga M RS 39 inansijski instrumenti:priznavanje
i mjerenje.Pored toga,ovaj standard se ne bavi raunovodstvom koje vodi imalac
polise osiguranja.
prema ovom M SFI-u,osiguravatelj je prilikom izbora raunovodstvenih politika
vezanih za ugovore o osiguranju privremeno osloboen nekih obaveza koje proizilaze
iz zahtjeva drugih M SFI-a.
M SFI dozvoljava osiguravatelju da promjeni svoju raunovodstvenu politiku vezanu
za ugovore o osiguranju samo ako,kao rezultat te promjene,njegovi finansijskih
izvjetaji pruaju relevantniju,ali ne manje pouzdanu informaciju.
M SFI doputa uvoenje raunovodstvene politike koja ukljuuje vrednovanje
iskazanih obaveza osiguranja,dosljedno,za svako razdoblje,kako bi se uzele u obzir
tekue trine kamatne stope.
osiguravatelj ne mora mijenjati svoje raunovodstvene politike vezane za ugovore o
osiguranju kako bi eliminisao preveliku opreznost.
postoji pretpostavka,koja se moe osporiti,da e finansijski izvjetaji osiguravatelja
postati manje relevantni i pouzdani ako osiguravatelj, pri vrednovanju ugovora o
osiguranju,uvede raunovodstvenu politiku koja odraava budue prinose na ulaganje.
kada neki osiguravatelj mijenja svoje raunovodstvene politike vezane za obaveze
osiguranja,on moe reklasificirati neka ili sva sredstva po fer vrijednosti tj.iskazati
promjene njihove vrijednosti preko bilansa uspjeha.
ovaj M SFI zahtjeva objavljivanje kako bi korisnici bolje razumjeli:
iznose u finansijskim izvjetajima osiguravatelja koji proizilaze iz ugovora o
osiguranju,iznos,vremenski raspored i neizvjesnost buduih novanih tokova od
ugovora o osiguranju.
subjekti trebaju primjenjivati ovaj M SFI na godinja razdoblja koja poinju 1 januara
2005 godine ili kasnije,ali je i ranija primjena poeljna.
13
MS FI 5 S talna sredstva namjenjena prodaji i prestanak poslovanja

M eunarodni standard finansijskog izvjetavanja 5,Stalna sredstva namjenjena prodaji i
prestanak poslovanja (M SFI 5) uspostavlja zahtjeve vezane za klasifikaciju,mjerenje i
prezentaciju stalnih sredstava namjenjenih prodaji i zamjenjuje M RS 35,Prestanak poslovanja.
Osnovne karakteristike MS FI-5
usvaja klasifikaciju namjenjeno za prodaju;
uvodi koncept grupe za otuenje,koja predstavlja grupu sredstava koja trebaju biti
otuena putem prodaje ili na neki drugi nain,zajedno kao grupa u jednoj transakciji,i
obaveze direktno povezane s tim sredstvima iji prenos se vri u toj transakciji;
odreuje da se sredstva ili grupe za otuenje koje su klasifikovane kao namjenjene za
prodaju vode po iznosu niem od knjigovodstvenog iznosa i iznosa fer vrijednosti
umanjenog za trokove prodaje;
odreuje da se za sredstvo,klasifikovano kao sredstvo namjenjeno za prodaju ili
ukljueno u grupu za otuenje klasifikovanu kao sredstvo namjenjeno za prodaju,ne
obraunava amortizaciju;
odreuje da se sredstvo klasifikovano kao sredstvo namjenjeno za prodaju,kao i
sredstva i obaveze ukljuene u grupu za otuenje klasifikovanu kao sredstvo
namjenjeno za prodaju zasebno prikazuju na glavnom obrascu bilansa stanja;
povlai M RS 35, prestanak poslovanja i zamjenjuje ga sa zahtjevima koji;
mjenjaju vremenski okvir klasifikacije poslovanja kao obustavljenog.
M RS 35 klasifikuje poslovanje kao obustavljeno na datum ili kada je pravno lice
sklopila obavezujui prodajni ugovor ili kada je menadment odobrio i objavio
slubeni plan otuenja,u zavisnosti od toga koji je datum raniji;
odreuje da se rezultati obustavljenog poslovanja trebaju prikazati odvojeno na
glavnom obrascu bilansa uspjeha;zabranjuje retroaktivnu klasifikaciju poslovanja kao
obustavljenog,kada kriteriji za klasifikaciju nisu ispunjeni do datuma bilansa.
Cilj ovog M SFI je odrediti raunovodstveni tretman sredstava namjenjenih za prodaju te
prezentaciju i objavljivanje prestanka poslovanja.posebno, M SFI zahtjeva da;sredstva,koja
ispunjavaju uslove klasifikacije kao sredstva namjenjena za prodaju,budu mjerena po iznosu
niem od knjigovodstvenog iznosa i iznosa fer vrijednosti umanjenog za trokove prodaje,te
kad prestaje amortizacija tekvih sredstava;i sredstva koja ispunjavaju uslove klasifikacije kao
sredstva;i sredstva koja ispunjavaju uslove klasifikacije kao sredstva namjenjena za prodaju
budu objavljena odvojeno na glavnom obrascu bilansa stanja,a da rezultati prestanka
poslovanja budu objavljeni odvojeno u bilansu uspjeha.
14
3.2. ME UNARODNI RA UNOVODS TVENI S TANDARDI (MRS -ovi)

3.2.1. MRS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja
Cilj ovog Standarda propisati osnovu za prezentaciju finansijskih izvjetaja ope
nemjene,kako bi se osigurala njihova uporedivost s finansijskim izvjetajima pravnog lica iz
predhodnih razdoblja i s finansijskim izvjetajima drugih pravnih lica.Finansijski izvjetaji
Pravnog lica,trebaju pruiti informacije o:
sredstvima,
obavezama,
vlastitom kapitalu,
prihodima i rashodima,ukljuujui dobitke i gubitke,
ostalim promjenama u kapitalu,i
novanim tokovima.
Potpuni set finansijskih izvjetaja ukljuuje:

bilans stanja,
bilans uspjeha,
izvjetaj o promjenama u kapitalu,koji pokazuje bilo: sve promjene u kapitalu ili
promjene u kapitalu osim onih koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima kapitala koji
djeluju u svojstvu vlasnika kapitala,
izvjetaj o novanim tokovima,i
biljeke,koje ukljuuju kratak pregled raunovodstvenih politika i druge biljeke
kojima se objanjavaju odreene stavke.
3.2.2. Bilans stanja
Informacije koje treba prikazati na glavnom obrascu bilansa stanja
postrojenja,nekretnine i oprema,
ulaganje u nekretnine,
nematerijalna sredstva,
finansijska sredstva (iskljuujui ulaganja koja se obraunavaju koritenjem metode
udjela,potraivanja od kupaca i druga potraivanja,novac i novani ekvivalenti),
ulaganja koja se obraunavaju koritenjem metode udjela,
bioloka sredstva,
zalihe,
potraivanja od kupaca i druga potraivanja,
novac i novane ekvivalente,
obaveze prema dobavljaima i ostale obaveze,
rezervisanja,
finansijske obaveze (iskljuujui obaveze prema dobavljaima i ostale obaveze i
rezervisanja)
tekue porezne obaveze i sredstva,kako je to definisano u M RS-u 12-Porez na dobit,
odgoene porezne obaveze i odgoena porezna sredstva,kako je to definisano u M RSu 12,
manjinski interes iskazan u okviru kapitala,i
emitovani kapital i rezerve koje pripadaju vlasnicima kapitala matinog preduzea.
15
ukupan iznos sredstava klasifikovanih kao sredstva koja se dre radi prodaje i iznos
sredstava koja su ukljuena u grupe koje se otuuju,a koje su klasifikovane u skladu s
M SFI-om 5,Stalna sredstva koja se dre radi prodaje i prekinuto poslovanje i obaveze
koje su ukljuene u grupu za otuivanje,a koje su klasifikovane kao one koje se dre
radi prodaje u skladu s M SFI-om 5.
3.2.3. Bilans uspjeha (Raun dobiti i gubitka)
Informacije koje treba prikazati na glavnom obrascu bilansa uspjeha
prihode,
trokove finansiranja,
udjel u dobiti ili gubitku pridruenih drutava i zajednikim poduhvatima koji se
obraunava koritenjem metode udjela,
trokove poreza,
iznos koji pradstavlja zbir dobiti ili gubitka poslije poreza za prekinuto poslovanje i
dobiti ili gubitka poslije poreza koji je priznat kod mjerenja fer vrijednosti umanjeno
za trokove prodaje,ili dobiti ili gubitka koji je priznat kod otuenja sredstava ili grupe
koja se otuuje,a koja ini prekinuto poslovanje i
dobit ili gubitak
Sljedee stevke treba objaviti na glavnom obrascu bilansa uspjeha, kao alokaciju dobiti ili
gubitka razdoblja:
dobit ili gubitak koji pripada manjinskim dioniarima,i
dobit ili gubitak koji pripada vlasnicima kapitala matinog drutva.
Niti jednu stavku prihoda i rashoda pravno lice ne treba prikazivati kao izvanrednu stavku,
bilo u glavnom obrascu bilansa ili u biljekama.
U okolnosti koje mogu dovesti do odvojenog objavljivanja nekih stavki prihoda i rashoda
spadaju i:
otpis zaliha do neto prodajne vrijednosti ili otpis nekretnine, postrojenja i opreme do
nadoknadivog iznosa, kao i ukidanje takvih otpisa,
restrukturiranje aktivnosti pravnog lica i ukidanje rezervisanja za trokove
restrukturiranja,
otuenje nekretnina,postrojenja i opreme,
prodaja dugoronih ulaganja,
prekinuto (obustavljeno) poslovanje,
podmirenje trokova sudskih sporova,i
ostala ukinuta rezervisanja.
16
3.2.4. Izvjetaj o promjeni u kapitalu

Pravno lice treba prezentirati izvjetaj o promjenama u kapitalu,i na njegovom glavnom
obrascu iskazati:
dobit ili gubitak razdoblja,
svaku stavku prihoda i rashoda razdoblja,koja se prema zahtjevima drugih Standarda
ili tumaenja,priznaje direktno u kapital,kao i ukupni iznos ovih stavki,
ukupne prihode i rashode i rashode razdoblja iskazujui odvojeno ukupan iznos koji
pripada vlasnicima kapitala matinog drutva i iznos koji pripada manjinskim
dioniarima,
za svaku komponentu kapitala,efekte promjena raunovodstvenih politika i ispravki
greaka,koji se priznaju u skladu s M RS-om 8.
Promjene u kapitalu pravnog lica,izmeu dva datuma bilansa,odraavaju poveanje ili
smanjenje neto sredstava tokom razdoblja.Osim promjena koje su rezultat transakcija s
vlasnicima koji djeluju u svojstvu vlasnika kapitala (kao to su ulaganja kapitala i ponovno
pribavljanje vlastitih instrumenata kapitala i dividendi od strane pravnog lica) i trokova koji
su direktno povezani s tim transakcijama,ukupna promjena u kapitalu predstavlja ukupan
iznos prihoda i rashoda,ukljuujui dobitke i gubitke koji su nastali aktivnou pravnog lica
Tokom razdoblja (bez obzira jesu li ove stavke prihoda i rashoda priznate kao dio dobiti ili
gubitka ili direktno kao promjena u kapitalu).Ovaj Standard zahtjeva da se sve stevke prihoda
i rashoda koje su priznate u razdoblju,ukljue u dobit ili gubitak,osim ako drugi standardi ili
tumaenja ne zahtjevaju drugaije.Poto je znaajno da se kod utvrivanja promjena u
finansijskom poloaju pravnog lica izmeu dva bilansa,uzmu u obzir sve stavke prihoda i
rashoda,ovaj Standard zahtjeva da se predstavljanjem izvjetaja o promjenama u kapitalu
istaknu ukupni prihodi i rashodi,ukljuujui i one koje su priznati direktno u kapital.
M RS 8 zahtjeva retrospektivno usklaivanje efekata promjena raunovodstvenih politika,u
stepenu u kojem je to izvodljivo,osim u sluajevima kada prelazne odredbe ostalih Standarda
ili tumaenja zahtjevaju drugaije.M RS 8 takoer zahtjeva da se izvri retrospektivno
ispitivanje greaka,u stepenu u kojem je to izvodljivo.
3.2.5. Izvjetaji o novanim tokovima
Informacije o novanim tokovima pruaju korisnicima finansijskih izvjetaja osnovu za
ocjenu sposobnosti pravnog lica da stvara novac i novane ekvivalente i porebe pravnog lica
da koristi ove novane tokove.M RS 7 Izvjetaj o novanim tokovima definie zahtjeve vezane
za prezentaciju izvjetaja o novanim tokovima.
3.2.6. Biljeke
Biljeke trebaju:
prikazati informacije o osnovama za izradu finansijskih izvjetaja i specifinim
raunovodstvenim politikama koje su koritene u skladu s takama 108-115.,
objeviti informacije koje zahtjevaju M SFI-ovi,a koje nisu prikazane na glavnom
obrascu bilansa stanja,bilansa uspjeha,izvjetaja o promjenama u kapitalu ili izvjetaja
o novanim tokovima;i osigurati dodatne informacije koje nisu prikazane na glavnom
obrascu bilansa stanja,bilansa uspjeha,izvjetaja o promjenama u kapitalu i izvjetaja o
17
novanim tokovima,treba imati oznaku koja upuuje na povezane informacije u

biljekama.
3.2.7. Objavljivanje raunovodstvenih politika
U okviru pregleda znaajnih raunovodstvenih politika,pravno lice treba objaviti:
osnovu (ili osnove) mjerenja koritenu(e) u sastavljanju finansijskih izvjetaja;i
ostale koritene raunovodstvene politike,koje su relevantne za razumjevanje
finansijskih izvjetaja.
Za korisnike je veoma vano da budu obavjeteni o osnovi ili osnovama mjerenja
finansijskim izvjetajima (naprimjer.historijski troak,tekui troak,neto prodajna
vrijednost,fer vrijednost ili nadoknadivi iznos),jer osnova na kojoj su sastavljeni
finansijski izvjetaji znaajno utie na njihovu analizu.
Pravno lice treba objaviti u biljekama:
iznos dividendi koje su predloene i objavljene prije nego to su finansijski izvjetaji
odobreni za izdavanje,ali koje nisu priznate kao raspdjela kapitala vlasnicima tokom
razdoblja,kao i iznos dividende po dionici;
iznos svih kumulativnih preferencijalnih dividendi koje nisu priznate u finansijskim
izvjetajima.
Pravno lice treba objaviti sljedee informacije,ukoliko ih ve nije objavilo u okviru
informacija objavljenim u finansijskim izvjetajima:
sjedite i pravni oblik pravnoga lica,zemlju u kojoj je registrovano i adresu njegovog
sjedita;
opis prirode poslovanja pravnoga lica i njegovih glavnih aktivnosti;
naziv matinog preduzea i krajnjeg matinog preduzea grupe;
Datum stupanja na snagu ovog Standarda za godinje razdoblje koji poinju 1 januara 2005
godine,ili kasnije.
3.3.1. Zalihe
Cilj ovog standarda je propisati raunovodstveni postupak za zalihe.Osnovno pitanje u
raunovodstvu zaliha je iznos troka koji treba priznati i voditi kao sredstvo sve dok ne doe
do priznavanja pripadajuih prihoda.Ovaj Standard daje praktina upustva za utvrivanje
nabavne vrijednosti (cijene kotanja zaliha i njezinog kasnijeg priznavanja kao
rashoda,ukljuujui sve eventualne otpise na iznos neto prodajne vrijednosti.On takoer daje
upustva u vezi s primjenom tkz.metode nabavne vrijednosti (cijene kotanja),koje se koriste
za odreivanje trokova zaliha.
Ovaj Standard primjenjuje se na sve zalihe,osim na:
nedovrene radove koji proizilaze iz ugovora o izgradnji,ukljuujui direktno
povezane ugovore o pruanju usluga,
finansijske instrumente,i
18
bioloka sredstva povezanu s poljoprivrednom djetnou i poljoprivrednim

proizvodom u trnutku ubiranja,te minerala i mineralnih proizvoda,ako se oni vrednuju
po neto prodajnoj vrijednosti u skladu sa uobiajnom praksom u tim djelatnostima.
brokera-trgovaca robom iroke potronje koji svoje zalihe iskazuju po fer vrijednosti
umanjenoj za troak prodaje.
Neto prodajna vrijednost je procjenjena prodajna cijena tokom redovnog poslovanja umanjena
za procijenjene trokove dovrenja i procjenjene trokove neophodne da se obavi prodaja.
Fer vrijednost je iznos za koji bi se neko sredstvo moglo razmjeniti,ili obaveza
podmiriti,izmeu dobro obavjetenih i za razmjenu zainteresovanih strana u transakciji pred
pogodbom.
Nabavna vrijednost/cijena kotanja zaliha obuhvata sve trokove nabave,trokove konverzije
(proizvodnje) i druge trokove koji su nastali u procesu dovoenja zaliha na sadanju lokaciju
i u sadanje stanje.
Trokovi nabave zaliha obuhvataju fakturnu cijenu,uvozne carine i druge trokove (osim
onih koje pravno lice moe kasinje povratiti od poreznih vlasti),trokove prevoza,trokove
rukovanja i druge trokove koji se mogu direktno pripisati konkretnoj nabavi robe,materijala i
usluga.Trgovaki popusti,rabati i druge sline stavke oduzimaju se kod odreivanja trokova
nabave.
Trokovi konverzije(proizvodnje) zaliha obuhvataju trokove koji su direktno povezani s
jedinicama proizvodnje,kao to je direktni rad.Oni takoer obuhvataju sistematski raspored
fiksnih i varijabilnih opih trokova proizvodnje koji su nastali u pretvaranju materijala u
gotove proizvode.Fiksni opi trokovi proizvodnje su oni indirektni trokovi proizvodnje koji
ostaju relativno konstantni,nezavisno od obima proizvodnje,kao to su amortizacija i
odravanje tvornikih zgrada i opreme.
Varijabilni opi trokovi proizvodnje su oni indirektni trokovi proizvodnje koji direktno ili
gotovo direktno ovise o obimu proizvodnje,kao to su indirektni materijal i indirektni rad.
Ostali trokovi ukljuuju se u cijenu kotanja zaliha samo do veliine do koje su nastali,dok
su se zalihe dovodile na njihovu sadanju lokaciju i sadanje stanje.U cijeni kotanja zaliha
mogu se ukljuiti i neproizvodni opi trokovi ili trokovi dizajniranja proizvoda za posebne
kupce.Trokovi koji su iskljueni iz cijene kotanja zaliha,a priznaju se kao rashodi:
neuobiajni iznos otpadnog materijala,nepotrebnog rada i drugih proizvodnih trokova,
Trokovi skladitenja dalje faze proizvodnje,opi trokovi administracije,trokovi prodaje.
Trokovi zaliha kod uslune djelatnosti, se prvenstveno sastoje od trokova rada i
trokova osoblja koje je direktno angaovano na pruanju usluga,ukljuujui i nadzorno
osoblje,i pripadajuih reijskih trokova.Trokovi rada i drugi trokovi prodajnog i opeg
administrativnog osoblja se ne ukljuuju,ve se priznaju kao rashod razdoblja u kojem
nastanu.
Priznavanje rashoda
Kada se zalihe prodaju,njihov se knjigovodstveni iznos priznaje kao rashod u onom razdoblju
u kojem se priznaje i s njima povezani prihod.Iznos bilo kojeg otpisa (vrijednosti)zaliha na
neto prodajnu vrijednost i svih eventualnih gubitaka zaliha knjii se kao rashod u razdoblju
kad je nastao otpis ili gubitak.Iznos bilo kojeg eventualnog ponitenja otpisa zaliha,koji
19
proizlazi iz poveanja neto prodajne vrijednosti,knjii se kao smanjenje iznosa zaliha

priznatih kao rashod u razdoblju u kojem je dolo do ponitenja.
Ovaj Standard preduzea su obavezna primjenjivati za godinja razdoblja koja poinju na dan
1 januar 2005 godine ili kasnije.
Izvjetaj o novanim tokovima
Informacije o novanim tokovima pravnog lica pomau korisnicima finansijskih izvjetaja u
pruanju osnove za ocjenjivanje sposobnosti pravnog lica da stvara novac i novane
ekvivalente,kao i potreba pravnog lica za koritenjem tih novanih tokova.
Cilj je ovog Standarda osigurati pruanje informacija o historijskim promjenama novca i
novanih ekvivalenata pravnog lica,putem izvjetaja o novanim tokovima,koji klasifikuje
novane tokove razdoblja na tokove od poslovnih,investicijskih i finansijskih aktivnosti.
Pravno lice treba sastavljati izvjetaj o novanim tokovima u skladu sa zahtjevima ovog
Standarda i prezentirati ga kao sastavni dio svojih finansijskih izvjetaja,za svako razdoblje za
koje se prezentiraju finansijski izvjetaji.
Korisnike finansijskih izvjetaja pravnog lica zanima na koji nain pravno lice stvara i koristi
novac i novane ekvivalente.
Izvjetaj o novanim tokovima,kada se koristi zajedno s ostalim finansijskim
izvjetajima,prua informacije koje korisnicima omoguavaju procijenjivanje promjene u neto
sredstvima pravnog lica,njegovu finansijsku strukturu (ukljuujui likvidnost i solventnost),
kao i njegovu mogunost uticaja na iznose i vremenski raspored novanih tokova radi
prilagoavanja promjenljivim okolnostima i prilikama.Informacije o novanim tokovima su
korisne za procjenu sposobnosti pravnog lica da stvara novac i novane ekvivalente i
omoguavaju korisnicima razvijanje modela za procjenu i uporeivanje sadanje vrijednosti
buduih novanih tokova razliitih pravnih lica.
3.4.1. Novac i novani ekvivalenti
Novani ekvivalenti se dre za podmirivanje kratkoronih novanih obaveza,a ne radi
ulaganja ili druge svrhe.Da bi se jedno ulaganje okarakteriziralo kao novani ekvivalent,ono
mora biti brzo zamjenjivo za poznati iznos novca i ne smije nositi nikakav znaajniji rizik
promjene vrijednosti.Stoga,ulaganje obino ima karakter novanog ekvivalenta samo kada
kratko dospjee od,recimo,tri mjeseca ili manje od datuma sticanja.Ulaganja u kapital se
iskljuuju iz novanih ekvivalenata,osim ako su takva ulaganja u biti novani
ekvivalenti,naprimjer,u sluaju povlatenih dionica koje su steene unutar kratkog razdoblja
njihovog dospjea i s utvrenim datumom otkupa.Posuivanje od banaka se obino smatraju
finansijskim aktivnostima.M eutim,u nekim zemljama prekoraenja na bankovnim
raunima,koja se otplauju na zahtjev,ine sastavni dio upravljanja novcem jednog pravnog
lica.U tim okolnostima,prekoraenja na bankovnim raunima smatraju se sastavnim dijelom
novca i novanih ekvivalenata
3.4.2. Prezentiranje izvjetaja o novanim tokovima
Izvjetaj o novanim tokovima prikazuje novane tokove u izvjetajnom razdoblju
klasifikovane na novane tokove od poslovnih,investicijskih i finansijskih aktivnostima.
20
3.4.3. Poslovne aktivnosti

Iznos novanih tokova koji proistiu iz poslovnih aktivnosti,kljuni je pokazatelj srazmjera u
kojem je pravno lice iz svojih poslovnih aktivnosti ostvarilo dovoljne novane tokove za
otplate zajmova,ouvanje poslovne sposobnosti pravnog lica,isplatu dividendi i nove
investicije bez koritenja vanjskih izvora finansiranja.Novani tokovi od poslovnih aktivnosti
prvenstveno proizilaze iz glavnih poslovnih aktivnosti pravnog lica kojima se ostvaruju
prihodi.Primjeri novanih tokova od poslovnih aktivnosti jesu:
novani primici od prodaje i pruanja usluga,

novani primici od tentijuma,naknada,provizija i drugih prihoda,
novane isplate dobavljaima za isporuenu robu i pruene usluge,
novane isplate zaposlenima i za raun zaposlenih,
novani primici i novane isplate od osiguravajueg drutva,na ime premija i odtetnih
zahtjeva,anuiteta i drugih prava od polise osiguranja,
novane isplate ili povrati poreza na dobit,osim ako se ne mogu posebno povezati s
finansijskim i investicijskim aktivnostima,
novani primici i isplate na osnovu ugovora zakljuenih u cilju sklapanja poslova ili u
trgovake svrhe.
Neke transakcije,kao to je prodaja postrojenja,mogu dovesti do stvaranja dobitka ili gubitka
koji se ukljuuje u obraun krajnje dobiti ili gubitka.M eutim,novani tokovi koji se odnose
na ove transakcije predstavljaju novane tokove od investicijskih aktivnosti.
Pravno lice moe drati vrijednosne papire i uzimati zajmove u poslovne ili trgovake svrhe,u
kom sluaju su ti plasmani slini zalihama koje su nabavljene za preprodaju.Prema tome,
novani tokovi koji prizilaze iz kupovine ili prodaje vrijednosnih papira,kojima se
trguje,iskazuje se u okviru poslovnih aktivnosti.
3.4.4. Investicijske aktivnosti

Primjeri novanih tokova koji proizlaze iz investicijskih aktivnosti su:
novane isplate za sticanje nekretnina ,postrojenja i opreme,nematerijalnih sredstava i
drugih stalnih sredstva,
novani primici od prodaje nekretnina,postrojenja i opreme,nematerijalnih sredstava
i drugih stalnih sredstava,
> novane isplate za sticanje instrumenata dionikog kapitala i dunikih instrumenata
drugih pravnih lica i udjela u zajednikom poduhvatima,
novani predujmovi i zajmovi dati drugim osobama,
novani primici od naplate predujmova i zajmova koji su dati drugim osobama
novane isplate na temelju ugovora za futures-e,terminskih ugovora,ugovora o opciji i
ugovora o swep poslu,
novani primici na temelju ugovora za futures-e,terminskih ugovora,ugovora za opcije
i swapove,osim kada se ti ugovori dre s namjerom da se njima trguje.
21
3.4.5. Finansijske aktivnosti

Primjeri novanih tokova koji nastaju iz finansijskih aktivnosti su:
novani primici od emisije dionica ili drugih instrumenata dionikog kapitala,
novane isplate vlasnicima za sticanje ili otkup dionica pravnog lica,
novani primici od uzimanja kredita,zajmova,izdavanja mjenica,emisije
obaveznica,uzimanja hipotekarnih kredita i drugih kratkoronih ili dugoronih
posuivanja,
novane otplate pozajmljenih iznosa,i
novane isplate korisnika lizinga na ime smanjenja neizmirene obaveze koja se odnosi
na finansijski lizing.
Ovaj Standard stupa na snagu za finansijske izvjetaje koji obuhvataju razdoblja koja poinju
1.januara 1994.godine i kasnije.
3.5.1. Raunovodstvene politike,promjene raunovodstvenih procjena i greke
Cilj je ovoga Standarda propisati kriterije za izbor i mijenjanje raunovodstvenih politika,kao
i raunovodstveni postupak i objavljivanje promjena raunovodstvenih politika,promjena
raunovodstvenih procjena i ispravljanja greaka.Standardom se ele poboljati relevantnost i
pouzdanost finansijskih izvjetaja pravnog lica i uporedivost finansijskih izvjetaja samog
pravnog lica s onima iz predhodnih razdoblja ,ako i njihova uporedivost s finansijskim
izvjetajuma drugih pravnih lica.
Raunovodstvene politike su posebna naela,osnove,konvencije,pravila i prakse koje pravno
lice primjenjuje pri sastavljanju i prezentaciji finansijskih izvjetaja.
Promjena raunovodstvene procjene je prilagoavanje knjigovodstvenog iznosa sredstava ili
obaveze,ili iznosa periodinog utroka nekog sredstva,koje prizlazi iz procjene sadanjeg
stanja ili oekivanih buduih koristi i obaveza povezanih s tim sredstvima i obavezama.
Promjene raunovodstvenih procjena proizlaze iz novih informacija ili novih dogaaja i ,u
skladu s tim,ne predstavljaju ispravke graaka.
Materijalno znaajno.Izostavljanje ili pogreno iskazane stavke su materijalno znaajne ako
bi,pojedinano ili grupno,mogle uticati na ekonomske odluke korisnika finansijskih izvjetaja
donoene na osnovu tih izvjetaja.Znaajnost (materijalnost) ovisi o veliini i vrsti
izostavljene ili pogreno iskazane stavke sagledane u svijetlu prisutnih okolnosti.Odluujui
faktor moe predstavljati veliina stavke ili priroda stevke,odnosno njihova kombinacija.
Greke iz predhodnog razdoblja su izostavljeni ili pogreno iskazani podaci iz finansijskih
izvjetaja pravnog lica za jedno ili vie razdoblja,nastali proputanjem upotrebe ili pogrenom
upotrebom pouzdanih informacija:
koje su bile dostupne kada su finansijski izvjetaji za data razdoblja bili odobreni za
izdavanje,i
za koje se moglo razumno oekivati da budu dobivene i uzete u obzir pri sastavljanju i
prezentaciji tih finansijskih izvjetaja.
U takve greke ubrajaju se efekti matematikih greaka,greaka pri primjenjivanju
raunovodstvenih politika,pogrenog tumaenja injenica,prevare ili previda.
22
3.5.2. Promjena raunovodstvenih politika

Pravno lice e promjeniti raunovodstvenu politiku samo ako:
je promjena zahtjevana Standardom ili tumaenjem,ili
promjena dovodi do toga da finansijski izvjetaji pruaju pouzdane i relevantnije
informacije o efektima transakcija,drugih dogaaja ili okolnosti na finansijski poloaj
pranog lica,njegovu uspjenost ili novane tokove.
3.5.3. Promjene raunovodstvenih procjena
Kao rezultat neizvjesnosti koje su sastavni dio poslovnih aktivnosti,mnoge stavke u
finansijskim izvjetajima nije mogue precizno vrednovati,ve samo procjenjivati.Vrenje
raunskih
procjena
podrazumjeva
prosuivanje
utemeljeno
na
posljednjim
raspoloivim,pouzdanim informacijama.Naprimjer,moe se javiti potreba za procjenjivanjem:
iznosa sumnjivih i spornih potraivanja,

iznosa zastarjelih zaliha,
fer vrijednosti finansijskih sredstava ili finansijskih obaveza,
vijeka upotrebe,ili oekivanog rasporeda budue potronje ekonomskih koristi
sadranih u sredstvu koje se amortizuje,i
obaveza po garancijama.
3.5.4. Greke
Greke se mogu pojaviti u vezi s priznavanjem,vrednovanjem,prezentacijom ili
objavljivanjem elemenata finansijskih izvjetaja.Finansijski izvjetaji nisu u skladu s M SFIima ako sadre bilo materijalno znaajne greke bilo beznaajne greke koje su napravljene
namjerno,u cilju postizanja prezentacije odreenog finansijskog poloaja,uspjenosti i
novanih tokova pravnog lica.Potencijalne greke tekueg razdoblja otkrivene u tom
razdoblju ispravljaju se prije nego to se finansijski izvjetaji odobre za izdavanje.M eutim,
materijalno znaajne greke ponekad se otkriju tek u kasnijem razdoblju,i te greke iz
predhodnog razdoblja se ispravljaju u uporednim informacijama prezentiranim u finansijskim
izvjetajima za to kasnije razdoblje.
Pravna lica trebaju primjenjivati ovaj Standard za godinja razdoblja koji poinju na dan
1.januar 2005.ili kasnije.
3.6.1. Dogaaji nakon datuma bilansa
Cilj ovog Standarda je propisati:
kada pravno lice treba uskladiti svoje finansijske izvjetaje za dogaaje nastale nakon
datuma bilansa i
objavljivanje informacija koje pravno lice treba dati o datumu kada su finansijski
izvjetaji odobreni za izdavanje i o dogaajima nastalim nakon datuma bilansa.
23
Ovaj Standard treba primjeniti u raunovodstvenom evidentiranju i objavljivanju dogaaja

nastalih nakon datuma bilansa.Pravno lice treba primjenjivati ovaj Standard za godinja
razdoblja koja poinju 1.januara 2005.godine,ili kasnije.
3.7.1. Ugovori o izgradnji
Cilj ovog Standarda je propisati raunovodstveni postupak za prihode i trokove ,koji su
vezani za ugovore o izgradnji.Zbog prirode aktivnosti koje se obavljaju u okviru ugovora o
izgradnji,datum kada su aktivnosti iz ugovora zapoete i datum kada su te ektivnosti
zavrene,obino pripadaju razliitim raunovodstvenim razdobljima.Prema tome,nejvanije
pitanje u vezi s raunovodastvenim obuhvatanjem ugovora o izgradnji je rasporeivanje
prihoda i trokova ugovora na raunovodstvena razdoblja u kojima su graevinski radovi
izvreni.Ovaj Standard se primjenjuje za raunovodstveno obuhvatanje ugovora o izgradnji u
finansijskim izvjetajima izvoaa radova.
Ugovor o iz gradnji je ugovor koji je posebno sklopljen radi iz gradnje nekog sredstva ili grupe
sredstava,koja su meusobno tijesno povezana ili meuzavisna u smislu dizanja,tehnologije i
funkcije ili u smislu konane namjene ili upotrebe.
Ugovor s fiksnom cijenom je ugovor o izgradnji,u kojem izvoa radova prihvata fiksnu
ugovorenu cijenu ili fiksnu cijenu po jedinici uinka,koja,u nekim sluajevima,podlijee
klauzulama o poveanju trokova.
Ugovor s trokom plus je ugovor o iz gradnji,u kojem se izvoau radova nadoknauju
prihvaeni trokovi ili trokovi koji su utvreni na neki drugi nain,uveani za postotak tih
trokova ili za fiksnu naknadu.
Ugovor o izgradnji moe biti ugovorena izgradnja jednog sredstva,kao to je
most,zgrada,brana,naftovod,put,brod ili tunel.Ugovor o izgradnji moe se takoer odnositi na
izgradnju vie sredstava koja su meusobno tijesno povezana ili meuzavisna u smislu
dizajna,tehnologije i funkcije ili u smislu konane namjene ili upotrebe.
Za potrebe ovog Standarda,ugovori o iz gradnji obuhvataju i :
Ugovore za pruanje usluga koje se direktno odnose na izgradnju tog sredstva,naprimjer,za
usluge rukovodioca projekta ili arhitekta i ugovore za ruenje ili obnovu sredstva,te sanaciju
okolia nakon ruenja tih sredstava.
Ovaj M eunarodni raunovodstveni Standard primjenjuje se na finansijske izvjetaje koji
obuhvataju razdoblje koje poinje 1.januara 1995 godine ili kasnije.
3.8.1. Porez na dobit
Cilj ovoga Standarda propisivanje raunovodstvenog postupka za porez na dobit.Glavno
pitanje u raunovodstvu poreza na dobit jeste kako obraunati tekue i budue poreske efekte:
budueg povrata (podmirenja) knjigovodstvenog iznosa sredstava (obaveza),koja su
priznata u bilansu uspjeha pravnog lica,i
transakcija i drugih dogaaja u tekuem razdoblju,koji su priznati u finansijskim
izvjetajima pravnog lica.
24
3.8.2. Ovaj S tandard treba primjeniti u raunovodstvu poreza na dobit

za svrhe ovoga Standarda,porez na dobit ukljuuje sve domae i inostrane poreze
kojima je osnovica oporeziva dobit.Porez na dobit,takoer,ukljuuje poreze kao to su
porezi po odbitku,koji su plaeni od strane zavisnog drutva,povezanog drutva ili
zajednikog poduhvata,kod raspodjele izvjetajnog subjekta.
ovaj Standard se ne bavi raunovodstvenim metodom za dravne subvencije,ili
ulagake porezne kredite.M eutim,ovaj Standard se bavi raunovodstvom privremenih
razlika koje mogu nastati iz takvih subvencija ili ulagakih poreznih kredita.
raunovodstvena dobit je neto dobit ili gubitak za razdoblje prije oduzimanja poreznog
rashoda.
oporeziva dobit (porezni gubitak) je dobit (gubitak) razdoblja,odreen u skladu s
propisima utvrenim od strane poreznih vlasti,po kojima je porez na dobit naplativ
(nadoknadiv).
porezni rashod (porezni prihod) je ukupan iznos ukljuen u odreivanje neto dobiti ili
gubitka razdoblja,u vezi s tekuim i odgoenim porezom.
tekui porez je iznos plaenog poreza na dobit,koji se odnosi na oporezivu dobit
(porezni gubitak) za razdoblje.
odgoene porezne obaveze su iznosi poreza na dobit naplativi u buduim
razdobljima,u odnosu na oporezive privremene razlike.
odgoena porezna sredstva su iznosi poreza na dobit nadoknadivi u buduim
razdobljima,a odnose se na:odbitne privremene razlike,neiskoritene porezne gubitke
prenijete unaprijed i prenijete unaprijed neiskoritene porezne kredite.
Ovaj M eunarodni raunovodstveni Standard stupa na snagu za finansijke izvjetaje koji
obuhvataju razdoblja koja poinju 1.januara 1998.godine.
3.9.1. Izvjetavanje po segmentima
Cilj ovoga Standarda je utvrditi naela za izvjetavanje o finansijskim podacima segmentimapodacima o razliitim vrstama proizvoda i usluga koje pravno lice proizvodi i o razliitim
geografskim podrujima na kojima posluje-kako bi se pomoglo onima koji koriste finansijske
izvjetaje da:
bolje razumiju uspjenost poslovanja subjekta iz prolosti,
bolje procjene rizike i prinose subjekta i
bolje informisani prilikom donoenja sudova o pravnom licu u cijelini.
Ovaj M eunarodni raunovodstveni Standard primjenjuje se na finansijske izvjetaje koji
ukljuuju razdoblja koja poinju 1.jula 1998.godine ili kasnije.
3.10.1. Nekretnine,postrojenja i oprema
Cilj ovog Standarda je propisati raunovodstveni postupak za nekretnine,postrojenja i opremu
tako da korisnici finansijskih izvjetaja mogu dobiti informacije o ulaganjima pravnog lica u
nekretnine,postrojenja i opremu,kao i o promjenama tih ulaganja.Glavna pitanja u
25
raunovodstvenom obuhvatanju nekretnina,postrojenja i opreme su priznavanje

sredstava,utvrivanja njihovih knjigovodstvenih vrijednosti,i utvrivanje trokova
amortizacije i gubitaka od smanjenja koje treba priznati u vezi s njima.
Ovaj Standard treba primjeniti u raunovodstvenom obuhvatanju nekretnina,postrojenja i
opreme osim kada drugi Standard zahtjeva ili doputa drugaiji raunovodstveni postupak.
Ovaj Standard se ne primjenjuje na:
nekretnine,postrojenja i opremu koja je klasifikovana kao ona koja se dri radi prodaje
u skladu s M eunarodnim standardom finansijskog izvjetavanja 5. Stalna sredstva
koja se dre radi prodaje i prestanka poslovanja (M SFI ),
bioloka sredstva povazana s poljoprivrednom aktivnou (Poljoprivreda),ili
prava na iskoritavanje rudnih rezervi kao to su nafta,prirodni plin i sliani
neobnovljivi resursi.
drugi standardi mogu zahtijevati priznavanje stavki nekretnina,postrojenja i opreme na
osnovu pristupa koji se razlikuje od onog propisanog u ovom Standardu.naprimjer,
M RS 17 Lizing,zahtjeva od pravnog lica priznavanje neke stavke nekretne,postrojenja
i opreme na osnovu prenosa rizika i koristi.M eutim,u takvim sluajevima ostali
aspekti raunovodstvenog tretmana ovih sredstava,ukljuujui i amortizaciju,propisani
su ovim Standardom.
U ovom se Standardu koriste izrazi koji imaju sljedea znaenja:
knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bolansu
stanja nakon odbijanja ukupne akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od
smanjenja.
nabavna vrijednost je iznos isplaenog novca ili novanih ekvivalenata,ili fer
vrijednosti druge naknade koja je data za nabavu sredstva u vrijeme njegovog sticanja
ili izgradnje,ili gdje je to mogue,iznos koji se moe pripisati tom sredstvu kod
poetnog priznavanja u skladu sa specifinim zahtjevima M SFI-eva,naprimjer M SFI-a
2,Isplate po osnovu dionica.
amortizacioni iznos je nabavna vrijednost sredstva,ili neki drugi iznos koji zamjenjuje
nabavnu vrijednost umanjen za njezin ostatak vrijednosti.
amortizacija je sistematski raspored amortizovanog iznosa sredstva tokom njegovog
vijeka upotrebe.
specifina vrijednost za pravno lice je sadanja vrijednost novanih tokova za koje
pravno lice oekuje da e nastati od kontinuiranog koritenja sredstva i od njegovog
otuenja na kraju vijeka upotrebe ili oekuje da e nastati kad se podmiri obaveza.
fer vrijednost je iznos za koji bi se sredstvo moglo razmjeniti izmeu poznatih,voljnih
i nezavisnih strana u nazavisnoj transakciji.
gubitak od smanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstva premauje
njegovu nadoknadivu vrijednost.
nekretnine,postrojenja i oprema su materijalne stavke koji se:
- dre za koritenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga,za
iznajmljivanje drugim ili u administrativne svrhe,i
- za koje se oekuje da e se koristiti due od jednog obraunskog razdoblja.
nadoknadiva vrijednost je vii iznos pri poreenju neto prodajne cijene sredstva i
njegove vrijednosti u upotrebi.
ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravno lice primilo
danas ako bi otuilo sredstvo,nakon odbijanja procijenjenih trokova otuenja,da je
26
sredstvo ve na kraju svog vijeka upotrebe i u stanju koje se oekuje na kraju

njegovog vijeka upotrebe.
Vijek upotrebe je:
vremensko razdoblje u kojem se oekuje da e pravno lice koristiti sredstvo,ili
broj proizvoda ili slinih jedinica,koje pravno lice oekuje ostvariti tim sredstvima,
Nabavna vrijednost neke stevke nekretnina,postrojenja i opreme treba priznati kao
sredstvo,ako i samo ako:
je vjerovatno da e budue ekonomske koristi povezane s tim sredstvom priticati u
pravno lice,i
se nabavna vrijednost sredstva moe pouzdano izmjeriti.
Rezervni dijelovi i oprema za servisiranje obino se vode kao zalihe i priznaju se kao rashod
kada se utroe.meutim,vaniji rezervni dijelovi i pomona oprema smatraju se
nekretninama,postrojenjima i opremom,kada pravno lice oekuje da e ih koristiti due od
jednog obraunskog razdoblja.
Prema ovom naelu priznavanja,pravno lice procjenjuje sve trokove nekretnina,postrojenja i
opreme u trenutku kada oni nastanu.
Pravno lice treba primjenjivati ovaj Standard za godinja razdoblja koja poinju 1. januara
2005 godine,ili kasnije.
3.11.1. Lizing
Cilj ovog Standarda za najmoprimce i najmodavce,propisati odgovarajue raunovodstvene
politike i potrebna objavljivanja koja e se primjenjivati kod lizinga.
Ovaj Standard treba primjeniti u raunovodstvenom obuhvatanju svih lizinga osim:
ugovora o lizingu koji se odnose na istraivanje ili koritenje moneral,nafte,prirodnog
plina i slinih neobnovljih resursa,i
ugovora o licencama za predmete kao to su filmovi,video snimke,rukopisi,patenti,i
autorska prava.
M eutim,ovaj standard ne treba primjenjivati kao osnovu za vrednovanje:
nekretnina koje dri najmoprimac,a koje se vode kao ulaganja u nekretnine (M RS 40),
ulaganja u nekretnine koje je najmodavac dao pod operativni lizing (M RS 40),
biolokih sredstava koje najmoprimac dri pod finansijskim lizingom (M RS 41),ili
biolokih sredstava koje je najmodavac dao pod operativni lizing (M RS ).
U ovom Standardu se koriste izrazi koji imaju sljedee znaenje:

lizing je ugovor po kojem najmodavac prenosi na najmoprimca pravo koritenja
sredstva za dogovoreno vrijeme,u zamjenu za jedno ili niz plaanja.
27
finansijski lizing je lizing koji prenosi sve rizike i koristi koje su povezane s
vlasnitvom nad nekim sredstvom.Na kraju ugovora,pravo vlasnitva se moe,ali i ne
mora prenijeti.
operativni lizing (poslovni lizing)je svaki lizing osim finansijskog lizing.
neopozivi lizing je lizing koji je opoziv samo:
- u sluaju nekog nepredvidivog dogaaja,
- uz doputenje najmodavca,
- ako najmoprimac zakljuuje novi lizing za isto ili jednako sredstvo sa
najmodavcem,ili
- nakon isplate dodatnog iznosa od strane najmoprimca,tako da je od poetka
prilino izvjesno da e se lizing nastaviti.
Pravno lica treba primjenjivati ovaj Standard za godinja razdoblja koja poinju 1.januara
2005.godine,ili kasnije.
3.12.1. Prihodi
Prihod je definisan kao poveanje ekonomskih koristi tokom obraunskog razdoblja u obliku
priliva ili poveanja sredstava ili smanjenja obaveza,koji dovodi do poveanja kapitala,osim
onih poveanja koja se odnose na udjele uesnika u vlastitim kapitalu.Prihodi obuhvataju
prihode i dobitke.Prihodi predstavljaju prihod od redovnih aktivnosti pravnoga lica i iskazuju
se pod razliitim nazivima,kao to su:prihodi od prodaje,naknade,kamate,dividende i
tentijeme.Cilj je ovoga Standarda propisati raunovodstveno obuhvatanje prihoda,koji
proizlaze iz odreenih vrsta poslovnih promjena i dogaaja.
Ovaj Standard se primjenjuje u raunovodstvenom obuhvatanju prihoda koji nastaju iz
sljedeih poslovnih promjena i dogaaja:
prodaja robe,
pruanja usluga,i
koritenje sredstava pravnog lica od strane drugih,ime se ostavruju prinosi od
kamata,tentijema i dividendi.
Roba podrazumjeva proizvode koje je pravno lice proizvelo s namjerom da ih proda i robu
koja je nabavljena za dalju prodaju kao to je trgovaka roba koju je kupio trgovac na malo,ili
zemljite i druge nekretnine namjenjene daljoj prodaji.
Pruanje usluga pravnoga lica obino podrazumjeva izvrenje ugovorom prihvaenih poslova
u dogovorenom vremenskom razdoblju.
Koritenje sredstava pravnoga lica od strane drugih,donosi prihod u obliku:kamate-naknade
za koritenje novca ili novanih ekvivalenata,ili na iznose koji se duguju pravnom licu,
tantijeme-naknade za koritenje dugoronih sredstava pravnog lica,kao to su,naprimjer
patenti,trgovaki znakovi,autorska prava i raunarski softveri ,i dividende-raspodjela dobiti
vlasnicima kapitala srezmjerno njihovom udjelu u glavnici pojedine vrste kapitala.
Predmet ovog Standarda nisu prihodi koji nastaju na osnovu:
ugovora o lizingu (M RS 17),
dividendi koje proizilaze iz ulaganja koje se obraunavaju po metodi udjela (M RS 28
ulaganja u pridruena drutava),
ugovora o osiguranju iz djelokruga M SFI-a 4 Ugovori o osiguranju,
28
promjena fer vrijednosti finansijskih sredstava i finansijskih obaveza ili njihovog

otuenja (M RS 39 Finansijski instrumenti)
promjena vrijednosti ostalih tekuih sredstava,
poetnog priznavanja i promjena fer vrijednosti biolokih sredstava povezanih s
poljoprivrednom djelatnou (M RS 41,poljoprivreda ),i
vaenje mineralnih ruda.
Ovaj M eunarodni raunovodstveni Standard primjenjuje se za finansijske izvjetaje koji
obuhvataju razdoblja koja poinju 1.januara 1995 godine ili poslije toga.
3.13.1. Primanja zaposlenih
Ovaj Standard zahtijeva od pravnog lica da prizna:
obavezu,kada je neki zaposleni pruio usluge u zamjenu za primanja koja e biti
isplaena u budunosti,i
rashod,kada pravno lice troi ekonomske koristi koje nastaju iz usluga koje neki
zaposleni prua u zamjenu za primanja.
Ovaj Standard treba primjenjivati poslodavac u raunovodstvu za sva primanja
zaposlenih,osim onih na koje se primjenjuju M SFI 2-Plaanja po osnovu dionica.
Ovaj se Standard bavi izvjetavanjem o penzionim planovima.primanja zaposlenih na koja se
ovaj Standard primjenjuje obuhvaaju ona koja se osiguravaju:
putem formalnih planova i ostalih formalnih ugovora izmeu nekog pravnog lica i
pojedinog zaposlenog,skupine zaposlenih ili njihovih predstavnika,
u skladu sa zakonskim zahtijevima ili putem granskih sporazuma,gdje se od pravnog
lica trai doprinos dravnim,granskim ili drugim planovima za vie poslodavaca,ili
na temelju neformalne prakse koja postie rast izvedenih obaveza.neformalna praksa
postie rast izvedenih obaveza kada pravno lice nema drugu vjerovatnu mogunost
osim isplate primanja zaposlenima.
Primanja zaposlenih ukljuuju:
kratkorona primanja zaposlenih,kao to su zarade,plae i doprinosi za socijalno
osiguranje,plaen godinji odmor i plaeno bolovanje,uee u dobiti i premije i ne
novane nagrade,
primanja nakon prestanka zaposlenja,kao to su penzije,ostale penzione
povlastice,ivotno osigranje i medicinska njega nakon prestanka zaposlenja,
ostala dugorona primanja zaposlenih,ukljuujui naknade za vrijeme dueg odsustva
s posla ili naknade za vrijeme studijskog usavravanja,jubilarne nagrade ili druge
nagrade za dugogodinji rad,naknade za vrijeme due sprijeenosti za rad,i ako ne
dospjevaju za plaanje u cjelini tokom dvanaest mjeseci i nakon datog razdoblja,
uee u dobiti,bonuse i odgoene naknade i otpremnine,
primanja zaposlenih ukljuujui primanja data bilo zaposlenima ili njihovim
izdravanim osobama i mogu se namiriti isplatom koja se vri direktno
zaposlenima,njihovim suprunicima,djeci ili ostalim izdravanim osobama,ili drugim
kao to su osiguravajua drutva.
29
zaposleni moe raditi u nekom pravnom licu puno radno vrijeme,pola radnog
vremena,za stalno,na povremenoj ili privremenoj osnovi.
Ovaj M eunarodni raunovodstveni Standard stupa na snagu za finansijsje izvjetaje koji
se odnose na razdoblja koja poinju 1.januara 1999.godine ili kasnije.
3.14.1. Raunovodstveno obuhvatanje dravnih donacija i objavljivanje dravne
pomoi
Ovaj Standard se primjenjuje u raunovodstvenom obuhvatanju i objavljivanju dravnih
donacija,kao i u objavljivanju drugih oblika dravne pomoi.
Ovaj Standard se primjenjuje na finansijske izvjetaje koji obuhvataju razdoblja koja poinju
1.januara 1984.godine ili poslije toga.
3.15.1. Efekti promjene kursa stranih valuta
Cilj ovog standarda je propisati kako ukljuiti transakcije u stranoj valuti i inostrano
poslovanje u finansijske izvjetaje pravnog lica i kako prevesti finansijske izvjetaje u valutu
objavljivanja.Glavna pitanja odnose se na to koji devizni kurs (kurseve) treba koristiti i kako
prikazati efekte promjena kursa stranih valuta u finansijskim izvjetajima.
Ovaj Standard se primjenjuje:
u raunovodstvu transakcija i stanja u stranim valutama,osim onih transakcija sa
derivatima i stanja kojima se bavi M RS 39 Finansijski instrumenti,priznavanje i
mjerenje,
kod prevoenja rezultata i finansijskog poloaja inostranog poslovanja koji su
ukljueni u finansijske izvjetaje pravnog lica putem konsolidacije,proporcijane
konsolidacije ili metode udjela,i
kod prevoenja rezultata i finansijskog poloaja pravnoga lica u valuti objavljivanja.
M RS 39 se primjenjuje na veinu derivata u stranoj valuti i zbog toga se oni iskljuuju
iz djelokruga ovoga Standarda.
ovaj se Standard ne primjenjuje na raunovodstvo zatite od rizika za stavke u stranim
valutama,ukljuujui i zatitu od rizika neto ulaganja u inostrano poslovanje.
ovaj Strandard se primjenjuje na objavljivanje finansijskih izvjetaja pravnog lica u
stranoj valuti i postavlja zahtjeve koji se moraju ispuniti kako bi se rezultirajui
finansijski izvjetaji mogli opisati kao izvjetaji koji su u skladu s meunarodnim
Standardima finansijskog izvjetavanja.
Ovaj Standard se ne primjenjuje na prezentiranje novanih tokova koji proizlaze iz
transakcija u stranoj valuti u izvjetajima o novanim tokovima,niti na prevoenje
novanih tokova inostranog poslovanja.
Pravno lice primjenjuje ovaj Standard na godinja razdoblja koja poinju 1.januara
2005.godinei poslije.
30

3.16.1. Trokovi pozajmica
Cilj ovog Standarada je propisati raunovodstveni postupak za trokove pozajmica.Ovaj
Standard u pravilu zahtijeva da se trokovi pozajmica odmah iskau kao rashod.meutim,kao
doputeni alternativni postupak,Standard dozvoljava,kapitalizaciju onih trokova pozajmica
koji se direktno mogu pripisati sticanju,izgradnji ili proizvodnji kvalifikovanog sredstva.
ovaj Standard se primjenjuje u raunovodstvenom iskazivanju trokova pozajmica.
ovaj Standard zamjenjuje M RS 23 kapitalizacija trokova pozajmica,koji je odobren
1983.godine.
ovaj Standard se ne bavi stvarnim ili obraunatim trokovima kapitala,ukljuujui i
povlateni kapital koji nije klasifikovan kao obaveza.
Trokovi pozajmica mogu ukljuiti:
kamatu na dozvoljeno prekoraenje na bankovnom raunu,kratkorone i dugorone
pozajmice,
amortizaciju diskonta ili premija vezane za pozajmicu,
amortizaciju prateih trokova nastalih u vezi s aranmanom pozajmica,
finansijske trokove na osnovu finansijskog lizinga koji se priznaju u skladu s M RSom 17 lizing,i
kursne razlike koje proizlaze iz pozajmica u stranoj valuti,u onoj mjeri u kojoj se
smatraju usklaivanjem trokova kamata.
Primjeri kvalifikovanog sredstva su zalihe za koje je potrebno znatno vremensko razdoblje da
se dovedu u stanje koje je pogodno za prodaju,proizvodna postrojenja,energetska postrojenja
te ulaganje u nekretnine.Sredstva koja su u trenutku sticanja spremna za planiranu upotrebu ili
prodaju,takjoer se ne smatraju kvalifikovanim sredstvima.
Ovaj Standard stupa na snagu za finansijske izvjetaje koji obuhvataju razdoblja koja poinju
1.januara 1995.godine ili poslije toga.
3.17.1. Objavljivanja povezanih stranaka
Cilj ovog Standarda je osigurati da finansijski izvjetaji pravnog lica sadre objavljivanja koja
e privui panju na mogunosti da su finansijski poloaj i dobit ili gubitak moda bili pod
uticjem postojanja povezanih stranaka,kao i transakcija i otvorenih stvaki s tim strankama.
Ovaj Standard treba primjeniti pri:
odreivanju odnosa i transakcija izmeu povezanih stranaka,

odreivanju otvorenih stavki izmeu pravnog lica i s njim povezanih stranaka,
odreivanju okolnosti u kojima se zahtjeva objavljivanje stavki pod (a)i(b),i
odreivanju objavljivanja koja treba izvriti u vezi s ovim stavkama.
31
Pravna osoba treba primjenjivati ovaj Standard na finansijke izvjetaje koji obuhvaaju
razdoblja koja poinju 1.januara 2005.godine,ili kasnije.
3.18.1. Raunovodstveno obuhvatanje i izvjetavanje o penzionim planovima
Ovaj Standard se primjenjuje u finansijskim izvjetajima o penzionim planovima,ako se takvi
izvjetaji pripremaju.Po ovom Standardu penzioni plan smatra se izvjetajnom cjelinom koja
je odvojena od poslodavca uesnika u planu.Ovaj Standard se bavi raunovodstvenim
obuhvatanjem plana i pripremom izvjetaja za sve uesnike u planu kao grupi.On se ne bavi
pripremom izvjetaja za pojedinane uesnike o njihovim pravima na penzije.Penzioni
planovi mogu biti definisani planovi doprinosa ili definisani planovi penzionih naknada.
Planovi koritenja penzija ija su sredstva uloena u osiguravajua drutva podlijeu istim
obavezama raunovodstvenog obuhvatanja i osiguravanja sredstava kao i aranmani privatnog
ulaganja.Ovaj Standard se ne bavi drugim oblicima zaposlenih,kao to su otpremnine za
raskid radnog odnosa,aranmani odgoenih naknada,naknade na osnovu dugogodinjeg
rada,posebni planovi za prijevremeno penzionisanje ili otputanje radnika koji su tehnoloki
viak,planovi zdrastvene i socijalne zatite ili planovi stimulacija.Aranmani tipa dravnog
socijalnog osiguranja takoer nisu obuhvaeni ovim Standardom.
Ovaj M eunarodni raunovodstveni Standard primjenjuje se na finansijske izvjetaje o
penzionim planovima koji obuhvataju razdoblja koja poinju 1.januara 1988.godine ili
kasnije.
3.19.1. Konsolidovani i odvojeni finansijski izvjetaji
Ovaj Standard primjenjuje se pri sastavljanju i prezentaciji konsolidovanih finansijskih
izvjetaja za grupe pravnih lica pod kontrolom matinog pravnog lica.
Ovaj Standard se ne bavi metodama raunovodstvenog evidentiranja poslovnih kombinacija i
njihovim efektima na konsolidaciju,ukljuujui goodwill koji proizlazi iz poslovnih
kombinacija (M SFI 3 poslovne kombinacije).
Ovaj Standard se tekoe primjenjuje na raunovodstveno evidentiranje ulaganja u
zavisna,pridruena i zajedniki kontrolisana drutva kada pravno lice izabere,ili je prema
lokalnim propisima obavezno,prezentirati odvojene finansijske izvjetaje.
Konsolidovani finansijski izvjetaji su finansijski izvjetaji grupe koji su prezentirani kao
izvjetaji jedinstvenog pravnog lica.
Pravna lica su obavezna primjenjivati ovaj Standard za godinja razdoblja koji poinju na dan
1.januara 2005.godine ili kasnije.
32

3.20.1. Ulaganja u pridruena drutva
Ovaj Standard se primjenjuje na raunovodstveno evidentiranje ulaganja u pridruena
drutva.M eutim,on se ne primjenjuje na:
organizacije visokorizinog ulagakog kapitala (zajednikih poduhvata),ili
investicijske fondove,trustove i slina pravna lica,ukljuujui osiguravajue fondove
povezane s investicijama koji su prvobitno vrednovani kao oni koji se dre radi
prodaje i raunovodstveno evidentijaju u skladu s M RS-om 39 Finansijski instrumenti:
priznavanje i mjerenje.Takva ulaganja treba se mjeriti po fer vrijednosti u skladu s
M RS-om 39,a promjene fer vrijednosti priznavati u dobiti ili gubitku za razdoblje u
kojem se promjena dogodila.
Pridrueno drutvo je pravno lice,ukljuujui napovezane subjekte kao to su partnerstva,u
kojem ulaga ima znaajan uticaj a koje nije ni zavisno drutvo,niti udjel u zajednikom
poduhvatu
Konsolidovani finansijski izvjetaji su finansijski izvjetaji grupe koji su prezentirani kao
izvjetaji jedinstvenog pravnog lica.
Odvojeni finansijski izvjetaji su izvjetaji koje sastavlja matino drutvo,ulaga u pridrueno
drutvo ili uesnik u zajednikom poduhvatu,u kojima se ulaganja raunovodstveno
evidentiraju na osnovu direktnog udjela u kapitalu,a ne na osnovu iskazanog rezultata i neto
imovine pravnog licau koje je izvreno ulaganje.
Finansijski izvjetaji u kojima se primjenjuje metoda udjela nisu odvojeni finansijski
izvjetaji,niti su to finansijski izvjetaji pravnog lica koje nema zavisno drutvo,pridrueno
drutvo ili udjel u zajednikom poduhvatu.Odvojeni finansijski izvjetaji koji se sastavljaju
pored konsolidovanih finansijskih izvjetaja,finansijskih izvjetaja u kojima se ulaganja
raunovodstveno evidentiraju primjenom metode udjela i finansijskh izvjetaja u kojima se
udjel uesnika u zajednikom poduhvatu proporcionalno konsolidira.Odvojeni finansijski
izvjetaji mogu se,ali ne moraju,priloiti uz te izvjetaje.
Pravna lica su obavezna primjenjivati ovaj Standard za godinja razdoblja koja poinju na dan
1.januar 2005.ili kasnije.
3.21.1. Finansijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim privredama
Ovaj Standard se primjenjuje na finansijske izvjetaje,ukljuujui i konsolidovane finansijske
izvjetaje svakog pravnog lica koji izvjetava u valuti hiperinflacijske privrede.
U hiperinflacijskoj privredi,izvjetavanje o rezultatima poslovanja i finansijskom stanju u
domaoj valuti nije korisno bez prepravljanja.Novac gubi kupovnu mo po takvoj stopi da
uporeivanje iznosa iz poslovnih promjena i drugih dogaaja koji su nastali u razliito
vrijeme,ak i u okviru istog obraunskog razdoblja,navodi na pogrene zakljuke.
Ovim Standardom ne utvruje se apsolutna stopa pri kojoj se smatra da nastaje
hiperinflacija.Stvar je procjene kada je neophodno poeti s prepravljanjem finansijskih
izvjetaja u skladu s ovim Standardom.
Cijene se mijenjaju tokom vremena kao rezultat razliitih posebnih ili opih
politikih,ekonomskih i drutvenih snaga.Specifine snage,kao to su promjene u ponudi i
33
potranji i tehnoloke promjene,mogu dovesti do znaajnijeg rasta ili pada pojedinih cijena,i
to nezavisno jedne od druge.U veini zemalja primarni finansijski izvjetaji pripremaju se na
na raunovodstvenoj osnovi historijskog troka,bez obzira na primjene opeg nivoa cijena ili
na porast odreenih cijena sredstava koja se dre,osim u mjeri u kojoj se nekretnine,
postrojenje i oprema te investicije mogu revalorizovati.M eutim,neka pravna lica prikazuju
primarne finansijske izvjetaje koji su zasnovani na pristupu tekue cijene u kojima su
iskazani efekti promjena posebnih cijena sredstava kojima se raspolae.
Finansijski izvjetaji pravnog lica koje priprema izvjetaje u valuti hiperinflacijske privrede,
bilo da su zasnovane na pristupu historijskog troka ili na pristupu tekue cijene,iskazuju se u
mjernoj jedinici koja vai na datum bilansa stanja.
Dobit ili gubitak na neto monetarnoj poziciji ukljuuje se u neto dobit i objavljuje kao
posebna stavka.
Ovaj Standard se primjenjuje na finansijske izvjetaje koji obuhvataju razdoblja koja poinju
3.22.1.Objavljivanja u finansijskim izvjetajikma banaka i slinih finansijskih institucija
Ovaj Standard se primjenjuje na finansijske izvjetaje banaka i slinih finansijskih
institucija.Za potrebe ovog Standarada pojam bankapodrazumjeva sve finansijske institucije
kojima je jedna od glavnih aktivnosti primanje depozita i pozajmljivanje sredstava s ciljem
kreditiranja i ulaganja,i koje su obuhvaene bankarskim ili slinim zakonodavstvom.
Ovaj Standard se odnosi na takve subjekte,bez obzira imaju li ili nemaju rije banka u svome
nazivu.
Banka prikazuje bilans uspjeha na nain da su prihodi i rashodi grupisani prema prirodnim
vrstama i objavljuje iznose glavnih vrsta prihoda i rashoda.
prihodi od kamata i slinih prihoda,

rashodi kamata i slini rashodi,
prihodi od dividendi,
prihodi od naknada i provizija,
rashodi od naknada i provizija,
dobici umanjeni za gubitke nastale trgovinom vrijednosnim papirima,
dobici umanjeni za gubitke nastale iz ulaganja u vrijednosne papire,
dobici umanjeni za gubutke nastale trgovinom stranim valutama,
ostali prihodi iz poslovanja,
gubici od smanjenja vrijednosti kredita i predujmova,
opi administartivni rashodi,i
ostali rashodi poslovanja.
Banka treba prezentirati bilans stanja u kome se sredstva i obaveze grupiu prema njihovoj
prirodi,i navode po redosljedu koji odraava njihovu relativnu likvidnost.
Uz zahtjeve koje propisuju drugi Standardi,objavljivanja u bilansu stanja ili u biljekama uz
finansijske izvjetaje ukljuuju,ali nisu ograniena na,izmeu ostalog,sljedea sredstva i
obaveze:
34
Sredstva:
novac i sredstva kod centralne banke,
trezorske obveznice i druge obveznice koje su prihvatljive za reeskont kod centralne
banke,
dravne i druge vrijednosne papire kojima se trguje,
plasmani kod drugih banaka i krediti i predujmovi drugim bankama,
drugi plasmani na tritu novca,
krediti i predujmovi komitentima,i
ulaganja u vrijednosne papire.
Obaveze:
depoziti drugih banaka,

ostali depoziti s trita novca,
obaveze prema drugim deponentima,
certifikati depozita,
vlastite mjenice i druge obaveze koje se mogu dokazati pisanim dokumentima,i
ostali uzeti zajmovi.
Razlika izmeu salda kod drugih banaka i drugih dijelova trita novca,s jedne strane, i salda,
drugih deponenata s druge predstavlja vanu informaciju zato to omoguava razumjevanje
odnosa banke s drugim bankama i tritem novca,kao i zavisnost banke o njima.Stoga,banka
posebno objavljuje:
stanja kod centralne banke,

plasmane drugim bankama,
druge plasmane na tritu novca,
depozite drugih banaka,
druge depozite na tritu novca,i
ostale depozite.
Banka,uglavnom,ne poznaje posjednike svojih depozitnih certifikata,poto se njima obino

trguje na otvorenom tritu.
Banka objavljuje fer vrijednosti svake vrste finansijskih sredstava i obaveza u skladu s M RSom 32 Finansijski instrumenti:objavljivanje i prezentacija.
Ovaj Standard se primjenjuje na finansijske izvjetaje banaka za razdoblja koja poinju na dan
ili nakon 1.januara 1991.godine.
3.23.1.Udjeli u zajednikim poduhvatima
Ovaj Standard se primjenjuje na raunovodstveno evidentiranje udjela u zajednikim
poduhvatima i izvjetavanje o sredstvima,obavezama,prihodima i rashodima zajednikih
poduhvata u finansijskim izvjetajima poduzetnika i ulagaa,bez obzira na strukture ili oblike
u okviru kojih se odvijaju aktivnosti zajednikog poduhvata.M eutim,on se ne primjenjuje na
udjele poduzetnika kod zajedniki kontrolisanih pravnih lica u posjedu:
oraganizacija visokorizinog ulagakog kapitala,ili
35
investicijskih fondova,trustova i slinih subjekata,ukljuujui s investicijama povezane

osiguravajue fondove,koje se klasifikuju kao ulaganja koja se dre radi prodaje i
raunovodstveno evidentiraju u skladu s M RS-om 39 Finansijski instrumenti;
priznavanje i mjerenje.Takva ulaganja treba iskazivati po fer vrijednosti u skladu s
M RS-om 39,a promjene fer vrijednosti priznavati u dobiti ili gubitku za razdoblja u
kojem je dolo do promjene.
Pravna lica su obavezna primjenjivati ovaj Standard za godinja razdoblja koja poinju od
3.24.1.Finansijski instrumenti:Objavljivanje i prezentovanje
Cilj ovog Standarda je poboljati razumjevanje korisnika finansijskih izvjetaja kada je u
pitanju znaaj finansijskih instrumenata za finansijski poloaj,uspjenost poslovanja i novane
tokove pravnih osoba.
Ovaj Standard sadri zahtjeve za prezentovanjem finansijskih instrumenata i propisuje
informacije koje treba objaviti u vezi s njima.Zahtjevi za prezentovanje odnose se na
klasifikaciju finansijskih instrumenata,iz perspektive njihovog izdavaa,na finansijska
sredstva,finansijske obaveze
i vlasnike
instrumente,klasifikaciju
pripadajuih
kamata,dividendi,gubitaka i dobiti,te uslove u kojima je dozvoljeno prebijanje finansijskih
sredstava s finansijskim obavezama.Naela iz ovog Standarada nadopunjuju naela
priznavanja i mjerenja finansijskih sredstava i finansijskih obaveza iz M RS-a 39:Finansijski
instrumenti:priznavanje i mjerenje.
Ovaj Standard trebaju primjenjivati sve pravne osobe,i to na sve vrste finansijskih
instrumenata,osim:
onih udjela u zavisnim drutvima,pridruenim drutvima i zajednikim poduhvatima
koji se raunovodstveno evidentiraju u skladu s M RS-om 27 Konsolidirani i odvojeni
finansijski izvjetaji,M RS-om 28 Ulaganja u pridruena drutva ili M RS-om 31 Udjeli
u zajednikim poduhvatima.M eutim,pravne osobe trebaju primjenjivati ovaj Standard
na udjele u zavisno drutvo,pridrueno drutvo ili zajedniki poduhvat koji se u skladu
s M RS-om 27,M RS-om 28 ili M RS-om 31 raunovodstveno evidentiraju prama M RS
39 Finansijski instrumenti:Priznavanje i mjerenje.U tim sluajevima ,pravne osobe
trebaju primjenjivati zahtjeve za objavljivanjem iz M RS-a 27,M RS-a 28, i M RS-a 31
pored onih iz ovog Standarada.Pravne osobe,takoer,trebaju primjenjivati ovaj
Standard na sve derivativne instrumente iz udjela u zavisnim drutvima,pridruenim
drutvima ili zajednikim poduhvatima.
Primjena ovog Standarda obavezna je za godinja razdoblja koja poinju 1.januara 2005.
Godine ili kasnije.
3.25.1.Zarade po dionici
cilj ovog Standarada je propisati naela za utvrivanje i prikazivanje zarade po
dionici,kako bi poboljao meusobno uporeivanje uspjenosti poslovanja razliitih
pravnih lica u istom izvjetajnom razdoblju,odnosno ista pravna lica za razliita
36
izvjetajna razdoblja.Ovaj Standard je koncentrisan na nazivnik izraunavanje zarade

po dionici,
ovaj Standard primjenjuje se na pravna lica ijim se redovnim dionicama ili
potencijalnim redovnim dionicama javno trguje i pravna lica koja su u procesu
izdavanja redovnih dionica ili potencijalnih redovnih dionica na javnim tritima,
pravna lica koja objavljuju zaradu po dionici trebaju izraunati i objaviti zaradu po
dionici u skladu s ovim Standardom,
ako prevno lice prezentira i konsolidovane finansijske izvjetaje i odvojene finansijske
izvjetaje sastavljene u skladu s M RS-om 27 konsolidovani i odvojeni finansijski
izvjetaji,objavljivanja koja zahtjeva ovaj Standard trebaju biti prikazana samo na
osnovu konsolidovanih informacija.
Pravna lica su obavezna primjenjivati ovaj Standard za godinja razdoblja koja poinju
01.januara 2005.ili mkasnije.
3.26.Meunarodni raunovodstveni standard MRS 34
3.26.1.Finansijsko izvjetavanje za razdoblja tokom godine
Cilj ovog Standarda je propisati minimum sadraja finansijskih izvjetaja za razdoblja u toku
godine i naela priznavanja i mjerenja cjelovitih ili skraenih finansijskih izvjetaja za
razdoblja tokom godine.Pravovremeno i pouzdano finansijsko izvjetavanje za razdoblja
omoguava investitorima,povjeriocima i ostalima bolje sagledavanje sposobnosti subjekata da
ostvaruje dobit i novane tokove,kao i njegov finansijski poloaj i likvidnost.
Razdoblje tokom godine je razdoblje finansijskog izvjetavanja koje je krae od pune
finansijske godine.
Finansijski izvjetaj za razdoblje je finansijski izvjetaj koji sadri cjelokupni set finansijskih
izvjetaja (kako je opisano u M RS-u 1 Prezentiranje finansijskih izvjetaja) ili set skraenih
finansijskih izvjetaja.
U M RS-u 1 definisan je cjelokupni set finansijskih izvjetaja koji ukljueje sljedee sastavne
djelove:
bilans stanja,
bilans uspjeha,
izvjetaj u kome su prikazane ili sve promjene u kapitalu ili promjene na kapitalu osim
onih koje proizilaze iz novih uplata vlasnika ili isplata vlasnicima i po osnovu
raspodjele vlasnicima,
izvjetaj o novanim tokovima,
biljeke,koje sadre saetak vanih raunovodstvenih politika i druga objanjenja u
biljekama.
Ovaj M eunarodni raunovodstveni Standard poinje se primjenjivati za finansijske izvjetaje
koji obuhvataju razdoblja koja poinju 1.januara 1999.godine ili nakon tog datuma.
3.27.1.Umanjenje vrijednosti sredstava
Cilj ovoga Standarda je propisati postupke koje e pravno lice primjeniti,kako bi osiguralo da
se sredstva u knjigama vode po vrijednosti,koja nije vea od nadoknadive vrijednosti .neko se
37
sredstvo vodi po vrijednosti koja je vea od nadoknadive vrijednosti,ako njegova

knjigovodstvena vrijednost prelazi iznos koji e biti nadoknaen koritenjem ili prodajom tog
sredstva.
U tom sluaju,smatra se da je vrijednost sredstva umanjema i Standard zahtijeva da pravno
lice izvri priznavanje gubitka na osnovu umanjenja vrijednosti.Standard takoer odreuje
kada pravno lice treba ponititi (stornirati) gubitak na osnovu umanjenja vrijednosti i
propisuje odreena objavljivanja toga.
Ovaj se Standard treba primjeniti za raunovodstveno obuhvatanje umanjenja vrijednosti svih
sredstava,osim:
zaliha (M RS 2,Zalihe),
sredstava koja proizilaze iz ugovora o izgradnji ( M RS 11,Ugovori o izgradnji),
odgoenih poreznih sredstava (M RS 12,Porez na dobit),
sredstava koja proizilaze iz naknada zaposlenima (M RS 19,Primanja zaposlenih),
finansijskih sredstava obuhvaenih u okviru djelokruga M RS-a 39,Finansijski
istrumenti;priznavabje i mjerenje,
ulaganja u nekretnine,koja se mjere po fer vrijednosti (M RS 40,Ulaganja u
nekretnine),i
biolokih sredstava povezanih s poljoprivrednom aktivnou,koja se mjere po fer
vrijednosti umanjenoj za procijenjene trokove prodaje (M RS 41,poljoprivreda),
odgoene trokove sticanja i nematerijalnih sredstava u vezi s osiguranjem i
ugovorenim pravima u okviru ugovora o osiguranju koji su ukljueni u djelokrug
M SFI 4,Ugovori o osiguranju,i
stalnih sredstava (ili grupe sredstava za otuenje) klasifikovanih kao ona koja se dre
za prodaju u skaldu s M SFI 5,Stalna sredstva namjenjena prodaji i prestanak
poslovanja.
Ovaj se Standard ne primjenjuje na zalihe,sredstva na osnovu ugovora o izgradnji,odgoena

porezna sredstva,sredstva nastala iz naknada zaposlenim,ili sredstva klasifikovana kao ona
koja se dre za prodaju (ili ukljuena u grupu sredstava klasifikovanih kao ona koja se dre za
prodaju) zbog toga to postojei standardi koji su primjenljivi na ovu vrstu sredstava ve
sadre specifine zahtjeve u vezi s njihovim priznavanjem i mjerenjem.
Ovaj Standard se primjenjuje na finansijska sredstva klasifikovana kao:
zavisna drutva,kao to je to definisano u M RS-u 27,Konsolidovani i odvojeni
finansijski izvjetaji,
pridruena drutvamkao to je to definisano u M RS 28,Ulaganja u pridruena drutva,i
zajednika ulaganja,kao to je to definisano u M RS-u 31,Udjeli u zajednikim
poduhvatima.
Za umanjenje vrijednosti drugih finansijskih sredstava,primjenjuje se M RS 39.
Ovaj se Standard ne primjenjuje za sredstva koja su u djelokrugu M RS-a 39,ulaganja u
nekretnine mjerene po fer vrijednosti u skladu s M RS-om 40 ili bioloka sredstva mjerena
prema fer vrijednosti umanjenoj za trokove prodaje u skaldu s M RS-om 41.M eutim ovaj
Standard se primjenjuje na sredstva koja se evidentiraju u revalorizovanom iznosu ( kao toje
fer vrijednost)u skladu s drugim standardima kao to je revalorizacijski model M RS-a 16
nekretnine,postrojenja i oprema.Utvrivanje je li revalorizovana vrijednost sredstva
umanjena,zavisi od osnovice koritene za utvrivanje fer vrijednosti:
38
ako je fer vrijednost sredstva njegova trina vrijednost,jedinu razliku izmeu fer
vrijednosti i neto prodajne cijene ine direktni dodatni trokovi potrebni za prodaju
(otuenje) tog sredstva:
ako su trokovi prodaje sredstava neznatni,nadoknadiva vrijednost revalorizovanog
sredstva je priblina njegovoj revalorizovanoj vrijednosti (fer vrijednosti),ili je vea od
nje.U tom sluaju,poslije primjene zahtjeva za revalorizacijom,mala je vjerovatnoa
da je revalorizovana vrijednost sredstva umanjena i nadoknadivu vrijednost ne treba
procijenjivati,i
ako trokovi prodaje nisu neznatni,neto prodajna cijena revalorizovanog sredstva je
obavezno manja od njegove fer vrijednosti.Zbog toga e revalorizovana vrijednost
sredstva biti umanjena,ako je njegova vrijednost u upotrebi manja od revalorizovane
vrijednosti (fer vrijednosti).U tom sluaju,budui da se primjenjuje zahtjev za
revalorizacijom,pravno lice primjenjuje ovaj Standard radi utvrivanja je li vrijednost
sredstva moda umanjena,i
ako je fer vrijednost sredstva utvrena na drugoj osnovi,a ne na osnovu trine
vrijednosti,njegova revalorizovana vrijednost (fer vrijednost)moe biti vea ili manja
od njegove nadoknadive vrijednosti. Zbog toga ,nakon to se primjene zahtjevi za
revalorizacijom,pravno lice primjenjuje ovaj Standard radi utvrivanja je li vrijednost
sredstva moda umanjena.
3.28.1.Rezervisanja,potencijalne obaveze i potencijalna sredstva
Cilj ovog Standarda je osigurati odgovarajue kriterije za priznavanje i osnovu za mjerenje
rezervisanja,potencijalnih obaveza i potencijalnih sredstava,kao i objavljivanje dovoljnih
informacija u biljekama uz finansijske izvjetaje,kako bi se korisnicima omoguilo
razumjevanje njihove prirode,rokova i iznosa.
Ovaj Standard primjenjuju sva pravna lica u raunovodstvenom obuhvatanju rezervisanja,
potencijalnih obaveza i potencijalnih sredstava,osim onih koji su:
rezultat izvrivih ugovora,osim tetnih ugovora,
su obuhvaeni drugim Standardom,
Ovaj Standard ne primjenjuje se na finansijske instrumente (ukljuujui garancije) koji su u
djelokrugu M RS-a 39 Finansijski instrumenti.Priznavanje i mjerenje.
Izvrivi ugovori su ugovori prema kojima niti jedna strana nije izvrila nijednu od svojih
obaveza ili su obje strane djelimino izvrile svoje obaveze u jednakoj mjeri.Ovaj Standard se
ne primjenjuje na izvrene ugovore,osim ako su tetni.
Odreenim vrstama rezervisanja bave se Standardi za:
ugovore o izgradnji,
poreze na dobit,
lizing,
primanja zaposlenih,
ugovore o osiguranju,
39
Neki iznosi koji se tretiraju kao rezervisanja mogu biti povezani s priznavanjem
prihoda,naprimjer,kada pravno lice daje garancije u zamjenu za naknadu.Ovaj Standard se ne
bavi priznavanjem prihoda.
Ovaj Standard definie rezervisanja kao obaveze s neizvjesnim rokom ili iznosom.U nekim
zemljama pojamrezervisanjetakoer se koristi u konteksu pozicija kao to su
amortizacija,umanjenje sredstava i nenaplativa potraivanja:a to su ispravke vrijednosti
knjigovodstvenih izsnosa sredstava i ovaj Standard se njima ne bavi.
Drugim Standardima precizirano tretiraju li se izdaci kao sredstva ili rashod.Ovaj Standard se
ne bavi tim pitanjem.U skladu s tim,ovim Standardom se ne zabranjuje niti se zahtjeva
kapitaliziranje trokova koji se priznaju kad je rezervisanje uinjeno.
Ovaj Standard se primjenjije na rezervisanja za restrukturiranje (ukljuujui prestanak
poslovanja).Ukoliko restruktururanje udovoljava definiciji prestanka poslovanja,postoji
mogunost da su potrebna dodatna objavljivanja na osnovu M SFI 5 stalna sredstva
namjenjena prodaji i prestanak poslovanja.
Ovaj Standard primjenjuje se na godinje finansijske izvjetaje koji se primjenjuju za
razdoblja koja poinju na dan 1.jula 1999.godine li nakon tog datuma.
3.29.1.Nematerijalna sredstva
Cilj je ovoga Standarda propisati raunovodstveni tretman za nematerijalna sredstva kojima se
drugi standardi posebno ne bave.Ovaj Standard zahtjeva od pravnog lica priznavanje
nematerijalnog sredstva ako,i samo ako,su ispunjeni propisani uslovi.Standard takoer
propisuje nain mjerenja knjigovodstvenog iznosa nematerijanog sredstva i zahtijeva
odreena objavljivanja o nematerijalnim sredstvima.
Ovaj Standard se primjenjuje na raunovodstvo nematerijalnih sredstava,osim:
nematerijalnih sredstava koja su obuhvaena djelokrugom nekog drugog standarda,
finansijskih sredstava prema definiciji iz M RS-a 39,Finansijski instrumenti,
prava i izdataka na osnovu pronalazaka rudnih nalazita ili razvoja ili eksploatacije
rude,nafte,prirodnog plina i slinih neobnovljivih resursa.
Ovaj Standard ne primjenjuje de na:
nematerijalna sredstva pravnog lica namjenjena za prodaju u redovnom toku
poslovanja(M RS 2,Zalihe i M RS 11,Ugovori o izgradnji),
odgoene porezne na imovinu (M RS 12,Porez na dobit),
najmove koji su obuhvaeni djelokrugom M RS-a 17.Lizing,
sredstva proizila iz naknada zaposlenim (M RS 19,primanja zaposlenih),
finansijska sredstva kao to je definisano M RS-om 39,priznavanje i mjerenje,
obuhvaena M RS-om 27,Konsolidirani i odvojeni finansijski izvjetaji,M RS-om 28,
Ulaganja u pridruena drutva i M RS-om 31,udjeli u zajednikim poduhvatima.
guudwill steen u poslovnoj kombinaciji (M SFI 3,poslovne kombinacije.)
odgoene trokove sticanja i nematerijalna sredstva iz osiguravateljevih ugovorenih
prava u skladu s ugovorima o osiguranju iz djelokruga standarda M SFI 4,Ugovori o
osiguranju.M SFI 4 predstavlja specifine zahtjeve objavljivanja za ove odgoene
trokove sticanja ali ne i za takva nematerijalna sredstva.Stoga se na takva
nematerijalna sredstva primjenjuju zahtjevi iz ovog Standarda.
dugotrajna nematerijalna sredstva namjenjena za prodaju (ili koja je dijelom grupe za
40
otuenje koja je namjenjena prodaji) u skladu s M SFI 5,Stalna sredstva namjenjena

prodaji i prestanak poslovanja.
Neka nematerijalna sredstva mogu biti sadrana u ili na nekom fizikom obliku kao to su CD
(u sluaju softvera),pravna dokumentacija (u sluaju licenci ili patenata) ili film.Prilikom
odreivanja je li sredstvo koje obuhvaa i meterijalne i nematerijalne elemente obuhvaeno
prema M RS-u 16,Nekretnine,postrojenja i oprema ,ili kao nematerijalno sredstvo u skladu s
ovim standardom,pravno lice se koristi prosuivanjem da bi procijenila koji elemenat je
znaajniji.Naprimjer,raunarski softver za raunar koji kontrolie strojni alat koji ne moe
funkcionisati bez specifinog softvera,sastavni je dio povezanog hardvera i tretira se kao
nekretnina,postrojenje i oprema.Isto se primjenjuje na operativni sistem raunara.Kada softver
nije sastavni dio povezanog hardvera,raunarski softver se tretira kao nematerijalno sredstvo.
Ovaj se Standard primjenjuje na,izmeu ostalog,izdatke reklame,obuke,osnivakih
aktivnosti,aktivnosti istraivanja i razvoja.Aktivnosti istraivanja i razvoja su usmjerene na
razvoj znanja.Stoga,iako ove aktivnosti mogu imati za rezultat sredstvo s fizikom
supstancom (naprimjer,prototip),fiziki element tog sredstva je sekundaran u odnosu na
njegovu nematerijalnu komponentu,tj.u odnosu na znanje koje je u njemu sadrano.
U sluaju finansijskog lizinga,predmetno sredstvo moe biti ili materijalno ili
nematerijalno.Nakon poetnog priznavanja,zakupoprimac obraunava nematerijalno sredstvo
pod finansijskim lizingom u skladu s ovim standardom.Pravo po osnovu ugovora o licencama
za stavke kao to su filmovi,video snimke,predstave,spisi,patenti i autorska prava,iskljueni su
iz djelokruga standarda M RS-a 17 i obuhvaena su djelokrugom ovog standarda.
Izuzea iz djelokruga nekog standarada mogu nastati ako su aktivnosti ili transakcije toliko
specifine da dovode do raunovodstvenih pitanja koja mogu zahtijevati razliit
tretman.Takva pitanja nastaju pri raunovodstvenom obuhvatanju izdataka za
istraivanje,razvoj i eksploataciju nafte,plina i ruda u ekstraktivnim djelatnostima kao i u
sluaju ugovora o osiguranju.Stoga,ovaj Standard se ne primjenjuje na izdatke takvih
aktivnosti.M eutim,ovaj Standard se primjenjuje na ostala nematerijalna sredstva koja se
koriste (poput raunarskog softvera) i na ostale izdatke koji nastaju (kao to su trokovi
osnivakih aktivnosti) u ekstraktivnim djelatnostima ili kod osiguravajuih drutava.
3.30.1.Finansijski instrumenti:priznavanje i mjerenje
Cilj ovog Standarda je uspostaviti naela priznavanja i vrednovanja finansijskih
sredstava,finansijskih obaveza i nekih ugovora o kupovini ili prodaji nefinansijskih
sredstava.Zahtjevi za prezentaciju i objavljivanje informacija o finansijskim instrumentima
navedeni su u M RS-u 32,Finansijski instrumenti:objavljivanje i prezentacija.
Ovaj Standard trebaju primjenjivati svi subjekti na sve vrste finansijskih instrumenata osim:
onih udjela u zavisnim drutvima,pridruenim druptvima i zajednikim poduhvatima
koji su raunovodstveno obuhvaeni u M RS-u 27 Konsolidovani i odvojeni finansijski
izvjetaji,M RS-u 28 Ulaganja u zavisna drutva ili M RS-u 31 Udjeli u zajednikim
poduhvatima.M eutim,subjekti trebaju primjenjivati ovaj Standarad na udio u
zavisnom drutvu,pridruenom drutvu ili zajednikom poduhvatu koji se prema
M RS-u 27,M RS-u 28 ili M RS-u 31 raunovodstveno tretiraju prema ovom Standardu.
41
Pored toga,subjekti e ovaj Standard primjenjivati na sve derivate iz udjela u zavisnim

drutvima,pridruenim drutvima ili zajednikim poduhvatima,osim ako derivati
zadovoljavaju definiciju vlasnikih instrumenata subjekata iz M RS-a 32,
na prava i obaveze iz najmova na koje primjenjije M RS 17 Lizing.M eutim:
potraivanja od najma koje je priznao najmodavac podlijeu odredbama ovog
Standarda koje se odnose na prestanak priznavanja i umanjenja vrijednosti,
Obaveze iz finansijskog lizinga koje je priznao najmoprimac podlijeu odredbama
ovog Standarda koje se odnose na prestnak priznavanja ,derivati koji su ugraeni u
ugovore o najmu podlijeu odredbama ovog Standarda koje se odnose na ugraene
derivate.
prava i obaveze zaposlenika iz planova naknada za zaposlene na koje se odnosi M RS
19 Primanja zaposlenih,
finansijske instrumente kije je izdao subjekt,a koji udovoljavaju definiciji vlasnikog
instrumenta prema M RS-u 32 (ukljuujui opcije i prava na kupovinu).
prava i obaveze iz ugovora o osiguranju kako je definisano u M SFI 4 U govori o
osiguranju ili iz ugovora unutar djelokruga M SFI 4,jer sadri obiljeje diskrecione
participacije.Ovaj Standard se,meutim,odnosi na derivat koji je ugraen u takav
ugovor,ako taj derivat sam po sebi nije ugovor unutar djelokruga M SFI 4
Pored toga,ako je ugovor o osiguranju neki ugovor o finansijskoj garanciji zakljuen
ili zadran prilikom prenosa drugoj strani finansijskih sredstava ili finansijskih
obaveza unutar djelokruga ovog Standarada,izdavalac e na taj ugovor primjenjivati
ovaj Standard.
ugovori za potencijalnu naknadu u poslovnoj kombinaciji.Ova iznimka se odnosi samo
na kupca,
ugovori izmeu kupca i prodavca unutar poslovnog spajanja o kupovini ili prodaji
steene imovine na naki budui datum.
obaveza iz zgovora o zajmu se ne smatra podmirenom u neto iznosu samo zato to se
zajam otplauje u ratama(naprimjer hipotekarni zajam za iz gradnju koji se otplauje u
ratama u skladu s dovretkom radova).Izdavalac koji je preuzeo obavezu davanja
zajma po kamatnoj stopi koja je nia od trine tu e obavezu poetno priznati po fer
vrijednosti,a kasnije je vrednovati po veem od iznosa priznatog prema M RS-u 37 ili
poetno priznatog iznosa umanjenog za,tamo gdje je to mogue,kumulativnu
amortizaciju priznatu u skladu s M RS-om 18.
obaveze iz ugovora o zajmu koje subjekt oznai kao finansijske obaveze po fer
vrijednosti kroz bilans uspjeha spadaju u djelokrug ovog Standarada.
ovaj Standard treba primjeniti na one ugovore o kupovini ili prodaji nekih
nefinansijskih sredstava koja mogu biti podmirena u neto iznosu novca ili drugim
finansijskim instrumentom,ili razmjenom finansijskih instrumenata,kao da su ti
ugovori finansijski instrumenti,osim kada je rije o ugovorima koji su sklopljeni i dre
se u svrhu primitka ili isporuke nekih nefinansijskih sredstava u skladu sa zahtijevima
subjekta vezanim na oekivanu kupovinu,prodaju ili upotrebu.

3.31.1.Ulaganja u nekretnine
Cilj ovog Standarda je propisati raunovodstveni tretman ulaganja u nekretnine i
odgovarajue zahtijeve objavljivanja.
Ovaj se Standard primjenjuje na priznavanje,vrednovanje i objavljivanje ulaganja u
nekretnine.
42
Izmeu ostalog,ovaj se Standard primjenjuje na vrednovanje ,u finansijskim izvjetajima

najmoprimca,udjela ulaganja u nekretnine pod lizingom koji se raunovodstveno evidentiraju
kao finansijski lizing,te na vrednovanje,u finansijskim izvjetajima najmodavca,ulaganja u
nekretnine date najmoprimcu kroz aranman operativnog lizinga.Ovaj se Standard ne bavi
pitanjima koja su obuhvaena Standardom 17 Lizing,ukljuujui:
podjelu lizinga na finansijski i operativni lizing,
priznavanje prihoda od lizinga ostvarenog putem ulaganja u nekretnine (M RS 18
Prihod),
vrednovanje udjela u nekretninama pod operativnim lizingom u finansijskim
izvjetajima najmoprimca,
vrednovanje neto ulaganja u nekretnine pod finansijskim lizingom u finansijskim
izvjetajima najmodavca,
raunovodstvo transakcija prodaje i povratnog lizinga,i
objavljivanja vezana za finansijski lizing i operativni lizing.
Ovaj Standard se ne primjenjuje na:
bioloka sredstva povezana s poljoprivrednom djelatnou (M RS 41 Poljoprivreda),i
prava na minerale i nalazita mineralnih rezervi kao nap.nefte,prirodnog plina i slinih
prirodnih bogastava koja se ne obnavljaju.
Ovaj Standard stupa na snagu za godinje finansijske izvjetaje s poetkom na dan ili nakon
1.januara 2005.godine.
3.32.1. Poljoprivreda
Cilj ovog Standarada je propisati raunovodstveni postupak,prezentaciju finansijskih
izvjetaja i objavljivanje koje se odnosi na poljoprivrednu djelatnost.
Ovaj Standard treba prinjeniti u raunovodstvu sljedeih stavki,kada su one povezane s
poljoprivrednom djelatnou:
bioloka sredstva,
poljoprivredni proizvodi u trenutku ubiranja (etve),i
dravne subvencije.
Ovaj Standard se ne primjenjije na:
zemljite povezano s poljoprivrednom djelatnou (M RS 16 nekretnine,postrojenja i
oprema i M RS 40 Ulaganje u nekretnine),i
nematerijalna
sredstva povezana s poljoprivrednom djelatnou (M RS 38
Nematerijalna sredstva),
Ovaj Standard se primjenjuje na poljoprivredne proizvode,koji predstavljaju gotove (ubrane)
proizvode biolokih sredstava pravnoga lica,samo u trenutku ubiranja.Nakon toga,primjenjuje
se M RS 2 Zalihe ili neki drugi odgovarajui Standard.U skladu s tim,ovaj Standard se ne bavi
preradom poljoprivrednih proizvoda nakon ubiranja,naprimjer,preradom groa u vino od
strane vinara koji je uzgojio groe.Iako ovakva prerada moe biti logian i prirodan nastavak
poljoprivredne djelatnosti i dogaaji mogu imati meusobne slinosti s biolokom
43
transformacijom,ovakva preradanije ukljuena u definiciju poljopprivredne djelatnosti u ovom

Standardu.
Ovaj Standard se primjenjuje na godinje finansijske izvjetaje koji obuhvataju razdoblje od
4.0. RAUNOVODSTVENO PLANIRANJE

4.1. UVOD
Jedan od osnovnih preduslova za uspjeno poslovanje preduzea je kvalitetno planiranje tog
poslovanja.Planiranjem se odreuje razvojna i tekua,odnosno dugorona i kratkorona
poslovna politika preduzea.Zbog toga su i logina nastojanja menadmenta preduzea i ire
drutvene zajednice da istrae i ustanove takva rjeenja u organizaciji preduzea koja e
obezbjediti optimalne poslovne rezultate u kreiranju i realizaciji poslovne politike.Funkcija
procesa planiranja povezana je,pored ostalog,i sa raunovodstvenom funkcijom i njenom
aplikacijom u poslovanju preduzea.
4.2. POLAZN E OS NOVE PLANIRANJA POS LOVANJA U PREDUZEIMA
4.2.1. NEOPHODNOST I S VRHA PLANIRANJA
Brojni su faktori koji utiu da se bez planiranja ne moe ni zamisliti upravljenje,bilo da se radi
o cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji jedne zemlje ili pojedinom privrednom subjektu kao
njenoj jedinki.Svi sistemi planiranja u savremenom svjetu-indikativni,normativni zasnivaju se
na privrednom sistemu zemlje.Planiranje ini prvu fazu u kojoj se donose odluke o ciljevima
politikama,programima,planovima...<<<
injenica je da se u odreenom vremenskom periodu preduzee mora esto da prilagoava ex
post promjenama koje nisu bile oekivane i da nije uvjek mogue donositi planske odluke ex
ante (prije nego to su se dogaaji odvijali)<<. Vei privredni subjekti preteno su orijentisani
na ex ante planiranje,dok su manji efikasniji u prilagoavanju i djeluju ex post.
4.2.2. OS NOVNE KARAKTERIS TIKE I PODJELA PLANOVA
Svaki plan ima svoje karakteristike.Jedan od posebno znaajnih karakteristika plana jeste
njegova prilagodljivost ili elastinost i preciznost.I ostale karakteristike plana su znaajne i
treba ih imati u vidu u procesu izrade,donoenja i izvrenja planova.
U ekonomskoj literaturi i praksi polazi se sa razliitih aspekata pri klasifikaciji planova:
Sa aspekta materije koju obuhvataju planovi se mogu klasificirati na:
plan realizacije,
plan robne proizvodnje,
plan kapaciteta,
plan investicija,
plan istraivakih radova,
plan nabave,
plan kadrova,
plan materijalnih trokova i amortizacije,
plan obrtnih sredstava,
plan ukupnog prihoda i td.
44
Osnovni planovi sade zadatke za postizanje ciljeva poslovanja preduzea.U ove planove
mogu se uvrstiti:
plan realizacije,
plan proizvodnje,
plan investicija.
Svi drugi pojedinani planovi formiraju grupaciju pomonih planova.Njima se kvantificiraju
pojedini elementi potrebni za realizaciju osnovnih planova.Posebna klasifikacija planova
bazirana je prema subjektima planiranja.Sa tog aspekta treba razlikovati planove preduzea,
drutveno politikih zajednica i drugih organizacija i zajednica.
Prema duini vremenskog perioda za koji se donose,planovi se pojavljuju kao:
dugoroni,
srednjoroni,
kratkoroni.
Ostavrivanje dugoronih ciljeva poslovanja postie se dugoronim planom,njegova izrada
zasniva se na poznavanju trendova ekonomskih,sociolokih,tehnolokih,demografskih,
politikih,ekolokih i drugih.Aspekt dugoronog planiranja orijentisan je na nove proizvode,
tehnologije,trita,organizacionu strukturu i sl.
Dugoroni plan pradstavlja polaznu osnovu za izradu srednjoronog i kratkoronog
plana.Izmeu dugoronog i kratkoronog plana postavlja se srednjoronog plan.Srednjoroni
plan se obino donosi za period od 5 godina.Srednjoroni plan je jedan od vrlo znaajnih
osnova za izradu kratkoronog plana.Kratkoroni planovi vremenski su u skladu sa
knjigovodstvenom evidencijom jer se donose,po pravilu,za period od jedne poslovne
godine.Sadraj godinjeg plana preduzea uslovljuje raspoloivim kapacitetima,uslovima
privreivanja,srednjoronim planom razvoja i kratkoronom poslovnom politikom.
4.2.3. PRIPREMA,DONO ENJE I PREENJE IZVR ENJA PLANOVA
Poslovi i zadaci za pripremu i donoenje planova preduzea mogli bi se obuhvatiti prema
sledeem redosljedu:
izrada analiza dosadanjeg razvoja i sadanjeg stanja,

izrada analiza razvojnih mogunosti i prijedloga koncepcije,
zakljuivanje sporazuma o osnovama plana,
izrada prijedloga pojedinanih planova razvoja poslovanja,
utvrivanje propisa i mjera kojima se obezbjeuje ostvarenje plana,
usvajanje plana.
Analiza dosadanjeg razvoja i sadanjeg stanja predstavlja sponu izmeu planiranja u

predhodnom planskom periodu sa buduim periodom.
Analiza razvojnih mogunosti i prijedloga razvojne koncepcije predstavlja osnovni preduslov
za pripremanje racionalnih odluka o politici,ciljevima i planskim zadatcima preduzea.
Potrebno je predvidjeti budui razvoj ,kao na primjer trita,razvoj tehnike i tehnologije,
potrebne investicije,snadbjevanje repromaterijalom i energijom,finansijskih sredstava,izmjene
u organizacionoj strukturi i td.
45
4.3. ODNOS I RAUNOVODS TVA I PLAN IRANJA

4.3.1. ZADATCI RAUNOVODS TVEN E FUNKCIJE U NA IM US LOVIMA
PRIVREIVANJA
Istorijski posmatrano,knjigovodstvo kao komponenta raunovodstvene funkcije se razvijalo
paralelno sa razvojem privrede.Njegovi zadatci u poetku su bili jednostavni i malobrojni,to
je odgovaralo potrebama tadanjeg stepena razvoja privrede.Jaanjem preivredne aktivnosti
stvoren je vei kvantum i asortiman sredstava za proizvodnju,pa se zadatak knjigovodstva
proirio.Danas nemoemo govoriti o knjigovodstvu kao funkciji nego o knjigovodstvu kao
podsistemu (podfunkciji) raunovodstvene funkcije.Poseban zadatak raunovodstva je
pruanje kvalitetnih i blagovremenih informacija.Ve due vremena raunovodstvo je
prevazilo okvire pasivnog registratora poslovnih dogaaja u preduzeima,ono danas sve vie
uzima aktivno uee u kreiranju i ocjeni pojedinih finansijskih transakcija i procesa u
poslovnoj politici preduzea.U kontekstu zadataka raunovodstvena funkcija kao integralni
dio jedinstvenog informacionog sistema treba biti u najtjenjoj uzajamnoj povezanosti sa
ostalim funkcijama u preduzeu.Raunovodstvo daje podatke za pripremu i donoenje
planova.Raunovodstveni podatci i informacije slue kao osnov za praenje izvrenja
planova.
4.4. PLANIRANJE TRO KOVA
Pojam,znaaj i vrsta planskih trokova
Za razliku od stvarnih trokova koji predstavljaju vrijednost utroenih faktora u proteklom
periodu,planski trokovi su trokovi za koje se predvia da e nastati u iduem periodu.Prvi
predstavljaju povjest,drugi budunost,manje ili vie neizvjesni.Stvarni (povjesni) trokovi su
neosporna injenica na koju se svodi rashodna strana ,bilanse uspjeha.Tu se vie nita ne
moe mjenjati.U raunovodstvu se sve vie poklanja panja planskim nego stvarnim
trokovima.Planski trokovi su podloga za donoenje raznih odluka iz oblasti
cijena,asortimana,obima proizvodnje,itd.pri emu se stalno kontrolira odstupanje stvarnih od
planskih trokova.Prema nainu utvrivanja planskih trokova mogu biti procjenjeni i
standardni.Procjenjeni trokovi poivaju na iskustvu.Oni se utvruju na osnovu trokova
proteklih perioda uzimajui u obzir sa velikim ili manjim uspjehom neracionalna troenja u
prolosti i izmjene u uvjetima proizvodnje u budunosti.Plan standardnih trokova kazuje
koliko treba da iznose.Razlika je ne samo u metodu nego i u cilju utvrivanja procijenjenih i
standardnih trokova.
4.4.1. POLAZN E OS NOVE ZA UTVR IVANJE PLANS KIH TRO KOVA
Polazna osnova za izradu svih planova,pa i plana trokova,su dugoroni ciljevi koje je
postavio menadment preduzea u pogledu kvaliteta,asortimana proizvoda i usluga.Godinji
plan trokova poiva,prije svega na planu prodaje i planu proizvodnje.
46
4.4.2. PLANIRANJE PRIMARNIH D IREKTNIH TRO KOVA

Planiranje trokova materijala za izradu
Poto na trokove izrade proizvoda ne utie izbor materijala nego i vrijeme izrade,a stim i
plate kao i opi trokovi izrade,potrebno je za svaku opciju sastaviti kalkulaciju i izabrati onaj
materijal koji pri istim ostalim uvjetima omoguuje najveu dobit.Utvrene koliine standarda
treba za normalne stope karta,kvara,loma i otpada,ako su ti gubici neizbjeni u proizvodnom
procesu.Te stope se mogu utvrditi na osnovu iskustva uzimajui u obzir poboljanja uslova
rada u nevedenom periodu i procjenu realnosti gubitaka,kao za njih ne postoji standard.Cijene
materijala treba takoer da budu standarizovane kao vrijednosna mjera standardnih
utroaka.Polazna osnova za utvrivanje standardnih cijena su istorijske cijene.Na toj osnovi
standardne cijene bi se mogle utvrditi na tri naina:
a.) Standardna cijena je viegodinji prosjek.Ovaj metod bi se mogao prihvatiti uvjetom
da su cijene iz ranijih godina stabilne.
b.) Standardne cijene se utvruju na bazi podataka iz perioda koji neposredno predhodi
periodu za koji se tei standardna cijena.Ova metoda se primjenjuje za konkretni
materijal nema dovoljno istorijskih podataka.
c.) Standardna cijena se utvruje metodom trenda.Pomou ovog metoda se do prosjene
godinje stope poveanja cijena.
4.4.3. PLANIRANJE PLATA IZRAD E
Postojee tri metode za utvrivanje vremena za proizvodne operacije:
a.) M etod procjene ili iskustveni metod,
b.) Istorijski statistiki metod,
c.) M etod mjerenja.
Iskustveni metod zasniva se na procjeni lica koja su za to ovlatena,ovaj metod se zasniva na
iskustvu.Povijesno statistiki metod poiva na seriji podataka o utroenom radnom vremenu u
prolosti za odreenu operaciju.M etod mjerenja sastoji se u mjerenju vremena koji se za
svaku opreraciju troi.
4.4.4. PLANIRANJE PRIMARNIH OPIH TRO KOVA
Postoje dva metoda planiranja opih trokova u zavisnosti od toga ta je predmet
planiranja.Predmet planiranja moe da bude ukupan iznos opih trokova po mjestima ili
cijelo preduzea (globalni metod),a mogu da budu i pojedinane vrste opih trokova po
mjestima (pojedinani metod).Utvrivanje globalnog iznosa opih trokova moe da poiva
samo na iskustvenim podatcima koji,ako nisu u dovoljnoj mjeri pravi standard ve samo
procjenjeni troak.Prema pojedinanom metodu svaka vrsta opih trokova na svakom mjestu
je predmet planiranja.
47
4.4.5. FIKS NI TRO KOVI

M ogu biti apsolutno fiksni i relativno fiksni.Prvi nastaju i kada preduzea ne radi,drugi zavise
o zoni zaposlenosti.Naime,unutar jedne zone zaposlenosti suma fiksnih trokova je ista
(npr.od 60%-80% korienje kapaciteta).Prelaz zapioslenosti u sljedeu viu ili niu zonu
rezultira naglim poveanjem odnosno smanjenjem fiksnih trokova.Zone zaposlenosti mogu
biti razliite za pojedine vrste fiksnih trokova ,ali je za njih karakteristino da se skokovito
mijenjaju pri prelazu u drugu zonu zaposlenosti.Tu spadaju vremenska amortizacija,
odravanje,osiguranje stalnih sredstava i td.Trokove odravanja treba standardizirati i izraziti
u prosjenoj godinjoj stopi odravanja u toku cijelog vijeka trajanja.Ovaj metod moe se
izvriti na bazi tehnikih podataka,proizvoaa opreme ili izvoaa graevinskih radova koji
obino prate predmet.Premija osiguranja kapaciteta od elementarnih nepogoda,krae i sl. je
fiksan troak i utvruje se u planu primjenom date stope na vrijednost stvari.Proporcionalni
opi trokovi po mainskom asu odnosno po asu rada direktnog radnika zavise o tome da li
postoji normativ potronje ili ne.U proporcionalne ope trokove spadaju: pogonsak energija
transportne usluge,oprema,finkcionalna amortizacija,itd.
4.4.6. PLANIRANJE S EKUNDARNIH D IREKTNIH TRO KOVA
Kalkulacije proizvodnje mjesta trokova koja troe interne uinke sadravat e posebnu
stavku u strukturi cijene finalnih proizvoda:poluproizvodi sopstvene proizvodnje odnosno
sopstvene usluge izrade.Cijena po kojoj e biti ti uinci ukalkulisani zavisi od sistema
obrauna trokova.Razumljivo je da najprije treba utvrditi planske trokove polufabrikata
odnosno usluga izrade ,a zatim planske trokove finalnih uinaka.
4.5. PLANS KI I S TVARNI BILANS I S TANJA I US PJEHA
4.5.1. BILANS S TANJA
Bilans stanja predstavlja sumarni prikaz stanja sredstava i izvora sredstava pravnog lica na
odreeni dan izraen u finansijskim pokazateljima.U izvore sredstava koji predstavljaju
bilansnu pasivu se ukljuuje obaveza prema treim pravnim ili fizikim licima.Bilans stanja
predstavlja jedan od osnovnih raunovodstvenih iskaza koji se prema zakonu moraju
sainjavati na odreeni nain i na propisani dan.Zakon o raunovodstvu nalae da se bilans
mora sainjavati na kraju polugodita (polugodinji obraun) i na kraju godine (godinji
obraun). Iskazivanje bilansnih pozicija se mora zasnivati na naelima procjenjivanja (lan
21.Zakona),kao i direktivama 4 i 7 Evropske unije,koje ukazuju da ta stanja trebaju da budu
istinita i objektivna.
4.5.2. BILANS US PJEHA
Bilans uspjeha predstavlja sumarni prikaz elemenata za utvrivanje poslovnog rezultata kao i
sam poslovni rezultat (prije i poslije oporezivanja) na odreeni dan na kraju obraunskog
perioda izraen novanim pokazateljima.Bilans uspjeha moe,ali ne mora da sadri i
raspodjelu ostvarenog poslovnog rezultata.Sama raspodjela tog rezultata se moe iskazati i u
posebnom raunovodstvenom iskazu.Brojni autori smatraju da su elementi za utvrivanje
poslovnog rezultata prihodi i rashodi,to je u osnovi tano.Razlike se javljaju u nainu
definisanja prihoda i rashoda kao osnove za utvrivanje poslovnog rezultata.Prema
meunarodnim standardima rashodi umanjuju sopstvenu imovinu pravnog lica,a klasificiraju
48
se kao redovni rashodi (posredni)i neposredni rashodi.Redovni rashodi se javljeju u razlici

trokova prodatih uinaka i vrijednosti prodatih uinaka uz uslov da su trokovi vei od
prodajne vrijednosti uinaka.Neposredni rashodi po pravilu nisu vezani za uinke i
predstavljaju neuobiajne stavke ili stavke predhodnog perioda koje djeluju na smanjenje
sopstvene imovine kao npr.plaanje kazne,penali,manjkovi,otpis nenaplativih potraivanja.
Prema meunarodnim standardima prihodi uveavaju sopstvenu imovinu,a klasificiraju se kao
redovni prihodi i vanredni prihodi.Redovni prihodi se javljeju u razlici prodatih uinaka i
prodajne vrijednosti tih uinaka uz uslov da su trokovi manji od vrijednosti prodatih uinaka.
Vanredni prihodi po pravilu nisu vezani za uinke i predstavljaju neuobiajne stavke ili stavke
predhodnog perioda koji djeluju na poveavanje sopstvene imovine kao npr.naplaene
kazne,penali,odustanice,vikovi,naplaena otpisana potraivanja i sl.Prema izloenom
poslovni rezultat bi se dobio na sledei nain:
vrijednost prodatih uinaka

trokovi prodatih uinaka
redovni prihodi
redovni rashodi
vanredni prihodi
vanredni rashodi
dobitak
gubitak
4.5.3. VRS TE I KLAS IFIKACIJA BILANS A S TANJA I BILANS A US PJEHA

Sa stanovita subjekta za koga se sainjavaju bilansi mogu biti:
Pojedinani-izvorni
Konsolidacioni
Pojedinani bilansi su bilansi svakog pojedinanog pravnog lica u kojima su sadrani svi
ekonomski odnosi koji su imali odraza na njegovo poslovanje i poslovni
rezultat.Konsolidacioni bilansi predstavljaju bilanse statino povezanih pravnih lica pri emu
se iz bilansa stanja i bilansa uspjeha iskljuuju interni tj.meusobni ekonomski
odnosi,iskazuju stanja organiziciono povezanog sistema prema okruenju tog sistema.Sa
stanovita uslova kojima se bilansi sainjavaju podjela se moe izvriti na:
bilanse u redovnim-normalnim uslovima poslovanja,
bilanse u posebnim izuzetnim uslovima poslovanja.
U uslovima redovnog poslovanja tekueg ili normalnog poslovanja bilansi se dalje mogu
klasificiratri na:
probne bilanse,
periodine bilanse,
poetne i konane bilanse.
Probni bilans je bilans putem kojeg se vri provjera ispravnosti knjigovodstva ali se
istovremeno prua uvid u stanje sredstava,izvora sredstava,prihoda,rashoda.Periodini bilans
je bilans koji se sainjava u duim vremenskim intervalima,koji su najee propisani
49
zakonskim propisima.Poetni i konani bilansi su bilansi koji se sainjavaju na poetku

poslovanja preduzea ili na poetku godine i na kraju godine.Poetni bilans je karakteristian
samo za bilans stanja.Konani bilans uspjeha izkazuje prihode,rashode i poslovni rezultat
na kraju poslovne godine.Poetni bilans uspjeha ne postoji.Bilanse u posebnim-izuzetnim
uslovima poslovanja je mogue klasificirati na:
fuzioni (integracioni) bilans,

difuzioni (diobni) bilans,
poreski bilans,
sanacioni bilans,
likvidacioni bilans.
Svaki od pomenutih bilansa se sainjava za potrebe posebnih uslova koji se javljeju u

poslovanju pravnog lica.
Sa stanovita vremenske dimenzije bilansi se mogu dijeliti na:
planski (predraunski) bilans,
stvarni (obraunski) bilansi.
Planski (predraunski) bilansi predstavljaju projekciju stanja i poslovnog rezultata subjekata
na odreeni dan budunosti.Stvarni (obraunski) bilansi imaju istorijski karakter u iskazivanju
stanja i poslovnog rezultata i uvjek predstavljaju izraz prolosti.
4.6. BILANS S TANJA I US PJEHA
4.6.1. PLANS KI (PRED RA UNS KI) BILANS S TANJA
Raunovodstvenim standardima je predvieno da svako pravno lice u sklopu raunovodstvenog planiranja,odnosno izrade raunovodstvenih predrauna sainjava planski ili predraunski
bilans stanja.
Planski bilans stanja predstavlja kratkoroni ili tekui plan poslovanja i iskazuje planirano
stanje planskih pozicija na kraju godine za koju se donosi navedeni plan.U tom smislu planski
bilans stanja predstavlja zavrni proces tekueg planiranja,pri emu se sintetiki izraavaju u
finansijskim pokazateljima svi oni ekonomsko-finansijski efekti koji se oekuju u poslovnoj
godini,a imaju uticaja na promjenu stanja sredstava i njihovih izvora.
to se tie vremenske dimenzije sainjavanja bilansa stanja postoji dilema u pogledu
mogunosti i racionalnosti.Izvjesno je da se taj bilans sainjava kao godinji planski bilans u
smislu,kao to je ranije reeno,projekcija bilansnih pozicija na kraju tekue godine.Kao to je
reeno planski bilans stanja se prvenstveno zasniva na stvarnom bilansu stanja iz predhodne
godine,a zatim od kvantifikacije svih poslovnih aktivnosti koje se planiraju u tekuoj godini
koje e imati za posljedicu promjene na sredstvima i izvorima sredstava pojedinog pravnog
lica.Da bi se obezbijedile osnove za izradu planskog bilansa stanja postoje,odnosno mora da
postoje brojni funkcionalni planovi pojedinih djelatnosti a to su:
plan marketinga,
plan proizvodnje,
plan sredstava za rad,
plan radne snage,
plan predmeta rada,
plan trokova,
50
plan kalkulacia gotovih proizvoda i usluga,

plan poslovnog rezultata i njegova raspodjela,
plan obrtnih sredstava,
plan investicija,
plan istraivanja i razvoja,
plan drutvenog standarda.
Plan marketinga pojedinano ili integralno obuhvata plan realizacije (prodaje),plan prodajnih
cijena,plan trokova prometa,plan kanala distribucije i prodajne mree,plan privredne
propagande,plan servisa reklamacija,plan snadbijevanja trita rezervnim djelovima,plan svih
vrsta pogodnosti u korist potroaa,plan istraivanja trita itd.
Polazna osnova za sainjavanje planskog bilansa stanja je poetni stvarni bilans stanja.Na
osnovu tog bilansa nuno je izvriti transformaciju bilansnih pozicija koje e se izvjesno
desiti.Prilikom izrade planskog bilansa stanja ime se podrazumjevaju i planske podloge za
njihovu izradu,mora se voditi rauna i o inflaciji,ukoliko je pojava u privredi prisutna.
Na sljedeem primjeru predstaviemo planski (predraunski) bilans.
Na osnovu plana i nabavke proizvoda i roba na inostarnom i domaem tritu,preduzea
planira sljedei godinji bilans:
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------R/B.
Ostvareno u
Plan za
Index (4:3)
O
P
I S
tekuoj god.
nared.god.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------1
2
3
4
5
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------1. Vrijednost prodatih proizvoda i usluga
1.204.534
1.350.484
112
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Ostali poslovni prihodi
50.450
68.000
134
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------I. UKUPNO POSLOVNI PRIHODI (1+2)
1.254.984
1.418.484
113
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------3. Trokovi materijala
630.541
690.357
109
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------4. Trokovi energije
55.600
68.300
123
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------5. Amortizacija
63.400
80.100
126
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------6. Plae i naknade
220.431
248.500
112
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------7. Usluge
36.751
42.358
115
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------8. Ostali trokovi
91.200
101.500
111
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------II. UKUPNO RASHODI (3-8)
1.097.923
1.231.115
112
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------III.DOBITAK (I-II)
157.061
187.369
119
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Usvojeni planovi na poetku godine prate se i analiziraju u tekuoj godini.Ukoliko realizacija
znaajno odstupa od planirane,zbog nepredvienih i objektivno novih uslova rada,sainit e se
rebalans plana za tekuu godinu,sa obrazloenjem uzroka o novonastalim razlikama.
51
Po zavretku obrauna poslovnog rezultata od strane sektora za knjigovodstvo,sluba plana

vri analizu ukupnog poslovnog rezultata,kao i po ugovorima pojedinano.
4.6.2. S TAVRNI (OBRAUNS KI) BILANS S TANJA
Stvarni bilans stanja predstavlja raunovodstveni obraun koji se sastavlja u obliku izkaza o
satanju i procesima u prolosti,iskazujui novanim mjerilima njihov kvantitet i kvalitet.
Svako pojedinano pravno lice je obavezno da sainjava stvarni bilans stanja u odreenim
zakonom propisanim rokovima,te da ga podnosi propisanoj instituciji na objavljivanje.
Za istinitost i objektivnost bilansa stanja garantuju odreena lica,prvenstveno certificirani
raunovoa.U sluaju inflacije u cilju obezbjeenja realnosti bilansnih pozicija nuno je u
skladu sa standardima izvriti revalorizaciju sredstava i izvora sredstava u cilju utvrivanja
efekta inflacije u tekuem poslovanju pravnog lica.
4.6.3. PLANS KI (PRED RA UNS KI) BILANS US PJEHA
Planski bilans uspjeha predstavlja,takoe,jedan od osnovnih planova pravnog lica.Planski
bilans uspjeha spada u domen kratkoronog planiranja.Sainjava se kao godinji plan.Sadri
bilansne pozicije koje slue za utvrivanje poslovnog rezultata,kao i sam poslovni rezultat.
Bilansna stanja imaju statiki karakter i prikazuju planirane elemente uspjeha na kraju godine
ukoliko se radi o osnovnom planskom bilansu uspjeha.Godinji planski bilans uspjeha
predstavlja zavrni proces tekueg planiranja,a izraava se u finansijskim pokazateljima
elemente za izraunavanja poslovnog rezultata,kao i sam rezultat koji se planira na kraju
godine.Planski bilans uspjeha se sainjava u formi i po strukturi kako se sainjava stvarni ili
obraunski bilans uspjeha.Na taj nain se obezbjeuje efikasna analiza i raunovodstveni
nadzor.Ako se razmatra struktura planskog bilansa uspjeha neophodno je da se kao elementi
utvrivanja poslovnog rezultata planiraju trokovi uinka kao i vrijednost uinka koji se
planiraju ostvariti njihovom prodajom.Dileme se pojavljuju oko toga da li je potrebno
planiranje neposrednih prihoda i neposrednih rashoda u okviru kojih se javljaju i prihodi ili
rashodi koji e nastati po osnovu uticaja inflacije na poslovanje pravnog lica.Da bi se
obezbijedile osnove za izradu planskog bilansa uspjeha nuno je sainiti brojne funkcionalne
planove,odnosno planove pojedinih djelatnosti pravnog lica.To su isti planovi koje smo naveli
prilikom izlaganja planskog bilansa stanja.
4.6.4. S TVARNI (OBRAUNS KI) BILANS US PJEHA
Planski bilans uspjeha u skladu sa raunovodstvenim standardima predstavlja raunpv pdstveni obraun u obliku iskaza o stanju i procesima u prolosti,iskazujui novanim mjerilima
njihov kvantitet i kvalitet.Svako pojedinano pravno lice je obavezno da sainjava stvarni
bilans uspjeha najmanje u odreenim zakonskim rokovima (u naim uslovima polugodinje i
godinje),te da ga podnosi propisanoj instituciju.Prilikom sainjavanja stvarnog bilansa
uspjeha,pored zakonskih propisa,nuno je respektovati raunovodstvene standarde i kodekse
na koji zakon i raunovodstvena profesija upuuje.Tako npr.M eunarodni raunovodstveni
standard 18 prihod definie kao poveanje ekonomske koristi tokom obraunskog razdoblja u
obliku priliva ili poveanja sredstava ili smanjenja obaveza,koji dovodi do poveanja
kapitala,osim onih poveanja koja se odnose na udjele uesnika u vlastom kapitalu.Prihodi
obuhvataju prihode i dobitke.Prihodi predstavljaju prihod od redovnih aktivnosti pravnoga
lica i iskazuju se pod razliitim nazivima,kao to su:
52
prihodi od prodaje,
naknade,
kamate,
dividende i tantijeme.
Cilj ovog Standarda propisati raunovodstveno obuhvatanje prihoda,koji proizilaze iz

odreenih vrsta poslovnih promjena i dogaaja.Kod raunovodstvenog obuhvatanja
prihoda,najvanije je kada prihode treba priznati.Prihode treba priznati onda kada postoji
vjerovatnoa priliva ekonomskih koristi u pravno lice i kada se te koristi mogu pouzdano
izmjeriti.Ovaj Standard utvruje okolnosti pod kojima e navedeni kriteriji biti ispunjeni,a
time i prihodi priznati.
Ovaj Standard se primjenjuje u raunovodstvenom obuhvatanju prihoda koji nastaju iz
sljedeih poslovnih promjena i dogaaja:
prodaja robe,
pruanje usluga,
koritenje sredstava pravnoga lica od strane drugih,ime se ostvaruju prinosi od
kamata,tantijema i dividendi.
Prihod se mjeri po fer vrijednosti primljene naknade ili potraivanja.
Na datom primjeru finansijskog plana pradstaviemo ostavrenje i analizu bilansa uspjeha:
M jereno u KM
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------R/B.
O P
I
S
Planirano za
Ostvareno u
Index (4:3)
proteklu god.
protek.god.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------1
2
3
4
5
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------1. Vrijednost prodatih proizvoda i usluga
1.350.484
1.481.500
109,70
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------2. Ostali poslovni prihodi
68.000
71.000
104,41
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------I. UKUPNO POS:PRIHODI (1+2)
1.418.484
1.552.500
109,44
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------3. Trokovi materijala
690.357
745.300
107,96
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------4. Trokovi energije
68.300
79.450
116,32
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------5. Amortizacija
80.100
82.300
102,75
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------6. Plate i naknade
248.500
305.000
122,74
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------7. Usluge
42.358
43.400
102,46
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------8. Ostali trokovi
101.500
102.500
100,98
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------II. UKUPNO RASHODI (3-8)
1.231.115
1.357.950
110,30
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------III.DOBIT (I-II)
187.369
194.550
103,83
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
53
5. KNJIGOVODS TVO
5.1. POJAM I RAZVOJ KNJIGOVODS TVA
Dogaaji koji se deavaju u ivotu i radu nekog lica ili preduzea izazivaju izvjesne promjene
koje,zbog svoje vanosti moraju da se evidentiraju.Svako evidentiranje pojava i dogaaja sa
svrhom sa se o tome dobije bolji pregled,oiglednost,ili oevidnost neega to treba drati na
umu,naziva se evidencijom.Rije evidencija ima dvostruko znaenje.Ona oznaava s jedne
strane postupak kojim se prikupljaju i biljee podaci iz ranijih podruja ivota,a sa druge
strane ona oznaava dokumenta,knjige i kartoteke u kojima se takva evidencija nalazi.U nizu
zbivanja dogaaja koji se evidentiraju spadaju tkz.ekonomski dogaaji,ekonomske promjene
kao to su na primjer:kupovina i prodaja nekog dobra,utroak materijala,razne naplate,isplate i
dr.Ovakve i sline promjene nazivamo ekonomskim radi toga to utiu na ekonomsku mo
dotinog pojedinca ili pravnog lica,uslje ega dolazi do promjene,a to sve treba
evidentirati.Ovo biljeenje ekonomskih pojava u radu jedne privredne jedinice predstavlja
privrednu evidenciju kao posebnu ekonomsku funkciju.Privredna evidencija postojala je u
svim drutveno-ekonomskim formacijama.Unutar preivredne evidencije u privrednim
organizacijama dolo je do pojedinih samostalnih i specifinih oblika koji primjenjuju
posebne metode,predstavljaju posebne grane,kao sto su: knjigovodstvo,statistika i operativna
evidencija.Knjigovodstvo je uvjek vezano samo za one poslovne promjene koje se deavaju u
jednom preduzeu.
5.2. POJAM POS LOVNIH ILI KNJIGOVODS TVENIH PROMJENA
Poslovanje preduzea uslovljeno je itavim nizom raznovrsnih promjena koje se izraavaju u
novcu i koje mjenjaju stanje sredstava i izvora sredstava.Ova mjenjanja su naroito esta kod
konkretnih oblika sredstava (aktive),a obzirom da sredstva preduzea predstavljaju konkretnuaktivnu masu,koja moe da proizvodi odreene ekonomske efekte.S druge strane,izvori
sredstava (pasiva) odnosno njihovi pojedini oblici nisu podloni tako estim promjenama zato
to su oni samo apstraktne slike konkretnih oblika izraenih u sredstvima jer samo ukazuju na
njihovu pripadnost.
M oglo bi se rei,da se po pravilu,promjene na izvorima sredstava deavaju,odnosno da se
izvori sredstava mjenjaju samo u momentu njihovog nasatjanja,odnosno nestajanja,a te su
promjene nesumljivo rijee od promjena na sredstvima.
S obzirom da promjene proistiu iz poslovanja nazivaju se poslovnim promjenama.Svaka
poslovna promjena ima za posljedicu promjenu postojeeg stanja aktive odnosno pasive i to
na taj nain to dolazi samo do kvalitativne promjene na sredstvima ili izvorima sredstava
(promjena njihove strukture) ili do kvantitativne promjene na sredstvima i izvorima sredstava
(promjena njihove visine).Ako uzmemo neku od kvalitativnih promjena,kao to je sluaj
prenosa novca iz blagajne i polaganje na iro-raun,onda e na iro-raunu biti vie gotovine
a u blagajni manje.Isti je sluaj i sa ostalim poslovnim promjenama iz ove grupe.
54
5.3. S IS TEM KNJIGOVODS TVA

Ima vie knjigovodstvenih sistema.Pod sistemom knjigovodstva podrazumjevamo sve one
principe karakteristine za pojedini sistem,na kojima se temelje knjienja poslovnih dogaaja.
Sisteme uvjetuje svrha koja se eli knjigovodstvom postii,pa je i svaki knjigovodstveni
sistem usmjeren odreenom cilju.Knjigovodstveni sistem ini samostalnu cjelinu,zbog toga se
i svaki pojedini sistem poistovjeuje s odreenim knjigovodstvom.
Prema sistemima razlikujemo:
jednostavno ili prosto knjigovodstvo,

dvojno knjigovodstvo,
kameralno knjigovodstvo,
konstantno knjigovodstvo.
5.3.1. JEDNOS TAVNO KNJIGOVODS TVO

Osnovna je karakteristika jednostavnog knjigovodstva da evidentira samo kretanje sredstava i
obaveza preduzea.Taj sistem nije sposoban da knjigovodstvenim putem vodi evidenciju ni o
istoj imovini (vlastitim sredstvima), a ni o tekuim rashodima i prihodima.Pojedini dijelovi
imovine i obaveza,i njihove promjene,prate se u poslovnim knjigama,koje imaju vie karakter
pomonih knjiga.O stanju i promjenama gotovine vodi se evidencija u knjizi blagajne,a
odnosi s dunicima i povjeriocima evidentiraju se u posebnoj knjizi,koja ima naziv glavna
knjiga jednostavnog knjigovodstva.Jednostavno knjigovodstvo pozna i dnevnik koji sadri
hronoloki poredane biljeke koje se odnose na poslovanje sa dunicima i povjeriocima ,
jednostavno knjigovodstvo ne moe evidentirati promjene koje nastaju na istoj imovini
preduzea.Ono ne prati sistematski pojave rashoda i prihoda,pa se finansijski rezultat
poslovanja ne moe ustanoviti knjigovodstvenim putem.Utvrivanje iste imovine a isto tako
i realizovanog uspjeha,neposredno vezano uz popisivanje imovine i obaveza,to znai ujeno
da se oni mogu ustanovljavati samo periodino.Jednostavno knjigovodstvo ne moe osigurati
takav sistem podataka koji odgovara potrebama savremenog preduzea,pa je njegova
primjena ograniena samo na preduzea manjeg znaaja.
5.3.2. DVOJNO KNJIGOVODSTVO
Osnovno je obiljeje sistema dvojnog knjigovodstva da sistemom rauna obuhvaa stanje i
kretanje svih sredstava i njihovih izvora,sve pojave rashoda i prihoda,iskazujui ujedno
djelovanje tih kretanja na visinu vlastitih sredstava i na poslovni rezultat preduzea.Svaki se
poslovni dogaaj u sistemu dvojnog knjigovodstva biljei na dva rauna:tereti se jadan a
odobrava drugi raun istim iznosom.To je osnovni princip dvojnog knjigovodstva.Iz tog
principa proizilazi i automatska kontrola kao posebna odluka sistema dvojnog knjigovodstva.
Najvanija knjiga u sistemu dvojniog knjigovodstva je glavna knjiga.Ona je karakteristina za
taj sistem,i ba po glavnoj knjizi se sistem dvojnog knjigovodstava bitno razlikuje od sistema
jednostavnog knjigovodstva.Glavna knjiga sadri raune sredstava i izvora i raune rashoda i
prihoda pa daje sve podatke za sastavljanje bilance i za obraun finansijskog rezultata.Sve
evidencije u sistemu dvojnog knjigovodstva organski proizilaze jedna iz druge,povezane su
meusobno i logiki se uklapaju jedna u drugu.Zbog toga dvojno knjigovodstvo potpuno
zasluuje nazivsistemajer predstavlja cjelovitost,zasnovanu na povezanom djelovanju
elemenata koji je ine.Danas kad je rije o knjigovodstvu,misli se time na dvojno
knjigovodstvo.
55
5.3.3. KAMERALNO KNJIGOVODS TVO

Kameralno knjigovodstvo je jedan od oblika jednostavnog knjigovodstva,a prilagoeno je
potrebama dravnih i javnih ustanova koje se finansiraju iz budeta.Polaznu taku
kameralnog knjigovodstva ini budet drave ili javnih ustanova.Te ustanove nemaju karakter
privrednih preduzea,pa i zadatak knjigovodstva nije usmjeren u prikazivanje stanja i kretanja
sredstava i izvora sredstava,ni u prikazivanju uspjeha poslovanja.U tom se knjigovodstvu radi
o tekuoj evidenciji budetskih prihoda i rashoda,pri emu prihode predstavljaju primici,a
rashode izdatci.Zadatak je evidencije da usporeuje osnovne prihode s planiranim
prihodima,a izvrene rashode s planiranim rashodima.Osnovne knjige tog knjigovodstva jesu
knjige blagajni i glavna knjiga.U glavnoj knjizi vodi se kontrola prihoda i rashoda prema
pojedinim njihovim vrstama.U glavnoj se knjizi usporeuju predvieni prihodi i rashodi s
ostvarenim,a razlika izmeu ostvarenih rashoda i prihoda ini budetski viak ili manjak.
Naziv kameralno knjigovodstvo potie od rijei kameralistika (latinski cameralia).
Kameralistika,u znaenju koje je dobila u X VIII vijeku,bila je skup nauka koje su se bavile
izuavanjem upravljanja drevnim dobrima,dravnim i javnim finansijama i prihodima i
rashodima drave.
5.3.4. KONS TANTNO KNJIGOVODS TVO
Konstantno knjigovodstvo nastalo je kombinovanjem sistema dvojnog i sistema kameralnog
knjigovodstva.S jedne strane daje konstantno knjigovodstvo pregled stanja i imovine i
obaveza,a s druge strane pregled prihoda i rashoda,te ujedno omoguuje i usporeivanje
ostvarenih prihoda i rashoda s planiranim prihodima i rashodima.Rauni glavne knjige
podjeljeni su u tri skupine u:upravne raune,blagajnike raune i raune za obraun.To se
knjigovodstvo temelji na principima dvojnog knjigovodstva,pa zbog toga posjeduje i
automatsku kontrolu knjienja.
5.5. OBLICI KNJIGOVODS TVA
Oblici knjigovodstva nastali su iz potrebe da se dobije pregledna i dobro organizovana
knjigovodstvena evidencija koja e odgovarati potrebama preduzea.Radi se dakle samo o
organizacionim oblicima koje uvjetuju potrebe podjele rada i vee preglednosti u
knjigovodstvu,to nema uticaja na naela postavljena odreenim knjigovodstvenim sistemom.
Prema oblicima razlikujemo:
talijansko knjigovodstvo,
njemako knjigovodstvo,
francusko knjigovodstvo,
englesko knjigovodstvo,
ameriko knjigovodstvo.
5.5.1. TALIJANS KO KNJIGOVODS VO

Talijansko se knjigovodstvo javlja u dva samostalna oblika:
staro talijansko i novo talijansko knjigovodstvo.Staro talijansko knjigovodstvo je najstariji
poznati oblik knjigovodstva.Ono pozna tri knjige:stracu ili memorijal,dnevnik i glavnu knjigu.
U straci su se biljeili poslovni dogaaji hronolokim redom,bez oznaka korispodentnih
rauna,a biljeke nisu imale oblik sreenih knjigovodstvenih biljeaka.Te su biljeke dobivale
56
odreenu knjigovodstvenu formu tek u dnevniku,iz kojega su se prenosile na raune u glavnoj

knjizi.Prenos knjienja iz dnevnika u glavnu knjigu obavljao se pojedinano,za svaki poslovni
dogaaj posebno.Glavna knjiga sadravala je raune dunika,povjerioca,raun blagajne za
pojedine vrste robe.Novo talijansko knjigovodstvo poznaje dva dnevnika:blagajniki dnevnik
i dnevnik.Blagajniki dnevnik slui za evidentiranje poslovanja u vezi s gotovim novcem,dok
se u dnevniku evidentiraju ostali poslovni dogaaji.Novo talijansko knjigovodstvo poznaje
knjigu inventara,bilansu i razne pomone knjige.To je knjigovodstvo vrlo prikladno za manja
preduzea ,u koijima se poslovanje obavlja u ogranienom broju poslovnih dogaaja.
5.5.2. NJEMAKO KNJIGOVODS TVO
Njemaki knjigovodstveni oblik uklanja nedostatak talijanskog oblika a time,to prenos
stavke iz dnevnika u glavnu knjigu ne obavlja se vie ni neposredno,a ni pojedinano,ve u
kraem ili duem vremenskim razmacima posredstvom posebne knjige,koja ima nazivzbirni
dnevnik. U zbirnom se dnevniku prikupljaju knjienja koja se donose na isti raun,a zatim se
periodino,sedmino,polumjeseno ili mjeseno prenose na raune u glavnoj knjizi.
Zahvaljujui takom nainu prenoenja stavki glavna knjiga postaje vrlo pregledna,jer je
proknjienih stavki na raunima sveden najvie na broj perioda,u kojima se vri prenoenje iz
dnevnika na raune.tako je smanjen i opseg glavne knjige.
5.5.3. FRANCUS KO KNJIGOVODS TVO
Francusko knjigovodstvo uvelo je specijalne dnevnike za pojedine vrste poslova,a broj i oblik
dnevnika ovisi o prirodi poslovanja.Tako su,na primjer u trgovakom preduzeu
postojali,specijalni dnevnici za blagajnike poslove,za poslove kupnje,za poslove prodaje i
jedan dnevnik za ostale poslove.Knjienja su se obavljala u specijalnim dnevnicima.iz kojih
su se prenosila u generalni dnevnik.Iz generalnog dnevnika prenosile su se biljeke u ukupnim
iznosima na kraju sedmice ili mjeseca u glavnu knjigu.
5.5.4. ENGLES KO KNJIGOVODS TVO
Engleski oblik knjigovodstva ima iste specijalne dnevnike koje ima i francuski
oblik.M eutim,za razliku od francuskog oblika u engleskom se knjigovodstvu biljeke iz
specijalnih dnevnika prenose na raune u glavnoj knjizi neposreno,bez upotrebe zbirnog
dnevnika.
5.5.5. AMERIKO KNJIGOVODS TVO
Podjela opeg dnevika u vie posebnih dnevnika,a i velik broj prenosa na raune u glavnoj
knjizi,bilo direktnim bilo indirektnim putem,oteavalo je rad u knjigovodstvu i uzrokovalo
velike gubitke u vremenu.Francuz Degrange (1804),nastojei da racionalizira tehniku
knjigovodstva poao je suprotnim pravcem od svojih predhodnika.Rjeenje je naao u
spajanju dnevnika i glavne knjige u jednu knjigu tabelarnog oblika.Takvo su knjigovodstvo u
Americi,zbog njegove praktinosti,prihvatili i prenijeli u Evropu pod nazivom Ameriko
knjigovodstvo.Spajanje hronoloke i sistematske evidencije postigao se u takozvanom
tabelarnom dnevniku.To je knjiga koja se sastoji iz dva dijela:lijeve strane koja slui za
hronoloko upisivanje poslovnih dogaaja,a desna za sistematsko knjienje na pojedinim
raunima.Lijeva strana ima oblik dnevnika, a desna strana oblik tabele koja sadri vei broj
dvostrukih stupica za iznose i koja predstavlja glavnu knjigu.Taj oblik knjige,koji spaja
57
hronoloku i sistematsku evidenciju omoguuje isovremeno knjienje u jednoj i u drugoj

evidenciji,po emu je i dobilo naziv sintetiko knjigovodstvo.
Ameriki oblik knjigovodstva ima odreene prednosti nad knjigovodstvom drugih oblika,a to
su:
uteuje se u vremenu,jer nema potrebe da se biljeke prenose iz knjige u knjigu,
smenjuje se broj greaka na raunima,jer otpadaju one koje je uvjetovao prenos iz
dnevnika u glavnu knjigu,
tabelarni oblik te evidencije daje veliku preglednost,
olakana je kontrola,
olakano je sastavljanje prometne i saldo-bilanse.
Ali ovaj oblik knjigovodstva ima i odreene nedostatke:
ogranieni prostor tabelarnog dnevnika doputa otvaranje ogranienog broja rauna,pa
zbog toga taj oblik nije prikladan za vea preduzea .
5.6. POS LOVNE KNJIGE
Poslovnim knjigama zovemo one evidencije u kojima se prema knjigovodstvenim naelima
biljee poslovni dogaaji.
Prema ulozi koju imaju pojedine poslovne knjige u evidentiranju poslovnih dogaaja,djelimo
ih na:
osnovne knjige,
glavne knjige,
pomone knjige.
5.6.1. OS NOVNE KNJIGE DN EVN IK
Prvo biljeenje,kojim se bilo koji poslovni dogaaj evidentira u poslovnik knjigama,jest ono
koje se obavlja u dnevniku.Knjienje u dnevniku jest osnovno knjienje i predhodi
knjienjima u drugim poslovnim knjigama.Zbog toga je dnevnik osnovna knjiga dvojnog
knjigovodstva .Svaki je poslovni dogaaj obiljeen u dnevniku posebnom stavkom.
Dnevnik ima stupice:
za oznaku datuma,
za kratak opis poslovnog dogaaja,
za vezu u knjigama sistematske evidencije,
za dugovne i potrane iznose i
eventualno za redni broj knjigovodstvene stavke.
Svaka se stavka prenosi iz dnevnika na odgovarajue rauna sistematske evidencije.Zbir
iznosa u dnevniku u stupcu dugujejednak je nakon svakog proknjienog poslovnog
dogaaja zbroju u stupcu potrauje.Odatle slijedi da e postojati i brojana saglasnost
izmeu dnevnika i rauna.Zbir iznosa lijeve strane svih rauna biti e jednak zbiru stupaca
dugujea zbir iznosa desne strane svih rauna zbiru iznosa stupaca potraujeu
dnevniku.Time se obje evidencije meusobno kontroliraju.
Specijalni dnevnici omoguuju podjelu rada u knjigovodstvu.
Tako se uz jedan opi dnevnik (dnevnik glavnog knjigovodstva),u kojem su obuhvaeni svi
poslovni dogaaji u preduzeu moe voditi i vie posebnih dnevnika-dnevnik analitike
evidencije-za pojedine vrste poslovnih dogaaja.
58
Tako postoje posebni dnevnici:
blagajniki dnevnik,
dnevnik knjigovodstva kupaca,
dnevnik knjigovodstva dobavljaa,
dnevnik materijalnog knjigovodstva,
dnevnik knjigovodstva stalnih sredstava itd.
5.6.2. GLAVNA KNJIGA

Glavna knjiga je knjiga sistematske evidencije i sadri raune koji obuhvataju sve promjene u
vezi sa sredstvima i izvorima sredstava,s rashodima i prihodima.To su osnovni rauni,a mogu
biti ujedno i sintetiki rauni,ako postoji potreba da se dalje ralanjuju.
Glavna knjiga je najvanija knjiga dvojnog knjigovodstva .Ne moe biti niti jedne promjene
na sredstvima i izvorima sredstava,a ni promjene u vezi s rashodima i prihodima koje bi bile
izvan dohvata evidencije te knjige.Evidencija glavne knjige vrsto je povezana s
dnevnikom.Nijedan poslovni dogaaj ne moe biti proknjien na raunima glavne knjige,a da
prije toga nije obuhvaen knjigovodstvenom stavkom u dnevniku.Obje se evidencije
meusobno kontroliraju,jer zbir iznosa dnevnika u stupcu duguje odgovara zbiru prometa
lijeve strane rauna glavne knjige,a zbir iznosa stupca potrauje u dnevniku odgovara zbiru
prometa desne strane rauna glavne knjige.Ta meusobna kontrola dolazi osobito do izraaja
pri sastavljanju prometne bilanse.
5.6.3. POMONE KNJIGE
Pomone knjige jesu one poslovne knjige u kojima se ralanjuju sintetiki rauni glavne
knjige na analitike raune.Knjienje u pomonim knjigama je sistematsko knjienje.Ono
mora biti usklaeno sa knjigama na raunima glavne knjige.Pomone knjige daju detaljnije
podatke od onih koje moe dati glavna knjiga.M eu pomone knjige ubrajamo:
analitiku
analitiku
analitiku
analitiku
analitiku
analitiku
evidenciju kupaca,
evidenciju dobavljaa,
evidenciju materijala,
evidenciju sitnog invetara,
evidenciju proizvodnje i pogonskog knjigovodstva,
evidenciju stalnih sredstava itd.
5.6.4. EVID ENCIJA GOTOVIN E

blagajniki dnevnik
Evidencija gotovine vodi se u pomonoj knjizi,koja se zove blagajniki dnevnik.Primitak se
vodi na lijevoj strani,a izdatak na desnoj strani knjige (ako se knjiga vodi po listu),a ako se
vodi po stranici,primitak se vodi u lijevu,a izdatak u desni novani stupac.
blagajniki izvjetaj
U naoj evidenciji se gotovina vodi na posebnim obrascima koji se zovu blagajniki
izvjetaj.Blagajniki izvjetaj je oblik analitike evidencije blagajnikog poslovanja.
59
U blagajnikom izvjetaju postoje stupci za redni broj za oznaku temeljnice ,za opis i dva
novana stupca za primitak i izdatak.Blagajnika temeljnica to su pismeni nalozi za
uplatu,odnosno isplatu.Kontrolu blagajnikog poslovanja obavlja likvidatura blagajne.Ona se
ogleda u provjeravanju formalne,materijalne i raunske ispravnosti blagajnikih
dokumenata.Tekuom kontrolom se provjerava svakodnevno poslovanje blagajne.Primjer
blagajnikog izvjetaja za odreeni dan 31.07.
M jereno u KM
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Red.
T emeljn ica
I Z N O S
Broj.
Uplate Isplate
O
P
I
S
Primitak
Izdatak
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------1.
1
Polog dnevnog pazara Pr.br.1
4.000
2.
3.
1
2
Uplaeno na -R preduzea
Polog sredstava iz blagajne
4.000
500
4.
Isplata PTT trokova
95
5.
Isplata za odvoz smea Pr.Rad
74
6.
Isplata za utr.el.energiju
85
7.
Isplata za utr.voduKom.preduzee
64
8.
Plaena zakupnina
90
9.
Pretpl.za sl.novine
45
10.
8
Ispl.za pretp.automobila
30
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Promet blagajne
4.500
4.473
Saldo blagajne na dan 29.07.
150
Ukupan primitak
4.650
Ukupan izdatak
4.473
Saldo na dan 31.07.
177
KONTROLISAO:
BLAGAJNIK:
Iz blagajne se mogu isplaivati svi rauni do 2.000 KM ukljuujui i PDV u tom iznosu ,plate
radnika,topli obroci i trokovi prevoza na posao i sa posla,regres za godinji odmor zaposlenih
radnika i isplate pri otkupu poljoprivrednih proizvoda ako se otkupljuju od individualnih
proizvoaa.U ispravnom blagajnikom poslovanju ne moe biti ni manjka ni vika novanih
sredstava.Svaka pojava manjka ili vika u blagajni ili je rezultat pogrenog knjienja,ili je
rezultat nestrunog i neisparvnog rada.Za manjak koji je nastao u blagajni,odgovoran je
blagajnik,pa se blagajnik tereti za iznos manjka na raunu potraivanja od radnika.
60
5.6.5. DOKUMENTACIJA U KNJIGOVODS TVU

Jedna je od osnovnih naela knjigovodstvene urednosti da se knjienje poslovnih dogaaja
temelji na knjigovodstvenim dokumentima.Bez dokumenata nema ni knjienja.Podjela
knjigovodstvenih dokumenata vri se prema mjestu nastanka dokumenata,prema nainu
nastanka i prema namjeni dokumenata.
Prema mjestu nastanka dokumenata razlikujemo:vanjske ili eksterne dokumente i unutranje
ili interne dokumente.Vanjski dokumenti jesu oni koji nastaju izvan preduzea i koji se kreu
iz vanjskog svijeta.Tu spadaju fakture primljene od dobavljaa ,primljeni izvjetaji o kretanju
novanih sredstava na iro-raun itd.Unutranji dokumenti su oni koji se ispostavljaju u
samom preduzeu.Ti dokumenti nastaju u vezi s poslovnim dogaajima koje se obavljaju u
preduzeu,ali isto i u vezi s poslovnim dogaajima u poslovanju s partnerima izvan
preduzea.Prema nainu,kojim je dokumenat nastao,dokumenti su:
izvorni,osnovni ili orginalni dokumenti i
izvedeni dokumenti.
Izvorni dokumenti jesu dokumenti koji rezultiraju neposredno iz obavljenog poslovnog
dogaaja,koji dokazuju da je taj dogaaj zaista nastao,pa po tome i slue za knjienje
izvrenog dogaaja.Takvi su dokumenti priznanice,fakture dobavljaa itd.
Izvreni dokumenti se sastavljaju na temelju veeg broja istovrsnih izvornih dokumenata,pa
se zovu i zbirnim dokumentima.Ti dokumenti omoguuju zbirna knjienja,ime se uteuje u
vremenu i postie vea preglednost u poslovnim knjigama.Izvedeni dokumenti su poznati kao
rekapitulacije.
Prema namjeni dokumenti se dijele:
Nareujue dokumente,opravdavajue dokumente i unutranje knjigovodstvene dokumente.
Nareujuim dokumentima se nalae izvrenje nekog poslovnog dogaaja.To su np.nalozi za
slubena putovanja,nalozi za isplatu,nalozi za izdavanje materija.Opravdavajui dokumenti
nastaju naprotiv,u vezi sa izvrenim poslovnim dogaajima.Takvi su dokumenti npr.putni
obraunu,fakture dobavljaa itd.Unutranji knjigovodstveni dokumenti jesu nalozi koji se
sastavljaju u samom knjigovodstvu,da bi se dobila neka knjienja.To su npr.nalozi za ispravku
pogrenih knjienja,nalozi za knjienje razni internih obrauna.
5.7. GRE KE U KNJIGOVODS TVU
Zadatak knjigovodstva sastoji se u tome da omogui tano i blagovremeno dobijanje podataka
o stanju pojedinih dijelova aktive i pasive,kao i nastalim rashodima i prihodima.Ovakve
podatke moe nam pruiti samo ono knjigovodstvo u kome nama greaka odnosno propusta i
netanosti.Svako uredno voeno knjigovodstvo treba da poiva na dva osnovna principa a to
su:jasnoa i istinitost. Ukoliko se namjerno odstupa od istinitosti onda je to ve
falsifikovanje,a opet svako odstupanje od jasnoe znai prikrivanje.Ako je pak,prikrivanje
uinjeno sa znanjem i namjerom da se lano predstavi stanje preduzea,onda je takav
postupak protivpravan i svakako kanjiv.Sutina svake knjigovodstvene greke bez obzira
kakvog je karaktera je u tome da ona bude sluajno i nesvjesno uinjena.
61
5.7.1. METOD IZNALAENJA GRE AKA

U cilju breg iznalaenja greaka dolo je do razliitih metoda istraivanja greaka:Tako
imamo slijedee metode:
metodu kolacioniranja,
metodu najkrae linije,
metoda suavanja polja greaka ili metoda izolacije,
metoda polovine.
M etoda kolacioniranja je prva metoda koja je primjenjivana u cilju iznalaenja greaka u

knjigovodstvu.Kolacioniranje obavlja se tako,to se vri uporeivanje knjienja izvrenih u
dnevniku sa dokumentima za knjienje na raunima glavne knjige.M etoda najkrae linije
sastoji se u tome,da se kod iznalaenja graaka ide uvjek od manjeg posla prema veem
poslu,tj.od proste ka sloenoj operaciji.M etodom izolacije greku emo lake pronai ako
takorei prostorno ograniimo polje gdje bi greka mogla biti tj.greku na taj nain izolujemo
odnosno lokalizujemo.
M etoda polovine je varijanta izolacije,pri emu se koristi zakon vjerovatnoe.
5.7.2. FORMALN E GRE KE
Greke koje reaguju na automatsku kontrolu dvojnog knjigovodstva nazivamo formalnim
grekama.Najee ove greke se ispoljavaju na:
neslaganje zbira dnevnika,

neslaganje glavne knjige sa dnevnikom,
neslaganje zbira salda u zakljunom listu,
neslaganje rezultata u zakljunom listu ( bilansu stanja i uspjeha ).
5.7.3. MATERIJALN E GRE KE,NJIHOVO IZN ALAENJE I IS PRAVLJENJE

M aterijalne greke uglavnom nastaju u sluajevima:
ako je izostavljeno knjienje poslovne promjene,

ako je dva puta proknjiena jedna ista poslovna promjena,
ako je obratno knjiena poslovna promjena,
ako je poslovna promjena proknjiena na neodgovarajui raun.
Za ispitivanje greaka u primjeni su sledei metodi:
metoda precrtavanja,
metoda storniranja,
dopunsko odnosno naknadno knjienje,
kombinovana metoda.
62
M etodom precrtavanja obino se ispravljaju:
greke u dokumentima za knjienje i ispravka teksta u bilo kojoj evidenciji,

zbirovi u dnevniku ili u drugim poslovnim knjigama,
pogrean iznos koji je konstatovan ili otkriven neposredno poslije knjienja,
pogreni iznos na raunima glavne knjige a koji su iznosili u dnevniku tano
proknjieni,ali su pogreno prenijeti iz dnevnika na odgovarajue raune.
Kod metode storniranja imamo obian (klasian) crni storno i crveni (uokvireni) negativan
storno.Obian storno sastoji se u tome da se suprotnim (kontra) knjienjem poniti pogreno
knjienje.Crveni (uokvireni) storno je specifian nain ispravljenja greaka u
knjigovodstvenoj evidenciji.Ovaj nain sastoji se u tome da se iznos koji treba stornirati
ispisuje crveno odnosno iznos se uokviruje.Dopunsko knjienje je takva metoda gdje se ne
vri ispravljenje storniranjem ve se vri dopunsko knjienje,knjienje se najee vri kod
proputenih stavki,knjienja manjih razlika itd.Kombinovana metoda je nastala
objedinjavanjem prednosti metode klasinog i metoda crvenog storna.Po ovom metodu storno
knjienje vri se po principu kontra knjienja tj.po klasinoj metodi.Postupajui na ovakav
nain ipak dolazi do poveanja prometa na raunima.Da bi se omoguilo dobijanje istih
realnih prometa na raunima moralo se na neki nain i to obezbijediti.Rjeenje je naeno u
tome to e se u nalozima za knjienje nazivi rauna na kojima se vri storniranje ispisati
crveno.Na kraju mjeseca se vri specifikacija storno knjienja po raunima,i tako dobiveni
iznosi oduzimaju se od ukupnog prometa.
6. RAUNOVODSTVENA KONTROLA
6.1. DEFINICIJA KONTROLE
Pod kontrolom podrazumjevamo sve one postupke koji imaju svrhu ispitivanja poslovnih
operacija u toku poslovanja preduzea.Kontrola ima zadatak da ispituje sve poslovne
operacije direktno,bez posredovanja te da odmah da informacije rukovodeem organu u
preduzeu.Nunost kontrole proizilazi iz injenice ,da svako preduzee sebi postavlja
odreene ciljeve.Ako su ve ciljevi postavljeni ,tada je sigurno neophodno da menadement
preduzea ima i sigurne informacije o tome kako se postavljeni zadaci ostvaruju.
Najvanije konstatacije o kontroli su:
kontrola je jadan od oblika ispitivanja ispravnosti poslovnih dogaaja,

kontrola kao poslovna funkcija uklopljena je u preduzee i njezin je nerazdvojeni dio,
kontrola je u najuoj povezanosti s funkcijom planiranja,
kontrola ispituje poslovne procese uporedo s njihovim odvijanjem,
kontrlono ispitivanje ima preteno preventivni karakter.
63
6.2. PODJELA KONTROLE

Vrste kontrlole:
Prema pojedinim podrujima:
kontrola na tehnikom sektoru,

kontrola na ekonomskom i finansijskom sektoru,
izvrna kontrola,
dispozitivna kontrola,
Prema poslovnim funkcijama:
kontrola nabavljanja,
kontrola proizvodnje,
kontrola prodaje,
kontrola upravljanja,
Prema objektu:
direktna kontrola,
indirektna kontrola,
Sa stajalita vremena:
tekua kontrola,
predmetna kontrola,
periodina kontrola,
sporadina kontrola,
Sa stajalita inteziteta:
formalna kontrola,
materijalna kontrola,
6.2.1. KONTROLA PREMA POJEDINIM PODRUJIMA
Ova kontrola uglavnom obuhvata: ekonominost pojedinih postupaka, kvalitetu svih
uinaka,poluproizvoda i gotovih proizvoda,veliinu gubitaka na materijalu,koliinu otpadaka
itd.Kontrola na podruju ekonomskog i finansijskog poslovanja obuhvatae prije svega:
prihode preduzea,sve rashode a posebno trokove,ostvareni isti finansijski
rezultat,raspodjelu dobiti preduzea,kontrolu plata i radnika itd.
6.2.2 KONTROLA PREMA POS LOVNIM FUNKCIJAMA
Kontrola nabavljanja usmjerena je u pravcu sigurnosti,pravodobnosti i ekonominosti
nabavnog procesa.Ovdje prije treba ispitati puteve i trokove nabavne djelatnosti,te cjene
nabavljenih dobara,uinaka i usluga.Kontrola proizvodnje predstavlja posebno kontrolno
podruje,koje je u teoriji najvie iz graeno.Ovdje treba obuhvatiti slijedea podruja:
64
Kontrola samog proizvodnog procesa,istraivanje i razvoj,proizvodno planiranje,kontrola

kvalitete,kontrola trokova nastala u proizvodnom procesu,posebno direktnih trokova
sirovina i materijala,te plata izrade,stepen korienja svih faktora u proizvodnom procesu itd.
Kontrola prodaje,ovdje treba navesti neka najvanija podruja kontrole u prodajnoj
funkciji:veliina prometa i finansijski rezultat,promet prema podrujima,struktura
prometa,struktura kupaca prema veliini prometa itd.
Kontrola upravljanja moe biti dvojaka: putem vlastitih kontrolnih organa,putem eksternih
strunih organa.Kontrola upravljanja trebala bi obuhvatati slijedea podruja: kadrovsku
slubu,raunovodstvo i njegovu organizaciju,poslovnu politiku,organizaciju,kordinaciju,
kontrola ostvarenih trokova,kontrola ostvarenih prihoda,kontrola zaliha,kontrola dobiti i
njegove raspodjele itd.
6.2.3. KONTROLA PREMA OBJEKTU
S obzirom na objekat koji se kontrolira moemo razlikovati:
direktna kontrola,
indirektna kontrola,
Pod direktnom kontrolom ili neposrednom kontrolom podrazumjevamo takvo ispitivanje koje
se odnosi direktno na predmet kontrole,kao to je npr.kontrola utroka radnog
vremena,kontrola utroka vode,struje itd.
Indirektna kontrola ili posredna kontrola obavlja ispitivanje pojedinih poslovnih operacija
posrednim putem.Posrednici su u ovom sluaju dokumenti i informacije,a u prvom redu
cjelokupni izvori knjigovodstva.
6.2.4. KONTROLA S A S TAJALI TA VREMENA
Kontrola se obavlja u razliitim vremenskim intervalima,pa s obzirom na vremenskim
intervalima,pa s obzirom na vremenski kriterij moemo razlikovati:
tekuu kontrolu,permanentnu kontrolu,periodiku kontrolu,sporadiku kontrolu.Tekua
kontrola primjenjuje se preteno u proizvodnim procesima industrije,a osniva se na tekuem
snimanju proizvodnje,kojim se dobivaju naturalni i vrijednosni pokazatelji koji proizilaze iz
proizvodnog procesa.Predmetna kontrola sastoji se u trajnom nadziranju i provjeravanju rada
u preduzeu.Periodnina kontrola sastoji se u provjeravanju ispravnosti rada i poslovanja
preduzea u stalnim najee jednakim vremenskim razdobljima.Sporadina kontrola se
koristi prilikom kontrolnih i revizijskih postupaka.
6.2.5. KONTROLA PREMA INTEZITETU
Ovdje moemo razlikovati:formalnu i materijalnu kontrolu.
Formalna kontrola sastoji se u tome,da ispitujemo da li se poslovni dogaaj odvijao
sa zakonskim propisima i pravilnicima preduzea dakle sa internim i eksternim
aktima,odnosno normama.M aterijalna kontrola,naprotiv ne moe se zadovoljiti
kontrolom da li je pojedina poslovna operacija u skladu sa zakonskim propisima ili
aktom,nego nju zanima bit takve operacije,tj.kakve smo rezultate postigli.
Sa stajalita organa kontrolu moemo podjeliti na:
u skladu
pravnim
samo s
internim
internu kontrolu i
eksternu kontrolu
65
Interna kontrola ima predmet ispitivanja poslovnih dogaaja,koje obavljaju kontrolni organi
vlastitog preduzea,eksternu kontrolu obavljaju lica dravnih institucija( Uprava za indirektno
oporezivanje,Poreska uprava ).
6.3. NAELA KONTROLE
naelo samostalnosti kontrolnih organa,

naelo iznenadnosti,
naelo istovremenosti,
naelo pismene dokumentarnosti,
naelo kontinuiranosti,
naelo odvajanja izvrenih i kontrolnih funkcija,
naelo meusobne kontrole,
naelo utvrivanja odgovornosti.
Naelo samostalnosti kontrolnih organa vaoma je znaajno naelo,jer kontrolor ne smije pasti
pod niiji uticaj ili sugestiju kako e obaviti kontrolu u pojedinim sluajevima.
Naelo iznenadnosti je potrebno kontrolisati iznenada bez predhodnog najavljivanja,kako bi
se na taj nain ustanovilo pravo stanje.Naelo istovremenosti podrazumjeva,kada u preduzeu
postoji nekoliko istih ili srodnih radnih mjesta,koja se mogu meusobno dogovoriti i tako
sprijeiti uspjean rad kontrolnih organa.Naelo dokumentarnosti podrazumjeva da sve
operacije u preduzeu moraju biti iskazane u pismenom obliku.Naelo kontinuiteta znai da
se jednom zapoeta kontrola nekog podruja mora i dovriti u istom kontrolnom postupku bez
prekida,da svaka kontrola nadovezuje na predhodnu.Naelo odvajanja izvrnih od kontrolnih
funkcija je naelo koje se temelji na inkompatabilnosti dvaju poslova,koji se meusobno
iskljuuju,a to su poslovi izvrnog i kontrolnog karaktera.Nijadan izvrilac pojedinog
poslovnog dogaaja ne moe biti i kontrolor te operacije.
6.4. OBJEKTI KONTROLE
Objekti kontrole mogu biti:osnovna sredstva,finansijsko poslovanje ukljuujui ovdje i
poslovanje sa kupcima i dobavljeima,materijalno poslovanje,proizvodnja,prodaja
(realizacija),raunovodstvo,komercijalni i administrativni poslovi,trokovi (direktni trokovi,
opi trokovi),itd.
7.0. RAUNOVODSTVENA ANALIZA

Analiza predstavlja treu metodu ispitivanja poslovanja preduzea,a ujedno i najvii stupanj
toga ispitivanja.Kontrola i revizija svakako moraju predhoditi analizi.
Kontrolom i revizijom elimo u veem ili manjem procentu ustanoviti ispravnost
materije,koju ispitujemo.Analiza poslovanja preduzea je metoda ispitivanja ,koja na temelju
materijalnog provjeravanja svih poslovnih dogaaja ili samo jednog dijela,daje ocijenu o
ispravnosti tih dogaaja,ocjenjuje bonitet kakvou poslovanja na svim poslovnim dogaajima
i svih rezultata,koji je ostvarilo preduzee u promatranom vremenskom ciklusu.
Analiza nije sama sebi cilj,nego nam ona predstavlja sredstvo pomou kojega emo doi do
odreenih rezultata.Analiza je dakle jedna od metoda ispitivanja poslovanja preduzea koje za
svrhu da osim utvrivanja stvarnih injenica iz samog procesa daje sintetike sudove o
poslovnim operacijama kao i prijedloge za donoenje poslovnih odluka u budunosti.
66
7.1. MJES TO ANALIZE U PREDUZEU

Kao jedna od poslovnih funkcija u okviru ispitivanja poslovanja analiza ima svoje posebno
mjesto u organizacijskoj strukturi svakog preduzea.Zavisno od veliine,sloenosti poslovnih
operacija,kao i od cijelog niza drugih okolnosti,preduzee e stvoriti takvu analitiku
slubu,koja e biti u stanju u potpunosti odgovoriti svojim zadacima.
Internom odlukom organa upravljanja treba utvrditi:
mjesto analitike slube u okviru preduzea,
da li e analiza biti centralistiki ili decentralistiki organizirana,
odnos analize prema kontroli,reviziji i organizaciji,razgranienje meusobnih poslova
i utvrivanje odgovornosti za obavljanje zadataka svake od navedenih funkcija,
odnos analize prema knjigovodstvu preduzea.
7.2. PODJELA ANALIZE POS LOVANJA
Analizu poslovanja preduzea moemo podjeliti prema razliitim kriterijima na vie
vrsta,zavisno od toga kakve rezultate elimo postii ispitivanjem.Uobiajna podjela po
vrstama analize je slijedea:
interna i eksterna analiza,

analiza s obzirom na vremensko razdoblje u kojem se obavlja,
kvalitativna i kvantitativna analiza,
kompleksna i parcijalna analiza,
analiza strukture,
analiza odstupanja i zavisnosti,
analiza razvoja.
7.2.1. INTERNA ANALIZA

Interna je analiza poslovanja takvo ispitivanje koje u principu obavljaju organi interne
analize,a na osnovu cjelokupne dokumentacije koja im stoji na raspolaganju o radu samog
preduzea.Interna je analiza mnogo opreznija i kompleksnija od eksterne,pa za menadment
preduzea ima znatno vea znaenja.
Interna analiza ima na raspolaganju sve relevantne podatke iz bilanse,sve informacije iz
ostalih poslovnih funkcija,kao i sve naturalne elemente,na temelju kojih moe dati odgovore
na veoma sloene probleme.
7.2.2. EKS TERNA ANALIZA
Naelnu eksternu analizu obavljaju organi koji ne pripadaju analiziranom
preduzeu.Dokumentacija je jedina od bitnih karakteristika prema kojoj se razlikuju eksterna i
od interne analize.Za eksternu analizu je bitno da ona raspolae sa znatno manjim izborom
dokumentacije od interne,a to su prije svega neki podaci iz zavrnog rauna,tkz.iskazi za
javnost koji predstavljaju izvode iz bilanse,zatim razni izvjetaji,te pravilnici,statuti kao i
zakonski propisi.
67
7.2.3. S TATIKA AN ALIZA

Statika analiza ili analiza stanja ispituje stanje pojedinih sredstava i njihovih izvora,kao i
odnose izmeu pojedinih djelova toga stanja.Statikom emo analizom privremeno utvrditi
strukturu sredstava,odnosno njezin stav,kao i meusobne odnose izmeu pojedinih djelova.
Tako e nas statikom analizom prije svega zanimati aktiva i pasiva iskazana u pojedinim
vremenskim razdobljima.Statikom analizom u preduzeu e analitiari ustanoviti:
veliinu odreenih sredstava,tj.veliinu aktive i pasive,
odnos izmeu pojedinih djelova sredstava,prvenstveno odnose izmeu stalnih i obrtnih
sredstava,
veliinu izvora sredstava, njihov meusobni odnos, te odnose prema sredstvima
iskazanim u aktivi,
racionalnost korienja postojee veliine sredstava, prije svega stepen korienja
kapaciteta, kao i racionalno korienje obrtnih sredstava, stanje zaliha u odnosu na
ostvarene rezultate u proizvodnji, kao najvaniji odnos pojedinih pozicija obrtnih
sredstava (odnos izmeu novanih i robnih, te odnos izmeu pojedinih robnih
sredstava),
kakva su odstupanja ustanovljena prema normalnim ili standardnim veliinama,
uticanje najvanijih djelova sredstava na proizvodni proces (kakva je uloga stalnih
sredstava u ukupnim sredstvima i njihov uticaj na proizvodnju,stepen mehanizacije i
amortizacije te odnos prema korienju postojee strukture radnika).
7.2.4. DINAMIKA ANALIZA
Dinamika analiza je promatranje i ispitivanje dogaaja,ispitivanje odreenih kretanja.Teite
je rada statika analiza na stanjima sredstava tj.u aktivi i pasivi,a dinamika analiza temelji
svoje ispitivanje na prihodima i rashodima preduzea,dakle na bilansu uspjeha.
M eutim dinamikom analizom emo obuhvatiti i kretanje sredstava,tj.njihovo poveavanje
odnosno smanjivanje u odnosu na protekli obraunski period.Dinamiku analizu prvenstveno
zanima kakve smo rezultate postigli s uloenim sredstvima preduzea.M nogo je vanije,da se
ustanove rezultati koje smo ostvarili s datim sredstvima,a to je zadatak dinamike analize.
Dinamikom analizom posmatrat emo promjene koje su nastale na sredstvima preduzea
(stalnim i obrtnim),izmeu dva stanja,emo u prvom redu ispitati kakav je karakter tih
promjena.Svako poveanje sredstava moe biti izazvano stvarnim ili fiktivnim razlozima (isto
tako i smanjenje).Nije svejedno za preduzea da li je dolo do poveanja stalnih sredstava za
10 % u odnosu na predhodnu godinu zbog stvarno nabavljenih i instalisanih novih
kapaciteta,ili je to poveanje nastalo usljed revalorizacije.Prihodi i rashodi rezultat su svih
poslovnih promjena,koji su se dogodili izmeu dva stanja,te kako su ta sredstva uticala na
stvaranje rezultata prihoda i rashoda u obraunskom razdoblju.Dinamikom analizom se
promatraju sve pojave koje su u najuoj vezi s prihodima i rashodima,a prije svega slijedee:
veliinu prihoda i rashoda u odnosu na postojea sredstva preduzea,
visinu prihoda i rashoda u odnosu na eljene veliine,tj.odnos prema planiranim
prihodima i rashodima,
strukturu prihoda i rashoda,po svim elementima,
ukupnog prihoda preduzea,
materijalnih trokova poslovanja,
ugovorenih zakonskih obaveza,
ukalkulisanih plaa,
68
ukupnih trokova proizvodnje po svim elementima,

direktnim i indirektnim trokovima,
veliinu trokova u odnosu na stepen zaposlenosti te njihov uticaj na formiranje cijena,
veliinu dobiti,razlike izmeu prihoda i rashoda preduzea.
7.2.5. ANALIZA S OBZIROM NA VREMENS KO RAZDOBLJE

Povremana analiza
Analitiko ispitivanje moe se obavljati stalno,kontinuirano i povremeno.
U veim preduzeima analiza se obavlja stalno,dok manja preduzea e analizirati svoje
rezultate u kraim ili duim vremenskim razdobljima.Povremena analiza moe biti najee:
godinja ili polugodinja,
kvartalna ili mjesena,
razne povremene analize u vremenskim razdobljima koja nisu unaprijed fiksirana,
S talna analiza
Pod stalnom analizom podrazumjevamo takvo ispitivanje koje e nam u kratkom periodu dati
analitike sudove o rezultatima poslovanja preduzea.Tu najprije mislimo na dnevnu
analizu,od koje e nae preduzee imati najvie koristi.Dnevnom analizom ispitujemo slijede
einjenice:ostvarivanje proizvodnih zadataka po koliini ,asortimanu,vrijednosti u cijeni
kotanja,komparaciju svih ostvarenih proizvodnih zadataka u odnosu na planirane veliine,te
u odnosu na ostvarene veliine u predhodnoj godini,sve ostvarene i planirane veliine
proizvodnih zadataka iskazati u dnevnim pokazateljima,kao u kumulativnim veliinama za
tekui mjesec,kao i cijelo proteklo razdoblje od poetka godine,ostvarenu dobit preduzea s
komparacijom sa planskim veliinama,utvrditi sve razloge odstupanja od planiranih
veliina,analizirati sve finansijske kategorije kao to su:stanje novanih sredstava u
blagajni,na -R i svim ostalim raunima kod banke,potraivanja od kupaca prema veliinama
i dospjelosti,obaveze prema dobavljeima,zalihe materijala (sirovina,poluproizvoda i gotovih
proizvoda),najvanije podatke o zaposlenim radnicima,stepenu korienja kapaciteta s
uporeenjem sa planiranim i td.
7.2.6. KVALITATIVN A AN ALIZA
Kvalitativna analiza slina je analizi strukture,jer i njome ustanovljujemo sastav pojedine
materije.Ovim emo analizom ustanoviti:iz ega se sastoji aktiva preduzea,kakvi su
kvalitativno sastavni djelovi aktive,da li se sva stalna sredstva nalaze u upotrebi ili izvan
upotrebe,da li se radi o mposlovnim sredstvima,kakva je kvaliteta pojedinih stalnih sredstava i
njihov uticaj na proizvodni zadatak preduzea,da li ona svojim kvalitetom odgovaraju
planiranim zahtjevima preduzea da li u proizvodnom procesu stvaraju one uinke koji su
predvieni itd.
7.2.7. KVANTITATIVNA ANALIZA
Kvantitativnom analizom saznajemo veliinu pojedinih dijelova ili elemenata u nekoj
cjelini.Kod kvantitativne analize imovinske bilanse (aktiva i pasiva) te bilanse uspjeha
(prihodi i rashodi) uporeujemo vrijednosne veliine,jer su one kao takve i iskazane u tim
pozicijama.Kvantitativnom analizom upoznat emo i ispitati slijedee elemente:
69
Sasatav sredstava,tj.veliinu stalnih i obrtnih sredstava,veliinu i sastav izvora sredstava u

pasivi,time saznajemo s kojim veliinama vlastitih i tuih sredstava finansiramo preduzee,da
li je udio vlastitih izvora dovoljan,te kako tui izvori utiu na rezultate poslovanja (ulog
visokog udjela tuih izvora znatno rastu trokovi kamata,bankarskih trokova),saznat emo i
udio dugoronih i kratkoronih izvora s tim da ocjenimo,da li preduzee raspolae s dovoljno
dugoronih izvora,koji su u svakom sluaju povoljniji od kratkoronih,te kakve represije
izaziva suvie visoko kratkorono zaduivanje preduzea,cijeli niz kvantitativnih veliina u
prihodima i rashodima,koji su bitni za donoenje analitikih sudova.
Kvantitativna i kvalitativna analiza se meusobno dopunjuju i ne moese odvojeno analitiki
ispitivati kvalitativni odnosno kvantitativni sastav pojedine materije.
7.2.8. KOMPLEKS NA ANALIZA
Sutina analize poslovanja da u cjelini obuhvati pojedini predmet koji ispituje,da u cjelini daje
sudove o ostvarenim rezultatima.Prema tome analiza ima kompleksan ili cjelovit karakter.
Objektom kompleksne analize poslovanja biti e prije svega:
ostvareni rezultati preduzea iskazani u zavrnim raunima,svi ostali interni faktori,koji su bili
znaajni za ostvarivanje poslovnog rezultata,svi eksterni faktori.
7.2.9. PARCIJALNA ANALIZA
Parcijalnom analizom poslovanja nazivamo ono ispitivanje,koje za objekat ispitivanja ima
smo jedan dio cijeline,dakle ne preduzee u cijelini.Parcijalnom analizom obino se bave
organi interne analize u toku godine,kada podvrgavaju analizi pojedine dijelove preduzea i
to:pojedinih poslovnih funkcija preduzea,analiza nabave,analize prodaje,analiza finansijske
funkcije,analize raunovodstva,analize kontrole i organizacije,godinjih,polugodinjih bilansi.
7.2.10. ANALIZA S TRUKTURE
Analizom strukture elimo ispitati sastav nekog sloenog predmeta,na isti nain kao to smo
to objasnili kod analize kvaliteta.Ralanjivanjem sloene materije ustanovit emo njezinu
strukturu i tada emo doi do odreenih spoznaja,kako pojedini dijelovi cjeline utiu na
stvaranje rezultata preduzea.
U analizi poslovanja preduzea nas posebno interesuje struktura slijedeih podruja:
cjelokupne aktive i pasive preduzea,stalnih i obrtnih sredstava,ostalih sredstava u aktivi
preduzea.U okviru stalnih sredstava:struktura poslovnih i neposlovnih sredstava, struktura
sredstava u upotrebi i izvan upotrebe,struktura pojedinih grupa unutar stalnih sredstava.
U okviru obrtnih sredstava:struktura novanih sredstava,struktura robnih sredstava
(sirovine,materijal,nedovrena proizvodnja,poluproizvodi,gotovi proizvodi),struktura ostalih
obrtnih sredstava,struktura ukupnih izvora sredstava,struktura kratkoronih i dugoronih
sredstava,struktura ostalih izvora,struktura ukupnog prihoda,struktura trokova proizvodnje
(po vrstama,mjestima i nosiocima trokova ,prema cijeni kotanja,materijalnim trokovima
poslovanja i sl.),struktura ostvarene dobiti,struktura zaposlenih i linih dohodaka.
7.2.11. ANALIZA ODS TUPANJA I ZAVIS NOS TI
Analizom odstupanja utvrujemo razlike izmeu stvarnih stanja i onih s kojima uporeujemo
stvarne veliine.Analiza odstupanja pretpostavlja utvrivanje ili postojanje normalnih veliina
s kojima moemo uporediti ostvarene rezultate poslovanja.Ne moe se izvriti uporeivanje u
70
poslovanju bilo kojeg preduzea,ako ne postoji orjentacijska veliina s kojima emo moi
uporeivati ostvarene rezultate.zato se analizom odstupanja moe ustanoviti:
kakva su mjerila,odnosno planski normativi preduzea,kako ih je donio,

da li predstavljeju prave standarde utvrene znanstvenim metodama,
kolika su i kakva odstupanja odnosno razlika izmeu planiranih i ostvarenih veliina,
uzroci odstupanja od planiranih veliina,npr.kod trokova odstupanja izmeu
planiranih i ostvarenih trokova.
7.2.12. ANALIZA RAZVOJA

Analizom razvoja ispitat emo pojedine pojave u preduzeu u njihovom razvoju.U svim
vanijim iskazima i obraunima a osobito u zavrnim raunima dobar e analitiar za svaku
pojavu ustanoviti njezinu strukturu ,kao i indeksne brojeve pomou kojih e ustanoviti i
razvoj pojedinih pojava unutar strukture.
7.3. METODE ANALIZE
Najvanije metode anlitikog ispitivanja,koje se spominju u teoriji i praksi,uglavnom su
slijedee:
ralanjivanje cijeline na sastavne dijelove,
metode izolacije,
metoda eliminacije,
metoda koleracije,
metoda indeksnih brojeva,
metoda odnosnih vrijednosti,
metoda poslovno-analitikih pokazatelja,
metoda presjecanja,
metoda standardizacije,
M etoda ralanjivanja ukljuuje u sebi dvije metode:
ralanjivanje nekog sloenog objekta na njegove sastavne djelove,
uporeivanje ili komparacija pojedinih rastavljenih elemenata,
Sama rije analiza znai rastavljanje ili ralanjivanje dok se uporeivanje neminovno i
neophodno nastavlja na svako ralanjivanje.
Da bi mogli analitiki ispitati pojedine dijelove bilanse potrebno je svaku od tih skupina
ralaniti na sastavne dijelove.Ralanjivanje aktive:stalna sredstva,ostala sredstva,obrtna
sredstva,nadalje ralanjujemo stalna sredstva na stalna sredstva u obliku stvari,stalna
sredstva izvan upotrebe,ispravka vrijednosti stalnih sredstava,stalna sredstva u pripremi,itd.
M etoda ralanjivanja treba primjeniti za:ralanjivanje po vremenu,ralanjivanje po
predmetu,ralanjivanje po prostoru.Intizitet i redosljed ralanjivanja zavisi od svrhe koju
elimo postii primjenom ove metode ispitujui podruje poslovanja preduzea.
M etoda uporeivanja ili komparacije poznaje dvije metode:
Uporeivanje
unutar
jednog
preduzea,uporeivanje
izmeu
dva
i
vie
preduzea.Uporeivanje unutar jednog preduzea temelji se na materijalu za jedno
podruje,preduzea kao cijeline ili njegove sastavne dijelove.Ovu metodu zovemu internom
ili pojedinanom.
71
M etodom izolacije i eliminiranja elimo ograniiti odreene pojave negativnoga karaktera

(isto tako i pozitivnog u obratnom sluaju) to e nam omoguiti znatno suavanje podruja
ispitivanja i ulaenje u detaljno istraivanje svih meuzavisnosti promatrane pojave.
M etoda koleracije esto se primjenjuje u analizi bilansa.Analitiari upravo na tome podruju
moraju pokazati nejvee poznavanje pojedinih bilansnih pozicija i njihove meusobne uticaje.
Nije dovoljno tehniko poznavanje rauna,tehnike sastava i iskazivanja pojedinih pozicija.To
je dunost knjigovodstva preduzea da u sklopu svoga redovnog djelovanja,tj.knjienja
poslovnih dogaaja sastavi i zavri iskaz svih stanja na dan sastavljanja bilansa.
Pomou indeksne metode ispitivanjem emo ustanoviti jednu pojavu u njezinom
razvitku,dakle za analiziranje dinamike poslovanja preduzea.Utvrivanje baze u ovoj metodi
mora biti najodgovorniji posao.Ako nismo utvrdili bazu,koja e nam predstavljati normalnu
veliinu,tada e uporedba s takom bazom biti bez efekta odnosno zakljuci e biti puno
pogreni.
Pomou metode odnosnih vrijednosti analitiari e ocijeniti najvanije odnose izmeu dvije
pojave,pa e na taj nain zakljuiti,da li je taj odnos pravilan ili nije,da li odgovara
postavljenim zahtijevima za racionalno poslovanje,odnosno da li odgovara predhodnim
odnosima u samostalnom planu preduzea.Odnosni brojevi ili odnosne vrijednosti koje se
najee pojavljuju u analizi preduzea uglavnom su slijedee:
U aktivi:stalna sredstva,obrtna sredstva,bilo koji dio stalnih sredstava:ukupna stalna sredstva,
bilo koji dio obrtnih sredstava:ukupna obrtna sredstva,
U pasivi:vlastiti izvori:tui izvori,dugoroni izvori:kratkoroni izvori,dijelovi pasive:ukupna
pasiva,
Izmeu aktive i pasive:stalna sredstva:izvori za stalna sredstva,obrtna sredstva:izvori obrtnih
sredstava,kratkorona sredstva:kratkorone obaveze,kupci:dobavljai,
U prihodima i rashodima:prihodi:rashodi,dijelovi prihoda:ukupni prihodi,dijelovi rashoda:
ukupni rashodi,ista dobit:ukupan prihod,ista dobit:ukupani rashodi,
Svaka od ovih veliina u svome rezultatu predstavlja znaajan pokazatelj ili indikator
poslovanja.metodom poslovno analitikih pokazatelja ele se ispitati odreene pojave pomou
poslovno-analitikih pokazatelja odnosno indikatora,koji se izraunavaju na razliite naine.
O nainu izbora pokazatelja ovisiti e rezultati analize.
M etoda presjecanja sastoji se u tome da se pojedina cjelina ralani na odreene djelove i na
temelju toga donesu odreeni zakljuci.
Ova se metoda primjenjuje na bilansi preduzea na taj nain da se bilansa presjee,rastavi na
odreene karakteristine dijelove iz kojih emo moi stvarati zakljuke kako,o pojedinim
presjeenim dijelovima o meusobnim odnosima izmeu presjeenih djelova,a isto tako o
cijeloj bilansi.Tako npr.bilansu moemo presjei na nekoliko podbilansi i to:
podbilansa stalnih sredstava i njihovih izvora,podbilansa obrtnih sredstava i njihovih izvora.
Ovom emo metodom prvenstveno analizirati odnose izmeu pojedinih grupa sredstava i
njihovih izvora.
M etodom standardizacije elimo postii da se pri analiziranju neke pojave moemo osloniti
na neke vrste temelje,normative,koji e imati znaenje standarda.Pri tome se sama rije
standard moe odnositi bilo na pojedinu veliinu (npr.standard za koliinu sirivina u jedinici
gotovog proizvoda),ili standardni trokovi za proizvodnju nekog uinka ili na grupu
pokazatelja,te na oblik prikazivanja nekih rezultata 8standardna ema bilanse).
72
7.4. EKS TERNA KOMPARATIVNA ANALIZA

U eksternoj komparativnoj analizi sluimo se s mnogim pokazateljima ili indikatorima ,koji se
izraunavaju na temelju cjelokupne evidencije preduzea.Pokazatelji trebaju prije svega
omoguiti menadmentu preduzea slijedee:
da u masi informacija i dogaaja razdvajaju bitno od nebitnog,te da osiguraju
kvalificirani izbor najvanijih dogaaja,
da razmiljaju vie u relativnim odnosima,
da vide povezanost,uzroke i posljedice pozitivnih i negativnih faktura,
da mogu ocijeniti svoj poloaj na tritu,jainu i slabosti vlastite organizacije u
usporedbi s ostalim konkurentima ,kako bi time izbjegla razliita iznaneenja.
7.5. ANALIZA BILANS E
Sama rije bilansa potie od talijanske rijei bilansa (vaga) a predstavlja dakle vagu s dvije
zdjelice,koje se nalaze u meusobnoj ravnotei,to odgovara knjigovodstvenom pojmu
izjednaavanja dugovne i potrane strane svakog poslovnog dogaaja.
Sama bilansa dakle treba biti u ravnotei,tj.sva knjienja,odnosno pozicije na dugovnoj
strani,trebaju biti u ravnotei sa svim pozicijama na potranoj strani.
Pod bilansom podrazumjevamo dakle meusobno suprostavljene s jedne strane imovine
preduzea prema izvorima sredstava,sa svrhom utvrivanja iste imovine,odnosno istog
finansijskog rezultata preduzea.U naoj zemlji sva su preduzea obavezna sastavljati
bilansu,i to
u
zakonski propisanom roku
i
s
odreenim dijelovima
(aktiva,pasiva,prihodi,rashodi),a pod naznakomzavrni raun.
7.5.1. ANALIZA BILANS A S TANJA
Bilans stanja je definisan M RS 34 kao i tabelarni pregled u kome se sistematski prikazuje
cjelina stanja imovine,odnosno sredstava i obaveza prema izvorima sredstava u pravnom licu
na odreeni dan.Znai bilans stanja predstavlja stanje imovine preduzea po dvostrukom
kriteriju,u aktivi prema funkcionalnom rasporedu (ekonomski kriterij)i pasivi prema
pripadnosti (pravni kriterij).
Iz ove injenice proizilazi najvanija kvantitativna ravnotea izmeu aktive i pasive.
Analiza,koja je podloga bilansa stanja,obuhvata:
analizu finansijske stabilnosti preduzea,
analizu stalnih sredstava i
analizu obrtnih sredstava.
Da bi smo utvrdili finansijsku stabilnost preduzea,potrebno je izvriti:
analizu obaveza prema izvorima sredstava,

analizu ulaganja ili investiranja sredstava,
analizu rasporeivanja ili konstitucije sredstava,
analizu finansijske sposobnosti ili likvidnosti,
73
Analizirati izvore sredstava znai ispitati porijeklo sredstavanjihovu ronost i njihov

meusobni odnos.Prema porijeklu izvori sredstava mogu biti vlastiti i tui.Vlastiti izvori
sredstava su obaveze prema kapitalu ,a tui izvori sredstava su dugovi po osnovu obaveza za
kredite,obaveza prema dobavljaima i dr.Prema ronosti izvori sredstava mogu biti
kratkoroni sa rokom trajanja do godinu dana i dugoroni sa rokom trajanja preko
godinu.Stepen zaduenosti nam pokazuje uee dugova u obavezama prema izvorima
sredstava,stepen samostalnosti uee sopstvenog kapitala u obavezama prema izvorima
sredstava,stepen stabilnosti uee trajnog i dugoronog finansiranja,kao i uee
kratkoronog finansiranja u ukupnim obavezama prema izvorima sredstava.
Uspjenost preduzea je vea ako je stepen zaduenosti manji a stepen samostalnosti vei.to
je vee uee kapitala i dugoronih sredstava prema izvorima u ukupnim obavezama prema
izvorima sredstava,to je stabilnost preduzea vea.to je vee uee kratkoronih obaveza
prema izvorima sredstava u ukupnim obavezama prema izvorima sredstava to je stabilnost
preduzea manja.
Analiza ulaganja ili investiranje sredstava:
stalna sredstva finansirati iz kapitala ili eventualno iz dugoronih obaveza prema
izvorima sredstava,
obrtna sredstva finansirati iz kapitala i iz dugoronih obaveza prema izvorima
sredstava u visini stalno angaovanih sredstava,a ostatak obrtnih sredstava iz
kratkoronih obaveza prema izvorima sredstava.
Drei se ovih naela postie se dugorona finansijska ravnotea preduzea.Dakle,dugorona
finansijska ravnotea je postignuta ako su dugorono imobilisana sredstav (stalna
sredstva+stalno angaovana sredstva) jednaka dugoronim obavezama prema izvorima
sredstava,a kratkorona finansijska ravnotea je postignuta ako su kratkorono imobilisana
sredstva (likvidna+kratkorono vezana sredstva) jednaka kratkoronim obavezama prema
izvorima sredstava.
U raunovodstvenim standardima pokazatelji su sljedei:
kapitalsko pokrie trajnih sredstava,
kapitalsko pokrie trajnih sredstava u obliku stvari,materijalnih prava i osnivakih
ulaganja,
kapitalsko i dugorono pokrie trajnih sredstava,
kratkorono pokrie likvidnih i kratkorono vezanih sredstava,
pokrie kapitalom realne aktive.
Analiza konstitucije i rasporeivanja sredstava
Pokazatelj konstitucije sredstava odrava odnos sredstava preduzea to jest odnos izmeu
stalnih i obrtnih sredstava.Taj odnos zavisi od svrhe i zadataka preduzea.
Najvaniji pokazatelj konstitucije i rasporeivanja sredstava iz aktive bilansa stanja su
slijedei:uee stalnih sredstava u ukupnim sredstvima,uee stalnih sredstava u obliku
stvari u ukupnim sredstvima,uee stalnih sredstava u obliku stvari,materijalnih prava,i
osnivakih ulaganja u ukupnim sredstvima,uee obrtnih sredstava,sa i bez kratkoronih
finansijskih ulaganja,uee finansijskog ulaganja.
74
Analiza likvidnosti
Platena sposobnost ili likvidnost preduzea je jedan od osnovnih principa poslovanja koji
pokazuje stepen sposobnosti izmirenja obaveza u momentu njihovog dospjea.
Pokazatelji likvidnosti nam pokazuju:
direktno pokrie kratkoronih obaveza,
ubrzano pokrie kratkoronih obaveza,
kratkorono pokrie kratkoronih obaveza.
Direktno pokrie kratkoronih obaveza ili trenutnu likvidnost moemo izraunati iz podataka
bilansa stanja i ako je njegov pokazatelj vei od 1 znai da je preduzee likvidno,ali to nije
nikakva garancija da e preduzee biti likvidno u budunosti.
Promjer:Prikazan je bilans stanja i bilans uspjeha za preduzee Zmajdoo na poetku i kraju
godine.
M jereno u KM
Aktiva
Naziv pozicije
Komparativni bilansi stanja

Pasiva
Iznos
Iznos
---------------------------Naziv pozicije ---------------------------Na poetku Na kraju
Na poetku Na kraju
Gotovina
2.000
1.000
Dobavljai
1.500
1.000
AVR
1.000
Kratkoroni krediti
2.500
1.500
Kupci
5.000
3.000
Kratkorone obaveze 4.000
2.500
Zalihe
7.000
8.000
Dugoroni krediti
5.000
3.000
Obrtna sredstva
15.000
12.000
Ukupne obaveze
9.000
5.500
OS nabavna vrijednost 15.000
18.000
Sl,poetno ulaganje
15.000
18.000
IV osnovnih sredstava 2.000
3.000
Akumulirani dobici
4.000
3.500
OS ,sadanja vrijed.
13.000
15.000
S opstveni izvori
19.000
21.500
Ukupno
28.000
27.000
Ukupno
28.000
27.000
75
Bilans uspjeha
M jereno u KM
Neto prihod od realizacije
25.000
Cijena kotanja realizacije proizvoda
10.000
---------------------------------------------------------------------------------------------Bruto dobit
15.000
Trokovi prodaje
1.000
Trokovi uprave i administracije
1.500
Trokovi amortizacije
3.500
---------------------------------------------------------------------------------------------Poslovna dobit
9.000
Rashodi na ime kamate
1.500
---------------------------------------------------------------------------------------------Dobit prije oporezivanja
7.500
Porez na dobit (40%)
3.000
---------------------------------------------------------------------------------------------Neto dobit
4.500
a.) Izraunati pokazatelje likvidnosti:
opti racio likvidnosti,
poseban racio likvidnosti,
neto obrtna sredstva,
b.) Izraunati pokazatelje aktivnosti
koeficijent obrta kupaca,
koeficijent obrta zaliha,
koeficijent obrta dobavljaa
a.) Likvidnost
Obrt.sredstva 15.000
Opti racio likvid.ORL(tekui racio likv.)ORL na po.god.=-----------= ------ = 3,75
Tekue obav.
4.000
(krat.obaveze)
12.000
ORL na kr.god.=---------- = 4,80
2.500
Komentar: svaki KM kratkoronih obaveza pokriven je sa 3,75 KM obrtnih sredstava,na
poetku godine,odnosno za 4,80 KM na kraju godine.Optimum je 2:1.
76
Poseban racio likvidnosti

M jereno u KM
Lik.sredst.
7.000
PRL na po.god.=---------------- = -------- = 1,75
Krat.obavez.
4.000
Likvidna sredstva: 1.) -R
2.) Blagajna
3.) Krat.HOV
4.) Kupci
4.000
PRL na kr.god.=---------- = 1,60
2.500
Komentar:Svaki KM krat.obaveza pokriven je sa 1,75 KM ,likvidnih sredstava na poetku
godine,odnosno 1,60 KM likvidnih sredstava na kraju godine.
Neto obrtna sredstva
NOS=Obrtna sredstva-Kratkorone obaveze=15.000-4.000=11.000 na poetku godine.
NOS=12.000-2.500=9.500 na kraju godine.
Komentar:Preduzee na poetku godine koristi dugorone izvore u vrijednosti od 11.000
KM ,za finansiranje obrtnih sredstava,odnosno 9.500 KM na kraju godine.
b.) Pokazatelji aktivnosti
Koeficijent obrta kupaca
Neto prihod od prodaje
25.000
KOK= ----------------------------= ---------------= 6,25
Prosjean saldo kupaca 5.000+3.000
Komentar:Tokomjedne poslovne godine firme naplati od kupaca svoja potraivanja 6,25 puta.
360
360
Period naplate= ----------------= --------= 58 dana
Koef.obr.kup.
6,25
Koeficijent obrta zaliha
Cijena kotanja realizacije proizvoda
Cijena kotanja realz.proiz.
10.000
KOZ= --------------------------------= ---------------= 1,33
Prosjean saldo zaliha
7.000+8.000
77
Koeficijent obrta dobavljaa

+
Cij.kot.realiz.proiz.- (zalihe) 10.000 + 1.000 11.000
KOB=------------------------------------= -------------------= ---------=8,80
Prosjean saldo dobavljaa
1.500 + 1.000
1.250
Komentar: Tokom 1 poslovne godine firma 8,8 puta izvri izmirenje svojih obaveza prema
dobavljaima.
Pored ovih pokazatelja za ocijenu likvidnosti u preduzeu interesantni su i sljedei:
odnos komercijalnih potraivanja i obaveza i
odnos kratkoronih potraivanja i obaveza.
Sa stanovita likvidnosti ovi pokazatelji bi trebali biti jednaki jedinici,a to znai da je svaka
KM obaveza pokrivena sa KM potraivanja.Ako je manji od jedan,znai da kreditiramo kupce
dui period,nego to nas kreditiraju dobavljai.
Stalna sredstva u naem bilansu stanja su grupisana u dvije grupe i to:
Stalna sredstva u obliku stvari i stalna sredstva u obliku prava,pa je vano utvrditi udio tih
grupa u ukupnim stalnim sredstvima.
Potom treba utvrditi uee pojedinih stalnih sredstava u obliku stvari u ukupnim stalnim
sredstvima u obliku stvari,kao i uee pojedinih oblika stalnih sredstava u obliku prava u
ukupnim stalnim sredstvima u obliku prava.
Pokazatelji su sljedei:
uee stalnih sredstava u obliku stvari u ukupnim stalnim sredstvima,
uee stalnih sredstava u obliku prava u ukupnim stalnim sredstvima,
uee stalnih sredstava u obliku stvari prema svrsi i namjeni u ukupnim stalnim
sredstvima u obliku stvari i
uee pojedinih stalnih sredstava u obliku prava u ukupnim stalnim sredstvima u
obliku prava.
Dobijene pokazatelje treba uporediti sa planom,pokazateljima iz predhodne godine,granskim
prosjekom ili grupom srodnih preduzea.Za sva odstupanja treba utvrditi uzroke.
Kod analize stalnih sredstava potrebno je utvrditi:
Tehniku opremljenost,funkcionalnost stalnih sredstava,stepena istrpenosti.
Veoj efikasnosti stalnih sredstava doprinosi:smanjenost stepena istroenosti stalnih
sredstava,poveanje funkcionalnosti stalnih sredstava i poveanje tehnike opremljenosti
rada.Svako poveanje stalnih sredstava u obliku stvari znai imobilizaciju likvidnih sredstava
i vee optereenje likvidnih sredstava.
Obrtna sredstva kao objekt analize bilansa stanja kao i kod analize stalnih sredstava i ovdje je
potrebno utvrditi udio obrtnih sredstava u ukupnim sredstvima preduzea a potom izvriti
analizu strukture samih obrtnih sredstava prema pojavnim oblicima.
Obrtna sredstva u obliku stvari obuhvataju materijal u irem smislu proizvodnju u irem
smislu,proizvode i roba.
Obrtna sredstva u obliku prava obuhvataju kratkorone plasmane i vrijednosne papire,tekua
potraivanja,neukalkulisane trokove,kratkorona ulaganja i vlstite dionice i kratkorona
potraivanja po osnovu participacija.
78
Dinamikom analizom obrtnih sredstava ispituje se brzina obrta ukupnih obrtnih sredstava i
njihovih pojavnih oblika,uzroka projena,obrta i posljedica na obrtnim sredstvima ali i na
njihovim izvorima.Koeficijent obrta je odnos kretanja i stanja i preko njega saznajemo koliko
puta se masa obrtnih sredstava obrnuka u odreenom periodu.Pomoo koeficijenta obrta
izraunavamo i vrijeme obrta.
7.5.2. ANALIZA BILANS A US PJEHA
Raunovodstveni iskaz uspjeha,ili bilans uspjeha,je definisan u M RS 34 kao tabelarni pregled
u kome se na sistematski nain prikazuje kako su u jednom obraunskom periodu uticali
pojedini prihodi,odnosno vrijednosti prodatih uinaka na kriterij i veliinu poslovnog rezultata
pravnog lica.Za analizu poslovnog rezultata vri se vremensko i normativno uporeivanje.
Vremensko uporeivanje prikazuje razvoj-napredovanje preduzea u ostvarivanju poslovnog
rezultata.Normativno uporeivanje ostvarenih veliina sa planskim veliinama iz bilansa
uspjeha.Cilj ove analize je da se utvrde eventualna odstupanja,uzroci tih
odstupanja,odgovornost za odstupanja i potrebne mjere koje treba poduzeti.Potrebno je
dobijena odstupanja dalje analizirati metodom ralanjivanja:
dio koji je pod uticajem promjena cijena,
dio koji je pod uticajem promjene prodatih koliina,
dio koji je pod uticajem promjene utroka na jedinicu obima djelatnosti,
Odstupanje kod proda vrijednosti uinka na:
dio koji je pod uticajem promjene cijene i
dio koji je pod uticajem promjene prodatih koliina.
U okviru analize bilansa uspjeha potrebno je utvrditi da li rezultat preduzea potie iz razlike
izmeu vrijednosti prodatih uinaka i trokova prodatih uinaka,razlike neposrednih prihoda i
neposrednih rashoda,ili i jedne i druge razlike.Ovim se utvruje da li je dobitak ili gubitak
rezultat redovnog poslovanja,to jest rezultat proizvodnje i prodaje uinaka.
Za ocjenu uspjenosti,odnosno neuspjenosti preduzea koristi se sistem pokazatelja od kojih
emo dati dva najznaajnija:
rentabilnost poslovanja i
ekonominost poslovanja
Rentabilnost kao odnos postignutog rezultata i angaovanih sredstava u procesu poslovanja
pokazuje sposobnost uloenih,odnosno angaovanih sredstava da ostvare poslovni rezultat.
Vei stepen rentabilnosti omoguava preduzeu veu finansijsku snagu,a to znai da sa
manjim finansijskim naprezanjem ostvaruje bolji rezultat poslovanja.
Najvaniji pokazatelji rentabilnosti su:
rentabilnost vlastitog kapitala i
rentabilnost ukupnog kapitala
ukupni dobici ( prije ili posl.opor.)
Rentabilnost vlastitog kapitala= -----------------------------------------vlastiti kapital x 100
79
bruto dobitak + kamata

Rentabilnost ukupnog kapitala=------------------------------------------Ukupan kapital x 100
dobitak
Rentabilnost prometa=-----------------------------Vrijednost prodaje x 100
Pokazatelji rentabilnosti:
ista rentabilnost sopstvenog kapitala,

ista rentabilnost kapitala i dugoronih dugova,
rentabilnost prometa od poslovanja,
ista rentabilnost od poslovanja.
Dvije osnovne komponente bilansa uspjeha,trokovi prodatih uinaka i vrijednost prodatih

uinaka,omoguuju saznanje o:
poslovnom rezultatu preduzea,kao razlike izmeu jedne i druge komponente,
rentabilnosti preduzea,iz odnosa poslovnog rezultata i uloenih sredstava i
ekonomunosti iz odnosa dvije gornje komponente.
Ekonominost se moe izraunati na dva naina:
vrijednost prodatih uinaka
Ekonominost=-----------------------------------trokovi prodatih uinaka
trokovi prodatih uinaka
Ekonominost=-----------------------------------vrijednost prodatih uinaka
Prvim pokazateljima utvrujemo koliko na jednu KM trokova prodatih uinaka ostvarujemo
KM vrijednosti prodatih uinaka i to je pokazatelj vei to je i ekonominost vea.
Drugim pokazateljem utvrujemo koliko KM vrijednosti prodatih uinaka iskazuje trokove
prodatih uinaka.U ovom sluaju to je pokazatelj manji to je ekonominost vea.
U raunovodstvenim standardima su data dva pokazatelja za utvrivanje ekonominosti
preduzea i to:
prihodi od poslovanja
Ekonominost poslovanja=--------------------------------trokovi prodatih uinaka
vrijed.prod.uin.+nepos.prihodi
Ukupna ekonominost=---------------------------------------tro.prod.uin.+neposr.rashodi
to su pokazatelji vei,vea je i ekonominost preduzea,poto iz prvog pokazatelja
utvrujemo koliko se na jednu KM trokova prodatih uinaka ostvaruju razlike izmeu
prodajne cijene i cijene kotanja prodatih uinaka,a iz drugog pokazatelja utvrujemo koliko
se na jednu KM trokova prodatih uinaka i neposrednih rashoda ostavruje vrijednosti
prodatih uinaka i neposrednih prihoda.
80
8.0. RAUNOVODSTVENO INFORMISANJE

Da bi se mogle obezbijediti relavantne informacije za donoenje adekvatnih poslovnih odluka
potrebno je sistematsko registrovanje injenica o svim dogaajima o subjektima
privreivanja.Savremeno privreivanje je sve vie uslovljeno raunovodstvenim
informacijama.U tome privreivanju egzistira valiki broj korisnika raunovodstvenih
informacija,bilo internih ili eksternih.najvii nivo menadera u preduzeu koristi
raunovodstvene informacije srednji dio menadera,osnovni dio menadera (poslovoa)
koristi tehniko tehnoloke informacije.
Organizacija raunovodstva sa stanovita iinformacione funkcije ima izuzetan znaaj i
zauzima dominantno mjesto u informativnoj aktivnosti preduzea.Karakteristike
raunovodstvenih podataka i informacija sastoje se u :
sintetinosti,
pouzdanosti,
dokumentovanosti,
vjerodostojnosti,
inspekcijskoj provjerljivosti i
istinosti.
8.1. RA UNOVODS TVENE INFORMACIJE KAO INTEGRALNI DIO

INFORMACIONOG S IS TEMA
U procesu raunovodstvenog informisanja pojavljuju se,uglavnom, sljedee faze rada:
prikupljanje podataka,
obrada podataka,
odabiranje podataka,
sainjavanje i usmjeravanje informacija,
korienje informacija,
Prilikom sainjavanja raunovodstvenih informacija kao polazne osnove slue raunovodstveni podatci.Za jedinstveni informacioni sistem preduzea unutranji izvori informacija ine
najvei i najznaajniji dio u njihovom broju.Ti podatci su dokumentovani pa ih je mogue
kontrolisati.Raunovodstvo u preduzeima bez sumnje,ine znaajan izvor podataka u
informacionom sistemu preduzea.Kao i ostale informacije,i raunovodstvene informacije su
namjenskog karaktera,to istovremeno znai da se u pravcu prikupljanja podataka i njihovog
oblikovanja mora voditi rauna o buduim korisnicima informacija koje se,inae,nalaze u
preduzeu i izvan njega.U preduzeu neophodno je koristiti raunovodstvene informacije kod:
pripremanja odluka o pslovanju,

donoenje odluka,
obavljanju tekuih zadataka poslovanja,
nadzor izvrenja zadataka,
analize i ocijene izvrenja zadataka i drugih akcija.
81
U uslovima nae privrede korisnici informacija mogu se koristiti:

a.) Korisnici s gledita naina upotrebe informacija:
neposredni korisnici,
posredni korisnici,
b.) Korisnici s gledita mjesta koritenja informacija:
unutranji korisnici,
vanjski korisnici,
c.) Korisnici s gledita vremena koritenja informacija:
sadanji korisnici,
budui korisnici,
d.) Korisnici s gledita strukture drutva:
preduzea,
drutveno politike zajednice,
razliiti instituti,
ostali korisnici.
8.2. RA UNOVODS TVENE INFORMACIJE ZA PLANIRANJE,IZVR ENJE

I KONTROLU POS LOVANJA
Bez odgovarajuih raunovodstvenih informacija ne bi se moglo ni zamisliti
planiranje,izvrenje i kontrola poslovanja u preduzeu .Informacije omoguuju ili bar
olakavaju odluivanje u planiranju,izvrenju i kontroli.Elementarni zahtjevi koji se
postavljaju pred raunovodstvenim informacijama jesu da budu blagovremene i
namjenske.rezultati planiranja ine poslovnu politiku,programe i predraune kojima se
obezbjeuje realizacija unaprijed postavljenih ciljeva.Izvravanje planskih zadataka poinje
informacijama o usvojenim operativnim planovima koji imaju formu,predraunskih izvjetaja.
Ove informacije mogu se shvatiti kao raunovodstvene informacije,ako se izraavaju
vrijednosno i ako se raunovodstvo shvati ire.
8.3. IZVORI I VRS TE RAUNOVODS TVENIH INFORMACIJA ZA IZRAD U
I DONO ENJE PLANOVA
Planiranje poslovanja se dobrim dijelom temelji raunovodstvenim podatcima,odnosno
raunovodstvenim informacijama.Za izradu plana realizacije robno knjigovodstvo prezentira
podatke o stvarnoj realizaciji gotovih proizvoda po koliini i vrijednosti,finansijsko
knjigovodstvo podatke o iznosima datog rabata,a knjigovodstvo kupaca i dobavljaa podatke
o rokovima plaanja,sumljivim i spornim potraivanjima,potraivanjima sa obezbijeenim
Instrumentima
naplate
(mjenica,ek,garancija,akreditiv),potraivanja
preko
roko
dospjelosti,iznosima datih popusta (odobrenja) u vidu kase skonta i sl.
Za sastavljanje plana trokova poslovanja neophodni su podaci o visini direktnih trokova po
jedinici proizvoda,o visini i strukturi optih (indirektnih) trokova,te podaci o planskoj cijeni
za ostvareni obim proizvodnje.Ove podatke dostavlja knjigovodstvo.
82
Za izradu plana radne snage podtke o broju zaposlenih radnika daje odjelenje za obraun
linih dohodaka.Veinu podataka za izradu plana nabave sredstava za proizvodnju daje
materijalno i finansijsko knjigovodstvo.Za izradu plana obrtnih sredstava kljune podatke
prua finansijsko knjigovodstvo.Podaci se odnose na stanje obrtnih sredstava,potraivanja od
Kupaca i ostalih potraivanja iz poslovnih odnosa.
8.4. RA UNOVODS TVENE INFORMACIJE ZA PRIPREMANJE PLAN A U VEZI
S A REALIZACIJOM FUNKCIJE PROIZVODNJE
Realizacija proizvodne funkcije zahtijeva itav niz razliitih,a u isto vrijeme striktno
utvrenih podataka, a znaajan njihov broj proizilazi iz raunovodstva.Najvei broj
informacija potie iz knjigovodstva (pogonskog,robnog,finansijskog).
U te podatke treba ubrojati:
vrijednost nezavrene proizvodnje po nosiocima trokova iz predhodnog obraunskog
perioda,
trokove po mjestu nastajanja,
trokove po nosiocima,
kart i otpad,
koliina i vrijednost zavrene proizvodnje,
vrijednost nezavrene proizvodnje tekueg obraunskog perioda,
cijene kotanja proizvoda i usluga.
8.5. RA UNOVODS TVENE INFORMACIJE ZA PRIPREMANJE PLANOVA U
VEZI S A REALIZAC IJOM FUNKC IJE PRODAJE
Prodajna funkcija u djelokrugu svojih aktivnosti ima osnovni zadatak da izvri realizaciju
proizvoda i usluga.
Da plasman zavrene proizvodnje ne bi doao u pitanje,neophodno je vriti kontinuirano
istraivanje trita ime bi se ispitala njegova apsorciona snaga u pogledu
vrste,koliine,kvaliteta,dizajna i cijene gotovih proizvoda i usluga.Isto tako,neophodno je
poznavati dinamiku prodaje i potencijalne kupce.
Najvei broj informacija i podataka su podruje raunovodstva a posebno knjigovodstva.
M eu brojnim knjigovodstvenim podacima,koji se koriste u procesu planiranja unutar
prodajne funkcije,istiu se podaci o:
zalihama gotovih proizvoda po vrsti,koliini i vrijednosti,

obavezama po primljenim avansima,
obraunatim i neplaenim zateznim kamatama,
nenaplaenim potraivanjima od kupaca sa rokovima dospjea,
obraunatom i odobrenom rabatu,
potraivanjima po primljenim ekovima,mjenicama,garancijama i
obraunima prodaje gotovih proizvoda (prihodi,rashodi i finansijski rezultat).
Uz knjigovodstvene podatke u procesu planiranja u okviru funkcije prodaje koristiti e se i

podaci sa podruja raunovodstvenog planiranja,analize i kontrole.
83
8.6. RA UNOVODS TVENE INFORMACIJE ZA PRIPREMANJE PLANOVA U

VEZI S A FUNKCIJOM RAZVOJA
Razvojna funkcija bavi se uvoenjem najracionalnijih rijeenja i zahvata u pogledu
tehnolokog procesa,uvoenjem novih proizvoda u proizvodni program i izmjenama
asortimana proizvoda.Tako iz podruja knjigovodstva u radu razvojne funkcije relavantni bi
bili sljedei podaci:
stalna sredstva u funkciji po vrstama,

otpisana vrijednost stalnih sredstava u funkciji,
stalna sredstva van funkcije,
vrijednost investicije u toku po vrsti,
podaci o konstrukciji budueg finansiranja investicija,
visina raspoloivih sopstvenih sredstava za investicije,
odobreni krediti za investicije,
neizmirene obaveze prema dobavljaima za stalna sredstva,
iznosi isplaenih avansa itd.
8.7.RA UNOVODS TVENE INFORMACIJE ZA ODLUIVANJE

O INVES TICIJAMA
Za poetne investicije je karakteristino da se vre jedanput i to prilikom osnivanja
preduzea,dok se sve ostale specifine investicije javljaju vie puta u toku vijeka trajanja
preduzea.Investicijama za opa poboljanja stvaraju se uslovi za radne,zdrastvene i druge
prilike u preduzeu,te kod takvih investicija nisu primarne njihove ekonomske posljedice,
mada se ne smiju zanemariti.Pod investicijama za zamjenu podrazumjevaju se ulaganja kod
kojih zanemarujemo stara i dotrajala stalna sredstva novim,nasuprot investicijama za
racionalizaciju kod kojih se vri zamjena joneizrabljenih stalnih sredstava novim
sredstvima,koja omoguuju smanjenje trokova ili bar zaustavljaju njihovo poveanje.
Ako preduzee kupuje dodatna stalna sredstva uz ve postojea ili vri zamjenu postojeih
stalnih sredstava novim koja omoguavaju poveanje obima proizvodnje,govori se o
investicijama za proirenje,mada ih je teko razluiti od investicija za zamjenu.
8.8. RA UNOVODS TVENE INFORMACIJE ZA ODLUIVANJE
O NABAVCI (KUPOVIN I) S TALNIH S REDS TAVA
Kod odluivanja o nabavci stalnih sredstava prvenstveno treba odabrati kriterije za odluke,te
kod izabranih kriterija objasniti znaaj raunovodstvenih podataka i njihovu upotrebu.
Kriterij za ocjenu bili bi:
investicija za zamjenu i racionalizaciju,
investicija za proirenje i preusmjeravanje
U prvom sluaju donosi se odluka da li zadreti stalno sredstvo ili ga treba u jednoj ili vie
varijanti zamjeniti novim sredstvima koji treba da slue u istom poslovanju.
U drugom sluaju donosi se odluka da li kupiti neko stalno sredstvo i za koju se od moguih
varijanta odluiti,tj.odluujemo se izmeu starog i novog mogueg poslovanja.
84
9.0.ZAKLJUAK
Funkcija raunovodstva kao nauni metod obuhvata registrovanje i obradu podataka u cilju
izvlaenja ekonomskih zakljuaka da bi se poduzele odreene ekonomske aktivnosti.
Funkcija raunovodstva u ovom radu dokazuje da preduzee ne moe bez raunovodstva,
evidencije i raunovodstvenih izvjetaja.
Raunovodstvo i raunovodstveni izvjetaji koji se vode u preduzeu omoguavaju
rukovodstvu donoenje vanih odluka iz poslovne politike preduzea.Kroz raunovodstvene
analize i izvjetaje sagledavamo uspjenost obavljenih komercijalnih poslova na pojedinim
ugovorima.
Kroz raunovodstvene izvjetaje prati se efikasnost rada svake pojedine komercijalne slube u
okviru odreene oblasti poslova.
Prikaz obrauna realizacije,prihoda,rashoda i dobiti uskoro e biti jedino mjerilo i odluka o
nastavku obavljanja poslova na odreenom tritu.Na ovaj nain e biti realno postavljena
ocjena efikasnosti obavljanja marketikih i komercijalnih poslova po pojedinim tritima.
Dobit,odnosno ostvareni profit e pokazati kvalitet i efikasnost organizacije i poslovnih
sposobnosti preduzea.
Na ovaj nain e biti mogue povezati i zarade zaposlenih radnika kroz obavljeni promet sa
stvarnom koristi za preduzee.
85
10. L I T E R A T U R A
1. Dori, K., (1969): OSNOVE RAUNOVODSTVA, Osijek
2.
Benai, Z., (1975): Kontrola, revizija i analiza poslovanja radnih organizacija, Osijek
3. Dr.ZDRAVKO FINK Fink, Z., (1979): Raunovodstvo trokova, Osijek

4.
Dizdarevi, S., (1987): Uloga raunovodstva u planiranju poslovanja organizacija

udruenog rada, Sarajevo
5.
ukovi P., S., (1970): Knjigovodstvo teorija, tehnika i osnovi organizacije, Beograd
6. ZBORNIK RADOVA SAINJEN PO PROGRAMU NASTAVNIH TEMA

ZA OBRAZOVANJE SAM OSTALNIH RAUNOVOA, (1996),Sarajevo
7. M elavc, D., (1989): Raunovodstvo danes, Kranj
8. HRVATSKA ZAJEDNICA RAUNOVOA I POSLOVNE FINANSIJE U
FUNKCIJI POSLOVNE POLITIKE PODUZEA(1994), Zagreb
9. M EUNARODNI STANDARDI FINANSIJSKOG IZVJETAVANJA (M SFI)
Ukljuujui i meunarodne raunovodstvene standarde (M RS)
SAVEZ RAUNOVOA,REVIZORA I FINANSIJSKIH RADNIKA FBiH
M ostar, 2006.
10. ZBIRKA PROPISA ZA LANOVE RAUNOVODSTVENE PROFESIJE
SAVEZ RAUNOVOA,REVIZORA I FINANSIJSKIH RADNIKA FBiH
M ostar, 2007.
11.
Pani, P., (2006): Investicije, ocjena i upravljanje projektima, Fakultet spoljne

trgovine u Bijeljini, Bijeljina
12.
Galogaa P., M ., kola evropskih znanja
13.
Berberovi, ., Jovii, J., (2007): Teorija i metodologija trokova, Banja Luka
86
87

Hamid PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hamid PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PAN EVROPS KI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POS LOVNE EKONOMIJE

Tema: FUNKCIJA RAUNOVODSTVA U

Mentor: Docent dr. Bogdana Vujnovi-Gligori

2.0. FUNKCIJA RA UNOVODS TVA U POS LOVNOJ PRAKS I PREDUZEA

3.1.1. Osnovna obiljeja M SFI

3.2.1. M RS 1 Prezentacija finansijskih izvjetaja

3.3. Meunarodni raunovodstveni standard MRS 2

3.6. Meunarodni raunovodstveni standard MRS 10

3.6.1. Dogaaji nakon datuma bilansa

3.7.1. Ugovori o iz gradnji

3.8.1. Porez na dobit

3.20. Meunarodni raunovodstveni standard MRS 28

3.22.1.Objavljivanja u finansijskim izvjetajikma banaka i slinih finansijskih institucija 34

3.30. Meunarodni raunovodstveni standard 39 MRS 39

3.30.1.Finansijski instrumenti:priznavanje i mjerenje

3.31. Meunarodni raunovodstveni standard 40 MRS 40

4.0. RA UNOVODS TVENO PLANIRANJE

4.2. POLAZN E OS NOVE PLANIRANJA POS LOVANJA U PREDUZEIMA

4.2.1. NEOPHODNOST I SVRHA PLANIRANJA

5.3.3. KAM ERALNO KNJIGOVODSTVO

6.3. NAELA KONTROLE

6.4. OBJEKTI KONTROLE

7.0. RA UNOVODS TVENA ANALIZA

7.1. MJES TO ANALIZE U PREDUZEU

7.2. PODJELA ANALIZE POS LOVANJA

7.2.1. INTERNA ANALIZA

7.2.6. KVALITATIVNA ANALIZA

7.4. EKS TERNA KOMPARATIVNA ANALIZA

7.5. ANALIZA BILANS E

7.5.1. ANALIZA BILANSA STANJA

1.0. UVODNI DIO I ZNAAJ RAUNOVODSTVA

2.0. FUNKCIJA RAUNOVODSTVA U POSLOVNOJ PRAKSI

Stoga moemo rei,da u novonastalim trinim uslovima raunovodstvena funkcija dobija

ukupni trokovi i struktura pojedinih najveih trokova u njima,

Knjigovodstvo kao sastavni dio raunovodstva,vrijednosno prati i iskazuje cjelokupan proces

evidentiranje sredstava po mjestu koritenja,

Pravilo je u poslovnom svijetu da ne moemo napraviti dobit ako ne znamo trokove,osim

sluba plana i analize,

U slubi poslovi se obavljaju u odjelenjima i to:

odjelenje likvidature i kontrole dokumentacije,

Da bi rukovodstvo preduzea moglo efikasno pratiti poslovanje ,neophodno je da

3.0. MEUNARODNI STANDARDI FINANSIJSKOG IZVJETAVANJA

MS FI 2 Isplate po osnovu dionica

3.) Ovaj M SFI ne primjenjuje se na:

MS FI 5 S talna sredstva namjenjena prodaji i prestanak poslovanja

3.2. ME UNARODNI RA UNOVODS TVENI S TANDARDI (MRS -ovi)

Potpuni set finansijskih izvjetaja ukljuuje:

3.2.4. Izvjetaj o promjeni u kapitalu

novanim tokovima,treba imati oznaku koja upuuje na povezane informacije u

bioloka sredstva povezanu s poljoprivrednom djetnou i poljoprivrednim

proizlazi iz poveanja neto prodajne vrijednosti,knjii se kao smanjenje iznosa zaliha

3.4.3. Poslovne aktivnosti

novani primici od prodaje i pruanja usluga,

3.4.4. Investicijske aktivnosti

3.4.5. Finansijske aktivnosti

3.5.2. Promjena raunovodstvenih politika

iznosa sumnjivih i spornih potraivanja,

Ovaj Standard treba primjeniti u raunovodstvenom evidentiranju i objavljivanju dogaaja

3.8.2. Ovaj S tandard treba primjeniti u raunovodstvu poreza na dobit

raunovodstvenom obuhvatanju nekretnina,postrojenja i opreme su priznavanje

sredstvo ve na kraju svog vijeka upotrebe i u stanju koje se oekuje na kraju

U ovom Standardu se koriste izrazi koji imaju sljedee znaenje: