KAZNENO PRAVO

Naelo zakonitosti l.2.

Znai da je k.d i sankcije popisane zakonom. Ima politiko i pravno znaenje.
5osnovnih zahtjeva naela zakonitosti
1. propisanost zakonom
2. zabranjena analogija i kao stvaranje novih normi i kao kvalificiranje postojeih djela.
treba luiti razliku od ekstenzivnog tumaenja zakona koje je doputeno( treba paziti da se
ne pree crta iza koje prestaje tumaenje zakona a poinje analogija npr. 261 KZ
pustoenje uma- doputeno je kad u zakonu pie i na drugi nain to je ekstrenzivno
tumaenje.
3. zabanjeno je retroaktivno djelovanje zakona, to znai da e se na poinitelja kd
primijeniti zakon koji je vrijedio u vrijeme poinjenja k.d. Ako se zakon vie puta
promijenio primjenit e se najpovoljniji zakon
4. prncip naela zakonitosti- da zakonska norma mora biti precizna i jasna
5. zakonom mora biti propisano djelo i kazna.
KAZNENO DJELO
4 osnova elementa kaznenog djela.
1.radnja ljudska radnja
2.protupravnost- radnja mora biti propisana u zakona i protivna zakonu
3.krivnja- ( l.4. NAELO KRIVNJE-nitko ne moe biti kanjen, niti se prema njemu moe
promeniti druga kaznono pravna sankacija ako nije kriv za poinjeno djelo. Nema
protupravnosti kod neubrojivih osoba.
4.kazna- l.5 KZ-a kazne, mjere upozorenja ( sudska opomena i uvjetna osuda) sigurnosne i
odgojne mjere. Zakonom mora biti odreeno trajanje kazne i niti jedna kazna ne moe biti
izreena niti se moe primijeniti na neodreeno vrijeme.
KLASIFIKACIJA KAZNENIH DJELA
Po svojstvu poinitelja opa
- specijalna
Po broju radnji jednostavna ( prosta)
- sloena
postoje i formalna kaznena djela.
Po osobitosti kaznenog djela trajna k.d.
- k.d stanja
Po nainu izvrenja ostvarena injenjem i njeinjenjem
DELICTA COMUNIA- OPA DJELA
Moe ih poiniti svaka osoba
SPECIJALNA DIJELA DELICTA PROPRIA
Moe poiniti samo sluena osoba, vojna osoba i odgovorna osoba

Primjer: lanak 124 KZ Protupravno oduzimanje slobode stavak 1 ope KD

Stavak 2 specijalno KD
SLOENA KAZNENA DJELA
Moraju biti sloena od vie radnji i to:
1.

kd razbojnitva (2 radnje PRINUDA = kd PRINUDA + kd KRAA)

sila prijetnja

2.
3.

KD SILOVANJA = kd prinude + obljuba

KD NEDOPUTENE TRGOVINE (vie radnji od kojih svaka za sebe nije KD ali
sve zajedno ine KD)
FORMALNA i MATERIJALNA KD

FORMALNO KD iscrpljuju se u samoj radnji

Primjer lanak 259 KD NEDOPUTENI RIBOLOV
MATERIJALNA KD imaju i posljedicu u stvarnosti
KD POVREDE I KD UGORAVANJA
KD POVREDE je dovreno kad je nastupilo oteenje ili unitenje zatienog dobra
KD UGROAVANJA kad je nastupila KONKRETNA OPASNOST (iskljuivo konkretna
opasnost) to je takva opasnos koja samo to nije nastuipila povreda oteenog dobra, ali
ipak nije nastupila. (lanak 263 KD dovoenje u opasnost ivota ili imovine
opeopasnom radnjom ili sredstvom poar, poplava)
IZNIMKA: lanak 268. Unitenje ili oteenje znakova za opasnost (kad se kriminalizira i
sama apstraktna opasnost odnosno sam in ugroavanja)
TRAJNA KD
U zakonsko bie trajnih KD ulazi
1. stvaranje protupravnog stanja
2. odravanje protupravnog stanja
Trajno KD je zavreno kad odravanje protupravnog stanja prestane
Npr. l.125 OTIMICA
l. 124 PROTUPRAVNO ODUZIMANJE SLOBODE
Kod trajnih kaznenih djela treba voditi rauna o:
1) ZASTARA poinje tei danom prestanka protupravnog stanja
2) SUPOINITELJSTVO ili NUNA OBRANA je mogue sve dok protupravno stanje
traje

3) DRAGOVOLJNI ODUSTANAK mogu je sve dok se stvara protupravno stanje (npr.

Dok se oteta osoba vozi na mjesto gdje e biti zatvorena)
KD STANJA
Vrlo slina trajnim KD i iscrpljuju se u samom stvaranju protupravnog stanja npr. l. 211.
PROMJENA OBITELJSKOG STANJA ili l. 206 DVOBRANOST
ZASTARA kod KD STANJA rauna se jednako kao i kod TRENUTNIH KD (a ne trajnih) od
nastanka protupravnosti to znai od nastanka protupravnosti, a ne prestanka protupravnosti.
VLASTORUNA KD
Di je Samo jedan poinitelj osobno i samostalno djeluje nema supoiniteljstva
PRIMJER: rodoskrvnue, davanje lanog iskaza, nedoputen prijelaz preko dravne granice
OSNOVNA OBILJEJA KD
RADNJA
PROTUPRVNOST
KRIVNJA
KANJIVOST
RADNJA
U svakom KD se ili nareuje ili se zabranjuje ili se nareuje kakvo ponaanje stoga je radnja
obavezno konstitutivno obiljeje svakog KD i uvijek se utvruje i kod KD sa injenjem i
neinjenjem i kod svjesnih i nehajnih KD
RADNJA je svijestan psiho(volja)fiziki akt ovjeka
Automatske radnje i impulzivne radnje jesu radnje sa voljom
Refleksne instiktivne radnje nisu radnje s voljom, nema voljnog elementa
Via sila (vis maior) ISKLJUUJE kaznenop pravnu odgovornost ZATO? Nema voljnog
elementa! NPR. l. 31 Nema kd kad je poinitelj postupao pod djelovanjem neodoljive sile.
Ne mijeati RADNJU sa brojem KD jer se moe jednom radnjom poiniti vie KD ili sa vie
radnji jedno KD.
Npr. 1 RADNJA VIE KD 1 KD UBOJSTVA i 1 pokuaj ubojstva
Otac puca u sina, ubije ga, a metak zavri u majci koja je
pokuala sprijeiti oca

NAIN POINJENJA KD
injenjem/neinjenjem
lanak 25. st.3 Moe se blae se kazniti za djela poinjena neinjenjem, osim ako je
neinjenje jedin nain na koji se moe poiniti KD.
KD NEINJENJA
KD NEINJENJA radnja poinjenja se sastoji u proputanju dune panje i mogue panje
Npr. spaavajui jednog kupaa spaavatelj ne moe paziti i spaavati ostale.
Kod kd neinjenja povreuje se zapovjedna ili imperativna norma, kod KD injenja povreuje
se prohibitivna(zabranjujue) norma.
4 grupe KD NEINJENJA
1. KD NEINJENJA koja izriito predviaju obvezu na odreeno injenjenje (lanak
273. NEPRUANJE POMOI OSOBI KOJA JE TEKO TJELESNO OZLJEENA
U PROMETNOJ NESREI) ako je ozljeeni umro nakon nesree, onda se moe
ekskulpirati.
2. kad je i injenje i neinjenje propisano paralelno npr. LANAK 240 KZ
NESAVIJESNO LIJEENJE
a) neinjenje dr. med. Stomatologije ne primjeni mjere prema pravilima struke
ili
b) injenje primjeni oito nepodobno sredstvo, instumente, naine prilikom
lijenja
3. kad se kanjava nastupanje odreene posljedice jer nije poduzeta neka radnja
primjer lanak 362 KZ NEPODUZIMANJE MJERA ZA ZATITU VOJNE
POSTROJBE
4. u pravilu kad je radnja injenjem, ali moe injenjem npr. majka ubije dijete
nehranjenjem (ili pogrenim hranjenjem???)
PITANJE UZRONOSTI
Nema odredbi u KZ-u. Potrebno je utvrditi radnje koje je poduzeo poinitelj, a koje su dovele
do posljedice npr. KD iz podruja prometnih nesrea potrebno je utvrditi kauzalni niz.
Npr. Mladi oboren automobilom bez vidljivih ozljeda osim napukle slezene otiao u bolnicu
na operaciju dobio sepsu i umro. U konkretnom sluaju pointelj je suen tako da postoji
odgovornost vozaa za smrt. Mladie je dobio stafilokoke kod operacije i stoga bi kauzalni
niz bio prekinut samo ako bi se lijenik osudio za nesavijesno lijeenje, ako ne nema prekida
kauzalno niza (po sudskoj praksi) i voza je kriv.

PROTUPRAVNOST
Nema odredbi u KZ.
Razlozi iskljulenja protupravnosti su:
1.
NUNA OBRANA
2.
KRAJNJA NUDA
3.
beznaajno djelo
Beznaajno djelo je neznatno drutveno opasno djelo ima obiljeje KD, ali nije KD zbog
svojeg beznaajnog znaenja.
Postoji protupravnost, ali je ona tolika da je beznaajna.
NUNA OBRANA
DEF: Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili
drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravan napad.
Nema KD kad je poinitelj postupao u nunoj obrani. Doputena je zatitia svakog
pravnog dobra, ali ne svim (pravnim?) sredstvima.
Napada kod nune obrane mora biti OVJEK inae nema nune obrane.
Kakv mora biti napad?
A) stvaran (da stvarno postoji, ako nije stvaran onda smo u zabludi)
B) protupravan - samo protupravan napad daje pravo na nunu obranu napada ne
smije imati ovlatenje za napad (npr. biti isprovociran) ili razlog za napad
c. aktualan ako neposredno predstoji, samo to nije zapoeo
moemo se poeti braniti i prije nego to je sam napad poeo
c1) ako neposredno rpedstoji moemo se poeti braniti i prije nego to je poeo napad
c2) ako napad traje imamo se pravo braniti
c3) kad napad nije jo prestao npr. kad netko nekoga udari deset puta pa se umori i stane
da predahne s namjermo da nastavi, a dok on stoji ja uzvratim napad je aktualan jer nije
jo prestao budui me je napada i dalje imao namjeru mlatiti
Kakva mora biti obrana?
Nuna obrana mora biti
a) NEOPHODNO POTREBNA da se otkloni napad
b) ISTODOBNA s napadom
c) RAZMJERNA intenzitetu napada
Kad se sve ove okolnosti utvrde onda se moe govoriti o nedostatku protupravnosti.

to je s alkoholiziranim napadaima?
Imamo se pravo braniti iako je sudske praksa skeptina u tom pogledu te se ide u korist
pijanaca koji su teko pijani jer ne predstavljaju opasnost dovoljnu da se opravda nuna
obrana. (LJUBI: trai se razumno sklanjanje)
Nuna obrana e teko proi nema je kod napada rukama, a kad napadnuti uzvraa
orujem. Osim u sluaju kad je napada goloruk, nesrazmjerno jai, vei ili poznaje
borilake vjetine, a rtva ne bi mogla otkloniti napad branei se samo rukama. (DIV i
zvonica)
PREKORAENJE NUNE OBRANE.
Kod prekoraenja poinitelj je kriv, ali se moe blae kazniti (lanak 29.3), a ako je do
prekoraenja nune obrane dolo zbog jake razdraenosti ili prepasti prouzroene
napadom moe se osloboditi kazne.
PUTATIVNA NUNA OBRANA (vezano uz zabludu)
Ako nije napad stvaran ulazimo u zabludu. Niti je prekoraenje niti nuna obrana samo se
tako zove.
Radnje ostvarene u PUTATIVNOJ NUNOJ OBRANI su PROTUPRAVNE, druga je
stvar jeli poinitelj kriv. Poinitelj je u zabludi u pogledu napada (ovjek samo dri tap, a
ja mislim da e me lupiti)
VANO: Svaka zabluda iskljuuje namjeru, ne moe biti odgovoran za namjeru nego
samo za nehaj. O kakvoj se zabludi (otklonjivoj ili neotklonjivo) se radi ocjenjuje se
ovisno situaciji i okolnostima.
Ako je zabluda neotklonjiva tada nema krivnje, ako je zabluda otklonjiva onda je nehaj,
ali ako zakon predvia odgovornost za nehaj.
KRAJNJA NUDA
L. 30 KZ-a
DEF:
1.
Nema kaznenog djela kad je poinitelj poinio takvo djelo radi toga da
od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se
na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tome je uinjeno zlo manje od onog koje je
prijetilo.
2.

kad je uinjeno zlo jednako onome koje je prijetilo NIJE

KRAJNJA NUDA, ali e se poinitelj svejedno osloboditi

Kod krajnje nude radi se o koliziji dvaju prava jedno se rtvuje da bi se drugo spasilo.
Opasnost kod krajnje nude moe potjecati od ELEMENTARNE NEPOGODE,
IVOTNJA, ali ne i od OVJEKA.

PUTATIVNA KRAJNJA NUDA

Ako smo u zabludi o opasnosti i njenom postojanju onda opasnost ne smije biti
skrivljenja. Mora postojati istodobnost opasnosti i otklanjanja iste.
POINITELJI
1. POJEDINAC
2. SUDIONICI: SUPOINITELJI
POTICATELJ
POMAGATELJ
POJEDINANI poinitelj (l. 35.1 KZ) ima izravnu vlast nad djelom, nad radnjom
ostvarenja, a posredni poinitelj ima vlast nad drugom osobom.
SUDIONIK ima funkcionalnu vlast nad djelom
SUPOINITELJSTVO
Supoinitelji su dvije ili vie osoba koje na temelju zajednike odluke poine KD tako da
svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju kaznenog
djela.
Svaki od njih mora sudjelovati u radnji poinjenja dijela ili mora bitno pridonositi radnji djela
(ako ne sudjeluje u njoj onda je pomagatelj).
TEORIJE O SUPOINITELJSTVU
1.

TEORIJA PODJELE ULOGA treba utvrditi da se vie osoba dogovorilo o

ostvarenju djela, tko e to raditi (podjela uloga prema spretnosti) i da su sve
radnje jednake teine.

2.

TEORIJA VLASTI NAD DJELOM uveo KZ iz 1998. supoinitelj je onaj koji je

izravno sudjeluje u radnji djela ili bitno doprinosi ostvarenju djela. Poticatelj i
pomagatelj ne vladaju djelom. Sudska praksa odreuje to se smatra vlast nad
djelom i kad se radi o bitnom doprinosu.
SUKCESIVNO SUPOINITELJSTVO

Jedan poinitelj djelo ostvaruje, a drugi mu se pridruuje

Npr. dva sina koji su usmrtili oca (otac je bio jna oficir i sve ih je maltretirao)
Jedan sin je izudarao oca sjekirom po glavi kad je naiao drugi sin i bez prethodnog
dogovora s bratom dokrajio oca sa 5-6 metaka pitoljem. (i to zato jer drugi sin nije bio
siguran da je otac mrtav pa je u strahu da bi ih otac ubio ako preivi pucao u oca)

POSREDNO SUPOINITELJSTVO
Izvritelj izvrava djelo preko druge osobe. Svaki supoinitelj odgovara u skladu sa svojom
namjerom ili nehajem, a poticatelji i pomagatelji u granicama svoje namjere. Olakotne i
otegotne okolnosti utvruju se posebno za svakog supoinitelja.
EKSCESNO SUPOINITELJSTVO
Kada se vie osoba dogovore da ostvare KD, a jedan od supoinitelja odlui da mimo
dogovora ostvari jo jedno KD koje nije povezano sa dogovorenim. Taj drugi supointelj
odgovarat e sam za to drugo djelo (npr. KRAA dogovoreno + SOLO SILOVANJE)
Sudionitvo je mogue sve dok djelo nije dovreno. Kod trajnog KD sudionitvo je mogue
dok traje protupravno stanje.
? Tei oblik apsorbira laki oblik djela kojeg je poinio jedan od supoinitelja ?
NUNO SUDIONITVO
Zakonsko bie KD predvia samo jednog poinitelja, no ima KD-a gdje je zakonom
sudionitvo propisano kao nuno
a) kod KONVERGENTNIH KD
svi sudionici djeluju prema jednom cilju (kod kaznenog djela ORUANE POBUNE)
b) kod DIVERGENTNIH KD
kad su interesi sudionika suprotni, svaki od njih ima svoj cilj (sudjelovanje vie osoba
u tunjavi)
OBLICI SUDIONITVA
A)

POTICANJE
l. 37. KZ Tko drugoga sa namjerom potakne na poinjenje KD kaznit e se kao da ga
je sam poinio. Kod neprikladnog pokuaja poticatelj se moe osloboditi. Nema kazne
za openito poticanje. Mora se raditi o tono konkretnom KD. (npr. nije poticanje
izjava: ukradi sve iz svih duana). Bitno je kod poticanja da poticani jo nema vrstu
odluku o poinjenju djela. Poticaj se moe ostvariti:
1) nuenjem novca
2) okladom
3) ruganjem
4) prijetnjom
5) nagovaranjem
6) davanjem obeanja
7) uvjeravanjem u dobar plan
POMAGANJE U POTICAJU je u pravilu pomaganje vrlo rijetko u praksi. Npr. Otac
potaknuo svoju ker koja je bila trudna, dok je ona otila roditi, otac je pozvao susjeda
da mu napie pismo u kojem e objasniti keri da odmah ubije dijete i to tako da ga
ugui odmah po porodu jer je u tom sluaju kazna blaa (PRIVILEGIRANO

EDOMORSTVO). U ovom sluaju je otac poticatelj, a susjed pomagatelj poticatelja.

(jer mu namjera nije bila edomorstvo, ve pomo susjedu-ocu)
POSREDNO POTICANJE sluaj poticanja kad jedan potakne drugoga.
NEUSPJELO POTICANJE nije ni poticanje ni sudionitvo. l. 37.2 Tko drugoga s
namjerom potakne na poinjenje KD za koje je pokuaj kanjiv, a djelo ne bude niti
pokuano, kaznit e se kao za pokuaj toga djela. Npr. Kad nekoga potakne, a on
napravi samo pripremnu radnju ili ga ne uspije nagovoriti. KANJAVA SE KAO ZA
POKUAJ, AKO JE ZAKONOM PROPISANO KANJAVANJE ZA POKUAJ.
Poticanje se uvijek kanjava bez obzira na teinu djela, ako je ono dovreno.
B)

POMAGANJE (l. 38)

Tko drugome s namjerom pomogne u poinjenju KD kaznit e se kao da ga je sam
poinio, a moe se i blae kazniti. Ne moe se stroe kazniti kao ni kod
supoiniteljstva.
VRSTE POMAGANJA FIZIKO I PSIHIKO POMAGANJE
FIZIKO npr. uklanjanje prepreka
PSIHIKO davanje savjeta, unaprijed obeano prikrivanje jest pomaganje.
Unaprijed obeano prikrivanje jest POMAGANJE, a ne KD PRIKIRVANJA.
Prikrivanje bi bilo tek nakon izvrenog KD.
POSREDNO POMAGANJE
neposrednom pomagau. !!!

kad

pomaemo

pomagau

koji

prua

pomo

Mogue je i POTICANJE U POMAGANJU i to je onda POSREDNO

POMAGANJE (iako je po sadraju radnje poticanje).
POMAGAKE RADNJE
- u pravilu prethode izvrenju KD
- istovremeno kad se poduzima KD
radnje izvrene poslije poinjenja KD nisu pomaganje, ako nije unaprijed nisu obeane
NEUSPJELO POMAGANJE
- postoji
- nije kanjivo
- nema ga u zakonu (nije propisano zakonom)
Subjektivni odnos pomagaa i poinitelja poznaju se.
Za pomaganje uvijek treba namjera. Nema nehaja kod pomaganja odnosno pomaganje
iz nehaja nije kanjivo.

Pomagatelj se uvijek kanjava kad je KD dovreno, a za pomaganje kod KD koje je

ostalo u pokuaju samo ako je pokuaj kanjiv pa i onda kad je poinitelj obavio samo
pripremne radnje, a djelo nije niti pokuao pomaga se kanjava.
STJECAJ KD (l. 60)
Postoji kad jedna te ista osoba sa jednom ili vie radnji ostvari vie istih ili razliitih
KD za koja mu se istodobno sudi, sud e za svako od poinjenih KD utvrditi kazne, a
zatim e izrei za sva ta djela jedinstvenu kaznu.
Konstrukcija stjecaja potrebna je da se za vie KD izrekne jedna kazna. O biu
kaznenog djela ovisit e radi li se o stjecaju ili o prividnom stjecaju.
Npr:
1)

SILOVANJE + LAKA TJELESNA = nije stjecaj (laka tjelesna je

konuzmirana silovanjem)

2)

SILOVANJE+TEKA TJELESNA= JEST STJECAJ

3)

RAZBOJNITVO+TJELESNA OZLJEDA (udarac pitoljem u glavu)

= NIJE STJECAJ

4)

RAZBOJNITVO I TEKA TJELESNA = JEST STJECAJ

Dva oblika stjecaja

IDEALNI
REALNI
IDEALNI STJECAJ
Postoji kad poinitelj jednom radnjom poini vie KD. Postoje dvije vrste
IDEALNOG STJECAJA
1)
HOMEOGENI IDEALNI STJECAJ kad jedan poinitelj jednom radnjom
poini vie jednakih kaznenih djela (1 bombom ubije 8 ljudi)
2)
HETEROGENI IDEALNI STJECAJ kad jedan poinitelj jednom radnjom
poini vie razliitih KD. Npr: kod SILOVANJA prenese i spolne bolesti, a ako je jo i
srodnik sa silovanom iznimno i incest. (sve jednom radnjom)
Idealni stjecaj je mogu:
a) kad je vie djela poinjeno sa namjerom
b) kad je vie djela poinjeno nehajem
c) kad je vie djela ostvareno namjerom i nehajem (ABERATIO IKTUS) nai
primjer!!!

REALNI STJECAJ
Postoji kad jedan poinitelj s vie radnji poini vie KD za koje mu se istodobno sudi.
Realni stjecaj nastaje kao procesni element kod spajanja vie odvojenih postupaka za
istog poinitelja u jedan. (jedno djelo poinjeno u Rijeci, jedno u Osijeku, u Zagrebu)
PRIVIDNI STJECAJ
Postoje tri oblika:
1)

SPECIJALITET
oblik stjecaja zakona
postoji kada dva zakonska bia djela stoje u takvom odnosu da je
jedno specijalna vrsta drugoga (npr. zlouporaba poloaja i ovlasti
l. 337 i krivotvorenje slubene isprave l. 312 to je prividni
stjecaj)

Kod sloenih kaznenih djela NPR: RAZBOJNITVO (PRINUDA

I KRAA) postoji prividni stjecaj
i kod kvalificiranih oblika djela (koji konzumiraju privilegirani
oblik za koji nema stjecaja) Npr. kvalificirani oblik KRAE =
TEKA KRAA, privilegirani oblik SITNA KRAA. Nema
stjecaja KRAE i SITNE KRAE jer je sitna konzumirana
kraom.

2)
SUPSIDIJARITET postoji onda kada izmeu dva zakonska opisa kaznenih
djela kad 1 opis predstavlja kriminaliziranje prethodnog stadija iz drugog opisa KD. NPR: l.
173. ZLOUPORABA OPOJNIH DROGA stavak 1. posjeduje opojnih droga, st. 2 preprodaja.
Ako ga sudi za stavak 2 onda ne i za stavak jedan to je SUPSIDIJARITET. Kaznit e se
samo za stavak 2 bez stjecaja sa kaznenim djelom iz 1. stavka.
3)
KONSUMPCIJA vrijednosno ocjenjivanje radi li se o prividnom stjecaju ili
ne. To je oblik prividnog stjecaja koji se najtee ocjenjuje. NPR: KD BLUDNE RADNJE
konzumirano je SILOVANJEM, a kvalificirano ubojstvo (iz koristoljublja) konzumira
KRAU.

PRODULJENO KAZNENO DJELO

Je negacija stjecaja u korist poinitelja da bi bio kanjen samo za jedno djelo. Kod nas
nepoznato do zakona 1998. iako se u praksi primjenjivalo.
DEF: L. 61.2 Produljeno KD je poinjeno kad je poinitelj sa namjerom poinio vie istih
ili istovrsnih KD koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge
stvarne okolnosti to ih povezuju ine jedinstvenu cijelinu.

OBJEKTIVNI ELEMENT POINJENJA PRODULJENOG KAZ. DJELA

1. mora se raditi o seriji istih ili istovrsnih KD (npr. sitna kraa, kraa, teka kraa)
2. KD moraju biti ostvarena na bitno istovjetni nain
3. izmeu tih kaznenih djela mora postojati vremenska povezanost (najtee utvrditi) NPR: 5-6
provala u jednoj noi u aute u Gundulievoj ulici
SUBJEKTIVNI ELEMENT PKD
Treba utvrditi postojanje produljene ili nastavljene namjere. Znai npr: da je poinitelj
namjeravao provaljivati u sve aute dok neto ne pronae
Produljeno KD ide in favorem okrivljenika jer se sudi za jedno djelo.
l. 61.3 Ako se radi o produljenom KD ostvarenom sa vie istovrsni KD (kraa, sitna kraa i
teka kraa) kaznit e se za najtee KD. (kod pisanja presude na pravosudnom kraa vie
bicikla)
Primjer za istovrsna djela: ako je auto zakljuan = provalna kraa, otkljuan = kraa, ako nije
uspio otvoriti onda je POKUAJ. Uvijek se cijela djelatnost kvalificira po najteem obliku.
Kod pronevjere radit e se o produljenom KD kad je poinitelj u kratkom vremenskom roku
(1 mjesec i 20 dana) uzimao novce iz blagajne svaki dan po malo.

ZASTARA KOD PKD to ako su neka KD pala u zastaru, a neka ne?

RELATIVNA:Zastara kod PKD rauna se od zadnje radnje
APSOLUTNA:
PKD treba rastaviti na pojedina KD. KD koja su apsolutno zastarjela
isputaju se iz injeninog opisa (a ne oslobaa nit obustavlja postupak u pogledu tih djela), a
ostala KD ine produljeno KD za koje se sudi, dok se ostala djela samo navedu u
obrazloenju da su u zastari.
PRODULJENO KD je jedno djelo jer se za jedno djelo ne moe osloboditi, a za to djelo opet
osuditi. Zato se isputa iz injeninog opisa dio koji je u zastari.
PRAVILO: NE BIS IN IDEM npr: Netko mjesecima krade iz blagajne pa ga se zbog toga
osudi. Naknadno se otkrije da je ukrao jo i drugih stvari, ali ga se nee ponovno osuditi jer je
ve osuen za potkradanje firme. No sudska praksa je zauzela stajalite kod otkrivanja
naknadnih kriminalnih djelatnosti, za djelo za koje je ve osuen vrijedi pravilo ne bis in
idem ako se radilo o malo kriminalnoj koliini, ali ako je bila rije o velikoj kriminalnoj
djelatnosti onda to pravilo ne bi vrijedilo te su bili ponovno sueni.
NEMA PKD-a kad se radi o osobnim povredama i napadima na osobne vrijednosti i imovinu
(nema PKD kod RAZBOJNITA, UBOJSTVA, KRAE, TEKE TJELESNE OZLJEDE,
SILOVANJA)

Npr: Baena je jedna bomba poinjeno je 9 ubojstava u pokuaju. U tom sluaju nema PKD
ve se radi o stjecaju 9 pokuaja ubojstava.
KAZNE
1.

SANKCIJE
-

KAZNA

kazne
sigurnosne mjere

- predstavlja moralni prijekor

- mora biti zakonom propisana

SIGURNOSNA MJERA

- utemeljena na moralnom prijekoru

- preventivnog je ili zatitnog karaktera

VRSTE KAZNE l. 49
1.
2.

novana kazna
zatvor

Novana kazna moe biti kao glavna ili sporedna, a zatvor uvijek samo kao glavna kazna.
l. 49.4 Za kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna kazna moe
se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti
kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.
l. 50 SVRHA KANJAVANJA - Generalna i specijalna prevencija
da se utjee na poinitelja
da se utjee na sve ostale (pec, pec!)
l. 64. MJERE UPOZORENJA
1.
2.

SUDSKA OPOMENA
UVJETNA OSUDA

L. 65. SVRHA MJERA UPOZORENJA

1. SVRHA SUDSKE OPOMENE - da se poinitelju KD uputi takva vrst prijekora koja s
obzirom na sve okolnosti koje se tiu djela i poinitelja radi ostvarenja svrhe kaznenopravnih
sankcija ne mora primijeniti kanjavanje.
2. SVRHA UVJETNE OSUDE - da se poinitelju KD uputi takva vrst prijekora kojom se
omoguava ostvarenje svrhe kazneno pravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja.
KAZNA ZATVORA - l. 53 - ne moe biti kraa od 30 dana nit dulja od 15 godina
- za najtee i najpogibeljnije oblike tekih KD od 20-40 godina
(dugotrajni zatvor - ne izrei mlaem od 21 godine)

KAZNA zatvora se moe izrei do 3 mjeseca na pune dane (90 dana moe, a 120 dana NE
MOE), a nakon toga na pune mjesece i godine.
Kazna dugotrajnog zatvora izrie se izriito na pune godine (ne moe npr. 26,5 godina)
KARAKTERISTIKE KAZNE
1.
Kazna je sankcija javnopravnog karaktera kojeg je nositelj drava (koja ima monopol
kanjavanja). Drava ima ekskluzivno pravo kanjavanja i mehanizme za kanjavanje otuda
javnopravni karakter.
2.

Mora biti jednaka za sve, neovisna o vjeri, rasi, spolu

3.

Mora biti zakonita (zakonom odreena, nema neodreenih kazni)

4.

Takva da omogui individualizaciju kazne (veliki raspon)

5.

Osobna - pogaati samo poinitelja izravno (za razliku od konfiskacije imovine u

komunizmu)

6.

Ne smije biti muenja niti poniavanja

7.

Mora biti donijeta u zakonitom postupku

8.

Mora biti neizbjena

$$$ NOVANA KAZNA $$$
L. 51

Prije je bila navedena u fiksnom iznosu, a od 1.1.1998. izraena u dnevnim dohocima osobe
prema kojoj se primjenjuje. Ne moe biti manja od 10 nit vea od 300, iznimno kod djela iz
koristoljublja do 500 dnev. doh. Rok za plaanje novane kazne odreuje sud odmjeravajui
broj dnevnih dohodaka vodei rauna o imovinskim prilikama, uzdrava li poinitelj nekoga
itd. Rok za plaanje je od 30 dana do 6 mjeseci.
Ako poinitelj KD ne ostvaruje nikakav dohodak sud e kao dnevni dohodak poinitelja
smatrati prosjeni dnevni dohodak u RH (utvruje ga VRSH svaka tri mjeseca).

PRIMJERI ZA ODREIVANJE KAZNE:

1.

l. 259. kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine (dan je

veliki raspon pa je mogui iznos kazne od 10 do 300 dnev.doh.)

2.

Kad je odreen posebni minimum - l. 90 kaznit e se najmanje 5 godina

3.

Kad je odreen maksimum kazne - l. 98 KZ kae: kaznit e se novanom

kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine

4.

Kad je odreen i maksimum i minimum - l. 93. KD EDOMORSTVA kaznit

e se zakonom od 1 do 8 godina zatvora

ALTERNATIVNO PROPISIVANJE KAZNE (ILI/ILI)

Ili zatvor ili novana.
KUMULATIVNO PROPISIVANJE KAZNE (I/I)
I zatvor I novana kazna.
URAUNAVANJE KAZNE
Uraunava se vrijeme provedeno u pritvoru, na psihijatrijskom promatranju i ekstradicijski
pritvor.
l. 56 Zato se odluujemo ba za odreenu kaznu - Ope pravilo o izboru vrste i mjere kazne
a)
b)
c)
d)
e)
f)

pobuda za djelo
jaina ugroavanja zatienog dobra
prijanji ivot optuenika
okolnosti nakon poinjenja djela
odnos prema oteeniku
ukupnost drutvenih uzroka (teko djetinjstvo)

l. 57 - UBLAAVANJE KAZNE
A) ZAKONSKO UBLAAVANJE - kad u zakonu pie tako, a moe i blae
B) SUDSKO UBLAAVANJE - iskljuivo na utvrenim olakotnim okolnostima, a
nedostatkku otegotnih ublaiti ispod zakonske odredbe
Granica iz l. 57 se ne moramo drati kad zakon predvia mogunost oslobaanja. NPR: l.
216.4 "moe ga se osloboditi kazne"
ODMJERAVANJE KAZNE ZA KD U STJECAJU
l. 60. izrei e se posebna kazna za svako od djela u stjecaju, a zatim za sva djela
jedinstvena kazna koja mora biti vea od polovice zbroja svih pojedinano izreenih kazni, a
biti manja od ukupnog zbroja svih kazni. (NPR: 3 KD u stjecaju, s kaznama od 3,4,5 god=12
god. izreena e biti izmeu 6-11 godina)
l.60. S t j e c a j odreivanje kazne
(1) Ako poinitelj s jednom ili vie radnji poini vie kaznenih djela za koja mu se
istodobno sudi, sud e za svako od poinjenih kaznenih djela utvrditi kazne prema zakonu
a zatim e izrei za sva ta djela jedinstvenu kaznu.
(2) Vodei rauna o tome da se s obzirom na posebnosti viestrukog poinitelja
kaznenih djela i njihov meusobni odnos s obzirom na vrstu i vrijeme njihova poinjenja

jedinstvenom kaznom treba postii svrha kanjavanja, sud se pri odluivanju o njenoj vrsti i
mjeri mora drati ovih pravila:
a) ako je za jedno od kaznenih djela poinjenih u stjecaju utvrdio kaznu dugotrajnog
zatvora a za drugo ili ostala kaznena djela kaznu zatvora ili novanu kaznu, izrei e kaznu
dugotrajnog zatvora,
b) ako je za dva ili vie kaznenih djela poinjenih u stjecaju utvrdio kazne dugotrajnog
zatvora sud e izrei jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od etrdeset godina,
c) ako je za dva ili vie kaznenih djela poinjenih u stjecaju utvrdio kazne zatvora,
jedinstvena kazna zatvora mora biti vea od svake pojedinane utvrene kazne, ali ne smije
dosegnuti njihov zbroj, niti biti vea od petnaest godina,
d) ako je za dva ili vie kaznenih djela poinjenih u stjecaju utvrdio kazne zatvora u
trajanju duljem od deset godina, sud moe izrei jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja
ne smije dosegnuti zbroj pojedinanih kazni zatvora,
e) ako su za sva kaznena djela koja su poinjena u stjecaju propisane kazne zatvora do
najvie tri godine, jedinstvena kazna zatvora ne smije biti dulja od osam godina,
f) ako je za dva ili vie kaznenih djela poinjenih u stjecaju utvrdio novane kazne,
jedinstvena novana kazna ne smije biti vea od najvee zaknske mjere novane kazne,
g) ako je za neka kaznena djela poinjena u stjecaju utvrdio kazne zatvora a za neke
novane kazne, izrei e jednu kaznu zatvora i jednu novanu kaznu prema pravilima iz
ovoga lanka,
h) ako je za kaznena djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i maloljetnikoga zatvora,
izrei e kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primjenom pravila iz stavka 2. a) do e).
!!!Pitanje: Kako se odmjerava? Jedinstvena kazna ne smije biti vea od zbroja, a mora
biti vea od svake pojedinane.
UVJETNA OSUDA (L. 67 KZ)
= kaznenopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izreene kazne i
roka u kojem se ta kazna ne izvrava pod uvjetima odreenim zakonom.
-

kazna upozorenja; izrie se kazna, a uvjetna osuda primjenjuje;

za KD < 5 godina; za KD > 5 godina samo ako su primjenjene odredbe o
ublaavanju kazne.
Ne kraa od 1 godine, niti dua od 5 godina; izrie se samo na pune
godine!!!

Uvjetna osuda se moe izrei samo u sluaju da je izreena kazna zatvora u trajanju do 2
godine.
O p o z i v l.69.KZ (pogl.)(1) Sud e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuena
osoba u vrijeme provjeravanja poini jedno ili vie kaznenih djela za koja joj je izreena
kazna zatvora od dvije godine ili tea kazna.

(2) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuena
osoba u vrijeme provjeravanja poini jedno ili vie kaznenih djela za koja joj je izreena
kazna zatvora u trajanju manje od dvije godine ili novana kazna.
l. 69.st.4. Ako pointelj u vrijem provjere poini novo KD za koje za propisana
kazna zatvora u trajanju kraem od 2 godine sud moe:
-

opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje kazne

kad je neopozove za novo KD moe izrei kaznu ili uvjetnu osudu, ako izrekne
uvjetnu osudu sa prije izreenom i novo izreenom uvjetnom osudom postupit
e prema pravilima o stjecaju, ali e se odrediti novi rok u kojem se jedinstvena izreena
kazna nee izvriti.
S u d s k a o p o m e n a l.66.
= kaznenopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema
poinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do jedne godine ili
novana kazna, ako se prema nainu djelovanja poinitelja, njegovoj krivnji i prouzroenoj
posljedici radi o oito lakom obliku tog djela, i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu
poinitelja, posebno njegova odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzroene kaznenim
djelom steknu uvjeti za postignue svrhe mjere upozorenja bez kanjavanja.
-

ima status osuene osobe!!!

Pravne posljedice osude nema
Obavezno oduzimanje imovinske koristi

Sigurnosne mjere uz sudsku opomenu oduzimanje predmeta; zabrana upravljanja

motornim vozilom

Z A S T A R A (L.19 KZ)
pokretanja postupka
Poslije proteka odreenog vremena poinitelj se ne moe vie goniti za to KD. Ako
je utvrena u tijeku rasprave odbijajua presuda (ne rjeenje).
l.19 Zastara pokretanja kaznenog postupka
(1) Kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske,
osim u sluajevima kad se radi o kaznenim djelima navedenim u lanku 18. stavka 2. ovoga
Zakona, ne moe se pokrenuti kad protekne odreeno vrijeme od poinjenja kaznenog djela, i
to:
- dvadeset i pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora,
- petnaest godina za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od deset godina zatvora,
- deset godina za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od pet godina zatvora,
- pet godina za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od tri godine zatvora,
- tri godine za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od jedne godine zatvora,

- dvije godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili samo s
novanom kaznom.
(2) Ako je za kazneno djelo propisano vie kazni, zastara se odreuje prema najteoj
od propisanih kazni za to djelo.
- rauna se od dana kada je KD poinjeno;
- trajna KD kad je prestalo odravanje protupravnog stanja
- KD neinjenja kad je neto bio duan, a on propusti;
Kako se zastara rauna? Kalendarski.
Prekida se zastara svakom radnjom nadlenog tijela; zastara poinje tei ispoetka.
ako poini isto ili tee KD
Apsolutna zastara Zastara pokretanja kaznenog postupka nastupa u svakom sluaju
kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu
odreena zastara pokretanja kaznenog postupka.
Prekid zastarjevanja

- medicinsko vjetaenje,
- rjeenje suda i spajanju dva spisa prekida zastaru;
- dok je tjeralica na snazi prekida se zastara.

M i r o v a n j e (l.20/2) (vremenska rupa u zastari - ko da je i nije bilo)

Zastara ne tee, ne gubi se zastara (vrijeme). Vrijeme zastare to je prolo do nastupa
mirovanja se ne gubi( Npr. poplave, potresi, kada sud ne radi) te vrijeme potrebno za
nastup zastare nastavlja tei danom prestanka mirovanja kao da mirovanja i nije bilo.
Zastara izvrenja kazne (l.21.KZ)
-

jednaka kao i za pokretanje

poinje u asu donoenja odluke, dan donoenja pravomone odluke je prvi
dan zastare izvenja kazne

Nakon proteka odreenog vremena izreena kazna se ne moe vie izvriti

Prvi dan roka zastare danom pravomonosti.
-

25 godina od izreene kazne dugotrajnog zatvora

15
u trajanju duljem od 10 godina
10 g
od 5 godina
5g
od 3 godine
3g
od 1 godine
2g
do 1 godine ili novane kazne kao gl/spor. kazne

d. Zastara izvrenja sigurnosnih mjera

- protekom vremena za koje je izreena. Apsolutna 2x
e. S i g u r n o s n e m j e r e (l.73. 81.KZ)
-

obvezno psihijatrijsko lijeenje

obvezno lijeenje od ovisnosti
zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti,
zabrana upravljanja motornim vozilom,
protjerivanje stranca iz zemlje i
oduzimanje predmeta.

Obvezno psihijatrijsko lijeenje (l.75.)

- prema poinitelju koji je kazneno djelo poinio u stanju smanjene ubrojivosti ako
postoji opasnost da razlozi za takvo stanje mogu i u budunosti poticajno djelovati za
poinjenje novog kaznenog djela.
- moe se izrei uz kaznu, a izdrava se u kaznenim zavodima
- ako je uz uvjetnu osudu lijeenje na slobodi (ambulantno)
- max 3 godine
Obvezno lijeenje od ovisnosti droge i alkohol (l.76.)
- do 3 godine;
Zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dunosti (l. 77)
-

izrie se u trajanju od 1 - 5 godina

vrijeme provedeno u pritvoru se ne uraunava u trajanje sigurnosne mjere
(jer se nije ni mogao baviti zabranjenom djelatnosti)

Zabrana upravljanja motornim vozilom (l.78.)

- izrie se u trajanju od 1 - 5 godine
- KD prometa neizravna namjera teka tjelesna treba izrei!
- uvijek kada je u alkoholiziranom stanju ili velika brzina (vidi se namjera)
- treba uraunati prekrajnu mjeru!
Protjerivanje stranca iz zemlje (l.79.)
- 1 g 10 g;
- zlorabio gostoprimstvo, ostvario KD
Izuzetno, trajno za KD za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora.
- ? hoe li se prvo izvriti kazna zatvora, pa onda mjera ili ga se odmah protjera pa nek
se drugi s njime gnjave!!!
- kaj ako rikne di onda protjeramo lijes!
Oduzimanje predmeta (l.80)
-

glede predmeta koji je bio namjenjen ili uporabljen za poinjenje KD ili je

nastao poinjenjem KD,
kad postoji opasnost da e se odreeni predmet ponovno uporabiti za
poinjenje KD,

ili kad se radi zatite ope sigurnosti ili iz moralnih razloga oduzimanje
predmeta ini prijeko potrebnim.

+ Zakon o sudovima za mlade (l. 136 - kad se primjenjuje)

+ Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama