BHAS Uputstvo Za Popisivace BH

Izdaje:
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,

Zelenih beretki 26, 71000 Sarajevo,

Bosna i Hercegovina
Telefon: +387 33 91 19 11; Telefax: +387 33 22 06 22

Elektronska pota: bhas@bhas.ba;

Internet stranica: www.bhas.ba
Odgovara:
Zdenko Milinovi, direktor
Pripremili:

Agencija za statistiku BiH,

Federalni zavod za statistiku,
Republiki zavod za statistiku Republike Srpske.
Lektura:
Fatima Hodi Omerovi
Dizajn i prelom:

Vladimir Jaksi
Draen Harun Salihagi
tampa:
Atlantik bb d.o.o., Banja Luka
Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine,

Federalnog zavoda za statistiku FBiH i Republikog zavoda za statistiku RS i ne predstavlja
zvanini stav Evropske unije.
Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine
SADRAJ
PREDGOVOR 5
UVOD
I OPI DIO
1. CILJEVI POPISA
2.

JEDINICE POPISA
2.1. Stanovnici
2.2. Domainstva
2.3. Stanovi
9
9
10
10
3. KRITINI MOMENAT POPISA
10
4. VRIJEME I TRAJANJE PROCESA POPISIVANJA
11
5. METOD SPROVOENJA POPISA I INSTRUMENTI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA
11
6. JEZIK I PISMO NA KOJEM SE VRI POPISIVANJE
11
7. ZATITA LINIH PODATAKA
11
8. OBAVEZE GRAANA U POPISU
12
9. UVID U POPISNICU
12
10. POSTUPAK S PRETHODNO POPUNJENIM OBRASCIMA
12
11. POPISIVANJE OSOBA KOJE TOKOM PERIODA POPISIVANJA

(01.-15. OKTOBRA) NAPUTAJU NASELJENO MJESTO POPISA
13
12. POPISNI OBRASCI
14
13. OSOBE OD KOJIH TREBA TRAITI PODATKE
15
14. RAD POPISIVAA

14.1. Obaveze popisivaa PRIJE POETKA POPISIVANJA

14.2. Obaveze popisivaa TOKOM POPISIVANJA

14.3. Obaveze popisivaa PO ZAVRETKU POPISIVANJA
16
16
17
19
15. TA POPISIVA TREBA UTVRDITI PRIJE POPUNJAVANJA OBRAZACA
20
16. REDOSLIJED POPUNJAVANJA OBRAZACA
20
17. KONTROLNIK (OBRAZAC P-3)
21
21
21
22
17.1. emu slui kontrolnik

17.2. Prvi rezultati za popisni krug
17.3. Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima
17.4 Izrada zbirnog reda u Popis adresa i popisanih jedinica

i pregled rezultata po domainstvima
17.5. Izrada prvih rezultata za popisni krug
39
40
Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore 3
18. NAIN UPISIVANJA ODGOVORA I ISPRAVLJANJA GREAKA NA

OBRASCIMA P-1 i P-2
42
19. UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (obrazac P-2)

48

19.1. Kada se popunjava cijeli obrazac P-2, a kada samo podaci

o jedinici za stanovanje odnosno o domainstvu
48

19.2. Popunjavanje identifikacionih i adresnih podataka
50

19.3. Objanjenje za popunjavanje podataka u dijelu Spisak osoba
51

19.4. Objanjenje za popunjavanje podataka u dijelu Podaci o jedinici za stanovanje 58

19.5. Objanjenje za popunjavanje podataka u dijelu Podaci o zgradi/kui
68

19.6. Objanjenje za popunjavanje podataka u dijelu Podaci o domainstvu
72

19.7. Objanjenje za popunjavanje podataka u dijelu Podaci o poljoprivredi
75
20. POPISNICA (obrazac P-1)
82
21. POPUNJAVNJE DIJELA POPUNJAVA POPISIVA NA

UPITNIKU ZA DOMAINSTVO I STAN (P-2) I POPISNICI (P-1)
120

21.1. Popunjavanje dijela Popunjava popisiva na upitniku za domainstvo i stan 120

21.2. Popunjavanje dijela Popunjava popisiva na popisnici
123
22. SREIVANJE I PREGLED KOMPLETNE POPISNE GRAE
124
23. ZADACI OPINSKIH/GRADSKIH INSTRUKTORA

23.1. Zadaci opinskog/gradskog instruktora prije poetka popisivanja
125
125
24. PRILOG

24.1. Popisnica (obrazac P-1)

24.2. Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2)

24.3. Pomoni popisni obrasc
131
PREDGOVOR
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Federalnim zavodom za statistiku
i Republikim zavodom za statistiku Republike Srpske, izradila je Uputstvo za popisivae i
opinske/gradske instruktore koje e se koristiti u Popisu.
Tokom rada na povjerenim poslovima popisivai i opinski instruktori su duni pridravati se
Uputstva, tj. postupati u skladu s opisanim postupcima i definicijama.
Uspjeh Popisa u velikoj mjeri zavisi o popisivaa, tj. o njihovom primjerenom ponaanju s
graanima, te odlinom poznavanju gradiva datog u ovom Uputstvu.
Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore sadri objanjenja ciljeva i jedinica Popisa,
sadraj osnovnih i pomonih obrazaca, definicije svih obiljeja stanovnitva, domainstava i
stanova koja se prikupljaju Popisom, te nain ispunjavanja popisnih obrazaca.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Republikim zavodom za statistiku
Republike Srpske i Federalnim zavodom za statistiku, izradila je i Metodologiju za pripremu,
organizovanje i provoenje popisa u BiH 2013. godine, kojom su regulisane nadlenosti i
zadaci svih uesnika u Popisu.
Direktor
Agencije za statistiku
Bosne i Hercegovine
UVOD
Popis stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni i Hercegovini (u nastavku teksta: Popis)
provest e se u periodu od 01. do 15. oktobra 2013. godine, prema stanju na dan 30. septembar
u 24 sata, to se smatra kritinim momentom popisa.
S obzirom na brojnost jedinica za popisivanje, te broj i raznovrsnost modaliteta odgovora,
Popis je najsloenije statistiko istraivanje koje zahtijeva velika finansijska sredstva i posebnu
organizaciju (izvan okvira redovnih statistikih istraivanja).
Cilj Popisa je u prvom redu ustanoviti broj i teritorijalni raspored stanovnitva, prikupiti osnovna
demografska, etnika, obrazovna, migracijska, ekonomska i druga obiljeja stanovnitva, te
obiljeja domainstava i stanova.
Popis se provodi na osnovu Zakona o Popisu stanovnitva, domainstava i stanova u Bosni
i Hercegovini 2013. godine, kojim se ureuje priprema, organizacija i provoenje popisa,
jedinice i sadraj popisa, vrijeme popisivanja, obrada, uvanje i objavljivanje rezultata, te nain
osiguravanja sredstava za popis.
U pripremi Popisa primijenjene su Preporuke Konferencije evropskih statistiara za popise
stanovnitva i stanova 2010. godine, kojima je cilj pruanje smjernica zemljama u planiranju
i provoenju njihovih popisa stanovnitva i stanova, olakavanje regionalne uporedivosti
podataka preko osnovnih grupa popisnih obiljeja, te usklaivanje definicija i klasifikacija.
Popis je u pogledu definicija i klasifikacija potpuno usklaen s Odredbom 763/2008 Europskog
parlamenta i Vijea Europske unije o popisima stanovnitva i stanova, te Odredbom 1201/2009
kojom se provodi Odredba 763/2008 u pogledu tehnikih specifikacija obiljeja, te nivoe
prikazivanja obiljeja.
I OPI DIO
1.
CILJEVI POPISA
Osnovni cilj Popisa je da obezbjedi relevantan skup podataka o broju i teritorijalnoj distribuciji
stanovnitva u Bosni i Hercegovini i njegove demografske, geografske, socio-ekonomske,
kulturoloke i druge karakteristike, koje e posluiti u pripremi i implementaciji razvojnih planova
u svim sferama drutvenog i ekonomskog ivota u Bosni i Hercegovini. Takoer, sa Popisom
e se prikupiti i znaajan fond podataka o broju, vrsti, distribuciji, naseljenosti, starosti i drugim
karakteristikama konvencionalnih stanova i uslovima stanovanja u Bosni i Hercegovini, kao
i o najznaajnijim obiljejima o poljoprivrednim kapacitetima kojima raspolau i koja koriste
individualna domainstva.
2.
JEDINICE POPISA
Popisom e se, kao to je predvieno u l. 4. i 5. Zakona o Popisu stanovnitva, domainstava i

stanova u BiH 2013. godine (u daljem tekstu Zakon o Popisu), prikupiti podaci o stanovnicima,
domainstvima i stanovima.
2.1. Stanovnici
Popisom e biti obuhvaeni:

dravljani Bosne i Hercegovine s prebivalitem ili boravitem u Bosni i Hercegovini, bez

obzira na to jesu li u trenutku popisa prisutni u Bosni Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i
Hercegovine;
strani dravljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini, bez
obzira na to jesu li u trenutku popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu;
osobe bez dravljanstva.
Popisom nee biti obuhvaeno:

diplomatsko-konzularno osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava i

predstavnici meunarodnih organizacija i tijela, kao i lanovi njihovih porodica koji s njima
borave u Bosni i Hercegovini;
pripadnici stranog vojnog i policijskog osoblja, kao i lanovi njihovih porodica koji s njima
borave u Bosni i Hercegovini;
strani dravljani koji u vrijeme Popisa kratkotrajno borave u Bosni i Hercegovini kao turisti,
iz privatnih razloga, iz slubenih razloga, zbog lijeenja i slino.
2.2. Domainstva

Popisom e se obuhvatiti sva individualna (privatna) domainstva osoba jedinica Popisa;

Popisom e se obuhvatiti i sva kolektivna domainstva (sastavljena od osoba koje ive
u ustanovama za trajno zbrinjavanje djece i odraslih, u bolnicama za smetaj neizljeivo
bolesnih, u manastirima ili drugim vjerskim objektima i slino).
2.3. Stanovi
Popisom e se obuhvatiti:

stanovi u dravi, nezavisno da li se koriste za stanovanje i/ili za neku drugu namjenu ili
nisu naseljeni;
objekti namijenjeni za kolektivno (institucionalno) stanovanje;
druge nastanjene prostorije ili objekti koji nisu namijenjeni za stanovanje, a u vrijeme
Popisa se koriste za tu namjenu.
Popisom nee biti obuhvaeni:

3.
stanovi u vlasnitvu stranih drava;

nenaseljeni (prazni) stanovi koji su iseljeni zbog ruenja;
nenaseljeni stanovi u zgradama/kuama koje jo nemaju dozvolu za useljavanje;
stanovi koji se u potpunosti koriste za smjetaj poljoprivrednih maina, ogrijeva i slino.
KRITINI MOMENAT POPISA
Podaci u popisnim obrascima treba da se upiu prema stanju na dan 30. septembra 2013.
godine u 24.00 sata, odnosno u pono izmeu 30. septembra i 01. oktobra 2013. godine
(izuzev za pojedina pitanja za koja je drugaije naznaeno na obrascima). Ovaj vremenski
presjek u statistikoj praksi se naziva kritini ili referentni momenat Popisa.
Popis se provodi prema stanju u momentu koji je definiran kao kritini momenat Popisa.
Sve promjene nakon kritinog momenta ne unose se u popisne obrasce, odnosno ako budu
unesene, nee se uzeti u obzir.
Prema tome:

10
ne treba popisivati djecu roenu nakon kritinog momenta, odnosno u periodu od 01.
oktobra 2013. godine do dolaska popisivaa u domainstvo. Djeca roena tano u
kritinom momentu uzimaju se u obzir i trebaju biti popisana.
ako je neka osoba umrla nakon kritinog momenta, odnosno u periodu od 01. oktobra
2013. godine do dolaska popisivaa u domainstvo kome je ta osoba pripadala, ta osoba
treba biti jedinica Popisa, s obzirom da je u kritinom momentu bila iva. Ako je neka
osoba umrla tano u samom kritinom momentu Popisa, nee biti jedinica Popisa kao i
sve osobe umrle prije kritinog momenta.
Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore
4.
VRIJEME I TRAJANJE PROCESA POPISIVANJA
Popisivanje stanovnitva, domainstava i stanova, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine,

poinje 01. oktobra 2013. godine u 9 sati ujutro, a zavrava 15. oktobra 2013. godine u 21 sat.
Dinamiku popisa utvruje opinski/gradski instruktor u dogovoru sa popisivaem, prema
veliini popisnog kruga, kako bi se popisivanje, ukoliko je mogue, zavrilo do 10. oktobra, a u
izuzetnim sluajevima do 15. oktobra.
5.

METOD SPROVOENJA POPISA I INSTRUMENTI ZA

PRIKUPLJANJE PODATAKA
Popis se provodi na tradicionalan nain, metodom intervjua, po principu od vrata do vrata.

Prikupljanje podataka na terenu vre obueni i ovlateni popisivai koji odgovore upisuju na
popisne obrasce.
Za svaki popisni krug, po pravilu, zaduuje se najmanje jedan popisiva. Izuzetno, popisiva
moe biti zaduen i za dva ili vie popisnih krugova. Takoer, za jedan popisni krug mogu biti
zaduena dva ili tri popisivaa, ako se utvrdi da je krug prevelik i da ga ne moe zavriti jedan
popisiva.
6.
JEZIK I PISMO NA KOJEM SE VRI POPISIVANJE
Odgovori na popisnim obrascima upisuju se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku,

latininim ili irilinim pismom.
Popisni obrasci i metodoloka uputstva se tampaju na bosanskom, hrvatskom i srpskom
jeziku, latininim i irilinim pismom.
Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da dobiju na uvid ogledne primjerke popisnih
obrazaca na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine.
7.
ZATITA LINIH PODATAKA
Lini podaci koji se prikupljaju Popisom, podlijeu posebnoj zatiti koja se obezbjeuje u
svim fazama realizacije (prikupljanje, kontrola, obrada i objavljivanje rezultata Popisa), a u
skladu sa lanom 15. Zakona o Popisu (Slubeni list BiH br. 10/12), lanom 19. Zakona
o organizovanju i provoenju popisa stanovnitva, domainstava i stanova 2013. godine u
Republici Srpskoj (vai za teritoriju Republike Srpske), lanovima od 27. do 29. Zakona o
statistici Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH br. 26/04 i 42/04) i Zakonom o zatiti
linih podataka (Slubeni glasnik BiH broj 49/06).
Popisivai i sve druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s Popisom duni su da uvaju
trajno, kao slubenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca, koje se odnose na njihove
line, porodine ili imovinske prilike.
8.
OBAVEZE GRAANA U POPISU
Obaveza svih graana je da se popiu, kao i da daju potpune i tane podatke na pitanja iz
popisnih obrazaca.
Za osobe koje ne odgovore ili daju pogrene podatke, na osnovu Zakona o Popisu (lan 43.)
i Zakon o organizaciji i pprovoenju popisa stanovnitva, domainstava i stanova u Republici
Srpskoj (lan 18.) predviena je novana kazna.
9.
UVID U POPISNICU
Zakon o Popisu u lanu 11. odreuje da line podatke o odsutnim lanovima domainstva
starijim od 15 godina moe dati samo punoljetni lan domainstva. Punoljetna osoba, koja nija
bila prisutna u trenutku popisivanja i za koju je podatke dao drugi lan domainstva ima pravo
traiti uvid u svoju Popisnicu. To pravo moe ostvariti u prostorijama Popisne komisije lokalne
samouprave (u daljem tekstu PKLS), ispunjavanjem obrasca Zahtjev za uvid u Popisnicu
(obrazac P-15).
10.
POSTUPAK S PRETHODNO POPUNJENIM OBRASCIMA
1. Kada se u popisnom krugu nalazi ustanova u kojoj je vreno prethodno popisivanje.

Ukoliko se u popisnom krugu pored ustanove u kojoj je izvreno prethodno popisivanje
nalaze i druge jedinice Popisa i na adresu PKLS je stigla kutija sa prethodno popunjenim
obrascima na ijoj je naljepnici pored osnovnih identifikacija popisnog kruga naznaeno
Due od godinu dana, PKLS treba da obavjesti opinskog/gradskog instruktora
zaduenog za taj popisni krug i preda mu kutiju sa pristiglim obrascima.

Opinski/gradski instruktor je duan da zajedno sa popisivaem na kutiji iz prethodnog
popisivanja, koju je dobio od PKLS upie I - dio, a na kutiji drugog dijela tog popisnog
kruga u kojem e raditi popisiva na naljepnici upie II dio. Isto treba postupiti i sa
Kontrolnikom (u gornjem desnom uglu upisati I dio, odnosno II - dio).

Dalji postupak tretiranja ovih kutija i obrazaca (izrada prvih rezultata, predaja materijala i
sl.) je isti kao i sa dijeljenim popisnim krugovima.

Ukoliko popisni krug obuhvata samo ustanovu u kojoj je izvreno prethodno popisivanje
opinski/gradski instruktor na prvoj strani Kontrolnika (iz kutije na kojoj je naznaeno
Due od godinu dana) popunjava prve rezultate.
12
2. U sluaju kada su u opinu pristigle prethodno popunjene popisnice zapakovane

u koverte (bez obzira da li se u krugu nalazi ustanova u kojoj je vreno prethodno
popisivanje).

U sluaju kada su u PKLS stigli prethodno popunjeni popisni obrasci zapakovani u koverte,
PKLS e, nakon razvrstavanja ovih obrazaca prema adresi, odnosno popisnim krugovima,
uz kutije popisnih krugova, opinskom/gradskom instruktoru predati i ove koverte sa
prethodno popunjenim popisnim obrascima. Prethodno popunjene popisne obrasce
(koverte) opinski/gradski instruktor e predati popisivau koji je duan da pri dolasku na
naznaenu adresu u odgovarajue domainstvo, prepie podatke sa ovih obrazaca na
nove obrasce i da upie odgovarajue identifikacione podatke.

Ukoliko popisiva dobije samo Popisnice (obrazac P-1) to znai da bi osoba trebala imati
domainstvo na navedenoj adresi na koverti to bi popisiva trebao utvrditi na terenu.

Ukoliko pored Popisnica u koverti postoji i Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2) to
znai da osoba ili vie njih, zavisno od broja popisnica, nema domainstvo u popisnom
krugu. U ovom sluaju je prilikom dolaska do navedene adrese popisiva duan prepisati
podatke i sa obrasca P-2 i P-1 na nove obrasce, ali tek nakon to se uvjeri da na navedenoj
adresi ne ivi niko. Ukoliko na navedenoj adresi stanuje neko domainstvo treba da utvrdi
da li je osoba (prethodno popisana) lan tog domainstva. U sluaju da jeste, potrebno je
za osobe koje su se zatekle u stanu, a nisu prethodno popisane popuniti P-1 obrasce, a
za osobe koje su prethodno popisane prepisati prethodno popunjene obrase P-1 na nove.
Podatke sa prethodno popunjenog obrasca P-2 je potrebno prepisati na novi obrazac,
a u Spisak osoba pored osoba za koje postoje prethodno popunjene popisnice upisati
preostale lanove domainstva ili privremeno prisutne osobe (ukoliko ima osoba koje nisu
prethodno popisane).

Sve prethodno popunjene popisne obrasce sa kojih je prepisao podatke popisiva odlae
u pripadajuu kovertu, a zatim u kutiju popisnog kruga.
11.

POPISIVANJE OSOBA KOJE TOKOM PERIODA POPISIVANJA

(01.-15. OKTOBRA) NAPUTAJU NASELJENO MJESTO POPISA
Ukoliko se u periodu od 01.-15. oktobra PKLS obrate osobe koje nisu popisane, a znaju da e,
u preostalom vremenu popisivanja, svi lanovi njihovog domainstva biti odsutni i za njih niko
nee moi dati podatke, lan PKLS treba da sa opinskim/gradskim instruktorom, odnosno
popisivaem zakae termin u kojem e biti mogue izvriti popisivanje na adresi njihovog
stanovanja. Isto e postupiti i u sluaju kada se u vrijeme popisivanja u prostorije PKLS jave
osobe kojima je popisiva na treem Obavjetenju o ponovnom dolasku popisivaa upisao
broj telefona i adresu PKLS.
12.
POPISNI OBRASCI
Osnovni popisni obrasci su:

Popisnica (obrazac P-1) - slui za upisivanje podataka o osobi.

Upitnik za domainstvo stan (obrazac P-2) - slui za upisivanje podataka o jedinici
za stanovanje i zgradi/kui, podataka o domainstvu i poljoprivrednim aktivnostima
domainstva.
Kontrolnik (obrazac P-3) - slui za evidentiranje svih popisnih jedinica u popisnom krugu
i izradu prvih rezultata za popisni krug.
Pomoni popisni obrasci:

Popisivai i opinski/gradski instruktori dobijaju posebna ovlatenja za obavljanje poslova u
popisu, i to na sljedeim obrascima:

14
Ovlatenje za popisivaa (obrazac P-5)

Ovaj obrazac slui za identifikaciju popisivaa prilikom rada na terenu. Uz ovlatenje
popisiva je duan da pokae i linu kartu. Ovlatenje je potpisano od strane Predsjednika
PKLS i ovjereno peatom. Popisiva ovlatenje dobija uz popisni materijal. Popisiva je po
zavretku popisivanja, a najkasnije do 20. oktobra 2013. godine, duan da vrati ovlatenje
uz ostali popisni materijal.
Ovlatenje za opinskog/gradskog instruktora (obrazac P-6)
Ovaj obrazac slui za identifikaciju opinskog/gradskog instruktora prilikom rada na terenu.
Uz ovlatenje instruktor je duan da pokae i linu kartu. Ovlatenje je potpisano od strane
Predsjednika PKLS i ovjereno peatom. Opinski/gradski instruktor ovlatenje dobija po
imenovanju od PKLS. Instruktor je po zavretku popisivanja, a najkasnije do 20. oktobra
2013. godine, duan vratiti ovlatenje.
Plan obilaska popisivaa (obrazac P-10)
Ovaj obrazac popunjava opinski/gradski instruktor tako to sa obrasca P-12a prepisuje
podatke iz kolona 1 i 2 (ime i prezime popisivaa i ifra/redni broj popisnog kruga u
okviru opine/grada). Nain izrade plana obilaska objanjen je u dijelu Uputstva Zadaci
opinskih/gradskih instruktora.
Obavjetenje o ponovnom dolasku popisivaa (obrazac P-11)
Ovaj obrazac popisiva popunjava kada nikoga nije zatekao kod kue. Na ovaj obrazac
popisiva upisuje vrijeme ponovnog dolaska u domainstvo i ostavlja ga u sanduiu
za potu domainstva ili na vidljivom mjestu na kojem ga lan domainstva moe nai.
Popisiva se obavezno mora pridravati vremena dolaska koje je upisao u obrazac.
Ukoliko ni trei put popisiva nije zatekao nikoga kod kue na ovom obrascu u napomeni
upisuje adresu i broj telefona PKLS koju treba da kontaktiraju najkasnije do 15. oktobra,
kako bi se organiziralo njihovo popisivanje.
Evidencija opinskog/gradskog instruktora o broju osnovnih popisnih obrazaca
(obrazac P-12a)
Ovaj obrazac priprema PKLS za svakog opinskog /gradskog instruktora. Obrazac sadri
podatke o popisivaima koji su dodijeljeni jednom opinskom/gradskom instruktoru i slui
za voenje evidencije o ukupnom broju zaduenih, broju naknadno zaduenih, ispravno
popunjenih, ponitenih i neupotrijebljenih obrazaca P-1 i P-2, i to pojedinano za svakog
popisivaa.
Pomoni popisni obrasci su i :

Spisak adresa na kojima je popisiva ostavio Obavjetenje (obrazac P-14)

Ovaj obrazac slui popisivau kao podsjetnik u koje vrijeme i na koju adresu mora ponovo
doi da bi popisao domainstvo koje prethodno nije zatekao kod kue.
Kontrolni list opinskog/gradskog instruktora (obrazac P-18)

Kontrolni list opinskog/gradskog instruktora slui za ocjenu kvaliteta rada popisivaa.
Obrazac popunjava opinski/gradski instruktor za svakog popisivaa koji mu je dodjeljen.
Skica popisnog kruga sa opisom granica

Skica popisnog kruga je geografska karta s ucrtanim objektima, ulicama i kunim brojevima,
te granicama popisnog kruga zajedno sa opisom granica. Popisiva treba popisati sve
jedinice popisa unutar granica popisnog kruga, ali i popisati one jedinice koje eventualno
nisu ucrtane, a za koje se sigurno moe utvrditi da pripadaju tom popisnom krugu.
Skica statistikog kruga i opis granice statistikog kruga

Opis granice statistikog kruga sadri osnovne podatke za statistiki krug (matini broj
statistikog kruga, naziv drave, naziv entiteta, naziv opine, naziv naselja, broj popisnih
krugova u statistikom krugu). Granica statistikog kruga je detaljno opisana tekstom na
donjoj polovini obrasca, a na kraju obrasca se nalaze i ulice i kuni brojevi koje statistiki
krug obuhvata (ukoliko postoje). Opis granice statistikog kruga ima odgovarajuu skicu
tog statistikog kruga i na njoj se mogu vidjeti i granice pripadajuih popisnih krugova.
Slui PKLS za razvrstavanje popisivaa i opinskih/gradskih instruktora.
13.
OSOBE OD KOJIH TREBA TRAITI PODATKE
Odgovore na pitanja iz Popisnice (obrazac P-1) popisiva treba traiti od svake osobe (starije
od 15 godina) pojedinano, a ukoliko to nije mogue od punoljetnog lana domainstva kojem
su podaci najvie poznati.
Za djecu mlau od 15 godina podatke daje jedan od roditelja, odnosno usvojitelj ili
staratelj, a za dijete u hraniteljskoj porodici podatke daje osoba koja vodi brigu o tom
djetetu.
Za odsutne lanove domainstva podatke moe dati samo punoljetna osoba koja je lan
tog domainstva.
Izuzetno podatke za osobu moe dati pravna osoba ili staratelj.
Ako se tokom popisivanja ustanovi da osoba koja daje podatke, na pitanja o ostalim lanovima
domainstva nije sigurna u odgovore ili ih uope ne zna, popisiva e dogovoriti vrijeme kada
e neposredno moi razgovarati sa tim osobama, te e morati ponovo doi u domainstvo.
Popisiva se mora pridravati dogovorenog vremena ponovnog dolaska.
Ukoliko su svi lanovi domainstva u inostranstvu, a neko od srodnika ili nesrodonika (komija,
majka, otac ili drugi srodnici ili nesrodonici) insistiraju da ih popisiva popie, popisiva treba
da objasni da se te osobe mogu popisati na nain opisan na internet stranici Agencije. Ukoliko
je grekom popisiva poeo da popunjava obrasce za ove osobe, treba da ih poniti, jer osoba
podatake moe dati samo za sebe i/ili lanove svog domainstva, a ne za lanove drugog
domainstva.
Podatke za domainstvo i stan daje nosilac domainstva, a u njegovom odsustvu punoljetni

lan domainstva kome su podaci najbolje poznati. U sluaju da se u stanu nalaze samo
privremeno prisutne osobe podatke o stanu daje punoljetna osoba kojoj su podaci najbolje
poznati.
14.
RAD POPISIVAA
Popisiva ima veoma vanu i znaajnu ulogu u izvravanju popisa. Uspjeh popisa u velikoj
mjeri zavisi od njegovog pravilnog ponaanja i ophoenja prema graanima u toku popisivanja,
detaljnog upoznavanja sa nainom popisivanja, potpunog shvatanja sutine pitanja postavljenih
u popisnim obrascima i od njegovog stvarnog zalaganja u vrenju dunosti. Svaki popisiva
za svoj rad odgovara svom opinskom/gradskom instruktoru i dalje dravnom/entitetskom
instruktoru.
14.1. Obaveze popisivaa PRIJE POETKA POPISIVANJA

16
Obavezno prisustvo obuci za popisivae, upoznavanje sa Uputstvom za popisivae i

opinske/gradske instruktore, nainom popisivanja i svim postupcima potrebnim u Popisu,
kako bi uspjeno mogao da ispuni svoje zadatke. U okviru obuke e se provesti testiranje
o osposobljenosti popisivaa za angaovanje u popisu.
Da nakon obuke od opinskog/gradskog instruktora primi kutiju odgovarajueg popisnog
kruga sa obrascima P-1, P-2, P-3 i Skicom popisnog kruga. Prilikom prijema kutije, zajedno
sa instruktorom, popisiva treba da prebroji obrasce unutar kutije i uporedi sa podacima
naznaenim na naljepnici kutije popisnog kruga. Ukoliko se prebrojani broj i naznaeni broj
obrazaca ne slau instruktor e obavijestiti PKLS i u koloni 20 Napomena obrasca P-12a
evidentirati manjak ili viak obrazaca. Kutiju popisnog kruga tokom popisivanja ne nosi na
teren ve je ostavlja kod kue.
Prije poetka popisivanja, popisiva zajedno sa opinskim/gradskim instruktorom treba
da obie granice popisnog kruga koji mu je dodjeljen i provjeri njegove granice prema
dobijenoj dokumentaciji, odnosno da uporedi stanje na terenu sa skicom. Ako pri obilasku,
na osnovu skice i opisa granica popisnog kruga, popisiva primijeti da ne moe sa
sigurnou utvrditi teren (granicu popisnog kruga) na kojem treba provesti popisivanje
(kada nedostaju neki objekti ili grupe objekata), o tome treba izvijestiti svog instruktora.
Kad upozna granice svog popisnog kruga, popisiva u saradnji sa opinskim/gradskim
instruktorom organizira rad i kretanje u popisnom krugu, tako da ne ispusti nijedan objekat
koji se popisuje u skladu sa ovim Uputstvom.
Popisiva nee ulaziti u vojne objekte, policijske objekte, zatvore, prihvatilita za beskunike
i strane ambasade.
Ako stan koji koristi ambasada nije u njenom vlasnitvu, popisuje se samo stan.
14.2. Obaveze popisivaa TOKOM POPISIVANJA

Da popie svaku osobu, svako domainstvo i svaku jedinicu za stanovanje u okviru

dodjeljenog popisnog kruga, a prema ovom Uputstvu. Da bi popis mogao da se izvri u
predvienom roku, popisivanje (prikupljanje podataka) treba poeti 01. oktobra u 9 sati
ujutro, a zavriti se najkasnije do 15. oktobra 2013. godine. Dinamiku popisa utvrdie
opinski/gradski instruktor u dogovoru sa popisivaem, prema veliini popisnog kruga,
kako bi se popisivanje zavrilo do 10. oktobra, a u izuzetnim sluajevima do 15. oktobra
2013. godine (domainstva koja su odsutna do 10. oktobra i sl.).
Popisiva mora obii svaki objekat koji se nalazi unutar popisnog kruga za koji je zaduen
i popisati ga, kao i sve osobe koje ive unutar tih objekata, prema objanjenju datom u
dijelu Jedinice koje se popisuju. Na osnovu veliine popisnog kruga, gustine naseljenosti
i konfiguracije terena opinski/gradski instruktor zajedno sa popisivaem pravi procjenu
koliko dana je potrebno da se zavri popisivanje. Procjena je potrebna opinskom/gradskom
instruktoru da bi mogao planirati svoje aktivnosti i napraviti raspored za primopredaju
materijala.
Popisiva treba da se predstavi, da potvrdi svoj identitet i da objasni cilj posjete.
Iako e veina graana, na razne naine biti unaprijed obavijetena o popisu, dunost
popisivaa je, kad doe kod domainstva radi popisivanja, da osobama od kojih e uzimati
podatke proita tekst koji mu je pripremljen u Uputstvu za popisivae i opinske/gradske
instruktore (objasni cilj svoje posjete) i da pokae akreditaciju, ovlatenje za popisivaa
(P-5) i lini dokument (linu kartu ili paso).
Tekst glasi:
- Dobro jutro/dan/vee;
- Moje ime je ..............;
- (Pokae ovlatenje za popisivaa, akreditaciju i linu kartu);
- Dolazim ispred Agencije za statistiku BiH/Federalnog zavoda za statistiku/Republikog
zavoda za statistiku Republike Srpske i angaovan sam kao popisiva na provoenju
popisa;
- Cilj popisa je da se prikupe demografski, obrazovni, ekonomski i drugi podaci o
osobama, kao i osnovni podaci o domainstvima i jedinicama za stanovanje;
- Podaci koje prikupljam predstavljaju slubenu tajnu i koristie se samo u statistike
svrhe;
- Trebalo bi da razgovaram sa osobama iz vaeg domainstva koje mi mogu dati
potrebne podatke;
- Prema Zakonu o Popisu stanovnitva, domainstava i stanova u BiH obavezni ste dati
tane podatke koji se trae u Popisu;
- Mogue je da e vae domainstvo posjetiti ovlatene osobe koje kontroliu moj rad;
- Zahvaljujem za saradnju i uee u Popisu.
Popisiva treba u obrasce da upisuje podatke iskljuivo na osnovu izjava lica koja
daju podatke.
Popisiva ne smije utjecati na ispitanika u smislu sugerisanja ili navoenja pri
davanju odgovora.
Redoslijed postavljanja pitanja se ne smije mijenjati u odnosu na redoslijed pitanja
na obrascima.
18
Popisiva ne smije sam mijenjati i ispravljati odgovore bez saglasnosti ispitanika i

van domainstva na koje se podaci odnose.
U sluaju praznog stana, odbijanja saradnje ili kada prisutne osobe nisu u mogunosti
da daju podatke treba da postupi na sljedei nain:
- Ukoliko u jedinici za stanovanje nije zatekao nikoga, ili je zatekao samo osobe koje
nisu u stanju da mu prue potrebne podatke (zbog bolesti ili nepoznavanja potrebnih
podataka) ili djecu do 15 godina starosti ostavie Obavjetenje o ponovnom dolasku
popisivaa (obrazac P-11) sa naznakom vremena ponovne posjete. Vrijeme posjete
treba da bude odreeno tako da ne bude u istom danu i da se odnosi na neki drugi
period dana u odnosu na prvu posjetu. Popisiva je obavezan da to domainstvo
posjeti ponovo u tano zakazanom terminu. Ukoliko popisiva ne pronae nikog u
tom stanu ni pri drugoj posjeti, obavezan je zakazati i treu posjetu koja treba da bude
u razmaku od nekoliko dana. Istovremeno popisiva treba da prikupi informaciju od
komija, da li neko ivi u tom stanu, da li su lanovi tog domainstva odsutni, due
ili krae, u kojem dijelu dana su prisutni i druge informacije koje e mu pomoi da
utvrdi najpogodniji termin ponovnog zakazivanja posjete. U sluaju da ni nakon tree
posjete i zakazivanja popisiva ne moe da uspjeno obavi popisivanje, popisiva
je duan da o tome obavijesti svog opinskog/gradskog instruktora, a svakako opet
da ostavi obavjetenje o svom dolasku na kojem e dopisati adresu i broj telefona
prostorija PKLS, koju osobe trebaju kontaktirati kako bi se organiziralo njihovo
popisivanje.
- Ukoliko popisiva ne pronae domainstvo na datoj adresi uprkos obilascima tri puta i
ostavljanju obavjetenja, a od komija je saznao da neko zaista ivi u tom stanu, i nee
se vratiti do kraja popisa, duan je obavijestiti opinskog/gradskog instruktora koji
treba da, zajedno sa njim, obie svaki takav stan i uvjeri se u tanost tih informacija.
Nakon toga popisiva treba, zajedno sa instruktorom, popuniti samo obrazac Upitnik
za stan i domainstvo (kao da se radi o praznom stanu) i u Kontrolnik u dijelu
Napomene, napisati da je domainstvo odsutno.
- Ako domainstvo odbije saradnju, popisiva je duan da o tome obavjesti svog
opinskog/gradskog instruktora. Instruktor je duan da obie svako domainsvo koje
je odbilo popisivaa i pokua ubijediti domainstvo na saradnju. Ukoliko domaistvo i
tada odbije saradnju instruktor je duan informisati PKLS iji e lan obii domainstvo
i pokuati ih ubijediti da sarauju. Ako domainstvo i tada odbije saradnju, popisiva je
duan da odbijanje evidentira u Kontrolnik sa tanom adresom domainstva i imenom
i prezimenom nosioca domainstva, ukoliko je taj podatak uspio saznati. Stan u kojem
stanuje domainstvo koje je odbilo da se popie treba popisati kao prazan stan, a u
koloni 12 (Cijelo domainstvo odbilo da se popie) Kontrolnika u rednom broju za taj
stan upisati DA. U dijelu Napomene, napisati da je domainstvo odbilo saradnju.
- Ako pojedine osobe u stanu odbiju da se popiu, popisiva je duan da o tome
obavijesti svog opinskog/gradskog instruktora. Instruktor je duan da obie osobe
koje su odbile da se popiu i pokua ih ubijediti na saradnju. Ukoliko osobe i tada
odbiju saradnju instruktor je duan informisati PKLS iji e lan obii te osobe i
pokuati ih ubijediti da sarauju. Ako osobe i tada odbiju saradnju, popisiva je duan
da odbijanje evidentira u Kontrolnik tako to e u redu za domainstvo u kojem ive
osobe koje su odbile da se popiu u kolonu 11 (Broj osoba koje su odbile da se
popiu) Kontrolnika upisati broj osoba koje su odbile saradnju.
Popisiva je obavezan da se redovno sastaje sa opinskim/gradskim instruktorom radi
kontrole popisanog materijala i svakodnevno izvjetava opinskog/gradskog instuktora o
broju popisanih jedinica (osoba, domainstava i stanova).
Ukoliko naie na sluaj za koji ne moe nai rijeenje u Uputstvu za popisivae i opinske/
gradske instruktore, ili naie na neke smetnje u radu, duan je da se obrati svom instruktoru
radi objanjenja ili preduzimanja mjera, i da tano postupi prema objanjenjima koja dobije
od opinskog/gradskog instruktora.
Da tokom popisivanja ne dozvoli pristup popisnom materijalu drugim osobama osim
opinskom/gradskom i dravnom/entitetskom instruktoru, ovlatenom osoblju statistikih
institucija i lanovima evropske posmatrake misije.
Da pdtke prikupljne u ppisu trajno uva kao slubenu tajnu (lan 15. Zakona o Popisu).
Shodno tome potpisae Izjavu o zatiti povjerljivih podataka. Prikupljene pojedinane
podatke popisiva moe predati samo svom opinskom/gradskom instruktoru kao popisni
materijal.
14.3. Obaveze popisivaa PO ZAVRETKU POPISIVANJA

Po zavretku popisivanja popisiva je duan:

Da pregleda i sredi popisni materijal i izrauna rezultate za popisni krug u skladu sa

instrukcijama datim u dijelu Sreivanje popisnih obrazaca i predaja kompletnog popisnog
materijala. Popisivau nije dozvoljeno da izvodi rezultate po bilo kom obiljeu iz materijala,
osim one koji su predvieni da se upiu na naslovnoj stranici Kontrolnika;
Da svom opinskom/gradskom instruktoru preda sreeni popisni materijal (popunjene
popisne obrasce i ostali materijal) svog popisnog kruga u roku koji mu je odredio instruktor
(vidjeti dio Sreivanje popisnih obrazaca i predaja kompletnog popisnog materijala);
Ukoliko opinski/gradski instruktor pri pregledu popisnog materijala ustanovi da postoje
odreene greke, popisiva je duan da ih ispravi na sljedei nain:
- U sluaju nepotpunih odgovora ili greaka koje se na drugi nain ne mogu ispraviti,
popisiva je duan, zajedno sa opinskim/gradskim instruktorom, ponovo posjetiti
domainstvo i dopuniti ili ispraviti podatke.
- U sluaju greaka na indentifikacionim podacima ili greaka u sreenosti popisnog
materijala, popisiva je duan ispraviti indentifikacione podatke i popisni materijal
ponovo sloiti na propisan nain.
NAJVANIJE AKTIVNOSTI POPISIVAA

Aktivnost
Uesnici
Vrijeme
Obuka za popisivae
Popisivai, opinski/gradski instruktori
16. - 20.09.2013.
Obilazak granica popisnog kruga
Popisivai, opinski/gradski instruktori, lanovi

PKLS
27. - 30.09.2013.
Popisivanje
Popisivai
01. - 15.10.2013.
Prva kontrola
Popisivai, opinski/gradski instruktori, dravni/

entitetski instruktori
01. - 02.10.2013.
Svakodnevne kontrole
Popisivai, opinski/gradski instruktori
01. - 15.10.2013.
Predaja materijala
Popisivai, opinski/gradski instruktori, dravni/

entitetski instruktori i lanovi PKLS
16. - 20.10.2013.
15.

TA POPISIVA TREBA UTVRDITI

PRIJE POPUNJAVANJA OBRAZACA
Kad je uspostavio kontakt sa osobom koja daje podatke, popisiva mora u razgovoru utvrditi
(prema stanju u kritinom momentu popisa):

koliko osoba stanuje u tom stanu;

da li su osobe u stanu lanovi jednog ili vie domainstava u skladu sa definicijom
domainstva datoj u ovom Uputstvu;
da li pored lanova domainstva u stanu ive i privremeno prisutne osobe u skladu sa
definicijom domainstva datoj u ovom Uputstvu;
da li ima odsutnih lanova domainstva u BiH ili inostranstvu (npr. zbog rada, kolovanja i sl.);
da li u stanu ive samo privremeno prisutne osobe;
da li domainstvo koristi jedan ili vie stanova na istoj adresi.
Prije popunjavanja obrazaca, popisiva mora da vodi rauna o tome da ne popie osobe i
stanove koji nisu predmet popisivanja (vidi dio Uputstva Jedinice popisa).
16.
REDOSLIJED POPUNJAVANJA OBRAZACA
Popisiva popunjava popisne obrasce sljedeim redom:

1. Unutranja strana Kontrolnika (obrazac P-3), kolone 1 do 6
2. Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2):

prvo se upisuju identifikacioni podaci na naslovnoj strani,

onda Spisak osoba (unutranja strana obrasca),

zatim podaci o stanu i zgradi (prva strana obrasca),

na kraju podaci o domainstvu i poljoprivredi (etvrta strana obrasca).
3. Popisnica (obrazac P-1) za svaku osobu koja je upisana u Spisak osoba (na obrascu
P-2)
4. Dio Popunjava popisiva na Upitniku za domainstvo i stan (obrazac P-2)
5. Dio Popunjava popisiva na Popisnici (obrazac P-1)
6. Na kraju, unutranja strana Kontrolnika preostale kolone (7-10, a po potrebi kolone i 11-13).
Dijelove Popunjava popisiva na obrascima P-2 i P-1 i kolone 7-9 u Kontrolniku popisiva
popunjava kod kue, po okonanju terenskog rada za taj dan.
Prve rezultate za popisni krug tj. naslovnu stranu Kontrolnika, popisiva popunjava tek nakon
zavrenog popisivanja u popisnom krugu.
20
17.
KONTROLNIK (OBRAZAC P-3)
17.1. emu slui kontrolnik

Kontrolnik ima viestruku namjenu, pa ga treba popunjavati uredno prema objanjenjima iz
ovog Uputstva.
Svaki popisni krug ima svoj Kontrolnik (obrazac P-3) i to po pravilu samo jedan.
Izuzetno, kada su za izvrenje popisa u jednom popisnom krugu odreena dva ili vie
popisivaa, svaki od njih vodi poseban Kontrolnik za onaj dio kruga koji mu je dodjeljen (ove
dijelove odreuje opinski/gradski instruktor i o tome upoznaje svakog popisivaa). U ovakvim
sluajevima, pored kuica za upisivanje rednog broja popisnog kruga u opini, na naslovnoj
strani Kontrolnika, stavlja se oznaka I dio, II dio ili III dio, s tim to se prvi rezultati za cijeli
popisni krug upisuju na naslovnoj stranici Kontrolnika koji nosi oznaku I dio. Popisiva koji
je zaduio I dio popisnog kruga, odnosno Kontrolnik, prve rezultate ne upisuje u predviene
kuice ve pored njih kako bi opinski/gradski instruktor mogao upisati prve rezultate za cijeli
popisni krug.
Ako je jedan popisiva odreen da vri popisivanje u dva ili vie (manjih) popisnih krugova, za
svaki e popisni krug voditi poseban Kontrolnik.
Kontrolnik se popunjava i za popisne krugove u kojima nije naena niti jedna osoba, niti bilo
kakav objekat. U ovakvom sluaju, popisiva treba popuniti samo naslovnu stranu Kontrolnika,
tako to e, pored identifikacionih podataka za dati popisni krug, u tabele 1, 2, 3, 4 i 5 i u
prostor predvien za upisivanje broja ispravno popunjenih obrazaca P-1 i P-2 upisati nule (0).
Kontrolnik se sastoji od dva dijela:

Prvi rezultati za popisni krug (naslovna strana) i

Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima
17.2. Prvi rezultati za popisni krug

Prvi rezultati za popisni krug slue da se u vrlo kratkom roku, po zavretku popisivanja, dobiju
podaci o broju popisanih osoba, broju domainstava (bez kolektivnih), broju domainstava
koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, broju stanova (bez kolektivnih) i broju neodaziva
za domainstva i osobe, koji, pored svih pokuaja, nisu eljeli da se popiu.
Prije poetka popisivanja popisiva sa kutije za uvanje popisnog materijala prepisuje na
naslovnu stranu Kontrolnika identifikacione podatke (naziv naseljenog mjesta, naziv opine/
grada, ifru entiteta/BD BiH, matini broj opine/grada, ifru/redni broj popisnog kruga u okviru
opine/grda).
Na naslovnoj strani Kontrolnika nalaze se tabele 1, 2, 3, 4 i 5 u koje popisiva, po zavretku
popisivanja, treba upisati zbirne rezultate za popisni krug, prema objanjenjima na ovoj strani
Kontrolnika, kao i prema objanjenjima koja se daju u daljem tekstu ovog Uputstva.
Zbirni podaci sa prve strane Kontrolnika se unose u aplikaciju za prve rezultate.
17.3. Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima

Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima slui da popisiva,
opinski/gradski instruktor i sve druge osobe koje e raditi sa popisnom graom, mogu:

utvrditi je li popis obavljen na svakoj adresi koja je obuhvaena opisom granica popisnog
kruga;
da li su na svakoj adresi popisani svi stanovi, domainstva i zgrade koje treba obuhvatiti
popisom;
da li je za svaki popunjeni red u Kontrolniku kod kojeg je u kolonama 2 upisan redni broj
stana popunjen i jedan obrazac P-2;
da srede popisnu grau prema redoslijedu upisa u Kontrolnik;
da popisiva izradi Prve rezultate za popisni krug.
Unutranje stranice Kontrolnika popisiva popunjava u dva odvojena koraka.

Prvo, popunjava kolone (a), kolone 1-6 i prema potrebi kolone 11 i 12 Podaci o neodazivu
i kolonu 13 NAPOMENA.
Kolone od 7-10 popisiva popunjava kad zavri popunjavanje popisnih obrazaca P-1 i P-2
za konkretno domainstvo.
Redni broj - kolona (a)
Unutranje stranice Kontrolnika imaju predtampane redne brojeve u koloni (a) u intervalu
001-180. Na prvoj stranici redni brojevi poinju od 001 do 020, na drugoj od 021 do 030, itd.
Adresa (ulica, kuni broj, dodatak, ulaz, broj stana) - kolona (1)
Upisuje se puni naziv ulice, kuni broj, dodatak, ulaz, broj stana (u zgradama/kuama u kojima
su stanovi numerisani) i ID - broj. Ukoliko popisiva na skici i u opisu popisnog kruga ima
upisan npr. novi naziv ulice, a osoba koju on popisuje navede kao adresu stanovanja stari
naziv ulice, popisiva je duan da u kolonu 1 upie stari naziv ulice tj. kako osoba koju on
popisuje izjavi. Istovremeno u kolonu 13 (Napomena) treba da upie: novi naziv ulice.
U kuice za upisivanje kunog broja upisuje se samo numeriki podatak (broj), dok se u kuice
za upisivanje dodatka upisuju alfanumeriki podaci (slovo i broj). Npr. ulica - Prijedorska, kuni
broj - 4, dodatak A, ulaz prazno polje i broj stana 14.
U sluaju da adresa stanovanja nema kuni broj (postoji samo naziv ulice) u kuice za dodatak
upisuje se BB. Isto tako ako ne postoji kuni broj, a adresa se vodi kao do broja (npr. do
broja 10) u kuice za kuni broj upisuje se 10, a u kuice za dodatak DO.
Polje Broj stana u adresnim podacima je broj stana upisan na vratima stana i nije isti podatak
kao i redni broj stana, tj. ifra STAN u identifikacionim podacima.
Adresni podaci se upisuju za svaki graevinski i drugi objekat koji se nalazi u popisnom krugu,
bez obzira na to da li je naseljen ili nenaseljen, i to za:

22
svaku zgradu/kuu u kojoj ima stanova ili naseljenih poslovnih prostorija,

svaku drugu nastanjenu jedinicu za stanovanje (upa, tala, prikolica, vagon i sl.),
svaku zgradu/kuu ili drugi objekat koji nije naseljen (banka, prodavnica, kola, fabrika
zgrada, magacin i dr.),
zgradu koja slui za privremeni boravak (hotel, odmaralite, bolnica i sl.),

zgradu/kuu u izgradnji,
prazan plac koji se nalazi izmeu stambenih zgrada i koji, po pravilu zauzima jedan ili vie
kunih brojeva,
zgradu/kuu u kojoj je smjetena ambasada.
Ukoliko se popisivanje vri u naseljenim mjestima u kojima ulice nemaju nazive ili ne postoji
numeracija kua i stanova, upisuje se samo naziv naseljenog mjesta, odnosno dijela naseljenog
mjesta (zaseoka, mahale) koji mjetani upotrebljavaju.
ID - BROJ
ID broj objekta predstvalja jedinstveni broj, od 1 do n, objekta unutar popisnog kruga.
Prilikom auriranja i izrade skica popisnih krugova, razliit je bio metod dodjeljivanja ID broja
objekta u Federaciji BiH i Brko Distriktu i Republici Srpskoj. Naime, u FBiH i BD svaki kuni
broj je dobio svoj ID broj, dok u RS-u ID broj je dodjeljen objektu (kao graevinskoj cjelini) bez
obzira da li taj objekat ima vie ulaza i samim tim i vie kunih brojeva. Rukovodei se ovim,
princip upisivanja i dodjeljivanja novog ID broja je opisan na sljedei nain:
Federacija BiH i Brko distrikt
Primjer:
Litva
kb
id
bb
26
2
27
8
28
10
29
12
30
Ulica LITVA
Kb - kuni broj: na skici crvene, plave ili zelene boje (,,bb, 2, 8, 10 i 12).
ID - identifikacioni broj: broj objekta/adrese unutar PK, na skici crna boja (26, 27, 28, 29 i 30).
Prilikom popisivanja na terenu popisiva je duan u popisne obrasce upisati adresu i kuni broj
prema izjavi ispitanika, a ID broj prepisuje sa skice popisnog kruga.
Ako popisiva u trenutku popisivanja uoi objekat koji postoji na skici i ako je on predmet
Popisa, a nije oznaen niti upisan u tabeli ,,Popisni krug obuhvata kune brojeve u ulicama,
popisiva je duan popisati taj objekat (i osobe u njemu ako postoje) i na skici i u dijelu ,,Popisni
krug obuhvata kune brojeve u ulicama upisati adresu i kuni broj ako postoji ili bb i dodijeliti
mu naredni redni broj ID-a u okviru datog popisnog kruga.
Ako na skici popisnog kruga postoji objekat koji je oznaen sa P (pomoni objekti), a u tom
objektu ive/borave osobe, popisiva je duan i tom objektu dodijeliti naredni redni broj ID-a i
popisati osobe koje tu zatekne prema Uputstvu za popisivae i opinske instruktore.
Podatke upisao popisiva

Litva
kb
bb
10
12
id
26
27
28
29
30
14
31
Ako popisiva u trenutku popisivanja na terenu uoi objekat koji ne postoji na skici, a koji je
predmet Popisa, popisiva je duan na skicu ucrtati objekat, a u dijelu ,,Popisni krug obuhvata
kune brojeve u ulicama upisati adresu i kuni broj objekta, ako postoji, ili upisati bb i
dodijeliti mu sljedei ID. Ucrtavanje objekta vri se slobodnom rukom, priblino locirajui
objekat na skicu.
Popisiva je duan za vrijeme Popisa voditi evidenciju koje je objekte popisao, moe na skicu
popisnog kruga i u dijelu tabele ,,Popisni krug obuhvata kune brojeve u ulicama ,,precrtati
objekte ili/i adrese (kune brojeve i ID), upisati nove objekte, nove adrese, ucrtati nove objekte.
Republika Srpska
Svaki objekat evidentiran na skici ima svoj ID broj, na svim objektima bez obzira da li je
stambeni, poslovni ili neki drugi objekat u pitanju.
Na skicama je taj broj prikazan plavom bojom sa bijelom podlogom dok su adresni brojevi
prikazani crvenom bojom sa bijelom podlogom.
Poto objekti koji imaju adrese imaju i svoje ID brojeve, a da ne bi dolo do zabune, u tim
sluajevima je na skicama PK prikazan samo adresni broj dok se za taj objekat ID broj ne vidi.
Pored skice u opisnim podacima se nalazi spisak svih adresa registrovanih u tom PK i spisak
svih ID brojeva. Iz pomenute tabele se jasno vidi koji ID objekta odgovara odreenoj adresi.
Iz iste tabele je lako uoiti koji je najvei ID broj. U sluaju da se na terenu prilikom popisa
ustanovi da postoji neki objekat koji nije prikazan na skici isti treba docrtati kao kvadrati na
priblinu lokaciju na skici i pored njega upisati novi ID broj koji se nastavlja na pomenuti niz.
Pored ucrtavanja i upisivanja na skici isti broj treba dodati u tabelu u kojoj je spisak svih ID
brojeva. Podatak o ID-u koji se upisuje u obrasce se prepisuje sa skice za objekat koji se
popisuje, odnosno iz tabele za odgovarajuu adresu na skici.
Upisivanje ID broja u Kontrolnik (unutranja strana)
Nakon to popisiva upie adresne podatke u kolonu 1 Kontrolnika (ulica, kuni broj, dodatak,
ulaz i broj stana) obavezno treba iz tabele ,,Popisni krug obuhvata kune brojeve u
ulicama sa Skice popisnog kruga prepisati postojei, odnosno ID - broj koji je dodijelio.
24
Kolone 2, 3 i 4
Da bi se pravilno popunile kolone 2, 3 i 4, potrebno je da popisiva vodi rauna o definicijama
stana, domainstva i zgrade.
Stan
Stan je graevinski povezana cjelina namijenjena za stanovanje, bez obzira na to da li se u
kritinom momentu popisa koristi samo za stanovanje; za stanovanje i obavljanje djelatnosti;
samo za obavljanje djelatnosti; za odmor i rekreaciju, ili je rije o nenaseljenom, ali graevinski
ispravnom stanu.
Stan kao graevinski povezana cjelina se sastoji od jedne ili od vie soba (od 4 ili vie metara
kvadratnih) sa odgovarajuim pomonim prostorijama (kuhinja, ostava, predsoblje, kupatilo,
toalet/WC i sl.) ili bez pomonih prostorija i moe imati jedan ili vie posebnih ulaza.
Pored stanova, u smislu date definicije, popisom se obuhvataju i druge naseljene prostorije ili
objekti, koji nisu namijenjeni za stanovanje, ali u vreme Popisa se koriste za stanovanje. Takvi
mogu biti naseljeni poslovni prostori, druge jedinice za stanovanje (kolibe, kabine, brvnare,
karavani, hambari, mlinovi, atori i sl.), kao i kolektivna prebivalita, odnosno kolektivni stanovi
(prostorije namijenjene za stanovanje velike grupe ljudi ili nekoliko domainstava. Sve prostorije
kolektivnog (institucionalnog) stana (studentski domovi, medrese, samostani, manastiri i sl.)
popisuju se kao jedna jedinica popisa, bez obzira na to da li se nalaze u jednoj ili vie zgrada/
kua.
Domainstvo
Domainstvom se smatra svaka porodina ili druga zajednica osoba (vielano
domainstvo), tj. grupa od dvije ili vie osoba koje zajedno zauzimaju cijelu stambenu jedinicu
ili njen dio i osiguravaju sebi hranu, a mogue i ostale potreptine za ivot. lanovi ove grupe
mogu udruivati svoje prihode u manjoj ili veoj mjeri.
Domainstvom se smatra i svaka osoba koja ivi sama (samako domainstvo) tj. osoba
koja ivi sama u posebnoj stambenoj jedinici ili koja zauzima, kao stanar, posebnu sobu (ili
sobe) u nekoj stambenoj jedinici, ali ni s jednim stanarom te stambene jedinice zajedniki ne
ini dio vielanog domainstva.
Domainstvom se smatraju i osobe koje se koluju u naselju popisa, a ive u branoj ili
vanbranoj zajednici (npr. studentski brakovi).
Domainstvom se smatraju i osobe bez stalne adrese, a zateene su u kritinom momentu u
naselju popisa, kao to su nomadi i beskunici.
Domainstvom se smatra i tzv. kolektivno domainstvo (institucionalno), a koje se sastoji
od osoba ije potrebe za sklonitem i sredstvima za ivot osigurava neka institucija. Institucijom
se smatra neko pravno tijelo ija je svrha da osigura dugorono stanovanje i usluge za neku
grupu osoba. U institucionalna domainstva spadaju ustanove za trajno zbrinjavanje djece
i odraslih, manastiri samostani, bolnice za smjetaj neizlijeivih bolesnika, domovi za
penzionere, osobe smjetene u udomiteljskim porodicama (ako ih je vie od 10) i slino.
Izuzetno, kolektivnim (institucionalnim) domainstvom se smatraju i strani studenti u
studentskom domu.
Domainstvo moe da se sastoji od jedne ili vie porodica i pored toga, moe da ima i
lanove koji ne pripadaju ni jednoj porodici u domainstvu koja se popisuje; isto tako ima
domainstava u kojima nema ni jedne porodice (samaka domainstva, kao i domainstva
koja su sastavljena od srodnika (brat i sestra bez roditelja) ili nesrodnika koji zajedniki troe
prihode radi zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba).
Porodica
Porodica je zajednica koja se sastoji samo od branog ili vanbranog para, ili od roditelja (oba
ili jednog) i njihove djece.
Dijete (bioloko, usvojeno, pastorak) jeste osoba koja, bez obzira na starost i na brani status,
ivi u domainstvu s jednim ili s oba roditelja, pod uslovom da nema branog/vanbranog
partnera ili svoje djece u tom domainstvu.
26
Zgrada/Kua
Zgrada/kua je svaki graevinski objekat iju konstrukciju sainjavaju vanjski zidovi, koja je
pokrivena krovnom konstrukcijom, te moe imati jedan ili vie ulaza (s jednim ili vie kunih
brojeva). Zgrada/kua moe se koristiti za stanovanje, obavljanje neke djelatnosti ili za uvanje
materijalnih dobara.
Zgrada/kua je ,takoer, svaki graevinski objekat koji ne ispunjava gore navedene graevinske
uslove (npr. nema etiri samostalna zida), ali ima oblik zgrade i namijenjena je stanovanju,
obavljanju djelatnosti itd. To je, na primjer, zgrada/kua prislonjena na drugu zgradu/kuu ijim
se zidovima koristi kao svojim treim i/ili etvrtim zidom; zgrada/kua prislonjena ili djelomino
ugraena u zemljanu kosinu ili stijenu i sl.
Zasebna zgrada/kua je svaka slobodno stojea zgrada/kua, a u sluaju kada se objekti
dotiu (npr. ako su objekti povezani jednom stranom ili imamo niz terasasto spojenih jednakih
kua za stanovanje), svaka se jedinica, koja je odvojena od drugih protivpoarnim zidom koji se
protee od krova do podruma, smatra zasebnom zgradom/kuom. Ako nema protivpoarnog
zida, meusobno povezane jedinice se smatraju zasebnim zgradama/kuama ako imaju
vlastiti ulaz, vlastite komunalije i sisteme snabdijevanja vodom, elektrinom energijom i sl. i
koje je mogue koristiti odvojeno.
Redni broj stana (kolona 2)
U koloni 2 upisuju se trocifreni redni brojevi za svaku jedinicu za stanovanje koja se popisuje u
popisnom krugu (za svaki stan bilo da je nastanjen ili prazan ili se u njemu nalaze privremeno
prisutne osobe, za svaku naseljenu poslovnu prostoriju, za svaku drugu improviziranu jedinicu
za stanovanje kao to je ator, vagon, koliba, garaa, upa i sl., za beskunike, kao i za svaki
kolektivan stan).
Redni brojevi stanova se upisuju u sva tri predviena polja na sljedei nain: 001, 002, 003
itd. do 009, zatim 010, 011 itd., za sve jedinice stanovanja osim za kolektivne stanove kod
kojih redni broj zapoinje s 9 (901, 902999 i sl.). Za svaku novu jedinicu stanovanja koja se
popisuje, dodjeljuje se novi rastui redni broj.
Ako u jednoj jedinici za stanovanje stanuju dva ili vie domainstava, za sva domainstva se
upisuje isti redni broj stana.
Redni broj 001 popisiva e dodijeliti stanu (jedinici za stanovanje) kojeg e prvo popisati,
zatim redni broj 002 za drugi stan, a nakon toga redni brojevi se nastavljaju sve do rednog
broja zadnjeg popisanog stana (jedinice za stanovanje) u popisnom krugu.
Redni broj 901 popisiva e dodijeliti prvom kolektivnom stanu na koji naie, bez obzira da li je
upisan u prvom redu kolone (a) ili nekom drugom.
Nakon upisivanja rednog broja kolektivnog stana nastavlja numeraciju, upisujui sljedei
rastui redni broj stana. Na primjer, ako je prvi kolektivni stan na koji je popisiva naiao, trei
stan po redoslijedu u popisnom krugu, tada se u koloni 2, u treem redu upisuje redni broj 901,
a ne 003 niti 903. Sljedei stan koji je popisan, a koji nije kolektivan dobija tekui redni broj
stana 003.
Naredni kolektivni stanovi na koje popisiva naie dobijaju redne brojeve 902, 903 itd.
Ako je zbog veliine nekog popisnog kruga, odreeno da na istom popisnom krugu popisivanje
provode dva ili tri popisivaa, dodjeljivanje rednih brojeva stanova se vri na sljedei nain:
Redni broj stana
Stan
Kolektivni stan
Prvi dio popisnog kruga
001-299
901-929
Drugi dio popisnog kruga
301-599
931-959
Trei dio popisnog kruga
601-899
961-999
Jedan popisni krug, zbog njegove veliine, moe se podjeliti najvie na tri popisivaa.
Redni broj domainstva (kolona 3)
Prije dodjeljivanja rednog broja domainstva potrebno je u razgovoru sa osobom koja daje
podatke utvrditi da li u stanu ivi jedno ili vie domainstava. Tek nakon toga u koloni 3 se
upisuje trocifreni redni broj za domainstvo u stanu.
Redni brojevi za domainstvo se upisuju u sva tri predviena polja na sljedei nain: 001, 002,
003 itd., zatim 010, 011 itd. Za svako novo domainstvo koje se popisuje dodjeljuje se novi
rastui redni broj.
Redni broj 001 popisiva e dodijeliti domainstvu koje prvo popie, 002 drugom domainstvu,
a zatim redni brojevi nastavljaju sve do rednog broja zadnjeg popisanog domainstva u
popisnom krugu.
Redni broj 901 popisiva e dodijeliti prvom kolektivnom domainstvu na koje naie, bez obzira
da li je upisano u prvom redu kolone (a) ili nekom drugom.
Nakon upisivanja rednog broja kolektivnog domainstva nastavlja numeraciju, upisujui
sljedei rastui redni broj domainstva. Na primjer, ako je prvo kolektivno domainstvo na koje
je popisiva naiao, peto domainstvo po redoslijedu u popisnom krugu, tada se u koloni 2, u
petom redu upisuje redni broj 901, a ne 005 niti 905. Sljedee domainstvo koje je popisano,
a koje nije kolektivno dobija tekui redni broj domainstva 005.
Naredna kolektivna domainstva na koje popisiva naie dobijaju redne brojeve 902, 903 itd.
Ako je, zbog veliine nekog popisnog kruga, odreeno da na istom popisnom krugu popisivanje
provode dva ili tri popisivaa, dodjeljivanje rednih brojeva domainstva se vri na sljedei
nain:
Redni broj domainstva
Privatna domainstva
Kolektivna domainstva
Prvi dio popisnog kruga
001-299
901-929
Drugi dio popisnog kruga
301-599
931-959
Trei dio popisnog kruga
601-899
961-999
28
Kada se ne dodjeljuje redni broj domainstva?

Redni broj domainstva se ne dodjeljuje kada nema domainstva u stanu (u smislu datih
definicija za domainstvo), odnosno u koloni 3 se upisuje 000 u sljedeim sluajevima:

Kada se popisuje prazan - nenaseljen stan; ili kad popisiva zna da u stanu stanuje
domainstvo koje je godinu i due odsutno u inostranstvu, a niko od lanova tog
domainstva nije bio prisutan u stanu;
Kada jedno domainstvo koristi dva stana na istoj adresi, u redu za drugi stan, u koloni za
redni broj domainstva se upisuje 000 (u redu za prvi stan domainstvo dobija tekui redni
broj);
Kada se u stanu nalaze samo privremeno prisutne osobe koje imaju mjesto stalnog
stanovanja u drugom naseljenom mjestu u Bosni i Hercegovini (gdje ivi i njihovo
domainstvo), a u mjestu popisa borave zbog posla ili kolovanja;
Kada u stanu borave samo privremeno prisutne osobe iz inostranstva (graani BiH koji
sa svojim domainstvom ili kao samako domainstvo ive u inostranstvu, a koji su u
kratkotrajnoj posjeti u BiH, ili stranci s odobrenim boravkom prisutni u Bosni i Hercegovini
krae od jedne godine i nemaju namjeru da ostanu due od godinu dana);
Kada se radi o stanu koji se koristi samo za obavljanje djelatnosti, za odmor i rekreaciju ili
u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi;
Kada je cijelo domainstvo odbilo da se popie.

Redni broj zgrade (kolona 4)
Redni broj za zgradu se dodjeljuje za svaki objekat koji po definiciji predstavlja zgradu/kuu, ali
pod uslovom da u njoj ima najmanje jedan stan.
Redni brojevi za zgradu se upisuju u koloni 4, u sva tri predviena mjesta na sljedei nain:
001 (za prvu zgradu u kojoj su se popisivali stanovi i domainstva), 002 (za drugu zgradu), 003
itd., zatim 010, 011 itd.
Redni broj se dodjeljuje i za zgradu/kuu koja predstavlja kolektivni stan kao i za zgradu/kuu
u koju je smjeteno kolektivno domainstvo.
Za svaku posebnu zgradu/kuu, u saglasnou s datom definicijom, ako ima najmanje jedan
stan, dodjeljuje joj se poseban redni broj.
Redni broj se dodjeljuje i za zgradu/kuu u izgradnji koja ima potpuno zavren i useljen bar
jedan stan.
Kada se ne dodjeljuje redni broj zgrade?
Redni broj zgrade se ne dodjeljuje, odnosno u predviena polja se upisuje 000 za druge
objekte, koji nisu zgrada/kua, a koriste se za stanovanje. Redni broj zgrade se ne dodjeljuje i
u sluaju popisivanja beskunika na ulici.
Svi ostali objekti na koje se nailazi u popisnom krugu, evidentiraju se u koloni 1, ali se ne
popisuju, odnosno ne dobijaju redni broj i za njih se u kolone 2, 3 i 4 upisuju crtice (hoteli,
banke, bolnice itd.).
Ako se stambene prostorije koje koristi jedno domainstvo nalaze u dvijema zgradama/kuama, a te
prostorije se popisuju kao jedan stan, onda redni broj dobija samo zgrada/kua u kojoj se nalaze glavne
prostorije stana (u ovom sluaju stanu se dodjeljuje samo jedan redni broj). Ovaj sluaj se javlja kada
jedno domainstvo koristi preko cijele godine jo jednu sobu ili kuhinju, koja je graevinski odvojena
od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi/kui na istom placu ili u istoj zgradi/kui, ali ima
poseban ulaz), pa se ova soba, odnosno kuhinja, popisuje u sastavu stana, a ne kao poseban stan.
Ako je, zbog veliine nekog popisnog kruga, odreeno da na istom popisnom krugu popisivanje
provode dva ili tri popisivaa, onda popisiva koji popisuje na prvom dijelu popisnog kruga poinje
numeraciju zgrade u tom dijelu sa rednim brojem 001; popisiva na drugom dijelu prvoj zgradi
dodjeljuje redni broj 301, drugoj 302 i dalje nastavlja tekuim rednim brojevima, a popisiva na treem
dijelu redne brojeve zgrade poinje sa 601 i dalje do zadnje zgrade u svom dijelu popisnog kruga.
U sluaju kada su dva ili tri popisivaa odreena da popisuju u jednoj zgradi (neboder ili
viespratnica sa nekoliko ulaza), po prethodnom dogovoru sa opinskim/gradskim instruktorom,
upisuju isti redni broj zgrade.
Za razliku od rednih brojeva stanova i domainstava, redni broj zgrade ne mora ii u kontinuitetu,
s obzirom da se popisiva moe vie puta vraati u istu zgradu/kuu da bi popisao domainstva
koja prije toga nije zatekao.
Vano je da svi stanovi koji se nalaze u istoj zgradi/kui moraju imati isti redni broj
zgrade (u sluaju kada je u meuvremenu dolo do prekida popisivanja u jednoj zgradi/kui i
nastavljeno je u drugoj zgradi/kui).
Primjeri kako se dodjeljuju redni brojevi stanova, domainstava i zgrada
Primjer 1:
Ako u prvom stanu koji se popisuje u popisnom krugu i koji se nalazi u zgradi / kui ivi jedno
domainstvo, stan e dobiti redni broj 001, domainstvo redni broj 001 i zgrada, takoer,
redni broj 001.
Redni broj
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
0
domainstva
(kolona 3)
1
zgrade
(kolona 4)
0
Primjer 2:
Ako u sljedeem stanu, koji se nalazi u zgradi/kui ive dva domainstava, popisiva e
svakom domainstvu u koloni 3 dodijeliti rastui redni broj, a u kolonu 2, u redu gdje je upisano prvo
domainstvo dodijelit e redni broj stana koji slijedi, a kod drugog domainstva redni broj stana e
ponoviti. Zgrada e dobiti rastui redni broj koji e se ponoviti i kod prvog i kod drugog stana.
U Kontrolniku bi to izgledalo ovako:
Redni broj
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
domainstva
(kolona 3)
zgrade
(kolona 4)
Ulica X
Ulica X
30
Primjer 3:
Ako jedno domainstvo koristi dva ili vie stanova koji se nalaze na istoj adresi (istoj zgradi/
kui ili drugoj zgradi/kui u istom dvoritu, s istim kunim brojem ili bez njega), popisiva e svakom
stanu dodijeliti novi redni broj i upisati u kolonu 2, a u koloni 3 u redu kod prvog upisanog stana tog
domainstva dodijelit e redni broj domainstva, a uz ostale stanove koje koristi domainstvo upisat
e redni broj domainstva 000 (jer domainstvo ne moe biti popisano u dva ili vie stanova).
U navedenom sluaju prvi redni broj treba dodijeliti najveem i najkvalitetnijem stanu uz koji e
se upisati i redni broj domainstva, a onda se dodjeljuju redni brojevi ostalim stanovima.
Ako bi ovaj primjer bio nastavak prethodnih, u Kontrolniku bi se trebalo evidentirati ovako:
Redni broj
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
domainstva
(kolona 3)
zgrade
(kolona 4)
Ulica X
Ulica X
Ulica X
Primjer 4:
Ako u sljedeem stanu koji se nalazi u zgradi/kui ne stanuje nijedno domainstvo
(nenastanjen stan), u Kontrolnik e se upisati:
Redni broj
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
0
domainstva
(kolona 3)
6
zgrade
(kolona 4)
0
U ovom sluaju popisiva e u kolonu 13 (Napomena) upisati o kakvom je praznom stanu rije, odnosno
je li stan prazan ili su u njemu privremeno prisutne osobe zbog rada ili kolovanja, ili je rije o vikendici.
Primjer 5:
Domainstvo sastavljeno od raseljenih ili izbjeglih osoba, koje se nalaze u objektu za smjetaj
takvih osoba, popisuje se kao privatno domainstvo smjeteno u kolektivnom stanu. U ovakvom sluaju
(pretpostavka je da nastavljamo upisivanje u Kontrolnik), u kolonu 2 za redni broj stana upisuje se trocifreni
redni broj za kolektivni stan i poto je to prvi kolektivni stan u popisnom krugu, dobit e redni broj 901 (a ne
007), u kolonu 3 tekui redni broj domainstva (u ovom sluaju 005), a u kolonu 4 redni broj zgrade bit e 005.
Redni broj
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
9
domainstva
(kolona 3)
1
zgrade
(kolona 4)
0
Napomena: Popisiva e postupiti na isti nain ako je u studentskom domu ili u domu za
penzionere naiao na domainstvo koje se sastoji od brane zajednice dvaju studenata
ili dvaju penzionera koji stanuju u zgradi kolektivnog stana u sobi (ili u nekim drugim
prostorijama koje ne odgovaraju definiciji stana).
Primjer 6:
Popisiva je naiao na studentski (ili aki) dom u kojem stanuju studenti (aci). U kolonu 2 upisuje se
trocifreni redni broj kolektivnog stana 902 (ovo je drugi po redu kolektivni stan u popisnom krugu), a s
obzirom na to da nije institucionalno domainstvo (ve je rije samo o osobama koje tu privremeno stanuju
u vrijeme kolovanja), domainstvo e u koloni 3 dobiti redni broj 000, a redni broj zgrade bit e 006.
Redni broj
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
9
domainstva
(kolona 3)
2
zgrade
(kolona 4)
0
U tom istom studentskom domu stanuju i strani studenti. Te strane studente popisat e kao
institucionalno domainstvo u kolektivnom stanu. Poto je rije o istom kolektivnom stanu, redni broj
kolektivnog stana bit e isti kao u prethodnom primjeru, a institucionalno domainstvo dobija redni
broj 901, poto je to prvo institucionalno domainstvo u krugu, dok se redni broj zgrade ponavlja.
Redni broj
10
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
9
domainstva
(kolona 3)
2
zgrade
(kolona 4)
0
Primjer 7:
Ako dalje popisiva u svom popisnom krugu naie na institucionalno domainstvo, npr.
samostan asnih sestara, redni broj stana u koloni 2 bit e 903, redni broj domainstva bit e
902, dok e redni broj zgrade biti 007.
Redni broj
11
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
9
domainstva
(kolona 3)
3
zgrade
(kolona 4)
0
Primjer 8:
Ako su, naprimjer, asne sestre stanovale u stanu (pretpostavimo da je popisiva u narednom
sluaju naiao na ovakvu situaciju), bez obzira na broj osoba, u ovakvoj situaciji stan e
dobiti tekui redni broj 007, a redni broj domainstva 903 (poto je ovo tree institucionalno
domainstvo u krugu), redni broj zgrade je tekui i u ovom sluaju je 008.
Redni broj
12
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
0
domainstva
(kolona 3)
7
zgrade
(kolona 4)
0
Primjer 9:
Popisiva u svom popisnom krugu naie na domainstvo koje se smjestilo u drugu jedinicu
stanovanja (recimo da im je stan izgorio u poaru pa su se smjestili u garau, jer u stanu nema
32
nikakvih uvjeta za ivot, a nemaju novca za njegovu rekonstrukciju). U ovakvom sluaju, i usprkos
tome to ta garaa ne ispunjava ni minimum uvjeta propisanih definicijom stana, popisiva e
dodijeliti redni broj stana kao i redni broj domainstva, ali za redni broj zgrade upisat e 000.
Redni broj
13
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
0
domainstva
(kolona 3)
8
zgrade
(kolona 4)
0
Primjer 10:
Na sljedeoj adresi u individualnom objektu s dva stana, popisiva popisuje jedno
domainstvo (npr. brani par).
Osoba iz ovog domainstva informira popisivaa da drugi stan u toj zgradi/kui pripada njihovom
sinu koji sa svojom porodicom ve vie godina ivi u inozemstvu. Cijela sinova porodica ima
dravljanstvo BiH, a nije ni odjavila svoje prebivalite u BiH. U ovom sluaju popisiva je duan
informirati domainstvo da se ove osobe mogu popisati pomou obrasca koji se nalazi na webstranici Agencije za statistiku BiH.
Drugi stan (koji pripada domainstvu koje je u inozemstvu) treba popisati kao prazan stan i ne
treba popunjavati Popisnice (P-1) za ove osobe.
Redni broj
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
domainstva
(kolona 3)
zgrade
(kolona 4)
14
Ulica X
15
Ulica X
Primjer 11:
Na sljedeoj adresi, u stanu su se zatekle samo osobe koje due od godinu ive u inozemstvu
ili u drugom mjestu u BiH, a u mjestu popisa su zbog posjete, obilaska stana ili nekih drugih
razloga. Ove osobe popisiva treba popisati kao privremeno prisutne osobe u mjestu popisa,
odnosno u koloni 2 upisati naredni redni broj stana, a u koloni 3 za redni broj domainstva
upisati 000. Popisnice treba popuniti za sve ove osobe, vodei rauna o tome da na prvom
pitanju ne mogu biti lanovi domainstva jer su u mjestu popisa samo privremeno prisutne.
Redni broj
16
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
0
domainstva
(kolona 3)
1
zgrade
(kolona 4)
0
Primjer 12:
Na sljedeoj adresi, popisiva popisuje domainstvo domara koje ivi u stanu koji se nalazi u IV
Osnovnoj koli. U ovakvom sluaju redni broj stana, domainstva i zgrade je naredni tekui broj.
Redni broj
17
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
0
domainstva
(kolona 3)
2
zgrade
(kolona 4)
0
Napomena: Isto e postupiti i u sluaju da u sobi nekog hotela ivi samako ili vielano
domainstvo.
Primjer 13:
Ukoliko popisiva popisuje beskunika na ulici, redni broj stana u koloni 2 je 013, a redni broj
domainstva je 009. Redni broj zgrade je 000.
Redni broj
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
0
domainstva
(kolona 3)
3
zgrade
(kolona 4)
0
Primjeri za popisivanje beskunika u prihvatilitima za beskunike

U sluaju popisivanja beskunika u prihvatilitima za smjetaj beskunika popisiva e ove
osobe popisati kao institucionalno domainstvo u kolektivnom stanu. U ovakvom sluaju redni
broj stana i domainstva je 904 (poto je ovo prvi dio popisnog kruga), a redni broj zgrade je 012.
Redni broj
Ulica X
Kuni
broj
Dodatak
Ulaz
Br.
stana
IDbroj
stana
(kolona 2)
9
domainstva
(kolona 3)
4
zgrade
(kolona 4)
0
Na upitniku za domainstvo i stan na pitanje Vrsta jedinice za stanovanje obiljeava se

modalitet Beskunitvo i na pitanju 23. Osnov koritenja jedinice za stanovanje modalitet
Drugo.
Ime i prezime nosioca domainstva (kolona 5)
Za svako domainstvo kojem je dodjeljen redni broj, u koloni 5 upisuje se ime i prezime nosioca
domainstva i to prema izjavi osobe koja daje podatke popisivau. Ime i prezime nosioca
domainstva prepisuje se u prvi red Spiska osoba koji se nalazi na unutranjoj strani
Upitnika za domainstvo i stan (obrazac P-2).
Nosilac domainstva moe biti bilo koji punoljetan lan domainstva, bez obzira na spol i
starost, odnosno osoba prema kojoj se najlake mogu odrediti odnosi meu lanovima
domainstva. Pri tome, ukoliko se popisuje vielano porodino domainstvo u kojem osim
lanova jedne ue porodice (brani ili vanbrani par sa ili bez djece) ive i drugi srodnici ili
34
nesrodnici, poeljno je da se za nosioca domainstva izabere jedan od partnera (mu ili ena).
Osoba koja je u vrijeme provoenja popisa odsutna iz domainstva, jer je godinu dana
ili due na radu u inostranstvu, ne smije biti nosilac domainstva.
Ako u stanu ne stanuje ni jedno domainstvo, tj. kada je u koloni 3 (redni broj domainstva)
upisano 000, popisiva u kolonu 5 upisuje crticu (-), a ne ime i prezime vlasnika stana (npr.
kada je stan prazan ili kada u stanu stanuju privremeno prisutne osobe).
Za kolektivne stanove, bez obzira na to ive li u njima institucionalna domainstva ili u
njima privremeno stanuju, kao korisnici usluga, osobe za koje je ta institucija mjesto stalnog
stanovanja, umjesto imena i prezimena popisiva e upisati naziv te institucije, npr. studentski
dom Bjelave.
Za hotele, odmaralita, bolnice i druge objekte koji nisu namijenjeni za stanovanje i u njima
nema stalno nastanjenih osoba, kao i za svaku zgradu/kuu i druge objekte (skladite,
tvornika zgrada itd.) ili prazno gradilite koje zauzima jedan ili vie kunih brojeva, umjesto
imena i prezimena upisuje se odgovarajui naziv, na primjer hotel Evropa, Dravna bolnica,
Pedijatrijska klinika, VI Osnovna kola, prazan plac.
Meutim, ako je u nekom od ovih objekata stalno nastanjeno neko samako ili porodino
domainstvo (na primjer u hotelu Evropa ili u koli stanuje domainstvo domara ili raseljene
osobe u objektu za smjetaj raseljenih osoba), u narednom redu Kontrolnika (ista adresa), u
kolonama 2, 3 i 4 dodjeljuju se tekui redni brojevi stana, domainstva i zgrade, a u kolonu 5
se ne upisuje naziv ustanove, nego ime i prezime nosioca domainstva. Popisiva je duan da
u svakom hotelu i slinim objektima utvrdi da li u njima ima stalno nastanjenih osoba.
Broj telefona mobilni / fiksni kolona 6
Upisuje se broj fiksnog telefona (sa pozivnim brojem) ili broj mobilnog telefona osobe koja je
davala podatke (ili jedne od njih). U sluaju da domainstvo ne posjeduje telefon ili ne eli dati
broj telefona, ova kolona se ostavlja prazna.
Kolone 7-10 u Popis adresa i popisanih jedinica popunjavaju se tek nakon to su
popunjeni popisni obrasci (P-2 i P-1).
Broj osoba upisanih u Spisak osoba - kolone 7-9
U kolonu 7 za svaki stan, odnosno za svako domainstvo, upisuje se ukupan broj osoba
upisanih u Spisak osoba na obrascu P-2, odnosno ukupan broj popunjenih Popisnica.
U kolonu 8 upisuje se broj popisanih lanova domainstva iz kolone 4 Spiska osoba (obrazac
P-2).
U kolonu 9 upisuje se broj lanova domainstva kod kojih je u Spisku osoba u koloni 10
Razlog odsustva / prisustva upisana ifra 5, 7 ili 9.
Ako je na pitanju 28. na obrascu P-2 obiljeen odgovor Da, u Kontrolniku, u koloni 10,
upisati DA
Ukoliko je na pitanju 28. Da li je vae domainstvo u zadnjih 12 mjeseci koristilo/obraivalo
poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu proizvodnju i/ili na dan popisa uzgajalo stoku... na
obrascu P-2 obiljeen odgovor Da, u Kontrolniku, u koloni 10, u redu koji se odnosi na ovo
domainstvo popisiva e upisati DA (objanjenje je dato i na zadnjoj strani obrasca P-2 u
dijelu Za popisivaa). U suprotnom, ova kolona se ostavlja prazna.
Podaci o neodzivu - kolone 11 i 12 Kontrolnika
Neodzivom se smatra pojava da neke ili sve osobe u stanu odbijaju da se popiu.
Podatke u ove kolone popisiva unosi ako i nakon uloenih napora opinskog/gradskog
instruktora i PKLS ove osobe nisu popisane.
Ako su samo pojedine osobe odbile da se popiu, u kolonu 11 upisae 1, 2, 3... (broj
osoba koji je odbio da se popie).
U sluaju da sve osobe u stanu odbiju da se popiu, u kolonu 12 treba upisati DA (cijelo
domainstvo odbilo da se popie).
Ukoliko popisiva utvrdi da u stanu stanuje samo jedna osoba, koja ne eli da se popie,
odbijanje treba evidentirati kao odbijanje domainstva (u kolonu 12 upisati DA), jer osoba
koja ivi sama ini samako domainstvo.
NAPOMENA kolona 13 Kontronika
U ovoj koloni popisiva moe upisati svoje komentare kako bi objasnio specifine
situacije na koje je naiao na terenu. Na primjer: ako su svi lanovi domainstva u inostranstvu
u vrijeme popisa, a popisiva je od komija ili drugih osoba saznao da se radi o domainstvu
iji su svi lanovi u inostranstvu, u predvieni dio kolone upisae cijelo domainstvo u
inostranstvu; ako je naknadno utvrdio da u stanu ivi domainstvo, a ne privremeno prisutne
osobe upisae naknadno utvreno da se radi o domainstvu; ako je popisao dva domainstva
pa naknadno utvrdio da se radi o jednom domainstvu upisae naknadno utvreno da se radi
o jednom domainstvu; ako u nekom stanu ive strani dravljani koji rade u meunarodnim
organizacijama (nisu predmet popisivanja) upisuje napomenu ive strani dravljani koje rade
u meunarodnim organizacijama i sl.
Naknadno upisivanje i ispravljanje podataka u Popisu adresa i popisanih jedinica
Ako je popisiva propustio popisati ili je pogreno popisao neki stan ili domainstvo, treba da
postupi na jedan od sljedeih naina:

36
Kad je popisiva (sluajno ili iz opravdanih razloga) propustio popisati cijelu zgradu/
kuu, stanove i domainstva u tim stanovima, on e popisati te jedinice popisa kao da su
naredne na koje je naiao u popisnom krugu (poevi od prvog slobodnog reda), s tim da
vodi rauna o rednom broju zgrade ako je u istoj ve popisivao, jer ista zgrada mora imati
isti redni broj, kao i da napie tanu adresu u koloni 1. Znai, kada se vrati u zgradu/kuu
u kojoj je ve popisao druge stanove i domainstva, da popie stan i domainstvo koje je
propustio, poto u tom stanu tada nije bilo nikoga, redni broj stana u koloni 2 nastavlja na
zadnji popisani stan u popisnom krugu, isto e uiniti i sa rednim brojem domainstva, a u
kolonu 4 upisati redni broj zgrade koji joj je ve dodijelio kada je popisivao ostale stanove
i domainstva u toj istoj zgradi/kui.
Kad je propustio popisati drugo (tree itd.) domainstvo u stanu u kojem je ve popisao
jedno domainstvo, precrtat e sve podatke u redu koji se odnosi na ve popisano
domainstvo i u prvi slobodni red e prepisati podatke iz precrtanih redova (kolone 1 i

6), a stanu i domainstvima e dodijeliti nove redne brojeve (kao da ih prvi put unosi u
ovaj Spisak), kao i zgradi, ako u istoj nije popisao niti jedan drugi stan. Ako je u toj istoj
zgradi/kui ve popisao ostale stanove, tada e dodijeliti isti redni broj zgrade kao i kod tih
stanova. U sljedeem redu e popisati drugo domainstvo gdje e redni broj stana biti isti
kao i kod prvog domainstva, redni broj drugog domainstva e biti sljedei rastui redni
broj, a redni broj zgrade e biti isti kao i kod prvog domainstva.
Ako je popisiva u okviru jednog istog stana u tri reda dodijelio redne brojeve za tri
domainstva, pa naknadno ustanovio da se ne radi o tri, ve o dva domainstva, on e
precrtati sve podatke u redu koji se odnose na pogreno odreeno domainstvo i prepraviti
podatke u kolonama 7-12, a u koloni 13 NAPOMENA dati kratko obrazloenje.
Ako je popisiva u okviru jednog stana dodijelio redni broj nekom domainstvu, pa
naknadno utvrdio da se ne radi o domainstvu, nego o privremeno prisutnim osobama ija
su domainstva u drugom naseljenom mjestu, popisiva e u koloni 3 precrtati redni broj
toga domainstva i iznad upisati 000, a u koloni 5 e, takoer, precrtati prethodno upisani
podatak (prezime i ime nosioca domainstva).
Prilikom svih naknadnih ispravki, ako su ve upisani podaci u kolonama 7-10, treba ih, takoer,
precrtati ili prepraviti na odgovarajui nain.
Kod svih intervencija u Kontrolniku (bilo naknadnih upisivanja ili ispravljanja), popisiva
je duan da na ve popunjenim obrascima izvri ispravke identifikacionih podataka
(Popisnica i Upitnik za domainstvo i stan). Napomene e posluiti kao podsjetnik kada
treba popuniti cijeli Upitnik za domainstvo i stan, a kada samo dio za domainstvo, odnosno
dio za stan.
U nastavku se daju primjeri za ispunjavanje ovog dijela Kontrolnika.
38
17.4. Izrada zbirnog reda u Popis adresa i

popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima
Nakon to popisiva zavri popisivanje u popisnom krugu vri prebrojavanje podataka po
kolonama u Kontrolniku da bi dobio red Ukupno, tampan na dnu svake stranice Kontrolnika.
Izraunavanje broja stanova (kolona 2 Redni broj stana)
Ukupan broj stanova izraunava se na svakoj stranici, a zbir se upisuje u red Ukupno na dnu
stranice.
Zbir se dobija tako da se u koloni 2 prebroje svi stanovi koji imaju redni broj 001-899, s tim da
se stanovi iji se redni brojevi ponavljaju broje samo jednom.
Precrtani redni brojevi stana i kolektivnog stana iji redni broj poinje sa cifrom 9 (npr. 901,
902 itd.) se ne broje.
Izraunavanje broja domainstava (kolona 3 Redni broj domainstava)
Ukupan broj domainstava izraunava se na svakoj stranici, a zbir se upisuje u red Ukupno
na dnu stranice.
Zbir se dobija tako da se u koloni 3 prebroje sva domainstva koja imaju redni broj 001-899.
Precrtani redni brojevi domainstva i kolektivna domainstva iji redni broj poinje sa
cifrom 9 (npr. 901, 902 itd.) se ne broje.
Domainstva koja imaju ifru 000 ne prebrojavaju se.
Ne treba praviti zbirni red za kolonu 4 (zgrade).
Izraunavanje zbirnih podataka za kolone 7-9 (Broj osoba upisanih u Spisak osoba)
Zbirni podaci u kolonama 7-9 dobijaju se sabiranjem svih upisanih podataka u odgovarajuim
kolonama (izuzev podataka iz precrtanih redova).
Izraunavanje zbirnog reda Ukupno - kolona 10
Zbirni red u koloni 10 dobija se sabiranjem svih prebrojanih polja u kojima je upisan odgovor
DA, a zatim se taj zbir upisuje u red Ukupno.
Izraunavanje broja neodziva za osobe i domainstva kolone 11 i 12
Ukupan broj neodziva za osobe dobija se sabiranjem broja svih osoba koje su odbile da se
popiu (upisanih u kolonu 11), izuzev podataka iz precrtanih redova, a zatim se taj zbir upisuje
u red Ukupno.
Ukupan broj neodziva za cijela domainstava dobija se na nain da se u koloni 12 prebroje
polja u kojima je upisan odgovor DA, izuzev podataka iz precrtanih redova, a zatim se taj zbir
upisuje u red Ukupno.
Rekapitulacija
Nakon to je na svakoj stranici izraunao red Ukupno popisiva obavlja rekapitulaciju. To
ini tako da sve redove Ukupno s ispunjenih stranica Kontrolnika prepisuje u redove na
praznu unutranju stranicu Kontrolnika, te ih sabire po kolonama. Prepisivanje podataka
treba raditi paljivo i prepisane podatke provjeriti kako bi se izbjegle pogreke i pravilno izradili
prvi rezultati za popisni krug.
17.5. Izrada prvih rezultata za popisni krug

Rezultate zbirnog reda Ukupno (rekapitulacije) za popisni krug popisiva prepisuje u tabele
1, 2, 3, 4 i 5 na naslovnoj stranici Kontrolnika.
Tabela 1. Broj osoba upisanih u Spisak osoba
Podaci se prepisuju iz zbirnog reda Ukupno (rekapitulacije) kolone 7-9.
Tabela 2. Broj popisanih stanova (bez kolektivnih)
Podatak se prepisuje iz zbirnog reda Ukupno (rekapitulacije) kolone 2.
Tabela 3. Broj domainstava (bez kolektivnih)
Tabela 4. Broj domainstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom
Tabela 5. Broj neodziva za domainstva i osobe
Podatak se prepisuje iz zbirnog reda Ukupno (rekapitulacije) kolone 11 i 12.
Napomena: U sluaju kada su za izvrenje popisa u jednom popisnom krugu odreena dva
ili vie popisivaa, pri emu e svaki od njih voditi poseban Kontrolnik za onaj dio popisnog
kruga koji mu je dodjeljen, popisiva koji vodi Kontrolnik sa oznakom I dio ne upisuje zbirne
podatke direktno u tabele 1, 2, 3, 4 i 5 na naslovnoj strani svog Kontrolnika, ve ih ispisuje
ispod ili pored tabela.
Opinski/gradski instruktor, nakon prijema svih Kontrolnika za podijeljeni popisni krug, u tabele
1-5 na naslovnoj strani Kontrolnika koji nosi oznaku I dio upisuje zbirne podatke za cijeli
popisni krug.
40
Primjer izrade rekapitulacije i prvih rezultata za popisni krug:
18.

NAIN UPISIVANJA ODGOVORA I

ISPRAVLJANJA GREAKA NA OBRASCIMA P-1 i P-2
Popisivai moraju strogo voditi rauna o nainu upisivanja odgovora i nainu ispravljanja
greaka prilikom popisivanja, kako prilikom optikog itanja odgovori ne bi bili pogreno
proitani i samim tim netani.
Obrasci i olovka
Poto su svi obrasci pripremljeni za optiko itanje i zatieni od kopiranja, obavezno je
da popisiva pie iskljuivo na dobijenim obrascima i to dobijenom crnom hemijskom
olovkom.
Dakle, popisiva ne smije pisati na kopiranim ili nekim drugim obrascima i ne smije pisati
svojom hemijskom olovkom ma kako kvalitetna ona bila.
Ukoliko neka od zaduenih hemijskih olovaka nije ispravna, popisiva treba traiti novu olovku
od opinskog/gradskog instruktora.
Pismo i jezik
Dunost popisivaa je da popisne obrasce popuni pravilno i itko na bosanskom, hrvatskom
ili srpskom jeziku.
Popisiva mora izabrati jedno pismo kojim popunjava popisni obrazac (latinica ili irilica) i
duan je do kraja taj obrazac popunjavati pismom kojeg je odabrao.
Popisiva na svakom obrascu

(gornji, lijevi ugao naslovne
stranice) mora oznaiti kojim
pismom popisuje taj obrazac.
42
Popisiva ne smije mijeati latinino i irilino

pismo na jednom obrascu. Meutim, postoje rijetki
sluajevi kada popisiva mora promijeniti pismo
na nekom polju (npr. Travel company a odabrao
je irilicu). U ovakvim sluajevima popisiva
moe promijeniti pismo, ali se mora vratiti na
pismo koje je odabrao odmah na sljedeem
polju koje popunjava. Ovakve sluajeve treba
izbjegavati ako je mogue.
Ukoliko osoba koja daje podatke insistira da
popisiva koristi drugo pismo, a on nije u
mogunosti da zadovolji te zahtjeve, popisiva
e obavijestiti svog instruktora. Instruktor
moe odrediti nekog drugog popisivaa da
izvri popisivanje tog domainstva.
Rukopis i redoslijed popunjavanja

Obrazac je dizajniran tako da se svaki odgovor upisuje u odgovarajue kuice po pravilu jedan
znak jedna kuica.
Popisiva mora voditi rauna o tome
da cijelo slovo ili broj stane u kuicu,
a ne da kvaica ili neki drugi dio
slova ili broja viri iz nje.
Popisiva mora pisati itko i
iskljuivo velikim tampanim
slovima.
Strogo je zabranjeno mijeanje slova
i brojeva (osim u sluaju nekih polja
kao to su adresa i naziv firme).
Prilikom
popunjavanja
obrazaca,
popisiva mora paljivo i potpuno
proitati svako pitanje, vodei rauna
o strijelicama za skokove koje postoje na
odreenim pitanjima.
U sluaju da se neko pitanje (zbog
strijelica) mora preskoiti, to pitanje se ne
postavlja i ne upisuje nikakav odgovor.
Upisivanje brojeva
Prilikom optikog itanja, najee greke su na proitanim ciframa. Zbog toga popisiva treba
posvetiti posebnu panju upisivanju cifri kako ne bi bila prepoznata kao neka druga cifra.
Greke najee nastaju

kod cifre 0, koja esto biva
prepoznata kao 9 ili 6.
Brojeve treba upisivati itko, bez

vodeih nula, osim ako to nije
posebno naznaeno. Pri tome treba
voditi rauna o desnom poravnanju.
Sa vodeim nulama treba popunjavati sljedea polja:
Identifikacioni podaci na P-1 i P-2

obrascima
Datum roenja i jedinstveni matini
broj. Kod popunjavanja datuma
roenja i jedinstvenog matinog
broja treba posebno voditi rauna da
svih 13 cifri bude ispravno i paljivo
upisano.
Sprat na kojem se nalazi stan
(obrazac P-2)
44
Upisivanje teksta
Kao i u sluaju brojeva, tako i kod prepoznavanja tekstualnih polja moe doi do pogrenog
itanja. Pored gore navedenih pravila (jedna kuica jedan znak i sl.) popisiva se mora
pridravati i sljedeih pravila:
Ukoliko je slovo sastavljeno od dva znaka (LJ, NJ, D), ono se upisuje
u dvije kuice.
Ukoliko se odgovor sastoji od vie rijei potrebno ih je

razdvojiti praznom kuicom.
Strogo se zabranjuje upisivanje

crtica, zareza, taaka, omiljenih
znakova i sl.,ak i u sluaju
da morate prijei u novi red ili
skratiti odgovor.
Odgovor se skrauje iskljuivo na suglasniku. Ukoliko je ponueno vie redova za upis, odgovor
se uvijek upisuje od prve kuice u prvom redu, pa ukoliko je neophodno prelazi se u drugi red.
Selekcija odgovora
Za pitanja koja imaju ponuene odgovore (modalitete) odgovara se upisivanjem znaka X u
odgovarajuu kuicu.
Obiljeavanje odgovora se nikako ne smije vriti

nekim drugim znakovima izuzev znaka X.
Obratiti panju na to da pojedina pitanja

dozvoljavaju obiljeavanje vie od jednog
modaliteta.
Ispravljanje greaka
Tokom popisivanja voditi rauna da se greke svedu na minimum kako bi se izbjegle situacije
u kojima se mora ponovo izvriti popisivanje nekog domainstva. Meutim, ukoliko se desi da
se na licu mjesta uoi greka u odreenim situacijama se moe i ispraviti.
Ne smiju se vriti ispravke na sljedeim pitanjima:

24 (Etniko/nacionalno izjanjavanje)
25 (Izjanjavanje o vjeroispovijesti)
26 (Maternji jezik)
Dakle, ukoliko se ipak dogodi da se na jednom od ovih pitanja napravila greka, obrazac se
ponitava i popunjava novi.
Ako se greka desila na nekom drugom pitanju moe se ispraviti tako to e se obojiti
cjelokupna kuica na kojoj je uoena greka.
Nije dozvoljeno prepravljanje
slova ili broja, krianje,
precrtavanje, mrljanje i sl.
Strogo je zabranjeno koritenje korektora, korekturnih traka,

specijalnih olovaka, gumica, ileta i sl.
Ako je greka uoena u toku

pisanja, ta kuica se oboji i
nastavi dalje.
Ako je greka uoena nakon to je upisan odgovor, oboje se sve

kuice i u produetku napie ispravan odgovor u prazne kuice.
Ukoliko ste sluajno pogreno selektovali (odabrali jedan od

ponuenih modaliteta), potpuno obojite taj modalitet i selektujte neki
drugi ispravan odgovor.
46
Ponitavanje obrazaca
Popisiva ima pravo ponititi obrazac samo u dva sluaja:
a)

b)
napravljena greka kod pitanja

24 (Etniko/nacionalno izjanjavanje) ili
25 (Izjanjavanje o vjeroispovijesti) ili
26 (Maternji jezik)
napravljene greke koje nikako nije mogue ispraviti.
Kada je popisiva siguran da obrazac moe ponititi, ponitava ga tako to e naslovnu stranicu
obrasca precrtati sa dvije paralelne linije izmeu kojih treba da pie PONITENO, zatim ime
i prezime i potpis popisivaa.
Ove dvije paralelne linije idu iz donjeg lijevog ugla ka gornjem desnom uglu naslovne strane
obrasca koji se eli ponititi. Primjeri ispravno ponitenih obrazaca su dati na sljedeim slikama:
19.
UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (obrazac P-2)
Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2) je obrazac koji slui za upisivanje podataka o stanu,
domainstvu i podatka o pljoprivredi, te upisivanje lanova domainstva, kao i privremeno
prisutnih osoba u Spisak osoba. U obrazac P-2 ulau se sve pripadajue Popisnice (obrazac
P-1).
Za svaki popunjeni red u Kontrolniku (Obrazac P-3), u kojem je upisan tekui redni broj
stana, popunjava se jedan obrazac P-2, bez obzira da li se popunjava u cjelini ili samo
djelimino (samo podaci o jedinici za stanovanje ili samo podaci o domainstvu).
Upitnik za domainstvo i stan se popunjava po sljedeem redoslijedu:
1. prvo se popunjavaju identifikacioni podaci na naslovnoj stranici obrasca P-2 (entitet,
opina, popisni krug, stan, domainstvo, zgrada) i adresni podaci;
2. nakon toga unutranje stranice gdje se nalazi Spisak osoba;
3. kada je popunjen Spisak osoba, popisiva se vraa na naslovnu stranicu obrasca P-2 i
popunjava podatke o jedinici za stanovanje i podatke o zgradi/kui;
4. kada je zavreno upisivanje odgovora na naslovnoj strani P-2, prelazi se na etvrtu
stranicu obrasca P-2 i popunjava podatke o domainstvu i podatke o poljoprivredi. Ukoliko
se u dijelu Podaci o poljoprivredi na pitanju 28. oznai odgovor Da, tada se u Kontrolnik
u kolonu 10 upisuje DA.
19.1. Kada se popunjava cijeli obrazac P-2, a kada samo podaci o

jedinici za stanovanje odnosno o domainstvu
a) KADA U JEDNOM STANU STANUJE SAMO JEDNO DOMAINSTVO:

popunjava se jedan obrazac P-2 sa svim podacima o jedinici za stanovanje i zgradi/
kui, kao i podaci o domainstvu i podaci o poljoprivredi;
b) KADA U JEDNOM STANU STANUJE VIE DOMAINSTAVA:

popunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima domainstava;

na prvom obrascu P-2 popunjavaju se sva etiri dijela obrasca P-2: podaci o jedinici
za stanovanje u kojoj stanuje domainstvo i podaci o zgradi/kui, podaci o domainstvu
i podaci o poljoprivredi, a na drugom i svim ostalim obrascima P-2 (iji broj zavisi od
broja domainstava u stanu) unose se samo podaci o domainstvu i podaci o
poljoprivredi.
NAPOMENA: U ovakvim sluajevima ne smije se zaboraviti da se u svim upitnicima za
domainstvo i stan popunjava Spisak osoba, odnosno upisuju se lanovi domainstva
za koje se popunjava upitnik za domainstvo i stan.
c) KADA JEDNO DOMAINSTVO KORISTI DVA STANA U ISTOM INDIVIDUALNOM
OBJEKTU:

popunjavaju se dva obrazaca P-2;

na prvom obrascu P-2 popunjavaju se podaci o najkvalitetnijem stanu i podaci o
zgradi/kui, podaci o tom domainstvu i podaci o poljoprivredi.
- Ukoliko domainstvo zaista koristi drugi stan, npr. u jednom stanu boravi tokom dana, a
u drugom tokom noi (sobe za spavanje), onda se
48
na drugom obrascu P-2, koji se popunjava za drugi stan, ne popunjavaju podaci o

domainstvu, nego samo podaci o jedinici za stanovanje;

na pitanja o jedinici za stanovanje potrebno je na 1. pitanje obiljeiti odgovor stan, a
na 3. pitanje odgovor drugi stan koji domainstvo koristi i koji se nalazi u istom
objektu.
- Ukoliko domainstvo uope ne koristi ovaj drugi stan, onda se on popisuje kao prazan
stan, tj. na pitanju 3 obiljeava se odgovor prazan stan.
d) KADA U STANU NE STANUJE NIJEDNO DOMAINSTVO NI OSOBA (prazan, nenaseljen
ili naputen stan, vikend i porodine kue/stanovi za odmor i rekreaciju ili stan koji se
koristi u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi):

popunjava se jedan obrazac P-2 i to: identifikacioni podaci i prva stranica obrasca P-2
(podaci o jedinici za stanovanje i podaci o zgradi/kui);
e) KADA SE U STANU NALAZE SAMO OSOBE IJE JE MJESTO STALNOG STANOVANJA
U DRUGOM MJESTU U BIH ILI INOZEMSTVU (PRIVREMENO PRISUTNE OSOBE), a u
mjestu popisa se nalaze zbog rada, kolovanja ili zbog drugih razloga:

popunjava se jedan obrazac P-2 i to: identifikacioni podaci, Spisak osoba i prva stranica
obrasca P-2 (podaci o jedinici za stanovanje i podaci o zgradi/kui);
f) KADA SE U KOLEKTIVNOM STANU NALAZE SAMO PRIVATNA (SAMAKA ILI
VIELANA) DOMAINSTVA KOJA SU KORISNICI USLUGA (samaki hoteli):

popunjava se onoliko obrazaca P-2 koliko ima privatnih domainstava u kolektivnom
stanu, s tim to se na obrascu P-2 jedino ne popunjavaju svi podaci o jedinici za
stanovanje, ve samo 1. i 2. pitanje;
g) AKO U ZGRADI KOLEKTIVNOG STANA STANUJE PRIVATNO DOMAINSTVO KOJE
NIJE KORISNIK USLUGA, popunjava se jedan obrazac P-2, s tim to se na obrascu P-2
jedino ne popunjavaju svi podaci o jedinici za stanovanje, ve samo 1. i 2. pitanje.

Ovako e se popuniti obrazac P-2 za domainstvo koje je brana zajednica dvaju
studenata ili dvaju penzionera koji stanuju u zgradi kolektivnog stana u sobi (ili u nekim
drugim prostorijama koje ne odgovaraju definiciji stana);
h) AKO SE U KOLEKTIVNOM STANU NALAZE SAMO PRIVREMENO PRISUTNE OSOBE
KOJE NE INE INSTITUCIONALNO DOMAINSTVO (npr. studentski ili aki domovi,
radnike barake):

popunjava se jedan obrazac P-2 i to: identifikacioni podaci, Podaci o jedinici za
stanovanje, 1. pitanje Vrsta jedinice za stanovanje i 2. pitanje Vrsta kolektivnog
stana, a u Spisak se upisuje ukupan broj osoba (npr. Studentski dom 356 osoba).
i) KADA SE U KOLEKTIVNOM STANU NALAZI INSTITUCIONALNO DOMAINSTVO
(domovi penzionera, manastirski i samostanski konaci, zdravstvene ustanove za smjetaj
neizljeivih bolesnika, domovi za djecu i omladinu s posebnim potrebama, domovi za
socijalno ugroenu djecu i sl.):

popunjava se jedan obrazac P-2 i to: identifikacioni podaci, Podaci o jedinici za
stanovanje 1. i 2. pitanje, Spisak u koji se upisuje ukupan broj osoba, te Podaci o
domainstvui Podaci o poljoprivredi;
j) BESKUNICI BEZ STALNOG MJESTA STANOVANJA

Popunjava se jedan obrazac P-2 i to: identifikacioni i adresni podaci, Spisak osoba,
Podaci o jedinici za stanovanje (samo 1. Pitanje) i Podaci o domainstvu
(samo 23. pitanje, i odgovor moe biti samo drugo).

19.2. Popunjavanje identifikacionih i adresnih podataka

Prostor za upisivanje identifikacionih i adresnih podataka nalazi se na vrhu prve stranice
obrasca P-2.
Identifikacioni podaci su:

entitet/BD BiH
opina
popisni krug
stan
domainstvo
zgrada.
Identifikacione podatke na Obrazac P-2 popisiva prepisuje iz Kontrolnika i to: ifru entiteta,
opine i popisnoga kruga sa naslovne strane Kontrolnika, a sa unutranje stranice Kontrolnika
Popisa adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po domainstvima :

redni broj stana iz kolone 2

redni broj domainstva iz kolone 3
redni broj zgrade iz kolone 4.
Adresni podaci (ulica, kuni broj, dodatak, ulaz, broj stana i ID - broj) se prenose sa unutranje
stranice Kontrolnika Popisa adresa i popisanih jedinica i pregleda rezultata po domainstvima
iz kolone 1.
50
Poslije upisivanja identifikacionih i adresnih podataka popisiva prelazi na

popunjavanje Spiska osoba, koji se nalazi na unutranjim stranicama obrasca P-2.
19.3 Objanjenje za popunjavanje podataka u dijelu Spisak osoba

Da bi pravilno popunio Spisak osoba, popisiva prvo treba, u razgovoru sa osobom koja daje
podatke, da utvrdi:
1. Ukupan broj lanova domainstva, bez obzira na to jesu li u kritinom momentu popisa bili
prisutni u naselju popisa ili su iz njega bili odsutni;
2. ivi li u stanu jedno ili vie domainstava ili su osobe koje je zatekao samo privremeno
prisutne;
3. Stanuju li u stanu sa lanovima domainstva i osobe privremeno prisutne u naselju popisa.

Prikupljenim informacijama popisiva utvruje da li osobe koje stanuju u stanu ine domainstvo
ili ne. U Spisak osoba se upisuju svi lanovi domainstva (oznaavaju se u koloni 4) i sve
privremeno prisutne osobe (oznaavaju se u koloni 5).
Ako se radi o kolektivnom domainstvu, u ovaj Spisak osoba se upisuje samo naziv institucije
i ukupan broj lanova tog domainstva i to u koloni 1. (Ime i prezime).
lanovi domainstva
Pod rednim brojem 001 u Spisku osoba prvo se upisuje nosilac domainstva (potrebno je
uporediti da li je isto ime i prezime upisano i u koloni 5 Kontrolnika), zatim slijede imena
lanova njegove porodice, tj. branog ili vanbranog partnera i djece (nije vaan redoslijed
upisivanja djece). U sluaju da u domainstvu ima vie od jedne porodice, poslije prve, upisati
redom lanove druge, tree, itd. porodice, i to po prethodno utvrenom redoslijedu. Na kraju
se upisuju osobe koje ne pripadaju nijednoj porodici, ali su lanovi domainstva (srodnici i
nesrodnici).
Ako domainstvo ini samo jedna osoba (samako domainstvo), onda se ta osoba obavezno
upisuje pod rednim brojem 001.
Veoma je vano da se u Spisak osoba upiu svi lanovi domainstva, ukljuujui i one koji su
u kritinom momentu popisa bili odsutni (npr. nalaze se na radu ili na kolovanju u drugom
mjestu u zemlji ili inostranstvu itd.).
Ukoliko domainstvo ima vie od 20 lanova, potrebno je otvoriti novi obrazac P-2, prepisati
identifikacione i adresne podatke domainstva i na gornjoj margini obrasca staviti naznaku
NASTAVAK. Zatim, u Spisku osoba prepraviti predtampane brojeve lanova domainstva
u koloni (a), odnosno upisati 021, 022 itd. i nastaviti sa upisivanjem podataka o tim lanovima
domainstva.
U Spisak osoba se ne upisuju osobe koje su se u kritinom momentu popisa zatekle u
domainstvu (prijatelji, rodbina, poznanici, komije), jer su dole u kratkotrajnu posjetu.
Privremeno prisutne osobe
U Spisak osoba upisuju se i privremeno prisutne osobe, tj. osobe koje imaju mjesto stalnog
stanovanja u drugom mjestu u Bosni i Hercegovini ili inostranstvu (gdje imaju svoje
domainstvo), a koje borave u naselju popisa krae ili due od godinu dana, jer su u njemu:
zaposlene, koluju se ili su prisutne iz nekog drugog razloga (npr. zbog porodinih razloga,
lijeenja i sl.).
Privremeno prisutnim osobama smatraju se i osobe koje se u vrijeme popisa zateknu u vikednici
pod uslovom da tu ne ive/borave vei dio godine. Ako su ove osobe u periodu provoenja
popisa sve vrijeme prisutne u vikendici i za njih niko nema dati podatke u mjestu stalnog
stanovanja (unutar BiH), popisiva ih treba popisati kao privremeno prisutne, jer tokom godine
ne provode veinu vremena u mjestu popisa. Osobe koje su u vrijeme popisa u vikendici i tu
ive vei dio godine smatraju se lanovima domainstva u mjestu popisa (naseljenom mjestu
u kojem se nalazi vikendica).
Privremeno prisutne osobe mogu boraviti same u stanu i u tom sluaju nije potrebno odreivati
nosioca domainstva, ve se ove osobe upisuju po sluajno izabranom redoslijedu, poevi od
52
rednog broja 001 do posljednje privremeno prisutne osobe u stanu.

Takoer, privremeno prisutne osobe mogu boraviti zajedno sa lanovima domainstva koje u
tom stanu ivi i tada se u Spisak osoba upisuju tek poto su upisani svi lanovi domainstva.
Osim toga, privremeno prisutne osobe iz drugog mjesta u Bosni i Hercegovini ili iz inostranstva
mogu u vrijeme popisa boraviti u kolektivnom stanu kao to je studentski dom, baraka za
smjetaj radnika i sl. U tom sluaju, u Spisak osoba upisuje se samo naziv tog kolektivnog
stana i ukupan broj privremeno prisutnih osoba koje tu stanuju.
Nakon toga, za svakog studenta (radnika) popunjava se Popisnica (obrazac P-1) i na svakoj
od njih upisuje se redni broj osobe 001 do nnn. Popunjene Popisnice stavljaju se ispod
pripadajueg obrasca P-2.
Pravilo je da se popunjene Popisnice ulau u odgovarajui obrazac P-2, osim kada se popisuju
lanovi kolektivnog domainstva ili privremeno prisutne osobe u kolektivnom stanu. Tada
popunjene Popisnice popisiva stavlja ispod pripadajueg obrasca P-2 (da ne bi dolo do
kidanja/ cijepanja) obrasca P-2.
Kolona (a) Redni broj osobe
U ovoj koloni su odtampani redni brojevi na mjestu jedinice (upisuju se brojevi 001- 009), s
tim da popisiva nakon devete osobe (ako ih ima vie) brojeve dopunjava dodajui dvije cifre
sa lijeve strane (01 ili 02) formirajui brojeve 010-019 i 020. Ako domainstvo ima vie od
20 lanova, tada se koristi drugi obrazac P-2, na koji se nastavljaju upisivati imena lanova
domainstva, dopisujui u istu ovu kolonu sa lijeve strane 02 ili 03 pri emu formira brojeve
021-029 i 030... itd. U takvom sluaju popisiva mora pri vrhu prve stranice drugog obrasca P-2
naznaiti da je rije o nastavku Spiska. Identifikacioni se podaci prepisuju sa prvog obrasca
P-2.
Redni broj osobe iz ove kolone ujedno je i redni broj osobe koji se prepisuje na Popisnicu
(obrazac P-1).
Ovo pravilo ne vrijedi za lanove institucionalnog (kolektivnog) domainstva kojima e popisiva
dodijeliti redni broj osobe neposredno na popisnici.
Kolona 1. Ime i prezime
Za sve lanove domainstva i sve privremeno prisutne osobe obavezno se upisuje ime i
prezime. Objanjenja vezana za redoslijed upisivanja osoba data su na unutranjoj strani
obrasca P-2 u tabeli ispod Spiska osoba.
Kolona 2. Ime jednog roditelja
Za svaku osobu koja je upisana u Spisak osoba upisuje se ime oca ili majke.
Kolona 3. Ime supruge/supruga; partnerke/partnera
Ukoliko je rije o osobi iji suprunik ili vanbrani partner ivi u istom domainstvu (takoer je
upisan u Spisak osoba), u ovu kolonu treba upisati ime tog suprunika ili vanbranog partnera.
Za udovce/udovice, djecu i druge osobe koji nemaju svog suprunika ili partnera u domainstvu,
kolona 3 e biti prazna.
Kolone 4. i Kolona 5. Osoba je lan domainstva ili privremeno prisutna
U kolonu 4., za svakog lana domainstva koji je upisan u Spisak osoba treba obiljeiti
odgovarajuu kuicu (upisati X), dok u koloni 5 treba obiljeiti odgovarajuu kuicu za svaku
privremeno prisutnu osobu.
Kolona 6. i Kolona 7. Odnos prema nosiocu domainstva
Ukoliko se Spisak osoba popunjava za domainstvo, onda se za osobu upisanu u kolonu 6
pod rednim brojem 001 obavezno upisuje: nosilac domainstva, a zatim se za svakog lana
domainstva upisuje odnos prema ovoj osobi. Na primjer: supruga, partner u neformalnoj
zajednici, kerka/sin/posvojeno dijete, unuka/unuk itd.
Za lanove domainstva koji nisu u srodstvu sa nosiocem domainstva upisuje se nije u
srodstvu. Ovaj odgovor upisuje se i za djecu u hraniteljskim porodicama, prijatelj, prijateljica,
kum, kuma itd.
Za privremeno prisutne osobe, odnosno za osobe koje nisu lanovi domainstva,
upisuje se nije lan domainstva/privremeno prisutna osoba (bez obzira na to da li su
privremeno prisutne osobe u srodstvu s nosiocem domainstva ili nisu).
Ukoliko se Spisak osoba popunjava za domainstvo, onda se za osobu pod rednim brojem
001 u kolonu 7 obavezno upisuje ifra 1, a zatim se za svakog lana domainstva upisanog
u Spisak osoba prepisuje ifra odnosa prema nosiocu domainstva iz odgovarajue tabele
(ispod Spiska osoba).
Za lanove domainstva koji nisu u srodstvu s nosiocem domainstva treba upisati ifru 12,
dok se za privremeno prisutne osobe upisuje ifra 88 (bez obzira na to da li su u srodstvu s
nosiocem domainstva).
Kolona 8. Redni broj porodice
Za lanove prve porodice treba upisati ifru 1, za lanove druge porodice ifru 2 i tako redom.
Za osobu koja ne pripada nijednoj porodici u okviru domainstva, kao i za privremeno
prisutne osobe treba upisati ifru 0.
Ako u domainstvu nema nijedne porodice, za sve lanove domainstva upisuje se 0.
Za osobe koje ine samako domainstvo, takoer, treba upisati ifru 0.
Kolona 9. Poloaj lana u porodici
U ovu kolonu, zavisno od odgovora, treba upisati odgovarajue ifre (od 1 do 8 ili 88) prema
tabeli koja se nalazi ispod Spiska.
Za svaku osobu koja kod Rednog broja porodice ima upisanu ifru 0, kod Poloaja lana u
porodici treba upisati ifru 88.
Kolona 10. Razlog odsustva/prisustva
Za svakog lana domainstva koje se u kritinom momentu popisa nije nalazio u mjestu u
kome je domainstvo treba utvrditi razlog odsustva i upisati odgovarajuu ifru. Pri tome treba
voditi rauna o tome da li se odsutna osoba nalazi u drugom mjestu u zemlji ili u inostranstvu.
Meutim, ifru razloga odsustva ne treba upisati ukoliko je lan domainstva odsutan zbog
rada ili kolovanja u drugom mjestu u zemlji ili inostranstvu, ali se svakodnevno ili vie puta u
toku sedmice vraa u mjesto stalnog stanovanja. Smatrae se da se osoba svakodnevno
54
vraa i u sluaju kada zbog prirode posla ima smjenu od 24 sata ili ak dvodnevnu
smjenu od 48 sati (na primjer u saobraajnim, zdravstvenim ili nekim drugim slubama).
Za osobe koje su u kritinom momentu popisa privremeno prisutne u mjestu popisa treba
upisati odgovarajuu ifru za razlog prisustva.
Razlog odsustva/prisustva za osobe u zemlji
Rad (ifra 1) - ifra 1 upisuje se za svakog odsutnog lana domainstva koji se u kritinom
momentu popisa nalazio u drugom mjestu u BiH zbog toga to u tom mjestu radi (na
neodreeno/odreeno vrijeme ili obavlja sezonski posao) ili vodi svoju zanatsku, ugostiteljsku
ili drugu radnju i sl.
Ova ifra upisuje se i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa
nalazile u mjestu popisa zbog toga to u tom mjestu rade.
kolovanje (ifra 2) ifra 2 upisuje se za svakog uenika ili studenta koji je u kritinom
momentu popisa bio odsutan iz mjesta stanovanja svog domainstva, jer se koluje (studira ili
pohaa osnovnu ili srednju kolu) u drugom mjestu u BiH.
ifra 2 upisuje se i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa
nalazile u mjestu popisa zbog kolovanja.
Porodini razlozi (ifra 3) - ifra 3 upisuje se za svakog lana domainstva koji se u kritinom
momentu popisa nalazi u drugom mjestu u BiH s osobom odsutnom zbog razloga rada (razlog
1) ili zbog kolovanja (razlog 2), (npr. ukoliko supruga privremeno stanuje s suprugom koji je
zaposlen van mjesta stalnog stanovanja, ili ukoliko majka privremeno stanuje s djecom koja
studiraju u drugom mjestu u zemlji) ili je iz svog domainstva odsutna iz drugih porodinih
razloga (npr. baka privremeno uva svoje unuke u drugom mjestu u zemlji i sl.).
ifra 03 upisuje se i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa
nalazile u mjestu popisa zbog nekog od navedenih porodinih razloga.
Ostali razlozi (ifra 4) - ifra 4 upisuje se za svakog lana domainstva koji se u kritinom
momentu popisa nalazi u drugom mjestu u BiH iz nekog razloga koji nije ve naveden (struno
usavravanje, na lijeenju i sl.).
Ovu ifru treba upisati i za privremeno prisutne osobe koje su se u kritinom momentu popisa
nalazile u mjestu popisa zbog nekog od gore navedenih razloga.
Razlog odsustva za osobe u inostranstvu
Na radu u inostranstvu kod stranog ili domaeg poslodavca ili na samostalnom radu (ifra
5) ifra 5 upisuje se za svakog lana domainstva koji radi u inostranstvu kod stranog ili
domaeg poslodavca ili samostalno, ak i u sluaju da se u vrijeme popisa zatekne u BiH u
posjeti, na godinjem odmoru i sl.
ifru 5 treba upisati i za nae graane koji rade kao lanovi posada stranih brodova i aviona.
Stranim poslodavcem smatra se i na dravljanin koji ima svoju radnju u inostranstvu, pa u njoj
zapoljava i nae radnike.
Samostalan rad u inostranstvu je i rad u sopstvenoj radnji, radionici, birou, ordinaciji i sl.
Upuen na rad u diplomatsko-konzularna predstavnitva, meunarodne organizacije i

tijela (ifra 6) ifra 6 upisuje se za lanove domainstva koji se u vrijeme popisa nalaze
u inostranstvu na radu u naim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima, meunarodnim
organizacijama i tijelima. ifra 6 upisuje se i za pripadnike Oruanih snaga BiH u mirovnim
operacijama u inostranstvu.
Boravi u inostranstvu kao lan domainstva (porodice) osobe odsutne iz razloga 5 (ifra 7)
ifra 7 upisuje se za svakog lana domainstva koji ne radi u inostranstvu, ve tamo boravi
kao lan domainstva (porodice) osobe koja se nalazi na radu u inostranstvu (kod stranog
poslodavca ili samostalno), tj. osobe odsutne iz razloga pod ifrom 5.
Ovaj razlog se ne odnosi na lanove domainstva (porodice) koji su otili u inostranstvo samo
u kratkotrajnu posjetu roacima ili prijateljima koji tamo borave (za njih treba upisati ifru 10).
Boravi u inostranstvu kao lan domainstva (porodice) osobe odsutne iz razloga 6 (ifra
8) ifra 8 upisuje se za svaku osobu koja ne radi u inostranstvu, ve tamo boravi kao lan
domainstva (porodice) osobe odsutne iz razloga pod ifrom 6.
kolovanje (ifra 9) ifra 9 upisuje se za osobu koja studira, pohaa osnovnu ili srednju
kolu u inostranstvu, ali samo ukoliko svi lanovi njenog domainstva ive u BiH.
Ukoliko je rije o studentu koji boravi u inostranstvu barem s jednim od roditelja koji je tamo
na radu u stranoj dravi ili je upuen na rad u diplomatsko ili drugo predstavnitvo BiH u
inostranstvu (upisan razlog odsutnosti roditelja u inostranstvu 5 ili 6 ne treba upisati ifru 9,
ve ifru 7 ili 8).
Ostali razlozi (ifra 10) ifra 10 upisuje se za svakog lana domainstava koji se u kritinom
momentu popisa nalazio u inostranstvu iz nekog razloga koji nije ve naveden (struno
usavravanje, na lijeenju i sl.).
Ovu ifru treba upisati i za osobe koje su ostvarile penziju u inostranstvu i u vrijeme popisa su
otile u inostranstvo po penziju.
56
PRIMJERI ZA PRAVILNO POPUNJAVANJE SPISKA OSOBA

Primjer 1:
Sedmolano domainstvo Milana Jankovia ine :
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Milan Jankovi (nosilac domainstva),

Zorana Jankovi (Milanova ena),
Marko Jankovi (Milanov sin koji je oenjen),
Ivana Jankovi (Milanova snaha, Markova ena),
Nikolina Jankovi (Milanova unuka, Markova i Ivanina kerka),
Marina Markovi (Zoranina neudata kerka iz prvog braka koja je odsutna, jer studira u
inostranstvu),
7. Jelena Stankovi (Milanova punica),
8. Dejan Savi (student, Milanov sestri koji privremeno boravi u domainstvu Milana
Jankovia)
lanovi ovog domainstva upisuju se u Spisak osoba na sljedei nain:
Dakle, u domainstvu postoje dvije porodice, sa njima ivi jedan lan (Jelena Stankovi,
Milanova punica) koji ne pripada nijednoj porodici, kao i jedna privremeno prisutna osoba
(Dejan Savi, student).
Prvu porodicu ine: Milan (nosilac domainstva), njegova supruga Zorana i njihova neudata
kerka Marina (Zoranino dijete).
Drugu porodicu ine: Marko (sin nosioca domainstva), njegova supruga Ivana i njihova kerka
Nikolina (zajedniko dijete Marka i Ivane).
Primjer 2:
U iznajmljenom stanu u Sarajevu, u vrijeme popisa ive Mirza Begovi, Adnan Fazlinovi
stanovnici Tuzle (koji rade kao graevinski radnici u Sarajevu) i Miralem Halilovi student iz
Novog Pazara (Srbija).
S obzirom na to da privremeno prisutne osobe ne ine domainstvo, u Spisak osoba se upisuju
proizvoljno odabranim redosljedom:
Primjer 3:
U samostanu asnih sestara Svetog kria ivi institucionalno domainstvo koje ima 42 lana.
Kada popuni Spisak osoba popisiva se vraa na pitanje 1. na prvoj

(naslovnoj) strani obrasca P-2.
19.4. Objanjenje za popunjavanje podataka u

dijelu Podaci o jedinici za stanovanje
Podaci o jedinici za stanovanje upisuju se na osnovu izjave osoba koje u njoj stanuju, odnosno
na osnovu raspoloive dokumentacije o stanu. Ako osobe u stanu ne znaju tane podatke,
niti je raspoloiva dokumentacija iz koje bi se mogli preuzeti takvi podaci, popisiva upisuje
podatke na osnovu znanja steenog popisivanjem istih stanova u zgradi/kui ili sam daje
najbolju moguu procjenu podataka o povrini kao i ostale relevantne podatke.
1.
VRSTA JEDINICE ZA STANOVANJE
Popisiva mora utvrditi vrstu jedinice za stanovanje, da li je jedinica koju popisuje stan ili je
to neka druga vrsta jedinice za stanovanje koja ne odgovara definiciji stana, ali se u trenutku
popisa koristi za stanovanje ili je skup prostorija za stanovanje (kolektivni stanovi). Zavisno od
toga koja je vrsta jedinice za stanovanje utvrena zavisit e i daljnje popunjavanje podataka o
stanu.
58
Odgovor Stan (u zgradi/kui) obiljeava se za svaku stambenu jedinicu koja odgovara

definiciji stana.
Ovaj odgovor e se dati i u situacijama kada odreeno domainstvo stanuje u prostorijama
koje se ne nalaze u stambenoj zgradi, ve u nekom drugom objektu (poslovni objekat ili objekat
za kolektivno stanovanje), ali su preadaptirani da bi se u njima moglo stanovati i isti se koriste
za tu namjenu. Ovo bi bio sluaj ako u studentskom ili akom domu, koji je namijenjen za
kolektivni smetaj osoba koja imaju mjesto stalnog stanovanja izvan mjesta popisa, postoje
adaptirane prostorije koje zadovoljavaju osnovne norme da se u njima moe stanovati i u njima
stanuje domainstvo domara tog objekta.
Stan se popisuje i ako se u trenutku popisa koristi za stanovanje i obavljanje djelatnosti ili
samo za obavljanje djelatnosti.
Popisom se, po pravilu, obuhvataju samo zavreni stanovi. Zavren stan je stan u kome su
zavreni svi predvieni graevinski, instalacijski i zavrni radovi. Zavren stan se moe nalaziti
u zgradi/kui koja nije potpuno zavrena, tj. u kojoj ima i nezavrenih stanova.
Popisom se izuzetno obuhvataju oni nezavreni stanovi u kojima domainstvo stanuje, jer
nema drugi stan za stalno stanovanje. U obrazac P-2 unose se podaci za onaj dio stana koji
se stvarno koristi, bez obzira do kojeg su stepena graevinski radovi u njemu zavreni.
Od definicije stana se odstupa kada domainstvo pored jednog stana kao graevinske cjeline
koristi preko cijele godine jo jednu sobu ili kuhinju koja je graevinski odvojena od glavnih
prostorija stana (nalazi se u drugoj zgradi/kui, na istom placu ili u istoj zgradi/kui, a ima
poseban ulaz). Te prostorije se popisuju kao sastavni dio stana, a ne kao poseban stan.
U sastavu stana ne iskazuju se graevinski odvojene pomone prostorije (ljetna kuhinja, ostava,
kupatilo, toalet/WC i sl.). Izuzetno, ako se zbog posebnog, tradicionalnog naina gradnje
u sobe ulazi neposredno s trijema, verande ili iz dvorita, sve sobe kojima se koristi jedno
domainstvo bie popisane kao jedan stan, ukljuujui kuhinju i ostale pomone prostorije.
Kod popisivanja stanova u porodinim kuama, posebno onima sa dvije ili vie etaa, popisiva
treba odrediti kada je rije o jednom stanu na dvije ili vie etaa, a kada o dva ili vie stanova.
Dva se stana u istoj zgradi/kui mogu nalaziti na dvije etae od kojih se jedan nalazi u prizemlju,
a drugi na spratu, ili moe svaki od njih zauzimati po dio prizemlja i dio sprata. U oba sluaja
stanovi moraju imati potpuno odvojene ulaze sa stubita, dvorita ili ulice.
U sluaju kada zgrada/kua ima prizemlje i sprat, a u prostorije, koje se nalaze na spratu, ulazi
se sa stepenita koje se nalazi u nekoj od prostorija u prizemlju (predsoblje, dnevna soba i
sl.), nee se smatrati da domainstvo ima dva stana, nego jedan stan koji zauzima dvije etae.
Dva stana se mogu nalaziti u istoj zgradi/kui ili na istoj etai (npr. u prizemlju), ali svaki
stan mora imati poseban ulaz i stanovi ne smiju biti meusobno povezani (vratima ili nekim
zajednikim prostorijama).
Ne popisuju se stanovi u starim kuama u kojima vie niko ne stanuje, a koje se koriste za
neke druge svrhe (npr. za uvanje poljoprivrednih proizvoda, alata i sl.).
Ukoliko se na pitanju 1 obiljei odgovor Stan u zgradi/kui, prelazi se na pitanje 3.
Odgovor Kolektivan (institucionalan) stan obiljeava se za skup prostorija koje se koriste
za organizovani smjetaj grupe osoba koje mogu sainjavati kolektivno ili individualno
domainstvo, ili osobe koje imaju mjesto stalnog stanovanja u drugom mjestu u BiH, a u
mjestu popisa privremeno borave. Ovaj odgovor daje se npr. za: dom za djecu i omladinu
ometenu u psihofizikom razvoju; dom za socijalno ugroenu djecu; dom za penzionere, stare
i iznemogle; dom za odrasle invalide; dom ili hotel za samce; studentski dom, aki dom i
internat; vjerske objekte i ostale kolektivne stanove.
Sve prostorije jednog kolektivnog stana (jednog doma, internata, manastira i sl.) popisuju se
kao jedna jedinica popisa, bez obzira na to da li se nalaze u jednoj ili vie zgrada.
Stanovi domara, upravnika i drugih osoba, koji predstavljaju odvojene graevinske cjeline i u
svemu odgovaraju definiciji stana, iako se nalaze u zgradi kolektivnog stana, popisuju se kao
stan.
Kolektivnim stanom se ne smatra hotel, bolnica, klinika, odmaralite, i slini objekti zdravstvene
zatite koji su namijenjeni za privremeni smjetaj pojedinaca (turista, bolesnika, osobe koje se
oporavljaju od bolesti i sl.).
Ukoliko se na pitanju 1 obiljei odgovor Kolektivan (institucionalan) stan, tada se odgovara jo
samo na pitanje 2. (Vrsta kolektivnog stana) i nakon toga prelazi na dio Podaci o domainstvu.
Odgovor Naseljen poslovni prostor obiljeava se za nastanjene poslovne prostorije koje
nisu prepravljene (adaptirane) u stan, a u vrijeme popisa se koriste za stanovanje. To su npr.
nastanjena prodavnica, kancelarija i sl., kao i nastanjena hotelska soba ili bolnika soba u kojoj
stalno stanuje porodino ili samako domainstvo.
U ovu kategoriju spadaju i nastanjene prostorije kolektivnog stana (npr. soba u studentskom
ili penzionerskom domu i dr.) u kojima stanuje porodino ili samako domainstvo koji nije
korisnik usluga tog kolektivnog stana ve tu stanuje sticajem drugih okolnosti, npr. kao domar
zgrade. Ovdje se mora napraviti razlika s primjerom domainstva domara koje stanuje u
adaptiranim prostorijama koje zadovoljavaju definicije stana, i u tom sluaju iako se nalaze u
zgradi kolektivnog stana, popisuju se kao stan.
Ukoliko se na pitanju 1 obiljei odgovor Naseljen poslovni prostor, preskau se sva pitanja
Podaci o jedinci za stanovanje i Podaci o zgradi/kui i prelazi se na dio pitanja Podaci o
domainstvu.
Odgovor Druga jedinica stanovanja obiljeava se za prostorije i objekte koji u graevinskom
smislu nisu stanovi niti poslovni prostori, ali su u vrijeme Popisa sluile nekom domainstvu za
stanovanje. To su npr. nastanjen podrum, upa, garaa, daara, zemunica i drugi improvizirani
objekti. U ovu kategoriju ulaze i drugi nastanjeni pokretni i nepokretni objekti (npr. brod, lep,
prikolica, vagon, ator, kao i drugi improvizirani objekti napravljeni od razliitih neobraenih i
otpadnih materijala (limova, dasaka, ljepenke, blata itd.).
Ukoliko se na pitanju 1. obiljei odgovor Druga jedinica stanovanja, preskau se sva pitanja
Podaci o jedinci za stanovanje i Podaci o zgradi/kui i prelazi se na dio pitanja Podaci o
domainstvu.
Odgovor Beskunitvo obiljeava se za osobe bez stalne ili privremene adrese stanovanja
koje ive na ulici, u parkovima, pod mostovima, kao i za beskunike koji se popisuju u
prihvatilitima za beskunike. Popisiva u ovom sluaju treba da vodi rauna da za ove osobe
na obrascu P-2, kod podataka o domainstvu na pitanju 23. Osnov koritenja jedinice za
stanovanje treba biti obiljeen odgovor drugo.
Ukoliko se na pitanju 1. obiljei odgovor Beskunitvo, preskau se sva pitanja Podaci o
jedinci za stanovanje i Podaci o zgradi/kui i prelazi se na dio pitanja Podaci o domainstvu.
60
2.
VRSTA KOLEKTIVNOG STANA
Odgovor na ovo pitanje daje se samo ukoliko je na pitanju 1. obiljeen odgovor Kolektivni
(institucionalni) stan.
Ustanova je odvojen i nezavisan niz prostorija koje obuhvataju cijelu ili dio trajne zgrade ili
niz zgrada koje su izgraene, renovirane ili preureene i namijenjene za smjetaj vee grupe
osoba koje su pod zajednikom upravom ili reimom, ili su povezane zajednikim ciljem ili
linim interesom, a u vrijeme Popisa se koriste za stalno stanovanje najmanje jedne osobe.
Takav kolektivni stan obino ima odreene zajednike prostorije za pripremanje hrane, toilet/
WC, kupatila, salone ili spavaonice.
Studentski ili aki dom, internat se obiljeava za studentske, ake domove i internate,
domove vjerskih kola (medrese, sjemenita, bogoslovije) i slino, tj. stambene objekte u koje
su smjeteni studenti ili aci koji u naselju popisa borave na kolovanju, a domainstvo im ivi
u drugom naselju u Bosni i Hercegovini. Ove su osobe privremeno prisutne u mjestu popisa te
se tako i popisuju.
Zdravstvene i ustanove za socijalnu zatitu se obiljeava za domove za socijalno
ugroenu djecu, sigurne kue, domove za odrasle invalidne osobe, bolnice za smjetaj trajno
neizlijeivih bolesnika, domove za djecu i omladinu ometenu u psihofizikom razvoju, starake
domove i slino.
Vjerske ustanove, u ovu se grupu ukjuuju samostani, manastiri i sline institucije koje se
koriste za stalno stanovanje npr. redovnica i redovnika ili pripadnika drugih vjerskih zajednica.
Objekti za smjetaj raseljenih i izbjeglih osoba, u ovu grupu spadaju objekti institucionalnog
smjetaja raseljenih osoba i izbjeglica.
Hoteli, u ovu se grupu ukljuuju, na primjer, samaki hoteli kada je u njima neko stalno
naseljen.
Ostale ustanove, u ovu se grupu ukljuuju: popravne ustanove, kampovi, barake za smjetaj
radnika, zgrade ministarstva unutranjih poslova za smjetaj radnika ovog ministarstva i svi
drugi oblici koji se ne mogu svrstati u naprijed navedene vrste.
Nakon obiljeavanja bilo kojeg od modaliteta na pitanju 2, prelazi se na dio pitanja Podaci o
domainstvu.
3.
KORITENJE STANA
Odgovor Samo za stanovanje se obiljeava za nastanjen stan koji se preko cijele godine
koristi za stanovanje jednog ili vie domainstava, bez obzira po kojoj osnovi domainstvo
koristi stan.
Odgovor Za stanovanje i obavljanje djelatnosti se obiljeava ukoliko se u jedinici popisa
koja odgovara definiciji stana, u dijelu stana u kojem stanuje jedno ili vie domainstava, obavlja
i neka djelatnost (npr. krojaka, frizerska ili obuarska djelatnost, izdavanje sobe turistima,
advokatska kancelarija, atelje, stomatoloka ordinacija, predstavnitvo neke firme i sl.).
Ako se u trenutku popisa cijeli stan koristi za obavljanje neke djelatnosti, na pitanje 3 dat e se
odgovor Samo za obavljanje djelatnosti.
Odgovor Samo za obavljanje djelatnosti se obiljeava za stan koji nije graevinski

prepravljen (adaptiran) u poslovne prostorije i u kojem niko ne stanuje, ve se u potpunosti
koristi za obavljanje neke djelatnosti.
Odgovor Iznajmljivanje turistima se obiljeava za stanove (kue ili apartmane) u privatnom
vlasnitvu graana, a koja domainstva iskljuivo iznajmljuju turistima. Ne popisuju se stanovi
(apartmani) za iznajmljivanje turistima koji su u vlasnitvu poslovnih subjekata (pravnih osoba).
Odgovor Ostale djelatnosti se obiljeava za sluajeve kada u stanu niko ne stanuje i cijeli
se stan koristi za obavljanje neke djeltanosti (npr. advokatske kancelarije, ljekarske ordinacije,
predstavnitva firmi, krojaki salon itd.). Takvi se stanovi po pravilu nalaze u zgradama/kuama
s vie stanova od kojih su samo neki iznajmljeni ili prodani da bi se u njima obavljala djelatnost.
Ako je popisiva ustanovio da u stanu niko ne stanuje, nego se koristi samo za obavljanje
djelatnosti, moe takav stan popisati i na osnovu poreenja sa istim ili slinim stanovima u istoj
zgradi/kui.
Odgovor Za odmor i rekreaciju se obiljeava ako stan za odmor i rekreaciju u svemu
odgovara definiciji stana, a koristi se povremeno ili nekoliko mjeseci u godini iskljuivo za
odmor i rekreaciju.
Stan za odmor moe se nalaziti u zasebnoj tzv. vikend-kui, vili, ljetnikovcu, planinskoj kui,
naslijeenoj porodinoj kui. Takoer se mogu nalaziti u viestambenoj zgradi bez obzira na
to da li su svi stanovi u njoj za odmor i rekreaciju, ili je samo dio za odmor i rekreaciju, a dio
za stalno stanovanje (ovakvi stanovi se nalaze uglavnom u mjestima sa termalnim vodama i
primorskim mjestima).
Ovdje nisu ukljueni stanovi kojima se vlasnici ne koriste za svoje potrebe nego se koriste
iskljuivo za iznajmljivanje u turistikoj sezoni.
Odgovor Za koritenje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi se obiljeava za
stanove koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi, a koji u svemu odgovaraju
definiciji stana i koriste se samo u vrijeme poljoprivrednih radova (obanska i vinogradarska
kua i sl.). Ako dio takve zgrade/kue slui za smjetaj poljoprivrednih proizvoda i alata, dranje
stoke i sl., popisuje se samo dio koji se koristi za stanovanje u vrijeme poljoprivrednih radova.
Odgovor Drugi stan koji domainstvo koristi i koji se nalazi u istom objektu se obiljeava
za drugi, trei itd. stan koji koristi domainstvo na istoj adresi.
Odgovor Koristi se od strane privremeno prisutnih osoba se obiljeava u svim sluajevima
kada je popisiva u stanu zatekao osobe koje imaju mjesto stalnog stanovanja u nekom drugom
mjestu, tj. osobe koje su u mjestu popisa privemeno prisutne (studenti, radnici itd.).
Odgovor Prazan stan se obiljeava za stan koji je u vrijeme popisa nenastanjen (prazan)
zbog toga to je: nov i jo neuseljen (iako je doputeno useljavanje); ispranjen radi preseljenja,
adaptacije, popravke i sl; stan iji vlasnik ivi u drugom stanu ili u drugom mjestu, a ovaj stan
jo ne koristi niti ga izdaje (npr. stan kupljen za djecu koja tek treba da dou u to mjesto na
kolovanje i sl.); naputen stan (popisuju se samo ako su graevinski ispravni ili se sa relativno
malim popravkama mogu osposobiti za upotrebu).
Kao prazan stan popisuje se stan koji se due vrijeme ne koristi jer se vlasnik iselio ili preselio
u drugo mjesto, a stanom se vie ne koristi ni povremeno niti je stan izdao, ili je vlasnik umro,
pa nasljednici stan ne koriste niti povremeno (npr. za odmor) niti ga iznajmljuju.
62
Naputeni stanovi u oronulim kuama, kao i stanovi koji su iseljeni zbog klizita ili zemljotresa
se ne popisuju.
U ovu kategoriju se ukljuuju stanovi domainstava na radu ili boravku u inostranstvu, ako u
njima niko ne stanuje.
4.
SPRAT NA KOJEM SE NALAZI STAN
Na pitanje se odgovara upisivanjem broja u predviene kuice.

Sprat na kome se stan nalazi odreuje se prema mjestu (poloaju) stana u zgradi/kui. Spratovi
se broje od prizemlja (prve etae), pa navie. Kao sprat ne rauna se prizemlje, podrum,
suteren ili potkrovlje-mansarda.
Prizemlje je prva etaa u zgradi/kui, iznad podruma i suterena ili iznad nivoa okolnog
zemljita (ako zgrada/kua nema podrum ni suteren), u kome se nalaze izgraene stambene
ili poslovne prostorije. Za sve stanove koji se nalaze u prizemlju, u predviene kuice upisuje
se broj 00.
Za stan koji se nalazi na prvom spratu upisuje se u kuice broj 01, za stan na drugom spratu
broj 02, za stan na treem spratu broj 03 itd.
Kao Podrum smatraju se prostorije u zgradi/kui iji se pod stana nalazi vie od 1 m ispod
nivoa zemljita koje okruuje zgradu/kuu. Za sve stanove koji se nalaze u podrumu u
predviene kuice upisuje se broj 50.
Kao Suteren smatraju se prostorije u zgradi/kui iji se pod stana nalazi manje od 1 m
ispod nivoa zemljita koje okruuje zgradu/kuu. Za sve stanove koji se nalaze u suterenu u
predviene kuice upisuje se broj 60.
Meusprat (Mezanin) se nalazi izmeu prizemlja i prvoga sprata, i to obino u sluajevima
kada su u dijelu prizemlja smjeteni lokali. Ne treba ga raunati kao prizemlje, jer je konstruktivno
povezan s prizemljem, a od prvog sprata ga dijeli zajednika meuspratna konstrukcija.
Za sve stanove koji se nalaze u meuspratu u predviene kuice upisuje se broj 70.
Kao Potkrovlje-mansarda smatraju se prostorije koje su izgraene unutar krovne
konstrukcije zgrade/kue, a ureene su za stanovanje. Potkrovlje je dio zgrade/kue iji se
prostor nalazi iznad zadnjega sprata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Po pravilu
se ne ubraja u spratove, meutim, ako je u tom prostoru izgraen stan ili poslovni prostor, tada
se prikazuje kao sljedei sprat iznad zadnjega sprata zgrade/kue. Za sve stanove koji se
nalaze u potkrovlju u predviene kuice upisuje se broj 80.
Stan na dva ili vie nivoa je stan koji ima (po pravilu) jedan ulaz, a prostorije su rasporeene
na vie nivoa koje su spojene vlastitim stepenicama unutar stana. Ovakvi stanovi najee se
mogu nai u porodinim kuama, vilama i sl. u kojima svi stanovi u zgradi/kui imaju vlastiti
ulaz direktno sa nivoa okolnog zemljita, tj. sa dvorita, ulice i sl., ali se mogu, takoer, sresti
i u stambenim zgradama sa vie stanova, pogotovo onih koji su novijeg datuma izgradnje.
U ovakvim sluajevima, u kuice se upisuje sprat na kojem se nalazi donji nivo stana, a u
posebnoj kuici, desno od kuice za sprat, upisuje se znak X.
5.
POVRINA STANA (m2)
Odgovor na ovo pitanje daje se upisivanjem ukupne korisne povrine cijelog stana u predviene
kuice, s tim to se povrina daje kao cijeli broj.
Podatak o povrini stana uzima se iz dokumenta koji slui kao osnova koritenja stana (npr.
ugovor o kupovini stana, ugovor o iznajmljivanju, rjeenje o dodjeli stana), iz projekta za
izgradnju zgrade/kue koji je sastavni dio graevinske dozvole ili nekog drugog dokumenta.
Ako osoba koja daje podatke ne raspoloe ni jednim dokumentom, podatak o povrini stana
upisuje se prema izjavi te osobe. Kada osoba koja daje podatke nije u stanju odgovoriti na
ovo pitanje, popisiva treba izraunati podatak na osnovu duine i irine svake prostorije i
sabiranjem povrina svih prostorija u sastavu stana ili treba upisati podatak na osnovu znanja
steenog popisivanjem istih takvih stanova, popisanih u istoj zgradi/kui.
Za nenaseljene stanove popisiva upisuje taj podatak na osnovu poreenja sa istim ili slinim
stanovima u istoj zgradi/kui (za koje je dobio podatak od osobe - komije koji stanuje u istom
ili slinom stanu) ili susjednim zgradama/kuama. Ako nema nikakav pomoni izvor podataka,
npr. o stanu u porodinoj kui, popisiva treba sam dati najbolju moguu procjenu ovog
podatka na osnovu duine i irine zgrade/kue i broju etaa. U tom sluaju treba od tako grubo
izraunate povrine stana odbiti najmanje 20%, koliko otprilike otpada na debljinu zidova,
zajednika stubita, garae i dr.
Korisna povrina stana je podna povrina mjerena unutar vanjskih zidova stana.
Ukupna korisna povrina stana je zbir povrina soba, kuhinje, kupatila, toalet/WC, ostava, hodnika
i ostalih pomonih prostorija u sastavu stana, ukljuujui jednim dijelom povrinu loe (75%
ukupne povrine), pokrivenih terasa (50% ukupne povrine), balkona i otvorenih terasa (25%
ukupne povrine). U povrinu stana ukljuena je i povrina sobe ili kuhinje koja je graevinski
odvojena od glavnih prostorija stana (nalaze se u istoj zgradi/kui ili u drugoj zgradi/kui na istoj
adresi, ali imaju odvojen ulaz, a koju jedno domainstvo koristi preko cijele godine.
U povrinu stana takoer se ukljuuje povrina sobe (unutar stana) koja se koristi za obavljanje
poslovne djelatnosti (npr. za krojaku radionicu, advokatsku kancelariju i sl.).
U povrinu stana (npr. u porodinim kuama) nisu uraunati podrumi i tavani u kojima nema
stambenih prostorija, stepenita kojima se dolazi do glavnog ulaza u stan, posebne prostorije
s ureajima za centralno grijanja, drvarnice i garae kao i povrina graevinski odvojenih
pomonih prostorija koje se ne koriste tokom cijele godine, kao to je ljetna kuhinja; graevinski
odvojen toalet/WC ili ostava.
Za stan kojeg koriste dva ili vie domainstava, podaci o povrini cijelog stana (kao i ostali
podaci o stanu) daju se samo na jednom (prvom) obrascu P-2, jer se ti podaci odnose na stan
kao graevinsku cjelinu, a ne na dijelove kojima se koriste pojedina domainstva.
6.
UKUPAN BROJ SOBA U STANU (SA POVRINOM OD 4m2 I VIE)
Odgovor se daje upisivanjem ukupnog broja soba u stanu u predviene kuice, s povrinom
poda od najmanje 4 m2.
Soba je prostorija namijenjena stanovanju koja je od drugih prostorija u stanu odvojena stalnim
zidovima, visine najmanje dva metra, ima direktnu dnevnu svjetlost, a povrina poda iznosi
64
najmanje 4 m2, odnosno iroka je najmanje 2 metra, tako da se u nju moe smjestiti krevet
za odraslu osobu. Direktnim dnevnim svjetlom smatra se svjetlo koje se dobija kroz prozor na
samoj prostoriji, a dolazi sa otvorenog prostora (ulice ili dvorita), terase ili svjetlarnika.
U broj soba ukljuuje se i soba koja je odvojena od glavnih prostorija stana (nalazi se u drugoj
zgradi/kui na istoj adresi ili u istoj zgradi/kui, ali ima poseban ulaz), ako se domainstvo
koristi njome preko cijele godine kao dijelom svog stana.
U broj soba ukljuuje se i tzv. pola sobe (npr. u jednoiposobnom stanu) kao i prolazna soba,
ako zadovoljava navedene uslove.
Prostorije koje ne ispunjavaju ovaj uslov kao i kuhinja i druge pomone prostorije nisu uraunate
u broj soba, ali je njihova povrina uraunata u povrinu stana. Kuhinje se ne raunaju u broj
soba, meutim, ako stan ima samo jednu prostoriju u kojoj se spava, boravi i kuha, ta se
prostorija popisuje kao soba, a ne kao kuhinja, tj. smatra se da takav stan nema kuhinje.
7.
KUHINJA
Odgovor Ima se obiljeava ukoliko stan ima prostoriju namijenjenu za kuhinju, bez obzira
na to da li postoji ve prilikom izgradnje stana ili je naknadnim preureenjem namijenjena za
kuhinju. Upisuje se povrina kuhinje u za to predviene kuice, podatak se daje u cijelom broju.
Kuhinja je posebna prostorija u stanu namijenjena kuhanju od barem 4 m2 povrine ili 2 m
irine.
Kuhinjom se smatra i tzv. ajna kuhinja ili reo kuhinja (kuhinja manja od 4 m2).
Kuhinjom se smatra i prostor graevinski odvojen od stana (u istoj zgradi/kui ili dvoritu), ako
se koristi preko cijele godine za tu svrhu. Ukoliko se graevinski odvojena kuhinja ne koristi
preko cijele godine (tzv. ljetnja kuhinja), ne treba je uzimati u obzir.
Ako se kuhinja sastoji od dva dijela, i to od dijela koji se koristi kao trpezarija i radnog dijela
u kojem se kuha, a koji nisu odvojeni cijelim zidom, povrina cijele prostorije upisuje se kao
povrina kuhinje.
Ako se uz kuhinju nalazi i soba za dnevni boravak koja od kuhinje nije odvojena cijelim zidom, tada
ta dva dijela treba odvojeno popisati tj. povrina prostora u kojem se kuha uraunata je u povrinu
kuhinje, a dio za ruavanje koji se koristi kao dnevni boravak treba uraunati u broj soba.
Odgovor Nema kuhinje u stanu, se obiljeava ukoliko se priprema hrane obavlja u nekoj
pomonoj prostoriji (npr. hodnik i sl.).
8. KUPATILO
Stan Ima kupatilo ako ima posebnu prostoriju unutar stana u kojoj se nalazi kada ili tu i u
kojoj su uvedene instalacije vodovoda i kanalizacije.
Smatra se da stan Nema kupatilo ako u stanu nema uope takve prostorije ili ako se osobe
koje stanuju u stanu koriste kupatilom (tj. kadom ili tuem) koje se nalazi u istoj zgradi/kui, ali
izvan stana.
9.
TOALET /WC (ZASEBAN I/ILI SA KUPATILOM)
Stan Ima toalet/WC ako ima posebnu prostoriju unutar stana ili je u sastavu kupatila.
Odgovor Sa vodenim ispiranjem obiljeava se ako se toalet/WC ispire tekuom vodom
pod pritiskom (vodokotli ili slian ureaj). U takvim stanovima, odnosno zgradama/kuama,
moraju postojati vodovodne cijevi i kanalizacijske cijevi (instalacije) za odvodnju.
Odgovor Bez vodenog ispiranja obiljeava se ako se u stanu nalazi toalet/WC, ali nema
ureaja za ispiranje, odnosno toalet/WC se ne ispire tekuom vodom pod pritiskom, to je
sluaj kada u stanu nema vodovodnih instalacija ili one nisu povezane sa odgovarajuim
ureajem za snabdjevanje vodom. U tom bi sluaju stan trebao imati kanalizacijske cijevi za
odvodnju u javnu kanalizaciju, septiku jamu, ili direktno u okoli.
Odgovor Nema toaleta/WC u stanu obiljeava se ako u stanu nema toalet/WC ili se toalet/
WC nalazi izvan stana u istoj zgradi/kui ili dvoritu.
10.
VODA U STANU
Na Pitanja od 10 do 14 se odgovara o postojanju instalacija u stanu (vodovod, kanalizacija,

elektrine instalacije, plinske i instalacije centralnog grijanja). Za svaku od navedenih instalacija
mogue je obiljeiti samo po jedan od ponuenih odgovora. Stan ima instalacije vodovoda,
kanalizacije, elektrine instalacije, instalacije prirodnog plina i centralnog grijanja ako najmanje
u jednoj prostoriji stana postoje odgovarajue instalacije, bez obzira na to jesu li vezane za
komunalnu mreu ili neke kune ureaje i objekte.
Odgovor Ima, iz cijevi javne vodovodne mree obiljeava se kada u stanu postoje
vodovodne cijevi prikljuene na javnu mreu. Javna vodovodna mrea je mrea sa
pripadajuim vodosnabdjevajuim objektima i ureajima. Pod vodosnabdjevajuim objektima
i ureajima smatraju se svi objekti za zahvatanje i preiavanje vode, crpna postrojenja,
rezervoari, vodovodna mrea sa prikljucima i vodomjerima zakljuno sa glavnim ahtom,
u svrhu dovoenja do mjesta potronje i raspodjele korisnicima voda i koji osiguravaju pitku
vodu. Vlasnik vodovoda je javno preduzee, a korisnici stanova plaaju raun za isporuenu
vodu tj. javne usluge.
Odgovor Ima, iz cijevi prikljuenih na seoski ili mjesni vodovod obiljeava se kada u
stanu postoje vodovodne cijevi prikljuene na seoski ili mjesni vodovod.
Odgovor Ima, iz cijevi prikljuenih na vlastiti hidrofor obiljeava se kad postoje vodovodne
cijevi koje su prikljuene na vlastite kine rezervoare, bunare i vlastite vodne akumulacione
objekte (vlastiti vodni objekti su izvor vode za manji broj domainstava). To su objekti za
snabdjevanje pitkom vodom, koji posjeduju povrinu za sakupljanje u kojoj se akumulira voda,
filter za ienje vode i rezervoar.
Odgovor Ima instalacije za vodu ali nije u funkciji obiljeava se ako su u stanu postavljene
vodovodne cijevi, ali u trenutku popisa jo nisu povezane s javnom vodovodnom mreom ili
nekim vodosnabdjevajuim kunim ureajem (tj. vodovod u stanu nije jo u upotrebi).
Odgovor Nema vodovodne instalacije obiljeava se kada u stanu nisu postavljene
vodovodne cijevi (bez tekue pitke vode), ili je tekua voda za pie izvan stana u istoj zgradi/
kui ili na dvoritu.
66
11.
ODVOD OTPADNE VODE (KANALIZACIJA)
Odgovor Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na javnu kanalizaciju obiljeava se ako
postoje kanalizacijske cijevi, prikljuene na javnu kanalizacijsku mreu. Javna kanalizacijska
mrea je sistem za odvoenje otpadnih i oborinskih voda iz prikljuaka u naseljima do objekta
za preiavanje, u otvorene vode ili zemljite.
Odgovor Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu
obiljeava se ako u stanu postoje kanalizacijske cijevi koje su vezane za samostalni kuni
ureaj za odvodnju, odnosno za prihvat otpadne vode (regulisana septika jama). Regulisana
septika jama je vodonepropusni tank otpadnih voda iz svakog objekta, iz kojeg se odvoze
prikupljene otpadne vode i mulj do komunalnih ureaja za preiavanje.
Odgovor Otpadna voda se izliva u cijevi prikljuene na zatvorenu septiku jamu sa
prelivom obiljeava se ako u stanu postoje kanalizacijske cijevi koje su vezane za samostalni
kuni ureaj za odvodnju, odnosno za prihvat otpadne vode (neregulisana septika jama).
Neregulisane septike jame su rezervoari za otpadne vode iz pojedinih objekta, iz kojih
se otpadne vode i mulj lako prazne kroz odstranjivanje mulja, iscjeivanjem u zemlju ili
oslobaanjem u povrinske vode.
Odgovor Druga rjeenja obiljeava se kad postoje kanalizacijske cijevi u stanu, a sadraj iz
kanalizacijskih cijevi izlijeva se direktno u okoli (po povrini zemlje, u rijeku, u potok, u jezero,
u more, u otvoreni kanal i sl.).
Odgovor Nema nikakvu instalaciju za odvod otpadne vode obiljeava se kada u stanu
nema kanalizacijskih cijevi povezanih sa javnom kanalizacijskom mreom ili nekim drugim
ureajem ili nainom odvodnje.
12.
ELEKTRINA ENERGIJA
Odgovor Ima obiljeava se ako u barem jednoj od prostorija stana postoje instalacije elektrine
energije koje su u funkciji.
Odgovor Ima instalaciju, ali nije prikljuena obiljeava se ako postoje inastalacije elektrine
energije u barem jednoj od prostorija u stanu, ali nisu prikljuene na elektrinu mreu.
Odgovor Nema obiljeava se ako ni u jednoj prostoriji stana ne postoje instalacije elektrine
energije.
13.
PRIRODNI PLIN
Odgovor Ima obiljeava se ako u barem jednoj od prostorija stana postoji sistem cijevi kroz
koje se dovodi prirodni ili proizvedeni plin i ija se potronja mjeri plinomjerom.
Odgovor Ima instalaciju, ali nije prikljuena obiljeava se ako u barem jednoj od prostorija
stana postoji sistem cijevi kroz koje se moe dovesti prirodni ili proizvedeni plin, ali nisu
prikljuene na plinovod.
Odgovor Nema obiljeava se ako ni u jednoj prostoriji stana ne postoje navedene plinske
instalacije.
14.
CENTRALNO GRIJANJE
Odgovor Ima obiljeava za stan koji ima instalacije ugraene u stan (radijatori, podno grijanje
i sl., ukljuujui klimatizacijske ureaje za grijanje zraka) bez obzira na to nalazi li se ureaj za
centralno grijanje (bojler) u stanu (etano centralno grijanje stana) ili je centralno grijanje stana
iz kotlovnice u zgradi/kui ili iz mjesnog centra za grijanje (toplane).
Odgovor Ima instalaciju, ali nije prikljuena obiljeava se za stan u kome postoje instalacije
za grijanje, ali se postojee instalacije ne koriste.
Odgovor Nema obiljeava se za stan ako ne postoje instalacije ugraene u stanu.
19.5. Objanjenje za popunjavanje podataka

u dijelu Podaci o zgradi/kui
Na pitanja o zgradi/kui odgovara ista osoba koja je dala podatke o stanu ili osoba kojoj su
podaci o zgradi/kui najbolje poznati. U sluaju viestambene zgrade, ako je mogue, na
pitanja o zgradi odgovara domar ili osoba koja najbolje poznaje stanje u zgradi. Ako u zgradi/
kui sa jednim ili vie stanova niko ne stanuje, popisiva procjenjuje podatke na osnovu izjave
komija ili poreenjem sa stanovima u istim takvim ili slinim susjednim zgradama/kuama.
Razlikuju se dva osnovna tipa stambenih graevina: porodina kua i stambena zgrada.
Osnovni tipovi porodine kue (individualne stambene izgradnje) su:

samostojea kua (izdvojena kua);

dvojna kua (nastaje spajanjem dvije individualne kue po jednoj bonoj liniji, tj. ima tri
slobodne strane);
kue u nizu (niz spojenih individualnih kua po bonim linijama).
Stambene zgrade dijelimo na: standardne zgrade, stambeni blok, stambeni nizovi, stambeni
neboder, sloene zgrade.
15.
TIP ZGRADE/KUE U KOJOJ SE NALAZI STAN
Popisiva treba odrediti vrstu zgrade/kue prema ukupnom broju stanova u zgradi/kui i upisati
znak X u kuicu pokraj jednog od ponuenih odgovora. Na ovo pitanje se odgovara za stan,
ne odgovara se za naseljen poslovni prostor i druge jedinice za stanovanje.
Odgovor Stambena zgrada/kua s jednim stanom obiljeava se za porodine kue
(samostojea/izdvojena kua), koje nisu prislonjene niti na jednu drugu kuu (nemaju niti
jedan zajedniki zid sa drugom kuom) i u kojoj se nalazi jedan stan kao to su: samostojee
porodine kue, kue za odmor, urbane vile, bungalovi, planinske kolibe, ljetnikovci.
Odgovor Stambena zgrada/kua s dva stana obiljeava se u sluaju ako se u samostojeoj/
izdvojenoj kui nalaze dva stana jedan pored drugog, stanovi su spojeni zajednikim bonim zidom
i imaju vlastiti ulaz direktno izvana. Takoer se obiljeava u sluaju da se u porodinoj samostojeoj/
izdvojenoj kui nalaze dva stana jedan iznad drugog (stanovi imaju vlastiti ulaz direktno izvana).
68
U sluaju kada zgrada/kua ima prizemlje i sprat, a u prostorije, koje se nalaze na spratu, ulazi
se sa stepenita koje se nalazi u nekoj od prostorija u prizemlju (predsoblje, dnevna soba i sl.),
nee se smatrati da domainstvo ima dva stana, nego jedan stan.
Dva stana se mogu nalaziti u istoj zgradi/kui ili na istoj etai (npr. u prizemlju), ali svaki stan
mora imati poseban ulaz iz zajednikog stubita i stanovi ne smiju biti meusobno povezani
(vratima ili nekim zajednikim prostorijama).
Odgovor Stambena zgrada/kua u nizu obiljeava se za stan koji se nalazi u zgradi/kui u
nizu na ravnom terenu (niz spojenih individualnih stambenih objekata) ili nizu spojenih zgrada/
kua na strmini, a koje imaju najmanje tri pripojena stana i svaki stan ima vlastiti ulaz direktno
izvana.
Odgovor Stambena zgrada s tri i vie stanova obiljeava se za stan koji se nalazi u
stambenoj zgradi koja ima tri i vie stanova, a po definiciji nije zgrada/kua u nizu. Ova
stambena zgrada je viespratni tip zgrade sa po dva ili vie stanova na jednom spratu, koji su
zdrueni u jednu zgradu. Obino ima sline planove pojedinih katova, zajedniko stepenite
iz kojeg se ulazi u pojedinane stanove, kao i zajednike prostorije. Pored stanova mogu da
imaju i poslovni i drugi nestambeni prostor koji po povrini ne zauzima vise od pola ukupne
korisne povrine zgrade. To su standardne stambene zgrade, stambeni nizovi, stambeni
blokovi, sloene zgrade, stambeni neboderi.
Ovaj modalitet se obiljeava, takoer, u sluaju da se u porodinoj samostojeoj/izdvojenoj
kui nalaze tri ili vie odvojenih stanova, gdje svaki stan ima vlastiti ulaz direktno izvana ili se
u stanove ulazi sa zajednikog stubita.
Odgovor Preteno nestambena zgrada obiljeava se ukoliko se stan nalazi u zgradi u kojoj
je manje od 50% korisne povrine namijenjeno za stanovanje. Takoer se obiljeava za stan
koji se nalazi u porodinoj kui (samostojea/izdvojena kua) u kojoj je manje od 50% korisne
povrine namijenjeno za stanovanje.
16.
GODINA IZGRADNJE ZGRADE/KUE
Kao odgovor na ovo pitanje u kuice se upisuje godina izgradnje u kojoj se stan nalazi. Za
zgrade sagraene 1900. godine i ranije upisuje se 1900.
Za zgrade koje su u veem dijelu ili potpuno poruene (npr. u ratu, zemljotresima,
klizitima, poaru) pa su poslije rekonstruirane ili ponovo izgraene, upisuje se godina
rekonstrukcije ili ponovne izgradnje, a ne godina prvobitne izgradnje.
Za zavren stan koji se nalazi u nezavrenoj zgradi/kui upisuje se godina zavretka
gradnje stana. Za stan koji je dograen kao nova stambena cjelina ili je u cijelini izgraen
promjenom namjere nestambenog prostora u stambeni, upisuje se godina dogradnje,
odnosno promjene namjene.
Ako je stan samo proiren (npr. dograena je pojedina prostorija) upisuje se godina prvobitne
izgradnje zgrade, a ne proirenja stana.
Za obnovljene zgrade/kue koje su imale oteenja u ratu (npr. uniten krova, prozor, vrata,
dio zidova i sl.) upisuje se godina prvobitne izgradnje, a ne obnove.
U sluaju da se ne moe utvrditi tano godina izgradnje, popisiva treba u razgovoru sa

ispitanikom da utvrdi priblinu godinu izgradnje stana.
17.
SPRATNOST ZGRADE/KUE
Spratovi se broje od prizemlja, pa navie. Kao sprat ne rauna se prizemlje, podrum, suteren
ili potkrovlje-mansarda. Prizemlje se nalazi iznad podruma i suterena ili iznad nivoa okolnog
zemljita (ako zgrada/kua nema podrum ni suteren), na kome se nalaze izgraene stambene
ili poslovne prostorije.
NAPOMENA: Popisiva prilikom upisivanja odgovora na ovo pitanje mora uzeti u obzir
definicije spratnosti date kod pitanja 4.
18.
MATERIJAL OD KOJEG JE IZGRAEN NOSEI SISTEM ZGRADE/KUE
Popisiva treba odrediti vrstu materijala od kojeg je izgraen nosivi sistem zgrade/kue.
Nosivi (konstruktivni) sistemi su naini rasporeivanja konstruktivnih elemenata kojima se
postie preuzimanje i prijenos optereenja kao i stabilnost. U odnosu na nain prenoenja
optereenja, kod stambenih zgrada razlikuju se sljedei konstruktivni sistemi:

Skeletni (okvirni sistem) - pravilno rasporeeni stubovi i grede preuzimaju optereenje

stropova i pokretnog tereta.
Sistem punih nosivih zidova - sistem zidova preuzima optereenje stropova i pokretnog
tereta.
Odgovor Armirani beton, elik obiljeava se za zgrade sa skeletnim (okvirnim) sistemom

gradnje gdje su konstruktivni elementi izgraeni od armiranog betona ili elika. Skeletni (okvirni)
sistem gradnje je zastupljen kod viih i visokih stambenih zgrada.
Odgovor Opeka, kamen, beton obiljeava se za zgrade/kue sa sistemom punih nosivih
zidova, gdje su nosivi zidovi izgraeni od opeke, kamena ili elemenata od betona ili lakog
betona. Ovakva kombinacija je uobiajena u gradnji individualnih porodinih objekata. Ovdje
spadaju i stambene zgrade koje imaju kombinaciju skeletnog sistema gradnje i sistema punih
nosivih zidova.
Odgovor Drvo, slabi materijali obiljeava se za zgrade/kue izgraene od erpia, naboja
(zidovi od gline ili zidovi od vapna i pijeska), drvenih okvira i panela, balirane slame i drugog
slabog materijala. Ovaj odgovor obiljeava se i za zgrade/kue gdje teinu krova nosi drveni,
elini ili betonski kostur, a bale slame ili drugi slabi materijal slue za popunjavanje. Ovaj
odgovor se obiljeava i u sluaju ako se ne moe odrediti preovladavajui materijal nosive
konstrukcije (npr. kamen, cigla).
70
19.
MATERIJAL OD KOJEG JE NAPRAVLJEN KROVNI POKRIVA ZGRADE/KUE
Odgovor Opeka obiljeava se za pokriva koji je izraen od opeke ili peene gline (glineni
crijep).
Odgovor Beton obiljeava se za pokriva koji je napravljen od betona za ravne betonske
pokrivae ili je pokriva od tzv. betonskog crijepa.
Odgovor Limovi obiljeava se za pokriva koji je napravljen od npr. pocinanog lima,
aluminija, bakra, oplemenjenog lima itd. Limeni pokriva moe biti u obliku crijepa sa granulatom
u razliitim bojama ili od obinog glatkog lima u obliku crijepa.
Odgovor Vlakno-cementni obiljeava se za pokrivae koji su profilisani (npr. valoviti salonit
) ili ravni malih i velikih formata (npr. ravne ploe - eternit i ostalo).
Odgovor Bitumen, tegola obiljeava se za pokrivae na bazi bitumena. Bitumenski pokriva
se pojavljuje u obliku ploa koje su obino posute sa sitnim pijeskom. Ploe mogu biti valovite
bitumenske krovne ploe i ravne ploe tegola, krovna ljepenka i druge.
Odgovor Od prirodnih materijala obiljeava se za pokrove od kamena, drveni pokrov,
slama i sl.
Odgovor Ostalo obiljeava se ako je pokriva od materijala koji nije naveden u gornjoj
podjeli.
20.
LIFT U ZGRADI/KUI
Odgovor Ima se daje kada lift postoji, ukoliko je u funkciji veinu vremena i ukoliko se
redovno odrava, bez obzira to moda u trenutku popisa nije u funkciji.
Odgovor Nema obiljeava se ukoliko lift ne postoji ili postoji ali je dueg vremena izvan
funkcije i uope se neodrava.
21.
PRISTUPNOST DO ULAZA U ZGRADU/KUU
Odgovor Pristup bez stepenica ili rampe obiljeava se u sluaju ako do ulaznih vrata u
zgradu/kuu ne postoje niti stepenice niti ureena prilazana rampa, odnosno ulaz u zgradu/
kuu je direktno sa tla.
Odgovor Pristup samo sa stepenicama obiljeava se u sluaju ako do ulaza u zgradu/kuu
postoje ureene stepenice, sa bar jednim stepenikom.
Odgovor Pristup sa stepenicama i rampom obiljeava se u sluaju ako do ulaza u zgradu/
kuu postoje ureene stepenice i ureena prilazana rampa.
Odgovor Pristup sa stepenicama i liftom za invalide obiljeava se u sluaju ako pored
ureenih stepenica postoji i ugraen specijaliziran lift za invalide.
22.
STANJE U KOJEM SE ZGRADA/KUA NALAZI
Odgovor Nije potrebna popravka obiljeava se u sluaju kada stanje u kome se zgrada/
kua nalazi ne iziskuje bilo kakvu popravku ili se radi o popravkama koje se odnose na redovno
odravanje zgrade/kue i njenih dijelova u graevinskom i funkcionalnom stanju (manje
popravke elektroinstalacija, manje popravke pokrova i ravnog krova, zamjena rasvjetnih tijela i
brava, manje stolarske popravke, sitne vodoinstalaterke popravke, redovan servis kotlovnica,
liftova i drugi redovni servisi), ukljanjanje grafita sa zidova i slino.
Odgovor Potrebna je popravka obiljeava se za popravke koje se odnose na ispravljanje
srednje velikih oteenja kao to su zamjena krovnih oluka, popravka, zamjena i izrada
nove fasade, popravka velikih povrina ispucale buke odnosno maltera, popravka dotrajalih
stepenita i sl., kao i za popravke koje su potrebne u sluaju ozbiljnih strukturalnih oteenja
zgrade/kue kao to su popravka ili zamjena krovne konstrukcije, krovnog pokrivaa i drugih
elemenata krova (dimnjaci, ventilacioni kanali, krovni otvori), zamjena lifta sa pripadajuim
dijelovima (okno lifta sa instalacijama), pukotine i rupe u vanjskim zidovima i sruene stepenice.
Odgovor Nije mogue popraviti obiljeava se za zgrade/kue koje se ne mogu popraviti,
to jest koje imaju toliko ozbiljnih strukturalnih oteenja da se ini boljim rjeenjem potpuno ih
sruiti nego poduzimati popravke. Ovo se obino odnosi na zgrade/kue kod kojih je ostala
samo konstrukcija, bez potpunih vanjskih zidova i/ili krovova, prozora, vrata itd.
19.6. Objanjenje za popunjavanje podataka

u dijelu Podaci o domainstvu
Na ovaj set pitanja se odgovara samo ako u jedinici za stanovanje ivi odreeno domainstvo,
odnosno samo kada je u identifikacionim podacima, u polje Domainstvo upisan podatak ija
je ifra razliita od nule.
Odgovori na sva pitanja u ovome setu daju se upisivanjem znaka X u predviene kuice.
23.
OSNOV KORITENJA JEDINICE ZA STANOVANJE
Na ovo pitanje mogue je dati samo jedan odgovor.

Odgovor Vlasnitvo obiljeava se kada su jedan ili vie lanova domainstva, koje stanuje
u tom stanu, vlasnici cijelog stana.
Odgovor Suvlasnitvo obiljeava se kada je jedan od lanova domainstva, koje stanuje u
tom stanu suvlasnik stana sa osobom koja nije lan tog domainstva.
Odgovor Srodstvo sa vlasnikom stana obiljeava se kada niti jedan lan domainstva nije
vlasnik ili suvlasnik stana u kojem ivi, ali je bar jedan an domainstva u srodstvu s vlasnikom
stana (koji nije lan domainstva).
Odgovor Zakup stana-privatno vlasnitvo se daje kada domainstvo koristi cijeli stan ili
dio stana na odreeno vrijeme, na osnovu ugovora o zakupu sa vlasnikom stana. (Stan je u
privatnom vlasnitvu graana).
72
Odgovor Zakup stana-dravno vlasnitvo se daje kada domainstvo koristi cijeli stan ili
dio stana na odreeno vrijeme, na osnovu ugovora o zakupu sa vlasnikom stana. (Stan je u
vlasnitvu drave, grada ili opine).
Odgovor Drugo obiljeava se za svako kolektivno (institucionalno) domainstvo, za svako
samako ili porodino domainstvo koje je stalno naseljeno u nekom kolektivnom stanu, za
svako domainstvo naseljeno u poslovnom prostoru ili drugim jedinicama stanovanja (kolibe,
daare, atori i sl.) i za beskunike.
24.
NAIN ZAGRIJAVANJA JEDINICE ZA STANOVANJE
Na ovo pitanje se daje jedan odgovor prema stvarnom nainu zagrijavanja u posljednjoj sezoni
grijanja. Smatra se da se jedinica za stanovanje grije, ako se u posljednjoj sezoni grijala stalno
ili povremeno barem jedna prostorija u stanu.
Odgovor Centralno zagrijavanje sa vlastitom instalacijom se obiljeava ako se cijela
jedinica za stanovanje ili bar njen najvei dio zagrijava ureajem i instalacijama za centralno
grijanje koje su postavili vlasnik odnosno korisnik jedinice za stanovanje ili vlasnici odnosno
korisnici vie jedinica za stanovanje u istoj zgradi/kui. Ureaj (bojler) za centralno grijanje
moe se nalaziti u jednoj od prostorija jedinice za stanovanje ili u posebnoj prostoriji izvan nje
(ili u zajednikoj prostoriji kada vie stanova u toj istoj zgradi/kui se zagrijava tim ureajem).
Korisnici ovakvog sistema grijanja plaaju raune za utroene energente (npr. plin, mazut,
loivo ulje), a ne za isporuenu toplinu.
Odgovor Centralno zagrijavanje iz javne mree se obiljeava ako u naselju postoji toplana
koja grije vie zgrada/kua u naselju. Vlasnik toplane je javno preduzee, a korisnici jedinica
za stanovanje plaaju raun za isporuenu toplotu, a ne za gorivo. U takvim zgradama/kuama
svi nastanjeni stanovi mogu imati isti odgovor na ovo pitanje.
Odgovor Drugi naini zagrijavanja cijele jedinice za stanovanje se obiljeava ukoliko se
cijela jedinica za stanovanje, u protekloj sezoni grijanja, nije zagrijavala ni na jedan od gore
navedenih naina, ve se koristilo neko alternativno zagrijavanje, npr. solarni kolektori ili slino.
Odgovor Pojedinano zagrijavanje prostorija se obiljeava u sluaju grijanja pojedinanih
prostorija pomou pei (na drva, ugalj, struju, plin), kamina ili ognjita.
Odgovor Jedinica za stanovanje se uope ne grije se obiljeava u sluaju ako se u
posljednjoj sezoni grijanja nije grijala (stalno ili povremeno) niti jedna prostorija jedinice za
stanovanje.
25.

VRSTA ENERGENATA KOJI SE KORISTE ZA ZAGRIJAVANJE JEDINICE ZA

STANOVANJE (MOE SE DATI VIE ODGOVORA)
Na ovo pitanje se moe dati vie odgovora. Tako npr. ako se jedinica za stanovanje zagrijavala
na vie naina (npr. pei na drva i ugalj i elektrina grijalica) potrebno je obiljeiti tri odgovora
tj. ugalj, drvo i elektrina energija).
26.
NAIN SNABDIJEVANJA DOMAINSTVA VODOM ZA PIE
Na ovo pitanje mogue je dati samo jedan odgovor prema pretenosti snabdijevanja
domainstva pitkom vodom.
Odgovor Voda u stanu sa prikljukom na javni vodovod se obiljeava ukoliko se
domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom na ovaj nain. Domainstvo moe imati u
ovom sluaju i prikljuen hidrofor (ureaj za poveavanje pritiska vode) na javni vodovod.
Odgovor Voda u stanu sa prikljukom na seoski ili mjesni vodovod se obiljeava ukoliko
se domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom na ovaj nain.
Odgovor Voda u stanu sa prikljukom na vlastiti hidrofor se obiljeava ukoliko se
domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom, a gdje hidrofor nije prikljuen na javni
vodovod ve na vlastiti bunar.
Odgovor esma u dvoritu prikljuena na javni vodovod se obiljeava ukoliko se
domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz esme prikljuene direktno na gradski,
grupni ili mjesni vodovod, s tim da nema uvedene instalacije koje su u funkciji u samoj jedinici
za stanovanje, ve se esma (ili eme) nalazi o dvoritu objekta u kojem se nalazi jedinica
za stanovanje.
Odgovor esma u dvoritu prikljuena na vlastiti hidrofor se obiljeava ukoliko se
domainstvo preteno snabdijeva pitkom vodom iz esme prikljuene na vlastiti bunar
(cjevni ili kopani) ili javni bunar i koja se nalazi u dvoritu objekta u kojem se nalazi jedinica
za stanovanje. Javni bunar je objekat sa odgovarajuom zatitnom zonom i odgovarajuim
ureajima koji slue za snabdijevanje vodom za pie najmanje dva domainstva u seoskom
naselju.
Odgovor Ulina esma se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom
vodom iz javne esme. Javna esma je objekat sa odgovarajuom zatitnom zonom i
odgovarajuim ureajima koji slue za snabdijevanje vodom za pie stanovnika i prolaznika.
Odgovor Kopani bunar se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom
vodom iz kopanog bunara. Kopani bunar je bunar kod kojeg se voda vadi sa dubine vee od 8 m.
Odgovor Bueni (cijevni) bunar se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva
pitkom vodom iz buenog bunara. Bueni bunar je bunar kod kojeg se podzemna voda izvlai
buotinom iz dubljih vodonosnih slojeva (30 m i vie).
Odgovor Arterski bunar se obiljeava ukoliko se domainstvo preteno snabdijeva pitkom
vodom iz arterskog bunara. Arterski bunar je bunar iz kojeg se dobija arteska voda koja se
nalazi meu neprobojnim slojevima zemlje i to pod pritiskom, pa sama izbija na povrinu
zemlje kroz postavljenu cijev odmah po buenju. Bue se u ravnicama du rijeka, gdje nema
izvorske vode i dobre podzemne vode u veim koliinama.
Odgovor Ureeni izvor se obiljeava u sluaju ako se domainstvo preteno snabdijeva
pitkom vodom iz ureenog izvora. Ureeni izvor je mjesto na kojem se voda zahvaa za javno
vodosnabdjevanje (vrela, zdenci, rijeke, jezera, akumulacije).
Odgovor Cisterna (rezervoar sa vodom) se obiljeava ako se domainstvo preteno
snabdijeva pitkom vodom iz vlastitog rezervoara (cisterne), koju puni vodom ili u njoj sakuplja
kinicu (atrnja).
74
Odgovor Flairana voda iz trgovine se obiljeava kada domainstvo preteno za pie

koristi flairanu vodu za pie (iz trgovine) i pored toga to ima vodu u stanu ili izvan stana
prikljuenu na vodovod ili hidrofor.
Odgovor Drugi naini se obiljeava ako se domainstvo snabdijeva pitkom vodom na nain
koji nije obuhvaen prethodnim odgovorima.
19.7. Objanjenje za popunjavanje

podataka u dijelu Podaci o poljoprivredi
Na ovaj set pitanja se odgovara samo ako u stambenoj jedinici ivi odreeno domainstvo,
odnosno samo kada je u identifikacionim podacima, u polje Domainstvo upisan podatak ija
je vrijednost vea od nule.
27.

UKUPNO RASPOLOIVO ZEMLJITE DOMAINSTVA U BIH

(VLASTITO + UZETO U ZAKUP)
Upisuje se ukupna povrina raspoloivog zemljita u vlasnitvu svih lanova privatnog

domainstva, odnosno u vlasnitvu kolektivnog domainstva na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Podaci o raspoloivom zemljitu odnose se na stanje na dan 30. septembra 2013. godine i na
zemljite na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Povrine se iskazuju u dunumima (DUNUM) i metrima kvadratnim (m2).
Ukoliko ispitanik koristi druge jedinice mjere (hektar, ar), treba ih preraunati u dunume i metre
kvadratne, koristei tabelu za preraunavanje mjera.
Tabela za preraunavanje mjera
1 ar = 100 m
1 dunum = 10 ari = 1.000 m
1 hektar = 10 dunuma = 100 ari = 10.000 m
Ukoliko podatak ne postoji, kuice predviene za upisivanje odgovora ostaju prazne (ne
upisivati nulu, niti stavljati crtu i sl.).
U ukupnu povrinu raspoloivog zemljita domainstva uraunava se zemljite u vlasnitvu
svih lanova domainstva na teritoriji BiH, kao i zemljite koje je u vlasnitvu drugih lica
(individualno, zemljite preduzea, zadruga ili dravno zemljite), a koje je domainstvo uzelo u
zakup (za novac, u arendu, napolicu, besplatno i sl.) ukljuujui i zemljite za koje domainstvo
ne posjeduje pravne dokumente, a koristi ga (uzurpirano zemljite i sl.) kao i vlastito zemljite
koje je domainstvo udruilo sa nekim privrednim drutvom, zemljoradnikom zadrugom ili
nekim drugim domainstvom.
Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u kritinom momentu popisa ne obuhvata povrine

zemljita koje je domainstvo dalo drugim osobama, preduzeima, zadrugama na korienje
(u zakup za novac, arendu, napolicu, besplatno, uz obaveze odrade i sl.).
Ukupno raspoloivo zemljite domainstva u vrijeme kritinog momenta popisa ini zbir
povrina sljedeih kategorija zemljita:

Poljoprivredno zemljite oranice i bate, okunice, vonjaci, vinogradi, rasadnici i ostali

stalni zasadi (vrbici, zasadi novogodinjih jelki za komercijalne svrhe i sl.), livade i panjaci
bez obzira na to da li to zemljite domainstvo koristi/obrauje u zadnjih 12 mjeseci ili ne;
Zemljite pod umom podrazumijevaju se povrine pod stablima ili umskim grmljem,
ukljuujui povrine pod umskom infrastrukturom (umski putevi, skladita drvene grae i sl.);
Ostalo zemljite zemljite pod zgradama/kuama, putevima i dvoritima, kamenjarima,
kamenolomima, ribnjacima, gljivarnicima, barama i drugim raspoloivim povrinama
domainstva nepodesnim za poljoprivrednu proizvodnju.
Ukoliko domainstvo raspolae zemljitem (podatak pod pitanjem 27.), prelazi se na pitanje 27.1.
(Poljoprivredno zemljite). Ukoliko domainstvo ne raspolae zemljitem prei na pitanje 28. (Da li je
vae domainstvo u zadnjih 12 mjeseci koristilo/obraivalo poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu
proizvodnju i/ili na dan popisa uzgajalo stoku, perad ili pele, ukljuujui uzgoj ribe i gljiva).
27.1. Poljoprivredno zemljite
Od ukupno raspoloivog zemljita na dan 30. septembra 2013. godine, upisuje se povrina
poljoprivrednog zemljita.
27.2. Zemljite pod umom
zemljita pod umom.
27.3. Ostalo zemljite
ostalog zemljita.
Napomena: Popisiva prelazi na pitanje 28. bez obzira na to da li domainstvo raspolae
zemljinim povrinama ili ne.
Prije nego to nastavi sa upisivanjem odgovora u vezi sa pitanjima poljoprivrede, popisiva
mora da utvrdi da li se domainstvo bavi vlastitom poljoprivrednom proizvodnjom samostalno
ili zajedno sa drugim domainstvom.
Da ne bi dolo do dupliranja povrina, u sluaju da dva ili vie domainstava zajedno koriste
ili obrauju isto poljoprivredno zemljite, podatke o zajedniki koritenom zemljitu treba
dati osoba koja je nosilac te poljoprivredne proizvodnje (osoba koja je ekonomski i pravno
odgovorna za zajedniku poljoprivrednu proizvodnju, odnosno osoba koja preuzima rizike
rada). Ukoliko je vie osoba odgovorno za zajedniku poljoprivrednu proizvodnju, nosiocem
e se smatrati najstarija od tih osoba.
76
Ukoliko dva ili vie domainstava zajedno uzgaja stoku, stoka se upisuje kod domainstva kod
kojeg je bila u kritinom momentu popisa.
Ukoliko domainstva koja zajedno koriste ili obrauju poljoprivredno zemljite ili zajedno
uzgajaju stoku, a pored zajednike poljoprivredne proizvodnje obavljaju jednim dijelom i
samostalnu poljoprivrednu proizvodnju (npr. uzgajaju samostalno stoku ili obrauju samostalno
neko poljoprivreno zemljite), takvu proizvodnju domainstva prijavljuju posebno. Domainstvo
iji je lan nosilac zajednike poljoprivredne proizvodnje, ukoliko jednim dijelom samostalno
obavlja poljoprivrednu proizvodnju, podatke daje zbirno.
Primjer:
Domainstvo Sime Simia koristi 90 dunuma oranice. On obrauje zemlju zajedno sa svojim
sinovima, koji su osnovali zasebna domainstva i ive u odvojenim kuama. Nosilac te
zajednike poljoprivredne proizvodnje jeste Simo Simi i u njegovom domainstvu e se upisati
podaci o oranicama (90 dunuma). Meutim, pored te zajednike poljoprivredne proizvodnje,
domainstvo mlaeg sina samostalno gaji goveda i perad, a domainstvo starijeg sina
obrauje i zemljite koje je kupilo (25 dunuma vonjaka). Podaci o samostalnoj poljoprivrednoj
proizvodnji upisuju se u domainstvima sinova i to: podaci o govedima i peradi u domainstvu
mlaeg, a podaci o samostalno koritenom vonjaku (25 dunuma) u domainstvu starijeg
sina.
28.

DA LI JE VAE DOMAINSTVO U ZADNJIH 12 MJESECI KORISTILO/

OBRAIVALO POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE ZA POLJOPRIVREDNU
PROIZVODNJU I/ILI NA DAN POPISA UZGAJALO STOKU, PERAD ILI PELE,
UKLJUUJUI UZGOJ RIBE I GLJIVA
U zavisnosti od toga da li je domainstvo u zadnjih 12 mjeseci koristilo/obraivalo poljoprivredno

zemljite za poljoprivrednu proizvodnju i/ili na dan popisa uzgajalo stoku, perad ili pele,
ukljuujui uzgoj ribe i gljiva na ovo pitanje je mogue dati odgovor Da ili Ne.
Odgovor Da se obiljeava ukoliko je domainstvo:

u zadnjih 12 mjeseci koristilo/obraivalo poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu

proizvodnju na teritoriji Bosne i Hercegovine: oranice i bate/vrtove, vonjake, vinograde,
rasadnike i ostale stalne zasade (vrbici, zasadi novogodinjih jelki za komercijalne svrhe i
sl.), livade i panjake;
i/ili na dan popisa uzgajalo stoku, perad ili pele, ukljuujui uzgoj ribe i gljiva.
Ukoliko je obiljeen odgovor Da prelazi se na pitanje 29.

Odgovor Ne se obiljeava ukoliko domainstvo u zadnjih 12 mjeseci nije koristilo/obraivalo
poljoprivredno zemljite za poljoprivrednu proizvodnju i/ili na dan popisa nije uzgajalo stoku,
perad ili pele, ukljuujui uzgoj ribe i gljiva. Ukoliko je obiljeen odgovor Ne zavrava se
ispitivanje.
29.

UPISATI POVRINE KORITENOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA,

RIBNJAKA I GLJIVARNIKA (VLASTITO + UZETO U ZAKUP)
Pod koritenim poljoprivrednim zemljitem podrazumijevaju se oranice i bate/vrtovi, vonjaci,

vinogradi, rasadnici, livade i panjaci na teritoriji Bosne i Hercegovine, a koje je domainstvo
koristilo za poljoprivrednu proizvodnju tokom zadnjih 12 mjeseci.
To moe biti poljoprivredno zemljite u vlasnitvu nekog od lanova domainstva, kao i
zemljite uzeto od dugih osoba na koritenje tj. uzeto u zakup (za novac, u arendu, napolicu,
besplatno, bez saglasnosti vlasnika i sl.). Zemljite u vlasnitvu nekog od lanova domainstva
dato drugim osobama u zakup ne treba uraunati.
Poljoprivredno zemljite u vlasnitvu lanova anketiranog domainstva koje je dato u zakup i
zemljite koje se u zadnjih godinu dana nije koristilo (na kome se nije obavljala poljoprivredna
proizvodnja) iz ekonomskih ili drugih razloga, a nije ostavljeno na odmor u sistemu rotacije
(ugari), ne ukljuuje se u koriteno poljoprivredno zemljite.
29.1. Povrina pod oranicama i batama/vrtovima
Oranice i bate/vrtovi su zemljita koja se redovno obrauju i usjevi siju/sade po utvrenom
redu (plodoredu). Plodored predstavlja redovnu i unaprijed odreenu smjenu usjeva (sistem
rotacije) u cilju efikasnijeg koritenja zemljita.
Pod povrinama na oranicama smatraju se:

Povrine pod itima (penica, kukuruz, ra, jeam, zob, tritikale i ostala ita), industrijskim
biljem (suncokret, soja, eerna repa, duhan, uljana repica, hmelj, sirak, ljekovito i
aromatino bilje i ostalo industrijsko bilje), krmnim biljem (djetelina, lucerka, grahorica,
stoni graak, kukuruz za krmu, stona repa, tikva i ostalo krmno bilje) i povrine pod
krompirom;
Povrine pod povrem (mrkva, crni i bijeli luk, grah, graak, buranija, kupus, kelj, karfiol,
krastavac, paradajz, paprika i ostalo povre), jagodom, dinjom i lubenicom, bez obzira
da li je povrina na otvorenom ili u zatienom prostoru (staklenici, plastenici);
Povrine pod cvijeem i ukrasnim biljem, bez obzira na to da li je povrina na otvorenom
ili zatienom prostoru (staklenici, plastenici). Ne uraunavaju se neproizvodne povrine
pod cvijeem i ukrasnim biljem (u dvoritima, parkovima i dr.);
Ostalo oranice i bate/vrtovi pod drugim, do sada nepomenutim kulturama (korparska
vrba, hmeljnici, cikorija i dr.).
Pod povrinama bati/vrtova podrazumijevaju se povrine obino odvojene od ostatka poljoprivrednog

zemljita koje se nalaze po pravilu oko kue (okunica) i uglavnom slue za uzgoj usjeva, preteno
povra, namijenjenih za potronju lanova domainstva ili se viak prodaje na tritu.
U koritene oranice i bate spadaju i ugari (povrine koje su najmanje godinu dana na
odmoru), kao i parlozi, prelozi i zaleaji (povrine koje nisu obraivane najmanje 5 godina,
ve su ostavljene da se zatrave, tj. zaparloe).
Napomena: Ukoliko se jedna ista povrina oranica i bati/vrtova u toku referentnog perioda
koristila za razliite usjeve ili zasade (istovremeno ili jedno za drugim), prikazati povrinu samo
jednom.
78
29.2. Vonjaci
Vonjaci su zemljita na kojima su zasaena stabla (jabuke, ljive, trenje, vinje, kruke,
breskve, kajsije, dunje, orasi, bademi i sl.) i grmlje bobiastog voa (maline, kupine, borovnice,
ribizle, brusnice, dud i drugo bobiasto voe). Ukljuene su i plantae masline i junog voa
(limun, naranda, nar, kivi, smokva i dr).
Upisuju se povrine svih vonjaka, rodnih ili mladih, bez obzira na to kako su ureena stabla,
koliko je rastojanje izmeu stabala i da li se primjenjuju agrotehnike mjere obrade, tj. bez
obzira na to da li su vonjaci plantani ili nisu.
Napomena: Ukoliko se izmeu redova vonih stabala gaje drugi usjevi, odgovarajua povrina
pod tim usjevima ne ukljuuje se u povrinu vonjaka, ve se ona svrstava u oranice i bate.
29.3. Vinogradi
Vinogradi su zemljita na kojima su zasaeni okoti vinove loze u vezanom uzgoju koja slue
za proizvodnju groa.
Upisuje se povrina svih vinograda koje koristi domainstvo, bez obzira na to kako su ureena,
koliko je rastojanje izmeu okota i da li se upotrebljavaju agrotehnike mjere obrade tj. bez
obzira da li su vinogradi plantani ili ne.
Napomena: Povrina pod vinovom lozom (rodnom ili mladom) koja se uzgaja u iroko
razmaknutim redovima izmeu kojih se gaje ratarski usjevi ili se okoti nalaze po rubovima
polja popisuje se tako to se odgovarajui dio povrine svrsta u vinograde, a ostali u oranice
ili u drugu kategoriju zemljita.
29.4. Rasadnici
Rasadnici obuhvataju povrinu poljoprivrednog zemljita na kojoj se obavlja proizvodnja
sadnica bez obzira na to koje su vrste sadnice (vone sadnice, lozne sadnice, sadnice ukrasnog
bilja i sadnice umskog drvea).
29.5. Livade i panjaci
Livade i panjaci su povrine obrasle travom koje se koriste za koenje ili ispau stoke.
Djetelita i lucerita se ne uraunavaju u livade.
29.6. Povrine ribnjaka
U predviene kuice upisuju se ukupne povrine ribnjaka koritene za uzgoj ribe u zadnjih 12 mjeseci.
Ribnjaci su ureeni prostori (zemljani ili betonski u obliku bazena) na poljoprivrednom ili
drugom zemljitu ili ribolovnoj vodi namijenjeni za gajenje i proizvodnju riba i mekuaca, riblje
mlai i ribljih jaja (ikre).
29.7.
Efektivna povrina gljivarnika
U predviene kuice upisuju se efektivne povrine koritene u zadnjih 12 mjeseci za uzgoj gljiva
(povrina polica, lijeha, i sl. u podrumima, tunelima, peinama i slinim objektima za uzgoj gljiva).
30.
UPISATI BROJ STOKE, PERADI ILI KONICA NA DAN POPISA
Ukoliko se domainstvo bavi uzgojem stoke, u okviru ovog pitanja se upisuje ukupan broj
domaih ivotinja po vrstama i pojedinim kategorijama (muzne krave) na dan kritinog momenta
popisa, na dan 30. septembra 2013. godine.
Popisuju se sva stoka, perad i konice pela u vlasnitvu domainstva u vrijeme popisa. Ne
popisuju se stoka, perad i konice pela u vlasnitvu preduzea ili zadruga koje se nalaze
kod domainstva na tovu, uvanju itd. Stoka koja se nalazi kod drugog domainstva u istom
ili nekom drugom mjestu i tamo slui za rad ili se tamo hrani popisuje se kod vlasnika te
stoke, bez obzira na to koliko dugo slui za rad, odnosno koliko se dugo hrani kod drugog
domainstva, pod uslovom da vlasnik stoke ima ekonomsku korist od nje. Stoka se popisuje
kod vlasnika i u sluajevima kada je u vrijeme kritinog momenta popisa, na ispai ili je kod
drugog domainstva radi ispae.
30.1. Goveda, ukupno
Popisuju se sve kategorije goveda (podmladak i odrasla grla zajedno), bez obzira na njihov
spol, starost i namjenu uzgoja (za priplod ili za klanje): telad, junad, krave, steone junice, volovi
i bikovi.
30.1.1. Od toga: muzne krave
Popisuju se enska rasplodna grla koja su se ve telila (ukljuujui i grla mlaa od dvije
godine), a koja se zbog njihove pasmine ili pojedinih kvaliteta uzgajaju iskljuivo ili uglavnom
za proizvodnju mlijeka za ljudsku potronju ili za preradu u mlijene proizvode.
30.2. Svinje, ukupno
Popisuju se sve kategorije svinja (podmladak i odrasla grla zajedno), bez obzira na njihov spol,
starost i namjenu uzgoja (za priplod ili za klanje): prasad, nazimad, krmae, nerasti i tovne
svinje.
30.3. Ovce, ukupno
Popisuju se sve kategorije ovaca bez obzira na njihov spol, starost i namjenu uzgoja (janjad i
iljezad, ovce za muu, ovce za priplod druge i ovnovi i jalove ovce).
30.4. Koze, ukupno
Popisuju se sve kategorije koza bez obzira na njihov spol, starost i namjenu uzgoja (jarad,
koze za priplod, za muu, jarevi i jalove koze).
30.5. Konji, ukupno
Popisuju se sve kategorije konja (podmladak i odrasla grla zajedno), bez obzira na njihov spol,
starost i namjenu uzgoja: drijebad, omad, kobile, drijebne omice, pastusi i ukopljeni konji.
80
30.6. Perad, ukupno

Upisuje se ukupan broj peradi oba spola, bez obzira na namjenu uzgoja i starost: kokoi,
patke, guske, urke i ostala perad (gajena radi proizvodnje jaja ili mesa).
30.7. Konice, ukupno
Popisuje se ukupan broj konica pela (sa pokretnim i nepokretnim saem) u kojima postoji
pelinje drutvo. Ako je u jednoj konici smjeteno vie pelinjih drutava (rojeva), tada svako
pelinje drutvo (roj) treba popisati kao posebnu konicu.
31.

DA LI DOMAINSTVO PRODAJE SOPSTVENE/VLASTITE

POLJOPRIVREDNE PROIZVODE NA TRITU
Obiljeava se odgovor Da ukoliko je domainstvo povremeno ili stalno prodavalo sopstvene/

vlastite poljoprivredne proizvode na tritu (zelena pijaca, otkup, vlastite prodavnice ili na
imanju). U protivnom se obiljeava odgovor Ne.
32.

DA LI SE CJELOKUPNA POLJOPRIVREDNA
PROIZVODNJA ILI NJEN NAJVEI DIO ODVIJA (VRI) U OPINI POPISA
Ukoliko se cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (uzgoj usjeva i stona proizvodnja, proizvodnja

gljiva i ribe) ili njen najvei dio odvija u opini popisa, popisiva e obiljeiti odgovor Da, a
u protivnome, obiljeie odgovor Ne. Ako se na ovo pitanje odgovori sa Da, prelazi se na
dio ZA POPISIVAA, a ako je odgovor Ne popisiva e u predviene kuice pitanja 32.1.
upisati naziv opine gdje se poljoprivredna proizvodnja ili njen najvei dio odvija (vri).
DIO ZA POPISIVAA
Popisiva treba da provjeri odgovor na pitanje 28.
Ako je na pitanje 28. obiljeen odgovor Da popisiva obavezno upisuje u Kontrolnik, u kolonu
10 DA.
20.
POPISNICA (obrazac P-1)
Popisnica se popunjava za sve osobe koje su upisane u Spisak osoba u Upitniku za

domainstvo i stan (obrazac P-2).
POPUNJAVANJE IDENTIFIKACIONIH PODATAKA

Identifikacioni podaci (ifra entiteta/BD BiH, opina, popisni krug, stan, domainstvo) prepisuju
se sa naslovne strane Upitnika za domainstvo i stan (obrazac P-2), a redni broj osobe
popisiva prepisuje iz kolone (a) Spiska osoba sa unutranje strane obrasca P-2.
82
Prilikom popunjavanja popisnica za osobe u kolektivnim stanovima redni brojevi e se

dodjeljivati sukcesivno kako se budu popunjavali ovi obrasci. Redni broj zadnje popisane
osobe mora odgovarati ukupnom broju osoba upisanih u Spisak osoba.
Nakon to je upisao identifikacione podatke, popisiva obavezno obiljeava pismo (latinica ili
irilica) koje e koristiti za popunjavanje popisnice.
Ime, ime oca ili majke i prezime
U predviene kuice u prvom redu upisuje se vlastito ime, u drugom redu ime oca ili majke i u
treem redu prezime pod kojim se osoba vodi u matinim knjigama, linoj karti ili drugim linim
ispravama.
Za novoroenad koja jo nisu dobila ime, treba upisati: sin/kerka (u redu predvienom za
ime) i ime oca ili majke i prezime.
Spol
Odgovor se daje obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora upisivanjem znaka X u

predviene kuice (muki ili enski).
Za svaku osobu za koju je popunjena popisnica obavezno mora biti obiljeen jedan od
ponuenih odgovora za spol.
Datum roenja i JMB

Popisiva je duan da za svaku osobu koja se popisuje prikupi podatak o JMB osobe. Ukoliko
tokom prve posjete u domainstvu nije prikupio matine brojeve za sve osobe, duan je da se
u dogovoreno vrijeme ponovo vrati i prikupi nedostajue podatke.
Popisiva paljivo upisuje svih 13 cifara od kojih se JMB sastoji, s tim to prvih 7 predstavljaju:
dan, mjesec i godinu roenja i upisuju se u kuice Dan, Mjesec i Godina, a preostalih 6
cifara upisuje se u kuice Ostalih 6 cifara iz JMB.
Ukoliko lan domainstva za koga se popunjava popisnica nije prisutan u mjestu popisa u toku
popisivanja, lan domainstva koji daje podatke za odsutnog lana moe proitati JMB iz
nekog od linih dokumenata odsutnog lana domainstva.
Ukoliko popisiva nikako ne moe da doe do podatka o matinom broju osobe, u tom
sluaju, a na osnovu izjave osobe koja mu daje podatke, popisiva treba da upie u
prvih 7 kuica podatke o danu, mjesecu i godini roenja, a ostale kuice treba da ostavi
prazne.
U sluaju da osoba ne zna taan datum roenja, popisiva treba podstai osobu da se
sjeti nekog vanog dogaaja sa poetka njenog ivota i da tako priblino odredi datum (ili
samo godinu) roenja, a ostale kuice treba da ostavi prazne.
Ako se za neku osobu ne zna ni godina roenja, a zna se otprilike koliko je osoba stara,
popisiva treba na osnovu izjave o starosti izraunati koje je godine osoba roena i upisati
taj podatak kao godinu roenja.
Za svaku osobu za koju je popunjena popisnica obavezno mora biti upisan podatak o
datumu roenja.
MJESTO STANOVANJA (PITANJA 1-7)

Mjesto popisa je naseljeno mjesto u kojem se vri popisivanje.
1.
OSOBA KOJA SE POPISUJE JE
Za svaku osobu koja se popisuje popisiva obiljeava jedan od ponuenih modaliteta.

Odgovor a obiljeava se za lanove domainstva koji u mjestu popisa ive godinu dana ili
due ili su se doselili sa namjerom da tu ive i potom se prelazi na pitanje 2.
Ovaj odgovor se takoer obiljeava za:
1. Osobu koja ivi u vie naseljenih mjesta (naselja) tokom godine ukoliko je rije o samakom
domainstvu, a veinu vremena provodi u mjestu popisa.
2. Osobu koja studira u naselju popisa, a ivi u branoj ili neformalnoj zajednici, u tzv.
studenskom braku.
3. Osobu koja u naselju popisa ivi u institucionalnom (kolektivnom) domainstvu.
4. Dijete koje nakon razvoda svojih roditelja ivi u dva domainstva pod uslovom da
podjednako vremena provodi u oba domainstva, a zateklo se u mjestu popisa (kod jednog
od roditelja) u vrijeme dolaska popisivaa.
5. Dijete roeno tokom 12 mjeseci prije kritinog momenta popisa pod uvjetom da je za
roditelje oznaen isti ovaj odgovor.
6. Beskunike.
Primjeri za pravilno obiljeavanje modaliteta a

Odgovor a) obiljeava se u sluaju kada popisiva:

84
u Bijeljini popisuje osobu koja od roenja ivi u mjestu popisa i prisutna je u trenutku
dolaska popisivaa,
u Doboju popisuje cijelo domainstvo koje se doselilo iz Mostara prije 2 godine, za sve
osobe u domainstvu,
u Bihau popisuje osobu koja se doselila u Biha prije 2 mjeseca iz razloga udaje, i ima
namjeru da tu ivi,
u starakom domu u Banjoj Luci popisuje osobu bez obzira na njenu duinu boravka u
starakom domu. Isti modalitet obiljeava se i za sve studente iz inostranstva koji studiraju
u BiH, a koji se nalaze u studentskom domu,
u Tuzli popisuje osobu na ulici, u parku i sl., tj. beskunika,
u Livnu popisuje osobu koja nema svoje domainstvo u drugom mjestu u BiH ili u
inostranstvu (samako domainstvo), a u mjesto popisa se doselila prije tri mjeseca, jer je
nala posao,
u Linji popisuje osobu koja u momentu dolaska popisivaa u domainstvo privremeno

odsutna, jer se nalazi u koli ili na poslu u Prnjavoru, a svakodnevno ili svaki drugi dan se
vraa u svoje domainstvo (smjene na poslu),
u Zenici popisuje osobu koja je dola iz Maglaja zbog studiranja i ivi u branoj ili vanbranoj
zajednici (studenski brakovi), bez obzira da li ova osoba ivi u studenskom domu ili u
iznajmljenom stanu.
Odgovor b obiljeava se za lanove domainstva koji su odsutni iz mjesta popisa zbog

rada/kolovanja ili boravka u drugom mjestu BiH ili inostranstvu, a potom se prelazi na pitanje
3A.
Ovaj modalitet obiljeava se i za osobe koje rade ili se koluju (uenici i studenti) ili su odsutne
iz drugih razloga u nekom drugom mjestu u BiH ili inostranstvu bez obzira na to to su u
kritinom momentu popisa moda stvarno bile prisutne u svom domainstvu (zbog godinjeg
odmora, posjete porodici i sl.).
Svi lanovi jednog domainstva ne mogu imati obiljeen modalitet b na pitanju 1. Dakle,
potrebno je da postoji bar jedan lan sa modalitetom a u tom domainstvu.
Primjeri za pravilno obiljeavanje modaliteta b:

Odgovor b) obiljeava se u sluaju kada popisiva:

u Gradici popisuje osobu za koju lan domainstva izjavi da je odsutna zbog toga to radi
u Banjoj Luci, a ne vraa se svakodnevno u mjesto popisa,
u Travniku popisuje osobu koja studira u Sarajevu, a vrijeme njegovog dolaska u
domainstvo osoba se sluajno zatekla, jer je dola u posjetu roditeljima,
u Bihau popisuje osobu koja radi u Sloveniji neko vrijeme (krae ili due od godinu dana),
a u vrijeme popisivanja domainstva osoba je dola u posjetu svom domainstvu na
nekoliko dana i ponovo se vraa u Sloveniju,
u Zvorniku popisuje osobu koja je otila u posjetu rodbini u Srbiju na 10 dana,
u Ljubinju popisuje osobu za koju lan domainstva izjavi da je u Briselu zbog strunog
usavravanja.
Odgovor c obiljeava se za osobe privremeno prisutne u mjestu popisa krae ili due od
godinu dana zbog rada/kolovanja ili boravka, a potom se prelazi na pitanje 3B.
Npr. odgovor c se obiljeava za osobe koje u mjestu popisa privremeno ive vie ili manje od
12 mjeseci zbog rada (na odreeno ili neodreeno vrijeme, imaju zanatsku, ugostiteljsku ili neku
drugu radnju, zbog sezonskih poslova, upueni od poslodavca radi izvoenja graevinskih,
montanih i drugih radova), kolovanja, lijeenja, posjeta porodici ili prijateljima, boravka u kui
za odmor ili slinih razloga.
Ovaj modalitet oznaava se i za sluaj kada se u mjestu popisa, u kritinom momentu, zateknu
svi lanovi nekog domainstva koje due od godinu dana ivi u drugom mjestu u BiH ili
inostranstvu, a koji su u mjestu popisa prisutni zbog obilaska stana, posjete rodbini, praznika
i drugih slinih razloga.
Ovaj modalitet se obiljeava i za azilante prisutne u BiH za koje se na pitanje 3B upisuje razlog
prisustva 4 Ostali razlozi.
Primjeri za pravilmo obiljeavanje modaliteta c

Odgovor c) obiljeava se u sluaju kada popisiva:

2.
u Gradici popisuje osobu koja je tu prisutna 3 mjeseca zbog sezonskog posla, a ije
domainstvo ivi u Kozarskoj Dubici,
u Trebinju popisuje osobu koja je tu prisutna 5 mjeseci zbog rada, a ije domainstvo ivi
u Hrvatskoj,
popisuje studenta u Sarajevu koji ima svoje domainstvo u nekom drugom mjestu BiH,
popisuje osobu u iznajmljenom stanu u Bugojnu koji ima svoje domainstvo u drugom
mjestu BiH, ali je privremeno prisutna u mjestu popisa zbog rada, kolovanja ili drugih
razloga,
u Mostaru popisuje cijelo domainstvo koje ivi u Francuskoj due od godinu dana, a u
vrijeme popisa su doli da obiu stan, rodbinu i sl. Za sve osobe iz ovog domainstva
obiljeava se ovaj odgovor.
DA LI JE OSOBA PRISUTNA U MJESTU POPISA
Odgovor Da obiljeava se za svaku osobu koja je prisutna u mjestu popisa i prelazi na

pitanje 8.
Ovaj modalitet obiljeava se i za osobe koje rade/pohaaju kolu u drugom mjestu i
svakodnevno se vraaju u mjesto u kojem ivi njihovo domainstvo (tzv. dnevni migranti).
Pri tom, smatra se da se osoba svakodnevno vraa i u sluaju kada zbog prirode posla ima
smjenu koja traje 24 sata ili due (npr. u nekim saobraajnim, policijskim, zdravstvenim ili
drugim slubama).
Odgovor Ne obiljeava se za osobu (lan domainstva) koja se u vrijeme popisa nalazi
u nekom drugom mjestu u zemlji ili u inostranstvu (zbog rada, kolovanja ili drugih razloga)
i prelazi na pitanje 3A. Prilikom upisivanja odgovora na ovo pitanje popisiva obavezno
provjerava da li je za svaku odsutnu osobu u koloni 10 Spiska osoba (obrazac P-2) upisana
jedna od ponuenih ifri razloga odsustva.
Napomena: Ne smatraju se prisutnima u naselju popisa, osobe koje rade ili se koluju (uenici
i studenti) ili su odsutne iz drugih razloga u nekom drugom mjestu u BiH ili inostranstvu
bez obzira na to to su u kritinom momentu popisa moda stvarno bile prisutne u svom
domainstvu (zbog godinjeg odmora, posjete porodici i sl.). Za ove osobe popisiva treba da
obiljei odgovor Ne i pree na pitanje 3A.
3A. Razlog odsustva iz mjesta popisa
3B. Razlog prisustva u mjestu popisa

(ifra iz Spiska osoba iz kolone 10)
86
Kao odgovor na ovo pitanje popisiva prepisuje ifru razloga odsustva/prisustva osobe iz
kolone 10 Spiska osoba (obrazac P-2).
Prije nego to prepie odgovarajuu ifru, popisiva treba jo jednom da provjeri, u razgovoru
s osobom koja se popisuje ili sa lanom domainstva koji daje podatke, da li je u koloni 10
Spiska osoba upisana odgovarajua ifra razloga odsustva za lanove domainstva, odnosno
razloga prisustva za privremeno prisutne osobe.
4.
DUINA ODSUSTVA / PRISUSTVA
Za osobe odsutne iz mjesta popisa upisuje se podatak o duini njihovog odsustva, a za

privremeno prisutne osobe upisuje se podatak o duini njihovog prisustva u mjestu popisa.
Za osobe koje su odsutne/prisutne jednu godinu ili due upisuje se broj navrenih godina
njihovog odsustva/prisustva i prelazi se na pitanje 6. Na primjer, ako se osoba nalazi na radu u
inostranstvu 5 godina i 8 mjeseci, kao odgovor na ovo pitanje treba u kuice pored modaliteta
Jedna godina i due (broj godina) upisati 5.
Za osobe koje su odsutne/prisutne krae od jedne godine upisuje se ukupan broj navrenih
mjeseci njihovog odsustva/prisustva i prelazi se na sljedee pitanje (pitanje 5). Na primjer, ako
se osoba nalazi na radu u inostranstvu 7,5 mjeseci, kao odgovor na ovo pitanje u kuice pored
modaliteta Krae od jedne godine (broj mjeseci) treba upisati 7.
Duina odsustva/prisustva se rauna od momenta kada je osoba iz nekog razloga (upisanog
na pitanju 3.) otila u drugo mjesto u BiH ili u inostranstvo (ili dola u mjesto popisa za
privremeno prisutne osobe), a ne od posljednjeg boravka u mjestu popisa (ili mjestu
stalnog stanovanja za privremeno prisutne osobe) npr. zbog odmora, posjete rodbini,
praznika itd.
Ukoliko je osoba odsutna/prisutna krae od mjesec dana, u kuice predviene za broj
mjeseci obavezno upisati nulu (0).
5.
KOLIKO JO OSOBA NAMJERAVA DA BUDE ODSUTNA/PRISUTNA
Osoba koja je krae od jedne godine odsutna iz mjesta popisa odgovara koliko jo namjerava
da bude odsutna iz mjesta popisa.
Osoba koja je privremeno prisutna u mjestu popisa, odgovara koliko jo namjerava da ostane
u mjestu popisa.
Ako osoba namjerava da bude odsutna/prisutna jo godinu dana ili due, potrebno je obiljeiti
odgovor Jednu godinu i due. Ako je rije o periodu kraem od godinu dana, potrebno je
upisati broj mjeseci.
Ukoliko osoba namjerava da bude odsutna/prisutna krae od mjesec dana, u kuice
predviene za broj mjeseci obavezno upisati nulu (0).
Napomena: Ovdje ne treba uzimati u obzir kratkorone i povremene boravke u mjestu
popisa (ili mjestu stalnog stanovanja za privremeno prisutne osobe) npr. zbog odmora, posjete
rodbini, praznika itd. Na primjer: ako osoba koja se popisuje u mjestu popisa radi u inostranstvu,
a u vrijeme dolaska popisivaa nalazi se u svom domainstvu zbog posjete, njegova namjera
odsustva se odnosi na to koliko osoba jo ukupno namjerava da radi u inostranstvu, a ne
koliko jo namjerava da bude u inostranstvu do sljedee posjete svom domainstvu.
6.

MJESTO U KOJEM SE NALAZI ODSUTNA OSOBA/MJESTO STALNOG

STANOVANJA PRIVREMENO PRISUTNE OSOBE
Mjesto stalnog stanovanja

Preporuke i pravila data u ovom poglavlju pripremljena su kako bi se osiguralo da svaka osoba
ima samo jedno mjesto stalnog stanovanja. U meunarodnom kontekstu ovo je vano kako bi
se izbjeglo da osobe budu ukljuene u ukupan broj stanovnika u vie zemalja, ili da ne budu
nigdje ukljuene.
Vano je istai da mjesto popisivanja nije uvijek i mjesto prebivalita osobe tj. ona
adresa na kojoj je osoba prijavljena prema linim dokumentima.
Mjesto stalnog stanovanja predstavlja mjesto gdje osoba uobiajeno provodi dan, bez obzira
na privremenu odsutnost (iz razloga rekreacije, odmora, posjete prijateljima ili roacima,
poslovne odsutnosti, kao i odsutnosti usljed medicinskog tretmana ili religijskog hodoaa),
kao i mjesto u kojem osoba ivi neprekidno godinu dana, ili krae od godinu, ali ima namjeru
da u tom mjestu ostane najmanje jednu godinu dana.
Ukoliko se ovo mjesto nalazi u Bosni i Hercegovini, kao odgovor na ovo pitanje, potrebno
je obiljeiti modalitet U BiH, a potom u predviene kuice u prvom i drugom redu treba
upisati sadanji naziv naseljenog mjesta u kojem se nalazi odsutna osoba i naziv opine
kojoj to naseljeno mjesto pripada, odnosno sadanji naziv naseljenog mjesta i opine stalnog
stanovanja privremeno prisutne osobe.
Napomena: Za opine Foa, Kupres, Trnovo i Pale koje postoje u oba entiteta popisiva
treba pored naziva opine upisati oznaku entiteta (Foa-RS ili Foa-FBiH, Pale-RS ili
Pale-FBiH, Trnovo-RS ili Trnovo-FBiH, Kupres-FBiH ili Kupres-RS).
Za odsutne osobe koje se nalaze u inostranstvu, kao i za privremeno prisutne osobe iz
inostranstva u prvi i drugi red se ne upisuje nita, a u trei red se upisuje samo naziv druge
drave.
Naseljeno mjesto je dio podruja jedinice lokalne samouprave koje ima izgraene objekte za
stanovanje, osnovnu komunalnu infrastrukturu i druge objekte neophodne za zadovoljavanje
potreba stanovnika nastanjenih na njegovom podruju.
Naseljeno mjesto u pravilu pripada samo jednoj opini/gradu, izuzetak je naseljeno mjesto
Sarajevo koje se prostire na podruju 5 opina (Stari Grad Sarajevo, Centar Sarajevo, Novo
Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Ilida). Naseljeno mjesto moe biti gradskog tipa ili ostalo
(seosko i mjeovito).
Npr. opina Zenica obuhvata ukupno 83 naseljena mjesta, od ega gradsko naselje Zenicu
koje je i sjedite opine i 82 ostala naseljena mjesta (Arnauti, Banloz, Bijele Vode, Bistrica,
Bistrica Gornja, Blatnica, Briznik, Bukovica, Dobriljevo, Donja Vraca itd.). Opina Ljubinje
obuhvata 21 naseljeno mjesto: naseljeno mjesto Ljubinje koje je i sjedite opine i 20 ostalih
88
naseljenih mjesta (Banii, Duboica, Gleevci, Grablje, Gradac, Ivica, Kapavica, Krajpolje,
Krtinje, Kruevica itd.).
Naseljeno mjesto treba razlikovati od zaseoka (npr. jedno seosko naseljeno mjesto moe se
sastojati od vie zaselaka) ili gradskih etvrti (gradska naselja se sastoje od gradskih etvrti
kvartova). Npr. naseljeno mjesto Sarajevo sastoji se od vie gradskih etvrti (Grbavica, Otoka,
Pofalii, Dobrinja), ali sve one ine naseljeno mjesto Sarajevo. Slino je i sa drugim gradskim
naseljenim mjestima pa npr. naseljeno mjesto Banja Luka se sastoji od gradskih etvrti (Borik,
Starevica, Centar, Paprikovac). Primjera radi, naseljeno mjesto Bugar (opina Biha)
obuhvata Bugar, erkezovac i Rastovau kao dijelove naseljenog mjesta Bugar, a naselje Batar
(opina Bijeljina) sastoji se od Bajira, Batara i Bobara koji su dijelovi naseljenog mjesta itd.
7.

UESTALOST VRAANJA U MJESTO POPISA/MJESTO

STALNOG STANOVANJA PRIVREMENO PRISUTNE OSOBE
Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje su lanovi domainstva, a odsutne su iz mjesta
popisa u drugom mjestu u BiH ili inostranstvu i sve osobe privremeno prisutne u mjestu popisa.
Za odsutne osobe odgovor se daje o uestalosti vraanja u mjesto popisa, a za privremeno
prisutne osobe o uestalosti vraanja u njihovo mjesto stalnog stanovanja.
Primjeri za popunjavanje pitanja 1-7
Primjer 1:
Ako popisiva u Nevesinju popisuje osobu koja ivi u mjestu popisa, ali je u trenutku dolaska
popisivaa odsutna na poslu sa kojeg se svakodnevno vraa u domainstvo, pitanja 1-7
popunjava na sljedei nain:
Primjer 2:
Ako popisiva u Livnu popisuje osobu koja je 10 mjeseci odsutna iz domainstva zbog studiranja
u Zenici i ima namjeru da studira jo 3 godine, pitanja 1-7 popunjava na sljedei nain:
90
Primjer 3:
Ako popisiva u Banja Luci popisuje osobu ije je mjesto stalnog stanovanja u naseljenom
mjestu Gazibare u opini Viegrad, a koja u mjestu popisa boravi 3 godine zbog rada i rjee
od jednom sedmino se vraa u svoje domainstvo u Gazibarama, pitanja 1-7 popunjava na
sljedei nain:
8.
MJESTO ROENJA
Za mjesto roenja treba upisati ono mjesto (naseljeno mjesto, opina ili druga drava) gdje je
osoba stvarno roena, a koje je upisano u line dokumente.
Ukoliko se mjesto u kojem je osoba roena nalazi u BIH potrebno je obiljeiti odgovor U
BiH, a zatim, u predviene kuice upisati sadanji naziv naseljenog mjesta i opine kojoj to
naseljeno mesto pripada.
Ukoliko je osoba roena u inostranstvu ukljuujui i drave sa prostora nekadanje SFRJ,
potrebno je obiljeiti odgovor U drugoj dravi i upisati naziv druge drave.
9.

MJESTO STALNOG STANOVANJA MAJKE

U VRIJEME KADA JE OSOBA ROENA
Ukoliko se mjesto u kojem je ivjela majka kada je osoba roena nalazi u BiH, potrebno
obiljeiti odgovor U BiH, a zatim, u predviene kuice upisati sadanji naziv naseljenog
mjesta i opine kojoj to naseljeno mjesto pripada.
Ukoliko se mjesto u kojem je ivjela majka u vrijeme roenja osobe nalazi u inostranstvu,
ukljuujui i drave sa prostora nekadanje SFRJ potrebno je obiljeiti odgovor U drugoj
dravi i upisati naziv druge drave.
Primjeri za pravilno upisivanje odgovora na pitanjima 8 i 9:
Primjer 1:
Ako je osoba roena u naseljenom mjestu Sarajevo, u porodilitu u opini Centar Sarajevo,
a njena majka je tada imala mjesto stalnog stanovanja u naseljenom mjestu Delija u opini
Trnovo, odgovor na pitanje Mjesto roenja je ono naseljeno mjesto gdje se osoba rodila, u
ovom sluaju naseljeno mjesto Sarajevo, opina Centar Sarajevo.
Na pitanje 9 Mjesto stalnog stanovanja majke u vrijeme kad je osoba roena odgovor je
naseljeno mjesto Delija, opina Trnovo.
Primjer 2:
Ako je osoba roena u naseljenom mjestu Trebinje u opini Trebinje, a njena majka je tada
imala mjesto stalnog stanovanja u naseljenom mjestu Bihovo, takoer u opini Trebinje,
odgovor na pitanje Mjesto roenja je ono naseljeno mjesto gdje se osoba rodila, u ovom
sluaju naseljeno mjesto Trebinje, opina Trebinje.
92
Na pitanje 9 Mjesto stalnog stanovanja majke u vrijeme kad je osoba roena odgovor je
naseljeno mjesto Bihovo, opina Trebinje.
10.

DA LI SE OSOBA DOSELILA U MJESTO POPISA IZ DRUGOG NASELJENOG

MJESTA BIH ILI DRUGE DRAVE
Na ovo pitanje ne odgovaraju osobe privremeno prisutne u mjestu popisa.

Smatra se da se osoba doselila u mjesto popisa ako je u nekom razdoblju svog ivota bila
stanovnik nekog drugog naseljenog mjesta u BiH ili neke druge strane drave gdje je boravila
najmanje godinu dana. Smatra se da se osoba doselila ukoliko je promjenila mjesto stalnog
stanovanja. Ukoliko se osoba doselila u mjesto popisa iz drugog naseljenog mjesta BiH ili
druge drave potrebno je oznaiti modalitet Da i prei na pitanje 11.
Smatra se da se osoba doselila u mjesto popisa i ako je:

Bila raseljena/izbjegla due od godinu dana iz mjesta popisa u kome je ivjela, ali se
ponovo vratila u njega.
Smatra se da se osoba doselila ak i ako je selila iz jednog naseljenog mjesta u drugo
naseljeno mjesto u okviru iste opine/grada (Npr. popisuje se osoba enskog spola koja
je prije udaje ivjela u naseljenom mjestu itomislii (opina: Grad Mostar), a nakon udaje
u naseljenom mjestu Mostar (opina: Grad Mostar) ili osoba koja je do zaposlenja ivjela u
naseljenom mjestu Blagaj (opina: Grad Mostar), a od tada ivi u naseljenom mjestu Potoci
(opina: Grad Mostar). U oba ova sluaja, rije je o doseljenim osobama.
Ukoliko se osoba nije doselila u mjesto popisa oznaava se modalitet Ne i prelazi na

pitanje 12.
Smatra se da se osoba nije doselila u mjesto popisa i ako je:

roena izvan mjesta u kojem je majka imala mjesto stalnog stanovanja (na primjer, u
porodilitu, kod rodbine i sl.) i neposredno po roenju donijeta u mjesto stalnog stanovanja
majke;
privremeno ivjela u drugom naseljenom mjestu u BiH ili inostranstvu zbog kolovanja ili
sluenja vojnog roka;
mijenjala adresu stanovanja u okviru istog naseljenog mjesta (mjesta stalnog stanovanja).
Takoer, za sve osobe kod kojih je na pitanju 10 upisan odgovor Ne, na pitanju 9
naziv naseljenog mjesta mora biti isti kao i mjesto popisa. Ukoliko popisiva ustanovi da
je ovdje upisan naziv nekog drugog naseljenog mjesta u BiH ili druge drave, tada bi odgovor
na pitanju 10 trebao da bude Da i u takvim sluajevima potrebno je jo jednom provjeriti
tanost upisanog odgovora kod pitanja 9.
11.
ODAKLE SE OSOBA DOSELILA U MJESTO POPISA
Ukoliko se osoba na svoju adresu u mjestu popisa doselila iz drugog naseljenog mjesta u BiH
potrebno je obiljeiti odgovor Iz drugog mjesta u BiH, u predviene kuice upisati sadanji
naziv naseljenog mjesta i naziv opine kojoj to naseljeno mjesto pripada, kao i mjesec i godinu
doseljenja u mjesto popisa.
Ukoliko se osoba na adresu stalnog stanovanja doselila iz inostranstva ukljuujui i drave
sa prostora nekadanje SFRJ potrebno je obiljeiti odgovor Iz druge drave, u predviene
kuice upisati naziv druge drave, kao i mjesec i godinu doseljenja u mjesto popisa.
Napomena: Kod ovog pitanja je bitno zadnje doseljenje. Tako, ako se osoba u toku ivota
selila vie puta, ovde je bitno iz kojeg se naseljenog mjesta (ili drave) doselila u mjesto
popisa. ak i ako je osoba nekada ivjela u mjestu popisa, pa se odselila u neko drugo mjesto i
opet se vratila da ivi u mjesto popisa, na ovom pitanju se treba upisati iz kojeg mjesta (drave)
se osoba doselila u mjesto popisa.
12.

DA LI JE OSOBA IKADA IVJELA IZVAN BIH

NEPREKIDNO GODINU DANA I DUE
Za djecu mlau od godinu dana ne upisuje se odgovor na ovo pitanje.

Ovo pitanje se odnosi na osobe koje su se doselile iz inostranstva ukljuujui i republike bive
SFRJ, kao i na povratnike s rada/boravka u inostranstvu. Takoer, za sve osobe koje su roene
u nekoj od republika bive SFRJ, a doselile su se u Bosnu i Hercegovinu ili su zbog izbijanja
ratnih sukoba, pod prinudom izbjegle u BiH, treba upisati sadanji naziv drave iz koje su se
doselile/izbjegle u BiH.
Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje su barem jednom u svom ivotu ivjele izvan BiH u
nekoj stranoj dravi/ama neprekidno godinu i due (bez obzira na povremena ili kratkotrajna
putovanja na godinji odmor, odlaske u posjetu porodici i sl.).
Ukoliko je osoba ikada ivjela neprekidno due od godinu dana u inostranstvu u predviene
kuice treba upisati naziv drave u kojoj je osoba ivjela/boravila i mjesec i godinu
doseljenja u BiH.
Nakon toga, potrebno je utvrditi i obiljeiti jedan od navedenih razloga doseljenja u BiH
(posao, kolovanje, porodini razlozi, prinudni razlozi ili ostali).
94
Posao se kao razlog doseljenja oznaava za doseljenje zbog zaposljenja (na odreeno ili
neodreeno vrijeme) ili ako osoba u mjestu popisa ima preduzee, zanatsku, ugostiteljsku ili
drugu radnju i sl.
kolovanje se kao razlog doseljenja oznaava za strane studente.
Porodini razlozi oznaava se za doseljene radi spajanja porodice zbog due razdvojenosti,
zatite i pomoi u domainstvu, sklapanja braka i sl.
Prinudni razlozi kao razlog doseljenja oznaava se za doseljene u mjesto popisa koji su
napustili svoje mjesto stalnog stanovanja zbog rata ili njemu slinog stanja, opeg nasilja ili
unutranjih sukoba, osnovanog straha od proganjanja ili trpljenja ozbiljne nepravde i sl.
Ostali razlozi doseljenja u mjesto popisa podrazumijevaju se svi ostali razlozi koji nisu
navedeni.
Osobe koje su boravile u inostranstvu vie puta neprekidno due od godinu dana, na ovo
pitanje daju odgovor o svome posljednjem preseljenju.
Za osobe koje nikada nisu ivjele/boravile van BiH neprekidno godinu i due obiljeava se
odgovor Ne i prelazi na pitanje 13.
Za osobe koje se u kritinom momentu popisa nalaze u inostranstvu najmanje godinu i due,
bez obzira na razlog njihovog odsustva obiljeava se odgovor Osoba je u inostranstvu i
prelazi na pitanje 13.
13.

MJESTO U KOJEM JE OSOBA IVJELA U VRIJEME POPISA 1991. (SAMO ZA

OSOBE ROENE PRIJE 01.04.1991.)
Ukoliko je osoba u vrijeme Popisa 1991. godine stanovala u naseljenom mjestu gdje trenutno
ivi, obiljeava se odgovor U naseljenom mjestu gdje i danas ivi i prelazi se na sljedee
pitanje (pitanje 14).
Za osobe ije je mjesto stanovanja u vrijeme Popisa 1991. godine bilo u drugom naseljenom
mjestu u BiH, potrebno je obiljeiti odgovor U drugom mjestu u BiH, a zatim, u predviene
kuice, upisati sadanji naziv naseljenog mjesta i opine.
Za osobe ije je mjesto stanovanja u vrijeme Popisa 1991. godine bilo u inostranstvu, potrebno je
obiljeiti odgovor U drugoj dravi, a zatim, u predviene kuice, upisati naziv druge drave.
14.
DA LI JE OSOBA BILA IZBJEGLICA IZ BIH (POSLIJE 30.04.1991. GODINE)
Izbjeglice iz BiH su dravljani BiH koji su se nalazili izvan BiH, a koji su zbog sukoba bili
prognani iz svog prebivalita ili su napustili svoje prebivalite u BiH i izbjegli u inostranstvo
nakon 30. aprila 1991. godine iz opravdanog straha da e biti prognani zbog svoje rase, vjere,
nacionalnosti ili svojih politikih miljenja i koji nisu u mogunosti da se sigurno i dostojanstveno
vrate u svoje ranije prebivalite.
Ukoliko je osoba koja se popisuje bila izbjeglica iz BiH obiljeava se odgovor Da i prelazi se
na sljedee pitanje.
Odgovor Da se obiljeava i za djecu koja su roena tokom trajanja izbjeglitva jednog od

roditelja.
Osoba je bila izbjeglica iz BiH i ako je trajanje njenog izbjeglitva bilo krae od godinu dana.
U sluaju da osoba poslije 1991. godine nije bila izbjeglica obiljeava se odgovor Ne i
prelazi se na pitanje 16.
15.
DA LI SE OSOBA VRATILA IZ IZBJEGLITVA
Ukoliko se osoba vratila iz izbjeglitva u mjesto iz kojeg je izbjegla obiljeava se odgovor Da,
u mjesto iz kojeg je izbjegla.
Ukoliko se dijete roeno tokom trajanja izbjeglikog statusa jednog od njegovih roditelja vratilo
u mjesto odakle su roditelji izbjegli (ak i ako se nakon toga iz njega odselilo), na ovom pitanju
se za njega obiljeava odgovor Da, u mjesto iz kojeg je izbjegla.
U sluaju da se osoba iz izbjeglitva vratila u neko drugo mjesto unutar BiH obiljeava se
odgovor Da, u drugo mjesto u BiH.
U sluaju da se osoba nije vratila iz izbjeglitva u BiH obiljeava se odgovor Ne, nije se
vratila u BiH.
16. DA LI JE OSOBA BILA RASELJENA U BIH (POSLIJE 30.04.1991. GODINE)

Raseljene osobe su dravljani BiH koji su nakon 30. aprila 1991. bile raseljene na teritoriji
BiH usljed sukoba, progona, iz osnovanog straha od progona ili krenja ljudskih prava i nisu u
mogunosti (ne postoje uslovi) da se na bezbjedan i dostojanstven nain vrate u svoje ranije
prebivalite.
Ukoliko je osoba bila raseljena (poslije 1991. godine), obiljeava se odgovor Da, a zatim
se u predviene kuice upisuje sadanji naziv naseljenog mjesta i opine odakle je osoba
raseljena.
Odgovor Da obiljeava se i za djecu koja su roena u vrijeme dok je jedan od roditelja imao
status raseljene osobe.
Ukoliko osoba nije bila raseljena obiljeava se odgovor Ne i prelazi na pitanje 19.
17. DA LI SE OSOBA VRATILA U MJESTO IZ KOJEG JE RASELJENA

U sluaju da se osoba koja se popisuje vratila u mjesto iz kojeg je raseljena (povratnik),
obiljeava se odgovor Da i prelazi na pitanje 19.
Za sve ostale sluajeve obiljeava se odgovor Ne i daje se odgovor na sljedee pitanje
(pitanje 18).
Ukoliko se dijete roeno tokom trajanja raseljenog statusa jednog od roditelja vratilo u mjesto
96
odakle su roditelji raseljeni (ak i ako se nakon toga iz njega odselilo), na ovom pitanju se za
njega obiljeava odgovor Da.
18.

DA LI OSOBA JO UVIJEK IMA FORMALNO-PRAVNI

STATUS RASELJENE OSOBE U BIH
Osobe koje imaju formalno - pravni status raseljenih osoba u BiH treba da posjeduju
odgovarajue dokumente (rjeenje ili legitimaciju o statusu raseljene osobe izdate od strane
nadlenog organa). Nadleni organ u Republici Srpskoj je Ministarstvo za izbjeglice i raseljena
lica, a u Federaciji Bosne i Hercegovine nadleni organi su: Federalno ministarstvo raseljenih
osoba i izbjeglica i kantonalna ministrastva za raseljene osobe i izbjeglice.
Odgovor na ovo pitanje se obiljeava na osnovu izjave ispitanika, a popisiva od
osobe koja se popisuje ne smije da trai na uvid dokumente kojima se potvruje status
raseljene osobe.
Status raseljene osobe priznaje se i izbjeglici iz BiH koja se vratila u BiH i koja nije u mogunosti
da se sigurno i dostojanstveno vrati u svoje ranije prebivalite, niti je odluila da se trajno
nastani na drugom mjestu u BiH.
Odgovor na ovo pitanje daje se obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora (Da ili Ne).
19.
DRAVLJANSTVO DRAVE
Odgovor se daje obiljeavanjem jednog od navedenih odgovora (BiH, BiH i druge drave,
druge drave ili bez dravljanstva) na bazi izjave osobe koja daje podatke.
Ukoliko je obiljeen odgovor BiH i druge drave ili Druge drave, u predviene kuice,
potrebno je upisati naziv druge drave ije dravljanstvo osoba ima.
19.1. DRAVLJANSTVO ENTITETA
Na ovo pitanje odgovoraju samo osobe za koje je na pitanju 19 obiljeen odgovor BiH ili
BiH i druge drave.
Osoba moe da se i ne izjasni na ovom pitanju. U ovom sluaju popisiva je duan da obiljei
odgovor Ne izjanjava se.
20.
ZAKONSKO BRANO STANJE (SAMO ZA OSOBE ROENE PRIJE 01.10.1998.)
Nikad oenjenim/udatim smatraju se sve osobe koja nikada nisu sklopile brak prema
vaeim zakonskim propisima. Za djecu do 15 godina, ne postavlja se ovo pitanje i smatra se
da nisu sklopila brak, tj. obiljeava se odgovor neoenjen/neudata.
Oenjenom/udatom smatra se osoba koja je sklopila brak prema vaeim zakonskim
propisima i svaki brak upisan u matinu knjigu vjenanih. Ukoliko je osoba sklopila brak samo
u crkvi ili damiji, ne smatra se da je oenjena/udata.
Razvedenim/razvedenom smatraju se osobe ija je brana zajednica raskinuta

pravosnanom sudskom presudom.
Udovcem/udovicom smatraju se osobe ija je brana zajednica prestala smru jednog od
suprunika, odnosno proglaenjem nestalog branog suprunika umrlim.
21.

DA LI OSOBA IVI U NEFORMALNOJ ZAJEDNICI

(SAMO ZA OSOBE ROENE PRIJE 01.10.1998.)
Odgovor na ovo pitanje daju sve osobe bez obzira na zakonsko brano stanje.
Dvije osobe se smatraju partnerima u neformalnoj zajednici kada imaju mjesto stalnog stanovanja
u istom domainstvu, nisu meusobno vjenane, a imaju meusobnu vezu slinu braku.
22.

UKUPAN BROJ IVOROENE DJECE UKLJUUJUI I ONU KOJA NISU IVA

(ODGOVARAJU SAMO OSOBE ENSKOG SPOLA ROENE PRIJE 01.10.1998.)
Na ovo pitanje odgovor daju samo samo osobe enskog spola stare 15 i vie godina, koje su
raale, bez obzira na njihovo brano stanje.
U predviene kuice se upisuje ukupan broj ivoroene djece koju je ena rodila do kritinog
momenta popisa (ukljuujui i djecu koja u kritinom momentu popisa nisu iva).
Ukoliko ena nije raala ili je raala samo mrtvu djecu u kuice se upisuje 0 i prelazi na pitanje 24.
Mrtvoroena djeca, usvojena djeca i djeca iz ranijeg braka mua ne uzimaju se u obzir pri
davanju odgovora na ovo pitanje.
Napomena:
ivoroenim djetetom smatra se svako dijete koje pri roenju die i pokazuje druge znakove
ivota kao to su: kucanje srca, pulsiranje pupane vrpce i pokretanje voljnih miia.
Mrtvoroenim se smatra dijete roeno, odnosno izvaeno iz majke bez ikakvih znakova
ivota, tj. ako nije disalo niti pokazivalo neki drugi znak ivota, a noeno je due od 22 sedmice
(priblino 6 mjeseci) i koje ima poroajnu teinu 500gr. i vie.
23.
MJESEC I GODINE ROENJA IVOROENE DJECE
Odgovor na ovo pitanje daju samo osobe koje su dale odgovor na prethodnom pitanju tj. samo
osobe enskog spola stare 15 i vie godina.
U predviene kuice potrebno je upisati mjesec i godinu roenja prvog i drugog djeteta (ukoliko ih ima).
Ukoliko je ena rodila vie od dvoje (ivoroene) djece, pored mjeseca i godina roenja prva dva
djeteta, u predviene kuice, upisuje se mjesec i godina roenja najmlaeg ivoroenog djeteta.
Ukoliko je na pitanje 22 odgovor 0, u kuice pored ovog pitanja ne treba nita upisivati.
98
Prilikom postavljanja sljedeih pitanja (24, 25 i 26) popisiva ne smije itati

ponuene modalitete niti vriti bilo kakav utjecaj na ispitanika.
24.
ETNIKO/NACIONALNO IZJANJAVANJE
lanom 12. Zakona o Popisu definirano je da osobe nisu obavezne izjanjavati se o etnikoj/nacionalnoj
pripadnosti.
Na ovom pitanju moe postojati samo jedan odgovor.
Popisiva je duan da na ovo pitanje upie tano onakav odgovor kako se popisivana osoba
izjasni o etnikoj/nacionalnoj pripadnosti.
Nije dozvoljeno kombiniranje upisivanja odgovora u kuice i oznaavanja ponuenih odgovora
upisivanjem znaka X.
Za djecu mlau od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.
Prema lanu 11. Zakona o Popisu odgovor na ovo pitanje za odsutne lanove domainstva starije od
15 godina moe dati samo punoljetni prisutni lan domainstva, ako to eli.
Prostor za odgovor na obrascima P-1 za ovo pitanje ne moe ostati prazan - mora postojati
odgovor. Ako se ne moe dobiti odgovor, popisiva je duan da upie Nepoznato.
Napomena: Ukoliko popisiva napravi greku prilikom upisivanja odgovora na
pitanja 24, 25 i 26, ne smije vriti nikakve ispravke na obrascu, ve uzima novu
popisnicu i popunjava je. Popisnicu na kojoj je napravio greku popisiva ponitava
i obavezno je vraa opinskom instruktoru s ostalim popisnim materijalom.
25.
IZJANJAVANJE O VJEROISPOVIJESTI
lanom 12. Zakona o Popisu definirano je da osobe nisu obavezne izjanjavati se o vjerskoj pripadnosti.
Za upisivanje odgovora na ovo pitanje nije bitno da li je osoba upisana u knjigu pripadnika
neke vjeroispovijesti, ve da li se osoba smatra pripadnikom neke vjeroispovijesti ili ne.
Na ovom pitanju moe postojati samo jedan odgovor.
Popisiva je duan da na ovo pitanje upie tano onakav odgovor kako se popisivana
osoba izjasni o vjeroispovijesti.
Nije dozvoljeno kombiniranje upisivanja odgovora u kuice i oznaavanja ponuenih
odgovora upisivanjem znaka X.
Za djecu mlau od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.
Prema lanu 11. Zakona o Popisu odgovor na ovo pitanje za odsutne lanove domainstva
starije od 15 godina moe dati samo punoljetni prisutni lan domainstva, ako to eli.
Prostor za odgovor na obrascima P-1 za ovo pitanje ne moe ostati prazan - mora
postojati odgovor. Ako se ne moe dobiti odgovor popisiva je duan da upie Nepoznato.
26.
MATERNJI JEZIK
Pod maternjim jezikom podrazumijeva se jezik koji je neka osoba nauila govoriti u ranom
djetinjstvu, odnosno jezik koji osoba smatra svojim maternjim jezikom, ako se u domainstvu
govorilo vie jezika.
Na ovom pitanju dozvoljeno je obiljeiti samo jedan od ponuenih odgovora Bosanski,

Hrvatski ili Srpski ili ukoliko odgovor na ovo pitanje nije ni jedan od ponuenih odgovora, u
predviene kuice upisati tano onakav odgovor kako se osoba izjasnila.
U izuzetnim sluajevima kada osoba izjavi da ima dva maternja jezika u predviene kuice
je potrebno upisati oba jezika i razdvojiti ih veznikom i. Npr. bosanski i srpski, bosanski i
njemaki, francuski i makedonski, italijanski i hrvatski i sl.
Nije dozvoljeno kombiniranje upisivanja odgovora u kuice i oznaavanja ponuenih
odgovora upisivanjem znaka X.
Napomena: za odgovore kao to su srpskohrvatski, hrvatskosrpski, bosanskosrpski,
hrvatskobosanski, makedonskosrpski i sl. u kuice za upisivanje odgovora upisati
tano onakav odgovor kako je osoba izjavila.
Za gluhe, nijeme i gluhonijeme osobe treba navesti jezik kojim se u njihovoj kui preteno
govori.
Za djecu mlau od 15 godina odgovor na ovo pitanje daje jedan od roditelja, usvojitelj ili
staratelj.
27.

KOJE AKTIVNOSTI OSOBA ZNA OBAVLJATI NA RAUNARU (SAMO ZA OSOBE

ROENE PRIJE 01.10.2003.; MOGUE VIE ODGOVORA)
Odgovor na ovo pitanje upisuje se za osobe stare 10 i vie godina.

Popisiva treba obavezno da osobi proita redom ponuene odgovore i obiljei one aktivnosti
koje osoba zna da obavlja. Popisiva ne smije obiljeavati odgovor za odreenu aktivnost,
sve dok osoba ne odgovori da tu aktivnost zna da obavlja.
Osoba moe dati vie odgovora.
Ukoliko osoba ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti, potrebno je obiljeiti odgovor
Nita od navedenog.
Znanje rada na raunaru predstavlja sposobnost osobe da koristi osnovne raunarske aplikacije
u izvrenju svakodnevnih zadataka (na poslu, u koli, kod kue). Popisiva treba da obiljei:
Obrada teksta- ukoliko osoba zna da pie tekst na raunaru, da ga izmijeni, da postavi slike
ili unese tabelu u tekst, odtampa, sauva unijeti tekst i dr. (program Word i sl.);
Izrada tabela- ukoliko osoba zna da kreira tabelu, da koristi osnovne aritmetike operacije
ili da grafiki predstavi rezultate obrade podataka (program Excel i sl.);
Koritenje e-maila- za osobu koja zna da poalje i primi elektronsku potu, bez obzira na
to koji program koristi;
Koritenje interneta- za osobu koja zna da pretrauje globalnu mreu (internet) ili da koristi
programe za etovanje, komunikaciju i preuzimanje podataka preko interneta.
100
28.
NAJVIA ZAVRENA KOLA (SAMO ZA OSOBE ROENE PRIJE 01.10.1998.)
Odgovor se daje za osobe starije od 15 godina.

Pod najviom zavrenom kolom podrazumijeva se vrsta kole ijim je zavravanjem osoba
stekla najvii nivo obrazovanja i diplomu ili svjedoanstvo o zavrenoj koli. Ne treba praviti
razliku da li je kola zavrena u redovnoj koli ili u koli koja zamjenjuje redovnu (npr. kole
za obrazovanje odraslih), odnosno da li je zavrena polaganjem ispita u redovnoj koli ili
zavravanjem nekog kursa za skraeno kolovanje (npr. kurs za skraeno zavravanje
osnovne kole itd.) u sklopu redovne kole.
Kursevi ijim se zavretkom ne stie svjedoanstvo redovne kole (npr. kurs za daktilografe,
knjigovoe, frizere i sl.), ne uzimaju se u obzir kao odgovori na ovo pitanje, nego se daje
odgovor o prethodno zavrenoj koli iz formalnog sistema obrazovanja.
Odgovor Bez ikakvog obrazovanja obiljeava se za osobe koje nisu zavrile nijedan razred
kole i prelazi na pitanje 30.
Odgovor Nepotpuno osnovno obrazovanje obiljeava se za osobe koje su pohaale
osnovnu kolu, a nisu zavrile sve razrede (npr. svih osam ili devet razreda zavisno da li
se radi o osmogodinjem ili devetogodinjem osnovnom obrazovanju) osnovne kole i u
predvienu kuicu se upisuje najvii razred koji je osoba zavrila, zavisno da li je pohaala
stari program, osmogodinji program, ili devetogodinji program. Za osobe koje su osnovnu
kolu zavrile u obrazovnom sistemu u kojem je ona trajala 4 godine (ili sline kole nivoa
male mature), obiljeava se odgovor Nepotpuno osnovno obrazovanje i u kuicu koja se
odnosi na stari program upisuje broj 4 (odnosno najvii zavreni razred). Nakon upisivanja
odgovora u predvienu kuicu prelazi se na pitanje 30.
Odgovor Osnovna kola obiljeava se za sve osobe koje se izjasne da su zavrile osnovnu
kolu osmogodinju osnovnu kolu ili devetogodinju osnovnu kolu i prelazi na pitanje 31.
Odgovor Srednja kola obiljeava se za osobe koje su zavrile srednju kolu, a zatim
se, zavisno od trajanja srednje kole u godinama, obiljeava jedan od ponuenih odgovora
(1-jednogodinja ili 2-dvogodinja, 3-trogodinja, 4 ili 5-etverogodinja ili petogodinja), kao
i vrsta srednje kole (gimnazija, tehnike i srodne kole, strune kole, vjerske kole,
umjetnike kole (baletske, muzike i sl.) i uiteljske kole). Nakon obiljeavanja vrste
srednje kole prelazi se na pitanje 31.
Modalitet Jednogodinja ili dvogodinja ili trogodinja srednja kola, obiljeava se
za osobe sa zavrenom strunom kolom kao to su kole za uenike u privredi, kole sa
praktinom obukom, industrijske i zanatske kole, srednje usmjereno obrazovanje u trajanju
kraem od 4 godine i sline kole. Modalitet etverogodinja ili petogodinja srednja kola
obiljeava se za osobe sa zavrenom tehnikom kolom kao to su ekonomska, medicinska,
elektrotehnika i druge tehnike i srodne kole u trajanju 4 godine, osobe sa poloenom
maturom u gimnaziji bilo kojeg smjera, osobe koje su zavrile vjersku kolu, umjetniku kolu,
uiteljsku kolu ili srednje usmjereno obrazovanje u trajanju od 4 i vie godina.
Smatrae se da je osoba zavrila srednju kolu ukoliko je zavrila sve razrede kole koju
je pohaala. Ukoliko je osoba pohaala npr. etverogodinju srednju kolu, a prekinula je
kolovanje iz bilo kojeg razloga, kao najviu zavrenu kolu obiljeiti osnovna kola, jer nije
zavrila sva etiri razreda kole koju je pohaala.
Odgovor Specijalizacija poslije srednje kole obuhvata polaganje majstorskog i

specijalistikog ispita. Specijalizacija i majstorski ispit su vrste obrazovnog programa, koji
se stiu nakon zavrene srednje kole (tehnike i strune kole) i dvije godine rada u tom
zanimanju (Visokokvalifikovani radnik -VKV). Nakon obiljeavanja ovog odgovora prelazi se
na pitanje 31.
Odgovor Via kola i 1. stepen fakulteta obiljeava se za osobe koje su zavrile viu kolu
ili 1. stepen studija na fakultetu prema vaeim propisima i posjeduju diplomu o zavrenom 1.
stepenu i prelazi na pitanje 31.
Odgovor Visoka kola, fakultet, akademija, univerzitet obiljeava se za osobe koje su
zavrile studij na visokoj koli, fakultetu, akademiji ili univerzitetu prema starom programu ili
osobe koje su zavrile studij prema Bolonjskom programu na visokim kolama i univerzitetima
i prelazi na pitanje 29.
NAPOMENA: Ukoliko se osoba kolovala u inostranstvu, kao odgovor treba navesti
odgovarajuu kolu u zemlji.
29. STEENO ZVANJE (SAMO ZA OSOBE ZA KOJE JE KOD PITANJA 28. OBILJEEN
MODALITET VISOKA KOLA/FAKULTET/AKADEMIJA/UNIVERZITET)
Odgovor na ovo pitanje daje se samo za osobe kod kojih je kod pitanja 28. obiljeen odgovor
(visoka kola/fakultet/akademija/univerzitet). Nakon obiljeavanja odgovora na ovo pitanje
prelazi se na pitanje 31.
Studiranje po starom programu
Odgovor Diplomirani obiljeava se samo za osobe koje su zavrile osnovne akademske
studije na visokokolskim ustanovama po starom programu obrazovanja, a zatim se, zavisno
od trajanja studija u godinama, obiljeava jedan od ponuenih odgovora (4 godine, 5 godina,
6 godina). Trajanje studija od 4,5 godine se obiljeava kao 4 godine.
Odgovor Specijalista obiljeava se samo za osobe koje su zavrile postdiplomski studij na
visokokolskim ustanovama i stekle zvanje specijaliste po starom programu obrazovanja.
Odgovor Magistar obiljeava se samo za osobe koje su zavrile postdiplomski studij na
visokokolskim ustanovama i stekle zvanje magistra nauka po starom programu obrazovanja.
Odgovor Doktor nauka obiljeava se samo za osobe koje su odbranile doktorsku disertaciju na
visokokolskim ustanovama i stekle nauno zvanje doktora nauka po starom programu obrazovanja.
Studiranje po Bolonji
Odgovor Bachelor i diplomirani (studije prvog ciklusa) obiljeava se samo za osobe
koje su zavrile studije prvog ciklusa po Bolonji i stekle struno zvanje bakalaureat (bachelor/
prvostupnik) ili diplomirani.
Odgovor Magistar (studije drugog ciklusa ili integrisani studij) obiljeava se samo za
osobe koje su zavrile studije II ciklusa ili jedinstveni studijski program tj. integrisane studije
koje obuhvataju I i II ciklus po Bolonji (npr. studij medicine, farmacije, veterinarske medicine i
sl.) i stekle zvanje Magistra struke odnosno doktora medicine, doktora stomatologije, doktora
veterinarske medicine i sl.
102
Odgovor Doktor nauka (studije treeg ciklusa) obiljeava se samo za osobe koje su
zavrile studije treeg ciklusa po Bolonji, odbranile doktorsku disertaciju i stekle nauno zvanje
doktora nauka.
30.

DA LI OSOBA ZNA DA PROITA I NAPIE KRATAK TEKST

(SAMO ZA OSOBE STARE 10 I VIE GODINA KOJE SU BEZ IKAKVOG
OBRAZOVANJA ILI SA NEPOTPUNIM OSNOVNIM OBRAZOVANJEM)
Na ovo pitanje odgovaraju osobe stare 10 i vie godina i osobe za koje je na pitanju 28.
Najvia zavrena kola obiljeen modalitet Bez ikakvog obrazovanja i Nepotpuno osnovno
obrazovanje.
Odgovor na ovo pitanje daje se obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora (Da ili Ne).
Za osobu koja moe, sa razumijevanjem, i proitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom
svakodnevnom ivotu treba obiljeiti odgovor Da.
Za osobu koja ne moe, sa razumijevanjem, i proitati i napisati takvu izjavu o svom
svakodnevnom ivotu, treba obiljeiti odgovor Ne. U skladu sa ovim, za osobu koja moe
proitati i napisati samo cifre i svoje vlastito ime treba da se upie odgovor Ne, kao i za osobu
koja moe itati i napisati samo neku ritualnu frazu koju je nauila napamet.
31.
KOLA KOJU OSOBA POHAA
Odgovor na ovo pitanje daje se za sve osobe.

Za osobe koje se ne koluju, odnosno koje jo nisu zapoele ili su prekinule ili zavrile
kolovanje, obiljeava se odgovor Ne koluje se.
Za svu djecu starosti od 3 godine i vie koja pohaaju predkolsko obrazovanje obiljeava se
odgovor Predkolsko obrazovanje. Smatra se da dijete pohaa predkolsko obrazovanje
ako je upisano u vrti ili pohaa obavezni pripremni predkolski program pred polazak u kolu.
Za sve ostale osobe koje pohaaju kolu, bilo redovno ili vanredno (ukljuujui i osobe koje se koluju
u inostranstvu), obiljeava se odgovor koji odgovara stepenu/nivou kole koju osoba pohaa.
Ukoliko je osoba privremeno prekinula kolovanje zbog bolesti, izdravanja kazne i sl., treba
obiljeiti stepen kole koju je osoba pohaala u momentu prekida, odnosno ukoliko je poslije
upisa privremeno prekinula kolovanje, obiljeiti stepen kole koju je osoba upisala.
NAPOMENA: Ukoliko osoba pohaa vie od jednog nivoa obrazovanja, treba obiljeiti vii
nivo (npr. u sluaju da osoba pohaa studije 1. i 2. ciklusa treba obiljeiti studije 2. ciklusa).
Ekonomska aktivnost (na pitanja od 32. do 39. odgovaraju samo osobe roene prije
01.10.1998.)
Zaposleni su osobe koje imaju 15 godina i vie i koje su u referentnoj sedmici od 23. - 29.
septembra radile/obavljale aktivnost najmanje jedan sat za plau ili naknadu, bez obzira na
njihov formalni status ili nisu radile u referentnoj sedmici, ali imaju posao na koji e se vratiti.
Nezaposleni su osobe koje imaju 15 i vie godina i koje nisu radile u referentnoj sedmici,
aktivno su traile posao zadnjih mjesec dana i mogle bi poeti uskoro raditi u naredne 2
sedmice. Ova tri kriterija moraju biti ispunjeni istovremeno.
Neaktivne osobe su osobe koje imaju 15 godina i vie i nisu razvrstane ni u jednu gore
navedenu kategoriju.
32.

DA LI JE OSOBA TOKOM SEDMICE OD 23. - 29. SEPTEMBRA RADILA/

OBAVLJALA AKTIVNOST BAREM JEDAN SAT, DA BI STEKLA SREDSTVA
ZA IVOT ILI JE BILA NEPLAENI POMAUI LAN (BEZ OBZIRA NA
FORMALNI STATUS)
Pod pojmom rad podrazumijeva se bilo kakav rad kojim se stiu sredstva za ivot, odnosno
rad za plau ili naknadu bilo u novcu ili naturi, ak i ako je taj rad trajao samo jedan sat.
Zaposlenost ne podrazumijeva samo zvanini radni odnos nego i druge oblike rada kojima
se stiu sredstva za ivot. Prema tome, jednako je zaposlena osoba koja po dogovoru uva
tuu djecu, kao i osoba koja to radi u zvaninom radnom odnosu tj. vaspitaica u vrtiu;
poljoprivrednik koji obrauje zemlju za svoje potrebe i za trite; te osoba koja je zaposlena u
dravnom/privatnom preduzeu sa redovnim radnim vremenom na neodreeno vrijeme kao i
osoba koja obavlja posao po ugovoru o djelu, autorskom ugovoru ili povremene poslove koji
se najee plaaju u gotovini.
Sticanje sredstava za ivot ne podrazumijeva iskljuivo rad za plau nego i rad za novanu
naknadu, rad za profit ili porodinu dobit itd. (naknada moe biti u naturi, razmjenski rad i sl.).
Ne smatra se da osoba obavlja aktivnost ako obavlja svakodnevne poslove za vlastito
domainstvo, npr. uvanje vlastite djece, kuni poslovi domaice, obraivanje vrta, ako
znaajnije ne doprinosi ishrani domainstva, popravak vlastitog automobila i sl. Takoer, ne
smatra se da osoba obavlja aktivnost ako radi za dobrotvorne svrhe i volonterski rad bez
primanja naknade, izuzev ako nije pomaui lan domainstva.
Za osobe koje su u sedmici posmatranja radile najmanje jedan sat, za plau, nadoknadu ili su bile
neplaeni pomaui lanovi, obiljeava se odgovor Da. Nakon toga popisiva prelazi na pitanje 37.
Osobe koje su tokom referentne sedmice bile privremeno odsutne s posla zbog bolesti ili
slinih razloga, razvrstavaju se pod odgovor Ne, ali ima posao na koji e se vratiti (odsutni
zbog godinjeg odmora, porodiljskog, bolovanja). Kao i za predhodni odgovor, u ovakvom
sluaju, popisiva prelazi na pitanje 37.
Privremena odsutnost s posla moe nastati zbog:

104
bolesti ili povrede;

godinjeg odmora;
kolovanja ili osposobljavanja;
porodiljskog ili roditeljskog dopusta;
privremene reorganizacije ili prestanka rada zbog razloga kao to su trajk, loe vrijeme,
kvar strojeva, nedostatka goriva ili sirovina, manjeg obima ekonomske aktivnosti i sl.;
drugih privremenih odsustva.
Za osobe koje izjave da u sedmici od 23. - 29. septembra nisu obavljale nikakav posao,
obiljeava se odgovor Ne i prelazi na sljedee pitanje.
33.
DA LI JE OSOBA TRAILA POSAO U PERIODU OD 02. DO 29. SEPTEMBRA
Odgovor Da obiljeava se za osobe koje su u naznaenom periodu posmatranja aktivno

traile posao.
Aktivno traenje posla podrazumijeva:

kontaktiranje, prijava ili raspitivanje o moguem zaposlenju pri zavodu za zapoljavanje;

direktna prijava poslodavcima;
objavljivanje oglasa za traenje posla u novinama ili asopisima;
prijava ili raspitivanje o moguem zaposlenju pri privatnoj agenciji za zapoljavanje;
raspitivanje o moguem zaposlenju kod roaka, prijatelja i sl.;
prouavanje objavljenih oglasa za slobodna radna mjesta u novinama ili asopisima:
pristupanje testiranju za posao u poslovnom subjektu u bilo kojem obliku vlasnitva i
ekanje rezultata;
traenje dozvola, licencija ili finanijskih sredstava za pokretanje vlastitog obrta, preduzea,
poljoprivrednog gazdinstva i sl.;
traenje zemljita, radnih prostorija ili opreme za rad za pokretanje vlastitog obrta,
preduzea, poljoprivrednog gazdinstva i sl.
Odgovor Ne, nala je posao koji e uskoro poeti da radi obiljeava se za osobe koje su
pronale posao, odnosno imaju ugovor ili dogovor o zapoljavanju ili o poetku aktivnosti
samozapoljavanja u skorom buduem periodu (nakon perioda posmatranja).
Za osobe koje ni na koji od navedenih naina nisu traile posao, popisiva na ovom pitanju
oznaava odgovor Ne i za njih se prelazi na pitanje 35.
34.

AKO BI OSOBI BIO PONUEN POSAO SADA, DA LI BI MOGLA POETI DA

RADI U PERIODU OD 01. DO 15. OKTOBRA
Pitanje se postavlja osobama za koje je na pitanje 33. dat odgovor Da ili Ne, nala je posao
koji e uskoro poeti da radi.
Odgovor Da obiljeava se za osobe koje su spremne poeti raditi na eventualno ponuenom
poslu u periodu od 01. do 15. oktobra i u sluaju kada ne moe poeti s radom samo zato to
eka dozvolu ili rjeenje nekoga administrativnog postupka vezanog za posao, ona ipak jeste
raspoloiva za rad. Za ove osobe popisiva obiljeava odgovor Da i prelazi na pitanje 36.
Osobe koje ele da im se, zbog razloga koji nisu vezani uz posao, poetak rada na eventualno
ponuenom poslu odgodi za due od 2 sedmice, ne smatraju se raspoloivima za rad, npr.
student koji trai posao tokom pohaanja nastave koju ne eli u sljedee dvije sedmice prekidati
zbog ponuenog posla, ne smatra se raspoloivim za rad. U ovom sluaju popisiva obiljeava
odgovor Ne i prelazi na sljedee pitanje (pitanje 35).
35.
STATUS OSOBE U NEAKTIVNOSTI
Odgovor Uenik (15 godina i vie) ili student obiljeava se za osobe starije od 15 godina
koje redovno ili vanredno pohaaju neku kolu (osnovnu, srednju ili visoku kolu, fakultet) i u
periodu od 23. do 29. septembra nisu obavljale nikakav posao radi zarade i ne trae posao.
Odgovor Penzioner obiljeava se za osobe koje u vrijeme popisa nisu radile/obavljale
aktivnost za naknadu i koje primaju linu starosnu, invalidsku ili porodinu penziju, tj. osobe
na ije ime glasi rjeenje o penziji.
Vano je naglasiti da se prema ovom odgovoru svrstavaju samo osobe koje u referentnoj
sedmici nisu radile ni jedan sat za plau u novcu ili u naturi, tj. za koje je na pitanje 32.
dat odgovor Ne. Osobe koje imaju linu ili porodinu penziju, a u referentnoj sedmici su
obavljale neki posao, smatraju se aktivnima, odnosno zaposlenima.
Odgovor Domaica/Osoba koja obavlja kune poslove obiljeava se za osobe stare
15 i vie godina koje u periodu posmatranja nisu obavljale nikakav posao radi zarade i koje
iskljuivo ili najvei dio vremena provode u obavljanju kunih poslova za potrebe vlastitog
domainstva, kao to su: pospremanje stana, priprema hrane, odgoj djece i sl.
Ovaj se odgovor ne odnosi:

na osobe stare 15 i vie godina koje vei dio vremena obavljaju poljoprivredne poslove
na porodinom gazdinstvu, poslove izrade predmeta domae radinosti radi prodaje,
poslove u trgovakoj, ugostiteljskoj ili drugoj radnji nekog od lanova domainstva,
jer se smatraju aktivnim osobama koje obavljaju zanimanje.
na osobe stare 15 i vie godina koje po tuim kuama obavljaju razne kune poslove
(kune pomonice i sl.) za koje ostvaruju naknadu, jer se smatraju aktivnim osobama koje
obavljaju zanimanje.
Odgovor Nesposoban za rad obiljeava se za osobe koje su stare 15 ili vie godina i koje
zbog bolesti, invaliditeta ili starosti ne obavljaju ili ne mogu obavljati zanimanje.
Odgovor Ostale ekonomski neaktivne osobe obiljeava se za osobe koje se ne mogu
svrstati ni u jednu od navedenih kategorija. Primjer su osobe koje se nalaze na izdravanju
kazne zatvora ili mjere pritvora, odgoja, kao i osobe starije od 15 godina koje ne rade, ne trae
posao i ne ele raditi, tj. ekonomski su neaktivne, ne primaju penziju, ne koluju se i preteno
ne obavljaju kune poslove.
Ukoliko je na ovom pitanju obiljeen jedan od gore navedenih odgovora, prelazi se na
pitanje 40.
36.
DA LI JE OSOBA NEKADA RADILA
Odgovor Da obiljeava se za osobe koje izjave da su nekada u prolosti radile/obavljale

aktivnost za plau ili naknadu izuzev ako su obavljale sluajne ili povremene poslove.
Odgovor Ne obiljeava se za osobe koje izjave da nikada nisu radile i za njih se prelazi na
pitanje 40.
106
37.
POLOAJ OSOBE U ZAPOSLENOSTI
Na ovo pitanje odgovaraju osobe koje rade ili su nekada radile/obavljale aktivnost.
Za osobe koje su nekada radile treba obiljeiti radni status prema posljednjem poslu.
Odgovor Zaposlenik (radi kod poslodavca) obiljeava se za osobe koje rade ili su radile
za javne ili privatne poslodavce i koje primaju plae ili naknade bilo u novcu ili naturi, bez
obzira da li imaju ugovor o zaposlenju ili rade na osnovu usmenog dogovora. Osobe koje rade
u vojsci (vojna ili civilna) smatraju se zaposlenicima.
Ova kategorija ukljuuje i:

osobe koje aktivnost obavljaju u vlastitoj kui ako su za svoj rad plaene od strane
poslodavca koji je izvan domainstva (ukoliko tu aktivnost obavljaju samostalno tretiraju
se kao samozaposlenici);
lanove domainstva koji rade u porodinom biznisu i primaju redovnu plau;
vjerske slubenike.
Odgovor Poslodavac (zapoljava druge) obiljeava se za osobu koja radi u vlastitom

biznisu, profesionalnoj praksi sa namjerom sticanja profita i koja zapoljava najmanje jednu
osobu. Poslodavcima se ne smatraju vlasnici radnji ili preduzea u kojima rade samo lanovi
njihovog domainstva za koje se ne uplauje radi sta. Takoer, u ovu grupu se ne ukljuuju
vlasnici popljoprivrednih gazdinstava koji zapoljavaju druge osobe (vlasnici stoarskih farmi,
farmi pilia i sl.), tj. individualni poljoprivrednici sa zaposlenim.
Odgovor Samozaposlen (ne zapoljava druge) obiljeava se za osobu koja je vlasnik
preduzea, prodavnice, kancelarije ili radi u kooperaciji sa drugom osobom, a pri tome ne
zapoljava radnike. Ovaj odgovor se daje i za osobe koje samostalno obavljaju najee
neregistrovane poslove (usluge davanja privatnih asova, prevoenja, slobodne profesije,
ivanja, uvanja djece, prodaje na pijacama).
Odgovor Poljoprivrednik na vlastitom imanju sa zaposlenim obiljeava se za osobe
(poslodavce) kojima je glavna djelatnost poljoprivreda. To su osobe koje su u periodu
posmatranja, uz sudjelovanje drugih osoba kao zaposlenika, ili lanova domainstva kojima
daju naknadu za rad i/ili uplauju doprinose, tj. u statusu su izjednaeni sa zaposlenicima,
rade ili samo upravljaju i vode poslove na svome poljoprivrednom gazdinstvu, tj.
osobe koje redovno kao svoju glavnu aktivnost obavljaju poslove na svome poljoprivrednom
gazdinstvu, koristei se pri tome radom drugih osoba kao zaposlenika (npr. poljoprivrednik
koji se u sklopu poljoprivrednog gazdinstva bavi uzgojem peradi i zapoljava jednog ili vie
radnika).
Odgovor Poljoprivrednik na vlastitom imanju bez zaposlenih obiljeava se za osobe
koje su u periodu posmatranja, samostalno ili uz manju pomo lanova svog domainstva
bez plaanja, ali bez sudjelovanja drugih zaposlenika, obavljale aktivnost na svom
ili iznamljenom poljoprivrednom gazdinstvu, bez obzira na to jesu li proizvodi i usluge
namijenjeni potronji u vlastitom domainstvu i/ili prodaji na tritu (poljoprivrednik koji
radi na svom gazdinstvu).
Odgovor Neplaeni pomaui lan domainstva obiljeava se za osobe koje rade bez
plae u preduzeu, obrtu ili poljoprivrednom gazdinstvu kojeg vodi njihov srodnik s kojim ivi
u istom domainstvu.
Ova kategorija ukljuuje npr.:

38.
sina ili kerku koji rade u roditeljskom biznisu ili roditeljskoj farmi bez plaanja i
ena koja pomae svom muu u njegovom biznisu, bez ugovora i primanja formalne plae.
ZANIMANJE (ZA OSOBE KOJE RADE ILI SU RADILE)
Pitanje se odnosi na osobe za koje je na pitanju 32. obiljeen odgovor Da ili Ne, ali ima
posao na koji e se vratiti, kao i na osobe koje su prema meunarodnoj definiciji nezaposlene
i na pitanju 36. imaju odgovor Da (izjavile su da su nekada radile).
Zanimanje osobe jest skup poslova i radnih zadataka koji su sadrajno i organizaciono srodni
i povezani, a za njihovo obavljanje potrebna su znanja, sposobnosti i vjetine.
Odgovori o zanimanju trebaju biti potpuni i precizni, tako da sadre opis glavnog posla (naziv
radnog mjesta). Opis glavnog posla ili naziv radnog mjesta najee se daje prema sadraju rada
(vodoinstalater, pleta koara, knjigovoa zaliha, prometnik vozova), rezultatima rada (ribar,
kuhar, zidar), mjestu obavljanja rada (skladitar, vrtlarski radnik, recepcionar), sredstvima
rada (rukovalac postrojenjem za punjenje boca, rukovalac ureajima za proizvodnju nafte i
plina, rukovalac krunom pilom, rukovalac ivaim strojem za obuu), sloenosti zanimanja
(agronom zatite bilja, magistar farmacije na ispitivanju i kontroli lijekova, profesor mehanike).
Zanimanje osobe daje se, dakle, prema vrsti posla, a ne (iskljuivo) prema kolskoj
spremi ili zvanju steenom obrazovanjem. Tako npr. osoba koja je zavrila kolu za
automehaniara, a radi ili je radila kao voza taksija po zanimanju je voza taksija; osoba s
diplomom nastavnika njemakog jezika koja obavlja poslove recepcionara po zanimanju je
recepcionar; osoba koja je zavrila pravni fakultet moe biti profesor fakulteta, sudija vrhovnog
suda, advokat, novinar itd. Isto tako, ako osoba sa zavrenim pravnim fakultetom stie sredstva
za ivot obavljanjem nekog zanimanja za koje nije potrebna visoka struna sprema, upisuje se
naziv tog zanimanja (npr. konobar, taksist i sl.).
Ako je za neku osobu teko utvrditi naziv zanimanja, u odgovoru treba to preciznije opisati
posao (raznosi mlijeko po kuama, odvozi cigle iz ciglarske pei, prodaje mlijene proizvode
na trnici, pegla i isti po kuama i sl.).
Za osobe koje u institucijama odbrane ili u drugim slubama vezanima za odbranu zemlje,
obavljaju ili su obavljale poslove civilnih zanimanja, treba upisati naziv tog zanimanja, npr.
finanijski knjigovoa, a za sve ostale osobe koje obavljaju vojne poslove upisati VOJNO
ZANIMANJE.
Na isti se nain postupa i za osobe koje u institucijama unutranjih poslova ili u drugim
slubama zaduenim za javnu sigurnost, ouvanje javnog reda i mira, obavljaju ili su
obavljale poslove civilnih zanimanja, npr. administrator, a za sasvim specifine poslove
javne sigurnosti, javnog reda i mira upisat e se jedan od tri predviena naziva zanimanja:
policajac, kriminalist i diplomirani kriminalist u zavisnosti od nivoa radnog mjesta
na kojem osoba obavlja posao.
Tako je na primjer:

108
za srednju strunu spremu (zavrena Srednja policijska kola ili prekvalifikacija na Kursu
za policajce - vjebenike) upisuje u predviene kuice POLICAJAC;
za osobe koje su zavrile Visoku policijsku kolu - program kriminalist u predviene

kuice za zanimanje upisuje se KRIMINALIST;
za osobe koje su zavrile Visoku policijsku kolu - program diplomirani kriminalist, u
predviene kuice za zanimanje upisuje se DIPLOMIRANI KRIMINALIST.
Primjeri za nepotpune i uopene odgovore i pravilne odgovore na pitanje 38. Zanimanje

Nepotpuni i uopeni
odgovori
Pravilni odgovori
Poljoprivrednik
Trino orijentisan poljoprivrednik, stoar, ratar, voar

Poljoprivrednik-proizvoa za sopstvene potrebe
Fiziki radnik
Fiziki radnik u poljoprivredi, ribarstvu, umarstvu, graevinarstvu
Profesor
Profesor u srednjoj koli, profesor u visokokolskoj ustanovi
Ininjer
Graevinski; elektrotehniki; mainski ininjer itd.
Tehniar
Graevinski; mainski; rudarski tehniar itd.
Umjetnik
Knjievnik; vajar; slikar; kompozitor itd.
Direktor
Direktor prodaje, marketinga, razvoja itd.

Direktor u oblasti rudarstva,graevinarstva itd.
Direktor zdravstvene ustanove
Ljekar
Ljekar ope prakse; ljekar specijalista
Prodavac
Prodavac u radnji, prodavac na tezgi ili prodavac na pijaci
39.

DJELATNOST PREDUZEA, USTANOVE, RADNJE, OBRTA I SL.

(ZA OSOBE KOJE RADE ILI SU RADILE)
Pitanje se postavlja osobama koja su na pitanju 38. dale odgovor o zanimanju na svom
(glavnom) poslu, odnosno posljednjem poslu kojeg su obavljale. Pitanje se odnosi na
ekonomsku djelatnost poslovnog subjekta u kojem osoba radi ili je radila.
Ako osoba ima ili je imala dva ili vie zaposlenja, treba se opredijeliti za jedno, ono koje smatra
svojim glavnim ili najvanijim zaposlenjem, s obzirom na duinu radnog vremena, visinu
zarade (ako u tome poslu radi vie od 50% ukupnog vremena ili prima vie od 50% zarade) ili
prema svom vlastitom miljenju, i dati odgovor o djelatnosti toga poslovnog subjekta.
Osobe koje su privremeno odsutne s posla na ovom pitanju daju odgovor o djelatnosti
poslovnog subjekta u kojem bi radile da nisu odsutne s posla.
Osobama koje esto mijenjaju zaposlenja, odnosno obavljaju razliite povremene poslove,
popisiva treba napomenuti da daju odgovor o djelatnosti poslovnog subjekta za zaposlenje
koje su obavljali u razdoblju posmatranja, od 23. do 29. septembra.
Djelatnost je karakteristika ekonomske aktivnosti preduzea, ustanove, zanatske radnje,

slobodnog zanimanja, poljoprivrednog gazdinstva ili bilo kojeg drugog oblika poslovnog
subjekta, ali i samostalnog posla, u kojem osoba obavlja svoje zanimanje radi sticanja
sredstava za ivot.
Odgovor na ovo pitanje u svim sluajevima treba sadravati to precizniji opis ekonomske
aktivnosti u kojoj posluje subjekat u kojem osoba radi ili je radila, a iskazuje se vrstom proizvoda
(proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja piva, proizvodnja tkanina, proizvodnja proizvoda
od gume), usluga (usluge pote, poslovne banke, trgovine na malo odjeom, trgovine na
veliko uredskim mainama i opremom, trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavnicama,
ienje objekata, fotografske usluge i sl.), vrstom proizvodnog procesa (vaenje kamena
za gradnju, tampanje novina, uzgoj peradi, vinogradarstvo, tavljenje i obrada koe i sl.) ili
osnovnim djelokrugom poslova sadranim u samom nazivu subjekta koji je ustanovljen
zakonom (zakonodavna, izvrna i druga tijela BiH, sudske i pravosudne djelatnosti, osnovno
obrazovanje, djelatnost bolnica i sl.). Vano je istai da djelatnost subjekta u kojem osoba radi
ne zavisi od specifinog posla, odnosno zanimanja kojeg osoba obavlja, nego od karakteristika
ekonomske aktivnosti subjekta koja se najee iskazuje vrstom roba i usluga koje subjekt
proizvodi ili prua.
Za osobe koje samostalno obavljaju djelatnost u vidu zanimanja u kuice se upisuje to
potpuniji opis profesionalne djelatnosti kojom se bave (npr. samostalni prevodilac, samostalni
vajar, itd.).
Za ostale osobe koje obavljaju djelatnost u vidu zanimanja u kuice treba upisati opisno
naziv vrste poslova koje obavljaju (npr. ulini prodava predmeta domae radinosti, sakuplja
sekundarnih sirovina, itd.).
Nakon upisivanja djelatnosti popisiva treba u predviene kuice upisati naziv preduzea/
radnje i sl. ako ispitivana osoba moe dati podatak.
Primjeri za nepotpune i uopene odgovore i pravilne odgovore na pitanje 39 Djelatnost:

Nepotpuni i uopeni odgovori
Poljoprivredna proizvodnja
Poljoprivredne usluge
Ribarstvo
Ribnjak
Vaenje rude
110
Pravilni odgovori
U sluaju individualnih poljoprivrednih domainstava, odgovor
poljoprivredna proizvodnja ili mjeovita proizvodnja je pravilan.
Za pravne osobe ili druge vrste subjekata porteban je poblii opis
djelatnosti, npr.
- Uzgoj itarica
- Vinogradarstvo
- Uzgoj peradi
Uslune djelatnosti u stoarstvu, osim veterinarskih
usluga
Morski ribolov
Slatkovodni ribolov
Morska mrijestilita i ribnjaci
Slatkovodna mrijestilita i ribnjaci
Vaenje sirove nafte i zemnog plina
Vaenje kamena za gradnju
Nepotpuni i uopeni odgovori
Proizvodnja
Prerada
Prehrambena industrija
Tekstilna industrija
Metalna industrija i sl.
Proizvodnja metalnih proizvoda
Proizvodnja strojeva, motora
Remont industrijskih strojeva ili
popravak strojeva
Pravilni odgovori
Proizvodnja eera
Proizvodnja rublja
Proizvodnja igara i igraaka
Proizvodnja parketa
Prerada mlijeka i proizvodnja sira
Prerada i konzerviranje ribe
Prerada i konzerviranje krompira
Proizvodnja mlinarskih proizvoda
Proizvodnja zaina i dodataka jelima
Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda za kuanstvo
Proizvodnja radnih odijela
Lijevanje eljeza
Proizvodnja aluminija
Proizvodnja brava i okova
Proizvodnja alatnih strojeva
Proizvodnja traktora
Proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora
Popravak i odravanje strojeva prehrambene industrije
Popravak i odravanje tekstilnih strojeva
Popravak i remont brodova
Popravak eljeznikih lokomotiva i tranikih vozila
Komunalno preduzee
Graevinarstvo
Zavrni radovi
Instalacijski radovi
Trgovina na veliko
Trgovina na malo
Trgovina i posredovanje
Servis i trgovina na malo
Ugostiteljstvo i trgovina
Izdavaka djelatnost i komunikacije
Snabdjevanje vodom
Proizvodnja i distribucija plina
Odvoz smea
Podizanje zgrada (visokogradnja)
Izgradnja hidrograevinskih objekata
Soboslikarski i staklarski radovi
Postavljanje podnih i zidnih obloga
Elektroinstalacijski radovi
Izolacijski radovi
Trgovina na veliko voem i povrem
Trgovina na veliko farmaceutskim proizvodina
Trgovina na malo odjeom
Trgovina na malo knjigama, novinama, papirnatom robom i pisaim
priborom
Posredovanje u trgovini namjetajem, proizvodima za kuanstvo i
eljeznom robom
Odravanje i popravak motornih vozila
Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavnicama preteito
hranom, piima i duhanskim proizvodima
Izdavanje novina
Ugostiteljstvo
Ugostiteljsko poduzee
Prijevoz
Prijevoz putnika
Prijevoz robe
BiH
Skladitenje
Osiguranje
Restorani
Barovi
Hoteli i moteli, s restoranom
Kampovi i druge vrste smjetaja za krai boravak
Taksi prijevoz
Cjevovodni transport
Pomorski i obalni prijevoz putnika
Cestovni prijevoz robe
eljezniki prijevoz prijevoz putnika i robe
Vua vlakova
Prekrcaj tereta u morskim lukama
Osiguranje ivota
Osiguranje imovine
Mjeovito osiguranje (ivota, imovine i dr. rizika)
Iznajmljivanje
Iznajmljivanje vlastitih nekretnina

Iznajmljivanje automobila
Informatike usluge
Savjetovanje i programiranje
Obrada podataka
Istraivanje i razvoj
Projektiranje i graenje
Savjetovanje
Poslovna djelatnost
Vlada BiH
Gradska predstavnika i izvrna tijela
Sudske i pravosudne djelatnosti
Uprava
Obrazovanje
Srednjokolsko obrazovanje
112
Istraivanje i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima

Tehniko ispitivanje i analiza
Arhitektonsko projektiranje i savjetovanje
Savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem
Upravljake djelatnosti holding-drutava
Raunovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi; porezno
savjetovanje
Promocija (reklama i propaganda)
Predkolsko obrazovanje
Osnovno obrazovanje
Tehniko i struno obrazovanje
Ope obrazovanje
Zdravstvo
Zdravstvena zatita
Socijalna skrb
Dom
Komunalne djelatnosti
Udruenje
Organizacija
Djelatnost kulture
Uslune djelatnosti
40.

Bolnica
Stomatoloka ambulanta
Privatna ortopedska ambulanta
Dom socijalne skrbi bez smjetaja
Dom socijalne skrbi sa smjetajem
Dom zdravlja
Privatna ortopedska ambulanta
Odvoz smea, kanalizacija i sanitarne djelatnosti
Profesionalno udruenje
Sindikat
Politika organizacija
Radio i televizija
Biblioteka
Muzej
Pranje i hemijsko ienje tekstila i krznenih
Frizerski salon
Popravak elektrinih aparata za domainstvo
Krpanje i prepravljanje odjee
proizvoda
MJESTO RADA/KOLOVANJA (ODGOVARAJU SAMO OSOBE KOJE

TRENUTNO RADE ILI SE KOLUJU)
Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe koje rade ili se koluju. S tim da ukoliko osoba radi, a u
isto vrijeme se koluje, na ovom pitanju treba da daju podatke o mjestu rada tj. mjesto rada
ima prioritet u odnosu na mjesto kolovanja.
Pod mjestom rada smatra se naseljeno mjesto u kojem se nalazi radno mjesto osobe koja
se popisuje odnosno naseljeno mjesto u kojem osoba stvarno obavlja svoje zanimanje, bez
obzira na to gdje se nalazi sjedite preduzea, poslovne ili druge jedinice u sastavu.
Pod mjestom kolovanja smatra se naseljeno mjesto u kojem se nalazi kola odnosno odjeljene
gdje uenik ili student pohaa kolu odnosno studij.
Ukoliko osoba radi u BiH obiljeava se odgovor U BiH, a zatim se, u predviene kuice,
upisuje naziv naseljenog mjesta i opine gdje osoba radi.
Ukoliko osoba radi u drugoj dravi obiljeava se odgovor U drugoj dravi, a zatim se, u
predviene kuice, upisuje samo naziv druge drave.
Za osobe koje je preduzee privremeno uputilo na rad u drugo naseljeno mjesto u Bosni i
Hercegovini radi izvoenja graevinskih, montanih i drugih radova, naseljem rada smatra se
ono naseljeno mjesto u kojem redovno rade odnosno naseljeno mjesto iz kojeg su upueni, a
ne naseljeno mjesto u koje su te osobe upuene zbog izvoenja spomenutih radova.
Za osobe koje rade u naim diplomatsko-konzularnim predstavnitvima, meunarodnim
organizacijama, kao i na osnovu meunarodne, tehnike i druge saradnje, upisuje se naziv
strane drave u kojoj rade.
Za osobe koje nemaju uobiajeno mjesto rada (npr. akviziteri, trgovaki putnici, vozai, piloti,
kondukteri, pomorci, ribari i sl.) treba upisati naziv naseljenog mjesta i opine u kojoj se nalazi
sjedite preduzea, ustanove, zadruge ili druge organizacije u kojoj je osoba zaposlena.
Ukoliko osoba nema stalno mjesto rada npr: ulini prodavai, osobe koje odravaju higijenu
po stanovima i sl., mjestom rada smatrae se mjesto u kojem osoba uobiajeno stanuje.
41.

SREDSTVO SVAKODNEVNOG PUTOVANJA NA POSAO/KOLU

(MOGUE JE DATI MAKSIMALNO 2 ODGOVORA)
Sredstvo putovanja na posao/kolu odnosi se na svakodnevne odlaske na posao/u kolu.

Na ovo pitanje mogu se dati najvie dva odgovora.
Odgovor se daje za prijevozno sredstvo (jedno ili dva) kojim osoba prelazi najveu udaljenost.
Ako osoba radi kod kue, odnosno na svom poljoprivrednom imanju, obiljeava se odgovor
Ne putuje.
Za osobe koje obavljaju zanimanja npr. vozaa, pilota, ribara, pomorca i sl. upisuje se ono
prijevozno sredstvo kojim stiu do mjesta na kojem poinju obavljati svoje redovno zanimanje.
42.
GLAVNI IZVOR SREDSTAVA ZA IVOT U POSLJEDNJIH 12 MJESECI
Glavni izvor sredstava za ivot u posljednjih 12 mjeseci je osnovni izvor prihoda iz kojeg se
finansira potronja svake osobe.
Na ovo pitanje odgovaraju sve osobe, bez obzira da li su zaposlene ili nisu.
NAPOMENA: Ukoliko osoba ima vie izvora sredstava za ivot (npr. penziju i prihod od
iznajmljivanja stana, zemlje, radnje itd. ili ima stipendiju, a ujedno je izdrava roditelj) potrebno
je da izabere samo jedan prema visini prihoda.
Odgovor Plaa ili druga naknada po osnovu zaposlenja, osim iz poljoprivrede
obiljeava se za osobe koje imaju redovna primanja i prihode koji se ostvaruju radom, odnosno
obavljanjem zanimanja, bez obzira na to jesu li ostvarena u novcu ili naturi. Ovdje spadaju
primanja zaposlenika, tj. plae ne samo od stalnog rada (ukljuujui druge vrste dohodaka
vezane za zaposlenje kao prekovremeni rad, napojnice, dodatne naknade i sl.), kao i primanja
od samostalnog rada, neto dohodak u novcu ili naturi koju poslodavci, vlasnici koji samostalno
obavljaju djelatnost, ostvaruju radom u svojim preduzeima, radnjama, slobodnim zanimanjima
te primanja koja ostvaruju osobe radei poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ugovora
ili direktnom pogodbom za neposredno plaanje. Stalni rad i redovnost ostvarenih prihoda i
primanja od njega, podrazumijeva i rad s povremenim, ali kraim prekidima ili zastojima u
ostvarivanju naknada, najee uzrokovanim poremeajima u poslovanju, tekoama u naplati
prodane robe i usluga ili nedostatkom sredstava u nabavci repromaterijala i sl.
Napomena: U ovu kategoriju se ne ukljuuju prihodi od poljoprivrede.
Odgovor Prihodi iz poljoprivrede obiljeava se za osobe koje sve vrste novanih ili
nenovanih prihoda ostvaruju radom na porodinom (vlastitom ili iznajmljenom) poljoprivrednom
114
gazdinstvu. To je npr. prihod koji je osoba ostvarila prodajom poljoprivrednih proizvoda i stoke
u vlastitom dvoritu i na tritu ili prihod ostvaren prodajom ulova ribe i ostalih plodova mora
i rijeka, prodajom divljai i berbom umskih plodova ili prihod ostvaren prodajom drva na
panju i ogrjevnog drveta iz vlastite ume. Vrijednost dobara proizvedenih na poljoprivrednom
gazdinstvu, okunici, vrtu i sl., a utroenih za potrebe vlastitog domainstva, takoer se smatra
prihodom od poljoprivrede.
Odgovor Prihodi od iznajmljivanja stana, zemlje, poslovnog prostora ili druge imovine ili
prihodi od imovinskih prava obiljeava se za osobe koje imaju prihode od imovine. Prihodi
od imovine mogu se ostvariti izdavanjem stambenih ili poslovnih prostorija (iznajmljivanja
soba, stana, kue, garae, poslovnog prostora, pokretne imovine i sl.), davanjem u zakup
poljoprivrednog zemljita, na osnovu posjedovanja vrijednosnih papira (akcije, dionice) i dr.
Odgovor Penzija obiljeava se za osobe koje primaju penziju, bilo da su penziju ostvarile
linim radom (starosna ili invalidska) ili su je ostvarile kao lanovi porodice (porodina penzija).
Odgovor Naknade za bolovanje ili porodiljsko odsustvo obiljeava se za osobe koje
ostvaruju novana primanja na ime porodiljskog dopusta ili bolovanja.
Odgovor Novana pomo za osobe koje su ostale bez posla obiljeava se za osobe koje
primaju novanu pomo na osnovu toga to su ostale bez posla (zbog bankrota, tehnoloki
viak i sl.).
Odgovor Socijalna pomo obiljeava se za osobe koje primaju neki oblik socijalne pomoi
kojom se obezbjeuje zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba. U socijalna primanja spadaju:
materijalno obezbjeenje, djeiji dodatak, dodatak za njegu ili pomo druge osobe, invalidnina,
vojna invalidnina i sl.
Odgovor Druge beneficije ili primanja obiljeava se za osobe koje novana primanja
ostvaruju prema raznim osnovama sticanja kao to su: stipendije, studentski ili aki krediti,
alimentacija, od prodaje pokretne i nepokretne imovine, dionica i vrijednosnih papira, te
jednokratna primanja kao npr. primanja od osiguravajuih zavoda na ime ozljede, smrti, primanja
od osiguravajuih zavoda na ime oteene ili unitene imovine, primanja za nacionalizovanu
imovinu i sl.
Odgovor Pozajmnice ili troenje uteevine obiljeava se za osobe koje su u proteklih
12 mjeseci kao izvore prihoda koristile novana sredstva steena tednjom ili pozajmnicama.
Odgovor Drugi nespomenuti prihodi obiljeava se za osobe koje ostvaruju prihode koji se
ne mogu svrstati ni u jedan od navedenih odgovora.
Odgovor Izdravana osoba obiljeava se za osobe koje tokom prethodne godine nisu
ostvarile nijedan od navedenih prihoda i za iju egzistenciju se brinu druge osobe (u sastavu
domainstva ili izvan njega).
43.
IZDRAVALAC/IZDRAVATELJICA OSOBE KOJA SE POPISUJE
Pitanje se postavlja samo osobama koje su kod pitanja 42. odgovorile da su izdravane osobe.
Pod izdravanim osobama podrazumijevaju se osobe koje nisu zaposlene ili nemaju druge
redovne prihode.
Ako u izdravanju neke osobe uestvuje vie od jednog izdravaoca, izdravaocem e se

smatrati osoba koja s veim sredstvima uestvuje u izdravanju. Izdravalac ne mora biti lan
istog domainstva. U jednom domainstvu moe biti vie izdravanih osoba, koje mogu imati
istog ili razliitog izdravaoca.
Odgovor Osoba koja obavlja nepoljoprivredno zanimanje obiljeava se za sve osobe iji
izdravalac obavlja neko nepoljoprivredno zanimanje u zemlji (npr. mainski ininjer, pejzani
arhitekt, profesor u srednjoj koli, graevinski tehniar, fotograf, tesar, voza kamiona i dr.).
Odgovor Osoba koja obavlja poljoprivredno zanimanje obiljeava se za sve osobe
iji izdravalac obavlja neko poljoprivredno zanimanje (zemljoradnik, voar, cvijear, stoar,
pelar, vinogradar i sl.).
Odgovor Penzioner obiljeava se ukoliko je izdravalac penzioner.
Odgovor Osoba sa drugim linim prihodom obiljeava se ukoliko je izdravalac osoba
koja ima druge line prihode (prihod od imovine, invalidnine, socijalna primanja i sl.).
Odgovor Osoba na radu u inostranstvu obiljeava se za osobe iji izdravalac radi u
inostranstvu kod stranog poslodavca ili je na samostalnom radu u inostranstvu (ima sopstvenu
radnju, ordinaciju i sl.).
Odgovor Pravna osoba obiljeava se za osobe koje u svojstvu tienika stalno ive u
domovima (za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja, za djecu i omladinu sa posebnim
potrebama, za odrasle osobe sa invaliditetom, za stare i iznemogle i sl.) kao i za uenike
vjerskih, vojnih i drugih kola za koje trokove snosi drava (drutvo), odnosno odreene
ustanove, koje ovdje imaju zajedniki naziv pravna osoba.
44.
DA LI OSOBA IMA POTEKOA PRILIKOM OBAVLJANJA SVAKODNEVNIH

AKTIVNOSTI KOD KUE, NA POSLU ILI U KOLI (OBILJEITI JEDAN ILI VIE
ODGOVORA)
Na ovo pitanje mogue je dati jedan ili vie odgovora.
Pitanje treba postaviti svim lanovima domainstva.
Za djecu do 15 godina starosti ili osobe koje ne mogu samostalno da daju odgovor (npr.
problemi sa sluhom ili govorom, demencija, zbunjenost usljed uticaja lijekova), odgovor daje
roditelj, staratelj ili neki drugi lan domainstva, odnosno ovlatena osoba ako se osoba nalazi
u nekoj zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi za socijalnu zatitu.
Ukoliko je osoba za koju se popunjava popisnica mlaa od 5 godina, popisiva bi trebalo da
pita roditelje/staratelje da li dijete ima smetnje u razvoju, tj. da li moe istovjetno kao i njegovi
vrnjaci da, npr. hoda, govori, reprodukuje pjesmice i sl.
NAPOMENA: Popisiva treba u prisustvu osobe sa potekoama izbjei direktna pitanja, kao
npr: Da li u vaem domainstvu ima invalida?. Bilo bi dobro, ukoliko je to mogue, da osoba,
za koju je popisiva ustanovio da se suoava sa potekoama u obavljanju svakodnevnih
aktivnosti, direktno odgovara na postavljena pitanja. Na taj nain popisiva e pokazati
anketiranoj osobi da je potuje, razumije i smatra je ravnopravnim sagovornikom, ime e se
dobiti kvalitetniji odgovori.
116
Popisiva ne treba upadljivo pokazivati saaljenje prema osobama sa potekoama, ve

prema njima treba da se ponaa kao prema sebi jednakima.
Popisivai treba da budu obazrivi i strpljivi sa osobama sa potekoama, poto je potrebno
vie vremena da daju odgovore na postavljena pitanja.
a) Vrsta potekoe
Na ovo pitanje odgovor se daje obiljeavanjem jednog ili vie odgovora.
Definicije:
Vid je sposobnost osobe da koristi ulo vida i optike sposobnosti da bi primijetila (opazila) ta se
deava oko nje. Kao pomono pitanje popisiva moe usmeno objasniti osobi da se kod slabovidne
osobe radi o potekoi da, bez obzira na to da li osoba koristi naoare ili soiva, moe vidjeti stvari koje
su na dohvat ruke, ili postoji problem da prepozna predmet koji je na udaljenosti od sedam metara.
Sluh je sposobnost osobe da koristi ulo sluha i da bi ula ta joj se govori ili da uje zvuke oko
sebe, ukljuujui i zvuke koji upuuju na neposrednu opasnost. Ovdje popisiva moe postaviti
pomona pitanja, kao npr. da li osoba ima potekoe da uje kada neko govori na suprotnoj
strani prostorije normalnom visinom glasa.
Hod je sposobnost osobe da koristi noge kako bi se pokrenula od take A do take B. Ova
sposobnost hoda mora biti bez pomoi druge osobe ili ortopedskog pomagala (take, hodalica,
invalidskih kolica). Ukoliko je ovakva pomo potrebna, osoba ima potekoe sa hodom. Ovdje
popisiva moe detaljnije objasniti osobi da se potekoe sa hodom odnose na prepeke koje
postoje za osobu unutar kue (unutar jedne prostorije, pri kretanju iz jedne prostorije u drugu),
pri odlasku van kue, kod dugotrajnijeg pjeaenja ili penjanja i silaska niz stepenice.
Pamenje je sposobnost osobe da koristi svoju memoriju kako bi se sjetila deavanja iz
okruenja. To znai da se osoba moe prisjetiti ili razmiljati ponovo o neemu to se dogodilo
u blioj ili daljoj prolosti. U odnosu na mlae ljude, pamenje se esto povezuje sa pamenjem
lekcija iz kole, odnosno njihovom sposobnou da te lekcije reprodukuju kada je to potrebno.
Koncentracija je sposobnost osobe da koristi svoje mentalne sposobnosti u cilju obavljanja
nekog zadatka kao to su: itanje, raunanje, uenje o neemu. Povezana je sa fokusiranjem
na zadatak i mogunou da se on izvri. To je sposobnost osobe da posveti punu panju
nekom predmetu ili da se fokusira bez gubitka panje na jednu stvar.
Popisiva treba da postavi pitanje osobi, da li ima potekoe sa:

koncentracijom, tj da se na neto skoncentrie ili da neto uradi (ita, pie, crta, svira i dr.
bar deset minuta);
pamenjem, tj. da li ima potekoe da zapamti neto vano (npr. datum svog roenja,
put do kue, gdje se nalazi, ta mu je neko upravo rekao i sl.) ili se osjea zbunjeno zbog
dogaanja oko sebe ili u odnosu na lanove porodice;
uenjem, tj. da li ima potekoe da naui dane u sedmici, brojeve telefona, kako da stigne
do nepoznate adrese (orijentacija u prostoru, ta je lijevo, a ta desno) ili da bez problema
savlada jednostavni problem u svakodnevnom ivotu.
Osobe koje imaju potekoe sa pamenjem/koncentracijom/uenjem zbog toga to su

preoptereene poslom, problemima, pod stresom, ili zato to imaju problema usljed
zloupotrebe medikamenata, ne treba ukljuiti u ovaj skup osoba.
Odijevanje i odravanje line higijene. Ova vrsta potekoa se odnosi na postojanje prepreka
kada osoba ne moe samostalno da brine o sebi, tj. osoba ne moe samostalno da se odjeva,
da odrava linu higijenu, da se hrani, da rukama uhvati neki predmet (odjeu, obuu) ili otvori
posudu, erpu i sl.
Komunikacija je sposobnost ovjeka da razmjenjuje informacije ili ideje sa drugim ljudima.
To je sposobnost da se koristi glas, razmjenjuju znakovi ili napie informacija koju elimo
da razmijenimo. Potekoa u komunikaciji moe nastati usljed fizikih ogranienja, kao to
su oteenje sluha ili problem sa govorom ili se moe odnositi na nesposobnost mozga
da protumai zvuke koje je sluni sistem prikupio iz okruenja i da prepozna rijei koje su
izgovorene. Potekoa se ne odnosi na nerazumijevanje stranih jezika. Popisiva moe
usmeno objasniti da se radi o potekoi da osoba uope razumije ta druga osoba govori ili
da postoji potekoa da se otpone ili odri konverzacija (rasijanost, rastrojenost, zbunjenost).
b) Stepen potekoe
Odgovor na ovo pitanje daje se za sve obiljeene odgovore kod pitanja Vrsta potekoe.
Osoba daje odgovor prema subjektivnom osjeaju kako doivljava potekoe prilikom
obavljanja svojih svakodnevnih aktivnosti i ukljuivanje u aktivnosti drutva na istom nivou sa
drugima.
Manjim stepenom potekoa smatraju se oteenja u fizikim funkcijama ili grai gdje se uz
odreeni proces rehabilitacije ili upotrebu odreenih medicinskih pomagala moe smanjiti ili
otkloniti potekoa.
Veim stepenom potekoa smatraju se oteenja u fizikim funkcijama ili grai gdje se uz
odreeni proces rehabilitacije ili upotrebu odreenih medicinskih pomagala potekoe i dalje
prisutne i oteavaju osobi obavljanje svakodnevnih aktivnosti i ukljuivanje u ivotne procese.
Potpunom nesposobnou smatraju se oteenja u fizikim funkcijama ili grai gdje su, uz
odreeni proces rehabilitacije ili upotrebu odreenih medicinskih pomagala, potekoe trajne
i onemoguavaju osobi obavljanje svakodnevnih aktivnosti i ukljuivanje u ivotne procese.
c) Uzrok potekoe
Kao i u prethodnom pitanju odgovor na ovo pitanje daje se za sve obiljeene odgovore kod
pitanja Vrsta potekoe.
Odgovor Uroeni odnosi se na oteenja u fizikim funkcijama ili grai osobe izazvane
razvojnim manama ili anomalijama (sljepoa, gluhoa, nedovoljna duevna razvijenost, fiziki
deformiteti).
Odgovor Povreda pri porodu odnosi se na povredu ili oteenje koje je nastalo kao
posljedica tekog poroda ili kao komplikacija medicinske intervencije prilikom poroda ili
neposredno poslije obavljenog poroda.
Odgovor Bolest odnosi se na na poremeaj deavanja u organizmu ili oteenje pojedinih
organa i funkcija koje su ostavile trajne posljedice.
Odgovor Povreda na radu (profesionalna bolest/povreda na radu) odnosi se na povrede
osobe izazvane neposrednim mehanikim, fizikalnim ili hemijskim djelovanjem, te povrede
uzrokovane naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim
promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva promjena uzrono vezana za obavljanje
poslova, odnosno radnih zadataka.
118
Odgovor Saobraajna nesrea odnosi se na oteenja u fizikim funkcijama ili grai osobe
iji je uzrok saobraajna nesrea.
Odgovor Posljedica rata odnosi se na oteenja u fizikim funkcijama ili grai osobe koja
su nastupile kao posljedice ratnih deavanja ili kao posljedice djelovanja zaostalih eksplozivnih
naprava nakon rata.
Odgovor Ostalo odnosi se na sva oteenja u fizikim funkcijama ili grai osobe koja nisu
naprijed navedena, na invalidnost osobe kao posljedice neke druge nesree (u kui, u etnji,
sportu i sl.) ili trovanja.
45.

DA LI OSOBA SA NAVEDENIM POTEKOAMA KORISTI POMO DRUGE

OSOBE (ODGOVARAJU SAMO OSOBE KOJE IMAJU POTEKOE
IZ PITANJA 44)
Odgovor na ovo pitanje daje se obiljeavanjem jednog od ponuenih odgovora.

Na ovo pitanje sa Da odgovaraju osobe koje zbog teine svog psihikog ili fizikog oteenja
u zadovoljavanju svojih svakodnevnih potreba koriste pomoi drugih osoba.
46.
KO JE DAO PODATKE
U zavisnosti od toga da li je podatke dala osoba koja se popisuje, lan domainstva, pravna
osoba ili staratelj, potrebno je obiljeiti jedan od ponuenih odgovora.
Odgovor Pravna osoba ili staratelj moe se pojaviti samo kod popisnica koje se popunjavaju
za osobe koje su smjetene u domove (starake domove, domove za nezbrinutu djecu ili za
invalidne osobe i sl.), u bolnice za neizlijeive bolesti i sline ustanove ili za osobe o kojima
brigu vodi staratelj. Pod pravnom osobom podrazumijeva se odgovorna osoba iz institucije.
Starateljstvo je oblik zatite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba
koje nisu sposobne, ili koje nisu u mogunosti starati se o sebi, svojim pravima, interesima i
obavezama.
Ako cijelo domainstvo ivi u inostranstvu, za takvo domainstvo podatke ne moe dati druga
osoba, odnosno takvo domainstvo se ne popisuje.
Ako se radi o nepismenoj osobi, u polje predvieno za potpis treba upisati nepismena osoba.
Na popisinicama na koje je prepisao podatke sa prethodno popunjenih popisnica, na pitanju
46. (Ko je dao podatke?) popisiva je duan da prepie odgovor, a da u polje Potpis upie o
kojim popisnicama je rije (popisnica iz DKP, zatvora ili oruanih snaga BiH).
NAPOMENA: KADA POPISIVA ZAVRI POPUNJAVANJE POPISNICE ZA OSOBU KOJA
SE POPISUJE (OBRAZAC P-1), DUAN JE POPISNICU DATI OSOBI KOJA JE DAVALA
PODATKE DA PROVJERI VJERODOSTOJNOST UPISANIH PODATAKA I DA ISTU
POTPIE.
21.

POPUNJAVNJE DIJELA POPUNJAVA POPISIVA NA UPITNIKU ZA

DOMAINSTVO I STAN (P-2) I POPISNICI (P-1)
Zbog njihove vanosti, dijelove Popunjava popisiva na obrascima P-2 i P-1 popisiva
sa posebnom panjom popunjava kod svoje kue po okonanju terenskog rada za taj
dan.
21.1. Popunjavanje dijela Popunjava popisiva na upitniku za

domainstvo i stan
Broj domainstava u stanu
Najei sluaj je kada u jednom stanu stanuje jedno domainstvo i tada treba upisati 1.
Ako u jednom stanu stanuju dva ili vie domainstava, onda se na obrazac P-2 na kojem
su popunjeni podaci o stanu, upisuje stvarni broj domainstava u stanu, dok se na ostale
pripadajue obrasce P-2 ne treba nita upisivati.
Ako se stan koristi od strane osoba koje nemaju mjesto stalnog stanovanja u mjestu popisa
(Privremeno prisutne osobe) ove kuice ostaju prazne.
Ako je stan privremeno nenaseljen, prazan, koristi se samo za obavljanje djelatnosti ili
se radi o stanu koji se koristi za odmor i rekreaciju, ne treba nita upisivati.
Za drugi stan koji koristi jedno domainstvo na istoj adresi, takoer ne treba nita upisivati.
Za kolektivna domainstva ne treba nita upisivati.
Ako u kolektivnom stanu stanuje jedno ili vie privatnih domainstava, onda se za svako od
tih domainstava na pripadajuem P-2 u polje broj domainstava u stanu upisuje 1.
Broj osoba u stanu
Ako u jednom stanu stanuje jedno domainstvo, onda broj osoba u stanu odgovara broju
osoba upisanih u Spisak osoba.
Ako u jednom stanu stanuju dva ili vie domainstava, broj osoba u stanu jednak je zbiru broja
osoba upisanih u Spisak osoba na oba obrasca P-2. U ovom sluaju ovaj broj upisuje se samo
na obrazac P-2 na koji su upisani podaci o jedinici za stanovanje.
Ako je stan privremeno nenaseljen, prazan, koristi se samo za obavljanje djelatnosti ili se radi
o stanu koji se koristi za odmor i rekreaciju, ne treba se nita upisivati.
Za drugi stan koji koristi jedno domainstvo na istoj adresi ne treba nita upisivati.
Za kolektivne stanove, upisuje se ukupan broj osoba lanova privatnih domainstava (ukoliko
postoje).
Broj osoba lanova kolektivnih domainstava se takoer upisuje.
Ako u kolektivnom stanu stanuju privremeno prisutne osobe upisuje se broj osoba.
Broj lanova domainstva
120
Ako u stanu stanuje jedno domainstvo, onda broj lanova domainstva odgovara zbiru broja
osoba koje ine to domainstvo.
Ako u jednom stanu stanuju dva ili vie domainstava, onda se broj lanova domainstva
upisuje za svako domainstvo posebno, na svakom obrascu P-2, tj. koliko ima domainstava
u stanu toliko ima i Upitnika za domainstvo i stan, a za svako se posebno na P-2 upisuje broj
lanova tog domainstva.
Ako u stanu ne stanuje ni jedno domainstvo (redni broj domainstva je 000) ne treba nita
upisivati. Isto tako ako se stan koristi od strane osoba koje nemaju mjesto stalnog stanovanja
u mjestu popisa (Privremeno prisutne osobe), ove kuice ostaju prazne.
Za kolektivna domainstva se takoer ne upisuje nita.
Ukoliko u kolektivnom stanu stanuje privatno domainstvo, onda se upisuje broj lanova tog
domainstva.
U nastavku se daju primjeri za popunjavanje dijela Popunjava popisiva na Upitniku
za domainstvo i stan.
Redni broj
stana
Popunjava opinski instruktor

domainstva
Broj
domainstva
u stanu
Broj osoba
u stanu
Broj lanova
domainstva
1. PRIMJER
U jednom stanu popisano je jedno 4-lano domainstvo:

001-899
001-899
2. PRIMJER
Jedan stan koriste dva domainstva; ispunjena 2 obrasca P-2, prvo domainstvo ima 3 lana, a drugo je
samako:

P-2 za stan i
domainstvo
001-899
001-899
P-2 drugog
domainstva
isti kao
prethodni
razliit od
prethodnog
ne upisuje
se nita
ne upisuje
se nita
3. PRIMJER
Jedno 5-lano domainstvo koristi 2 stana na istoj adresi:

P-2 za stan i
domainstvo
001-899
001-899
P-2 za drugi stan
001-899
000
ne upisuje
se nita
ne upisuje
ne upisuje
se nita
se nita

4. PRIMJER
U stanu nije popisano nijedno domainstvo, ve dvije privremeno prisutne osobe:

001-899
000
ne upisuje
se nita

ne upisuje
se nita
U stanu nije popisana nijedna osoba (prazan stan); ispunjeni samo podaci o stanu na obrascu P-2

001-899
000
ne upisuje
se nita
ne upisuje
se nita
ne upisuje
se nita
5. PRIMJER
Domainstvo beskunika; ispunjen obrazac P-2 podaci o domainstvu:

001-899
001-899
ne upisuje
se nita
6. PRIMJER
Trolano domainstvo, koje nije korisnik usluga, popisano je u zgradi kolektivnog stana (domainstvo domara)
001-899
001-899
7. PRIMJER
Samako ili vielano domainstvo stanuje u zgradi kolektivnog stana kao korisnik usluga (samaki hotel, objekti
za smjetaj izbjeglih i raseljenih osoba), npr.domainstvo ima 4 lana:
901-999
001-899
8. PRIMJER
Institucionalno domainstvo od 5 lanova stanuje u privatnom stanu:

001-899
901-999
ne upisuje
se nita

ne upisuje
se nita
9. PRIMJER
Institucionalno domainstvo stanuje u kolektivnom stanu; na obrascu P-2 ispunjeni podaci o stanu i domainstvu;
domainstvo ima 70 lanova:

122

901-999
901-999
ne upisuje
se nita
70
ne upisuje
se nita
10. PRIMJER
U kolektivnom stanu popisano je 50 privremeno prisutnih osoba (studenti iz BiH ije domainstvo ivi u nekom
drugom mjestu u BiH)

901-999
000
ne upisuje
se nita
901-999
901-999
50
ne upisuje
se nita
11. PRIMJER
U kolektivnom stanu
popisano je
20 studenata iz
inozemstva
ne upisuje
se nita
20
ne upisuje
se nita
21.2. Popunjavanje dijela Popunjava popisiva na popisnici

U sluaju kolektivnog domainstva, na svim pripadajuim popisnicama, polja Odnos prema
nosiocu domainstva, Redni broj porodice i Poloaj lana u porodici se ne popunjavaju.
U ovom sluaju opinski/gradski instruktor je duan provjeriti da li broj osoba kolektivnog
domainstva, navedenih u Spisku osoba, odgovara broju popunjenih popisnica za to kolektivno
domainstvo.
Npr. u sluaju starakog doma u kojem ivi 357 osoba, u Spisku osoba (obrazac P-2), u prvom
redu mora biti upisano Staraki dom 357 osoba i mora postojati isti taj broj popunjenih
popisnica. U ovom sluaju, na posljednjoj popisnici redni broj osobe u identifikacionim
oznakama na naslovnoj strani popisnice (identifikacioni broj osobe) mora biti 357.
Odnos prema nosiocu domainstva
ifra odnosa prema nosiocu domainstva se prepisuje iz kolone 7 u Spisku osoba.
Redni broj porodice
ifra rednog broja porodice se prepisuje iz kolone 8 u Spisku osoba.
Poloaj lana u porodici
ifra poloaja lana u porodici se prepisuje iz kolone 9 u Spisku osoba.
22.
SREIVANJE I PREGLED KOMPLETNE POPISNE GRAE
Po zavrenom popisivanju na svom popisnom krugu, tj. poto je popisao sve stanove, sva
domainstva i sve osobe, popisiva sreuje popisnu grau tako to:
1. Sve neiskoritene obrasce i popisne obrasce na kojima je napravio greku (ponitene
obrasce) koja se prema ovom uputstvu ne moe ispravljati, stavlja na dno kutije za uvanje
i predaju materijala.
2. Na njih stavlja sve obrasce P-2 sa pripadajuim popisnicama (ili bez njih, ako P-2 nema
pripadajuih popisnica) sloenim prema redosljedu kojim su osobe upisane u Spisak osoba
i tako sloene obrasce P2 slae onim redom kojim su stanovi i domainstva upisivani u
Kontrolnik, tj. u Popis adresa i popisanih jedinica i pregled rezultata po domainstvima
tako da na vrhu budu stanovi sa rednim brojem 001, potom 002 i tako redom.
3. Zatim, stavlja skicu PK (skica i sadraj popisnog kruga).
4. Na kraju se preko ve sreenih popisnih obrazaca stavlja Kontrolnik.
Broj svih obrazaca (ispravno popunjenih, neupotrijebljenih i pogreno popunjenih) mora
odgovarati broju zaduenih obrazaca na poetku popisa.
Ovako sreen popisni material (spakovan u kutiju za popisni krug) popisiva predaje svom
opinskom/gradskom instruktoru, koji je duan da pregleda materijal i da, u saradnji sa
popisivaem, otkloni sve eventualne propuste.
Nakon to instruktor pregleda popunjene obrasce i utvrdi da je popisiva popisao sve jedinice
popisa, neophodno je da popisiva na naslovnoj strani Kontrolnika upie podatke o ukupnom
broju popunjenih obrazaca P-1 i P-2, zatim potpie Kontrolnik i upie datum predaje cjelokupne
popisne grae.
Na naslovnoj strani Kontrolnika instruktor popunjava podatak o ukupnom broju kutija u
popisnom krugu (u koje su uloeni popisni obrasci). Ukoliko je popisni krug podijeljen na dva
ili tri popisivaa, na naslovnoj strani Kontrolnika na kojem je upisana oznaka I dio instruktor
upisuje ukupan broj kutija za cijeli popisni krug (zbir svih kutija koje je primio od popisivaa za
taj popisni krug) i potpisuje se.
Nakon to instruktor pregleda popunjene popisne obrasce i utvrdi da je popisiva obuhvatio
sve jedinice popisa i da se u fascikli nalaze svi obrasci, na naslovnu stranu Kontrolnika stavlja
svoj potpis i potvruje ispravnost popisane grae.
124
23.
ZADACI OPINSKIH/GRADSKIH INSTRUKTORA
Opinske/gradske instruktore imenuju PKLS.

Osnovna dunost opinskih/gradskih instruktora jeste da pravovremeno, tano i efikasno
provedu popisne zadatke.
23.1. Zadaci opinskog/gradskog instruktora prije poetka popisivanja:

a) detaljno se upozna sa Uputstvom za popisivae i opinske/gradske instruktore;
b) obavezno prisustvuje obuci za opinske/gradske instruktore, u okviru koje e se provesti
testiranje za angaovanje u popisu;
c) priprema se za odravanje obuke za popisivae u smislu boljeg upoznavanja sa
prezentacijama, nainom i planom prezentovanja;
d) odrava obuku i vri testiranje kandidata za popisivae i stara se da se popisivai osposobe
za pravilno izvrenje popisivanja;
e) nakon obuke za popisivae, od PKLS zaduuje kutije popisnog kruga za popisivae koji su
im dodijeljeni;

Prilikom zaduivanja opinski/gradski instruktor je duan da se potpie u koloni 6 obrasca
P-12 (Evidencija popisne komisije lokalne samouprave o broju osnovnih popisnih
obrazaca).
f) vri raspodjelu popisnog materijala popisivaima;

Opinski/gradski instruktor treba da svakom popisivau nakon obuke preda kutiju i ostali
popisni materijal.

U kutiji za jedan popisni krug nalaze se osnovni popisni obrasci: Kontrolnik (obrazac P-3),
Upitnici za domainstvo i stan (obrazac P-2), Popisnice (obrazac P-1), Skica popisnog
kruga i set bar kod naljepnica sa statusima. Na svakoj kutiji treba da budu naljepljene
naljepnice na kojima su odtampani identifikacioni podaci za odnosni popisni krug (naziv
opine, naziv naseljenog mjesta, matini broj opine/grada i ifra/redni broj popisnog kruga
u okviru opine/grada). Pored identifikacionih podataka na naljepnicama e se nalaziti i
broj obrazaca (P-1, P-2 i P-3).

Prilikom predaje kutije i popisnog materijala popisivau, opinski/gradski instruktor je
duan da zajedno s njim prebroji obrasce P-1, P-2 i P-3 i njihov broj uporedi s brojem
obrazaca naznaenim na naljepnici kutije popisnog kruga. Ukoliko se prebrojani obrasci
i broj naznaen na naljepnici ne slau duan je o tome odmah obavijestiti PKLS. U
sluaju razlike u broju obrazaca, treba od PKLS tokom popisivanja zaduiti ili joj vratiti
odgovarajui broj obrazaca. Naknadno zaduenje obvezno treba evidentirati na obrascu
P-12a (koloni 9 i 10), a viak obrazaca treba evidentirati u kolonu 20 (Napomena), u redu
koji se odnosi na popisivaa koji je vratio viak obrazaca.

U sluaju kada je za jedan popisni krug angaovano vie popisivaa, svaki popisiva e
dobiti kutiju za svoj dio popisnog kruga na kojoj e biti oznaka I dio, II dio ili III dio.
Svaki popisiva treba da dobije poseban Kontrolnik, a na koricama Kontrolnika opinski/
gradski instruktor treba da stavi oznaku I dio, II dio ili III dio, to zavisi od toga na
koliko dijelova je podijeljen taj popisni krug.

Isto tako, ako je jedan popisiva odreen za rad u dva popisna kruga, tom popisivau treba
dodijeliti po jednu kutiju (sa potrebnim brojem obrazaca) za svaki popisni krug.
g)
h)
i)
j)
126
Prilikom podjele materijala popisivaima opinski/gradski instruktor treba, u smislu datih

objanjenja za popunjavanje Kontrolnika u Uputstvu za popisivae i opinske/gradske
instruktore, objasniti popisivaima kako treba da postupe u pojedinim specifinim
sluajevima (kada su za rad u jednom popisnom krugu odreena dva ili tri popisivaa),
tj. kako e voditi Kontrolnik i s kojim rednim brojem stana, domainstva i zgrade treba da
zaponu svoj Kontrolnik.
Pored kutije sa osnovnim popisnim obrascima, svaki popisiva treba da dobije torbu
za rad na terenu, u kojoj e nositi: Skicu popisnog kruga sa opisom granica, hemijsku
olovku, folder za dranje obrazaca na terenu, Uputstvo za popisivae i opinske/gradske
instruktore, viejezinu zbirku popisnih obrazaca, pomone obrasce i drugi materijal koji
mu je potreban za rad.
Opinski/gradski instruktor je duan da, prije nego to pone popisivanje na terenu, provjeri
da li su svi popisivai koji su mu dodijeljeni dobili sav popisni materijal koji je predvien.
Ukoliko neki obrazac ili druga vrsta materijala nedostaje, odnosno ako nekog obrasca
nema u dovoljnom broju, opinski/gradski instruktor treba da se obrati PKLS.
sa prethodno popunjenim popisnim obrascima, ukoliko takve dobije od PKLS, postupa u
skladu sa dijelom Uputstva Postupak s prethodno popunjenim obrascima;
pregleda skice popisnih krugova i po potrebi ih dopunjava, odnosno ispravlja uoene
greke u dogovoru sa lanom PKLS (geodeta);
dobro upozna teren na kojem e raditi s popisivaima koji su im dodijeljeni, kako bi mogao
kontrolirati obuhvat svih jedinica popisa, odnosno kako bi mogao utvrditi da li je popisiva
obuhvatio sve zgrade/kue i druge jedinice za stanovanje koje pripadaju datom popisnom
krugu;
Obilazak terena organizira se prije poetka popis, odnosno neposredno nakon obuke za
popisivae. Kako bi se obezbijedio potpun obuhvat svih jedinica popisa, opinski/gradski
instruktor je duan da, zajedno sa popisivaima koji su mu dodijeljeni, obie granice
popisnih krugova i kako bi upoznali teren na kojem e raditi.
Ukoliko opinski/gradski instruktor ne moe sa sigurnou odrediti granice nekog popisnog
kruga odmah treba da se obrati PKLS. Sve ove poslove treba zavriti prije poetka popisa,
odnosno najkasnije do 30. septembra 2013. godine.
Ako je prilikom obilaska popisnog kruga utvreno da na skici ili u opisu nedostaju nazivi
pojedinih ulica, nisu ucrtane sve zgrade/kue (objekti sazidani nakon pripreme i tampe
dokumenata), nema kunih brojeva ili postoje druga neslaganja sa stanjem na terenu,
popisiva, u saradnji sa opinskim/gradskim instruktorom, treba da unese u skice i opis
odgovarajue dopune i ispravke, odnosno da ucrta nove objekte koji postoje na terenu, a
nisu ucrtani na skici popisnog kruga i da dopie podatke koji nedostaju (ID - broj naredni
redni broj) kako bi se lake snalazili na terenu i kako bi se lake kontrolirao obuhvat jedinica
Popisa.
Ako se prilikom obilaska terena ustanovi da je za neki popisni krug pogreno procijenjen
broj domainstava, odnosno da na teritoriji popisnog kruga ivi znatno vie domainstava
ili ima daleko vie stanova nego to je procijenjeno (npr. u sluaju kada su u popisnom
krugu izgraene nove zgrade sa veim brojem stanova), i da popisiva, koji je zaduen
za dati popisni krug, ne moe u predvienom roku popisati sve jedinice popisa, opinski/
gradski instruktor je duan odmah o tome obavijestiti dravnog/entitetskog instruktora
kako bi se za popisivanje u tom krugu odredio jo jedan ili dva popisivaa.
nakon obuke izrauje plan obilaska popisivaa detaljno po danima (obrazac P-10) i
upoznaje popisivae sa istim, kako bi oni znali kada e ih obii;
k) opinski/gradski instruktor mora na obuci saoptiti popisivaima gdje ga mogu nai

(popisnoj kancelariji i dr.) i na koji broj telefona ga mogu pozvati u sluaju da im je potrebna
pomo u toku popisivanja;

Saradnja opinskih/gradskih instruktora i popisivaa mora biti stalna i uzajamna. Popisivai
treba da izvjetavaju opinskog/gradskog instruktora o svim tekoama na koje naiu
tokom popisivanja. Sa svoje strane, instruktor mora voditi rauna, pored ostalog, jo i
o tome da li je stav popisivaa prema graanima pravilan, jer uspjeh popisa i kvalitet
podataka u velikoj mjeri zavisi i od toga kako popisiva nastupa u domainstvima i koliko
uspijeva objasniti graanima pojedina pitanja.
l) vodi evidenciju o osnovnim popisnim obrascima zaduenim na poetku popisivanja
preko obrasca P-12a;

Opinski/gradski instruktor u obrascu P-12a vodi evidenciju o broju zaduenih, naknadno
zaduenih, ispravno popunjenih, ponitenih i neupotrijebljenih osnovnih popisnih obrazaca,
da bi po zavretku popisivanja mogao vratiti taan broj obrazaca PKLS.

Opinski/gradski instruktor treba skrenuti panju popisivaima na to da se popisni obrasci
ne smiju bacati, cijepati, niti na bilo koji drugi nain unitavati i da je on duan da za svakog
popisivaa vodi evidenciju o broju zaduenih, naknadno zaduenih, ispravno popunjenih,
ponitenih i neupotrijebljenih obrazaca (obrazac P-12a).
Zadaci opinskog/gradskog instruktora tokom popisivanja:

a) kontinuirano kontrolie rad popisivaa

Opinski/gradski instruktor je duan da kontinuirano kontrolie i ocjenjuje rad popisivaa
da bi na vrijeme otkrio probleme i greke koje pravi popisiva i preduzeo korektivne mjere
da se greke ne bi ponavljale. Vrlo je vano da se kontrola rada popisivaa vri intenzivno
u prva dva dana da bi opinski/gradski instruktor na vrijeme utvrdio da li se popisiva u
potpunosti pridrava Uputstva za popisivae i opinske/gradske instruktore. U tom cilju,
opinski /gradski instruktor treba da obavlja sljedee aktivnosti:
vri kontrolu rada popisivaa u domainstvu (sa popisivaem)

Posmatranjem popisivaa u toku samog popisivanja, u domainstvu, utvruje se da li
se popisiva pridrava metodolokih objanjenja za popunjavanja popisnih obrazaca,
da li na adekvatan nain postavlja pitanja iz obrazaca, da li je sposoban da izgradi
pravi odnos sa ispitanikom i da li pravilno upisuje dobijene odgovore. Ova kontrola
poinje da se radi od prvog dana popisivanja. Opinski/gradski instruktor je duan
da prati rad popisivaa koji su mu dodijeljeni i da iskontrolie njihov rad u najmanje
tri domainstva. Opinski/gradski instruktor kontrolie rad popisivaa u zavisnosti od
kvaliteta rada popisivaa.

Opinski/gradski instruktor posebno prati broj ponitenih Popisnica zbog greaka pri
upisivanju odgovora na pitanja o etnikoj/nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti i
maternjem jeziku i, ako uoi ili posumnja da popisiva namjerno ponitava obrasce,
duan je da sa popisivaem izvri provjeru podataka u samom domainstvu i da,
ukoliko uoi nepravilnosti, odmah o tome obavijesti dravnog/entitetskog instruktora.

Zapaanja nakon kontrole opinski/gradski instruktor evidentira u obrazac P-18.
vri kontrolu ve popisanih jedinica na terenu (bez popisivaa)

Kontrola ve popisanih jedinica na terenu je provjera da li je popisiva zaista bio u
popisanom domainstvu i da li je popisao sva lica na toj adresi. Sluajnim izborom
128
opinski/gradski instruktor treba odabrati iz Kontrolnika za popisni krug pet adresa

i obii ve popisana domainstava na tim adresama. Prilikom posjete domainstvu
opinski/gradski instruktor treba utvrditi da li je popisiva bio u domainstvu, koliko
domainstava i osoba je popisao. U sluaju da popisiva nije anketirao domainstvo,
a posjeduje popunjene obrasce za to domainstvo, odmah obavjetava dravnog/
entitetskog instruktora.
vri kontrolu kvaliteta popisanog materijala
Kontrola kvaliteta popisanog materijala je obaveza svih opinskih/gradskih instruktora
za vrijeme popisivanja. Kontrola poinje od prvog dana popisivanja, eventualno na
poetku drugog dana. Prilikom prve posjete na terenu opinski/gradski instruktor
obavezno treba pregledati popunjene obrasce. Dalje se kontrola kvaliteta vri
svakodnevno na novom popisanom materijalu. Opinski/gradski instruktor pravi
raspored uestalosti i obima kontrole materijala tokom popisivanja u zavisnosti od
kvaliteta rada popisivaa - manje gdje nema problema, vie gdje se javljaju problemi i
gdje je popisivau potreban savjet.
Kontinuirana kontrola materijala treba omoguiti da se pri primopredaji dobije to bolje
iskontrolisani popisani materijal.
Prilikom kontrole opinski/gradski instruktor mora obratiti panju na to da li je
popisiva pravilno odredio redne brojeve stana, domainstva i zgrade (kolone 2, 3
i 4) u Kontrolniku. Ukoliko ustanovi da je popisiva pogrijeio, instruktor, zajedno
s popisivaem, treba da izvri odgovarajue ispravke, pridravajui se u svemu
objanjenja datih u Uputstvu za popisivae i opinske/gradske instruktore. Pri tome,
instruktor vodi rauna o tome, da ukoliko je izvrena ispravka rednog broja stana,
domainstva ili zgrade u Kontrolniku, ove ispravke moraju da budu sprovedene i u
svim pripadajuim popisnim obrascima P-2 i P-1 (identifikacioni podaci).
Poslije pregleda Kontrolnika, opinski/gradski instruktor treba da pregleda Upitnike za
domainstvo i stan i Popisnice i da provjeri da li su kod svih pitanja upisani odgovori.
Pri tome, posebnu panju opinski/gradski instruktor treba da obrati na to da li su na
obrasce P-2 i P-1 pravilno prepisani svi identifikacioni podaci iz Kontrolnika (entitet/BD
BiH, opina, popisni krug, stan, domainstvo i zgrada).
Opinski/gradski instruktor posebno kontrolie da li je za svaku osobu koja je upisana
u Spisak osoba u obrascu P-2 popunjena Popisnica, kao i da li je na popisnicu tano
prenesen redni broj osobe iz Spiska osoba.
Opinski/gradski instruktor treba da prekontrolie da li je na svakoj Popisnici
obiljeen spol osobe, upisan datum, godina roenja i ostalih 6 cifri iz JMB i da li su
pravilno (u skladu sa napomenama strijelicama koje su date u obrascu) obiljeeni i
upisani odgovori u setu pitanja 17 (set pitanja Mjesto stanovanja). Naroito treba
provjeriti da li je kod pitanja 3. za osobe koje su u vrijeme popisa bile odsutne iz
domainstva, odnosno za privremeno prisutne osobe, prepisana odgovarajua ifra
razloga odsustva/prisustva iz kolone 10 Spiska osoba (iz obrasca P-2 - Upitnik za
domainstvo i stan), da li su u Spisku osoba pravilno dodjeljene ifre u kolonama
7-10. Prilikom pregleda da li su svi podaci o domainstvima ispravno preneseni u
redove Kontrolnika, da li je u koloni 10 za domainstva koja se bave poljoprivrednom
proizvodnjom upisano DA, da li su u skladu sa Uputsvom za popisivae i opinske/
gradske instruktore evidentirani sluajevi neodaziva i da li je na obrascima pravilno
popunjen dio Popunjava popisiva.
Ukoliko su problem neloginosti u popunjenim obrascima, opinski/gradski instruktor
treba zajedno sa popisivaem da se vrati u domainstvo da bi se utvrdili tani podaci.
vri kontrolu obuhvata

Kontrola obuhvata vri se u zavisnosti od vrste terena za koji je popisiva zaduen.
Opinski/gradski instruktor je duan da u skladu sa opisom granice popisnog kruga
i skicom popisnog kruga provjeri da li je popisiva obiao sve objekte u kojima se
nalaze popisne jedinice. Jedan od naina kontrole jeste provjera da li su svi objekti i
sve jedinice popisa na kojima je oznaen ID - broj na skici popisnog kruga obuhvaene
popisom.
b) prua kontinuiranu podrku popisivau

Tokom popisivanja opinski/gradski instruktor treba kontinuirano pruati podrku popisivau
i uvijek biti na raspolaganju za dodatna objanjenja. Opinski/gradski instruktori moraju biti
dostupni popisivaima u vremenu popisivanja od 09:00 do 21:00 sat.

Opinski/gradski instruktor odrava sastanke sa popisivaima na odreenom mjestu i u
odreeno vrijeme, redovno i po potrebi, za konsultacije, objanjenja i kontrole materijala.

Opinski/gradski instruktor je duan da, ukoliko popisivaa neko domainstvo odbije,
obie svako to domainstvo i pokua ih ubijediti na saradnju. Ukoliko domainstvo i tada
odbije saradnju instruktor je duan da informie PKLS iji lan e obii domainstvo i
pokuati ih ubijediti da sarauju. Ako domainstvo i tada odbije saradnju, popisiva je
duan da neodaziv evidentira na nain opisan u Uputstvu za popisivae i opinske/gradske
instruktore.

Opinski/gradski instruktor je duan da obavijesti PKLS o svakom sluaju odbijanja.

Opinski/gradski instruktor je duan da pronae rjeenje za sluajeve koje popisiva nije
mogao da rijei. Ali, ako ni on ne moe da nae rjeenje (ukoliko nije predvieno Uputstvom
za popisivae i opinske/gradske instruktore), duan je da kontaktira dravnog/entitetskog
instruktora koji e da preduzme sve potrebne radnje kako bi se taj sluaj rijeio.
c) preduzima korektivne mjere

Za vrijeme popisivanja, ukoliko opinski/gradski instruktor utvrdi nepravilnosti u radu
popisivaa ili primijeti nedovoljan kvalitet popunjenih obrazaca, duan je:
da ukae popisivau gdje grijei i da mu prui dodatna objanjenja,
ako ima potrebe da zatrai od popisivaa da se vrati u domainstvo i da koriguje
podatke.

Ukoliko popisiva pravi kontinuirano iste greke koje znaajno utiu na obuhvat popisnih
jedinica i kvalitet podataka, onda opinski/gradski instruktor treba predloiti dravnom/
entitetskom instruktoru da se promijeni popisiva. Znaajne greke su, na primjer: kada
prenese podatke koje je prikupio nekom treem licu tj. ne uva podatke kao slubenu tajnu;
kada popisiva pogreno odredi koje osobe treba da se popisuju, ili koji objekat je stan, a
koji nije; kada ne popisuje sve jedinice u okviru popisnog kruga iako mu je sugerisano ta
je propustio; kada ne upisuje odgovore onako kako osobe izjavljuju i sl.

Zahtjev za promjenu popisivaa treba da bude pismeno obrazloen, a u prilogu da bude
obrazac P-18. Taj zahtjev se dostavlja dravnom/entitetskom instruktoru. Dravni/entitetski
instruktor zajedno sa jednim lanom PKLS, na osnovu zahtjeva i priloene evidencije u
obrascu P-18 treba da posjete popisivaa na terenu, da prate njegov rad u 1-2 domainstva i
da naprave kontrolu popunjenog popisnog materijala. Na osnovu kontrola treba da donesu
odluku da li da se popisiva zamijeni ili ne.
d) vodi evideniciju o broju osnovnih popisnih obrazaca tokom popisivanja (obrazac P-12a)

Ukoliko se ustanovi da je za neki popisni krug potrebno vie obrazaca nego to je
procijenjeno, opinski/gradski instruktor je duan da od PKLS naknadno zadui potreban
broj obrazaca. Naknadna zaduenja obrazaca evidentira se u kolone 9 i 10 obrasca P-12a.
Prilikom preuzimanja odgovarajueg broja obrazaca tokom popisivanja opinski/gradski

instruktor je duan da se potpie na obrascu P-12 (u kolonu 10.) na kojem PKLS vodi
evidenciju osnovnih popisnih obrazaca za opinske/gradske instruktore.
e) vre kontrolu kompletne popisne grae nakon to popisiva zavri popisivanje na terenu.
Ovu kontrolu treba da izvri najkasnije do 15. oktobra.

Opinski/gradski instruktor odreuje svakom popisivau rok do kada treba da zavri
popisivanje, zavisno od veliine popisnog kruga i terenskih prilika, i to najkasnije do 10.
oktobra, a u izuzetnim sluajevima do 15. oktobra.
Zadaci opinskog/gradskog instruktora nakon popisivanja:

a) vri pregled popisne grae

Opinski/gradski instruktor treba nastojati da od popisivaa prima na pregled popisnu
grau sukcesivno, tj. onako kako pojedini popisivai budu zavravali popisivanje i imali
sreen materijal za svoje krugove.

Prilikom predaje popisna graa treba biti upakovana u orginalnu kutiju za uvanje
materijala (ista kutija u kojoj je popisiva dobio osnovne popisne obrasce) i biti sreena
prema Uputstvu za popisivae i opinske/gradske instruktore.

Kada zavri naprijed pomenutu kontrolu (ispravke) unijetih podataka, instruktor kontrolira
ispravnost Prvih rezultata za popisni krug (na naslovnoj strani Kontrolnika), pridravajui
se u svemu objanjenja za izradu prvih rezultata za popisni krug datih u Uputstvu za
popisivae i opinske/gradske instruktore.

Ako je za rad u jednom popisnom krugu bilo angaovano vie od jednog popisivaa,
Opinski/gradski instruktor treba izraditi zbirne rezultate za popisni krug i upisati ih u
prostor predvien za t na naslovnoj strani Kontrolnika sa oznakom I dio.
b) uz nadgledanje dravnog/entitetskog instruktora predaje sreenu popisnu grau PKLS

Uz sreenu popisnu grau (spakovanu u kutije), opinski/gradski instruktor PKLS treba
predati i sve popunjene pomone obrasce (spakovane u posebnu kovertu), akreditacije i
ovlatenjja za popisivae.

Popisnu grau treba predati PKLS u skladu sa rokom zadatim od strane PKLS, kako
bi komisija mogla provjeriti obrasce P-12a i uporediti ih sa svojom evidencijom o broju
osnovnih popisnih obrazaca (P-12).
c) uestvuje u postpopisnoj anketi, ako ga za to imenuje direktor Agencije
d) pdtke prikupljne u ppisu treba trajno uvati kao slubenu tajnu (lan 15. Zakona o
Popisu). Shodno tome potpisuje Izjavu o zatiti povjerljivih podataka
e) po nalogu dravnog/entitetskog instruktora i PKLS obavlja i druge poslove neposredno
vezane za popis
Datum poetka
aktivnost
Datum zavretka
aktivnosti
Obuka opinskih/gradskih
instruktora
06.09.2013.
10.09.2013
Dravni/entitetski instruktori
Testiranje opinskih/gradskih
instruktora
10.09.2013.
10.09.2013.
Aktivnosti
130
Odgovorna strana
Datum poetka
aktivnost
Datum zavretka
aktivnosti
Imenovanje opinskih/gradskih
instruktora
11.09.2013.
12.09.2013.
Predsjedik PKLS
Obuka za popisivae
16.09.2013.
20.09.2013.
Opinski/gradski instruktori;
PKLS
Testiranje popisivaa
20.09.2013.
20.09.2013.
Opinski/gradski instruktori
Podjela popisnog materijala

popisivaima
26.09.2013.
26.09.2013.
Izrada plana obilaska popisivaa

(P-10)
26.09.2013.
30.09.2013.
Obilazak terena za koji je

zaduen
27.09.2013.
30.09.2013.
Popisivai
Kontrola rada popisivaa
01.10.2013.
15.10.2013.
Voenje evidencije o osnovnim

popisnim obrascima (P-12a)
26.09.2013.
15.10.2013.
Kontrola rada opinskog/gradskog

instruktora
01.10.2013.
15.10.2013.
Kontrola komplentne popisne

grae nakon to popisiva zavri
popisivanje na terenu
10.10.2013.
15.10.2013.
Popisivai
Predaja popisnog materijala

PKLS
16.10.2013.
20.10.2013.
Aktivnosti
24.
1.1.
2.2.
3.3.
4.4.
Odgovorna strana
PRILOG
Kontrolnik (obrazac P-3)
Popisnica (obrazac P-1)
Upitnik za domainstvo i stan (obrazac P-2)
Pomoni popisni obrasci
132
134
136
138
140
142
144

BHAS Uputstvo Za Popisivace BH

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BHAS Uputstvo Za Popisivace BH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izdaje:

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine,

Zdenko Milinovi, direktor

Agencija za statistiku BiH,

Fatima Hodi Omerovi

Atlantik bb d.o.o., Banja Luka

Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine,

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

3. KRITINI MOMENAT POPISA

4. VRIJEME I TRAJANJE PROCESA POPISIVANJA

5. METOD SPROVOENJA POPISA I INSTRUMENTI ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA

6. JEZIK I PISMO NA KOJEM SE VRI POPISIVANJE

7. ZATITA LINIH PODATAKA

8. OBAVEZE GRAANA U POPISU

10. POSTUPAK S PRETHODNO POPUNJENIM OBRASCIMA

11. POPISIVANJE OSOBA KOJE TOKOM PERIODA POPISIVANJA

12. POPISNI OBRASCI

13. OSOBE OD KOJIH TREBA TRAITI PODATKE

14. RAD POPISIVAA

15. TA POPISIVA TREBA UTVRDITI PRIJE POPUNJAVANJA OBRAZACA

16. REDOSLIJED POPUNJAVANJA OBRAZACA

17. KONTROLNIK (OBRAZAC P-3)

17.1. emu slui kontrolnik

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore 3

18. NAIN UPISIVANJA ODGOVORA I ISPRAVLJANJA GREAKA NA

19. UPITNIK ZA DOMAINSTVO I STAN (obrazac P-2)

21. POPUNJAVNJE DIJELA POPUNJAVA POPISIVA NA

23. ZADACI OPINSKIH/GRADSKIH INSTRUKTORA

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore 5

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore 7

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

Popisom e se, kao to je predvieno u l. 4. i 5. Zakona o Popisu stanovnitva, domainstava i

dravljani Bosne i Hercegovine s prebivalitem ili boravitem u Bosni i Hercegovini, bez

Popisom nee biti obuhvaeno:

diplomatsko-konzularno osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava i

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore 9

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

Popisom e se obuhvatiti sva individualna (privatna) domainstva osoba jedinica Popisa;

Popisom nee biti obuhvaeni:

stanovi u vlasnitvu stranih drava;

KRITINI MOMENAT POPISA

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

VRIJEME I TRAJANJE PROCESA POPISIVANJA

Popisivanje stanovnitva, domainstava i stanova, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine,

METOD SPROVOENJA POPISA I INSTRUMENTI ZA

Popis se provodi na tradicionalan nain, metodom intervjua, po principu od vrata do vrata.

JEZIK I PISMO NA KOJEM SE VRI POPISIVANJE

Odgovori na popisnim obrascima upisuju se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku,

ZATITA LINIH PODATAKA

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore 11

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

OBAVEZE GRAANA U POPISU

POSTUPAK S PRETHODNO POPUNJENIM OBRASCIMA

1. Kada se u popisnom krugu nalazi ustanova u kojoj je vreno prethodno popisivanje.

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

2. U sluaju kada su u opinu pristigle prethodno popunjene popisnice zapakovane

POPISIVANJE OSOBA KOJE TOKOM PERIODA POPISIVANJA

Uputstvo za popisivae i opinske/gradske instruktore 13

Popis stanovnitva, domainstava i stanova u BiH 2013. godine

Osnovni popisni obrasci su: