UDK 630*383+686 (001)

Izvorni znanstveni lanci Original scientific papers

umarski list, 12 (2013): 723

ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG

RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH
PROMETNICA
DETERMINATION OF OPTIMAL SECONDARY FOREST ROAD
NETWORK LAYOUT
Devada SOKOLOVI1, Dragutin PIMAN2, Ahmet LOJO3, Safet GURDA1, Muhamed BAJRI1, Haris KOLJI4

Saetak
Odreivanje prostornog rasporeda sekundarnih umskih prometnica predstavlja jedan od osnovnih parametara za
odreivanje optimalne otvorenosti odjela. Za to kvalitetniju izradu studije otvorenosti odjela, primijenjeni su moderni instrumenti, softveri i metode u postupku prikupljanja i analize terenskih i sastojinskih imbenika, te analize
postojee sekundarne mree. Ove analize su neophodne za pravilno i opravdano projektiranje novih i optimizaciju
postojeih elemenata sekundarne prometne mree u odjelu. Takoer, obraena je problematika s tehnikog, ekolokog i ekonomskog gledita privlaenja te funkcija sekundarne mree u istom.
Znaajan segment rada predstavlja analiza kvantitativnih i kvalitativnih obiljeja postojee mree u odjelu 94/1 G.J.
"ia-Pale" .P.P. "Kljuko". Analiza kvantitativnih obiljeja raena je na temelju prethodno snimljenih elemenata
sekundarne mree pomou GPS ureaja i njihove obrade u GIS-u. Na ovaj se nain planirala sekundarna mrea, te
uz pomo GIS alata i analiza dolo se do podataka na temelju kojih su izraunati parametri otvorenosti i kreirale se
odgovarajue tematske karte. Slijedom toga planirao se uzorak za procjenu kvalitativnih obiljeja postojeih elemenata sekundarne mree. Ove informacije imale su veliko znaenje u fazi optimizacije postojee mree prometnica te
izrade varijante I.
KLJUNE RIJEI: sekundarne umske prometnice, sekundarna otvorenost, planiranje umskih prometnica, GPS i GIS.

Uvod
Introduction
Sekundarnu prometnu mreu ine objekti iji je osnovni
cilj da otvore umu i umsko zemljite, tako da se planirane
umarske aktivnosti realiziraju na nain da trokovi i tete,
ponajprije u iskoritavanju uma (fazi privlaenja umskih

drvnih proizvoda) budu najmanje, a produktivnost i ekonominost najvea. Osim u iskoritavanju uma vanost
sekundarne mree je i u dopremi sadnog materijala, kao i
za druge potrebe iz podruja uzgajanja uma, zatite uma
kao fizika barijera u irenju poara te omoguava kretanje
ljudi i vozila za gaenje poara i slino.

Doc. dr. sc. Devada Sokolovi (dzsokolovic@yahoo.com), Dr. sc. Muhamed Bajri, (bajric_muhamed@yahoo.com), Prof. dr. sc. Safet Gurda, (safetgurda@yahoo.
com), umarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Katedra za iskoriavanje uma, projektovanje i graenje u umarstvu i hortikulturi, Zagrebaka 20, 71000
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
2
Izv. prof. dr. sc. Dragutin Piman, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Svetoimunska 25, Zagreb, e-mail: dpicman@sumfak.hr
3
Doc. dr. sc. Ahmet Lojo, umarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Katedra za ureivanje uma i urbanog zelenila, Zagrebaka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i
Hercegovina, e-mail: ahmetlojo@yahoo.com
4
Haris Kolji BSc. umarstva, ul. Rejzovii bb, 79280 Klju, e-mail: hariskoljic@hotmail.com
1

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Slika 1. A traktorski put, B traktorska vlaka, C animalna vlaka (foto Kolji, H)

Figure 1 A Skid road, B Tractor path, C Animal path

Osnovne vrste sekundarne mree u Bosni i Hercegovini su

traktorski putovi, traktorske vlake i animalne vlake (slika 1).

Problematika istraivanja
Problems of research

Prema Pimanu (2007) traktorski putovi su glavni sekundarni putovi koji kreu od kamionskog puta i razvijaju se
duboko po umskoj povrini s koje drvo treba prevoziti.
Traktorske vlake predstavljaju ogranke traktorskog puta,
najdublje prodiru u umu, a izgrauju se kako bi se smanjila
udaljenost privlaenja i ukupnih trokova. Animalne vlake
su dio sekundarne mree prometnica koje slue u svrhu
privlaenja drveta pomou animala. Nastaju bez graevinskih radova na nain da se vri samo prosijecanje prethodno
utvrene trase.

Optimizacija izgradnje sekundarne mree umskih prometnica razmatrana je na razliite naine i s razliitih gledita,
tako Klemeni (1939) koristi ukupne trokove otpreme kao
parametar da ocijeni da li se mrea umskih putova nalazi u
optimalnom stanju. Pod trokovima otpreme podrazumijeva
trokove privlaenja, gradnje transportnog sredstva i izvoza.

Traktorski putovi i animalne vlake predstavljaju jedan od

najznaajnijih imbenika za provoenje planiranih biotehnikih mjera gospodarenja umama. U proizvodnom procesu iskoritavanja uma, na smanjivanje ukupnih trokova
najvie se moe utjecati investicijskim ulaganjem u bolja
sredstva rada, a tu je najvanija sekundarna mrea prometnica.
Za gradnju traktorskih putova potrebno je 10 do 30 puta
manje financijskih sredstava nego za istu duinu kamionskog puta (Jelii, 1983). Manje investiranje u gradnju odraava se na mogue vee ekoloke posljedice, zbog ega je
neophodna njihova sanacija nakon eksploatacije.
Prema Zakonu o umama FBiH 2002. godine, sekundarna
mrea prometnica mora biti odravana. Meutim, ne postoji pravilnik o odravanju sekundarne mree prometnica
gdje bi se preciziralo to se pod odravanjem podrazumijeva. Nepostojanjem pravilnika o planiranju, izgradnji i odravanju umskih prometnica daje se sloboda djelovanja, poduzeima umarstva, izvoaima radova u fazi sjee i
privlaenja DP i organima vlasti inspekciji.
Razliite mree traktorskih putova imat e kao rezultat razliite ukupne trokove, ime se faza planiranja otvaranja
uma sekundarnom mreom namee kao neophodna.

Petrovi (1961) za parametre otvorenosti uma koristi optimalnu gustou i optimalan razmak umskih putova i daje
obrasce za isto.
Popovi i Nikoli (1968) koriste trokove kao parametar i
smatraju da se pri minimalnim trokovima transporta drvnih sortimenata za odreenu duinu putova u odjelu, mrea
putova nalazi u optimalnom stanju.
Jelii (1969, 1984) daje obrazac za optimalan razmak izmeu
umskih putova i koristi apsolutnu otvorenost prilikom ocjene
mree putova. Takoer, rauna trokove gradnje putova i trokove privlaenja za odreeni stupanj otvorenosti putova, te
smatra da se mrea putova nalazi u optimalnom stanju kad
su minimalni trokovi za odreenu apsolutnu otvorenost.
Piman i Pentek (1998) u izraunu otvorenosti uma koriste se relativnom otvorenou kao jednim od parametara
za ocjenu optimalne mree putova.
Prema Koiru (2000) od iznimne je vanosti analiza terenskih podataka i njihov utjecaj na razliite faze proizvodnje.
Piman et. all (2005) pri utvrivanju stanja mree umskih
prometnica koriste apsolutnu, relativnu otvorenost i koeficijent uinkovitosti otvaranja kao parametre otvorenosti odjela.
Piman i dr. (2006) i Pentek i dr. (2007) obrauju uspostavu
katastra umskih prometnica, koji izmeu ostalog omoguuje kvalitetno primarno i sekundarno otvaranje neotvorenih i nedovoljno otvorenih povrina, planiranje i kontrolu
trokova izgradnje i popravka traktorskih putova.

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

U dananje vrijeme za prikupljanje i analizu podataka koriste se razliiti instrumenti i softveri koji imaju utjecaja na
planiranje sekundarne mree prometnica. Uz pomo istih
nastoje se prikupiti podaci koji daju pravu sliku imbenika
terena i sastojine u odjelu, a koji e posluiti da se donesu
pravilna rjeenja u smislu izbora optimalne tehnologije rada
u fazi privlaenja i u smislu projektiranja i realizacije optimalne mree prometnica u odjelu.

plja faza u iskoritavanju uma, koja umariju optereuje s

najveim trokovima. Prema istraivanju Deli et all., (2006)
za J. P. "Unsko-sanske ume" trokovi djelatnosti iskoritavanja uma sudjeluju s 52,20% od ukupnih trokova. U
okviru ovih trokova, trokovi sjee, izrade i izvoza sudjeluju s 57,20% i imaju karakter izravnih trokova. Samim
time je itekako bitno rijeiti pitanje optimalne tehnologije
u fazi privlaenja i optimalne otvorenosti odjela.

Chung, W., and Sessions, J., (2001), izrauju idejne trase

mree putova, pomou heuristikih metoda rjeavanja. Determinacija lokacija za trase putova zasniva se na tehnikim
elementima, drvnoj masi, transportnim trokovima i topografskim uvjetima. Prvo se dizajnira glavni traktorski put,
a zatim se od njega granaju ostali traktorski putovi. Ovaj
rad predstavlja kompjuteriziranu metodu za stvaranje dobrih alternativnih rjeenja za mree umskih putova, koristei DTM. Autori zakljuuju da e dobro osmiljena mrea
putova i plan sjee utjecati na smanjivanje teta u okoliu i
visinu trokova u iskoritavanju uma.

Imajui u vidu navedeno, u ovome radu nastoje se ponuditi

odgovarajua rjeenja kada je u pitanju projektiranje optimalne sekundarne mree prometnica u odjelu.

Lotfalian, M., Kooch, Y., and Sarikhani, N. (2008) u svom

radu postavljaju cilj istraivanja, a to je odreivanje optimalne otvorenosti putova u jednoj pokrajini u Iranu.U
istraivanju se pretpostavlja da se uinkoviti imbenici u
ukupnim trokovima transporta mogu odrediti pomou
matematikog i grafikog modela. Manjim trokovima privlaenja i manjim trokovima za gradnju putova moe se
dobiti optimalna gustoa putova.
Abdi1, E. at all (2009), pomou GIS metoda i tehnika planiraju mreu umskih putova kreiranom procedurom nazvanom MCE (procjena kroz vie kriterija Multi-criteria Evaluation). Prvi korak u MCE analizi je utvrivanje kriterija.
Izdvojeno je est imenika koji su bitni kod cijene gradnje
umskog puta: nagib, tlo, geologija, nadmorska visina, stanite i volumen. Jedna od najpoznatijih procedura za MCE je
WLC (kombinacija teinskih koeficijenata Weighted linear
combination). Jedna od ArcView GIS ekstenzija, zvana PEGGER model koji automatizira putnu projekciju, koriten je
za dizajniranje est alternativnih putnih mrea, zadravajui
standardne propise izgradnje umskih putova.
Hasmadi, M., at all. (2010) pomou GIS tehnika planiraju
mreu umskih putova i zakljuuju da ceste planirane pomou GIS tehnike imaju manje utjecaja na okoli i propadanje uma, jer su osjetljiva podruja na velikim nagibima
terena izbjegnuta.
Odabir optimalne tehnologije rada u fazi privlaenja umskih drvnih proizvoda i uspostava optimalne mree prometnica u odjelu ima veliko znaenje za umarstvo koje
gospodari tim umama, umu kao prirodni objekt i iru
drutvenu zajednicu.
umarska operativa nastoji ostvariti planirane poslove sa
to niim trokovima. Zna se da je faza privlaenja najsku-

Razdioba i tehnike znaajke sekundarnih

umskih prometnica u BiH
Distribution and technical characteristics of
secondary forest roads in BiH
Tehniki elementi traktorskih putova odreeni su vrstom i
tehnikim karakteristikama sredstava rada, te oblikom i dimenzijama tereta. Zato traktorski putovi moraju biti projektirani i izgraeni, kako bi odreeno sredstvo rada (stroj)
u fazi privlaenja drveta ostvarilo najvee mogue radne
uinke (ekonomsko gledite) uz minimiziranje teta u obavljanju istog (ekoloki gledite), te osiguranju normalnog i
sigurnog rada radnika (socioloki gledite).
Prema PO za umsko-privredno podruje "Kljuko" (2000)
maksimalni uzduni nagib kod privlaenja niz brdo moe
iznositi do 45% (ako teren nije podloan eroziji), dok je maksimalni uzduni nagib kada je u pitanju vonja uzbrdo 20%.
Uzduni nagib traktorskih putova ne treba prelaziti 16%,
ako se uzme u obzir erozivno djelovanje vode i dugorono
koritenje. Ipak uzduni nagib moe biti i do 30%, to ovisi
o vrsti traktora, vremenskim uvjetima te strukturi i nosivosti zemljita (Jelii, 1983).
irina planuma traktorskih putova je za 11,25 m vea od
irine traktora i za zglobne traktore iznosi 3,43,6 m. Za
odvodnju povrinske vode s traktorskih putova preporuuje
se izvoenje poprenog nagiba u smjeru padine 35%.
Popreni nagib traktorskih putova ne smije biti vei od
14%, kod paralelno i koso poloenih putova u odnosu na
izohipse, jer u suprotnom moe doi do zanoenja tereta i
prevrtanja traktora (Kului, 1977).
Na traktorskim putovima radijusa manjeg od 50 m, daje se
proirenje koje se rauna po empirijskom obrascu:

gdje je:
pk proirenje planuma u krivinama, m
r radijus krivine, m.

10

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Slika 2. Prikaz klasa dubine pedolokog sloja: A1 Klasa I: Izrazita dubina pedolokog sloja, B Klasa II: Srednja dubina pedolokog sloja, C
Klasa III: Plitak pedoloki sloj
Figure 2 Showing class depth of soil layer: A Class I: to express the depth of soil layer, B Class II: Medium depth of soil layer C Class III: a shallow
layer of pedological

Cilj i metode istraivanja

Aim and research methods

Terenska prikupljanja kvalitativnih podataka

Terrain collecting qualitative dana

Cilj istraivanja je analiza mogunosti primjene novih metoda i tehnologija u postupku uspostavljanja optimalnog
stanja prometnica u odjelu s obzirom na ekonomsko, ekoloko i tehniko gledite.

Prilikom snimanja kvalitativnih karakteristika traktorskih

putova izabran je razmak izmeu stacionarnih toaka od
200 m. Prva stacionarna toka od koje se vri raspored (odmjeravanje) ostalih toaka, odredit e se uz pomo Microsoft Excela 2007 tako to e se generirati sluajan broj koji
predstavlja stacionau prve toke uzorka.

Za postizanje postavljenog cilja potrebno je provesti sljedee zadatke:

analiza terenskih i sastojinskih imbenika,
analiza postojee sekundarne mree prometnica,
formiranje optimalne sekundarne mree prometnica
optimizacija.
U okviru analize postojee sekundarne mree prometnica
u odjelu definirana je sljedea hipoteza: Sekundarna mrea
prometnica u analiziranom odjelu ne nalazi se u optimalnom stanju.

Terenska prikupljanja kvantitativnih podataka

Terrain collecting quantitative data
Sekundarna mrea prometnica u odjelu snimana je pomou
GPS ureaja Magellan Explorist 210 kretanjem po traktorskom putu u dva smjera (naprijed i nazad). Nakon to je
snimanje trasa traktorskih putova zavreno, za prebacivanje
podataka na osobno raunalo koristio se raunalni program
EXPERTGPS 4.52. U istom programu izvreno je konvertiranje podataka u "SHP format", koji je primjenjiv za WINGIS.

Mjerenje irine traktorskog puta izvreno je mjernom vrpcom, odmjeravanjem horizontalne udaljenosti izmeu rubova puta koja je okomita na njegovu os.
Dubina pedolokog sloja odreena je na bazi procjene. U tu
svrhu izraene su tri klase dubine pedolokog sloja (slika 2):
klasa I izrazita dubina sloja, jako dubok sloj tla gdje bi
se u nepovoljnim vremenskim prilikama nakon prolaska
traktora pojavili kolotrazi, ali na povrinu ne bi izbio matini supstrat;
klasa II srednje dubok sloj je takav, da matini supstrat
prekriva sloj zemljita koji bi u nepovoljnim uvjetima (u
stanju velike vlanosti) nakon viestrukog prolaska traktora
bio naruen ("oguljen"), a u povoljnim uvjetima bi zadrao
svoj prirodan oblik i stabilnost;
klasa III tanak sloj je takav, da u znatnoj mjeri izbija matini supstrat na povrinu uz zanemarivo malu koliinu tla.
U nepovoljnim vremenskim uvjetima traktor bi mogao nastaviti s radom na ovom putu, jer se nee pojavljivati vee
tete zbog tankog sloja tla koji se pojavljuje mjestimino.

Preuzeto sa: http://www.facebook.com/photo.php?fbid=100496586716169&set=a.100486746717153.379.100002674830884&type=3&theater

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

Tablica 1. Terenski obrazac za prikupljanje kvalitativnih podataka o traktorskom putu

Table 1. The manual for collecting of qualitative data about the skid road
Oznaka traktorskog puta
Designation skid road
Broj profila
Number of profiles

Podaci koji se prikupljaju na stacionarnim tokama

Data collected on stationary points
irina traktorskog puta
Width skid road
Dubina pedolokog sloja
Depth of soil layer
Podaci koji se prikupljaju na elementarnoj povrini
Data collected on elementary surface
Stanje traktorskih putova
Conditions skid road
Uzduni nagib traktorskog puta
Longitudinal slope skid road

Sve snimljene deformacije nastale na planumu traktorskih

putova opisane su i razvrstane u tri klase:
traktorski put bez deformacija,
prisutne udarne rupe na traktorskom putu,
prisutni kolotrazi na traktorskom putu.
Uzduni nagibi traktorskih putova na elementarnoj povrini utvreni su pomou padomjera, a na osnovi njih odredit e se stupanj prohodnosti traktorskog puta i ispitati mogunost pojave tete na njima.
Za prikupljanje kvalitativnih podataka o traktorskom putu
izraen je terenski obrazac (tab. 1).

Obrada podataka
Data processing
Kreiranjem odgovarajuih tematskih karata u WinGis 2003
softveru utvreni su: nagib terena, prostorni raspored doznaenih stabala po radnim poljima i gravitacijskim zonama,
duljine traktorskih putova, povrina odjela, povrina otvorenih, neotvorenih i neuinkovitih povrina (mrtve zone i povrine izvan odjela).
Na temelju broja radnih dana, predvienih sredstava rada i
trokova rada (materijalnih trokova i trokova radne snage)
izraenih u/RD obraunati su ukupni izravni trokovi rada.
Jedinini izravni trokovi rada obraunati su dijeljenjem ukupnih izravnih trokova s obimom posla predvienog sredstva
rada.
Ukupni i jedinini trokovi izgradnje traktorskih putova
obraunati su na temelju normi rada dozera, duljine novo
projektiranih traktorskih putova i jedinine cijene rada dozera. Na bazi dnevnih normi rada i doznaene drvne mase
izraunat je potreban broj radnih dana za realizaciju faze
privlaenja umskih drvnih proizvoda.

11

Ukupni i jedinini trokovi sanacije traktorskih putova

obraunati su na temelju normi rada dozera prilikom sanacije traktorskih putova, duine oteenih traktorskih putova i jedinine cijene rada dozera, uz pretpostavku da je
norma rada dozera prilikom sanacije traktorskih putova za
50% vea od norme rada dozera prilikom izgradnje traktorskih putova.
Za definiranje kategorije uvjeta rada i obraun normi za sve
radove u iskoritavanju uma koritene su "Norme rada u
iskoritavanju uma, umsko uzgojnih radova i tehnikog
odravanja mehaniziranih sredstava" (PD "Sarajevo ume"
d.o.o., 2005). Utvreno je da uvjeti rada u fazi privlaenja
umskih drvnih proizvoda zglobnim traktorom i animalnom vuom spadaju u III kategoriju.

Podruje istraivanja
Research area
Za analizu sekundarne mree putova izabran je odjel 94/1,
G.J. "ia-Pale" koja se nalazi u sklopu .P.P. "Kljuko". Na
istraivanom podruju ume pripadaju gospodarskoj klasi
1201 (ume bukve i jele na preteno dubokim kalkokambisolu i luvisolu i njihovim kombinacijama na jedrim vapnencima i dolomitima). Matini supstrat na ovom podruju
ine vapnenci i to rudistiki krenjaci gornje krede. U veem dijelu odjela formirano je smee zemljite slabo kisele
reakcije. Za ovu gospodarsku klasu predvien je skupinasto-preborni sustav gospodarenja. Provoenjem ovog sustava gospodarenja u odjelu 94/1 doznaeno je ukupno 2115
stabala ili 35 stabala po hektaru. Ukupno doznaena drvna
masa krupnog drveta iznosi 4148,12 m3 ili 67,78 m3 po hektaru. Intenzitet sjee bio je 4% za etinjae i 19% za listae.
Prosjeni volumen doznaenog stabla je 1,96 m3
Ekspozicija u odjelu je raznovrsna, a ona koja prevladava je
sjeveroistok i zastupljena je na priblino 64% povrine odjela.
Prosjena vrijednost nagiba u odjelu iznosi 33,45%, a maksimalna vrijednost 95,69%. Najnia toka nalazi se na nadmorskoj visini 620 m, a najvia na nadmorskoj visina 686 m.
Analiza sekundarne mree prometnica odreivana je kroz
terensko prikupljanje podataka i njihovu obradu.

Rezultati istraivanja
Research results
1. Analiza terenskih i sastojinskih faktora Analysis
of terrain and ingrediants factors
Utvrivanje klasa nagiba terena Determining class
terrain slope
Tip uzorka koji je primjenjivan za procjenu nagiba terena
je jednostavan sluajan uzorak oblika vizurnih duina na
meusobnoj udaljenosti od 40 m. Nagib terena je odreen

12

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Slika 3. Klase nagiba terena

Figure 3. Classes a slope of terrain

pomou GIS alata mjerenjem udaljenosti izmeu dvije izohipse, pri emu ekvidistanca ostaje ista. Karta nagib terena
prikazana je na slici 3.
Kriteriji o kojima se vodilo rauna prilikom formiranja klasa
nagiba terena je tip traktorskih putova koji je mogue uspostaviti na istim, sa svim njihovim njihovim specifinostima.
Prema Ljubojeviu (2010) razlikujemo nekoliko tipova
mrea koje se uspostavljaju na razliitom nagibu terena:
tereni nagiba do 10% primjenjuje se shematski raspored traktorskih putova, obino u obliku pravokutnika i
kvadrata,
tereni nagiba do 25% traktorski putovi se obino vode
okomito na izohipse,
tereni nagiba od 2535% traktorski putovi se vode koso
po izohipsama,
tereni nagiba 3560% glavni traktorski put vodi se koso
po izohipsama, dok se boni putovi razvijaju paralelno
sa izohipsama,
tereni nagiba iznad 60% predstavljaju u odreenom
smislu gornju granicu izgradnje traktorskih putova.

Udio povrina na kojima je nagib terena manji od 60%

iznosi 94,88%.
Udio zona u ukupnoj povrini odjela na kojima nagib iznosi
preko 60% iznosi 5,12% povrine odjela (3,06 ha), (na slici
3 prikazano crvenom bojom).
Potrebu za uvoenjem drugog sredstva rada (npr. animalna
vua) u fazi privlaenja drva, iskljuivo zbog nagiba terena,
moemo okarakterizirati kao neprihvatljivom.

Poloaj doznaenih stabala Marked trees position

U ovom odjelu nalaze se i doznaene su: bukva, jela i smreka.
Na najveem dijelu povrine zastupljena su bukova stabla

Tablica 2. Podaci o udjelu klasa nagiba

Table 2. Data about classes of slope share
Udio u povrini odjela
Share in the area department
Klase nagiba terena
Classes a slope of terrain

apsolutni
absolute

relativni
relative

ha

Na osnovi ovih kriterija, nagib terena u odjelu 94/1 je razvrstan u klase (tab. 2).

010 %

3,57

5,97

1125 %

28,75

48,06

Na osnovi slike 3 i tablice 2, moe se zakljuiti sljedee:

2635 %

11,82

19,76

3660 %

12,62

21,10

> 60 %

3,06

5,12

Ukupno Total

59,82

100

Svi dijelovi odjela su pogodni za otvaranje mreom traktorskih putova, izuzev sredinjeg dijela odjela u kojemu je koncentriran odreen broj zona na kojima nagib prelazi 60%.

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

13

Slika 4. Poloaj doznaenih stabala

Figure 4. Marked trees position

veih dimenzija s velikim razmakom izmeu stabala (to je

uoeno prilikom snimanja traktorskih putova u odjelu i
prilikom rekognosciranja terena). U zapadnom dijelu odjela
nalaze se grupe sa stablima jele i smreke. Ovaj dio sastojine
karakterizira puno manji razmak izmeu stabala i vei broj
stabala po jedinici povrine.
Prema Izvedbenom projektu (2011) za odjel 94/1 ukupan
broj doznaenih stabala iznosi 2115, od ega je etinjaa 259
(490,18 m3), a listaa 1856 (3657,94 m3). Sustav iskoritavanja uma koji e se primijeniti u odjelu je sortimentna metoda. U ovome radu projektirali smo elemente tehnolokog
ralanjenja odjela na bazi utvrenih faktora terena i sastojine
i elemenata sekundarne mree prometnica. Projektirane su
transportne granice, gravitacijske zone i radna polja.

2. Analiza postojee mree traktorskih prometnica u

odjelu 94/1 Analysis of the existing skid road network
in the department 94/1
Kvantitativni pokazatelji traktorskih putova
Quantitative indicators of skid roads
Elementi sekundarne mree prometnica u odjelu 94/1 snimani su pomou GPS ureaja MAGELLAN EXPLORIST
210 tijekom travnja 2012. godine (slika 5).
Za oznaku traktorskih putova koriten je simbol [TP],
obrojavanje je vreno pomou simbola [-X-], gdje [X]

oznaava broj traktorskog puta. U koliko se traktorski put

grana, svaka grana je oznaavana simbolom [-X-], gdje [X]
oznaava broj grane i nadovezana je na poetnu oznaku.
Na temelju ukupne duljine traktorskih putova izraunata je
apsolutna klasina otvorenost odjela pomou sljedee formule:

gdje je:
Otp. otvorenost odjela traktorskim putovima, m/ha
Dtp. ukupna duljina svih traktorskih putova koji se nalaze
u odjelu, m,
Pod. povrina odjela, ha.
Postojea klasina sekundarna otvorenost iznosi 201,35
m/ha.
U Bosni i Hercegovini preporuuje se gustoa traktorskih
putova 100 m/ha, a kada se radi o prebornoj sjei i do 200
m/ha (Jelii, 1983).
Relativna otvorenost izraunata je metodom kreiranja "bafera", gdje se u "bafer" uzimala duljina ueta na vitlu skidera
Timberjack 240C od 60 m, te pomou matematike formule:

14

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Slika 5. Prikaz postupka iscrtavanja konane linije koja predstavlja traktorski put: A Izgled traktorskih putova nakon prebacivanja sa GPS u GIS,
B Iscrtani traktorski putovi, C Konana linija koja predstavlja traktorski put
Figure 5. The procedure for drawing a final line that represents skid road:
A Appearance oppeness after switching from GPS to GIS B Dashed skid roads, C Final line that represents skid road

gdje je:
OR relativna otvorenost,%
PO otvorena povrina odjela, ha
Pod. povrina odjela, ha
Relativna otvorenost iznosi 87,36% i prema klasifikaciji
Penteka (2002) okarakterizirana je kao "vrlo dobra otvorenost" te pokazuje da je 87,36% povrine odjela 94/1 dostupno za privitlavanje izraenih drvnih sortimenata do postojee mree sekundarnih umskih prometnica.
Relativna otvorenost izraunata preko broja stabala:

gdje je:
ORN relativna otvorenost izraunata preko broja stabala,%
NO broj doznaenih stabala u otvorenoj povrini odjela,
NOD ukupan broj doznaenih stabala.
Na ovaj nain izraunata relativna otvorenost (preko broja
stabala ili doznaene drvne mase) odreuje potencijalni
obim poslova mehaniziranog privlaenja.

Kvalitativni pokazatelji traktorskih putova

Qualitative indicators of skid roads
Ukupan broj poloenih toaka na traktorskim putovima
iznosi 178.
Prikupljeni podaci obraeni su pomou raunalnog programa ME2007. Na temelju podataka sa terena, obraunate
su prosjene veliine:
prosjena irina traktorskih putova u odjelu iznosi
3,64 m,

prosjean nagib traktorskih putova iznosi 7,94%, u

padu, a najvei nagib iznosi 28,60% u padu (TP 2-1),
od svih traktorskih putova 28,94% je s izrazito dubokim
pedolokim slojem, 47,34% je sa srednje dubokim pedolokim slojem i 23,69% s tankim pedolokim slojem,
od ukupne povrine svih traktorskih putova u odjelu 94/1
evidentirano je da 11,02% povrine puta je bez deformacija, na 8,45% povrine su prisutne udarne rupe, a na
80,53% povrine su prisutni kolotrazi.
Na temelju izloenog, moe se zakljuiti da veina traktorskih putova u odjelu 94/1 posjeduje irinu potrebnu za uinkovit rad skidera Timberjack 240C.
Kada je u pitanju prosjean uzduni nagib traktorskih putova u odjelu 94/1, moe se zakljuiti da je on manji od onog
koji mnogi autori preporuuju u literaturi, a on iznosi 30%
(Piman, 2007), 25% u padu i 20% u usponu (Hrvatske
ume, 2006).
Na 80% povrine svih traktorskih putova u odjelu 94/1 prisutno je ozbiljno oteenje pedolokog sloja (kolotrazi), koji
predstavljaju potencijalnu opasnost za pojavu erozije ukoliko se ne poduzmu odgovarajui radovi za sprjeavanje
nastanka erozija. Ovo oteivanje pedolokog sloja je u najveoj mjeri posljedica imbenika tla koji vladaju u odjelu
94/1, odnosno preko 75% povrine traktorskih putova
(klasa dubina pedolokog sloja I i II) je sa takvim slojem,
koji kada se nae u uvjetima razmoenosti i kada se po
njemu kree traktor, dolazi neminovno do pojave oteenja
tla na traktorskom putu koje se oituje u obliku kolotraga.
Na temelju navedenog, moe se zakljuiti da se mrea traktorskih putova sa gledita tehnikih karakteristika (uzduni
nagib i irina) nalazi u optimalnom stanju, dok se sa gledita konstruktivnih karakteristika ne nalazi u optimalnom
stanju zbog veliine i vrste prisutnih deformacija.

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

15

Slika 6. Otvorene povrine za duljinu ueta vitla od 60 m

Figure 6. Openness area for the winch rope length 60 m

3. Optimiziranje sekundarne mree umskih

prometnica Optimization of the secondary forest road
network

eliminirati. Nadalje, pristupilo se projektiranju novih traktorskih putova u neotvorenim dijelovima odjela 94/1 (slika 7).

Optimiziranjem sekundarne mree prometnica sve imbenike otvorenosti odjela treba dovesti u optimalno stanje, jer
se jedino tako mogu postii najbolji ukupni rezultati. Da bi
se imbenici otvorenosti doveli u optimalno stanje, potrebno je neke traktorske putove iz postojee mree odstraniti, drugima promijeniti smjer i/ili duljinu trase, a neke
traktorske putove projektirati i izgraditi.

Da bismo mogli ocijeniti da li se mrea putova varijante I

moe u odreenom smislu smatrati optimalnom, neophodno je analizirati otvorenost odjela predloenom mreom putova.

Da bi se tehniki i konstruktivni elementi traktorskih putova doveli u optimalno stanje potrebno je utvrditi koji su
putovi sastavni dio optimalne mree, da li spomenuti elementi zadovoljavaju propisane vrijednosti, te u sluaju da
ne zadovoljavaju, potrebno je propisati mjere (radnje) koje
e ih dovesti u optimalno stanje.
Analizom postojee mree traktorskih putova zakljueno
je da je neke traktorske putove zbog niza razloga potrebno

Na osnovi analize varijante I moemo zakljuiti sljedee:

proizvodna duljina putova varijante I iznosi 7.410,22 m
i apsolutna otvorenost od 123,87 m/ha. Ovu apsolutnu
otvorenost prati visoka relativna otvorenost (izraunata
preko broja stabala) koja iznosi 95,55% i visok koeficijent
uinkovitosti otvaranja (izraunat preko broja stabala)
koji iznosi 73,82%. To znai da od ukupno doznaenog
broja stabala, 2021 stablo je predmet privlaenja zglobnim traktorom, a 529 stabala ima mogunost primicanja
sa dva ili vie traktorskih putova. Ovo je vano za direktne trokove rada i tete u sastojini,

16

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Slika 7. Optimizirana mrea sekundarnih umskih prometnica

Figure 7. Optimization of the secondary network of communications

projektno rjeenje sekundarne mree prometnica varijante I osigurava da sva doznaena stabla budu dostupna
za privlaenje. Od ukupnog broja stabala 2021 stablo e
se privlaiti zglobnim traktorom, a 94 stabla animalnom
vuom,
tipovi traktorskih putova koji ine sekundarnu mreu
prometnica varijante I su oni koji se pruaju paralelno s
izohipsama. Samo tri traktorska puta (tonije, dionice
ovih putova), koja omoguuju visinsko razvijanje trase,
idu okomito na izohipse. Poloaj traktorskih putova je od
velikog znaaja za tete na dubeim stablima.

Tehnologija radova pridobivanja drva za postojeu

mreu sekundarnih umskih prometnica
Technology of attracting the existing secondary forest
road network openness
U ovome radu projektirani su elementi tehnoloke razdiobe
odjela na bazi utvrenih imbenika terena, sastojine i elemenata sekundarne mree prometnica. Projektirane su

transportne granice, gravitacijske zone i radna polja. Stovarita su snimljena GPS ureajem. Na slici 8 prikazana je
tehnoloka razdioba odjela s elementima prostornog ureenja.
Tehnoloki procesi koji e se primjenjivati po radnima poljima [RP] su sljedei:
u RP 1-2, RP 2-1 i RP 3-1, zbog vee koncentracije drvne
mase i postojanja mree traktorskih putova, koristit e se
zglobni traktor. Primicanje e se vriti vitlom, a duljina
ueta koja e se koristiti je 60 m. U gravitacijskoj zoni 1 i 2
privlaenje e se odvijati u padu, a u gravitacijskoj zoni 3 u
usponu. Metoda iskoritavanja uma koja e se primjenjivati je poludeblovna.
u ostalim radnim poljima, zbog nepostojanja traktorskih
putova i manje koncentracije drvne mase koristit e se animalna vua. Privlaenje e se vriti u padu, osim RP 3-1.
Metoda iskoritavanja uma koja e se primjenjivati je sortimentna.

17

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

Tablica 3. Proraun izravnih trokova privlaenja umskih drvnih proizvoda

Table 3. Calculation of direct costs of skidding forest timber products

Izvritelji
Workers

Broj radnika
Number of workers

Bruto osobni dohodak

Gross personal income

Materijalni trokovi
Material costs

/dan
/day

/dan
/day

Broj dana
Number of days

Ukupno
Total

Jedinini trokovi
Unit costs

/m3

27.140,01

7,41

Privlaenje skiderom Skidding tractor

Rukovalac Operator

17,58

Pomonik Helper

13,73

Ukupno Total

185,80

125

31,32
Privlaenje animalnom vuom Skidding animal-drawn

Goni Horse hound

48,57

38

Ukupno Total

1.845,76

3,80

28.985,77

6,99

U tablici 3 prikazani su izravni trokovi privlaenja drvnih sortimenata za postojeu sekundarnu meu prometnica.

Izraun trokova postojee mree sekundarnih

umskih prometnica Costs analysis of the existing
secondary forest road network
Trokovi izgradnje novih traktorskih putova postojee sekundarne mree Construction cost of existing socondary
roads network
Kod postojee sekundarne mree putova nije bilo radova
na izgradnji novih traktorskih putova, ve su koriteni oni
koji potjeu iz nekih od prethodnih ureajnih razdoblja.

Trokovi sanacije i konzerviranja postojee

sekundarne mree putova Costs of rehabilitation
and conservation of existing socondary roads
network
Na bazi uzorka za procjenu kvalitativnih obiljeja procijenjeno je da je 88,98% putova oteeno, od toga na 80,53%
putova evidentirano je oteenje tipa kolotraga. Ukupna duljina traktorskih putova koju je izvoa radova koristio u
svrhu privlaenja DP iznosi 19.492,17 m.
Na osnovi postotka oteenja i ukupne duljine traktorskih
putova od 15.697,04 m izraunata je duljina putova za koje
e se prilikom sanacije primijeniti strojna izrada dozerom.
Potreban broj radnih sati za dozer je 214 PS, a trokovi rada
iznose 10.941,65.

Tehnologija privlaenja drva (varijanta I) Timber

extraction technology (vatiant I)
Tehnoloki proces primicanja i privlaenja obavit e se uz
uporabu animalne vue i skidera Timberjack 240C. Zbog
postizanja najpovoljnijih ekonomskih uinaka i potpunijeg
iskoritenja sredstava rada, a sve u skladu s danim uvjetima
terena i sastojine, u odjelu 94/1 formirane su gravitacijske
zone i radna polja za sekundarnu mreu putova varijante I.
Tehnoloki procesi koji e se primjenjivati po radnim poljima su sljedei:

u radnim poljima RP 1-1, RP 2-1, RP 3-2 i RP 4-1, zbog

vee koncentracije drvne mase i postojanja odgovarajue
mree putova koristit e se zglobni traktori. Primicanje e
se obaviti vitlom, a duljina ueta koja e se koristiti je 60
m. U gravitacijskim zonama 1, 2 i 3 privlaenje e se odvijati u padu, dok u gravitacijskoj zoni 4 u usponu. Metoda
sjee i izrade koja e se primjenjivati je poludeblovna.
u ostalim radnim poljima primjenjivat e se animalna
vua zbog manje koncentracije drvne mase i nepostojanja traktorskih putova. Metoda sjee i izrade koja e se
primjenjivati je sortimentna.
Jednu gravitacijsku zonu moe initi vie radnih polja,
jedno radno polje odlikuje jedno sredstvo rada u fazi privlaenja DP, dok u jednoj gravitacijskoj zoni moe raditi
vie razliitih sredstava rada u fazi privlaenja DP. U konkretnom sluaju za odjel 94/1 osnova izdvajanja gravitacijskih zona je da li se privlaenje vri u usponu i padu te poloaj stovarita, dok je osnova za izdvajanje radnih polja
predvieno sredstvo rada u fazi privlaenja. Odluka o sredstvu rada po radnim poljima donesena je nakon sagledavanja terenskih i sastojinskih prilika.
U tablici 4 prikazani su izravni trokovi privlaenja umskih
drvnih proizvoda za varijantu I sekundarne mee prometnica.

Trokovi izgradnje novih putova varijante I

Costs of construction of new roads variant I
Projektno rjeenje varijante 1 zahtijeva izgradnju novih
traktorskih putova u ukupnoj duljini 2.81,36 m i obiljeavanje i prosijecanje animalnih vlaka u duini 1.236,44 m.
Traktorski putovi e se izgraditi pomou dozera. Prosjean
radni uinak dozera na izgradnji traktorskih putova iznosi
220m/RD ili 36,7 m/PS. Za izgradnju 2.381,36 m novih
traktorskih putova potrebno mu je 65 PS rada. Ako kao realnu cijenu rada dozera pretpostavimo 51,13/PS ukupni
trokovi izgradnje iznose 3.323,40.

18

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Slika 8. Tehnoloka razdioba odjela s elementima prostornog ureenja postojea mrea

Figure 8. Technological department distributions with elements of spatial planning existing socondary roads network

Trokovi sanacije i konzervacije sekundarne mree

putova varijante I Costs of rehabilition and
conservation of the secondary network variant I
Na temelju analize kvalitativnih obiljeja varijante I ustanovljeno je da od cjelokupne postojee mree deformirano
82,71% traktorskih putova. Predmet sanacije traktorskih
putova su oni kod kojih su evidentirane deformacije tipa
kolotraga. Takvih traktorskih putova ima 69,67%.
Ukupna duljina traktorskih putova varijante I iznosi
9.156,68 m. Potreban broj radnih sati za strojni rad dozerom iznosi 87 PS rada. Trokovi sanacije iznose 4.448,24.

Odjel 94/1 je specifian kada je u pitanju mrea prometnica. Njegova specifinost ogleda se u tome to ga ni s
jedne strane ne tangira umski kamionski put, niti prolazi
kroz njega. Zato se moraju koristiti traktorski putovi za
privlaenje. Ti traktorski putovi su neuinkoviti iz razloga
to se na nekim dionicama vri samo privlaenje bez primicanja, a na nekima i primicanje i privlaenje. Zato je
izvrena diferencijacija na putove koji produktivno otvaraju odjel (slue za primicanje i privlaenje) i putovi koji
djelomino otvaraju odjel (s jednog dijela puta mogue je
obavljati primicanje i privlaenje, dok je na drugim dionicama mogue samo privlaenje).

Rasprava
Discussion

Na temelju pokazatelja prikazanih u tablici 5 moe se zakljuiti:

Usporedba pokazatelja otvorenosti odjela postojeom

mreom i varijantom I Comparison of the existing
network openness departments variant I

Ukupna duina traktorskih putova varijante I manja je za

10.436,30 m ili 53,54%. Duina proizvodnih traktorskih
putova varijante I manja je za 4.634,65 m ili 38,48 %.
Glavni razlog zato je duljina traktorskih putova varijante
I manja je u tome, to je vei dio traktorskih putova postojee mree eliminiran po nekoj osnovi (uglavnom su
to neuinkoviti putovi). Duljina traktorskih putova ima
vanost na pojavu erozije, oteenja dubeih stabala te

Usporedba kvantitativnih pokazatelja otvorenosti

Comparison of quantitative indicators of openness
U tablici 5 prikazani su kvantitativni pokazatelji otvorenosti
kod postojee sekundarne mree prometnica i varijante I.

19

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

Tablica 4. Proraun izravnih trokova privlaenja umskih drvnih proizvoda (varijanta I)

Table 4. Calculation of direct costs of skidding forest timber products (variant I)
Bruto osobni dohodak

Materijalni trokovi

Ukupno

Jedinini trokovi

Material costs

Broj dana

Total

Unit costs

Number of days

/m3

128

27.791,37

7,04

14

680,02

3,44

28.471,39

6,86

Izvritelji

Broj radnika

Gross personal income

Workers

Number of workers

/dan

/dan

/day

/day

36,4

Privlaenje traktorom Skidding tractor

Rukovalac Operator

17,58

Pomonik Helper

13,73

Ukupno Total

31,32

Privlaenje animalnom vuom Skidding animal-drawn

Goni Horse hound

95

Ukupno Total

trokove sanacije i konzervacije tla. Osim toga, u znaajnoj mjeri se utedjelo na proizvodnoj umskoj povrini.
Otvorene povrine mree traktorskih putova varijante I poveane su za 4,5 ha. Ovo poveanje je posljedica izgradnje
traktorskih putova u neotvorenim dijelovima odjela i boljeg
prostornog rasporeda istih. Ovo je vano zbog mogunosti
poveavanja obima radova zglobnog traktora prilikom privlaenja drveta, a samim time i smanjenja jedininih trokova privlaenja drveta. Kod varijante I obim radova zglobnog traktora je vei za 287,62 m3.
Ukupno neuinkovite povrine varijante I su manje za
46,47 ha ili 50%. Ovo smanjenje je posljedica eliminacije
neuinkovitih traktorskih putova iz postojee mree i korekcije dionica putova postojee mree.
Apsolutna otvorenost mree traktorskih putova je manja za
77,48 m/ha. Smanjenje apsolutne otvorenosti je pozitivno u

sluaju ako tu promjenu prati poveanje relativne otvorenosti i koeficijenta uinkovitosti otvaranja. U konkretnom sluaju ostvarilo se prethodno navedeno. Smanjenje apsolutne
otvorenosti je izravna posljedica smanjenja duine proizvodnih traktorskih putova te ima iste posljedice i znaenje koje
su navedene kod smanjenja ukupne duine putova.
Relativna otvorenost mree traktorskih putova varijante I
vea je za 7,52%. Ovo poveanje relativne otvorenosti je
posljedica izgradnje traktorskih putova u neotvorenim dijelovima odjela i za sobom je povuklo poveanje obima radova zglobnog traktora u fazi privlaenja umskih drvnih
proizvoda za 287,62 m3 ili 167 stabala. Dalje se odraava na
sniavanje jedininih trokova rada u fazi privlaenja umskih drvnih proizvoda.
Koeficijent uinkovitosti otvaranja varijante I vei je za
27,75%. Ovo je vano za pitanje teta na dubeim stablima
prilikom primicanja i privlaenja zglobnim traktorom.

Tablica 5. Pokazatelji otvorenosti postojee mree i varijante I

Table 5. Indicators opnness for the existing network and varinat I
Parametri
Indicators

Jedinina mjera
Unit measures

Postojea mrea
Existing network

Varijanta I
Varinat I

Razlika
Difference

Ukupna povrina odjela Total area of department

ha

59,82

Ukupna duina traktorskih putova Total length of skidding roads

19.492,17

9.055,84

10.436,3

Produktivna duina putova Prodactivity length of roads

12.044,87

7.410,22

4.634,65

Otvorene povrine Openness areas

ha

52,26

56,76

4,5

Neotvorene povrine Unopenness areas

ha

7,53

3,06

4,47

Ukupno povrine Total inefficient area

ha

91,98

45,51

46,47

Ocjena relativne otvorenosti (Pentek 2002) Evaluation of relative openness (Pentek 2002)

Vrlo dobra otvorenost Odlina otvorenost

Very good opennes
Great openness

Parametar otvorenosti Indicators of openness

Apsolutna otvorenost Apsolute openness

m/ha

201,35

123,87

77,48

Relativna otvorenost Relative openness

87,36

94,88

7,52

Koeficijent efikasnosti otvaranja The coefficient of efficiency of opening

34,64

62,39

27,75

20

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Slika 9. Prikaz ukupnih izravnih trokova

Figure 9. Display the total direct cost

Slika 10. Prikaz jedininih izravnih trokova

Figure10. Display the unit direct cost

Usporedba trokova rada Comparison of labor costs

Ukupni i jedinini izravni trokovi rada kod postojee sekundarne mree putova i mree putova varijante I prikazani
na slikama 9 i 10.
U ukupnom iznosu izravni trokovi rada kod SMP varijante
I manji su za 3.684,39 ili 9,23%. U ukupnom iznosu jedinini trokovi manji su za 0,88/m3 ili 9,19%.

Trokovi privlaenje DP zglobnim traktorom kod varijante

I vei su u ukupnom iznosu za 651,36 ili 2,4%.
Jedinini trokovi privlaenja iznose 7,41/m3 za postojeu
sekundarnu mreu putova.
Ghaffarian1, M. R., Stampfer1, K., Sessions, J. (2009) dobili su minimalne ukupne trokove vonje i privlaenja
6,04 / m3.

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

Naghdi, R., and Limaei, S.M. (2009) nakon obavljenih analiza objavljuju dobivene trokove privlaenja za skider Timber Jack 6.38 $/m3.
Jour Gholami, M., (2005) doao je do ovih rezultata: uinak zglobnoga traktora TimberJack 450C iznosi 8,22 m3/
ha, troak strojnog rada 46,91 EUR/h, a jedinini troak
5,69 EUR/m3.
Jedinini trokovi privlaenja DP kod varijante I manji su
za 0,37/m3 ili 5,04%. Treba naglasiti da je obim radova
zglobnog traktora kod varijante I bio vei za 287,62 m3,to
se odrazilo na ukupne izravne trokove privlaenja. Glavni
razlog zato su jedinini trokovi privlaenja zglobnim traktorom kod varijante I manji je srednja transportna udaljenost privlaenja.
Trokovi privlaenje DP animalnom vuom kod varijante
I manji su u ukupnom iznosu za 1.165,75 ili 171,43%. Jedinini trokovi privlaenja DP animalnom vuom kod
varijante I manji su za 0,36/m3 ili 10,55%. Obim radova
animala kod varijante 1 bio je manji za 282,84 m3. Ovo je
glavni razlog zato su ukupni trokovi znaajno manji kod
varijante 1. Glavni razlog zato su jedinini trokovi znaajno manji kod varijante I je srednja udaljenost privlaenja.
Trokovi izgradnje traktorskih putova postoje kod SMP varijante I. Ukupno iznose 3.323,40 i optereuju proizvodnju DP sa 0,80/m3 privuenog oblog drva.
Trokovi sanacije SMP varijante I manji su u ukupnom
iznosu 6.493,41 ili 245,98%. Jedinini trokovi sanacije
SMK varijante I manji su za 1,56/m3 ili 245,71%. Glavni
razlog zato su ukupni i jedinini trokovi kod varijante I
znaajno manji je manja ukupna duljina traktorskih putova
i manji postotak oteenih traktorskih putova.

Zakljuci
Conclusions
Na temelju rezultata istraivanja, moe se zakljuiti:
Optimizacija sekundarne mree prometnica predstavlja
skup metoda na osnovi kojih se vri analiza i projektiranje
prometnica u odjelu.
Za projektiranje novih elemenata sekundarne mree prometnica u odjelima u kojima nisu postojali isti dovoljno je
napraviti analizu terenskih i sastojinskih imbenika, koji e
se predstaviti u formi tematskih karata i koje e biti temelj
za pravilno projektiranje. Za optimiziranje postojee mree,
gdje ve postoje elementi sekundarne mree prometnica u
odjelu, uz analize terenskih i sastojinskih imbenika potrebno je izraditi i analizu postojee mree s obzirom na
njena kvalitativna i kvantitativna obiljeja. Na bazi ovih informacija radi se idejno rijeenje optimalne mree prometnica u odjelu.

21

Parametri otvorenosti odjela postojeom sekundarnom

mreom prometnica nisu u optimalnom stanju. Postojeu
sekundarnu mreu prometnica karakterizira velika duljina
traktorskih putova, visoka apsolutna otvorenost i nizak koeficijent uinkovtosti otvaranja. Sekundarnu mreu prometnica oznaenu kao varijanta I karakterizira manja duljina u
odnosu na postojeu, manja apsolutna otvorenost koju prati
visoka relativna otvorenost i znaajno vei koeficijent uinkovitosti otvaranja. Na primjeru varijante I potvrena je teza
da nije bitna ukupna koliina putova u odjelu niti apsolutna
otvorenost, koliko je znaajna relativna otvorenost i koeficijent uinkovitosti otvaranja. Ovakvi parametri otvorenosti
odrazili su se na ukupne i jedinine izravne trokove rada.
Kvalitativni pokazatelji mree traktorskih putova, procijenjeni na bazi uzorka, slue kao jedno od uporita prilikom postupka eliminacije putova iz postojee mree. Zato
su eliminirani traktorski putovi iz postojee mree koje,
osim to su neuinkoviti, karakterizira postotno vei udjel
oteenja planuma puta tipa kolotraga. Osim toga, na bazi
podataka o stanju traktorskog puta mogue je izraditi kalkulaciju trokova sanacije traktorskih putova nakon eksploatacije.
Sekundarna mrea prometnica varijante I, u odnosu na postojeu mreu, bolja je s gledita otvorenosti i konstruktivnih elemenata traktorskih putova te ukupnih i jedininih
izravnih trokova rada. Ova mrea traktorskih putova daje
bolje rezultate u ekolokom i ekonomskom pogledu za umsko poduzee.
Pravilno projektirana mrea prometnica moe smanjiti
trokove privlaenja drveta, broj i intenzitet teta na dubeim stablima i podmlatku te koliinu erodiranog materijala
s traktorskih putova. Vanost pravilno projektirane i uspostavljene sekundarne mree prometnica u odjelu odraava
se na umu (oteenja), umsko poduzee (trokovi i ekonominost rada) i drutvenu zajednicu.

Literatura
References
Abdi, E. at all, 2009: A GIS-MCE based model for forest road
planning, Journal of forest science, 55: (4): 171176
Beni, R., 1957: Analiza trokova i kalkulacije ekonominosti u
iskoritavanju uma., Struno udruenje umsko-privrednih organizacija Hrvatske, Zagreb 1957
Bozalo, G., 2007: Ureivanje uma manuskript predavanja,
umarski fakultet Sarajevo
Chung, W., and Sessions, J., (2001), NETWORK 2001 Transportation Planning Under Multiple Objectives, Council on Forest Engineering (COFE) Conference Proceedings: "Appalachian Hardwoods: Managing Change" Snowshoe, July 1518
Deli et all., (2006): Karakteristika i prethodna analiza trokova
gospodarenja umskim resursima, Radovi umarskog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu., No.1, 2006 (6976).

22

Ghaffarian1, M. R., Stampfer1, K., Sessions, J., 2009: Comparison of three methods to determine optimal road spacing for
forwarder-type logging operations, Journal of forest science, 55:
(9): 423431
Gurda, S. i dr., 2011: Izvjetaj o napretku realizacije konsultantske usluge za izradu studije: "Tehnologije u umarstvu, standardi
umskih drvnih sortimenata i umska biomasa", www.fmpvs.
gov.ba/text/239_367_s.pdf
Hasmadi, M., at all. (2010) Geographic Information SystemAllocation Model for Forest Path,A Case Study in Ayer Hitam
Forest Reserve, Malaysia, American Journal of Applied Sciences
7 (3): 376380, ISSN 15469239
Hrvatske ume, 2006: Zakonske odredbe i ope smjernice kod
projektiranja i gradnje umskih prometnica, Hrvatske ume,
Zagreb, 2006
Jelii, V., 1957: Privremeni tehniki propisi za projektovanje
umskih putova, slubeni list FNRJ br. 41
Jelii, V., 1983: umske ceste i putevi, skripta, SIZ odgoja i usmjerenog obrazovanja umarstva i drvne industrije SRH, Zagreb,
str. 1193.
J.P. Sarajevo ume, 2005: "Norme rada u iskoritavanju uma,
umskouzgojnih radova i tehnikog odravanja mehaniziranih
sredstava", JP Sarajevo ume, Sarajevo 2005
J.P. Sarajevo ume, 2005: "Cijene rada u iskoritavanju uma",
JP Sarajevo ume, Sarajevo 2005
J.P. Unsko-sanske ume, 2000: umskoprivredna osnova za umskoprivredno podruje "Kljuko", JP Unsko-sanske ume, Bosanska Krupa 2000, str. 271.
Jour Gholami, M. (2005), Study of efficiency, production and
cost of large and small skidders (Case study of TAF and Optimum road spacing of ground based 112 skidding operations
Timberjack 450 C). MSc Thesis, Faculty of Natural Resources,
Tehran University
Koir, B., 2000: Where to Place and Build Forest Roads Experience From the Model, Journal of Forest Engineering, vol. 11, no. 1
Kului (1977): Iskoriavanje uma, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Lojo, A., i Ponjavi, M., 2004: Geografski informacioni sistem
u gazdovanju prirodnim resursima. Gauss, Tuzla.
Lotfalian, M., Kooch, Y., and Sarikhani, N. (2008): Effective Factors in Determination Optimal Density of Forest Road Network,
Asian Journal of Scientific Research 1(4): 470457

umarski list, 12, CXXXVII (2013), 723

Ljubojevi, S., 2010: Principi otvaranja uma u zavisnosti od

uslova terena i naina prirodne obnove; www.azsrs.net/wp-content/uploads/2010/11/Seminar-Sistemi Mati, V. i dr., 1980: Tablice taksacionih elemenata visokih i izdanakih uma u SR Bosni i Hercegovini, umarski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Posebno izdanje br. 13, Sarajevo 1980
Mri, A., 2012: Izvedbeni projekat za odjel 94/1., JP "Unskosanske ume", Bosanska Krupa
Naghdi, R., and Limaei, S.M., (2009): Optimal Forest Road Density Based on Skidding and Road Construction Costs in Iranian
Caspian Forests, Caspian J. Env. Sci., Vol. 7 No.2 pp. 79~86
Pentek, T., Piman, D., Neveerel, H., 2005: Planiranje umskih
prometnica postojee stanje, odreivanje problema i smjernice budueg djelovanja. Nova mehanizacija umarstva 26
(2005)., str. 5563.
Pentek, T. i dr., 2005: Analysis o fan existing forest road network.
Croatian journal of forest engineering 26 (2005), str. 3950.
Pentek, T. i dr., 2010: Analiza sekundarne otvorenosti uma gorskog podruja kao podloga za odabir duljine ua vitla. umarski
list 56, CXXXIV (2010), str. 241248.
Piman, D. i Pentek, T., 1998: Relativna otvorenost umskog
podruja i njena primjena pri izgradnji umskih protupoarnih,
umarski list, 12, CXXII (1998), 1930.
Piman, D., Pentek, T., Neveerel, H., 2006: Otvaranje uma
umskim cestama odabir potencijalnih lokacija trasa buduih
umskih cesta. Glasnik za umske pokuse, 1 (2006). Posebno
izdanje 5, str. 617633.
Piman, D., Pentek, T., Neveerel, H., 2006: Katastar umskih
prometnica postojee stanje, metodologija izradbe i poluene
koristi. Glasnik za umske pokuse, 1 (2006). Posebno izdanje 5,
str. 635646.
Piman, D., 2007: umske prometnice, sveuilini udbenik.
umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, str. 405422.
Sokolovi, D. i Bajri, M. (2011): Izvjetaj o napretku realizacije konsultantske usluge za izradu studije: "umska transportna
infrastruktura",
www.fmpvs.gov.ba/texts/239_349_b.pdf
iki, D. i dr., 1989: Tehniki uvjeti za gospodarske ceste. Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb, str. 140.
Zakon o umama FBiH, 2002: http://www.usitfbih.ba/dokumenti/zakoni/Zakon-o-sumama.pdf

SOKOLOVI, D. et al.: ODREIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREE SEKUNDARNIH UMSKIH PROMETNICA

Summary
In this paper different instruments and softwares for collecting and analysis of data influencing on planning
of the socondary network of communications have been applied. By means of them data has been given which
present actual picture of factors of terrain and factors of forest in the department. These factors are necessary
to enable right solutions in the sense of selection of optimum technology of work in the phase of skidding and
in the sense of designing and construction of optimum network of communication in the department. The
existing secondary network of communication in characterized by very long tractor roads (19.492,17 m), high
absolute openness (201,35 m/ha) and low ratio openness efficiency (calculated via number of trees) 28,86%.
The secondary network of roads designated as variant I is characterized by less length of roads in comparison
with existing one (by 53%), lower absolute openness, high relative openness (calculated via number of trees)
which amounts to 95,55% and significantly higher ratio of openness efficiency (calculated via number of trees)
which amounts to 73,82%.
The qualitative indicators of the network of tractor roads estimated on the basis of examples serve as one of
the foundations in occasion of the procedure of elimination of roads from existing network. Because of that
from the existing network the inefficient roads have been eliminated which have also been characterized by
higher percentage of damages. Besides that, on the basis of condition of skid road it is possible to make calculation of the costs of rehabilitation of tractor road after exploitation. The secondary network of communication of variant I has got lower total costs of labour in all phases (from skidding to rehabilitation) by 1.883,80
or 9,23% and lower unit costs of labour by 0,88/m3 or 9,19%. The costs of rehabilitation of skid roads of variant I are much lower than for the existing network. In total amount direct costs of rehabilitation are lower
by 6.493,41 or 59%. This difference in total costs of rehabilitation of tractor roads is the consequence of less
length and higher percentage of undamaged skid roads of variant I.
The selection of optimum technology of work in the phase of skidding of forest wooden products and establishment of optimum network of communication in the department are very important for forestry company
which manages these forests and for the forest as the natural object and broader social community.
KEY WORDS: secondary forest roads, secondary openness, planning of forest roads, GPS and GIS.

Znaenje kratica:
Abbreviations:
.P.P. umsko-privredno podruje forest management area
BLD bruto osobni dohodak gross personal income (GDP)
PD umskoprivredno drutvo FMP society
DP umski drvni proizvodi forest wood products
SMP sekundarna mrea prometnica secondary road network
PS pogonski sati operating hours

23