SINTEZA ASPIRINA-Esterifikacija

Esteri su vana klasa organskih spojeva iroko rasprostranjenih u prirodi koje

organizmi

sintetiziraju

procesa,kataliziranog

tokom

enzimima.

relativno

kompleksnog,viestepenog

Meutim,laboratorijski i industrijski procesi

dobivanja estera su prilino jednostavni. Uobiajeni nain direktne esterifikacije

karboksilne kiseline alkoholom je jednostavan postupak,ali je prinos reakcije relativno
mali,poto voda koja se stvara u reakciji vri hidrolizu nastalog estera:
O

H+
R

OH + OH

alkohol

R"

kiselina

ester

R" + H2O

voda

Aspirin koji prema svojim strukturnim karakteristikama spada u klasu estera,lako se

priredjuje u laboratoriji u reakciji salicilne kiseline sa acetatnom kiselinom ili
anhidridom acetatne kiseline:

Iako u gornjoj reakciji nastaje aspirin,zbog svoje male brzine,ova reakcija nije
pogodna za koritenje u ovom experimentu. Umjesto acetatne kiseline,kao izvor
kiseline,koristie se acetanhidrid (anhidrid acetatne kiseline). To je reakcija koja se
primjenjuje pri komercijalnoj proizvodnji aspirina.

Reakciona jednaina:

IZVOENJE VJEBE
Sinteza aspirina
ZADATAK 1: Sintetiziraj aspirin.
Pripremi vodeno kupatilo.
Izvagaj oko 2.0 g salicilne kiseline u istu i suhu Erlenmayerovu tikvicu od 100
mL. Zabiljei tanu teinu salicilne kiseline koja je odvagana (tanost do 0.001
g).
Prije nastavka procedure, provjeri da li je temperatura vodenog kupatila izmeu
85-90oC, to odgovara optimalnim uslovima eksperimenta.
U digestoru pipetom odmjeri 5 mL acetanhidrida i paljivo ga dodaj u tikvicu,
tako da se sa zidova sapere salicilna kiselina koja se na njima eventualno
zadrala.
Dodaj 5 kapi koncentrovane H2 SO4 u smjesu acetanhidrida i salicilne kiseline i
promukaj tikvicu tako da se sadraj tikvice dobro izmijea.
Umjesto H2 SO4, jednako dobro moe se upotrijebiti i 85% H3PO4!
Privrsti tikvicu klemom na stalak tako da je uronjena u au sa vodom,
zagrijanom na ~85oC, koja slui kao vodeno kupatilo.
Nakon zagrijavanja, izvadi tikvicu iz ae i bez hlaenja dodaj paljivo 3 mL
vode. Mogue da se zaostali viak anhidrida burno razgrauje i sadraj tikvice
prokljua. Panja: Razvijaju se vrue pare kiseline!
Kada se zavri razgradnja zaostalog acetanhidrida, dodaj 20 mL ledene vode u
tikvicu i ostavi je da stoji na sobnoj temperaturi dok ne pone izdvajanje taloga.
Topivost acetilsalicilne kiseline smanjuje se sa temperaturom, pa se izolacija i
preiavanje produkta moe pospjeiti hlaenjem reakcione smjese na ledenom
kupatilu. esto se kristalizacija moe ubrzati povremenim trljanjem dna ili zidova
tikvice na povrini otopine staklenim tapiem koji pri tome napravi
mikroskopski grubu povrinu, na kojoj se mogu vezati molekule otopljene
supstance i izgraditi kristale. Ponekad se umjesto kristala nagradi neeljeni
uljast produkt koji se onda mora ponovo otopiti i ponoviti postupak
kristalizacije.
Dodaj jo 10-15 mL ledene destilovane vode u tikvicu sa talogom i ukoliko su
kristali slijepljeni, usitni ih staklenim tapiem.

 Postavi Buchnerov lijevak, kroz gumeni prsten, u tikvicu za filtriranje koja je

privrena klemom na stalak.
Povei tikvicu za filtriranje sa vodenom pumpom. Navlai filter papir sa malo
hladne destilovane vode tako da dobro prilegne preko otvora na lijevku.
Malo promijeaj uzorak i izlij smjesu na vlaan filter papir u lijevku. Isperi
tikvicu nekoliko puta malim porcijama ledene destilovane vode tako da se
prenese to je mogue vie produkta.
Isperi finalni produkt sa oko 15 mL ledene destilovane vode u cilju uklanjanja u
vodi topivih oneienja.
Najee oneienje u sirovom produktu jeste salicilna kiselina koja potie od
nekompletnosti reakcije ili hidrolize produkta tokom postupka izolacije. Sreom,
ispiranjem produkta sa nekoliko malih porcija ledene vode moe se dobiti
zadovoljavajue ist aspirin. Aspirin nije lako topiv u ledenoj vodi, ali neistoe
jesu.
Ostavi produkt da se sui na zraku, oko 5 minuta, uz primjenu vodene pumpe.
Paljivo podigni kraj filter papira (na poetku se koristei patulom, makazama ili
tapiem, ako je potrebno) i skini sa Buchnerovog lijevka filter papir sa
kristalima.
Prenesi produkt i filter papir na satno stakalce. Ovako dobiveni produkt moe se
ostaviti da se sui na zraku do slijedeeg termina vjebi.
Prekrij produkt komadom papira da bi se zatitio od praine.
ZADATAK 2: Uradi test na prisustvo salicilne kiseline na sirovom produktu.
U svaku od etiri epruvete, dodaj po 1 mL etanola. Z Dodaj po 1 kap otopine FeCl 3 u
svaku epruvetu.
U tri epruvete dodaj malu koliinu (nekoliko kristalia) slijedeih supstanci i paljivo
promijeaj sadraj svake epruvete:
Epruveta 1: fenol
Epruveta 2: salicilna kiselina
Epruveta 3: dobiveni produkt
Epruveta 4: nita (slui kao kontrolna proba)
Zabiljei zapaanje u promjeni boje. Posebno obrati panju na rezultat u epruveti
3.

Poznato je da spojevi koji sadre fenolsku hidroksilnu grupu grade obojene

komplekse sa Fe3+ ionima.

crveno-purpurni obojeni kompleks

Boja varira od crvene do purpurne, u zavisnosti od odreenog fenola koji je
prisutan. U aspirinu, fenolska hidroksilna grupa nije vie prisutna i ne bi trebalo
da se stvara nikakav obojeni kompleks. Meutim, ukoliko je prisutna salicilna
kiselina, pojavie se obojenje.
Ovaj test ima jo jednu funkciju. Sinteza poinje polazei od bijelog spoja
(salicilna kiselina) i zavrava sa bijelim spojem (aspirin). Kako znati da li se
uopte neto dogodilo? Izvoenje testa sa Fe3+ na polaznom spoju i finalnom
produktu treba da potvrdi da se neka reakcija zaista desila.
ZADATAK 3: Prekristalizacija sirovog aspirina.
Na poetku slijedeeg termina vjebi, izvagaj osueni uzorak, odredi prinos.
Treba da zabiljei masu salicilne kiseline koja je upotrijebljena u ovom
eksperimentu. Da bi se odredio limitirajui reagens i prinos, potrebno je da zna
masu uzetog acetanhidrida. Meutim, poto je samo izmjeren odreeni volumen
ovog reagensa, potrebno je da zna gustou da bi se dobila masa. U uputstvima za
rad nisu uvijek navedeni ovakve informacije, tako da e biti u prilici da
konsultuje razliite hemijske prirunike koji sadre korisne podatke o osobinama
nekog spoja kao to su taka topljenja, taka kljuanja, gustoa, topivost,
reakcije, itd. Kao dio ovog eksperimenta, bie potrebno da se koristi nekom od
takvih referentnih knjiga (ili alternativno nekim od raspoloivih komercijalnih
kataloga hemikalija) i nae podatak o gustoi acetanhidrida.
Potpuno osuenim kristalima produkta odredi taku topljenja i uporedi je sa
literaturnom vrijednou u cilju identifikacije aspirina. Salicilna kiselina se topi
na 159oC, a acetilsalicilna kiselina na 135 oC. Otra taka topljenja (kada se

kristali tope unutar uske temperaturne oblasti, 1 ili 2 stepena) ukazuje da je spoj
ist.
Postoje i sloenije tehnike preiavanja koje se mogu primijeniti u cilju daljeg
preiavanja dobivenog produkta i koje mogu biti ukljuene kao dodatni dio
ovog eksperimenta, ukoliko ostane dovoljno vremena u okviru predvienog
termina za laboratorijski rad. Takva je metoda rekristalizacije.
Prenesi osuene kristale aspirina u Erlenmeyerovu tikvicu od 100 mL i otopi ih u
oko 20 mL toplog etanola. Otopinu treba grijati na vodenom kupatilu na 60oC (na
elektrinom grijau, bez plamena u blizini, jer je etanol zapaljiv!)
Zagrij 50 mL destilovane vode do 60oC i ulij u etanolnu otopinu aspirina. Ukoliko
se stvori talog, nastavi zagrijavanje dok se nastali talog potpuno ne otopi i dobije
bistra otopina.
Pokrij au satnim stakalcem i ostavi da se polako ohladi. Kristalizacija se moe
ubrzati hlaenjem na ledenom kupatilu, ali se postepenim hlaenjem dobiju ljepi
igliasti kristali aspirina, acetilsalicilne kiseline.
Izdvajanje kristala aspirina preienog rekristalizacijom iz etanola, izvri kao u
dijelu procedureu Zadatku 1.
Kristale istog aspirina prenesi u epruvetu sa odgovarajuom naljepnicom i
zajedno sa izvjetajem predaj asistentu.
VANO: Sintetizirani aspirin ne smije se upotrijebiti kao farmaceutski preparat!