Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o.

Varadin
Moslavaka 9, Varadin, tel.: 042/241-000, fax: 241-828
Za izdavaa: Mirjana Ptiek

Urednik: Vedran Martinez

Naslov originala: Rich Dad Poor Dad
Copyright 1997, 1998 by Robert T. Kiyosaki and
Sharon L. Lechter
Prijevod: Neboja Buanovac

Lektura i korektura: Ivana Vidaek

ISBN 953-236-084-0
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 65.012(02.062)
KIYOSAKI, Robert T.
Bogati otac, siromani o t a c : to
bogati ue svoju djecu o novcu - a
siromani i srednja klasa ne! / Robert T.
Kiyosaki i Sharon L. Lechter; < prijevod
Neboja Buanovac>. - Varadin: Katarina
Zrinski, 2005. - (Biblioteka 21. stoljee)
Prijevod djela: Rich Dad Poor Dad.
ISBN 9 5 3 - 2 3 6 - 0 8 4 - 0
1. Lechter, Sharon L.
451018016

to bogati ue svoju djecu o novcu a siromani i srednja klasa ne!

ROBERT T. KIYOSAKI
i Sharon L Lechter, OJR

Varadin, 2006.

"Kako biste dospjeli na financijski vrh, morate proitati knjigu Bogati

otac, siromani otac. Ona sadri zdrav razum i trino lukavstvo za vau
financijsku budunost."
Zig Ziglar, svjetski poznati pisac i predava

"Ako elite saznati kako da se pametno obogatite i OSTANETE bogati,

proitajte ovu knjigu! Potkupite i svoju djecu (financijski, ako je potrebno) da
uine isto."
Mark Victor Hansen, suautor serijala uspjenica
br. 1 iz New York Timesa "Pilea juha za duu"

"Bogati otac, siromani otac nije obina knjiga o novcu... lagana je za

itanje, a njezine kljune poruke, poput one da su za bogaenje potrebni
koncentracija i dobri ivci, vrlo su jednostavne."
Magazin Honoluiu

"Volio bih da sam proitao ovu knjigu kad sam bio mlad, ili jo bolje, da
su je proitali moji roditelji! Ovu knjigu kupite svojoj djeci, a u sluaju da
dobijete unuke i njima. Ovo bi trebao biti va dar djetetu im navri 8 ili 9
godina."
Sue Brawn,
predsjednica tvrtke Tenant Chek of America

"Bogati otac, siromani otac ne govori o brzom bogaenju, ve o

preuzimanju odgovornosti za svoje financijske poslove i o financijskom
napretku putem ovladavanja novcem. Proitajte je elite li probuditi svoj
financijski genij."
Dr. Ed Koken,
predava na katedri "Financije",
RMIT sveuilite, Melbourne

"Volio bih da sam proitao ovu knjigu prije 20 godina."

Larison Clark, Diamond Key Homes graevinska
tvrtka s najbrim rastom u Americi za 1995. po INC
Magazineu

"Bogati otac, siromani otac polazna je toka za sve one koji ele stei
kontrolu nad svojom financijskom budunosti."
USA TODAY

POSVETA
Ova je knjiga posveena
svim roditeljima svijeta.
Oni su najvaniji uitelji svoje djece.

ZAHVALE:
Kako ovjek moe rei "hvala" kad mora zahvaliti tako
velikom broju ljudi? Ova je knjiga oito zahvala dvojici mojih
oeva, koji su mi bili snani uzori i mojoj majci, koja me
poduila ljubavi i ljubaznosti.
No, od ljudi koji su najzasluniji za pretvaranje ove
knjige u stvarnost, tu je moja supruga Kim, koja mi ivot ini
potpunim. Kim je moja partnerica u braku, poslu i ivotu. Bez
nje bio bih izgubljen. Zahvaljujem i njezinim roditeljima,
Winnie i Billu Meyeru to su odgojili tako sjajnu ker.
Zahvaljujem Sharon Lechter to je izvadila dijelove ove knjige
iz mog raunala iz sastavila ih, njezinom suprugu Mikeu, koji je
sjajan odvjetnik za intelektualno vlasnitvo i njihovoj djeci
Phillipu, Shelly i Ricku na sudjelovanju i suradnji. Zahvaljujem
Keithu Cunninghamu na financijskoj mudrosti i nadahnuu,
Larryju i Lisi Clark na prijateljstvu i poticaju, Rolfu Parti na
tehnikom geniju, Anne Nevin, Bobbi DePorter i Joeu Chapon
na uvide u vezi uenja. Zahvaljujem DC i Johnu Harrisonu,
Jannie Tay, Sandy Khoo, Richardu i Veronici Tan, Peteru
Johnstonu i Suzi Dafnis, Jacqueline Seow, Nyhl Henson,
Michaelu i Monette Hamlin, Edwinu i Camilli Khoo, K.C. See i
Jessici See na profesionalnoj podrci, Kevinu i Sari iz InSynca
na briljantnoj grafici, Johnu i Shari Burley, Billu i Cindy
Shopoff, Vanu Tharpu, Diane Kennedy, C.W. Allenu, Marilu
Deignan, Kim Arries i Tomu Weisenbornu na financijskoj
inteligenciji. Zahvaljujem Samu Georgesu, Anthonyju Robbinsu,
Enid Vien, Lawrenceu i Jayne Taylor-West, Alanu Wrightu i
Zigu Ziglaru na jasnoi, J.W. Wilsonu, Martyju Weberu,
Randyju Craftu, Donu Muelleru, Bradu Walkeru, Blair i Eileen
Singer, Wayneu i Lynn Morgan, Mimi Brennan, Jeromeu
Summersu, dr. Peteru Powersu, Willu Hepburnu, dr. Enriqueu
Teuscheru, dr. Robertu Marinu, Joi Jitahide, Jeffu Bassetu, dr.
Tomu Burnsu i Billu Gavinu to su bili sjajni prijatelji i potpora
projektima. Zahvaljujem voditeljima centara i desetinama tisua
polaznika kola "Novac i vi" i "Poslovne kole za poduzetnike",
te Franku Crerieu, Clintu Milleru, Thomasu Allenu i Normanu
Longu na odlinoj suradnji.

SADRAJ
POTREBA POSTOJI

LEKCIJE
Prvo poglavlje
Drugo poglavlje
Tree poglavlje
etvrto poglavlje
Peto poglavlje
esto poglavlje
Sedmo poglavlje

Bogati otac, siromani otac

Prva lekcija
Bogati ne rade za novac
Druga lekcija
Zato poduavati
financijsku pismenost?
Trea lekcija
Gledajte svoja posla
etvrta lekcija
Povijest poreza i mo udruga . . .
Peta lekcija
Bogati stvaraju novac
esta lekcija
Radite da bi uili ne radite za novac

21
31

67
99
111
125

149

POECI
Osmo poglavlje
Deveto poglavlje
Deseto poglavlje
Epilog

Savladavanje prepreka
165
Poetak
185
elite li jo?
209
Edukacija na fakultetu za 7.000 $ . 215

UVOD

Potreba postoji
Priprema li kola djecu za stvarni svijet? "Marljivo ui,
imaj dobre ocjene i dobit e dobro plaen posao sa sjajnim
beneficijima", govorili su moji roditelji. Njihov cilj u ivotu bio
je omoguiti visokokolsko obrazovanje mojoj starijoj sestri i
meni, kako bismo imali najvee mogue izglede za uspjeh u
ivotu. Kad sam napokon dobila diplomu iz raunovodstva
1976. kao odlina studentica, pri vrhu svoje klase na Dravnom
sveuilitu u Floridi, moji su roditelji ispunili svoj cilj. Bilo je
to vrhunsko postignue u njihovim ivotima. U skladu s
"Velikim planom" zaposlila me raunovodstvena tvrtka "Big 8"
te sam se mogla nadati uspjenoj karijeri i ranoj mirovini.
Moj suprug Michael, slijedio je slian put. Oboje smo
potekli iz vrijednih obitelji skromne imovine, ali vrste radne
etike. I Michael je diplomirao s odlinim i to dvaput: prvi put
na strojarstvu, a drugi na pravu. Ubrzo ga je zaposlila prestina
odvjetnika tvrtka iz Washington D.C-a koja se specijalizirala
za zakon o patentima. Oekivala ga je svijetla budunost,
uspjena karijera i rana mirovina.
Iako smo oboje bili uspjeni, to nije bilo kao to smo
oekivali. Nekoliko smo puta mijenjali poslove, iz pravih
razloga, ali nisu nas ekali nikakvi mirovinski planovi koje
netko drugi radi u nae ime. Nai su mirovinski fondovi rasli
iskljuivo kroz nae osobne doprinose.
Michael i ja imamo divan brak i troje prekrasne djece. Sad
kad ovo piem, dvoje ih je na fakultetu, a najmlae upravo
kree u srednju kolu. Potroili smo pravo bogatstvo kako bi
9

naa djeca dobila najbolje mogue obrazovanje.

Jednog dana 1996. jedno od moje djece vratilo se kui iz
kole lieno iluzija. Uenje mu je dosadilo i izmorilo ga. "Zato
bih gubio vrijeme uei predmete koji mi nikada nee trebati?"
bunio se.
Bez razmiljanja, odgovorila sam: "Zato to, ako ne dobije
dobre ocjene, nee upasti na fakultet."
"Bez obzira iao ja na fakultet ili ne", odgovorio je, "bit u
bogat."
"Ako ne diplomira, nee dobiti dobar posao", odgovorila
sam sa zrncem panike i majinske brige. "A ako ne dobije
dobar posao, kako se planira obogatiti?"
Moj sin je mirnuo i polako odmahnuo glavom pokazujui
da mu je pomalo dosadno. Mnogo smo puta vodili ovaj
razgovor. Spustio je glavu i preokrenuo oima. Moje mudre
majinske rijei ponovo su ga ivcirale.
Iako je bio pametan i tvrdoglav, oduvijek je bio i ljubazan
mladi pun potovanja.
"Mama", zapoeo je, a ja sam shvatila da je doao red na
mene da posluam lekciju, "kreni u korak s vremenom! Osvrni
se, najbogatiji se nisu obogatili zahvaljujui svojem obrazovanju. Pogledaj Michaela Jordana i Madonnu, a ak je i Bill
Gates, osniva Microsofta, ispao s Harvarda, a sada je
najbogatiji ovjek u Americi, s tim da je tek u svojim 30-tim.
Postoji baca lopte u bejzbolu koji zarauje vie od 4 milijuna
dolara godinje iako su ga proglasili 'mentalno retardiranim'."
Meu nama je zavladala duga tiina. Shvatila sam da svom
sinu dajem isti savjet koji su moji roditelji dali meni. Svijet oko
nas se promijenio, ali savjet nije.
Dobro obrazovanje i dobre ocjene vie nisu osiguravali
uspjeh, a inilo se da to nije primijetio nitko osim nae djece.
"Mama", nastavio je, "ne elim raditi ovako naporno kao ti i
tata. Vi zaraujete mnogo i mi ivimo u velikoj kui s mnogo
igraaka. Kad bih slijedio tvoj savjet, zavrio bih poput vas,
radei sve vie i vie kako bih plaao sve vee poreze i zavrio
u dugovima. Vie nema sigurnog posla - znam sve o krizi i
10

otkazima. Znam i to da studenti koji zavre fakultet danas

zarauju manje no to ste zaraivali vi kad ste diplomirali.
Pogledaj lijenike. Ne zarauju ni priblino onoliko koliko su
nekada zaraivali. Znam da se ne mogu osloniti na dravno ili
kompanijsko mirovinsko osiguranje kada se umirovim. Trebam
nove odgovore."
Bio je u pravu. On je trebao nove odgovore, a trebala sam ih
i ja. Savjet mojih roditelja moda je funkcionirao za ljude
roene prije 1945., ali mogao je biti katastrofalan za nas koji
smo roeni u svijetu brzih promjena. Vie nisam mogla
jednostavno rei svojoj djeci: "Idite u kolu, dobijte dobre
ocjene i potraite siguran posao."
Znala sam da moram potraiti nove puteve za obrazovanje
svoje djece.
Kao majka i kao raunovotkinja, bila sam zabrinuta zbog
nedostatka financijskog obrazovanja u kolama. Danas mnogi
mladi ljudi imaju kreditne kartice prije no to zavre srednju
kolu, ali nikada nisu imali predmet koji bi govorio o novcu ili
o ulaganju, a kamoli neki koji bi im objasnio kako kamate
djeluju na kreditne kartice. Jednostavno reeno, bez financijske
pismenosti i spoznaje o tome kako svijet funkcionira, djeca nisu
spremna za suoavanje sa svijetom koji ih eka, u kojem se
troenje potie mnogo vie od tednje.
Kad je moj najstariji sin upao u velike dugove na prvoj
godini fakulteta, ne samo da sam mu pomogla unititi kreditne
kartice, ve sam krenula u potragu za programom koji bi mi
pomogao da obrazujem djecu na planu financija.
Jednoga dana, suprug me nazvao iz ureda. "Ovdje je netko
koga treba upoznati", rekao je, "zove se Robert Kiyosaki.
Poslovni je ovjek i ulaga i prijavio je patent za edukativni
proizvod. Mislim da je to ono to si traila."

Upravo ono to sam traila

Moj suprug Mike bio je tako impresioniran PROTOKOM
NOVCA, novim edukativnim proizvodom kojeg je razvio
Robert Kiyosaki, da je dogovorio s njim da oboje sudjelujemo u
11

testiranju prototipa. Budui da se radilo o edukativnoj igri,

zamolila sam i svoju 19-godinju ker, koja je bila na prvoj
godini lokalnog sveuilita, da sudjeluje i ona je pristala.
U testiranju je sudjelovalo petnaestak osoba, podijeljenih u
tri skupine.
Mike je bio u pravu. Bio je to edukativni proizvod kakav
sam traila. No, bio je specifian: izgledao je poput arene
ploe za Monopoly s divovskim, dobro odjevenim, takorom u
sredini. Meutim, za razliku od Monopolyja, postojale su dvije
staze: jedna unutranja i jedna vanjska. Cilj igre bio je izlazak
iz unutranje staze - koju je Robert zvao "Utrka takora" - i
doi na vanjsku, "Brzu stazu". Robert je rekao da "Brza staza"
simulira nain na koji bogatai igraju u stvarnom ivotu.
Robert nam je zatim definirao "Utrku takora".
"Pogledajte ivot prosjeno obrazovane, vrijedne osobe.
Dijete se rodi i poe u kolu. Roditelji su sretni jer je dijete
uspjeno, dobiva vrlo dobre i odline ocjene, a uspjelo se i
upisati na fakultet. Dijete diplomira, a zatim postupa onako
kako je programirano: trai siguran posao i karijeru. Pronalazi
taj posao, moda kao lijenik ili odvjetnik ili pristupi vojsci ili
dravnoj slubi. Uglavnom, pone zaraivati, kreditne kartice
poinju pristizati u gomilama i tada, ako ne ve i prije, poinje
kupnja.
Budui da ima novca, mlada osoba kree na mjesta gdje
izlaze druge mlade osobe poput nje, upoznaje se s njima, izlazi,
a moda se i vjena. ivot izgleda odlino, jer oboje rade, a dva
su prihoda pravi blagoslov. Osjeaju se uspjenima, sa svjetlom
budunosti te odlue kupiti kuu, automobil, televiziju, krenuti
na putovanja i imati djecu. Stie i mali smotuljak sree, a
potreba za novcem postaje sve vea. Sretni par zakljui da su
im karijere od ivotne vanosti pa poinju raditi sve vie,
traei napredovanja i poviice. Poviica stie, ali i jo jedno
dijete i potreba za veom kuom. Rade sve vie, postaju bolji
radnici i jo vie posveeni poslu. Vraaju se u kolu i stjeu
specijalizirana znanja i vjetine kako bi mogli zaraditi jo vie
novca. Moda pronau i drugi posao. Prihodi im rastu, ali raste
12

i porezni razred u kojem se nalaze, kao i porez na njihovu novu

kuu, na socijalno osiguranje, kao i svi drugi porezi. Dobivaju
velike plae, a pitaju se kamo je novac nestao. Kupuju neke
uzajamne fondove, a kreditnim karticama namirnice. Djeca su
narasla i sada imaju 5 ili 6 godina. Potreba tednje za njihovo
kolovanje raste, kao i potreba tednje za mirovinu.
Taj sretan par ima 35 godina i sada je ulovljen u "Utrku
takora" do kraja svog radnog vijeka. Rade za vlasnike svoje
tvrtke, plaaju poreze dravi, a banci otplauju hipoteku i
kreditne kartice.
Zatim savjetuju svojoj djeci da 'marljivo ue, dobivaju
dobre ocjene i pronau siguran posao.' Nisu nauili nita o
novcu, osim od onih koji profitiraju od njihove naivnosti, a
naporno rade cijeli ivot. Proces se ponavlja na sljedeoj
generaciji vrijednih radnika. To je 'Utrka takora'."
Jedini nain da izaete iz "Utrke takora" jest da dokaete
svoju strunost u raunovodstvu i investiranju, to su moda
dvije najtee znanosti. Kao ovlatena javna raunovotkinja
(OJR) koja je nekada radila za tvrtku "Big 8", iznenadila sam se
kako je Robert uinio uenje ta dva predmeta zabavnim i
uzbudljivim. Proces je bio tako sjajno maskiran da smo
zaboravili da uimo, dok smo se vrijedno trudili izai iz "Utrke
takora."
Uskoro se testiranje proizvoda pretvorilo u zabavno
poslijepodne s mojom keri. Razgovarale smo o stvarima o
kojima nikada prije nismo. Budui da sam po zanimanju
raunovotkinja, bilo mi je lako igrati igru koja zahtijeva
izvjee o prihodu i bilanci. Imala sam vremena pomagati keri
i drugim igraima za svojim stolom s konceptima koje nisu
razumjeli. Bila sam prva i jedina osoba u cijeloj testnoj skupini
koja je tog dana izala iz "Utrke takora" i to nakon samo 50
minuta iako se igra nastavila gotovo tri sata.
Za mojim stolom bili su bankar, vlasnik tvrtke i raunalni
programer. Ono to me jako uznemirilo bila je injenica da ti
ljudi znaju jako malo o raunovodstvu i ulaganju, a to su stvari
koje su jako vane za njihove ivote. Pitala sam se kako
13

rukovode svojim financijskim poslovima u stvarnom ivotu.

Mogla sam shvatiti da to ne razumije moja 19-godinja ker, ali
ovo su bile odrasle osobe, barem dvostruko starije od nje.
Nakon to sam izala iz "Utrke takora", sljedea dva sata
promatrala sam svoju ker i te obrazovane, uspjene odrasle
osobe kako bacaju kocke i pomiu svoje figurice. Iako mi je
bilo drago to toliko ue, bila sam uznemirena zbog injenice
da ti ljudi nisu imali pojma o osnovama raunovodstva i
ulaganja. Imali su potekoa s razumijevanjem veze izmeu
izvjea o prihodu i bilance. Dok su kupovali i prodavali
aktivu, nisu se mogli sjetiti da svaka transakcija moe utjecati
na njihov mjeseni protok novca. Pomislila sam, koliko
milijuna ljudi u stvarnom ivotu ima financijske probleme samo
zato to nikada nisu uili ove predmete?
Hvala Bogu to su se zabavljali i to im je panju odvlaila
elja da pobijede. Nakon to je Robert dao znak za kraj igre,
pustio nas je da petnaest minuta razgovaramo o PROTOKU
NOVCA.
Vlasnik tvrtke koji je sjedio za mojim stolom nije bio sretan.
Igra mu se nije svidjela. "Ja ne moram ovo znati", ree on
glasno, "zapoljavam raunovoe, bankare i odvjetnike da to
rade za mene."
Robert je na to odgovorio: "Niste li primijetili da postoji
mnogo raunovoa koji nisu bogati? A isto vrijedi i za bankare,
odvjetnike, brokere i prodavae nekretnina. Oni mnogo znaju i
uglavnom su pametni ljudi, ali veina njih nije bogata. Budui
da nae kole ne poduavaju ljude onome to znaju bogatai,
savjete moramo traiti upravo od njih. No, ako jednoga dana, na
autocesti, zaglavljeni u guvi, a urite na posao, pogledate
udesno i ugledate svog raunovou i svog bankara u istoj
prometnoj guvi to bi vam trebalo neto rei."
Niti raunalni programer nije bio impresioniran igrom:
"Mogu kupiti program koji e me poduiti ovome."
No, bankar je bio osupnut. "Uio sam u koli ovaj
raunovodstveni dio, ali nikada nisam znao to primijeniti u
stvarnom ivotu. Sada znam. Moram izai iz "Utrke takora."
14

Mene je najvie dirnuo komentar moje keri: "Zabavila sam

se uei", rekla je, "nauila sam mnogo o tome kako novac
stvarno funkcionira i kako isplativo ulagati."
Zatim je dodala: "Sada znam da mogu izabrati posao kojim
se elim baviti, a to ne mora biti zbog sigurnosti, beneficija ili
zarade. Ako nauim ono emu poduava ova igra, mogu raditi i
uiti ono to mi srce eli, a ne neto to bih uila samo zato to
tvrtke trae odreene radne vjetine. Ako nauim ovo, neu
morati brinuti o sigurnom poslu i socijalnom osiguranju, kao
to brine veina mojih kolega iz razreda."
Nisam mogla ostati i porazgovarati s Robertom nakon to
smo odigrali igru, ali sloili smo se da se kasnije naemo kako
bismo porazgovarali o projektu. Znala sam da je htio
upotrijebiti igru kako bi pomogao ljudima da razviju financijske
vjetine i htjela sam uti vie o njegovim planovima.
Otkrili smo da imamo mnogo zajednikog. Razgovarali smo
o svemu i svaemu, od sportova i kazalita do restorana i
socioekonomskih pitanja. Razgovarali smo o mijenjanju svijeta.
Proveli smo mnogo vremena raspravljajui o tome kako veina
Amerikanaca za mirovinu nije utedjela gotovo nita, kao i o
socijalnom i zdravstvenom osiguranju koji se nalaze blizu
bankrota. Hoe li moja djeca morati plaati mirovinu za 75
milijuna pripadnika populacijske eksplozije? Pitali smo se
shvaaju li ljudi koliko je rizino zavisiti o mirovinskom planu.
Roberta je najvie brinuo sve vei jaz izmeu onih koji
imaju i onih koji nemaju u Americi i diljem svijeta. Kao
samouki poduzetnik koji je stvorio sam sebe i proputovao svijet
ulaui, Robert se umirovio u dobi od 47 godina. Vratio se u
posao samo zato to ga je brinulo isto ono to i mene. Zna da se
svijet promijenio, ali da se obrazovanje nije mijenjalo zajedno
sa svijetom. Prema Robertu, djeca provode godine u
zastarjelom obrazovnom sustavu, uei predmete koji im nikada
nee trebati, pripremajui se za svijet koji vie ne postoji.
"Danas je najopasniji savjet koji moete dati djetetu neka ide
u kolu, ima dobre ocjene i potrai siguran posao'. To je stari
savjet, ali lo. Kad biste vidjeli to se dogaa u Aziji, Europi,
15

Junoj Americi, bili biste zabrinuti kao i ja."

On smatra da je to lo savjet jer ako elite da vam djeca
imaju financijski osiguranu budunost, ona ne mogu igrati po
starim pravilima budui da je to prerizino."
Pitala sam ga to misli pod tim "stara pravila"?
"Ljudi poput mene igraju po drugim pravilima od pravila po
kojima igrate vi", rekao je, "to se dogaa kad korporacija
objavi da smanjuje broj radnika?"
"Ljudi bivaju otputeni", rekla sam, "obitelji su pogoene, a
nezaposlenost raste."
"Da, ali to se dogaa tvrtki, osobito javnoj, na burzi
dionica?"
"Cijena dionica obino raste kad se najavi smanjivanje broja
radnika", rekoh ja, "trite voli kad tvrtka smanjuje trokove
rada, bilo zbog automatizacije ili zbog konsolidacije radne
snage openito."
"Tono", rekao je, "a kada cijene dionica porastu ljudi poput
mene, dioniari, postaju bogatiji. Zaposlenici gube, vlasnici i
ulagai dobivaju."
Robert je opisivao ne samo razliku izmeu zaposlenika i
poslodavca, ve i razliku izmeu kontrole nad vlastitom
sudbinom i davanja te kontrole nekom drugome.
"No, veini je ljudi teko shvatiti zato se to dogaa", rekoh
ja, "misle da to nije poteno."
"Zato je glupo rei djetetu jednostavno: 'Dobro se obrazuj'",
rekao je, "glupo je pretpostaviti da e obrazovanje koje daje
kolski sustav pripremiti djecu za svijet u kojem e se nai
nakon diplome. Svakom djetetu potrebno je jo obrazovanja i to
drugaijeg. Djeca moraju poznavati pravila koja su drukija.
"Postoje pravila novca po kojima igraju bogati i pravila po
kojima igra ostalih 95% stanovnitva", rekao je, "a tih 95% ui
ta pravila kod kue i u koli. Zato je danas rizino rei djetetu:
'Vrijedno ui i potrai posao'. Dijete danas treba sofisticiranije
obrazovanje, a postojei sustav ga ne prua. Nije mi vano
koliko raunala kola ima u uionicama niti koliko novca troi.
Kako obrazovni sustav moe poduavati djecu stvarima koje
16

nisu poznate ni njemu samom?"

Kako onda roditelji poduavaju djecu onome emu ih ne
poduava kola? Kako moete dijete nauiti neto o
raunovodstvu? Nee li mu to dosaditi? A kako djecu nauiti
ulagati ako se i vi sami bojite rizika? Umjesto da nauimo djecu
da igraju na sigurno, odluio sam da je najbolje nauiti ih da
igraju pametno.
"Kako ete nauiti djecu o novcu i svim drugim stvarima o
kojima smo razgovarali?" pitala sam Roberta, "i kako moemo
olakati roditeljima, osobito ako to ni sami ne razumiju?"
"Napisao sam knjigu o tome", rekao je.
"Gdje je?"
"U mojem raunalu. Ve je godinama tamo, u dijelovima.
Povremeno radim na njoj, ali nikad je nisam uspio sastaviti.
Poeo sam je pisati nakon to je moja druga knjiga postala
uspjenica, ali nisam dovrio. U dijelovima je."
I bila je u dijelovima. Nakon to sam proitala razbacana
poglavlja, zakljuila sam da je knjiga dobra i da znanje iz nje
treba podijeliti, osobito u ovim vremenima koja donose velike
promjene. Sloili smo se da zajedno dovrimo Robertovu
knjigu.
Pitala sam ga to misli o tome koliko je djetetu potrebno
znanja o financijama, a odgovor je glasio da to zavisi o djetetu.
Robert je u ranoj dobi znao da eli uspjeti i bio je sretan to ima
oca koji je bio bogat i spreman da ga poduava. "Obrazovanje
je temelj uspjeha", rekao je Robert, "akademske vjetine su od
vitalne vanosti, a isto vrijedi i za financijske i komunikacijske".
Slijedi pria o dva Robertova oca, bogatom i siromanom
ocu, gdje se govori i o vjetinama koje je on razvio tijekom
ivota. Vano je uvidjeti razliku izmeu oeva. Ja sam knjigu
sastavila i uredila. Ako neki raunovoa ita ovu knjigu, trebao
bi staviti svoje akademsko znanje u drugi plan i otvoriti um
teorijama koje Robert predstavlja. Iako mnoge od njih stavljaju
u pitanje same temelje opeprihvaenih principa raunovodstva,
omoguavaju vrijedan uvid u nain na koji pravi ulagai
analiziraju svoje odluke o investiranju.

Kada mi, kao roditelji, savjetujemo svojoj djeci da 'idu u

kolu, vrijedno ue i nau dobar posao', esto to inimo zbog
kulturalne uvjetovanosti, npr. jer se to uvijek smatralo
ispravnim. Upoznavi Roberta, ostala sam zapanjena njegovim
idejama. Budui da su ga odgajala dva oca, poduavali su ga da
tei k dva razliita cilja. Obrazovani otac savjetovao mu je da
radi za neku tvrtku, a bogati mu je otac savjetovao da istu
posjeduje. Oba ivotna puta zahtijevala su obrazovanje, ali
predmeti su bili potpuno razliiti. Obrazovani otac poticao je
Roberta da bude pametan, a bogati da zaposli pametne.
injenica da ima dva oca stvarala je mnoge probleme.
Robertov pravi otac bio je nadzornik za obrazovanje savezne
drave Havaji. Do Robertove 16 godine, njegova prijetnja koja
je glasila: "Ako ne dobije dobre ocjene, nee dobiti dobar
posao", nije imala mnogo uinka. Robert je ve znao da je
njegov put bio posjedovanje tvrtki, a ne rad za njih. U stvari, da
nije bilo mudrog i upornog srednjokolskog savjetnika za
zapoljavanje, Robert moda uope ne bi iao na fakultet i to
priznaje. elio je odmah poeti izgraivati svoju aktivu, ali se
sloio da mu i obrazovanje moe koristiti.
Istini za volju, ideje iz ove knjige vjerojatno su previe
nategnute i radikalne za veinu roditelja. Neki roditelji imaju
dovoljno problema zadravajui djecu u koli. No, u svjetlu
naeg vremena velikih promjena, kao roditelji moramo biti
otvoreni za nove, smjele ideje. Poticati djecu da budu
zaposlenici znai savjetovati djeci da tijekom ivota plaaju
velike poreze i to gotovo bez ikakvog jamstva za mirovinu. A
istina je da su porezi najvei troak svake osobe. Zapravo,
veina obitelji tijekom godine radi od sijenja do sredine
svibnja kako bi platila porez. Potrebne su nove ideje, a ova ih
knjiga prua.
Robert tvrdi da bogati poduavaju svoju djecu na drugi
nain i to kod kue, za stolom. To moda nisu ideje o kojima
biste razgovarali sa svojom djecom, ali hvala vam to ste ih
odluili proitati. Savjetujem vam da nastavite s potragom, jer
kao majka i OJR smatram da je koncept dobivanja dobrih
18

ocjena i pronalaenja dobrog posla zastario. Moramo

savjetovati djecu na sofisticiraniji nain. Potrebne su nam nove
ideje i drukije obrazovanje. Moda i nije tako loe rei djeci da
budu dobri zaposlenici, ali treba im rei da u isto vrijeme
trebaju teiti posjedovanju vlastite investicijske tvrtke.
Kao majka, nadam se da e ova knjiga pomoi drugim
roditeljima. Robert se nada da e informirati ljude o tome da
svatko moe napredovati ako tako odlui. Ako ste danas vrtlar,
domar ili nezaposleni, moete se obrazovati i poduiti one koje
volite da se financijski pobrinu za sebe. Imajte na umu da je
financijska inteligencija mentalni proces putem kojeg
rjeavamo svoje financijske probleme.
Danas se suoavamo s globalnim i tehnolokim promjenama
jednako velikim, pa ak i veim, od onih s kojima smo se
suoavali prije. Nitko nema kristalnu kuglu, ali jedno je
sigurno: pred nama su promjene koje nadilaze nau stvarnost.
Tko zna to nosi budunost? No, to god se dogodilo, imamo
dvije mogunosti: igrati na sigurno ili igrati pametno tako to
emo se pripremiti, obrazovati i probuditi vlastiti financijski
genij i genij nae djece.
Sharon Lechter

Za BESPLATNU KAZETU
"to me moj bogati otac nauio o novcu"
i BROURU U BOJI o
drutvenoj igri PROTOK NOVCA 101,
nazovite 1-800-308-3585
19

PRVO

POGLAVLJE

BOGATI OTAC,
SIROMANI OTAC
PRIA

ROBERTA

KIYOSAKIJA

Imao sam dva oca, bogatog i siromanog. Jedan je bio

vrhunski obrazovan i inteligentan - imao je doktorat, a etiri
godine fakulteta zavrio je prije roka u manje od dvije godine.
Zatim je pohaao Sveuilita Stanford, Chicago i Northwestern
na postdiplomskom studiju, sve uz pune stipendije. Drugi otac
nije zavrio niti osmi razred.
Obojica su bili uspjeni, cijeli ivot vrijedno radili i
mnogo zaradili. No, jedan od njih cijelog je ivota imao
financijskih problema, drugi je postao jedan od najbogatijih
ljudi na Havajima. Jedan je umro ostavivi desetke milijuna
dolara obitelji, dobrotvornim organizacijama i Crkvi, a drugi je
za sobom ostavio neplaene raune.
Obojica su bili snani, karizmatini i utjecajni, obojica su
me savjetovala, ali njihovi savjeti nisu bili isti. Snano su
vjerovali u obrazovanje, ali nisu mi preporuili isti tijek
kolovanja.
Da sam imao samo jednog oca, morao bih prihvatiti ili
odbaciti njegov savjet. To to sam imao dva oca koji su me
savjetovali, ponudilo mi je izbor izmeu dva razliita gledita:
gledita bogatog i gledita siromanog ovjeka.
Umjesto da jednostavno prihvatim ili odbacim jedan ili
drugi savjet, razmiljao sam, usporedio ih, a zatim sam odluio.
21

Problem je bio u tome to bogati ovjek jo nije bio bogat, a

siromani ovjek jo nije bio siromaan. Obojica su tek
zapoinjala svoje karijere i imala financijskih i obiteljskih
problema, no na novac su gledali razliito.
Na primjer, jedan otac bi govorio: "Ljubav prema novcu
izvor je sveg zla." Drugi bi govorio: "Nedostatak novca je izvor
sveg zla."
Dok sam bio mlad, bilo je teko imati dva snana oca koji su
utjecali na mene. Htio sam biti dobar sin i sluati, ali dva oca
nisu govorila iste stvari. Razlika u njihovim gleditima, osobito
u vezi novca, bila je tako velika da sam postao znatieljan.
Poeo sam razmiljati o stvarima koje su govorili.
Veliki dio slobodnog vremena provodio sam razmiljajui i
pitajui se: "Zato je to rekao?" Zatim bih se upitao isto to u
vezi izjave drugog oca. Bilo bi mnogo lake jednostavno rei:
"Da, u pravu je. Slaem se s tim". Ili jednostavno odbaciti to
gledite i rei: "Stari nema pojma o emu govori." Ali, budui
da sam volio obojicu natjerao sam se na razmiljanje i odabrao
kako dalje. Taj se izbor pokazao dugorono mnogo vrednijim
nego da sam jednostavno prihvatio ili odbacio jedno gledite.
Jedan od razloga zato bogati postaju bogatiji, siromani
siromaniji, a srednja klasa sve zaduenija, jest injenica da se
o novcu poduava kod kue, a ne u koli. Najvei dio nas, ui o
novcu od svojih roditelja. to moe siromani roditelj rei
svojem djetetu o novcu? Jednostavno kau: "Ostani u koli i
vrijedno ui." Djeca mogu diplomirati s odlinim ocjenama, ali
s financijskim programiranjem i mentalitetom siromane osobe.
Dijete je to nauilo jo kao malo.
U koli se ne ui o novcu. kola se fokusira na akademske i
profesionalne vjetine, ali ne i na financijske. To je razlog zbog
kojeg pametni bankari, lijenici i raunovoe, koji su u koli
dobivali odline ocjene, mogu cijeli ivot imati financijskih
problema. Na golemi nacionalni dug djelomino je posljedica
injenice da visoko obrazovani politiari i dravni slubenici
donose financijske odluke s malo ili nimalo znanja o novcu.
esto razmiljam o novom mileniju i pitam se to e se
22

dogoditi kada milijunima ljudi zatreba financijska i medicinska

pomo. Oni e financijski ovisiti o svojim obiteljima ili o
dravi. to e se dogoditi kada zdravstveno ili socijalno
osiguranje ostane bez novca? Kako e nacija preivjeti ako
poduavanje djece o novcu i dalje ostane na roditeljima - od
kojih e veina biti ili ve jest, siromana?
Budui da sam imao dva utjecajna oca, uio sam od obojice.
Morao sam razmisliti o savjetu i jednog i drugog i dok sam to
inio stjecao sam vrijedan uvid u mo i uinak ovjekovih misli
na njegov ivot. Na primjer, jedan otac obiavao je rei: "Ne
mogu si to priutiti." Drugi otac je zabranio izgovaranje tih
rijei. On je inzistirao da govorim: "Kako bih si to mogao
priutiti?" Jedno je izjava, a drugo pitanje. Jedno vam daje
izgovor, a drugo vas prisiljava da razmislite. Moj bogati otac
objanjavao je to tako da, kada kaete da si ne moete to
priutiti, va mozak prestaje funkcionirati. Kada se zapitate
"Kako bih si to mogao priutiti?", mozak se pokree. Nije
smatrao da trebate kupiti sve to elite. Bio je fanatik vjebanja
modanih vijuga, najmonijeg raunala na svijetu. "Moj mozak
je svakoga dana sve jai jer ga vjebam. to je jai, vie mogu
zaraditi." Vjerovao je da je izgovaranje reenice, "Ne mogu si
to priutiti", znak mentalne lijenosti.
Iako su oba oca vrijedno radila, primijetila sam da jedan od
njih ima naviku uspavati svoj mozak kad se radilo o novcu, a
drugi je obiavao vjebati svoj mozak. Dugoroni rezultat bio
je taj da je jedan otac financijski jaao, dok je drugi slabio. To
je kao razlika izmeu osobe koja svaki dan vjeba u teretani i
one koja sjedi na kauu i gleda televiziju. Odgovarajua fizika
vjeba poveava vam izglede za zdravlje, kao to vam
odgovarajua mentalna vjeba poveava izglede za bogatstvo.
Lijenost smanjuje zdravlje i bogatstvo.
Moja dva oca imala su suprotne stavove. Jedan je smatrao da
bi bogati trebali plaati vee poreze kako bi brinuli za one
nesretnije. Drugi je govorio: "Porezi kanjavaju one koji
proizvode, a nagrauju one koji ne proizvode".
Jedan otac mi je govorio: "Vrijedno ui kako bi se mogao
23

zaposliti u dobroj tvrtki", a drugi, "vrijedno ui kako bi mogao

kupiti dobru tvrtku."
Jedan otac rekao je: "Razlog zbog kojeg nisam bogat jest taj
to imam vas, djeco."
Drugi je rekao: "Razlog zbog kojeg moram postati bogat ste
vi, djeco."
Jedan je poticao na razgovor o novcu i poslu za stolom.
Drugi je branio da se za stolom spominje novac.
Jedan je rekao: "Kad se radi o novcu, igraj na sigurno, ne
riskiraj", a drugi, "naui upravljati rizikom."
Jedan je vjerovao da je dom najvea investicija i aktiva, a
drugi da je kua obaveza, a ako je ona najvea investicija, to je
velika nevolja.
Oba oca plaali su svoje raune na vrijeme, ali jedan ih je
plaao prije svega ostalog, a drugi na kraju.
Jedan je vjerovao da e se tvrtka ili drava pobrinuti za ljude
i njihove potrebe, te je uvijek je razmiljao o poviicama,
mirovinskim planovima, zdravstvenim beneficijima, bolovanjima,
godinjem odmoru i drugim prednostima. Impresionirala su ga
dva ujaka koja su ula u vojsku i zaradila mirovinu i beneficije
do kraja ivota, nakon dvadeset godina aktivne slube. Sviale
su mu se zdravstvene beneficije i privilegije koje je vojska
osiguravala svojim umirovljenicima. Sviao mu se i sustav rada
na katedri sveuilita. Povremeno se inilo da mu je ideja
sigurnog posla za cijeli ivot i beneficija vanija od samog
posla. esto bi govorio: "Vrijedno sam radio za dravu i imam
pravo na te beneficije."
Drugi je vjerovao u potpunu financijsku samodostatnost.
Govorio je protiv mentaliteta "beneficija" i smatrao da ovaj
stvara slabe, financijski ovisne ljude. Vana mu je bila
financijska kompetencija.
Jedan otac muio se da utedi nekoliko dolara, a drugi je
jednostavno stvarao investicije.
Jedan me nauio napisati impresivni ivotopis kako bih
mogao pronai dobar posao, a drugi me poduio pisanju dobrih
poslovnih i financijskih planova kako bih mogao stvarati radna
24

mjesta.
Kao proizvod dva snana oca, mogao sam promatrati uinak
koji razliite misli imaju na ovjekov ivot. Primijetio sam da
ljudi zaista oblikuju ivot svojim mislima.
Na primjer, moj je siromani otac uvijek govorio: "Nikada
se neu obogatiti." I to se ostvarilo. S druge strane, moj je
bogati otac oduvijek smatrao sebe bogataem. Govorio bi: "Ja
sam bogat ovjek, a bogati to ne rade." ak i kad je bankrotirao
nakon velikog financijskog pada i dalje se smatrao bogatim
ovjekom. Govorio bi: "Postoji razlika izmeu siromatva i
bankrota. Bankrot je privremen, a siromatvo je vjeno."
Moj siromani otac bi govorio: "Ne zanima me novac" ili
"Novac nije vaan". A bogati je uvijek smatrao da je novac
mo.
Mo naih misli nije mogue izmjeriti, ali jo dok sam bio
mlad bilo mi je jasno da moram paziti na svoje misli i
izraavanje. Primijetio sam da moj siromani otac nije
siromaan zbog koliine novca koju je zaraivao, ve zbog
svojih misli i djela. Kao mladi s dva oca, postao sam svjestan
da moram paziti koje u misli usvojiti. Koga bih trebao sluati bogatog ili siromanog oca?
Iako su obojica veoma cijenila obrazovanje i uenje, nisu se
slagali u vezi onoga to bi trebalo uiti. Jedan je htio da
vrijedno uim, dobijem diplomu i dobar posao kako bih radio
za novac. Htio je da postanem profesionalac, odvjetnik,
raunovoa ili da zavrim poslovnu kolu i postanem MBA
Master of Business Administration - strunjak za ekonomske i
financijske znanosti. Drugi me otac poticao da obratim panju
na to kako postati bogat, da shvatim nain na koji djeluje novac
te postignem da on radi za mene. "Ja ne radim za novac, ve
novac radi za mene!"
Kad sam navrio devetu godinu, odluio sam posluati
bogatog, a ne siromanog oca, iako je ovaj imao fakultetske
diplome.

25

Lekcija Roberta Frosta

Robert Frost je moj omiljeni pjesnik. Iako volim mnoge
njegove pjesme, omiljena mi je Put kojim nisam poao.
Njegovom se lekcijom koristim gotovo svakodnevno:

Put kojim nisam poao

U utoj umi ravala se dva puta,
Tuan to ne mogu na obje strane
Jer putujem sam, stajao sam dugo
I gledao do kuda mi pogled see
Kako jedan nesta u gustome grmlju;
I onda krenuh drugim, onim pravim,
Moda mi je upravo tuda valjalo poi,
Obraslim travom to eka nove korake
Premda sam znao, ako poem tuda,
Koraat u ipak uvijek istim putem,
A toga su jutra oba puta bila prava
Prekrivena liem nedirnutim, mirnim.
Da, iao sam prvim jo cijeloga dana!
Ali svi mi znamo da staze nas nose,
I ta sjena sumnje zvala me je natrag.
Ovo u vam s uzdahom jednom rei,
Negdje nakon mnogo dugih godina;
U umi ravala se dva puta, a ja Krenuh onim kojim se rjee ilo,
I nakon toga nita nije bilo kao prije.
Robert Frost (1916)

(Preveo Milo urevi)

26

I nakon toga nita nije bilo kao prije.

Tijekom godina, esto sam razmiljao o pjesmi Roberta
Frosta. Odluka da ne sluam savjet i stavove o novcu od mojeg
visokoobrazovanog oca bila je bolna, ali je oblikovala ostatak
mojeg ivota.
Kad sam odluio koga u posluati, zapoelo je moje
financijsko obrazovanje. Bogati otac poduavao me sve do
moje 39-te godine. Prestao je kad je shvatio da razumijem ono
to je pokuavao utuviti u moju, esto tvrdu glavu.
Novac je jedan oblik moi. No, ono to je jo monije je
financijsko obrazovanje. Novac dolazi i odlazi, ali ako
razumijete nain na koji funkcionira, stjeete mo i poinjete
graditi bogatstvo. Pozitivno razmiljanje ne dolazi samo po sebi
jer veina ljudi u koli nije nauila kako novac funkcionira, te
provodi cijeli ivot radei.
Budui da mi je bilo samo devet godina kad sam poeo uiti,
lekcije kojima me poduavao bogati otac bile su jednostavne.
Na kraju krajeva, sve se svodi na samo est glavnih koje je
ponavljao tijekom trideset godina. Ovo je knjiga o tih est
lekcija, prikazanih na najjednostavniji mogui nain, tj. onako
kako ih je moj bogati otac prikazao. Te lekcije nisu odgovori,
ve putokazi koji e pomoi vama i vaoj djeci da postanete
bogatiji, bez obzira na to to se dogaalo u svijetu koji se
mijenja, svijetu punom nesigurnosti.

27

Prva lekcija
Bogati ne rade za novac
Druga lekcija
Zato poduavati
financijsku pismenost?
Trea lekcija
Gledajte svoja posla
etvrta lekcija
Povijest poreza i mo tvrtki
Peta lekcija
Bogati stvaraju novac
V

esta lekcija
Radite da bi uili
- ne radite za novac

DRUGO

POGLAVLJE
Prva lekcija:

BOGATI NE RADE ZA
NOVAC
"Tata, moe li mi rei kako da se obogatim?"
Moj otac odloio je veernje novine. "Zato se eli
obogatiti, sine?"
"Zato to je danas Jimmyjeva majka dola u novom
Cadillacu, a za vikend idu u svoju kuu na plai. Poveli su tri
njegova prijatelja, ali Mike i ja nismo pozvani. Rekli su da
nismo pozvani zato to smo 'siromana djeca'."
"To su rekli?" upita otac s nevjericom.
"Da, jesu", rekoh ja povrijeenim tonom.
Moj otac u tiini odmahne glavom, gurne prstom naoale na
nosu i nastavi itati svoje novine. Stajao sam ekajui odgovor.
Bilo je to 1956. godine, a ja sam imao devet godina. Igrom
sudbine, pohaao sam javnu kolu u koju su bogati slali svoju
djecu. Na je grad bio prije svega grad eernih plantaa.
Direktori plantaa i drugi utjecajni ljudi iz grada, poput
lijenika, vlasnika tvrtki i bankara, slali su djecu u tu kolu od
1. do 6. razreda. Nakon 6. razreda, djecu su uglavnom slali u
privatne kole. Zato to je moja obitelj ivjela s jedne strane
ulice i ja sam pohaao tu kolu. Da smo ivjeli s druge strane,
pohaao bih drugu kolu, s djecom iz obitelji slinijim mojoj.
Nakon 6. razreda, ta e djeca zajedno sa mnom nastaviti
kolovanje u javnim srednjim kolama. Mi neemo moi
pohaati privatne kole.
31

Otac napokon odloi novine. Mogao sam vidjeti da razmilja.

"Pa, sine", zapone on polako, "ako eli biti bogat, mora
nauiti stvarati novac."
"Kako u stvoriti novac?" upitao sam ga.
"Razmisli malo, sine", ree on smijeei se, to je zapravo
znailo, "to je sve to u ti rei" ili "ja ne znam odgovor, nemoj
me postidjeti."

Partnerstvo je stvoreno
Sljedeeg jutra prenio sam Mikeu, svom najboljem
prijatelju, rijei svog oca. Koliko sam znao, Mike i ja bili smo
jedina siromana djeca u toj koli. Mike je bio poput mene,
naao se u toj koli igrom sudbine. Netko je pogrijeio crtajui
granice kolskih podruja i mi smo zavrili u koli s bogatom
djecom. Nismo bili zaista siromani, ali osjeali smo se
siromanima jer su svi drugi djeaci imali nove bejzbol
rukavice, bicikle i sve ostalo.
Mama i tata osigurali su nam osnovne stvari - hranu, odjeu
i krov nad glavom. No, to je bilo to. Moj je tata govorio: "Ako
neto eli, radi kako bi to i dobio." Mi smo eljeli mnogo toga,
ali nije bilo mnogo posla za 9-godinje djeake.
"Kako da zaradimo novac?" upitao je Mike.
"Ne znam", rekoh ja, "ali eli li biti moj partner?"
Pristao je i tog je subotnjeg jutra Mike postao moj prvi
poslovni partner. Proveli smo cijelo jutro smiljajui kako da
doemo do novca. Ponekad bismo priali kako se svi oni "cool
deki" u Jimmyjevoj kui na plai zabavljaju. To je pomalo
boljelo, ali bila je to dobra bol jer nas je nadahnula da
razmislimo kako doi do novca. Napokon, tog poslijepodneva,
munja nam projuri kroz glavu. Bila je to ideja koju je Mike
dobio iz knjige koju je proitao. Uzbueno smo se rukovali i
partnerstvo se nalo u biznisu.
Sljedeih nekoliko tjedana, Mike i ja jurili smo naim
susjedstvom kucajui na vrata i ispitujui susjede bi li htjeli
sauvati tube od zubne paste za nas. Sa zbunjenim osmjesima
32

na licu, veina ih je pristala. Neki su nas upitali to radimo, a na

to mi bismo odgovarali: "Ne moemo vam rei. To je poslovna
tajna."
Moja majka sve se vie ljutila kako su prolazili tjedni.
Izabrali smo mjesto pokraj njezine perilice za rublje kao
skladite za nae sirovine. Hrpa rabljenih tuba od zubnih pasta
poela je rasti u smeoj kartonskoj kutiji u kojoj su nekada
stajale boce s keapom.
Napokon, moja je majka udarila akom po stolu. Pogled na
neuredne, zguvane tube zubnih pasta njezinih susjeda stvarno
ju je uzrujao. "to vi deki radite?", upitala je. "I ne elim uti
da je to poslovna tajna. Uinite neto s tim neredom ili u ga
izbaciti van."
Mike i ja kumili smo je i molili, objanjavajui da emo
uskoro imati dovoljno sirovina i da emo tada zapoeti s
proizvodnjom. ekali smo da jo nekoliko susjeda potroi svoju
zubnu pastu kako bismo dobili njihove tube. Majka nam je dala
rok od tjedan dana.
Datum poetka proizvodnje pomaknut je zbog pritiska. Moje
prvo partnerstvo ve je bilo u opasnosti zbog majinih prijetnji.
Mike je sada imao zaduenje govoriti susjedima da brzo potroe
svoje zubne paste jer bi njihov zubar ionako htio da peru zube
ee. Ja sam poeo sastavljati proizvodnu liniju.
Jednog su se dana, moj otac i njegov prijatelj dovezli u nau
ulicu i ugledali dvojicu 9-godinjaka kako punom parom rade
na proizvodnji. Sve je bilo zapraeno finim bijelim prahom. Na
dugom stolu nalazili su se mali kartoni od mlijeka iz kole, a
na je obiteljski rotilj bio maksimalno zagrijan usijanim
ugljenom.
Tata je paljivo priao jer morao je parkirati automobil na
poetku prilaza, budui da je proizvodna linija blokirala ulaz.
Kad su se on i njegov prijatelj pribliili, ugledali su elinu
zdjelu na ugljenu u kojoj su se topile tube zubne paste. U to
vrijeme zubna pasta nije bila prodavana u plastinim, nego u
olovnim tubama. Kad bi boja izgorjela, tube smo sputali u
malu elinu zdjelu, topili ih dok ne bi dole u tekue stanje, a
33

zatim uz pomo majinih draa za zdjelu, izlijevali olovo kroz

malu rupu na vrhu kartona od mlijeka.
Kartoni od mlijeka bili su ispunjeni gipsom. Bijeli prah koji
je prekrivao sve, bio je gips prije no to smo ga pomijeali s
vodom. U urbi sam preokrenuo vreu i cijela je okolina
izgledala kao da je njome prola snjena oluja. Kartoni od
mlijeka bili su vanjski kontejneri za gipsane kalupe.
Moj otac i njegov prijatelj promatrali su nas kako paljivo
ulijevamo istopljeno olovo kroz malu rupu na vrhu gipsane
kocke.
"Paljivo", ree moj otac.
Kimnuo sam glavom ne diui pogled.
Kad je ulijevanje napokon bilo gotovo, odloio sam elinu
zdjelu i nasmijeio se ocu.
"to to radite, deki?", upita on s opreznim osmijehom na
licu.
"Radimo ono to si mi rekao da trebam uiniti. Bit emo
bogati", rekoh ja.
"Da", potvrdi Mike, cerei se i kimajui glavom, "mi smo
partneri."
"A to je to u tim gipsanim kalupima?", upita otac.
"Gledaj", rekoh ja, "ovo bi trebala biti dobra tura."
Malim ekiem udario sam po peatu koji je dijelio kocku
napola. Paljivo sam skinuo gornji dio gipsanog kalupa, a iz
njega je ispao olovni novi.
"O, moj Boe!", ree moj otac. "Vi izraujete novie od olova."
"Tako je", ree Mike, "radimo ono to ste nam rekli, tj.
pravimo novac."
Oev se prijatelj okrenuo i prasnuo u smijeh. Moj se otac
nasmijeio i odmahnuo glavom. Pokraj vatre i kutije s
potroenim tubama od zubnih pasti, pred njim su stajala dva
djeaka prekrivena bijelim prahom, nasmijeena od uha do uha.
Zamolio nas je da sve odloimo i sjednemo s njim na ulazno
stubite. S osmijehom na licu objasnio nam je to znai rije
"krivotvorenje".
Nai snovi rasprili su se. "elite rei da je ovo
34

protuzakonito?" upita Mike drhtavim glasom.

"Pusti ih", ree prijatelj mojeg oca, "moda su prirodno
talentirani."
Moj otac ga pogleda.
"Da, protuzakonito je", ree moj otac blagim tonom, "ali vi
ste momci pokazali veliku kreativnost i originalnost. Nastavite.
Stvarno sam ponosan na vas!"
Mike i ja razoarano smo sjedili u tiini dvadesetak minuta
prije no to smo poeli istiti nered. Na je biznis propao ve
prvi dan. istei prah, pogledao sam Mikea i rekao: "Jimmy i
njegovi prijatelji valjda su u pravu. Mi smo sirotinja."
Moj je otac bio na odlasku kad me uo kako to govorim.
"Deki", rekao je, "sirotinja ste samo ako odustanete.
Najvanije je da ste pokuali neto uiniti. Veina ljudi samo
govori i sanja o bogatstvu, a vi ste neto uinili. Ponosan sam
na vas. Nastavite, nemojte odustati."
Mike i ja stajali smo u tiini. Bile su to lijepe rijei, ali jo
uvijek nismo znali to nam je initi.
"Kako to da ti nisi bogat, tata?" upitao sam ja.
"Zato to sam izabrao poziv uitelja. Uitelji ne razmiljaju
o bogaenju. Mi samo volimo poduavati. Volio bih ti pomoi,
ali ja zaista ne znam stvarati novac."
Mike i ja okrenuli smo se i nastavili s ienjem.
"Znam", ree moj otac, "ako elite nauiti kako se obogatiti,
ne pitajte mene ve tvog oca, Mike."
"Mog oca?" upita Mike sa smrknutim izrazom lica.
"Da, tvog oca", ponovi moj otac s osmijehom, mi imamo
istog bankara i ovaj neprekidno govori o njemu. Rekao mi je
nekoliko puta da je tvoj otac briljantan kad je rije o
zaraivanju."
"Moj otac?" upita Mike u nevjerici, "pa kako to da nemamo
skupi auto ni lijepu kuu, poput bogate djece u koli?"
"Dobar auto i lijepa kua ne znae nuno da si bogat, niti da
zna zaraivati", odgovori moj otac. "Jimmyjev tata radi na
plantai eera. Nije drugaiji od mene. On radi za tvrtku, a ja
za dravu. Tvrtka mu kupuje automobile, no u financijskim je
35

nevoljama i Jimmyjev tata moda uskoro nee imati nita. Tvoj

je tata drukiji, Mike. ini se da on gradi carstvo i
pretpostavljam da e za nekoliko godina biti bogat."
uvi to, Mike i ja opet smo se oduevili. S novim arom
bacili smo se na ienje nereda koji je ostao za naim propalim
biznisom. Dok smo istili, planirali smo kako i kada emo
razgovarati s Mikeovim ocem. Problem je bio u tome to je on
radio dokasna i esto se vraao kui naveer. Njegov je otac
posjedovao skladita, graevinsku tvrtku, lanac prodavaonica i
tri restorana, koji su ga zadravali dokasna.
Mike je uhvatio autobus i poao kui nakon to smo zavrili
s ienjem. Planirao je razgovarati s ocem kad se ovaj vrati
kui i zamoliti ga da nas naui kako da se obogatimo. Obeao je
da e me nazvati nakon tog razgovora, ak i ako bude kasno.
Telefon je zazvonio u 20:30 h.
"U redu", rekoh ja, "sljedee subote." Spustio sam slualicu.
Mikeov otac pristao je razgovarati s nama.
U 7:30 u subotu ujutro, krenuo sam autobusom u sirotinjsku
etvrt grada.
Lekcija poinje
"Platit u vam 10 centi po satu."
ak i po standardima iz 1956., 10 centi po satu bilo je malo.
Mike
i ja nali smo se s njegovim ocem toga jutra u 8 h.
On je ve bio u poslu. Njegov je graevinski nadzornik upravo
odlazio kad sam doao do njegove jednostavne, male i uredne
kue. Mike me doekao na vratima.
"Tata je na telefonu, kae da ga priekamo na stranjem
trijemu", rekao je Mike otvorivi vrata.
Stari, drveni pod kripao je kad sam preao preko praga
kue. Iza praga se nalazio jeftini otira za noge. Otira je
prikrivao troni pod, koji su nebrojeni koraci izlizali tijekom
godina. Iako je bio ist, trebalo ga je zamijeniti.
Osjeao sam se klaustrofobino uavi u usku dnevnu sobu
ispunjenu starim i pljesnivim namjetajem koji bi danas imao
36

vrijednost za kolekcionare. Na kauu su sjedile dvije ene, malo

starije od moje majke. Preko puta njih sjedio je ovjek u
radnikoj odjei. Imao je na sebi kaki hlae i koulju, uredno
izglaanu, ali neutirkanu i ispolirane radne knjige. Bio je
desetak godina stariji od mojeg oca. Rekao bih da mu je bilo
oko 45 godina. Nasmijeili su se dok smo Mike i ja prolazili
pokraj njih prema kuhinji koja je vodila ka stranjem trijemu. Ja
sam im stidljivo uzvratio osmijehom.
"Tko su ti ljudi?", upitao sam.
"O, oni rade za mojeg oca. Stariji ovjek je rukovoditelj
skladita, a ene su direktorice restorana. A vidio si i
graevinskog nadzornika, koji radi na izgradnji ceste na oko 50
milja odavde. Njegov drugi nadzornik koji gradi kue, otiao je
prije no to si doao."
"Dogaa li se to cijelo vrijeme?", upitao sam.
"Ne uvijek, ali esto", ree Mike, smijeei se dok je
primicao stolicu da sjedne pokraj mene.
"Zamolio sam ga da nas naui stvarati novac", ree Mike.
"I to je rekao na to?", upitao sam s opreznom znatieljom.
"Pa, u poetku je imao udan izraz na licu, ali tada je rekao
da e nam neto ponuditi."
"O", rekao sam, zaljuljavi se na stolici do zida; sjedio sam
na stranje dvije noge stolice.
I Mike je uinio isto.
"Zna li o kakvoj je ponudi rije?", upitao sam.
"Ne, ali ubrzo emo otkriti."
Iznenada, Mikeov otac izjuri kroz pletena vrata na trijem.
Mike i ja skoili smo na noge, ne iz potovanja, nego zato to
nas je trgnuo.
"Spremni, deki?", upita Mikeov otac i privue stolicu do nas.
Kimnuli smo glavama, povukli stolice i sjeli ispred njega.
On je bio krupan ovjek, visok oko 6 stopa (cca 180 cm) i
teak 200 funti (cca 95 kg). Moj je otac bio vii, iste teine i
oko pet godina stariji od Mikeovog. Liili su, iako nisu
pripadali istoj etnikoj skupini. Moda su imali slinu energiju.
"Mike kae da eli nauiti stvarati novac. Je li to tono,
Roberte?"
37

Brzo sam kimnuo glavom, ali blago zastraen. Iza njegovih

se rijei i osmijeha krila velika snaga.
"U redu, evo moje ponude. Poduavat u vas, ali to nee biti
nalik uenju u uionici. Ako ete raditi za mene, poduavat u
vas. Ako neete, neu. Mogu vas poduavati bre ako radite, a
ako samo elite sjediti i sluati kao u koli, onda gubim vrijeme.
To je moja ponuda. Uzmite ili ostavite."
"Ah... mogu li vas najprije neto pitati?", upitao sam.
"Ne. Uzmite ili ostavite. Imam previe posla da bih gubio
vrijeme. Ako ne moete donijeti odluku, ionako nikad nee
nauiti stvarati novac. Prilike dolaze i odlaze. Vano je znati
kada treba brzo donijeti odluku. Imate priliku koju ste traili.
kola poinje ili zavrava za deset sekundi", ree Mikeov otac
sa zadirkujuim osmijehom na licu.
"Uzimam", rekoh ja.
"Uzimam", ree Mike.
"Dobro", ree Mikeov otac, "ga Martin dolazi za deset
minuta. Nakon to zavrim s njom, odvest e vas do moje
prodavaonice i moete zapoeti s radom. Plaat u vas deset
centi po satu, a radit ete tri sata svake subote."
"Ali ja danas imam utakmicu softballa", rekoh ja.
Mikeov otac spustio je glas i rekao strogim tonom: "Uzmi ili
ostavi."
"Uzimam", odgovorio sam, izabravi rad i uenje umjesto igre.
30 centi kasnije
U 9:00 h tog prekrasnog subotnjeg jutra Mike i ja radili smo
za gu Martin. Ona je bila ljubazna i strpljiva ena. Uvijek je
govorila da je Mike i ja podsjeamo na njezina dva sina koja su
odrasla i otila. Iako je bila ljubazna, vjerovala je u naporan rad
i zapoljavala nas je. Ona je bila nadzornica. Proveli smo tri
sata skidajui robu u limenkama s polica i istei prainu s
robe, a nakon toga vraajui robu uredno na police. Bio je to
izrazito dosadan posao.
Mikeov otac, kojega zovem svojim bogatim ocem, posjedovao je devet takvih prodavaonica s velikim parkiralitima.
38

Bila je to rana verzija lanca trgovina 7-11, male

prodavaonice iz susjedstva u kojima su ljudi kupovali mlijeko,
kruh, maslac i cigarete. Problem je bio u tome to tada na
Havajima nije bilo rashladnih ureaja i prodavaonice nisu
mogle zatvarati vrata zbog vruine. S obje strane prostorije,
vrata su bila irom otvorena prema cesti i parkiralitu. Svaki
puta kad bi neki automobil proao ili se parkirao, praina bi se
uskovitlala i spustila u prodavaonici.
Zato smo imali posao sve dok nije bilo rashladnih ureaja.
Tri tjedna, Mike i ja javljali smo se gi Martin i odraivali
naa tri sata. Do podneva bismo zavrili i ona bi nam davala
trideset centi. No, ak ni u dobi od 9 godina sredinom 50-tih, 30
centi nije bio neki naroiti novac. Stripovi su kotali 10 centi pa
bih obino potroio novac na stripove i odlazio kui.
Do srijede etvrtog tjedna bio sam spreman dati otkaz.
Pristao sam raditi samo zato to sam elio nauiti kako stvarati
novac od Mikeovog tate, a sada sam radio poput roba za 10
centi na sat. Povrh toga, Mikeovog tatu nisam vidio od one prve
subote.
"Ja dajem otkaz", rekao sam Mikeu za uinom. kolska
uina bila je bijedna. U koli je bilo dosadno, a sada se vie
nisam radovao niti subotama. No, tih 30 centi stvarno me
dotuklo.
Ovoga puta Mike se nasmijeio.
"emu se smije?" upitah ja bijesno i frustrirano.
"Tata je rekao da e se ovo dogoditi. Rekao je da se nae s
njim kada odlui dati otkaz."
"to?" upitah ja izbezumljeno, "ekao je da mi dojadi?"
"Tako neto", ree Mike, "tata je malo drukiji. On
poduava na drugi nain od tvog oca. Tvoji mama i tata puno
priaju. Moj otac je tih i ne govori mnogo. Samo priekaj do
subote. Rei u mu da si spreman."
"eli li rei da me prevario?"
"Ne, zapravo ne, ali moda donekle. Tata e ti objasniti u
subotu."

39

ekanje na red u subotu

Bio sam spreman suoiti se s njim. ak je i moj pravi otac
bio ljut na njega. Moj pravi otac, onaj kojeg zovem svojim
siromanim ocem, mislio je da moj bogati otac kri zakon o
zabrani djejeg rada i da ga treba prijaviti.
Moj obrazovani, siromani otac rekao mi je da zahtijevam
ono to sam zasluio, najmanje 25 centi na sat. Moj siromani
otac rekao mi je da odmah dam otkaz ne dobijem li poviicu.
"Ionako ti ne treba taj prokleti posao", rekao je ljutito.
U subotu u 8 sati ujutro, proao sam kroz vrata Mikeove kue.
"Sjedni i priekaj na red", ree Mikeov otac kad sam uao.
On se okrene i ue u svoj mali ured pokraj spavae sobe.
Ogledao sam se po sobi. Nisam nigdje vidio Mikea.
Osjeajui se neugodno, oprezno sam sjeo pokraj dvije ene
koje su bile ovdje i etiri tjedna ranije. Nasmijeile su se i
pomaknule na kauu da mi naprave mjesta.
Prolo je 45 minuta, a ja sam kipio od bijesa. Dvije ene
razgovarale su s njim i otile prije trideset minuta. Jedan stariji
gospodin bio je unutra dvadeset minuta, a i on je ve otiao.
Kua je bila prazna, a ja sam sjedio u pranjavoj mranoj
dnevnoj sobi tog prelijepog sunanog havajskog dana, ekajui
razgovor sa krcem koji je iskoritavao djecu. Mogao sam ga
uti kako uka u uredu, razgovara na telefon i ignorira me.
Sada sam bio spreman otii, ali iz nekog razloga ostao sam.
Napokon, petnaest minuta kasnije tono u 9 sati, bogati otac
izaao je iz ureda, ne rekavi nita i rukom mi pokazao da uem
u njegov skueni ured.
"Koliko sam shvatio, eli poviicu ili e dati otkaz", ree
bogati otac vrtei se u stolici.
"Pa, ne drite se dogovora", izlanuo sam gotovo u suzama.
Za jednog 9-godinjaka bilo je stvarno zastraujue
suprotstaviti se odrasloj osobi.
"Rekli ste da ete me poduavati budem li radio za vas.
Radio sam i to vrijedno. Odustao sam od svojih utakmica, a vi
ne drite rije. Niste me nita nauili. Vi ste pokvarenjak,
40

upravo onako kako svi u gradu govore. Pohlepni ste. elite sav
novac i ne marite za zaposlenike. Ostavljate me da ekam i ne
potujete me. Ja sam samo djeak i zasluujem da se sa mnom
postupa bolje."
Bogati otac zaljuljao se u stolici i privukao ruke do brade,
zurei u mene. inilo se kao da me prouava.
"Nije loe", ree on, "za manje od mjesec dana zvui poput
veine mojih zaposlenika."
"to?", upitao sam. Nisam shvatio to je htio rei, pa sam
nastavio s pritubama. "Mislio sam da ete se drati dogovora i
poduavati me. Umjesto toga, elite me muiti? To je okrutno.
To je stvarno okrutno."
"Poduavam te", ree bogati otac tiho.
"to ste me nauili? Nita!", rekao sam ljutito, "niste ni
razgovarali sa mnom otkad sam pristao raditi za kikiriki. Deset
centi na sat. Ha! Trebao bih vas prijaviti dravi. Imamo zakon o
djejem radu. Moj tata radi u dravnoj slubi, znate."
"Hej!", ree bogati otac. "Sada zvui poput veine ljudi koji
su nekada radili za mene, oni kojima sam dao otkaz ili su sami
otili."
"I, to imate za rei?", upitao sam, osjeajui se prilino
hrabro za djeaka. "Lagali ste mi. Radio sam za vas, a vi niste
odrali rije. Niste me nauili nita."
"Kako zna da te nisam nauio nita?", upita bogati otac
mirno.
"Pa, niste ni razgovarali sa mnom. Radio sam tri tjedna, a
niste me nauili nita", rekoh ja durei se.
"Mora li se poduavanje sastojati od govora ili predavanja?",
upita bogati otac.
"Mora", odgovorio sam.
"Tako te ue u koli", ree on smijeei se, "ali to nije nain
na koji te ui ivot, a ja bih rekao da je ivot najbolji od svih
uitelja. Najvei dio vremena, ivot ne razgovara s tobom.
"Samo te udara po glavi. Svaki puta kad te udari, to je kao da ti
govori: 'Probudi se! Ovo je neto to elim da naui.'"
"O emu li govori ovaj ovjek?", upitao sam se u sebi.
41

"ivot mi se obraa tako to me udara po glavi?" Sada sam

znao da moram dati otkaz. Razgovarao sam s nekim koga bi
trebalo zatvoriti.
"Ako naui ivotne lekcije, uspjet e. Ako ne, ivot e te i
dalje udarati po glavi. Ljudi ine dvije stvari. Neki doputaju
ivotu da ih udara. Drugi se naljute i uzvraaju mu. Ali oni
uzvraaju svojem efu, ili poslu, ili supruniku. Ne znaju da je
ivot onaj koji ih udara."
Nisam imao pojma o emu govori.
"ivot nas sve udara po glavi. Neki odustaju, a drugi se
bore. Neki naue lekciju i nastave dalje zahvalni ivotu to ih
udara po glavi. Za te malobrojne, to znai da trebaju neto
nauiti. Naue to i kreu dalje. Veina odustane, a neki se,
poput tebe, bore."
Bogati otac ustane i zatvori stari, kripavi, drveni prozor
kojeg je trebalo popraviti. "Ako naui ovu lekciju, odrast e u
mudrog, bogatog i sretnog mladia. Ako ne naui, provest e
ivot okrivljujui posao, nisku plau ili efa za svoje probleme.
Proivjet e ivot nadajui se za onu veliku priliku koja e ti
rijeiti sve novane probleme."
Bogati otac pogledao me da vidi sluam li ga. Njegov i moj
pogled sreli su se. Zurili smo jedan u drugoga. Komunikacija je
kroz oi tekla meu nama. Napokon, skrenuo sam pogled kad
sam shvatio posljednju poruku. Znao sam da je u pravu. Krivio
sam njega, a traio sam ga da me poduava. Borio sam se.
Bogati otac nastavio je. "Ako si osoba bez petlje, odustat e
svaki put kad te ivot udari po glavi, provest e ivot igrajui
na sigurno, inei prave stvari, uvajui se za neki dogaaj koji
se nikada nee dogoditi. Na kraju e umrijeti kao dosadni
starac. Imat e mnogo prijatelja koji e te stvarno voljeti zato
to si bio tako dobar, vrijedan momak. ivjet e igrajui na
sigurno, inei prave stvari. No, istina je da doputa ivotu da
te gurne u osjeaj podinjenosti. Duboko u sebi rizik te
uasava. Stvarno si htio pobijediti, ali strah od gubitka bio je
vei od uzbuenja pobjede. Duboko u sebi, ti e, i samo ti,
znati da nisi pokuao. Izabrao si igrati na sigurno."
42

Nai pogledi opet su se susreli. Gledali smo se deset sekundi

i odvojili pogled tek kad je poruka primljena.
"Vi ste me udarali po glavi?", upitao sam.
"Neki bi ljudi mogli tako rei", nasmijei se bogati otac, "a
ja bih rekao da sam ti dao da okusi ivot."
"Okusim ivot?", upitao sam jo uvijek ljut, ali i znatieljan.
ak sam bio spreman za uenje.
"Vi ste, deki, prvi ljudi koji su me ikad zamolili da ih
nauim stvarati novac. Imam vie od 150 zaposlenika, a niti
jedan od njih nije me zamolio da mu prenesem ono to znam o
novcu. Oni od mene trae posao i plau, ali ne i to da ih nauim
o novcu. Veina e provesti najbolje godine svojih ivota radei
za novac, ne shvaajui za to rade."
Sjedio sam i paljivo ga sluao.
"Kad mi je Mike rekao da eli nauiti stvarati novac,
odluio sam osmisliti smjer koji je blizak stvarnom ivotu.
Mogao sam govoriti sve dok ne poplavim, ali ti ne bi nita uo.
Zato sam odluio pustiti da te ivot malo udara po glavi kako bi
me mogao uti. Zato sam ti plaao samo 10 centi."
"Pa kakvu sam lekciju nauio radei za samo 10 centi na
sat?", upitao sam, "da ste krti i da iskoritavate radnike?"
Bogati otac zaljulja se u stolici i nasmije od srca. Napokon,
nakon to se prestao smijati, ree: "Bolje ti je da promijeni
gledite. Prestani kriviti mene i misliti da je problem u meni.
Ako misli da je problem u meni, onda mora promijeniti mene.
Ako shvati da je problem u tebi, onda mora promijeniti sebe
nauiti neto i postati mudriji. Veina ljudi eli da se promijene
svi drugi osim njih samih. Mogu ti rei da je mnogo lake
promijeniti sebe nego sve druge."
"Ne razumijem", rekoh ja.
"Ne krivi me za svoje probleme", ree bogati otac koji je
postao nestrpljiv.
"Ali plaate me samo 10 centi."
"Pa to si nauio?", upita bogati otac, smijeei se.
"Da ste krti", rekoh ja s lukavim osmijehom.
"Vidi, misli da je problem u meni", ree bogati otac.
43

"Ali jest."
"Ako zadri takav stav, nee nita nauiti. Ako zadri
stav da je problem u meni, kakav izbor ima?"
"Ako mi ne platite vie, ne iskaete mi vie potovanja i ne
ponete me poduavati, mogu dati otkaz."
"Dobro reeno", ree bogati otac, "a to je upravo ono to bi
veina ljudi uinila. Odustali bi i potraili bolji posao, bolju
priliku i viu plau, mislei da e im to rijeiti problem. U
veini sluajeva, nee."
"to e onda rijeiti problem?", upitah ja, "uzeti tih 10 centi
na sat i nasmijeiti se?"
Bogati otac se nasmijei. "To je ono to bi drugi uinili.
Prihvatili bi plau, svjesni toga da e oni i njihove obitelji imati
financijskih problema. No, to je sve to e uiniti - ekat e na
poviicu mislei da e vie novca rijeiti problem. Veina to
jednostavno prihvati, a neki pronau drugi posao i rade jo vie,
ali na kraju dobiju malu plau."
Sjedio sam zurei u pod. Poeo sam shvaati lekciju kojoj
me bogati otac poduavao. Mogao sam osjetiti okus ivota.
Napokon, podigao sam pogled i ponovio pitanje. "to e onda
rijeiti problem?"
"Ovo", potape me on blago po glavi, "ovo to ima izmeu
uiju."
U tom trenutku, bogati otac podijelio je sa mnom kljuno
gledite koje je dijelilo njega od njegovih zaposlenika i od
mojeg siromanog oca - i to ga je dovelo do toga da postane
jedan od najbogatijih ljudi Havaja, dok je moj visoko
obrazovani, ali siromani otac imao financijske probleme
cijeloga ivota. Bilo je to jedinstveno gledite koje je tijekom
ivota poprimilo kljuni znaaj.
Bogati je otac iznova ponavljao ovo gledite, koje u nazvati
lekcija br. 1.

44

"Siromani i srednja klasa rade za novac. Bogati

postiu da novac radi za njih."
Tog vedrog, subotnjeg jutra uvidio sam razliito stajalite od
onoga kojem me uio moj siromani otac. U dobi od 9 godina
postao sam svjestan da oba oca ele da uim. Oba su me
poticala na uenje... ali ne istih stvari.
Moj visoko obrazovani otac preporuio mi je da radim isto
to i on. "Sine, elim da vrijedno ui, dobiva dobre ocjene,
kako bi mogao nai siguran posao u velikoj tvrtki. Pazi da ima
dobre beneficije." Moj bogati otac htio je da nauim kako
novac funkcionira da postignem da on radi za mene. Te u
lekcije nauiti tijekom ivota uz njegovo vodstvo, a ne u
uionici.
Moj je bogati otac nastavio s prvom lekcijom. "Drago mi je
da si se naljutio zbog rada za 10 centi. Da se nisi naljutio i da si
to prihvatio, morao bih ti rei da te ne mogu uiti. Vidi, pravo
uenje zahtijeva energiju, strast, goruu elju. Ljutnja je veliki
dio te formule jer strast je kombinacija ljutnje i ljubavi. Kad se
radi o novcu, veina ljudi eli igrati na sigurno i osjeati se
sigurno. Zato njima ne upravlja strast, ve strah."
"Zato prihvaaju poslove s niskim plaama?", upitao sam.
"Da", ree bogati otac, "neki ljudi kau da iskoritavam
ljude zato jer im ne plaam onoliko koliko im plaaju plantae
eera ili drava. Ja kaem da ti ljudi iskoritavaju sami sebe.
To je njihov strah, ne moj."
"Ali ne smatrate li da biste im trebali plaati vie?", upitao
sam.
"Ne moram. A osim toga, vie novca nee rijeiti problem.
Pogledaj samo svog oca. On zarauje mnogo, a ipak ne moe
platiti svoje raune. Veina ljudi, kada dobije vie novca,
zapadne u vee dugove."
"Zato je plaa bila 10 centi na sat", rekoh ja smijeei se, "to
je bio dio lekcije."
"Tono", nasmijei se bogati otac, "vidi, tvoj je otac iao u
45

kolu i dobio odlino obrazovanje, kako bi dobio dobro plaeni

posao. No, jo uvijek ima financijskih problema jer u koli
nikada nije nauio nita o novcu. Povrh toga, on vjeruje u rad
za novac."
"A vi ne?", upitao sam.
"Ne, zapravo ne", ree bogati otac, "ako eli nauiti raditi
za novac, ostani u koli. To je sjajno mjesto na kojem moe to
nauiti. No, ako eli nauiti kako da novac radi za tebe,
posluaj mene. Ali samo ako eli uiti."
"Ne bi li svatko htio to nauiti?", upitao sam.
"Ne", ree bogati otac, "jednostavno iz razloga to je lake
nauiti raditi za novac, osobito ako ti je strah primarna emocija
kad se o njemu govori."
"Ne razumijem", rekoh ja namrtivi se.
"Ne razmiljaj o tome za sada. Samo znaj da je strah ono to
dri veinu ljudi na poslu, strah od neplaanja rauna, strah od
otkaza, strah od manjka novca, strah od potrebe da se zapone
iznova. To je cijena uenja za profesiju ili zanat i rada za novac.
Veina ljudi postanu robovi novca... a zatim se ljute na efa."
"Uenje da novac radi za tebe je drukija vrsta uenja?",
upitao sam.
"Apsolutno", odgovori bogati otac, "apsolutno."
Sjedili smo u tiini tog prelijepog, havajskog, subotnjeg
jutra. Moji prijatelji upravo su zapoinjali utakmicu bejzbolske
Male lige. No iz nekog razloga, sada sam bio zahvalan to sam
odluio raditi za 10 centi na sat. Osjeao sam da u nauiti
neto to moji prijatelji nee.
"Jesi li spreman za uenje?", upita bogati otac.
"Apsolutno", rekoh ja s osmijehom.
"Ja sam odrao svoje obeanje. Uio sam te na daljinu", ree
moj bogati otac. "S 9 godina iskusio si to to znai raditi za
novac. Samo pomnoi svoj posljednji mjesec s pedeset godina i
znat e kako veina ljudi provodi svoje ivote."
"Ne razumijem", rekoh ja.
"Kako si se osjeao ekajui me u redu? Jednom kad si
ekao da te zaposlim i drugi puta kad si htio traiti vie novca?"
46

"Strano", rekoh ja.

"Tako izgleda ivot mnogih koji izaberu raditi za novac",
ree bogati otac.
"A kako si se osjeao kad ti je ga Martin dala trideset centi
za tri sata rada?"
"Osjeao sam kao da to nije dovoljno. inilo se kao nita,
bio sam razoaran", rekoh ja.
"Tako se osjea veina zaposlenika kada pogledaju svoju
platnu listu. Osobito nakon to se oduzmu svi porezi i drugi
odbici. Ti si barem dobio 100 posto."
"elite rei da veina radnika ne dobije cijelu plau?", upitao
sam zapanjeno.
"Zaboga, naravno!", ree bogati otac, "drava uvijek prvo
uzme svoj dio."
"Kako to ini?", upitah ja.
"Putem poreza", ree bogati otac, "oporezuju te kad
zarauje, kad troi i kad tedi. Oporezuju te ak i kad
umre."
"Zato ljudi doputaju da im drava to ini?"
"Bogati ne doputaju", ree bogati otac s osmijehom,
"siromani i srednja klasa doputaju. Kladim se da ja zaraujem
vie od tvojeg oca, ali on plaa vee poreze."
"Kako je to mogue?", upitao sam ga. Imao sam 9 godina i
to mi nije imalo smisla. "Zato bi netko dopustio da mu drava
to radi?"
Bogati otac sjedio je u tiini. Valjda je htio da prestanem
brbljati i da ga sasluam.
Napokon, smirio sam se. Nije mi se svialo ono to ujem.
Znao sam da se moj otac stalno ali to mora plaati tolike
poreze, ali nije napravio nita u vezi toga. Je li ga to ivot
udarao po glavi?
Bogati otac polako se i tiho ljuljao u svojoj stolici i samo me
gledao.
"Jesi li spreman za uenje?", upita on.
Polako sam kimnuo glavom.
"Kao to sam rekao, mora mnogo toga nauiti. Treba ti
47

cijeli ivot da naui kako da novac radi za tebe. Veina ljudi

pohaa fakultet etiri godine i tada njihovo obrazovanje
zavrava. Ja ve znam da e moje prouavanje novca potrajati
cijeli ivot jer to vie otkrivam, shvaam da postoji jo vie
toga to moram nauiti. Veina ljudi nikada ne proui tu temu.
Idu na posao, dobivaju plae, bilanciraju svoje ekovne knjiice
i to je to. Povrh toga, pitaju se zato imaju financijskih
problema. Zatim misle da e vie novca rijeiti njihov problem,
a samo malobrojni shvate da je problem u njihovom nedostatku
financijskog obrazovanja."
"Dakle, moj tata ima financijskih problema zato to ne
razumije novac?", upitah ja zbunjeno.
"Gledaj", ree bogati otac, "porezi su samo jedan mali dio
uenja kako postii da novac radi za tebe. Danas sam samo htio
otkriti posjeduje li jo strast za uenje o novcu. Veina ljudi je
ne posjeduje, ve ele poi u kolu, izuiti profesiju, zabavljati
se na poslu i mnogo zaraditi. Jednoga dana probude se s
velikim financijskim problemima, a tada ne mogu prestati
raditi. To je cijena koju plaaju oni koji znaju samo raditi za
novac, a ne znaju postii da novac radi za njih. Ima li jo
uvijek strast za uenjem?", upita bogati otac.
Kimnuo sam.
"Dobro", ree bogati otac, "a sada natrag na posao. Ovoga
puta, neu ti platiti nita."
"to?", upitah ja zapanjeno.
"uo si me. Nita. Radit e i dalje tri sata svake subote, ali
ovoga puta nee dobiti 10 centi na sat. Rekao si da eli nauiti
ne raditi za novac pa ti neu platiti nita."
Nisam mogao vjerovati u to to ujem.
"Ve sam odradio ovaj razgovor s Mikeom. On ve radi,
isti prainu i slae konzerve besplatno. Bolje da pouri tamo."
"Ali to nije poteno", viknuo sam, "ovjek mora biti plaen."
"Rekao si da eli uiti. Ako ne naui ovo sada, kad
odraste bit e poput dvije ene i starijeg ovjeka koji su
sjedili u mojoj dnevnoj sobi, koji rade za novac i nadaju se da
ih neu otpustiti. Ili e zavriti poput svojeg oca koji zarauje
48

mnogo novca, a u dugovima je do grla i nada se da e mu vie

novca rijeiti probleme. Ako je to ono to eli, vratit emo se
na originalni dogovor za 10 centi na sat. Ili, moe uiniti ono
to ini veina ljudi kad odrastu - aliti se na nedovoljnu plau,
dati otkaz i potraiti novi posao."
"to da uinim?", upitao sam.
Bogati otac potapao me po elu. "Upotrijebi ovo", ree on,
"ako ga dobro upotrijebi, uskoro e mi zahvaljivati to sam ti
pruio priliku i izrast e u bogataa."
Stajao sam jo uvijek ne vjerujui kakav sam lo posao
sklopio. Doao sam po poviicu, a sada mi je reeno da
nastavim raditi besplatno.
Bogati otac potape me opet po glavi i ree: "Upotrijebi ovo.
Sada hajde na posao."

Prva lekcija: Bogati ne rade za novac

Nisam rekao svom siromanom ocu da ne dobivam plau.
On to ne bi razumio, a nisam mu htio objanjavati neto to ni
sam jo ne razumijem.
Sljedea tri tjedna Mike i ja radili smo po tri sata svake
subote bez ikakve plae. Rad mi nije smetao, a rutina je postala
laka. Smetalo mi je to to proputam utakmice bejzbola i to si
ne mogu kupiti nekoliko stripova.
Bogati otac navratio je u podne nakon tri tjedna. uli smo
kako se njegov kamionet zaustavlja na parkiralitu i kako
kaljuca nakon to je ugasio motor. Uao je u prodavaonicu i
pozdravio gu Martin zagrljajem. Nakon to je ispitao kako se
stvari kreu u prodavaonici, posegnuo je u hladnjak sa
sladoledima, izvadio dva tapia, platio ih i pozvao Mikea i
mene van.
"Deki, poimo u etnju."
Preli smo ulicu, izbjegli nekoliko automobila i krenuli
preko velike travnate poljane gdje je nekoliko odraslih igralo
softball. Kad smo sjeli za udaljeni stol za piknik, on prui
Mikeu i meni tapie sladoleda.
"Kako ide, deki?"
49

"U redu", ree Mike.

Ja sam kimnuo glavom u znak slaganja.
"Jeste li to nauili?", upita bogati otac.
Mike i ja pogledali smo se, slegnuli ramenima i u isti
trenutak odmahnuli glavama.
Izbjegavanje jedne od najveih ivotnih zamki
"Deki, bolje vam je da ponete razmiljati. Gledate jednu
od najveih ivotnih lekcija. Ako je nauite, uivat ete u
ivotu velike slobode i sigurnosti. Ako je ne nauite, zavrit
ete poput ge Martin i veine ljudi koji igraju softball u ovom
parku. Oni rade vrlo naporno za malo novca, drei se iluzije
sigurnog posla, radujui se trotjednom godinjem odmoru svake
godine i slabanim mirovinama nakon 45 godina rada. Ako vas
to raduje, dat u vam poviicu od 25 centi na sat."
"Ali to su dobri, vrijedni ljudi. Zato im se izrugujete?",
upitao sam.
Na licu bogatog oca pojavi se osmijeh.
"Ga Martin mi je poput majke. Nikada ne bih mogao biti
tako okrutan. Moda zvuim okrutno jer se trudim neto vam
dokazati. elim proiriti vae gledite kako biste mogli neto
vidjeti, neto to veina ljudi nikada ne vidi jer im je vidno
polje previe sueno. Veina ljudi nikada ne vidi zamku u kojoj
se nalaze."
Mike i ja sjedili smo i nesigurno gledali u oca. Zvuao je
okrutno, ali mogli smo osjetiti da nas oajniki eli neemu
poduiti.
S osmijehom na licu, bogati otac ree: "Zar tih 25 centi na
sat ne zvui dobro? Zar vam srce ne pone udarati malo bre?"
Odmahnuo sam glavom, ali zapravo je bilo tako. Dvadeset i
pet centi na sat bio je velik novac za mene.
"U redu, platit u vam dolar na sat", ree bogati otac s
lukavim osmijehom na licu.
Srce mi je sada poelo udarati kao ludo. Mozak mi je vritao
"Uzmi, uzmi". Nisam mogao vjerovati onome to ujem. Ipak,
nisam rekao nita.
50

"U redu, 2 dolara na sat."

Moji mali 9-godinji mozak i srce skoro su eksplodirali. Bila
je to 1956. g. i 2 dolara na sat uinili bi me najbogatijim
klincem na svijetu. Nisam mogao zamisliti da zaraujem toliko.
Htio sam rei "da". Htio sam taj posao. Mogao sam vidjeti novi
bicikl, novu rukavicu za bejzbol i divljenje svojih prijatelja kad
bih im pokazao novac. Povrh toga, Jimmy i njegovi bogati
prijatelji nikada me vie ne bi mogli nazvati siromanim. No, i
dalje sam nekako ostao utjeti.
Moda mi se mozak pregrijao i prestao funkcionirati.
Duboko u sebi, jako sam elio ta 2 dolara na sat.
Sladoled se otopio i curio mi je niz ruku. tapi je bio
prazan, a na tlu se nalazila ljepljiva masa vanilije i okolade u
kojoj su mravi uivali. Bogati otac gledao je dvojicu djeaka
koji su zurili u njega irom otvorenih oiju i praznih mozgova.
Znao je da nas testira i znao je da dio nas eli prihvatiti taj
posao. Znao je da svako ljudsko bie ima slabaan dio due koji
je mogue potkupiti. A znao je i da svako ljudsko bie ima dio
due koji je snaan i ispunjen odlunou i koji je nemogue
potkupiti. Bilo je samo pitanje koji je dio jai. On je tijekom
ivota testirao na tisue dua. Testirao je due svaki puta kad bi
s nekim razgovarao u vezi posla.
"U redu, 5 dolara na sat."
Iznenada, u meni zavlada tiina. Neto se promijenilo.
Ponuda je bila prevelika i postala je smijena. Nije bilo mnogo
odraslih osoba koje su 1956. zaraivale vie od 5 dolara na sat.
Iskuenje je nestalo, a na njegovom mjestu javio se spokoj.
Polako sam se okrenuo i pogledao Mikea. On mi je uzvratio
pogled. Slab i potrebit dio moje due bio je utian. Dio mene
koji nije imao cijenu preuzeo me. U moj mozak i duu uao je
spokoj i sigurnost, a znao sam da je i Mike doao do te toke.
"Dobro", ree bogati otac tiho, "veina ljudi ima cijenu i to
zbog ljudskih emocija zvanih strah i pohlepa. Prvo, strah od
toga da ne ostanemo bez novca motivira nas da naporno
radimo, a kad dobijemo plau, pohlepa ili elja natjeraju nas da
pomislimo na sve divne stvari koje se mogu kupiti novcem.
51

Obrazac je tada utvren."

"Kakav obrazac?", upitao sam.
"Obrazac ustajanja, odlaska na posao, plaanja rauna,
ustajanja, odlaska na posao, plaanja rauna... Njihovim
ivotima zauvijek e vladati dvije emocije, strah i pohlepa.
Ponudi im vie novca i nastavljaju s istim ciklusom, ali
poveaju trokove. To je ono to ja zovem 'Utrka takora'."
"Postoji li drugi nain?", upita Mike.
"Da", ree bogati otac polako, "ali samo ga malobrojni
nalaze."
"A koji je to nain?", upita Mike.
"Nadao sam se da ete vi to otkriti radei i uei sa mnom.
Zato sam vam oduzeo cijelu plau."
"Ima li kakvih uputa?", upita Mike, "malo smo umorni od
napornog rada, osobito besplatnog."
"Pa, prvi je korak rei istinu", ree bogati otac.
"Nismo lagali", rekoh ja.
"Nisam rekao da ste lagali. Rekao sam da kaete istinu",
uzvrati bogati otac.
"Istinu o emu?", upitah ja.
"O tome kako se osjeate", ree bogati otac, "ne morate to
rei nikome. Samo sebi."
"elite rei da ljudi u ovom parku, ljudi koji rade za vas,
npr. ga Martin, to ne ine?" upitao sam.
"Sumnjam", ree bogati otac, "umjesto toga, osjeaju strah
od ne imanja novca. Umjesto da se suoe sa strahom, reagiraju,
umjesto da razmisle. Reagiraju emocionalno umjesto da
upotrijebe svoje glave", ree bogati otac tapkajui nas po
glavama, "zatim dobiju nekoliko dolara i opet ih preuzmu
emocije radosti, elje i pohlepe te opet reagiraju umjesto da
razmiljaju."
"Dakle, njihove emocije razmiljaju umjesto njih", ree Mike.
"Tono", ree bogati otac, "umjesto da si kau istinu o tome
kako se osjeaju, reagiraju na svoj osjeaj, a ne razmiljaju.
Osjeaju strah, odlaze na posao, nadajui se da e novac
ublaiti strah, ali to se ne dogaa. Taj stari strah opet ih progoni
52

i vraaju se na posao, nadajui se opet da e im novac umiriti

strah, ali to se ne dogaa. Strah ih dri u zamci i oni rade,
zarauju, rade, zarauju, nadajui se da e strah nestati. No,
svaki dan ustaju iz kreveta, a stari strah budi se s njima.
Milijune ljudi taj stari strah dri budnima cijele noi, brinu i
proivljavaju kaos. Zato ustaju i odlaze na posao, nadajui se da
e plaa ubiti taj strah koji im nagriza duu. Novac upravlja
njihovim ivotima, a oni odbijaju rei istinu o tome. Novac
kontrolira njihove emocije, a time i njihove due."
Bogati otac sjedio je u tiini, putajui da probavimo
njegove rijei. Mike i ja uli smo to je rekao, ali nismo shvatili
o emu zapravo govori. Ja sam znao da se pitam zato odrasli
tako ure na posao. Nije se inilo jako zabavnim i nikada nisu
izgledali sretno, ali zbog neega su urili na posao.
Shvativi da smo apsorbirali najvie to smo mogli od onoga
to je govorio, bogati otac ree: "elim da vi, momci,
izbjegnete tu zamku. To je ono to vas elim nauiti. Ne samo
da budete bogati, jer bogatstvo ne rjeava problem."
"Ne?", upitah ja iznenaeno.
"Ne. No, dajte da zavrim s drugom emocijom, a to je elja.
Neki je zovu pohlepa, ali ja vie volim izraz 'elja'. Savreno je
normalno eljeti neto bolje, ljepe, zabavnije, uzbudljivije.
Ljudi rade za novac i radi elje. Novac ele zbog radosti koju
misle da on kupuje. No, radost koju novac donosi esto je
kratkorona i uskoro treba vie novca za vie radosti,
zadovoljstva, udobnosti i sigurnosti. Zato se nastavlja s radom,
mislei da novac tjei due izmuene strahom i eljom, ali nije
tako."
"ak ni bogatima?", upita Mike.
"Ni bogatima", ree bogati otac, "zapravo, mnogi bogati
ljudi nisu bogati zbog elje, nego zbog straha. Oni misle da
novac moe eliminirati strah od neimatine, od siromatva pa
skupljaju tone novce, samo da otkriju kako im se strah poveao.
Tada se ponu bojati da ne izgube novac. Imam prijatelje koji
nastavljaju raditi iako imaju mnogo novaca. Znam ljude koji
imaju milijune, a vie se boje sada nego to su se bojali kad su
53

bili siromani, jer su uasnuti od gubitka novca. Strah koji ih je

natjerao da se obogate samo se poveao. Onaj slab i potrebit dio
njihovih dua sada vriti jo glasnije. Ne ele izgubiti velike
kue, automobile i raskoan ivot koji im je novac kupio. Brinu
o tome to e im prijatelji rei ako ga izgube. Mnogi su oajni i
neurotini, iako izgledaju bogato i imaju mnogo novca."
"Je li siromaan ovjek sretniji?", upitah ja.
"Ne, mislim da nije", odgovori otac, "izbjegavanje novca
jednako je psihotino kao i pretjerana povezanost s njime."
Kao po nekakvom scenariju, gradski prosjak proao je
pokraj naeg stola, zastao kog velike kante za smee i poeo je
pretraivati. Nas trojica gledali smo ga s velikim zanimanjem,
iako bismo ga prije vjerojatno ignorirali.
Bogati otac izvadi dolar iz novanika i pozove starijeg
ovjeka. Prosjak ugleda novac i odmah nam prie, uzme
novanicu, duboko zahvali bogatom ocu i odjuri presretan.
"On nije toliko razliit od veine mojih zaposlenika", ree
bogati otac, "upoznao sam mnogo ljudi koji kau: 'O, mene
novac ne zanima.' No, rade na poslu osam sati dnevno. To je
nijekanje istine. Ako ih novac ne zanima, zato onda rade?
Takvo razmiljanje je jo vie psihotino od razmiljanja osobe
koja skuplja novac."
Dok sam sjedio i sluao bogatog oca, u mislima sam se
vraao u bezbroj prilika kad bi moj otac govorio 'Mene novac
ne zanima'. esto je izgovarao te rijei. Takoer se pokrivao
govorei 'Ja radim jer volim svoj posao'.
"to da uinimo?", upitah ja, "da ne radimo za novac sve
dok ne nestanu svi tragovi straha i pohlepe?"
"Ne, bio bi to gubitak vremena", ree bogati otac, "emocije
su ono to nas ini ljudima, to nas ini stvarnima. Rije
'emocija' znai energija u pokretu. Budite iskreni u vezi svojih
emocija i upotrijebite um i emocije u svoju korist, a ne protiv
sebe."
"Hej!", ree Mike.
"Ne razbijajte glavu u vezi ovoga to sam rekao. To e imati
smisla tek u budunosti. Budite promatra svojih emocija,
54

nemojte reagirati na njih. Veina ljudi ne shvaa da njihove

emocije razmiljaju umjesto njih. Vae emocije su vae emocije,
ali morate nauiti razmiljati sami."
"Moete li mi dati primjer?", upitah ja.
"Naravno", odgovori bogati otac, "kada osoba kae: 'Moram
pronai posao', vjerojatno umjesto njega razmilja njegova
emocija. Strah od neimanja novca stvara tu misao."
"Ali ljudima je novac potreban da mogu platiti raune", rekoh
ja.
"Naravno da ga trebaju", nasmijei se bogati otac, "sve to
elim rei jest da strah preesto razmilja umjesto njih."
"Ne razumijem", ree Mike.
"Na primjer", ree bogati otac, "ako se pojavi strah od
neimatine, umjesto da odmah odjure traiti posao kako bi mogli
zaraditi nekoliko dolara i ubiti strah, mogu si postaviti sljedee
pitanje: 'Hoe li posao biti najbolje dugorono rjeenje za ovaj
strah?' Po mojem miljenju, odgovor je 'ne'. Osobito ako
pogledate dugorono. Posao je zapravo kratkorono rjeenje za
dugoroni problem."
"Ali moj otac uvijek govori 'Ostani u koli, dobij dobre
ocjene, kako bi naao siguran posao.'", rekoh ja pomalo
zbunjeno.
"Da, jasno mi je da to govori", ree bogati otac smijeei se,
"veina ljudi to preporua i to je za njih dobra ideja. No, ljudi to
preporuaju uglavnom iz straha."
"elite li rei da moj tata to govori zato to se boji?"
"Da", ree bogati otac, "boji se da nee moi zaraivati i da
se nee uklopiti u drutvo. Nemoj me pogreno shvatiti. On te
voli i eli ti dobro. I mislim da je njegov strah opravdan.
Obrazovanje i posao su vani. No, to nee rijeiti strah. Vidi,
isti taj strah koji ga navodi da ustane ujutro i zaradi nekoliko
dolara je strah zbog kojeg tako fanatino eli da ti zavri kolu."
"Pa to biste vi preporuili?", upitah ja.
"elim vas nauiti da steknete mo nad novcem, da ga se ne
bojite, a to vas nee nauiti u koli. Ako to ne nauite, postat ete
rob novcu."
55

Sve je napokon imalo smisla. Htio je da proirimo nae

vidike, da vidimo ono to ga Martin i njegovi zaposlenici ne
vide, a to ne vidi ni moj otac. Koristio se primjerima koji su mi
tada zvuali okrutno, ali nikada ih nisam zaboravio. Moj se
vidokrug proirio toga dana i mogao sam vidjeti zamku koja
lei pred veinom ljudi.
"Vidite, svi smo mi na kraju krajeva zaposlenici, samo to
radimo na razliitim razinama", ree bogati otac, "elim da vi
dobijete priliku izbjei zamku. Zamku uzrokuju dvije emocije,
strah i elja. Upotrijebite ih u svoju korist, a ne protiv sebe. To
je ono emu vas elim poduiti. Ne zanima me da vas nauim
samo kako ete zaraditi gomilu novca. To nee rijeiti strah niti
elju. Ako se najprije ne rijeite toga, a obogatite se, bit ete
samo dobro plaeni robovi."
"Kako emo izbjei zamku?", upitah ja.
"Glavni uzronici siromatva i financijskih problema su
strah i neznanje, a ne ekonomija, drava ili bogatai. Strah i
neznanje koje su sami izazvali dri ljude u zamci. Vi poite u
kolu i diplomirajte. Ja u vas poduiti kako da izbjegnete
zamku.
Sada su se dijelovi slagalice poeli pojavljivati. Moj visoko
obrazovani otac imao je sjajno obrazovanje i sjajnu karijeru. Ali
kola mu nikada nije rekla kako da se ponaa s novcem ili sa
svojim strahovima. Postalo mi je jasno da od dva oca mogu
nauiti razliite i vane stvari.
"Dakle, govorio si o strahu od neimatine. Kako elja za
novcem utjee na nae razmiljanje?", upita Mike.
"Kako ste se osjeali kad sam vas iskuavao s poviicom
plae? Jeste li primijetili da vam elja raste?"
Kimnuli smo glavama.
"Ne popustivi emocijama, mogli ste odgoditi svoju reakciju
i razmisliti. To je najvanije. Uvijek emo imati emocije straha
i pohlepe. Od sada pa nadalje, za vas je najvanije da iskoristite
te emocije u svoju korist i to dugorono i da im ne dopustite da
upravljaju vama time to e upravljati vaim mislima. Veina
ljudi koristi strah i pohlepu protiv samih sebe. To je poetak
56

neznanja. Veina ljudi provodi ivot jurei za plaama,

poviicama i sigurnim poslom zbog emocija straha i elje, a ne
propituju kamo ih zapravo vode te misli izazvane emocijama.
To je poput magarca koji vue kola dok vlasnik dri mrkvu
ispred magarevog nosa. Vlasnik magarca moda ide tamo
kamo eli, ali magarac progoni iluziju. Sutra e dobiti samo jo
jednu mrkvu."
"Misli, kada ponem zamiljati novu rukavicu za bejzbol,
slatkie i igrake to je poput mrkve za magarca?", upita Mike.
"Da. A kako postaje stariji, igrake postaju sve skuplje.
Novi automobil, novi brod i velika kua kojom impresionira
prijatelje", ree bogati otac s osmijehom, "strah te gura kroz
vrata, a elja te doziva, navodi na podvodne grebene. U tome je
zamka."
"Pa to je onda odgovor?", upita Mike.
"Ono to pojaava strah i elju jest neznanje. Zato se bogati
ljudi s mnogo novca esto boje sve vie i vie to su bogatiji.
Novac je mrkva, iluzija. Kad bi magarac mogao vidjeti cijelu
sliku, moda bi ponovno razmislio o svojem izboru da progoni
mrkvu."
Bogati otac objasnio je da je ovjekov ivot borba izmeu
neznanja i prosvijetljenosti.
Objasnio je da kada osoba prestane traiti informacije i
znanje o sebi, nadolazi neznanje. Ta borba je odluka koja se
donosi iz trenutka u trenutak - uiti kako otvoriti ili zatvoriti um.
"Gledajte, kola je jako, jako vana. kolu pohaate kako
biste izuili vjetinu ili profesiju i kako biste postali koristan
lan drutva. Svaka kultura zahtijeva uitelje, lijenike,
mehaniare, umjetnike, kuhare, poslovne ljude, policajce,
vatrogasce, vojnike. kole ih poduavaju kako bi naa kultura
mogla napredovati", ree bogati otac, "naalost, za mnoge ljude
kola je kraj, a ne poetak."
Zavlada duga tiina. Bogati otac se smijeio. Nisam shvatio
sve to je rekao toga dana, ali kao to je sluaj s mnogim
velikim uiteljima, ije rijei nastavljaju poduavati ovjeka
tijekom ivota, i dugo nakon to njih samih vie nema, rijei
bogatog oca su i danas u meni prisutne.
57

"Danas sam bio malo okrutan", ree bogati otac, "ali s

dobrim razlogom. elim da se uvijek sjeate ovog razgovora.
elim da se sjetite ge Martin. elim da se sjetite magarca.
Nemojte to zaboraviti jer vas dvije emocije, strah i elja, mogu
dovesti u najveu ivotnu zamku, ako niste svjesni da
kontroliraju vae misli. Okrutno je provesti ivot u strahu i ne
istraiti svoje snove. Okrutno je i naporno raditi za novac,
mislei da ete novcem kupiti stvari koje e vas usreiti.
Strano je probuditi se usred noi u strahu zbog neplaenih
rauna. ivot koji diktira veliina plae zapravo i nije ivot.
Misliti da ete se osjeati sigurno ako radite znai lagati sebi.
To je okrutna zamka koju elim da zaobiete, ako je ikako
mogue. Vidio sam kako novac upravlja ivotima ljudi. Ne
dajte da se to dogodi i vama. Molim vas, ne dopustite novcu da
vam upravlja ivotom."
Loptica se dokotrlja pod na stol. Bogati otac je dohvati i
baci natrag.
"Kakve veze ima neznanje s pohlepom i strahom?", upitah
ja.
"Neznanje u vezi novca uzrokuje toliku pohlepu i toliki
strah", ree bogati otac. "Evo nekoliko primjera. Lijenik koji
eli vie novca za svoju obitelj povisi svoje cijene. Povisivi
cijene, on povisuje cijenu zdravstvene skrbi za sve ljude. To
najvie pogaa siromane, pa je zdravlje siromanih loije od
zdravlja bogatih.
Budui da lijenici povisuju svoje cijene, povise ih i
odvjetnici. Budui da su ih povisili odvjetnici i uitelji ele
poviicu, a to povisuje nae poreze i tako dalje i tako dalje.
Uskoro e vladati toliki jaz izmeu siromanih i bogatih da e
zavladati kaos i jo e jedna velika civilizacija propasti. Velike
civilizacije propadale su kad bi jaz izmeu onih koji imaju i
onih koji nemaju postao prevelik. Amerika ide u istom smjeru
jo jednom dokazujui da se povijest ponavlja jer ne uimo od
nje. Samo pamtimo povijesne datume i imena, a ne i lekcije."
"Zar nije normalno da cijene rastu?", upitah ja.
"Ne u obrazovanom drutvu kojeg vodi sposobna vlada.
58

Cijene bi zapravo trebale padati. Naravno, to uglavnom vrijedi

samo u teoriji. Cijene rastu zbog pohlepe i straha uzrokovanih
neznanjem. Kad bi kole poduavale ljude o novcu, bilo bi ga
vie i cijene bi bile nie, ali kole se fokusiraju samo na to da
ue ljude kako da rade za novac, a ne kako da ukrote mo
novca."
"Ali zar mi nemamo poslovne kole?", upita Mike. "Nisi li
me ti poticao da poem u poslovnu kolu i tamo diplomiram?"
"Da", ree bogati otac, "no, preesto te poslovne kole
obuavaju zaposlenike koji su samo sofisticirani brojai. Boe
sauvaj da jedan takav preuzme tvrtku. Sve to oni ine jest da
prouavaju brojeve, otputaju ljude i ubijaju tvrtke. Znam to
zato to ih ja zapoljavam. Sve o emu oni razmiljaju jest
smanjivanje trokova i podizanje cijena, to uzrokuje daljnje
probleme. Brojanje je vano. Bilo bi dobro da vie ljudi to zna,
ali niti to nije cijela pria", doda bogati otac ljutito.
"Dakle, odgovor postoji?", upita Mike.
"Da", ree bogati otac, "nauite koristiti svoje emocije za
razmiljanje, a nemojte razmiljati emocijama. Kad ste ovladali
svojim emocijama tako to ste pristali raditi besplatno, znao
sam da postoji nada. Kad ste se opet suprotstavili emocijama
nakon to sam vas iskuao s vie novca, poeli ste uiti
razmiljati usprkos njima. To je prvi korak."
"Zato je taj korak tako vaan?", upitao sam.
"To vi morate otkriti. Ako elite uiti, povest u vas u ono
mjesto koje gotovo svi izbjegavaju i kojeg se veina ljudi boji.
Ako poete sa mnom, odbacit ete ideju rada za novac i nauit
ete kako postii da novac radi za vas."
"A to emo dobiti ako poemo s vama i ako pristanemo
uiti od vas?", upitao sam ja.
"Isto to je dobio zeko iz basne", ree bogati otac, "slobodu
od jame s katranom."
"Postoji li trnje?", upitah ja.
"Da", ree bogati otac, "trnje je na strah i pohlepa. Ako
uemo u svoj strah i suoimo se sa svojom pohlepom,
slabostima, potrebama, izai emo iz njega. A put van vodi kroz
um, kroz izbor naih misli."
59

"Izbor naih misli?", upita Mike zbunjeno.

"Da. Izabirui ono to mislimo, umjesto da reagiramo na
svoje emocije, ustajemo i odlazimo na posao kako bismo rijeili
probleme samo jer se bojimo da neemo imati novca za
plaanje rauna. Razmiljati znai odvojiti vrijeme i postaviti si
pitanje 'Je li sve vie rada najbolje rjeenje ovog problema?'.
Veina ljudi tako je uasnuta i ne eli si priznati da strah vlada
njima, da ne mogu razmiljati i da bjee od istine. Jama s
katranom ima kontrolu. Na to sam mislio kad sam rekao da
birate svoje misli."
"A kako emo to uiniti?", upita Mike.
"To je ono emu u vas ja poduiti, tj. kako da zrelo
razmiljate, umjesto da reagirate refleksno, progutate svoju
jutarnju kavu i izjurite kroz vrata.
Zapamtite to sam vam ranije rekao: posao je samo
kratkorono rjeenje za dugoroni problem. Veina ljudi ima na
umu samo jedan problem, a taj je kratkoroan: rauni na kraju
mjeseca, jama s katranom. Novac sada upravlja njihovim
ivotima ili, bolje reeno, strah i neznanje vezani uz novac.
Zato oni ine isto kao i njihovi roditelji, ustaju svakoga dana i
odlaze raditi za novac. Nemaju se vremena upitati 'Postoji li
drugi nain'? Njihovo razmiljanje sada kontroliraju njihove
emocije, a ne njihove glave."
"Moe li mi rei u emu je razlika izmeu razmiljanja
emocijama i razmiljanja glavom?", upita Mike.
"Mogu", ree bogati otac, "sluam stvari poput 'Pa, svatko
mora raditi', ili 'Bogati su pokvareni', ili 'Dobit u drugi posao.
Zasluujem tu poviicu. Ne moete me maltretirati.', ili 'Ovaj
posao mi se svia zato to je siguran'. Umjesto da pitaju
'Postoji li ovdje neto to nisam shvatio?' to ukida
emocionalno razmiljanje i daje vam vremena da razmislite
bistrom glavom."
Moram priznati, ovo je bila sjajna lekcija. Jako je vano
znati kada netko govori ponukan osjeajima ili kad razmilja
glavom. Bila je to lekcija koja me pratila cijeli ivot, osobito
onda kad sam ja bio taj koji govori osjeajima, a ne bistrom
glavom.
60

Dok smo se vraali u prodavaonicu, bogati otac objasnio je

da bogati zaista "stvaraju novac". Oni ne rade za novac.
Nastavio je objasnivi nam da smo Mike i ja, izlijevajui olovne
kovanice od 5 centi i mislei da izraujemo novac, bili vrlo
bliski nainu razmiljanja bogatih. Problem je bio u tome to je
to bilo nezakonito. To smiju raditi banke i drava, ali mi ne.
Objasnio je da postoje zakoniti i nezakoniti naini za stvaranje
novca te da bogati znaju kako je novac iluzija, poput mrkve za
magarca. U toj iluziji o novcu milijarde ljudi ive zbog straha i
pohlepe, mislei da je novac stvarnost. Novac je zapravo
izmiljen. Kua od karata stoji samo zbog iluzije i neznanja
masa. "Zapravo", ree on, "na mnogo naina magareva mrkva
je vrednija od novca."
Priao je o zalihama zlata o kojima Amerika ovisi i o tome
da je svaka novanica zapravo srebrni certifikat. Ono to ga je
brinulo bilo je to da emo jednog dana ostati bez zaliha zlata i
da nai dolari vie nee biti srebrni certifikati.
"Kad se to dogodi zavladat e kaos. ivoti siromanih,
srednje klase i onih koji ive u neznanju bit e uniteni samo
zato to e oni i dalje vjerovati da je novac stvaran i da e na
njih paziti tvrtka za koju su radili ili pak drava."
Nismo shvatili to je toga dana govorio, ali tijekom godina,
to je dobivalo sve vie i vie smisla.
Vidjeti to drugi ne vide
Ulazei u kamionet pred svojom prodavaonicom, rekao je:
"Nastavite raditi, deki. to prije zaboravite na to da vam je
potrebna plaa, laki e vam biti ivot. Nastavite se koristiti
mozgom, radite besplatno i uskoro e vam um pokazati naine
da zaradite novac mnogo vei od onoga to bih vam ja mogao
platiti. Vidjet ete stvari koje drugi nikada ne vide, prilike koje
vam stoje pred nosom. Veina ljudi ne vidi te prilike jer trae
novac i sigurnost pa to i dobivaju. im ugledate jednu priliku
dolazit e vam stalno. Nauite razmiljati i izbjei ete jednu od
najveih zamki u ivotu. Nikada neete upasti u onu jamu s
katranom."
61

Mike i ja pokupili smo svoje stvari iz prodavaonice i

mahnuli gi Martin. Vratili smo se u park na istu klupu za
piknik i proveli jo nekoliko sati razmiljajui i razgovarajui.
I sljedea tri tjedna u koli proveli smo razmiljajui,
razgovarajui te radei besplatno.
Drugu subotu, opet sam se opratao od ge Martin i
eznutljivo promatrao stripove. Problem to nisam dobivao 30
centi svake subote bio je taj to nisam imao novca za stripove.
Iznenada, dok se ga Martin opratala od Mikea i mene, vidio
sam da je prerezala naslovnicu stripa napola. Gornju polovicu
je sauvala, a ostatak je bacila u veliku smeu kartonsku kutiju.
Kad sam je upitao to to radi, rekla je: "Bacam ih. Gornju
polovicu naslovnice vraam distributeru kada donese nove
stripove, a to e biti za negdje sat vremena."
Mike i ja ekali smo sat vremena. Distributer je uskoro
stigao i upitao sam ga moemo li dobiti stripove. Rekao je:
"Moete ih uzeti ako radite za ovu prodavaonicu i ako ih neete
dalje prodavati."
Nae partnerstvo je ponovno oivjelo. Mikeova majka imala
je u podrumu prostoriju koju nitko nije koristio. Oistili smo je
i poeli donositi tamo stripove. Uskoro je naa knjinica sa
stripovima bila otvorena za javnost. Unajmili smo Mikeovu
mlau sestru da radi kao glavna knjiniarka. Naplaivala je
djeci 10 centi za upis u knjinicu, koja je radila od 14:30 do
16:30 svakoga dana. Klijenti, djeca iz susjedstva, itali su
koliko su stigli u ta dva sata, a to im je odgovaralo, budui da
su stripovi kotali 10 centi, a mogli su ih proitati pet do est u
ta dva sata.
Mikeova sestra provjeravala je djecu na odlasku da netko ne
bi posudio neki strip. Ona je i vodila knjige, biljeei koliko je
djece dolo svakoga dana, tko su, kao i sve njihove komentare.
Mike i ja dobivali smo prosjeno 9,5 dolara tjedno tijekom tri
mjeseca. Plaali smo njegovoj sestri 1 dolar tjedno i dali joj da
ita stripove besplatno, to je rijetko inila budui da je cijelo
vrijeme uila.

62

Mike i ja drali smo se dogovora radei u prodavaonici

svake subote. Skupljali smo stripove i iz drugih prodavaonica,
ali nismo ih prodavali, ve bi smo ih spaljivali kad bi se previe
istroili. Pokuali smo otvoriti i drugu poslovnicu, ali nismo
mogli pronai nekoga tko bi bio tako posveen poslu i vrijedan
povjerenja poput Mikeove sestre.
Ve u ranoj dobi otkrili smo koliko je teko nai dobre
zaposlenike.
Tri mjeseca nakon otvaranja knjinice u prostoriji je izbila
tua. Neki nasilnici probili su se unutra i zapoeli raditi nered.
Mikeov otac predloio je da zatvorimo tvrtku. I tako se naa
knjinica sa stripovima zatvorila, a mi smo prestali raditi
subotom u prodavaonici. No, bogati otac bio je sretan jer je
imao nove stvari kojima nas je htio poduiti. Bio je sretan jer
smo tako dobro svladali prvu lekciju. Nauili smo kako postii
da novac radi za nas. Zato to nismo bili plaeni za posao u
prodavaonici, bili smo prisiljeni upotrijebiti matu kako bismo
otkrili priliku za stvaranje novca. Pokrenuvi vlastiti biznis,
knjinicu sa stripovima, imali smo kontrolu nad svojim
financijama i nismo bili zavisni o poslodavcu. Najbolje je bilo
to to je na biznis stvarao novac ak i kada nismo bili prisutni.
Novac je radio za nas.
Umjesto da nas plati novcem, bogati otac pruio nam je
mnogo vie.

63

DRUGA

LEKCIJA:

ZATO PODUAVATI
FINANCIJSKU
PISMENOST?

TREE POGLAVLJE
Druga

lekcija:

ZATO PODUAVATI
FINANCIJSKU
PISMENOST?
Godine 1990. moj najbolji prijatelj, Mike, preuzeo je carstvo
svog oca, a vodi ga i bolje no to je to inio njegov otac.
Viamo se jednom ili dvaput godinje na igralitu za golf. On i
njegova supruga bogatiji su nego to moete zamisliti. Carstvo
bogatog oca u sjajnim je rukama, a Mike sada priprema svojeg
sina da ga zamijeni, kao to je njegov otac pripremao nas.
Godine 1997. umirovio sam se u dobi od 47 godina. Mojoj
supruzi Kim tada je bilo 37. Mirovina ne znai prestanak rada.
Za moju suprugu i mene to znai da, ako izuzmemo mogunost
nepredvienih kataklizmikih promjena, moemo izabrati da
radimo ili da ne radimo, a nae bogatstvo automatski raste i
daleko je ispred inflacije. To je valjda sloboda. Naa su sredstva
dovoljno velika da rastu sama od sebe. To je poput saenja
drveta. Godinama ga zalijevate i jednoga dana vie ne trebate.
Korijenje mu je dovoljno duboko, a ono vam prua hlad u
kojem moete uivati.
Mike je izabrao da vodi carstvo, a ja sam izabrao mirovinu.
Kad god drim predavanja skupinama ljudi, esto me pitaju
to bih im preporuio ili to da uine? "Kako zapoeti?"
"Postoji li neka dobra knjiga koju bih im preporuio?" "to da
67

uine kako bi pripremili djecu?" "Koja je tajna uspjeha?" "Kako

da zaradim milijune?" Uvijek se sjetim ovog lanka kojeg sam
jednom dobio. Evo ga.
Najbogatiji

biznismen

Godine 1923. skupina naih najveih predvodnika i

najbogatijih biznismena odrala je sastanak u hotelu
"Edgewater Beach" u Chicagu. Meu njima su bili Charles
Schwab, elnik najvee nezavisne eliane, Samuel Insull,
predsjednik najvee komunalne tvrtke na svijetu, Howard
Hopson, elnik najvee plinare, Ivan Kreuger, predsjednik
International Match Co., jedne od najveih tvrtki na svijetu u to
vrijeme, Leon Frazier, predsjednik Banke meunarodnih
nagodbi, Richard Whitney, predsjednik njujorke burze dionica,
Arthur Cotton i Jesse Livermore, dva najvea burzovna
pekulanta i Albert Fall, lan kabineta predsjednika Hardinga.
Dvadeset i pet godina kasnije, devetorica od navedenih zavrila
su na sljedei nain: Schwab je umro bez novia nakon to je
pet godina ivio od posudbi. Insull je bankrotirao i umro u
inozemstvu. I Kreuger i Cotton umrli su bez iega. Hopson je
poludio. Whitney i Albert Fall upravo su puteni iz zatvora.
Fraser i Livermore poinili su samoubojstvo.
Sumnjam da bi itko mogao tono znati to se zapravo
dogodilo ovim ljudima. Ako pogledate godinu 1923., vidjet
ete da je to bilo prije sloma trita 1929. i "Velike depresije",
za koju pretpostavljam da je imala snaan utjecaj na ove ljude i
njihove ivote. Poanta je u sljedeem: danas ivimo u vremenu
veih i brih promjena. Pretpostavljam da e u sljedeih 25
godina biti velikih uspona i padova koji e biti slini onima s
kojima su se suoili ti ljudi. Bojim se da je previe ljudi
fokusirano na novac, a ne na svoje najvee bogatstvo,
obrazovanje. Ako su ljudi spremni biti fleksibilni, imati otvoren
um i uiti, postajat e sve bogatiji. Ako misle da e im novac
rijeiti probleme, bojim se da ih tek tad oni oekuju.
Inteligencija rjeava probleme i stvara novac. Novac bez
financijske inteligencije jest onaj koji ubrzo nestaje.
68

Veina ljudi ne shvaa da u ivotu nije vano koliko novca

zaradite, ve koliko novca zadrite. Svi smo uli prie o
dobitnicima na lutriji koji su bili siromani, odjednom se
obogatili, a zatim opet osiromaili. Osvoje milijune, a zatim se
ubrzo vrate tamo odakle su krenuli. Znamo i prie o
profesionalnim sportaima koji su s 24 godine zaraivali
milijune dolara godinje, a u 34-oj spavaju pod mostovima.
Ovoga jutra u novinama je objavljena pria o mladom
koarkau koji je prije godinu dana imao milijune. Danas tvrdi
da su mu novce uzeli prijatelji, odvjetnik i raunovoa i sada
radi u praonici automobila za minimalnu plau.
Ima samo 29 godina. Dobio je otkaz u praonici jer je odbio
skinuti svoj prsten osvajaa prvenstva dok je brisao automobile
pa je njegova pria dola u novine. ali se zbog otkaza, tvrdi da
ga diskriminiraju i da mu je prsten sve to mu je ostalo. Tvrdi
da e se raspasti ako mu se to oduzme.
U ovoj, 1997. godini, poznajem mnogo ljudi koji postaju
instant milijunai. Ponovno su se vratile lude 20-te. Iako mi je
drago to ljudi postaju sve bogatiji, upozoravam ih da,
dugorono gledano, nije vano koliko zarade ve koliko zadre
i to kroz generacije.
Kada ljudi pitaju "Kako da ponem?" ili "Recite mi kako da
se brzo obogatim!", moj odgovor esto ih razoara. Jednostavno
im kaem ono to je bogati otac rekao meni kad sam bio mali.
"Ako eli biti bogat, mora biti financijski pismen."
Tu ideju mi je ponavljao svaki puta kad bismo se nali. Kao
to sam rekao, moj obrazovani otac naglaavao je vanost
itanja knjiga, a bogati otac naglaavao je vanost svladavanja
financijske pismenosti.
Ako planirate sagraditi Empire State Building, najprije
morate iskopati duboku rupu i izgraditi vrste temelje. Ako
planirate graditi kuu u predgrau, treba vam samo sloj betona
od 15 cm. Veina ljudi u pokuaju da se obogate pokuava
izgraditi Empire State Building na sloju temelja od 15 cm.
Na kolski sustav, stvoren jo u "poljoprivredno doba", jo
uvijek vjeruje u kue bez temelja i u zemljane podove. Djeca
69

zavravaju kole gotovo bez ikakvog financijskog temelja.

Jednoga dana, dok duboko zadueni i patei od nesanice u
predgrau proivljavaju "ameriki san", odlue da je odgovor
na njihove financijske probleme pronai nain da se brzo
obogate.
Poinje izgradnja nebodera. Neboder brzo raste i ubrzo,
umjesto Empire State Buildinga, imamo "kosi toranj" iz
predgraa. Vraaju se besane noi.
Mike i ja mogli smo u svojoj odrasloj dobi donijeti svoje
odluke zato to smo nauili izraditi vrste financijske temelje
dok smo jo bili djeca.
Istina, raunovodstvo je moda najdosadniji predmet na
svijetu. Moe biti i najvie zbunjujui predmet. No, ako elite
biti bogati, dugorono moe biti i najvaniji predmet. Pitanje je,
kako djecu poduavati tako dosadnom i zbunjujuem
predmetu? Odgovor je da ga pojednostavite. Prvo ga
poduavajte uz pomo slika.
Moj bogati otac izradio je Mikeu i meni vrste financijske
temelje. Otkad smo bili djeca, stvorio je jednostavan nain da
nas poduava. Godinama je samo crtao slike i koristio rijei.
Mike i ja razumjeli smo jednostavne crtee, argon, kretanje
novca. Tek kasnije, bogati otac poeo je dodavati brojeve.
Danas, Mike je nauio ovladavati mnogo sloenijom i
sofisticiranijom raunovodstvenom analizom jer je morao. Ima
carstvo vrijedno milijarde dolara kojim mora upravljati. Ja
nisam toliko sofisticiran jer je moje carstvo manje, ali obojica
imamo iste temelje. Na sljedeim stranicama, prikazat u vam
iste jednostavne crtee koje je Mikeov tata stvorio za nas. Iako
su jednostavni, ti su crtei pomogli dvojici djeaka da izgrade
veliko bogatstvo na vrstim i dubokim temeljima.
Prvo pravilo. Morate poznavati razliku izmeu sredstva i
obveze i kupovati sredstva. Ako elite biti bogati, to je sve to
morate znati. To je pravilo br. 1. Ovo moe zvuati apsurdno
jednostavno, ali veina ljudi nema pojma koliko je to pravilo
duboko i zato ima financijske probleme jer ne znaju razliku
izmeu aktive i obveze.
70

"Bogati ljudi kupuju aktivu. Siromani i srednja klasa

kupuju obveze, ali misle da kupuju aktivu."
Kad je bogati otac objasnio ovo Mikeu i meni, mislili smo
da se ali. Bili smo pubertetlije i ekali smo tajnu bogaenja, a
ovo je bio odgovor. Bio je tako jednostavan da smo morali
dugo razmiljati o njemu.
"to je aktiva?", upitao je Mike.
"Ne brini o tome za sada", ree bogati otac, "samo pusti ideji
da se ukorijeni. Ako moe shvatiti jednostavnost, tvoj ivot
imat e plan i bit e financijski lagan. Jednostavno je i zato
ljudi ne vide tu ideju."
"Mislite, sve to moramo uiniti jest znati to je aktiva,
kupovati ih i bit emo bogati?", upitah ja.
Bogati otac kimne glavom. "Tako je jednostavno."
"Ako je to tako jednostavno, kako to da se svi ne obogate?",
upitao sam.
Bogati otac se nasmijei. "Zato to ljudi ne znaju razliku
izmeu aktive i obveze."
Sjeam se da sam pitao: "Kako odrasli mogu biti tako glupi?
Ako je to tako jednostavno i tako vano, zato se svatko ne
potrudi da to sazna?"
Bogatom ocu trebalo je samo nekoliko minuta da nam
objasni to je aktiva, a to obveza.
Kao odrasla osoba, imam potekoa da to objasnim drugim
ljudima. Zato? Zato to su odrasli pametniji. U veini
sluajeva jednostavnost ove ideje izmie veini odraslih jer su
obrazovani drukije. Obrazovali su ih drugi obrazovani
profesionalci,
poput
bankara,
raunovoa,
prodavaa
nekretnina, financijskih planera itd. Tekoe poinju kada od
odraslih zatraimo da se odue ili da opet postanu djeca.
Inteligentna odrasla osoba esto smatra kako je poniavajue
obraati panju na simplificirane definicije.
Bogati otac vjeruje u princip KISS - "Keep It Simple
Stupid" ("Zadri stvari jednostavnima, glupane") - pa je i
dvojici malih djeaka objanjavao stvari jednostavno i to nam je
izgradilo vrste financijske temelje.
71

to onda uzrokuje zbrku? Ili kako bi neto tako jednostavno

moglo toliko poi ukrivo? Zato bi netko kupovao aktivu koja
je zapravo obveza? Odgovor se nalazi u temeljnom
obrazovanju.
Mi se fokusiramo na rije "pismenost", a ne na "financijsku
pismenost". Ono to definira neto kao aktivu ili kao obvezu
nisu rijei. Zapravo, ako se zaista elite zbuniti, pogledajte u
rjeniku definicije rijei "aktiva" i "obveza". Znam da definicija
moe zvuati dobro kolovanom raunovoi, ali za prosjenu
osobu nema smisla. No, mi odrasli esto smo previe ponosni
da bismo si priznali kako neto nema smisla.
Dok smo bili mladi, bogati otac je rekao: "Ono to definira
aktivu nisu rijei, nego brojevi. A ako ne moete itati brojeve,
ne moete razlikovati aktivu od rupe u tlu."
"U raunovodstvu", rekao bi bogati otac, "nije stvar u
brojevima, ve u onome to vam brojevi govore. To je poput
rijei. Nije stvar u rijeima, ve u prii koju te rijei priaju."
Mnogi ljudi itaju, ali ne razumiju mnogo. To se zove
razumijevanje ili nerazumijevanje tiva. A kad se radi o
razumijevanju tiva, imamo razliite sposobnosti. Na primjer,
nedavno sam kupio novi video ureaj. Dobio sam ga s
prirunikom o tome kako isprogramirati video ureaj. Htio sam
samo snimiti svoju omiljenu TV emisiju petkom uveer. Skoro
sam poludio pokuavajui proitati prirunik. Nita u mojem
svijetu nije bilo kompliciranije od uenja programiranja video
ureaja. Mogao sam proitati rijei, ali nisam razumio nita.
Dobio sam "odlian" iz prepoznavanja rijei i "nedovoljan" iz
razumijevanja. Tako je za veinu ljudi kad se radi o
financijskim izvjeima.
"Ako elite biti bogati, morate itati i razumjeti brojeve."
uo sam to tisuu puta od bogatog oca. A uo sam i ovo:
"Bogati kupuju aktivu, a siromani i srednja klasa kupuju
obveze."
Evo kako razlikovati aktivu i obvezu. Veina raunovoa i
financijskih profesionalaca ne slae se s tim definicijama, ali
ovi jednostavni crtei bili su poetak vrstih financijskih
temelja za dvojicu djeaka.
72

Kako bi poduavao djeake od devet godina, bogati otac sve

je objanjavao na jednostavan nain, koristei se to je mogue
vie crteima, a to manje rijei. Jako dugo nije koristio ni
brojeve.
"Ovo je protok novca aktive."

Gornja slika prikazuje izvjee o prihodu, koje esto

nazivamo i izvjee o dobiti i gubitku. Ono mjeri prihode i
rashode. Novac koji izlazi i novac koji ulazi. Donji dijagram
zove se bilanca. Tako se zove zato to bilancira aktivu u odnosu
na obveze. Mnogi financijski poetnici ne poznaju vezu izmeu
izvjea o prihodu i bilance. Razumijevanje ove veze od
vitalnog je znaaja.
73

Primarni razlog financijskih problema jest nepoznavanje

razlike izmeu aktive i obveze. Uzrok konfuzije nalazi se u
definiciji dvije rijei. Ako elite lekciju iz konfuzije, pogledajte
definicije rijei "aktiva" i "obveza" u rjeniku.
To moe imati smisla kolovanim raunovoama, ali za
prosjenu osobu moglo bi biti jednako razumljivo da je
napisano na mandarinskom jeziku. Moete proitati rijei
definicije, ali razumijeti je vrlo teko.
Kao to sam prije rekao, bogati otac jednostavno je rekao
dvojici djeaka da "aktiva stavlja novac u dep." Lijepo,
jednostavno i korisno.
"Ovo je obrazac protoka novca obveze."

74

Sada kad su aktiva i obveze definirani putem crtea, moda

je lake shvatiti moju definiciju rijei.
Aktiva je ono to mi stavlja novac u dep.
Obveza je ono to mi vadi novac iz depa.
To je sve to trebate znati. Ako elite biti bogati, jednostavno
provedite ivot kupujui aktivu. Ako elite biti siromani ili
srednja klasa, provedite ivot kupujui obveze. Nepoznavanje
razlike izmeu toga stvara veinu financijskih problema u
stvarnom svijetu.
Nepismenost, nepoznavanje rijei i brojeva temelj je
financijskih problema. Ako ljudi imaju financijskih problema,
postoji neto to ne mogu proitati, napisano brojevima ili
slovima. Neto pogreno shvaaju. Bogati su takvi jer su
pismeniji u drugim podrujima od ljudi koji imaju financijske
probleme. Ako elite biti bogati i zadrati svoje bogatstvo,
vano je da budete financijski pismeni i da znate itati i rijei i
brojeve.
Strelice na dijagramima predstavljaju "protok novca". Sami
brojevi ne znae mnogo, kao to ni rijei same za sebe, ne znae
mnogo. Vana je pria koju priaju. U financijskim izvjeima
vano je potraiti zaplet, priu o tome kamo tee novac. U 80%
obitelji, financijska pria je pria o napornom radu i pokuaju
napredovanja i to ne zato to ne zarauju, ve zato to provode
ivote kupujui obveze, a ne aktivu.

75

Na primjer, ovo je obrazac protoka novca siromane osobe

ili mlade osobe koja jo ivi s roditeljima:

76

Ovo je protok novca osobe iz srednje klase:

77

Ovo je obrazac protoka novca bogate osobe:

78

Svi su ovi dijagrami oito previe pojednostavljeni. Svi

imaju ivotne trokove, potrebu za hranom, utoitem i
odjeom.
Dijagrami pokazuju protok novca u ivotu siromane osobe,
osobe iz srednje klase i bogate osobe. Protok novca je ono to
pria priu. To je pria o nainu na koji osoba upravlja svojim
novcem i to ini nakon to dobije novac u ruke.
Razlog iz kojeg sam zapoeo s priom o najbogatijim
ljudima Amerike jest taj to sam htio ilustrirati pogreku u
nainu razmiljanja mnogih ljudi. Ljudi grijee kada misle da e
novac rijeiti sve probleme. Zato se povlaim svaki puta kad
ujem da me ljudi pitaju kako se brzo obogatiti ili gdje
zapoeti. esto sluam: "Zaduen sam pa moram zaraivati
vie."
No, vie novca esto nee rijeiti problem, zapravo, moe ga
i poveati. Novac esto ini vidljivijima nae tragine ljudske
mane i naglaava ono to ne znamo. Preesto ljudi koji
odjednom dou do mnogo novca - recimo, putem nasljedstva,
poviice ili dobitka na lutriji - brzo upadnu u iste, ako ne i gore,
financijske probleme od onih u kojima su bili prije no to su
doli do novca. Novac samo naglaava obrazac protoka novca
koji se odvija u vaoj glavi. Ako je va obrazac da potroite sve
to dobijete, najvjerojatnije e poveanje koliine novca
rezultirati poveanjem trokova. Otuda i dolazi izreka "Budala s
novcem znai veliku frku."
Mnogo sam puta ponovio da pohaamo kolu kako bismo
stekli vane akademske i profesionalne vjetine uz iju pomo
uimo zaraivati novac. Tijekom 60-tih, kad sam bio u srednjoj
koli, ako je netko bio uspjean u akademskom smislu, ljudi su
automatski pretpostavljali da e taj bistri uenik postati lijenik.
esto nitko i ne bi pitao dijete eli li postati lijenik. To se
pretpostavljalo jer je to bila profesija koja je obeavala najveu
financijsku dobit.
Danas, lijenici se suoavaju s financijskim izazovima kakve
ne bih poelio niti najgorem neprijatelju: osiguravajue
kompanije preuzimaju kontrolu nad biznisom, zdravstvena skrb
79

je u privatnom vlasnitvu, dravne intervencije i tube zbog

neispravnog lijeenja, da navedem samo neke. Danas, djeca
ele biti koarkake zvijezde, igrai golfa poput Tigera
Woodsa, raunalni mokljani, filmske zvijezde, kraljice ljepote
ili trgovci s Wall Streeta, zato to se tamo nalazi slava, novac i
presti. Iz tog razloga danas je jako teko motivirati djecu za
kolu. Znaju da profesionalni uspjeh vie nije iskljuivo
povezan s akademskim uspjehom, kao to je nekada bio.
Budui da studenti naputaju kolu bez financijskih vjetina,
milijuni obrazovanih ljudi uspjeni su u svojim profesijama, ali
se kasnije nau u financijskim problemima. Rade sve vie, ali
ne napreduju. Ono to u njihovom obrazovanju nedostaje nije
znanje o zaraivanju novca, ve znanje o troenju novca, tj. to
uiniti s novcem nakon to ga zaradite. To se naziva financijska
sposobnost - to inite s novcem nakon to ga zaradite, kako
spreavate ljude da vam ga oduzmu, koliko ga dugo zadravate
i u kojoj mjeri taj novac radi za vas. Veina ljudi ne zna zato
imaju financijske probleme jer ne razumiju protok novca.
Osoba moe biti visoko obrazovana, profesionalno uspjena i
financijski nepismena. Ti ljudi esto rade vie no to bi trebali
jer su nauili kako vrijedno raditi, ali ne i kako postii da njihov
novac radi za njih.
Pria o tome kako se potraga za financijskim snom
pretvara u financijsku nonu moru
Film o vrijednim ljudima ima odreeni obrazac. Nedavno
vjenani, sretni, visoko obrazovani mladi ljudi useljavaju u
jedan od skuenih iznajmljenih stanova. Odmah shvate da
mogu utedjeti novac jer dvoje moe ivjeti jednako jeftino kao
i jedno.
Problem je u tome to je stan mali. Oni odlue tedjeti novac
kako bi kupili kuu iz snova i imali djecu. Sada imaju dva
prihoda i poinju se fokusirati na svoje karijere.
Njihovi prihodi rastu.

80

No, kako rastu prihodi...

Tako rastu i rashodi.

81

Rashod br. 1 za veinu ljudi su porezi. Mnogi ljudi misle da

se radi o porezu na prihod, ali za veinu Amerikanaca najvii
porez jest socijalno osiguranje. Dok ste zaposlenik, ini vam se
da je porez na socijalno osiguranje u kombinaciji s porezom na
zdravstveno osiguranje oko 7,5 posto, ali zapravo je 15 posto
budui da poslodavac mora dati iznos jednak iznosu socijalnog
osiguranja. U osnovi, to je novac koji poslodavac ne moe
platiti vama. Povrh toga, jo morate plaati i porez na prihod na
koliinu odbijenu od vae plae za porez na socijalno
osiguranje, prihod koji nikada ne dobijete jer je otiao izravno
socijalnom osiguranju.
Zatim njihove obveze porastu.

82

Ovo emo najbolje prikazati vrativi se mladom paru. Kao

rezultat porasta primanja, odlue kupiti kuu iz snova. Kada to
uine, dolazi im novi porez, zvan porez na imovinu. Iznenada,
jednoga dana se probude, a stupac obveza pun je dugova na
hipoteku i kreditnu karticu.
Sada su uhvaeni u "utrku takora". Dolazi i dijete. Rade jo
vie. Proces se ponavlja. Vie novca i vii porezi - prelazak u
vii porezni razred. Kreditna kartica dolazi potom. Koriste je.
Dou do limita. Zove ih tvrtka za iznajmljivanje i kae im da je
porasla vrijednost njihove najvee "aktive", njihovog doma.
Tvrtka nudi zajam "konsolidacije rauna" jer kreditno su toliko
sposobni i kae im da bi im bilo pametno otplatiti potroaki
dug s visokim kamatama na kreditnim karticama. Pored toga,
kamate na kuu im se odbijaju od poreza. Oni to uine i otplate
kreditne kartice s visokim kamatama. Zatim odahnu. Kreditne
kartice su im otplaene. Sada su svoj potroaki dug prebili
hipotekom na kuu. Plaa im pada jer im se otplata duga
protee na 30 godina. To je pametno.
Susjed ih zove i poziva u kupnju - blagdanska je rasprodaja.
Prilika da utede neto novca. Kau sami sebi: "Neu nita
kupiti, idem samo pogledati." No, za sluaj da neto nau,
stavljaju otplaenu kreditnu karticu u novanik.
Cijelo vrijeme se susreem s tim mladim parom. Imena im se
mijenjaju, ali financijska dilema uvijek je ista. Dolaze na moja
predavanja kako bi uli to imam za rei. Pitaju me: "Moete li
nam rei kako zaraditi vie novca?" Njihove navike troenja
nagnale su ih da potrae vee prihode.
Oni ne znaju da je pravi problem u nainu na koji troe
novac koji imaju i da je to pravi uzrok njihovih financijskih
problema. To je uzrokovano financijskom nepismenou i
neshvaanjem razlike izmeu aktive i obveze.
Vie novca rijetko kada rjeava financijske probleme.
Probleme rjeava inteligencija. Jedan moj prijatelj stalno
ponavlja jednu izreku zaduenim ljudima: "Ako otkrije da se
nalazi u jami koju si sam iskopao... prestani kopati."
Kad sam bio djeak, otac mi je esto govorio da su Japanci
83

svjesni tri moi: "Moi maa, dragulja i ogledala."

Ma simbolizira mo oruja. Amerika je potroila trilijune
dolara na oruje i zbog toga je vodea vojna sila svijeta.
Dragulj simbolizira mo novca. Ima istine u izreci koja kae:
"Zapamti zlatno pravilo: tko ima zlato, stvara pravila."
Ogledalo simbolizira mo samospoznaje. Ta je samospoznaja,
prema japanskoj legendi, najcjenjenija od tri simbola.
Siromani i srednja klasa preesto doputaju moi novca da
ih kontrolira. Time to rade sve vie, a ne pitaju se ima li smisla
to to rade, praktiki se svako jutro ustrijele u nogu kada odlaze
na posao. Ne shvaajui novac u potpunosti, velika veina ljudi
dopustila je golemoj moi novca da kontrolira njih. Mo novca
koristi se protiv njih.
Kad bi upotrijebili mo ogledala, upitali bi se: "Ima li to
smisla?" Preesto, umjesto da vjeruju svojoj unutarnjoj
mudrosti, unutarnjem geniju, veina ljudi povodi se za
gomilom. ine stvari samo zato to ih ine i svi drugi.
Konformiraju se, umjesto da propituju. esto bezumno
ponavljaju ono to im je reeno, ideje poput "diverzificirajte" ili
"vaa kua vam je aktiva" ili "kua vam je najvea investicija",
"dobit ete porezne olakice ako se vie zaduite", "naite
siguran posao", "ne grijeite", "ne riskirajte".
Kau da je mnogim ljudima strah od dranja govora u
javnosti vei od straha od smrti. Prema psihijatrima, strah od
javnih govora uzrokovanje strahom od ostracizma, strahom od
isticanja, od kritike, od ismijavanja, od odbacivanja. Strah od
toga da budu drukiji spreava veinu ljudi da potrae nove
naine za rjeavanje problema.
Zato je moj obrazovani otac rekao da Japanci najvie cijene
mo ogledala jer tek kada pogledamo u ogledalo, pronalazimo
istinu. A veina ljudi govori "igraj na sigurno" uglavnom zbog
straha. To vrijedi za sve, bilo da se radi o sportu, vezama,
karijeri ili novcu.
Taj isti strah, strah od ostracizma, navodi ljude da se
konformiraju i da ne propituju opeprihvaena miljenja ili
popularne trendove. "Vaa kua je aktiva." "Uzmite pozajmicu i
84

izaite iz dugova." "Radite jo vie." "To je promocija."

"Jednoga dana bit u potpredsjednik." "tedite novac." "Kada
dobijem poviicu, kupit u nam veu kuu." "Uzajamni fondovi
su sigurni." "Lutke Elma vie nemam, ali sluajno iza imam
jednu po koju kupac nije doao."
Mnogi veliki financijski problemi uzrokovani su time to se
ljudi povode za masom i nastoje ii u korak sa susjedima.
Povremeno, svi moramo pogledati u ogledalo i biti iskreni
prema svojoj unutranjoj mudrosti, a ne prema svojim
strahovima.
Kad je Mikeu i meni bilo 16, poeli su problemi u koli.
Nismo bili loi ve smo se poeli odvajati od mnotva. Radili
smo za Mikeovog tatu poslije kole i vikendom. esto smo
provodili sate i sate nakon posla sjedei za stolom s njegovim
ocem dok je ovaj odravao sastanke s bankarima, odvjetnicima,
raunovoama,
brokerima, ulagaima,
menaderima i
zaposlenicima. Bio je to ovjek koji je u 13. godini napustio
kolu, a sada je vodio, nareivao, instruirao i ispitivao
obrazovane ljude. Dolazili su na njegov mig i ustuknuli kad bi
im on neto zamjerio.
On je bio ovjek koji se nije slagao s mnotvom, nego je
razmiljao svojom glavom i prezirao rijei "Moramo to uiniti
zato to to svi drugi ine tako." Mrzio je i rije "nemogue".
Ako ste htjeli da neto uini, trebali ste mu samo rei: "Mislim
da ti to ne moe uiniti."
Mike i ja nauili smo vie sjedei na njegovim sastancima,
nego tijekom svih godina kolovanja, ukljuujui i fakultet.
Mikeov otac nije bio fakultetski obrazovan, ali bio je
financijski, a kao rezultat toga, bio je i uspjean. Stalno bi nam
ponavljao: "Inteligentna osoba zapoljava ljude inteligentnije
od sebe." Zato smo Mike i ja imali prednost to smo mogli
provoditi sate sluajui inteligentne ljude i uei od njih.
No, Mike i ja nismo se mogli sloiti sa standardnim
dogmama koje su propovijedali nai uitelji i to nam je stvaralo
probleme. Kad god bi uitelj rekao: "Ako ne dobijete dobre
ocjene, loe ete proi u stvarnom svijetu", Mike i ja samo
85

bismo podigli obrve. Kad bi nam rekli da slijedimo ustaljene

procedure i pravila, vidjeli bismo koliko je ovaj proces
obrazovanja zapravo guio kreativnost. Poeli smo shvaati
zato nam je bogati otac govorio da su kole osmiljene tako da
stvaraju dobre zaposlenike, a ne poslodavce.
Povremeno, Mike i ja upitali bismo uitelje kako je ono to
uimo mogue primijeniti ili zato nikada ne uimo o novcu i o
tome kako on funkcionira. Na ovo pitanje esto bismo dobivali
odgovor da novac nije vaan, da e doi sam po sebi ako
postignemo vrhunske uspjehe u obrazovanju.
to smo vie znali o moi novca, vie smo se udaljavali od
uitelja i razrednih kolega.
Moj visoko obrazovani otac nikada nije na mene vrio
pritisak zbog ocjena. esto sam se pitao zato. No, poeli smo
se svaati oko novca. Do moje 16. godine, vjerojatno sam imao
daleko bolje temelje znanja o novcu od moje majke i oca.
Mogao sam voditi knjige, sluao sam poreznike, korporacijske
odvjetnike, bankare, prodavae nekretnina, investitore i tako
dalje. Moj otac razgovarao je s uiteljima.
Jednoga dana, otac mi je objanjavao zato nam je kua
najvea investicija. Prilino smo se posvaali kad sam mu
objasnio zato mislim da kua nije dobra investicija.
Sljedei dijagram prikazuje razliku u percepciji mojeg
bogatog i mojeg siromanog oca kad se radilo o kuama. Jedan
otac smatrao je kuu aktivom, a drugi ju je smatrao obvezom.
Bogati otac

Siromani

86

otac

Sjeam se da sam ocu nacrtao sljedei dijagram pokazujui

mu smjer protoka novca. Pokazao sam mu i trokove
posjedovanja kue. Vea kua znaila je vee trokove, a novac
je izlazio iz stupca rashoda.

Obveza

I danas me napadaju zbog ideje da kua nije aktiva. Znam da

je mnogim ljudima kua san i najvea investicija. Posjedovanje
kue bolje je nego posjedovanje nieg. Ja samo nudim
alternativni nain gledanja na ovu popularnu dogmu. Kad
bismo moja supruga i ja htjeli kupiti veu, raskoniju kuu,
shvatili bismo da ona nije aktiva, nego obveza jer bi nam
uzimala novac iz depa.
Evo mojih argumenata. Ne oekujem da se veina sloi s
njima jer lijep dom velika je stvar i uplie osjeaje. No, kad se
radi o novcu, snane emocije vode k nioj financijskoj
inteligenciji. Iz osobnog iskustva znam da novac moe svaku
odluku uiniti emotivnom.
87

1. Kad se radi o kuama, istiem da veina ljudi radi

cijeli ivot kako bi platili kuu koju nikada ne posjeduju.
Drugim rijeima, veina ljudi kupuje novu kuu svakih
nekoliko godina i svaki puta ulaze u nov zajam od 30 godina
kako bi otplatili proli.
2. lako ljudi dobivaju porezne olakice na kamate otplata
hipoteke, sve ostale trokove plaaju novcem nakon plaanja
poreza, ak i nakon to otplate hipoteku.
3. Porezi na imovinu. Roditelji moje supruge bili su
okirani kad je porez na imovinu za njihovu kuu skoio na
1000 dolara mjeseno. To je bilo nakon to su se umirovili pa je
ovaj porast jako udario po njihovom mjesenom budetu i bili
su prisiljeni odseliti.
4. Vrijednost kuama ne raste uvijek. Danas imam
prijatelja koji duguju milijun dolara za kuu koja bi se danas
prodala za samo 700.000 dolara.
5. Najvei gubitak jest gubitak proputenih prilika. Ako
je sav va novac vezan za kuu, moda ete biti prisiljeni raditi
vie jer novac i dalje izlazi iz stupca rashoda umjesto da ulazi u
stupac aktive, to je klasian obrazac protoka novca za srednju
klasu. Kad bi mladi par stavljao vie novca u stupac aktive,
lake bi ivjeli u kasnijim godinama, osobito ako se pripremaju
poslati djecu na fakultet. Njihova aktiva porasla bi i mogla bi
im pomoi u pokrivanju trokova. Preesto, kua slui samo
kao sredstvo dobivanja zajma radi plaanja sve veih trokova.
Ukratko, konani rezultat donoenja odluke o posjedovanju
preskupe kue, umjesto pokretanja investicijskog portfelja u
ranoj dobi, utjee na osobu na najmanje tri naina:
1. Gubitak vremena tijekom kojeg bi vrijednost aktive
mogla porasti.
2. Gubitak dodatnog kapitala, koji je mogao biti
investiran, umjesto da se njime plaaju visoki trokovi
odravanja povezani izravno s kuom.
3. Gubitak edukacije. Preesto ljudi svrstavaju svoju
kuu, utedu i mirovinski plan u svoj stupac aktive. Budui da
88

nemaju novca za ulaganje, jednostavno to ni ne rade, a to ih

kota iskustva u ulaganju. Veina nikad ne postane ono to se u
svijetu ulagaa naziva "sofisticiranim investitorom". Najbolje
investicije obino se najprije prodaju "sofisticiranim investitorima", koji ih zatim prodaju ljudima koji igraju na sigurno.
Osobno financijsko izvjee mojeg obrazovanog oca
najbolje demonstrira ivot osobe u "Utrci takora". Njegovi su
rashodi uvijek rasli s prihodima i nikada nije mogao ulagati u
aktivu. Kao rezultat toga, njegove obveze, poput hipoteke i
dugova na kreditnoj kartici, bile su vee od aktive. Sljedea
slika vrijedi tisuu rijei:

Financijsko
izvjee
obrazovanog
oca

89

S druge strane, osobno financijsko izvjee mojeg bogatog

oca odraava rezultate ivota posveenog ulaganju i
minimizaciji obveza:
Financijsko
izvjee
bogatog
oca

Pogled na financijsko izvjee mojeg bogatog oca

objanjava zato bogati postaju sve bogatiji. Stupac s aktivom
stvara vie nego dovoljno prihoda da se pokriju trokovi, a
ostatak se reinvestira u stupac s aktivom. Taj stupac raste, a s
njime rastu i prihodi koje on stvara.

90

Rezultat toga je: Bogati postaju sve bogatiji!

Zato su
bogati
sve bogatiji

Srednja klasa nalazi se u stalnom stanju financijskih

problema. Njihov primarni prihod je plaa, a kako im rastu
plae, rastu i porezi. Trokovi im rastu u istom omjeru kao i
plae; otud dolazi fraza "Utrka takora". Oni tretiraju svoju
kuu kao glavnu aktivu, umjesto da investiraju u aktivu koja
stvara prihode.

91

Zato
srednja
klasa
ima
financijske
probleme

Ovaj obrazac tretiranja kue kao investicije i filozofija da

poviica znai da moete kupiti veu kuu ili troiti vie temelj
je dananjeg zaduenog drutva. Ovaj proces poveanog
troenja baca obitelji u jo vei dug i veu financijsku
nesigurnost, iako moda napreduju u poslu i redovno primaju
plae. To je rizian nain ivljenja uzrokovan slabim
financijskim obrazovanjem.
Veliki gubitak radnih mjesta u 90-tima, tj. smanjenje broja
tvrtki, pokazalo je koliko je srednja klasa zapravo financijski
klimava. Iznenada, mirovinske planove tvrtki zamjenjuju
planovi 401k. Socijalno osiguranje oito je u nevolji i ne moe
ga se smatrati izvorom mirovine. Panika se iri meu srednjom
klasom. Danas je dobro to to su mnogi prepoznali te probleme
i poeli kupovati uzajamne fondove. Ovo poveanje ulaganja
uglavnom je odgovorno za veliki napredak trita dionica.
92

Danas se stvara sve vie i vie uzajamnih fondova kako bi se

odgovorilo na zahtjeve srednje klase.
Uzajamni fondovi popularni su zato to predstavljaju
sigurnost. Prosjeni kupci uzajamnih fondova previe su
zaposleni da bi plaali poreze i hipoteke, utedjeli djeci za
fakultet i otplatili kreditne kartice. Nemaju vremena prouavati
ulaganje, pa se oslanjaju na strunost voditelja uzajamnog
fonda. Takoer, budui da uzajamni fond ukljuuje razliite
tipove investicija, osjeaju da im je novac sigurniji jer je
"diverzificiran".
Ova skupina obrazovane srednje klase podvrgava se dogmi o
"diverzifikaciji" koju naglaavaju brokeri uzajamnih fondova i
financijski planeri. Igrajte na sigurno i izbjegnite rizik.
Prava tragedija jest u tome to nedostatak rane financijske
edukacije stvara rizik s kojim se suoavaju prosjeni pripadnici
srednje klase. Razlog iz kojeg moraju igrati na sigurno jest taj
to je njihov financijski poloaj u najmanju ruku osjetljiv.
Njihove bilance nisu uravnoteene. Prepune su obveza, bez
prave aktive koja generira prihod. Njihov jedini izvor prihoda
obino je njihova plaa. Sredstva za ivot postaju im potpuno
ovisna o poslodavcu.
Kad naie "posao ivota", isti ti ljudi ne mogu iskoristiti
priliku. Moraju igrati na sigurno, jednostavno zato to rade tako
naporno, to su podvrgnuti maksimalnim porezima, i
optereeni dugovima.
Kao to sam rekao na poetku ovog poglavlja, najvanije je
poznavati razliku izmeu aktive i obveze. Kada shvatite tu
razliku, usredotoite svoje napore na to da kupujete samo
aktivu koja stvara prihode. To je najbolji nain da krenete
putem bogaenja. inite to i va e stupac aktive rasti.
Usredotoite se na to da kupujete to je mogue manje obveza i
da imate to manje rashoda. To e omoguiti da vie novca
ulazi u va stupac aktive. Uskoro, temelj aktive bit e teko
dubok da ete si moi dozvoliti potragu za rizinijim
investicijama, iji povrat moe biti od 100% pa do
beskonanog, investicije od 5000 dolara koje se uskoro
93

pretvore u milijun dolara ili vie, investicije koje srednja klasa

naziva "prerizinima". Ulaganje nije rizino. Nedostatak
jednostavne financijske inteligencije, koji zapoinje s
financijskom pismenou, jest ono to uzrokuje da osoba bude
"prerizina".
Ako inite ono to ine mase, dobit ete sljedeu sliku:
Kao zaposlenik koji posjeduje kuu, va je rad uglavnom
ovakav:

1. Radite za nekog drugog. Veina ljudi koji rade za

plau ine bogatim vlasnika ili dioniare. Va trud i uspjesi
pomoi e vlasniku da uspije i umirovi se.
2. Radite za dravu. Drava uzima svoj dio od vae plae
prije no to je vi i vidite. Radei sve vie, jednostavno
poveavate koliinu poreza koju drava uzima - veina ljudi
radi od sijenja do svibnja samo za dravu.
3. Radite za banku. Nakon poreza, va sljedei najvei
rashod vjerojatno je vaa hipoteka i dug s kreditne kartice.
94

Problem s tim da radite sve vie jest u tome da svaka od te

tri razine uzima sve vei udio vaeg pojaanog truda. Morate
nauiti kako vi i vaa obitelj moete imati izravne koristi od
toga to toliko radite.
Kada se odluite usredotoiti na to da gledate svoja posla,
kako ete postaviti svoje ciljeve? Veina ljudi mora ostati u
svojem poslu i osloniti se na plae kako bi mogli kupovati
aktivu.
Dok njihova aktiva raste, kako mjere razinu uspjeha? Kada
ovjek shvaa da je bogat i da posjeduje bogatstvo? Osim to
imam svoju definiciju aktive i obveza, imam i svoju definiciju
bogatstva. Zapravo, posudio sam je od ovjeka zvanog
Buckminster Fuller. Neki ga zovu prevarantom, a drugi ivim
genijem. Prije mnogo godina, uskomeao je redove arhitekata
kad je 1961. patentirao neto to se zove geodezijska kupola.
No, Fuller je rekao i neto o bogatstvu. U poetku mi je to bilo
prilino zbunjujue, ali nakon to sam to proitao nekoliko
puta, imalo je smisla: bogatstvo je sposobnost osobe da preivi
odreeni broj dana u budunosti... ili koliko bih dugo mogao
preivjeti kad bih sada prestao raditi?
Za razliku od neto vrijednosti - razlike izmeu vae aktive i
obveza, koja je esto ispunjena skupim smeem i miljenjima o
vrijednosti stvari - ova definicija stvara mogunost za razvoj
tone mjere bogatstva. Sada mogu izmjeriti i stvarno znati gdje
sam u odnosu na svoj cilj da postanem financijski nezavisan.
Iako neto vrijednost esto ukljuuje tu aktivu koja ne stvara
novac, poput stvari koju ste kupili, a koja sada ami u vaoj
garai, bogatstvo mjeri koliko novca va novac stvara, a time i
vau sposobnost financijskog preivljavanja.
Bogatstvo je mjera pritoka novca iz stupca aktive u
usporedbi sa stupcem rashoda.
Evo primjera. Recimo da imam pritok novca iz stupca aktive
od 1000 dolara mjeseno, a da su mi mjeseni trokovi 2000
dolara. Koliko sam bogat?
Vratimo se na definiciju Buckminstera Fullera. Koristei se
tom definicijom, koliko dana unaprijed bih mogao preivjeti?
95

Pretpostavimo i da mjesec ima 30 dana. Prema toj definiciji,

imam dovoljan pritok novca za pola mjeseca.
Kada ostvarim pritok novca od 2000 dolara iz svoje aktive,
bit u imuan.
Dakle, jo uvijek nisam bogat, ali sam imuan. Sada moja
aktiva stvara mjeseni prihod koji potpuno pokriva moje
mjesene trokove. Kad bih htio poveati svoje rashode,
najprije bih morao poveati pritok novca od aktive kako bih
odrao ovu razinu imunosti. Uoite da u ovom trenutku vie
nisam ovisan o svojoj plai. Fokusirao sam se i uspio izgraditi
stupac aktive koji me uinio financijski neovisnim. Kad bih
danas napustio svoj posao, mogao bih pokriti svoje mjesene
trokove pritokom novca od svoje aktive.
Moj sljedei cilj bio bi da viak novca reinvestiram u stupac
aktive. to vie novca ulazi u moj stupac aktive, on bre raste.
to bre raste moja aktiva, bre raste i moj pritok novca. Sve
dok su moji rashodi manji od pritoka novca od te aktive,
postajat u sve bogatiji, sa sve vie i vie prihoda od izvora
pored mojeg fizikog rada.
Dok se ovaj proces reinvestiranja nastavlja, na putu sam da
se obogatim. No, prava definicija bogatstva je u oku
promatraa. Nikada ne moete biti previe bogati.
Samo zapamtite ovo jednostavno zapaanje:
Bogati kupuju aktivu.
Siromani imaju samo rashode.
Srednja klasa kupuje obveze koje smatra aktivom.
Kako da zaponem gledati svoja posla? Koji je odgovor?
Posluajmo osnivaa McDonaldsa.

96

TREA LEKCIJA

GLEDAJTE SVOJA
POSLA

ETVRTO POGLAVLJE
Trea lekcija:

GLEDAJTE SVOJA
POSLA
Godine 1974. od Raya Kroca, osnivaa McDonaldsa,
zatraili su da odri govor studentima ekonomije na Sveuilitu
Teksas u Austinu. Moj dragi prijatelj Keith Cunningham, bio je
student na toj godini. Nakon snanog i nadahnutog govora,
predavanje je zavrilo i studenti su zamolili Raya da im se
pridrui u omiljenom okupljalitu i popije nekoliko piva s
njima. Ray je ljubazno prihvatio.
"ime se ja bavim?", upitao je Ray, kad su svi drali pivo u
rukama.
"Svi su se nasmijali", priao je Keith, "veina studenata
ekonomije mislila je da se Ray ali."
Nitko nije odgovorio pa je Ray ponovio pitanje. "to mislite,
ime se ja bavim?"
Studenti su se opet nasmijali i napokon jedna hrabra dua
izusti: "Ray, pa tko na svijetu ne zna da se bavite
hamburgerima."
Ray se nasmijao. "I mislio sam da ete to rei." On zastane i
brzo doda: "Dame i gospodo, ja se ne bavim hamburgerima. Ja
se bavim nekretninama."
Keith je priao kako je Ray dugo vremena objanjavao svoje
stajalite. Znao je da mu je primarni poslovni fokus prodaja
franize za hamburgere, ali nikada nije izgubio iz vida lokaciju
99

svake franize. Znao je da su nekretnina i njezina lokacija

najznaajniji faktori u uspjehu svake franize. U osnovi, osoba
koja je kupovala franizu plaala je i zemljite pod franizom
organizacije Raya Kroca.
McDonald's je danas najvei posjednik nekretnina na svijetu
- posjeduje ih vie i od Rimokatolike crkve, a ima i neka od
najvrednijih krianja i uglova u Americi, a i u drugim
dijelovima svijeta.
Keith je rekao kako mu je to bila jedna od najvanijih lekcija
u ivotu. Danas on posjeduje praonice automobila, ali njegov je
pravi posao zemljite ispod tih praonica.
Prethodno poglavlje zavrilo je s dijagramima koji ilustriraju
kako veina radi za druge, a ne za sebe. Rade najprije za
vlasnike tvrtki, zatim za dravu - putem poreza, te na kraju za
banku koja posjeduje njihovu hipoteku.
Kad sam bio djeak, u blizini nije bilo McDonaldsa. No, moj
je bogati otac poduio Mikea i mene istoj lekciji o kojoj je Ray
Kroc govorio na Sveuilitu u Teksasu. To je tajna br. 3 bogatih
ljudi.
"Gledajte svoja posla." Financijski problemi su esto
rezultat toga to ljudi cijeli ivot rade za nekog drugoga. Mnogi
ljudi nee imati nita na kraju svojih radnih dana.
I opet, slika vrijedi tisuu rijei. Ovo je dijagram izvjetaja o
prihodu i bilanci koji najbolje opisuje savjet Raya Kroca:

100

Vaa profesija

Na se postojei obrazovni sustav fokusira na pripremanje

mladih ljudi za pronalaenje dobrih poslova time to im razvija
akademske vjetine. Njihovi ivoti vrtjet e se oko plae, ili kao
to sam opisao prije, njihovog stupca prihoda. Nakon to
razviju akademske vjetine, krenut e na viu razinu kolovanja
kako bi usavrili svoje profesionalne vjetine. Ue kako bi
postali inenjeri, znanstvenici, kuhari, policajci, umjetnici, pisci
i tako dalje. Te profesionalne vjetine omoguavaju im da
postanu radna snaga i rade za novac.
Postoji velika razlika izmeu vae profesije i vaeg posla.
esto pitam ljude: "Koji je va posao?", a oni kau: "Oh, ja sam
bankar." Onda ih ja upitam posjeduju li banku? A oni obino
odgovore: "Ne, radim tamo."
U tom su sluaju pobrkali svoju profesiju sa svojim poslom biznisom. Oni su moda bankari po profesiji, ali jo uvijek
101

nemaju svoj posao - svoj biznis. Ray Kroc znao je razliku

izmeu svoje profesije i svog biznisa. Njegova profesija uvijek
je bila ista - on je bio prodava. Nekad je prodavao mijealice
za mlijene napitke, a nakon toga franize za hamburgere. No,
dok mu je profesija bila prodavanje franiza hamburgera, posao
mu je bio akumuliranje nekretnina koje donose profit.
Problem sa kolom je u tome to esto postanete ono to
uite. Ako uite, recimo, kuhanje, postanete kuhar. Ako uite
pravo, postanete pravnik, a ako uite popravljati automobile,
postanete automehaniar. Greka u tome to postajete ono za
to uite jest u tome to previe ljudi zaboravi gledati svoja
posla. Provode ivote gledajui tua posla i inei tu osobu
bogatom.
Kako bi postala financijski sigurna, osoba mora gledati svoja
posla. Va se posao vrti oko vaeg stupca sredstava, a ne oko
vaeg stupca prihoda. Kao to sam rekao prije, pravilo br. 1 je
poznavanje razlike izmeu sredstva (aktive) i obveze, i kupnja
aktive. Bogati se fokusiraju na svoje stupce s aktivom, a svi
ostali na stupce prihoda.
Zato tako esto sluamo: "Trebam poviicu", "Kad bih
barem dobio unapreenje", "Vraam se u kolu kako bih stekao
dodatnu obuku i dobio bolji posao", "Radit u prekovremeno",
"Moda mogu pronai drugi posao", "Dajem otkaz za dva
tjedna. Pronaao sam posao s boljom plaom."
U nekim krugovima, to su razumne ideje. No ako sluate
Raya Kroca, jo uvijek ne gledate svoja posla. Te su ideje jo
uvijek fokusirane na stupac prihoda i pomoi e osobi da
postane financijski sigurna samo ako dodatni novac upotrijebi
za kupnju aktive koja donosi prihod.
Primarni razlog zbog kojeg su veina pripadnika siromane i
srednje klase financijski konzervativni, a to znai "Ne mogu si
priutiti da riskiram" - jest taj to nemaju financijskih temelja.
Moraju se drati svojih radnih mjesta i igrati na sigurno.
Kada je otputanje ulo u modu, milijuni radnika otkrili su
kako ih njihova najvea aktiva, tj. njihova kua, izjeda ive.
Ona ih je svakog mjeseca kotala velike novce. I sa
102

automobilom je bilo isto. Palice za golf u garai koje su nekad

kotale 1000 dolara vie nisu toliko vrijedile. Bez sigurnosti
posla, nisu se imali na to osloniti. Ono to su smatrali aktivom
nije im pomoglo da preive u vrijeme financijske krize.
Pretpostavljam da je veina nas ispunjavala molbu za kredit
od banke za kupnju kue ili automobila. Uvijek je zanimljivo
pogledati odjeljak "neto vrijednost". Zanimljivo je zbog toga
to se vidi to, prihvaene bankarske i raunovodstvene prakse,
priznaju ljudima pod aktivu.
Jednoga dana kad sam krenuo po zajam, moja financijska
situacija nije izgledala pretjerano dobro. Zato sam dodao svoje
nove palice za golf, zbirku umjetnina, knjige, stereo, televiziju,
Armanijeva odijela, satove, cipele i druge osobne stvari kako da
poveam koliinu u stupcu aktive.
No, zajam su mi odbili zato to sam imao previe investicija
u nekretninama. Odboru za zajam nije se svidjelo to to sam
toliko zaraivao od svojih zgrada sa stanovima. eljeli su znati
zato nemam normalan posao s plaom. Nisu propitivali
Armanijeva odijela, palice za golf niti zbirke umjetnina. ivot
je ponekad teak ako se ne uklapate u "standardni" profil.
Ustuknem svaki puta kad mi netko kae kako je njegova
neto vrijednost milijun dolara, ili 100.000 dolara, ili koliko ve.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih neto vrijednost nije tona
jednostavno je taj to, kad ponete prodavati svoja sredstva,
plaate porez na bilo kakvu dobit.
Zato mnogi ljudi upadaju u duboke financijske nevolje kad
ostanu bez prihoda. Kako bi doli do gotovine, prodaju svoju
aktivu. Prvo, osobnu aktivu mogu prodati samo za djeli
vrijednosti pod kojima je navedena u osobnoj bilanci. Ako i
steknu odreenu dobit prodajom aktive, plaaju porez na dobit.
I opet, drava uzima svoj dio dobiti i time smanjuje koliinu
novca koju ljudi imaju na raspolaganju kako bi izali iz duga.
Zato kaem kako ljudi esto imaju niu neto vrijednost nego to
misle.
Ponite gledati svoja posla. Zadrite svoje radno mjesto, ali
ponite kupovati pravu aktivu, ne obveze ili osobne stvari koje
103

nemaju pravu vrijednost nakon to ih donesete kui. Novi

automobil gubi gotovo 25% cijene koju ste platili im ga
izvezete iz prodavaonice. To nije prava aktiva, ak ni ako vam
bankar dozvoli da ga navedete pod aktivu. Moja nova palica za
golf od titanija koju sam kupio za 400 dolara vrijedila je 150
dolara u trenutku kad sam izaao iz radnje.
Odraslima savjetujem da dre rashode na niskoj razini,
smanje obveze i vrijedno grade bazu vrste aktive. Mlade ljude,
koji jo nisu otili od roditeljskog doma, roditelji bi trebali
poduiti o razlici izmeu aktive i obveze. Navedite ih da ponu
graditi vrsti stupac aktive prije no to odu od kue, vjenaju
se, kupe kuu, dobiju djecu i zapnu u rizinoj financijskoj
situaciji, drei se radnog mjesta i kupujui sve na kredit.
Vidim tako mnogo mladih parova koji se vjenaju i upadnu u
zamku ivotnog stila koji im ne doputa izlazak iz duga vei dio
njihovog radnog vijeka.
U veini sluajeva, kada i posljednje dijete napusti dom,
roditelji shvate da se nisu adekvatno pripremili za mirovinu i
panino poinju odvajati neto novca. Zatim se i njihovi vlastiti
roditelji razbole, te sada imaju i nove odgovornosti.
Kupnju kakve aktive predlaem vama i vaoj djeci? U
mojem svijetu prava aktiva spada u nekoliko kategorija:
1. Posao koji ne zahtijeva moju nazonost. Posjedujem
ga, ali njime rukovode drugi. Ako moram tamo raditi,
onda to nije biznis, nego radno mjesto.
2. Dionice.
3. Obveznice.
4. Uzajamni fondovi.
5. Nekretnine koje stvaraju prihode.
6. Zadunice.
7. Honorari od intelektualnog vlasnitva, poput glazbe,
scenarija, patenata.
8. Sve drugo to ima vrijednost, stvara prihod ili mu
vrijednost raste, a za to postoji trite.

104

Kad sam bio mladi, moj obrazovani otac poticao me da

pronaem siguran posao. S druge strane, moj bogati otac
poticao me da ponem kupovati aktivu koju sam volio. "Ako je
ne voli, nee brinuti o njoj." Ja kupujem nekretnine
jednostavno zato to volim zgrade i zemljita. Volim ih
kupovati. Mogu ih gledati po cijele dane. Kada nastanu
problemi, oni nisu takvi da umanje moju ljubav prema
nekretninama. Ljudi koji mrze nekretnine ne bi ih trebali
kupovati.
Volim dionice malih tvrtki, osobito onih koje tek zapoinju s
radom. Razlog je taj to sam ja poduzetnik, a ne osoba za
korporacije. U mladosti sam radio u velikim organizacijama,
poput tvrtke Standard Oil iz Kalifornije, amerikih marinaca, i
tvrtke Xerox Corp. Uivao sam u tim organizacijama i imam
lijepa sjeanja, ali duboko u sebi znam da nisam ovjek za to.
Volim ih pokretati, a ne voditi. Zato uglavnom kupujem dionice
malih tvrtki. Ponekad ak neku i osnuj em te je pretvorim u
javnu. U izdavanjima novih dionica moe se zaraditi bogatstvo,
a ja volim tu igru. Mnogi ljudi boje se malih tvrtki i zovu ih
rizinima, a one to i jesu. No, rizik je uvijek manji ako volite
investiciju, razumijete je i poznajete igru. Kod malih tvrtki,
moja strategija ulaganja jest da prodam dionice u roku od
godinu dana. S druge strane, moja strategija s nekretninama jest
da zaponem s malim i kupujem sve vea imanja te na taj nain
odgaam plaanje poreza na dobit. To omoguava dramatian
porast vrijednosti. Uglavnom zadravam nekretninu manje od
sedam godina.
Tijekom godina, ak i kad sam bio u marincima i Xeroxu,
radio sam ono to mi je preporuao bogati otac. Zadrao sam
radno mjesto, ali sam gledao svoja posla. Bio sam aktivan u
stupcu sredstava. Trgovao sam nekretninama i malim
dionicama. Bogati otac uvijek je naglaavao vanost financijske
pismenosti. to sam bio bolji u razumijevanju raunovodstva i
upravljanja novcem, bio sam bolji i u analizi investicija,
pokretanju i izgradnji vlastitih tvrtki.

105

Ne bih preporuio nikome da pokrene tvrtku, osim ako sam

to stvarno ne eli. S obzirom na ono to znam o voenju tvrtke,
taj zadatak ne bih poelio nikome. Postoje vremena kada ljudi
ne mogu pronai posao i kada im je to jedino rjeenje. No,
izgledi ne govore u prilog uspjehu: devet od deset ih propada u
prvih pet godina. Od onih koje preive prvih pet godina, devet
od deset ih na kraju propadne. Dakle, to bih vam preporuio
samo ako zaista elite posjedovati vlastitu tvrtku. Inae,
zadrite svoje radno mjesto i gledajte svoja posla.
Kada kaem "gledajte svoja posla", mislim da izgradite svoj
stupac aktive i odravate ga jakim. Kada dolar ue u njega, ne
dopustite mu da izae. Razmiljajte o tome ovako: kada dolar
ue u va stupac aktive, on postaje va zaposlenik. Najbolja
stvar u vezi novca jest to to radi 24 sata na dan, a moe raditi
generacijama. Zadrite svoj stalni posao, budite sjajan i
vrijedan radnik, ali gradite stupac aktive.
Dok raste va pritok novca, moete kupovati neke luksuznije
stvari. Vana razlika je u tome to bogati ljudi kupuju luksuzne
stvari na kraju, dok ih siromani i srednja klasa kupuju prije
svega. Siromani i srednja klasa esto kupuju luksuzne stvari
poput velikih kua, dijamanata, krzna, dragulja i brodica zato
to ele izgledati bogato. Izgledaju bogato, ali zapravo se sve
vie zaduuju. Ljudi starog kova, dugoroni bogatai, najprije
su gradili svoj stupac aktive. Tek tada im je prihod, stvoren u
stupcu aktive, kupio luksuzne stvari. Siromani i srednja klasa
kupuju luksuzne stvari vlastitim znojem, krvlju i ostavtinom za
djecu.
Pravi luksuz je nagrada za investiranje u pravu aktivu i njen
razvoj. Na primjer, kad smo moja supruga i ja imali viak novca
od stambenih zgrada, ona je kupila Mercedes. To s njene strane
nije zahtijevalo dodatni rad ni rizik, jer je automobil kupila
stambena zgrada. Meutim, morala je na to ekati etiri godine,
dok portfelj investicija u nekretnine nije dovoljno narastao i
poeo stvarati dovoljno novca da njime plati automobil. No
luksuz, Mercedes, bio je prava nagrada jer je dokazala da zna
kako razvijati svoj stupac aktive. Taj joj automobil sada znai
106

mnogo vie od obinog vozila. On znai da je ona uspjela

upotrijebiti svoju financijsku inteligenciju da ga zaradi.
Veina ljudi impulzivno i na kredit kupuje novi automobil ili
neki drugi luksuz. Moda im je dosadno i samo ele novu
igraku. Kupnja luksuza na kredit esto dovede do toga da
osoba prije ili kasnije poali zbog toga, jer takvo zaduivanje
postaje financijsko optereenje.
Nakon to ste odvojili vrijeme za ulaganje i izgradnju svojeg
biznisa, spremni ste za arobni dodir - najveu tajnu bogatih.
To je tajna koja bogate odrava na elu mnotva, nagrada na
kraju puta za to to ste vrijedno odvajali vrijeme da gledate
svoja posla.

107

ETVRTA

LEKCIJA

POVIJEST POREZA I
MO KORPORACIJA

PETO POGLAVLJE
etvrta lekcija:

POVIJEST POREZA I
MO KORPORACIJA
Sjeam se kako su nam u koli priali priu o Robinu Hoodu
i njegovoj veseloj druini. Moj uitelj smatrao je to sjajnom
priom o romantinom junaku nalik Kevinu Costneru koju
pljaka bogate i daje siromanima. Moj bogati otac nije smatrao
Robina Hooda junakom. Smatrao ga je razbojnikom.
Robin Hood moda je odavno nestao, ali njegovi sljedbenici
ive. Koliko esto sluam ljude kako govore: "Zato to ne plate
bogati?" ili "Bogati bi trebali plaati vie poreze i davati ih
siromanima."
Ta ideja o Robinu Hoodu, o uzimanju od bogatih i davanju
siromanima, prouzroila je najvie boli za siromane i srednju
klasu. Srednja klasa plaa tolike poreze zbog ideala o Robinu
Hoodu. U stvarnosti, bogati ne plaaju poreze. Srednja klasa
plaa za siromane, osobito educirana srednja klasa s viim
prihodima.
I opet, da bismo razumjeli stvari, moramo pogledati
historijsku perspektivu. Trebamo pogledati povijest poreza.
Iako je moj visoko obrazovani otac bio strunjak za povijest
obrazovanja, moj bogati otac smatrao je sebe strunjakom za
povijest poreza.
Bogati otac objasnio je Mikeu i meni da u Engleskoj i
Americi u poetku nije bilo poreza. Povremeno bi se uveli

privremeni porezi kako bi se platili ratovi. Kralj ili predsjednik

bi izdali zapovijed i zatraili od svih da sudjeluju. Porezi su
uvedeni u Britaniji u ratu s Napoleonom koji je trajao od 1799.
do 1816., a u Americi u Graanskom ratu od 1861. do 1865.
Godine 1874. u Engleskoj je uveden trajni porez na dohodak
za sve graane. Godine 1913. uveden je trajni porez na dohodak
u Sjedinjenim Amerikim Dravama uvoenjem 16.
amandmana u Ustav. U jednom trenutku, Amerikanci su bili
protiv poreza. Pretjerani porez na aj doveo je do slavne
Bostonske ajanke, incidenta koji je potaknuo Revolucionarni
rat. Engleskoj i Sjedinjenim Dravama trebalo je 50-tak godina
za ideju trajnog poreza na dohodak.
Ovi povijesni datumi ne otkrivaju injenicu da su svi ti
porezi u poetku bili usmjereni samo na bogate. To je bilo ono
to je bogati otac htio da Mike i ja shvatimo. Objasnio je kako
je ideja o porezima postala popularna i kako ju je veina
prihvatila tako to je siromanima i srednjoj klasi reeno kako
su porezi uvedeni samo da se kazne bogati. Zato su mase
glasale za zakon i on je postao dio ustava. Iako je njegova
namjera bila kanjavanje bogatih, na kraju je kaznio ljude koji
su glasali za njega, siromane i srednju klasu.
"Kada je drava okusila novac, apetit je porastao", rekao je
bogati otac, "tvoj otac i ja smo suprotnost. On je dravni
birokrat, a ja kapitalist. Plaeni smo, a na uspjeh mjeri se
suprotnim ponaanjima. On je plaen da troi novac i
zapoljava ljude. to vie potroi i to vie ljudi zaposli, to vea
postaje njegova organizacija. U dravi te vie cijene to ti je
organizacija vea. S druge strane, u mojoj organizaciji, to
manje ljudi zaposlim i to manje novca troim, to me vie cijene
moji investitori. Zato ne volim dravne slubenike. Oni imaju
razliite ciljeve od veine poslovnih ljudi. Kako dravne slube
rastu, bit e potrebno sve vie i vie novca od poreza da ih se
podrava."
Moj obrazovani otac iskreno je vjerovao da bi drava trebala
pomagati ljudima. Volio je Johna F. Kennedyja, a osobito
Mirovni korpus. Toliko je volio tu ideju da su i on i moja majka
112

radili za Mirovni korpus, obuavajui dobrovoljce za odlazak u

Maleziju, Tajland i Filipine. Uvijek je teio dodatnim
donacijama i poviici budeta kako bi mogao zaposliti vie
ljudi u Odjelu za obrazovanje i u Mirovnom korpusu. To mu je
bio posao.
Od svoje desete godine, sluao sam bogatog oca kako govori
da su dravni slubenici opor lijenih bitangi, a od siromanog
oca sluao sam kako su bogati pohlepni razbojnici koji bi
trebali plaati vee poreze. Obje strane djelomino su bile u
pravu. Bilo je teko raditi za jednog od najveih kapitalista u
gradu i vraati se kui ocu koji je bio vodei dravni slubenik.
Nije bilo lako shvatiti kome treba vjerovati.
No, kada prouite povijest poreza, pojavljuje se zanimljivo
gledite. Kao to sam rekao, porezi su ozakonjeni samo zato to
su mase vjerovale u Robin Hood teoriju ekonomije, to jest
uzimati od bogatih i davati ostalima. Problem je bio u tome to
je apetit drave za novcem postao toliki da su porezi ubrzo
morali biti uvedeni i za srednju klasu, a nakon toga sputali su
se i na nie klase.
S druge strane, bogati su vidjeli priliku. Oni ne igraju prema
istim pravilima. Kao to sam rekao, bogati su ve znali za
korporacije koje su postale popularne u vrijeme jedrenjaka.
Bogati su stvarali korporacije kao sredstvo za ograniavanje
rizika za svoju aktivu na svakom putovanju. Ulagali su novac u
korporaciju kako bi financirali putovanje. Korporacija bi zatim
unajmila posadu da otplovi u Novi svijet i tamo potrai blago.
Ako bi brod bio izgubljen, posada bi izgubila ivote, ali gubitak
za bogate bio je ogranien samo na iznos novca koji su
investirali u to putovanje. Dijagram koji slijedi pokazuje kako
struktura korporacije sjedi izvan vaeg osobnog izvjea o
prihodu i bilanci.

113

Poznavanje moi zakonskih struktura korporacija daje

bogatima golemu prednost nad siromanima i srednjom klasom.
Nakon to su me poduavala dva oca, jedan socijalist i jedan
kapitalist, brzo sam shvatio kako filozofija kapitalista ima za
mene vie financijskog smisla. inilo mi se da socijalisti na
kraju krajeva kanjavaju samo sebe zbog nedostatka
financijskog obrazovanja. Bez obzira na to to bi smislilo
mnotvo s motom "Uzmimo od bogatih", bogati bi uvijek nali
nain da ih nadmudre. Tako su porezi na kraju uvedeni za
srednju klasu. Bogati su nadmudrili intelektualce, iskljuivo
zato to su razumjeli mo novca, a to se ne poduava u
kolama.
Kako su bogati nadmudrili intelektualce? Kad je prihvaen
zakon "Uzmimo od bogatih", novac je poeo pritjecati u
dravne riznice. U poetku, ljudi su bili sretni. Novac su
dobivali dravni zaposlenici i bogati. Dravni zaposlenici
dobivali su ga putem plaa i mirovina. Bogati su ga dobivali
putem tvornica koje su dobivale dravne ugovore. Drava je
postala veliko odlagalite novca, ali problem je bio u fiskalnom
upravljanju tim novcem. Nije bilo recirkulacije. Drugim
114

rijeima, politika drave i njezinih slubenika bila je da se

izbjegne posjedovanje vika novca. Ako ne biste potroili
sredstva koja su vam bila namijenjena, riskirali biste
smanjivanje budeta za sljedeu godinu. Zasigurno vas ne bi
smatrali uinkovitima. S druge strane, poslovni ljudi nagraeni
su zbog posjedovanja vika novca i dobivaju priznanja zbog
svoje uinkovitosti.
Dok se ovaj ciklus poveanih dravnih trokova nastavljao,
rasli su zahtjevi za novcem, a ideja "Oporezujmo bogate" sada
je bila prilagoena tome da ukljui i ljude s niim razinama
prihoda, sve do onih koji su i glasali za taj zakon, siromani i
srednja klasa.
Pravi kapitalisti koristili su se svojim financijskim znanjem
da pronau nain za izbjegavanje. Vratili su se u zatitu
korporacija, jer one tite bogate. No ono to ljudi koji nikada
nisu stvarali korporaciju ne znaju, jest injenica da ona zapravo
nije stvar, ve je zapravo registrator s nekoliko pravnih
dokumenata u sebi, koji se nalazi u uredu nekog odvjetnika,
registriran u dravnoj agenciji. To nije zgrada s imenom
korporacije na sebi. To nije tvornica niti skupina ljudi. Ona je
samo zakonski dokument koji stvara zakonsko tijelo bez due.
Bogati su opet bili zatieni. Korporacije su opet postale
popularne - kad su doneseni zakoni o trajnim prihodima - jer je
stopa poreza na dohodak za korporacije bila manja od stope
poreza na dohodak za pojedince. Pored toga, kao to sam ve
opisao, odreeni trokovi mogli su biti plaeni novcem prije
plaanja poreza unutar korporacije.
Ovaj rat izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju odvija se
ve stotinama godina. To je rat izmeu mnotva s motom
"Uzmimo od bogatih" i samih bogatih. Bitka se vodi kad god se
donose zakoni, a vodit e se vjeno. Problem je u tome to su
ljudi koji gube neobavijeteni - oni koji svakodnevno ustaju,
vrijedno odlaze na posao i plaaju poreze. Kad bi razumjeli
nain na koji bogati igraju igru, mogli bi je igrati i oni. Bili bi
na putu ka vlastitoj financijskoj neovisnosti. Zato ustuknem
svaki puta kada ujem kako roditelji savjetuju svojoj djeci da
115

idu u kolu kako bi nali siguran posao. Zaposlenik sa sigurnim

poslom bez financijskog obrazovanja, ne moe pobjei.
Prosjeni Amerikanci danas rade za dravu pet do est
mjeseci prije no to zarade dovoljno da pokriju svoje poreze. Po
mom miljenju, to je dugo razdoblje. to vie radite, to vie
plaate dravi. Zato vjerujem da se ideja "Uzmimo od bogatih"
vratila i udarila upravo po onima koji su je izglasali.
Svaki puta kad ljudi pokuaju kazniti bogate, oni se ne
pomire s tim, nego reagiraju. Oni imaju novac, mo i namjeru
da promijene stvari. Ne sjede i ne plaaju sve vee poreze ve
trae naine da minimiziraju porezno optereenje. Zapoljavaju
pametne odvjetnike i raunovoe i uvjeravaju politiare da
mijenjaju zakone ili stvaraju zakonske preice. Imaju resurse da
izazovu promjenu.
Porezni zakon Sjedinjenih Drava omoguava i druge naine
tednje na porezima. Veina tih sredstava raspoloiva su svima,
ali obino ih bogati koriste, zato to oni gledaju svoja posla. Na
primjer, "1031" je naziv za lanak 1031 Zakona o internim
prihodima, koji omoguava prodavau da odgodi plaanje
poreza za komad zemljita ili nekretninu koje prodaje radi
kapitalne dobiti, putem zamjene za skuplji komad zemljita ili
nekretninu. Nekretnina je jedno od podruja ulaganja koja
omoguava takvu poreznu prednost. Sve dok kupujete sve veu
vrijednost ne plaate porez na dobit tako dugo dok je ne
prodate. Ljudi koji ne koriste ove porezne olakice u zakonu
proputaju sjajnu priliku za izgradnju svojeg stupca aktive.
Siromani i srednja klasa nemaju takve resurse na
raspolaganju. Oni sjede i doputaju dravi da im zabode iglu u
ruku i vadi im krv. Mene stalno okira broj ljudi koji plaaju
vee poreze ili se koriste manjim brojem olakica i to samo zato
to se boje drave. A znam koliko zastraujui moe biti
dravni porezni agent. Imao sam prijatelje kojima su tvrtke
zatvorene i unitene, samo da bi se kasnije otkrilo da je drava
pogrijeila. Shvaam sve to. No, cijena rada od sijenja do
svibnja previsoka je za to zastraivanje. Moj siromani otac
nikada nije uzvratio, a ni bogati. On je samo igrao pametnije i
to putem korporacija - najvee tajne bogatih.
116

Moda se sjeate prve lekcije koju sam nauio od bogatog

oca. Bio sam djeak od 9 godina koji je morao sjediti i ekati ga
da me oslovi. esto sam sjedio u njegovom uredu i ekao da
"prijee na mene". Namjerno me ignorirao. Htio je da
prepoznam njegovu mo i poelim takvu mo za sebe jednoga
dana. Sve te godine uenja, podsjeao me na to da je znanje
mo i da dolazi s novcem, a zahtijeva i pravilno znanje kako ga
zadrati i umnoiti. Bez tog znanja svijet vas udara po glavi.
Bogati otac stalno je podsjeao Mikea i mene da najvei
nasilnik nije ef ni nadzornik, nego poreznik. Poreznik e
uvijek uzeti vie ako mu dozvolite.
Prva lekcija kako postii da novac radi za mene, umjesto ja
za njega, jest vezana uz mo. Ako radite za novac, predajete
mo svojem poslodavcu. Ako va novac radi za vas, zadravate
mo i kontrolirate je.
Kad postignemo da to poznavanje moi novca radi za nas,
trebali bi postati financijski pametniji i ne vie dozvoliti
nasilnicima da nas zlostavljaju. Morate poznavati zakon i nain
na koji sustav funkcionira. Ako ivite u neznanju, lako e vas
zlostavljati. Ako znate o emu priate, imate ansu dobiti bitku.
Zato je bogati otac i toliko plaao pametnim raunovoama i
odvjetnicima. Bilo mu je jeftinije plaati njih nego dravu.
Najbolja lekcija koju ja koristim cijeli ivot jest: "Budi pametan
i nee te zlostavljati". Poznavao je zakon jer je bio legalist i jer
je njegovo nepoznavanje bilo skupo. "Ako zna da si u pravu,
nee se bojati uzvratiti." ak i ako napadate Robina Hooda i
njegovu veselu druinu.
Moj visoko obrazovani otac uvijek me poticao da traim
dobar posao u snanoj korporaciji. Hvalio je "uspon na
korporacijskoj ljestvici". Nije shvaao da u, oslanjajui se
samo na plau korporacijskog poslodavca, biti pitoma krava
spremna za munju.
Kad sam rekao bogatom ocu za taj savjet, samo se nasmijao i
rekao: "Zato ne bi posjedovao ljestvicu?"
Kao djeak, nisam shvaao to bogati otac misli kad je
govorio o posjedovanju vlastite korporacije. Ta mi se ideja
117

inila nemoguom i zastraujuom. Iako me uzbuivala, moja

mladost nije mi doputala da zamislim mogunost da odrasli
jednoga dana rade za moju kompaniju.
Bit je u tome da bih, da nije bilo bogatog oca, vjerojatno
slijedio savjet svojeg obrazovanog oca. Bogati otac povremeno
me podsjeao na ideju posjedovanja vlastite korporacije i
zadrao me na drukijem putu. Do svoje 15 ili 16 godine,
zakljuio sam da neu slijediti put koji mi je preporuio moj
obrazovani otac. Nisam znao kako, ali odluio sam ne poi
putem kojim je ila veina mojih razrednih kolega i ta mi je
odluka promijenila ivot.
Tek kad sam bio u 20-tima, uvidio sam smisao u savjetu
bogatog oca. Upravo sam bio napustio marince i radio za Xerox.
Zaraivao sam mnogo, ali svaki puta kad bih dobio plau,
razoarao bih se. Odbici su bili veliki, a to sam vie radio,
bivali su i sve vei. Postajao sam sve uspjeniji i moji su efovi
govorili o promociji i poviicama. Bilo je to laskavo, ali mogao
sam uti pitanje bogatog oca: "Za koga radi? Koga ini
bogatim?"
Godine 1974., dok sam jo bio zaposlenik Xeroxa, formirao
sam svoju prvu korporaciju i poeo "gledati svoja posla". U
svojem stupcu aktive ve sam imao neto sredstava, ali sada
sam se odluio fokusirati na to da ih poveam. Nakon tih plaa i
odbitaka, sve one godine sluanja savjeta bogatog oca napokon
su imale smisla. Mogao sam vidjeti kako e izgledati budunost
budem li slijedio savjet svojeg obrazovanog oca.
Mnogi poslodavci smatraju kako je savjetovanje radnika da
gledaju svoja posla loe za biznis. Siguran sam da za neke
pojedince to i vrijedi. No, mene je fokusiranje na svoj posao i
razvijanje aktive uinilo boljim zaposlenikom jer sam imao cilj.
Dolazio sam rano i vrijedno radio, zaraujui najvie to sam
mogao, kako bih poeo ulagati u nekretnine. Havaji su se
upravo razvijali i moglo se zaraditi bogatstvo. to sam vie
shvaao da se nalazimo u poetnoj fazi eksplozivnog rasta,
prodavao sam vie Xerox strojeva. Sto sam vie prodavao, vie
sam zaraivao i naravno imao vee odbitke od plae. Bilo je to
118

nadahnjujue. Tako sam silno htio izai iz zamke ivljenja kao

zaposlenik da sam radio sve vie. Do 1978. bio sam stalno
jedan od pet najboljih prodavaa u kompaniji, esto i najbolji.
Jako sam htio izai iz "Utrke takora".
Za manje od tri godine, zaraivao sam vie u svojoj maloj
korporaciji, kompaniji za nekretnine, nego to sam zaraivao u
Xeroxu. A novac koji sam zaraivao u svojem stupcu aktive, u
vlastitoj korporaciji, bio je taj koji je radio za mene. Nisam
morao kucati na vrata i prodavati fotokopirne strojeve. Savjet
bogatog oca imao je mnogo vie smisla. Uskoro je pritok novca
bio tako jak da mi je moja kompanija kupila prvi Porsche. Moji
kolege iz Xeroxa mislili su da troim svoj postotak od prodaje.
Nisam, nego sam ga ulagao u aktivu.
Novac je vrijedno radio za mene i bivalo ga je sve vie.
Svaki dolar u mom stupcu aktive bio je sjajan zaposlenik, koji
je naporno radio da stvori vie zaposlenika i kupi efu novi
Porsche. Sada sam jo vrednije radio za Xerox. Plan je
funkcionirao, a Porsche je bio dokaz za to.
Koristei se lekcijama koje sam nauio od bogatog oca,
uspio sam izai iz poslovine "Utrke takora" u ranoj dobi. To
mi je bilo mogue zahvaljujui vrstom financijskom znanju
koje sam stekao kroz te lekcije. Bez tog znanja, koje zovem
financijski IQ, moj put k financijskoj nezavisnosti bio bi mnogo
tei. Sada poduavam druge putem seminara o financijama, u
nadi da u podijeliti s njima svoje znanje. Kad god drim
predavanja, podsjeam ljude da se financijski IQ sastoji od
poznavanja etiri iroka podruja.
Podruje br. 1 je raunovodstvo. To je ono to nazivam
financijska pismenost, vitalna vjetina ako elite izgraditi
carstvo. Za vee koliine novca sve ste odgovorniji, potrebna
vam je vea preciznost ili sve propada. Za detalje zaduena je
lijeva strana mozga. Financijska pismenost je sposobnost
itanja i razumijevanja financijskih izvjea. Ova sposobnost
omoguava vam da identificirate snage i slabosti svake tvrtke.
Podruje br. 2 je ulaganje. To je ono to nazivam znanost
o novcu koji ga ujedno i stvara. Ukljuuje strategije i formule.
To kontrolira desna, ili kreativna strana mozga.
119

Podruje br. 3 je razumijevanje trita. To je znanost o

ponudi i potranji. Postoji potreba za poznavanjem "tehnikih"
aspekata trita, voenog emocijama. Prodaja lutke "Elma" za
Boi 1996. primjer je tehnikog ili emotivnog trita. Drugi
trini faktor je "fundamentalni" ili ekonomski smisao
investicije, tj. ima li ona smisla ili ne, s obzirom na postojee
stanje trita.
Mnogi ljudi misle da su koncepti ulaganja i razumijevanje
trita previe sloeni za djecu. Ne vide da djeca intuitivno
razumiju te stvari. Ako niste upoznati s lutkom "Elma", radilo
se o liku iz serije "Ulica Sezam" kojeg su djeci reklamirali prije
Boia. Veina djece eljela je lutku i stavila ju je na vrh svoje
liste elja. Mnogi roditelji pitali su se nije li kompanija
namjerno odgaala izbacivanje proizvoda na trite,
reklamirajui ga sve do Boia. Zavladala je panika zbog
goleme potranje i manjka ponude. Budui da u prodavaonicama nije bilo te lutke, preprodavai su otkrili priliku za
zaradu pravog bogatstva od oajnih roditelja. Nesretni roditelji
koji nisu pronali lutku morali su za Boi kupiti drugu igraku.
Nevjerojatna popularnost lutke "Elma" nije imala smisla, ali je
odlian primjer za ekonomiju ponude i potranje. Isto se
dogaa na tritima dionica, obveznica, nekretnina i
bejzbolskih kartica.
Podruje br. 4 je zakon. Na primjer, koritenje korporacije
moe, uz poznavanje tehnikih vjetina raunovodstva,
investiranja i trita, pomoi eksplozivnom rastu. Osoba koja
poznaje porezne prednosti i zatitu koju prua korporacija moe
se obogatiti mnogo bre od osobe koja je zaposlenik ili vlasnik
malog biznisa. To je poput razlike osobe koja hoda i osobe koja
leti. Razlika je golema kad se radi o dugoronom bogatstvu.
1. Porezne prednosti: Korporacija moe uiniti mnoge
stvari koje pojedinac ne moe, na primjer, plaati trokove prije
poreza. To je cijelo podruje znanosti koje je vrlo uzbudljivo,
ali ne morate ga nuno poznavati osim ako nemate veliku
aktivu ili biznis.
120

Zaposlenici zarauju, plaaju poreze i pokuavaju ivjeti od

onoga to im je ostalo. Korporacija zaradi, potroi sve to moe
i plaa porez na ono to je preostalo. To je jedna od najveih
poreznih preica kojima se koriste bogati. Lako ih je pokrenuti i
nisu skupe ako posjedujete investicije koje stvaraju dobar
pritok novca. Na primjer, ako posjedujete vlastitu korporaciju,
godinji odmori mogu biti sastanci odbora na Havajima,
plaanje automobila, osiguranja i popravaka su trokovi tvrtke;
lanstvo u rekreativnom klubu je troak tvrtke; veina obroka u
restoranima spada u poslovne trokove i tako dalje, i tako dalje
- no to inite zakonito, prije plaanja poreza.
2. Zatita od tubi. ivimo u drutvu sklonom sudskim
tubama. Svi ele dio vae imovine. Bogati kriju veliki dio
svojeg bogatstva koristei se sredstvima poput korporacija i
zaklada kako bi zatitili svoju aktivu od kreditora. Kada netko
tui bogatu osobu, esto se susree sa slojevima zakonske
zatite i otkrije da bogata osoba zapravo ne posjeduje nita.
Kontrolira sve, ali ne posjeduje nita. Siromani i srednja klasa
nastoje posjedovati sve, ali to im uzima drava ili sugraani
koji vole tuiti bogate. Oni su uili iz prie o Robinu Hoodu.
Uzmi od bogatih, daj siromanima.
Cilj ove knjige nije detaljan opis posjedovanja korporacije.
No, rei u vam da, posjedujete li ikakvu legitimnu aktivu, to
je prije mogue razmislite o prednostima i zatiti koju vam nudi
korporacija. O toj su temi napisane mnoge knjige koje e vam
detaljno objasniti beneficije, ak vas i voditi koracima
potrebnim za pokretanje korporacije. Jedna knjiga, Inc. and
Grow Rich, prua sjajan uvid u mo osobnih korporacija.
Financijski IQ zapravo je sinergija mnogih vjetina i
talenata. No, rekao bih da temeljnu financijsku inteligenciju
ini kombinacija etiri gore navedene tehnike vjetine. Ako
teite velikom bogatstvu, kombinacija ovih vjetina uveat e
vau financijsku inteligenciju u velikoj mjeri.

121

Saetak
Bogati koji
posjeduju korporacije

Ljudi koji rade

za korporacije

1. Zarauju

1. Zarauju

2. Troe

2. Plaaju poreze

3. Plaaju poreze

3. Troe

Kao dio vae ukupne financijske strategije, preporuam vam da

pokrenete vlastitu korporaciju kojom ete zaogrnuti svoju
aktivu.

122

PETA

LEKCIJA

BOGATI
STVARAJU NOVAC

ESTO POGLAVLJE
Peta lekcija:

BOGATI
STVARAJU NOVAC
Prole veeri zavrio sam s pisanjem i pogledao televizijsku
emisiju o mladiu zvanom Alexander Graham Bell. Bell je
upravo patentirao svoj telefon i imao je sve vie problema jer je
potranja za njegovim izumom bila golema. Budui da mu je
bila potrebna vea tvrtka, otiao je do tadanjeg diva, Western
Uniona, i od njih je zatraio da kupe njegov patent i njegovu
malu kompaniju. Za cijeli je paket htio 100.000 dolara.
Predsjednik Western Uniona grubo ga je odbio, rekavi da je
cijena smijena. Ostalo je povijest. Roena je industrija
vrijedna vie milijardi dolara, i pojavio se AT&T.
Nakon emisije o Alexanderu Grahamu Bellu uslijedile su
veernje vijesti. Na vijestima je bila pria o smanjivanju radne
snage u jo jednoj lokalnoj tvrtki. Radnici su bili bijesni i alili
se da vlasnici postupaju nepoteno. Otputeni direktor od oko
45 godina imao je enu i dvoje male djece te je preklinjao
straare da ga puste kako bi razgovarao s vlasnicima i potaknuo
ih da ponovno razmotre njegovo otputanje. Upravo je kupio
kuu i bojao se da je ne izgubi. Kamera se fokusirala na
njegovo preklinjanje, tako da ga je mogao vidjeti cijeli svijet.
Nije ni potrebno rei da mi je to privuklo panju.
125

Profesionalno se bavim predavanjima od 1984. Bilo je to za

mene sjajno iskustvo, ali i vrlo uznemirujui posao. Poduavao
sam tisue ljudi i kod svih, ukljuujui i sebe, otkrio sam neto
zajedniko. Svi imamo golemi potencijal i blagoslovljeni smo
darovima. No, ono to nas sve zadrava je odreena razina
sumnje u sebe. Nije toliko stvar u nedostatku tehnikih
informacija, koliko u nedostatku samopouzdanja. Neke to
pogaa vie nego druge.
Kada napustimo kolu, veina nas zna da se ne raunaju
diplome niti dobre ocjene. U stvarnom svijetu, izvan kolskog
sustava, potrebno je neto vie od ocjena. uo sam da to
nazivaju "petlja", "lukavstvo", "smjelost", "hrabrost", "drskost",
"prodornost" i "briljantnost". Taj faktor, kako god ga nazvali,
na kraju krajeva mnogo vie utjee na budunost neke osobe
nego njezine ocjene.
U svakome od nas nalazi se jedan takav hrabar, briljantan i
smion lik, ali on ima i svoju drugu stranu koja je spremna pasti
na koljena i preklinjati, ako je potrebno. Nakon godinu dana u
Vijetnamu, kao pilot marinaca, blisko sam se upoznao s oba ova
lika u sebi. Prvi nije bolji od drugoga.
No, kao uitelj, shvatio sam da je pretjerani strah i sumnja u
sebe najvei protivnik osobnog genijalca. Srce mi se slamalo
kad bih vidio da studenti znaju odgovore, ali nemaju hrabrosti
da ih primijene. U stvarnom svijetu, esto nisu pametni oni koji
napreduju, ve smjeli.
Prema mom vlastitom iskustvu, va financijski genij
zahtijeva i tehniko znanje i hrabrost. Ako je strah previe jak,
genij je potisnut. Na predavanjima, potiem studente da ue
riskirati, biti hrabri, dopustiti svojem geniju da pretvori taj strah
u mo i briljantnost. Kod nekih to pali, a druge zastrai. Shvatio
sam da, kad se radi o novcu, veina ljudi eli igrati na sigurno.
Sluao sam pitanja poput: Zato bih riskirao i razvijao svoj
financijski IQ? Zato bih morao postati financijski pismen?
A ja im na to odgovaram: "Samo da biste dobili vie
mogunosti."

126

One se nalaze pred nama. Poeo sam poglavlje priom o

Alexandru Grahamu Bellu, u godinama koje slijede, bit e
mnogo ljudi poput njega. Bit e stotine poput Billa Gatesa, a
uspjene tvrtke poput Microsofta stvarat e se svake godine
diljem svijeta. A bit e i mnogo vie bankrota, otputanja i
smanjivanja radne snage.
Zato onda razvijati financijski IQ? Nitko ne moe
odgovoriti na to pitanje osim vas. No, mogu vam rei zato ja to
inim. Ja to inim jer je ovo najzanimljivije vrijeme u kojem
moete ivjeti. Radije bih se radovao promjeni nego je se bojao.
Radije bih se radovao zaraivanju milijuna nego se brinuo zato
to ne dobivam poviicu. Razdoblje u kojem ivimo je jedno od
najuzbudljivijih razdoblja, bez presedana u svjetskoj povijesti.
Za mnogo godina, ljudi e se osvrtati na ovo doba i razmiljati
o tome koliko je bilo uzbudljivo - smrt staroga i raanje
novoga, prepuno promjena, jednostavno uzbudljivo.
Zato onda razvijati financijski IQ? Zato to, ako to uinite,
moete puno napredovati. Ako to ne uinite, ovo razdoblje bit
e vam zastraujue. Neki ljudi hrabro e ii naprijed, dok e se
ostati drati obrazaca ivota koji propadaju.
Prije 300 godina, zemlja je bila bogatstvo. Osoba koja je
posjedovala zemlju bila je bogata. Zatim su bogatstvo postale
tvornice i proizvodnja i Amerika je preuzela vodstvo.
Industrijalci su bili bogati. Danas, bogatstvo je informacija.
Osoba koja ima pravovremene informacije je bogata. Problem
je u tome to informacija obilazi svijet brzinom svjetlosti. Novo
bogatstvo ne moe se ograniiti granicama, kao to se mogla
zemlja i tvornice. Promjene e biti bre i dramatinije. Doi e
do dramatinog porasta broja multimilijunaa, ali e bit i onih
koji e zaostati.
Danas mnogo ljudi ima problema, esto rade sve vie i vie,
samo zato to se dre starih ideja. ele da stvari budu onakve
kakve su bile i odupiru se promjenama. Poznajem ljude koji
gube poslove ili kue, a za to krive tehnologiju, ekonomiju ili
svojeg efa. Naalost, ne shvaaju da bi problem mogao biti u
njima. Stare ideje njihove su najvee obveze. Obveze su zato
127

to ne shvaaju da su takve ideje ili naini djelovanja bili aktiva

juer, a to danas vie ne postoji.
Jednog dana predavao sam o ulaganju koristei se igrom na
ploi koju sam izumio, a zove se PROTOK NOVCA. Jedna
djevojka dovela je svoju prijateljicu na teaj. Ta se ena
nedavno rastala, mnogo je izgubila prilikom rastave i sada je
traila neke odgovore. Njezina je prijateljica smatrala da bi joj
teaj mogao pomoi.
Igra je dizajnirana tako da pomogne ljudima da naue kako
funkcionira novac. Igrajui igru, ue o interakciji izvjetaja o
prihodu i bilanci. Ue o tome kako "novac tee" izmeu njih i
kako put do bogatstva vodi kroz to da pokuate poveati svoj
mjeseni protok novca iz stupca aktive do toke u kojoj su
mjeseni prihodi vei od rashoda. Kada to postignete, moete
izai iz "Utrke takora" na "brzu stazu".
Kao to sam rekao, neki ljudi mrze tu igru, nekima se svia,
a neki je ne shvaaju. Ova ena propustila je vrijednu priliku da
neto naui. U prvom krugu izvukla je kartu "ukrasne igrake" s
nacrtanim brodom. Najprije je bila sretna. "O, dobila sam
brod." No, kad joj je prijateljica pokuala objasniti kako brojevi
funkcioniraju na njezinom izvjeu o prihodu i bilanci, postala
je frustrirana jer nikada nije voljela matematiku. Ostatak ljudi
za stolom ekao je dok joj je prijateljica objanjavala vezu
izmeu izvjetaja o prihodu, bilance i mjesenog pritoka novca.
Iznenada, kad je shvatila kako novci funkcioniraju, shvatila je
da je brod izjeda ivu. Kasnije, tijekom igre, dobila je otkaz i
rodila dijete. Bila je to za nju grozna igra.
Nakon teaja, njezina prijateljica dola je i rekla kako je jako
uznemirena. Dola je na teaj da naui neto o ulaganju, i nije
joj se svidjelo to to je tako dugo igrala glupu igru.
Prijateljica joj je pokuala objasniti da se zagleda u sebe i
vidi je li se igra "reflektirala" na nju na neki nain. Kad joj je to
predloila, ena je zahtijevala povrat novca. Rekla je da joj se
sama ideja da bi se igra mogla reflektirati na nju uinila
smijenom. Novac joj je odmah vraen i ona je otila.

128

Od 1984., zaradio sam milijune radei jednostavno neto to

kolski sustav ne radi. U koli veina uitelja dri predavanja.
Kao uenik, mrzio sam predavanja - ubrzo bi mi dosadila i um
bi mi odlutao.
Godine 1984. poeo sam poduavati putem igara i
simulacija. Uvijek sam poticao odrasle studente da na igre
gledaju kao da reflektiraju ono to ve znaju i ono to jo
moraju nauiti. to je najvanije, igre reflektiraju njihovo
ponaanje. To je sustav trenutne povratne informacije. Umjesto
da vam uitelj dri predavanje, igra vam uzvraa osobnom
lekcijom koja je samo vama namijenjena.
Prijateljica ene koja je otila kasnije me nazvala kako bi mi
ispriala daljnji razvoj dogaaja. Rekla je da je prijateljica
dobro i da se smirila. Dok se smirivala, mogla je vidjeti neku
vezu izmeu igre i njezinog ivota.
Iako ona i njezin suprug nisu posjedovali brod, posjedovali
su skoro sve drugo. Nakon razvoda bila je ljuta, zato to je on
pobjegao s mlaom enom i to su nakon dvadeset godina braka
akumulirali malo aktive. Gotovo da nisu imali to dijeliti.
Dvadeset godina braka bilo im je vrlo zabavno, ali akumulirali
su samo tonu ukrasnih igraaka.
Shvatila je da je njezin bijes na raunanje - izvjee o
prihodu i bilanci - bio uzrokovan njezinim stidom to ne
razumije brojeve. Vjerovala je da su financije muki posao. Ona
je odravala kuu i bavila se zabavnim sadrajima, a on je
upravljao financijama. Sada je bila sigurna da je u posljednjih
pet godina braka skrivao novac od nje. Bila je ljuta na sebe to
nije bila svjesnija toga kamo novac ide, kao i zbog toga to nije
znala za drugu enu.
Kao i ova igra i ivot nam daje trenutnu povratnu
informaciju. Moemo nauiti mnogo ako bolje oslukujemo.
Prije nekog vremena, alio sam se supruzi da su mi smanjili
hlae u kemijskoj istionici. Moja se supruga blago nasmijeila
i ubola me prstom u trbuh kako bi mi pokazala da se hlae nisu
smanjile, nego sam se ja proirio!

129

Igra PROTOK NOVCA osmiljena je tako da svakom igrau

da osobnu povratnu informaciju. Njezina je svrha da vam prui
opcije. Ako izvuete kartu s brodom i ona vas baci u dugove,
pitanje je: "to moete uiniti sada? Koliko razliitih
financijskih opcija moete smisliti?" Svrha ove igre je nauiti
igrae da razmiljaju i stvaraju nove financijske opcije.
Gledao sam kako ovu igru igra vie od 1000 ljudi. Ljudi koji
su najbre izlazili iz "Utrke takora" bili su oni koji su
razumjeli brojeve i koji su imali kreativne financijske umove.
Prepoznavali su razliite financijske opcije. Ljudi kojima je
trebalo najvie vremena da izau bili su oni koji nisu razumjeli
brojeve, a esto nisu razumjeli niti mo ulaganja. Bogati ljudi
esto su kreativni i skloni proraunatom riziku.
Postoje ljudi koji su, igrajui PROTOK NOVCA, tijekom
igre zaradili mnogo novca, ali nisu znali to s njim. Veina njih
nije bila financijski uspjena ni u stvarnom ivotu. inilo se da
ih svi drugi prestiu, iako su imali novac. To je bilo tako i u
stvarnom ivotu. Postoje ljudi koji imaju mnogo novca, ali ne
napreduju financijski.
Ograniavanje svojih opcija isto je kao i dranje za stare
ideje. Imam prijatelja iz srednje kole koji sada radi na tri radna
mjesta. Prije dvadeset godina bio je najbogatiji od svih mojih
kolega. Kad se lokalna plantaa eera zatvorila, kompanija za
koju je radio propala je zajedno s plantaom. U njegovom je
umu postojala samo jedna opcija i to stara: naporan rad.
Problem je bio u tome to nije mogao pronai ekvivalentan
posao na kojem bi priznali njegov poloaj u staroj kompaniji.
Sada je prekvalificiran za poslove koje radi pa mu je plaa nia.
Mora raditi tri posla kako bi preivio.
Gledao sam ljude kako igraju PROTOK NOVCA i ale se da
ne dobivaju "prave" karte i da zato samo sjede. Poznajem ljude
koji to ine i u stvarnom ivotu. ekaju "pravu" priliku.
Gledao sam ljude kako dobivaju karte "prave prilike", ali
nemaju dovoljno novca. Zatim se ale da bi mogli izai iz
"Utrke takora" kad bi imali vie novca. I oni zato samo sjede,
to rade i u ivotu. Vide sjajne poslove, ali nemaju novca.
130

A vidio sam i ljude kako vade kartu "prave prilike",

proitaju je na glas, a nemaju pojma da se radi o pravoj prilici.
Imaju novac, kartu i dobro vrijeme, ali ne vide priliku pred
nosom ni to kako se ona uklapa u njihov financijski plan bijega
iz "Utrke takora". A takvih ljudi poznajem najvie. Veini
ljudi prilika ivota pojavi se pred oima, ali oni je ne vide.
Godinu dana kasnije, kad je prepoznaju, drugi se ve obogate.
Financijska inteligencija znai posjedovati vie opcija. Ako
vam prilike ne dolaze, to moete uiniti kako biste popravili
svoju financijsku situaciju? Ako vam prilika padne u krilo, a
nemate novca i banke ne ele razgovarati s vama, to jo
moete uiniti kako biste je iskoristili? Ako ste imali krivi
predosjeaj i ono na to ste raunali se ne dogodi, kako moete
pretvoriti nezadovoljavajuu situaciju u milijune? To vam
omoguuje financijska inteligencija. Nije toliko stvar u tome
to se dogaa, ve je stvar u broju financijskih rjeenja koje
moete smisliti kako biste nezadovoljavajuu situaciju
pretvorili u milijune. Stvar je u tome koliko ste kreativni u
rjeavanju financijskih problema.
Veina ljudi zna samo za jedno rjeenje: naporno raditi,
tedjeti i posuivati.
Zato biste onda eljeli poveati svoju financijsku
inteligenciju?
Ako elite biti osoba koja sama stvara svoju sreu, poboljat
ete bilo koju situaciju u kojoj se nalazite. Malo ljudi shvaa da
se srea stvara, ba kao i novac. Ako elite biti sretniji i stvarati
novac umjesto da naporno radite, financijska inteligencija igra
u tome vanu ulogu. Ako ste osoba koja eka "pravu stvar",
moda ete se naekati. To je kao da ekate da se ukljue zelena
svjetla na svim semaforima pet milja ispred vas prije no to
krenete na put.
Kad smo bili djeaci, bogati otac stalno je govorio Mikeu i
meni: "Novac nije stvaran". On bi nas povremeno podsjetio
koliko smo doli nadomak tajne novca onog prvog dana kad
smo se udruili i poeli "stvarati novac" od tuba zubnih pasti.
"Siromani i srednja klasa rade za novac", govorio bi, "a bogati
131

ga stvaraju. to smatrate novac stvarnijim, to ete tee raditi za

njega. Ako moete shvatiti ideju da novac nije stvaran, bre
ete se obogatiti."
"to je onda?" pitali bismo Mike i ja. "to je novac, ako nije
stvaran?"
"Novac je ono za to se sloimo da jest", odgovorio bi bogati
otac.
Najmonija aktiva koju imamo jest na um. Ako je dobro
uvjeban, moe stvoriti golemo bogatstvo u trenutku, vee od
onog kojeg su kraljevi i kraljice prije 300 godina mogli samo
sanjati. Neuvjebani um takoer moe stvoriti i duboko
siromatvo koje traje vie ivotnih vjekova, time to e ga
prenijeti i na svoje obitelji.
U Informatikom dobu novac raste eksponencijalno. Neki
pojedinci postali su apsurdno bogati ni iz ega, putem ideja i
ugovora. Ljudi koji ive od trgovine dionicama ili
investicijama, viaju to svakodnevno. Milijune je mogue
trenutno zaraditi ni iz ega. Pri tome, mislim na to da novac nije
predan iz ruke u ruku. To se vri putem ugovora: signalom ruke
na burzi dionica, tokicom na zaslonu trgovca iz Lisabona
poslanom trgovcu iz Toronta pa natrag u Lisabon, pozivom
brokeru da kupuje, a trenutak kasnije, da prodaje. Novac nije
preao iz ruke u ruku. Ugovori jesu.
Zato onda razvijati financijski genij? Samo vi moete
odgovoriti na to. Ja vam mogu rei zato ja razvijam to
podruje svoje inteligencije. inim to zato to brzo elim dobiti
novac. Ne zato to moram, ve zato to elim. To je fascinantan
proces uenja. Razvijam svoj financijski IQ zato to elim
sudjelovati u najbroj i najveoj igri na svijetu. Htio bih, na
svoj nain, biti dio ove evolucije ovjeanstva bez presedana,
razdoblja u kojem ljudi rade umom, a ne tijelima. Osim toga, tu
je akcija, ono to se dogaa. Moderno je, zastraujue i
zabavno.
Zato ulaem u svoju financijsku inteligenciju i razvijam
najmoniju aktivu koju imam. elim biti s ljudima koji se
hrabro kreu naprijed, a ne s onima koji zaostaju.
132

Dat u vam jednostavan primjer stvaranja novca. Poetkom

90-tih gospodarstvo Phoenixa bilo je strano. Gledao sam TV
emisiju "Dobro jutro, Amerika" u kojoj je gostovao financijski
planer koji je poeo proricati mrak i propast. Njegov je savjet
bio "tedite novac". Rekao je: "Stavite svaki mjesec 100 dolara
na stranu i za 40 godina bit ete multimilijuna."
Stavljanje novca na stranu dobra je ideja. To je jedna opcija
- opcija koju izabire veina ljudi. Problem je u sljedeem: to
zasljepljuje osobu tako da ne vidi to se zaista dogaa i
proputa velike prilike za mnogo znaajnije umnoavanje
svojeg novca. Svijet prolazi pokraj nje.
Kao to sam ve rekao, gospodarstvo je u to vrijeme bilo
grozno. Za ulagae, to je savreno stanje trita. Dio novca
uloio sam na burzi dionica i u stambene zgrade. Nisam imao
gotovine. Budui da su svi prodavali po vrlo niskim cijenama,
ja sam kupovao. Nisam tedio novac nego sam ulagao. Supruga
i ja imali smo preko milijun dolara koji su radili na tritu koje
je brzo raslo. Bila je to najbolja prilika za ulaganje.
Gospodarstvo je bilo strano, a ja nisam mogao to propustiti.
Kue koje su nekada kotale 100.000 dolara sada su vrijedile
75.000. I ja, umjesto da kupujem u lokalnom uredu za
nekretnine, kupovao sam one koje su oduzete ovrhom, u uredu
odvjetnika za bankrot ili na sudu. U tim prodavaonicama kua
vrijedna 75.000 dolara ponekad se mogla kupiti za 20.000 ili
manje. Za 2000 dolara koje sam posudio od prijatelja na 90
dana, uz kamate od 200 dolara, dao sam odvjetniku ek kao
predujam. Dok sam kupovao, dao sam oglas u novine koji je
oglaavao prodaju kue vrijedne 75.000 dolara za samo 60.000
bez predujma. Telefon je zvonio cijelo vrijeme. Propitivao sam
mogue kupce i kada je imanje postalo zakonski moja imovina,
dopustio sam im da pogledaju kuu. Bila je to prava pomama i
prodao sam je za nekoliko minuta. Zatraio sam da plate 2500
dolara za trokove prijenosa, to su kupci dragovoljno dali, a
tada je stvar preuzela kompanija za prodaju. Vratio sam 2000
dolara prijatelju s 200 dolara kamata. On je bio sretan, kupci
sretni, odvjetnik sretan, a i ja. Prodao sam kuu koja me kotala
133

20.000 dolara za 60.000 dolara. 40.000 dolara stvorio je novac

iz mojeg stupca aktive u vidu jamstvenog pisma od kupca.
Ukupno vrijeme rada: pet sati.
Sada kad ste financijski pismeni i znate itati brojeve,
pokazat u vam zato je ovo primjer stvaranja novca.
40.000 dolara stvorenih u
stupcu aktive
- novac dobiven
bez poreza.
Uz kamate od
10 posto,
stvorio sam
4000 dolara
godinje u
pritoku novca

Tijekom pada trita, supruga i ja izveli smo u slobodno

vrijeme est ovakvih jednostavnih transakcija. Dok je glavnina
naeg novca bila uloena u velika imanja i trite dionica,
uspjeli smo uz to stvoriti vie od 190.000 dolara u aktivi (uz 10
posto kamata). To stvara godinji prihod od oko 19.000 dolara,
a najvei dio tog novca zatien je naom privatnom
korporacijom. Veina tih 19.000 dolara godinje odlazi na
plaanje naih slubenih automobila, goriva, putovanja,
osiguranja, veera s klijentima i drugih stvari. Kada drava
dobije priliku naplatiti porez na taj prihod, ve smo ga potroili
na zakonski doputene trokove.
134

Radno mjesto
tednja
- koliko treba
da se utedi
40.000 dolara
i koliko bi to
kotalo
uz poreze od 50%

Ovo je jednostavan primjer da se novac izmisli, stvori i

zatiti i to samo uz pomo financijske inteligencije.
Zapitajte se koliko bi vam trebalo da utedite 190.000
dolara? Bi li vam banka platila kamate od 10 posto na va
novac? A taj dokument vrijedi 30 godina. Nadam se da mi
nikada nee platiti tih 190.000 dolara, jer bih morao platiti
porez ako mi isplate glavnicu, a osim toga, 19.000 dolara
godinje tijekom 30 godina je malo vie od 500.000 dolara
prihoda.
Ljudi su me ispitivali to se dogaa ako mi netko ne plati. I
to je ak za mene dobro. Trite nekretnina u Phoenixu bilo je
od 1994. do 1997. jedno od najvruih trita u dravi. Tu kuu
od 60.000 dolara oduzeli bi toj osobi i preprodali za 70.000
dolara, tako da bi jo 2500 dolara ulo u iznos na koji se plaaju
kamate. U glavi novog kupca to bi jo uvijek bila kupnja po
realnoj vrijednosti. A proces bi se nastavio.
135

Ako ste shvatili, prvi puta kad sam prodao kuu, platio sam
2000 dolara. Tehniki, u transakciji uope nema mojeg novca.
Moj povrat ulaganja je beskonano velik. To je primjer kako
nimalo novca moe stvoriti mnogo novca.
U drugoj transakciji, kad bih ponovo prodao kuu, stavio bih
2000 dolara u dep i produio plaanje zajma na 30 godina.
Koliki bi bio moj povrat na investiciju kad bih dobio novac da
isti stvorim? Ne znam, ali sigurno je mnogo bolje od tednje
100 dolara mjeseno, to zapravo poinje sa 150 dolara, jer to
tijekom 40 godina prihod od plaanja poreza uz 5 posto tako da
opet plaate porez na 5 posto. To ba i nije inteligentno. Moda
je sigurno, ali nije pametno.
Danas, 1997. kada piem ovu knjigu, uvjeti trita suprotni
su onima od prije pet godina. Trite nekretninama u Phoenixu
izvor je zavisti za ostatak SAD-a. Kue koje smo prodali za
60.000 dolara sada vrijeme 110.000 dolara. Jo uvijek postoje
prilike za kupnju, ali sada bih potragu za njima morao platiti
dragocjenom aktivom, tj. vremenom, a veoma su rijetke. No,
danas tisue kupaca trae te poslove, a samo malobrojni poslovi
imaju financijskog smisla jer se trite promijenilo. Vrijeme je
da se krene dalje i potrai druge prilike koje je mogue staviti u
stupac aktive.
"To ne moete uiniti ovdje, protuzakonito je, laete."
Te komentare ujem mnogo ee nego pitanje: "Moete li
mi rei kako se to radi?"
Matematika je jednostavna. Ne treba vam algebra ni tablica
mnoenja. Ne piem mnogo jer se posrednika kompanija brine
za zakonske transakcije i otplate. Ne moram popravljati
krovove niti nunike jer to ine vlasnici, budui da su to
njihove kue. Povremeno netko ne plati, a to je sjajno, jer onda
mora platiti zakasninu ili iseliti i imanje se opet prodaje.
Pravosudni sustav pobrine se za to.
To moda ne bi funkcioniralo na vaem podruju. Uvjeti
trita moda su drukiji. Ali ovaj primjer ilustrira kako
jednostavan financijski proces moe stvoriti stotine tisua
dolara, s malo novca i uz nisku razinu rizika. To je primjer koji
136

pokazuje kako je novac samo stvar dogovora. Svatko s visokim

obrazovanjem mogao bi to uiniti.
No, veina ljudi to ne eli. Radije sluaju standardan savjet:
"Vrijedno radi i tedi novac."
Za 30-tak sati rada, dobili smo oko 190.000 dolara u stupac
aktive i to bez poreza.
to vam se ini teim?
1. Raditi naporno, platiti 50 posto poreza, utedjeti
preostalo. Na tednju dobivate 5 posto kamata na koje
takoer plaate porez.
ili
2. Posvetiti vrijeme razvoju financijske inteligencije i
upregnuti mo mozga i stupca aktive.
Pridodajte tome i vrijeme koje vam je potrebno da utedite
190.000 dolara ako se odluite za opciju br. 1, ali pritom imajte
na umu i da vam je vrijeme vrlo vano.
Sada shvaate zato tiho odmahujem glavom kada ujem
da roditelji govore: "Moje je dijete dobro u koli i prima dobro
obrazovanje." To je moda dobro, ali je li adekvatno?
Znam da je opisana strategija malog investiranja.
Upotrijebio sam je kako bih ilustrirao kako malo moe postati
veliko. I opet, moj uspjeh odraava vanost snanih financijskih
temelja, koji poinju sa snanim financijskim obrazovanjem.
Ve sam to rekao, ali vrijedi ponoviti - financijska inteligencija
sastoji se od ove etiri glavne tehnike vjetine:
1. Financijska pismenost. Sposobnost itanja brojeva.
2. Strategije investiranja. Znanost o novcu koji stvara
novac.
3. Trite. Ponuda i potranja. Alexander Graham Bell
dao je tritu ono to je eljelo. To je uinio i Bill Gates.
Kua vrijedna 75.000 dolara ponuena na prodaju za
60.000 dolara, koja me kotala 20.000 dolara takoer je
bila rezultat iskoritavanja prilike koje je stvorilo trite.
Netko je kupovao, a netko prodavao.
137

4. Zakon. Svijest o raunovodstvu, korporacijama,

dravnim i nacionalnim pravilima i regulacijama.
Preporuam igranje po pravilima.
Kombinacija ovih vjetina potrebna je za uspjeh u
bogaenju, bilo da se radi o kupnji malih kua, stambenih
zgrada, tvrtki, dionica, obveznica, uzajamnih fondova,
plemenitih metala, bejzbol kartica itd.
Do 1996. trite nekretnina se oporavilo i svi su ulazili u
njega. Trite dionica se razvijalo eksplozivnom brzinom.
Amerika ekonomija vraala se na noge. Poeo sam prodavati
te sam putovao u Peru, Norveku, Maleziju i na Filipine.
Ulaganja su se promijenila. Vie nismo imali trita nekretnina
to se tie kupnje. Sada gledam kako vrijednosti rastu u stupcu
aktive i vjerojatno u u kasnijem dijelu godine poeti s
prodajom. To zavisi o promjenama zakona koje e moda biti
prihvaene u Kongresu. Mislim da u poeti prodavati neke od
tih est kua i da u jamstvo za 40.000 dolara pretvoriti u
gotovinu. Moram nazvati svojeg raunovou kako bi se
pripremio za gotovinu i pronaao neki nain da je zatiti.
Ono to zapravo elim rei jest da investicije dolaze i
odlaze, trite raste i pada, gospodarstva napreduju i rue se.
Svijet vam uvijek prua ivotne prilike, ali preesto ih ne
vidite. No, one su tu i to se svijet vie mijenja i to se vie
mijenja tehnologija, pojavljuje se vie prilika koje e omoguiti
vama i vaoj obitelji financijsku sigurnost i za budue
generacije.
Zato onda razvijati financijsku inteligenciju? Samo vi
moete odgovoriti na to. Ja znam zato nastavljam uiti i
razvijati se. inim to zato to znam da dolaze promjene. Radije
bih doekao promjene radosno nego se drao prolosti. Znam
da e biti uspona i padova trita. elim neprekidno razvijati
svoju financijsku inteligenciju jer e prilikom svake promjene
trita neki ljudi na koljenima preklinjati za posao. U
meuvremenu, drugi e uzeti nepovoljne stvari koje im ivot
prua - a svi ih povremeno dobivamo - i pretvoriti ih u
milijune. To je financijska inteligencija.
138

esto me propituju o nepovoljnim prilikama koje sam

pretvorio u milijune. Osobno, nerado se koristim veim brojem
primjera iz osobnog ulaganja. Oklijevam s time zato to se
bojim da e ljudi to shvatiti kao hvalisanje ili puhanje u vlastiti
rog, a to mi nikako nije namjera. Koristim primjere samo kao
numerike i kronoloke ilustracije pravih i jednostavnih
sluajeva. Koristim primjere jer elim da shvatite koliko je to
lako, a postaje i sve lake to ste bolje upoznati s etiri stupa
financijske inteligencije.
Osobno, koristim se s dva glavna sredstva financijskog rasta:
nekretninama i malim dionicama. Nekretnine su mi temelj. Iz
dana u dan, one mi osiguravaju protok novca i povremeni
porast vrijednosti. Male dionice koristim za brzi rast.
Ne preporuam vam bilo to od ovoga to ja radim. Primjeri
su upravo to, samo primjeri. Ako je prilika presloena i ne
razumijem investiciju, ne ulazim u nju. Jednostavna matematika
i zdravi razum je sve to vam je potrebno da uspijete u
financijskom pogledu.
Pet je razloga zbog kojih se koristim ovim primjerima:
1. Kako bih nadahnuo ljude da naue vie.
2. Kako bih pokazao ljudima da je to lako, ako su temelji
vrsti.
3. Kako bih pokazao da svatko moe ostvariti veliko
bogatstvo.
4. Kako bih pokazao da postoje milijuni naina da
ostvarite ciljeve.
5. Kako bih pokazao da to nije nuklearna fizika.
Godine 1989. obiavao sam trati kroz lijepi kvart u
Portlandu, Oregon. Bilo je to predgrae s kuicama kao iz
bajke. Bile su male i slatke. Oekivao sam vidjeti Crvenkapicu
kako skakue po ploniku na putu baki.
Svugdje su bili istaknuti znakovi "prodaje se". Trite
drvene grae bilo je na strano looj razini, trite dionica
upravo se sruilo, a gospodarstvo je upalo u depresiju. U jednoj
ulici vidio sam znak "prodaje se" koji je stajao dulje od veine.
139

Izgledao je staro. Trei onuda jednoga dana naletio sam na

vlasnika koji je izgledao zabrinuto.
"Koliko traite za svoju kuu?", upitao sam ga.
Vlasnik se okrenuo i slabano nasmijeio. "Ponudite mi
neto", rekao je, "prodajem je preko godinu dana. Nitko je vie
ni ne gleda."
"Ja u je pogledati", rekoh. Kuu sam kupio pola sata
kasnije za 20.000 dolara manje nego to je traio.
Bila je to slatka mala kua s dvije spavae sobe i ukrasnim
dezenima na svim prozorima. Bila je svijetlo plave boje sa
sivim nijansama, a izgraena je 1930. Unutra se nalazio
prekrasan kamin i dvije male spavae sobe. Bila je savrena za
iznajmljivanje.
Dao sam vlasniku 5000 dolara predujma za kuu od 45.000
dolara koja je zapravo vrijedila 65.000 dolara, samo to je nitko
nije htio kupiti. Vlasnik je odselio za tjedan dana, sretan to je
slobodan, a uselio je moj prvi stanar profesor na oblinjem
fakultetu. Nakon to sam platio hipoteku i pokrio sve trokove,
krajem svakog mjeseca u dep sam stavljao manje od 40 dolara.
To ba i nije bilo neto.
Godinu dana kasnije, posrnulo oregonsko trite nekretnina
poelo se oporavljati. Ulagai iz Kalifornije, prepuni novca iz
svojeg jo uvijek cvjetajueg trita nekretninama, selili su na
sjever i kupovali u Oregonu i Washingtonu.
Prodao sam kuicu za 95.000 dolara mladom paru iz
Kalifornije koji su to smatrali dobrim poslom. Moja kapitalna
dobit od priblino 40.000 dolara uloena je u razmjenu prema
lanku 1031 o poreznim olakicama. Krenuo sam u potragu za
neim u to u uloiti svoj novac. Za nekih mjesec dana,
pronaao sam stambenu zgradu s 12 stanova pokraj postrojenja
Intela u Beavertonu, Oregon. Vlasnici su ivjeli u Njemakoj,
nisu imali pojma koliko zgrada vrijedi i eljeli su je prodati.
Ponudio sam 275.000 dolara za zgradu vrijednu 450.000 dolara.
Pristali su na cijenu od 300.000. Kupio sam je i zadrao dvije
godine. Koristei se istim procesom prema lanku 1031.,
prodao sam je za 495.000 dolara i kupio drugu s 30 stanova u
140

Phoenixu, Arizona. Tada smo ve bili preselili u Phoenix da

pobjegnemo od kie pa smo je ionako eljeli prodati. Kao to je
bio sluaj s tritem nekretnina u Oregonu i trite u Phoenixu
je posrnulo. Cijena stambene zgrade s 30 stanova u Phoenixu
bila je 875.000 dolara, s pologom od 225.000 dolara. Pritok
novca od 30 stanova bio je malo vei od 5000 dolara mjeseno.
Trite u Arizoni poelo se oporavljati i 1996. ulaga iz
Colorada ponudio nam je 1,2 milijuna dolara za zgradu.
Supruga i ja razmislili smo o prodaji, ali odluili smo
priekati da vidimo hoe li Kongres donijeti Zakon o kapitalnoj
dobiti. Pretpostavljali smo da e, ako se zakon promijeni,
vrijednost imanja porasti za jo 15 do 20 posto. Osim toga,
5000 dolara mjeseno bio je dobar pritok novca.
Ovaj primjer pokazuje kako se mali iznos moe pretvoriti u
veliki. I opet, stvar je u razumijevanju financijskih izvjea i
strategija investiranja, te u osjeaju za trite i zakone. Ako
ljudi nisu verzirani u tim stvarima, moraju slijediti standardnu
dogmu, to jest igrati na sigurno, diverzificirati i ulagati samo na
sigurno. Problem sa "sigurnim" investicijama jest taj to su
esto sterilne, to jest, tako sigurne da je dobit mnogo manja.
Veina velikih brokerskih kua nee se baviti spekulativnim
transakcijama da zatite sebe i svoje klijente. I to je mudra
politika.
Najisplativiji poslovi ne nude se poetnicima, nego su
rezervirani za one koji razumiju igru. Tehniki je protuzakonito
ponuditi tako spekulativne poslove nekome nesofisticiranom,
ali i to se dogaa.
to sofisticiraniji postajem, nailazim na sve vie prilika. Jo
jedan razlog za razvoj vae financijske inteligencije tijekom
ivota jest to to nailazite na vei broj prilika. to vam je vea
financijska inteligencija, bit e vam lake otkriti je li posao
dobar. Vaa inteligencija moe otkriti lo posao, a moe i lo
posao uiniti dobrim. to vie uim - a postoji mnogo toga to
treba nauiti - vie novca zaraujem, jer kroz godine stjeem
iskustvo i mudrost. Imam prijatelje koji igraju na sigurno,
naporno rade u svojim profesijama i ne uspijevaju razviti svoje
141

financijske mudrosti, a za to je potrebno vrijeme.

Moja je filozofija da prvo posij em sjeme u svoj stupac
aktive. To se zove poeti s malim. Neko sjeme naraste, a neko ne.
U naoj korporaciji za nekretnine posjedujemo imovinu
vrijednu nekoliko milijuna dolara. To je na ZUN ili zaklada
ulaganja u nekretnine.
elim istaknuti da je veina tih milijuna zapoela kao male
investicije od 5000 do 10.000 dolara. Imali smo sree da s tim
polozima ulovimo trite koje brzo raste i da tijekom nekoliko
godina, uz pomo zakona o poreznim olakicama, vie puta
prodajemo i kupujemo nekretnine.
Posjedujemo i portfelj dionica, zatienih korporacijom koju
moja supruga i ja zovemo osobni uzajamni fond. Imamo
prijatelje koji posluju iskljuivo s ulagaima poput nas, koji
svakog mjeseca imaju viak novca za ulaganje. Kupujemo
visokorizine, spekulativne privatne tvrtke koje upravo trebaju
postati javne na burzi dionica u Sjedinjenim Dravama i
Kanadi. Primjer naina brze zarade je kupnja 100.000 dionica
za 25 centi po dionici, prije no to kompanija postane javna.
est mjeseci kasnije, kad se to dogodi, te dionice vrijede 2
dolara. Ako se tvrtkom bude dobro upravljalo, cijena e rasti, a
vrijednost dionica moe narasti i na 20 dolara. Bilo je godina
kad se naih 25.000 dolara pretvorilo u milijun za manje od
godinu dana.
To nije kockanje ako znate to radite. Kockanje je ako
ubacite novac u posao i molite se. Ideja je da upotrijebite svoje
tehniko znanje, mudrost i ljubav prema igri da biste smanjili
rizik, koji, naravno, uvijek postoji. Financijska inteligencija
poboljava izglede. Ono to je rizino za jednu osobu, manje je
rizino za drugu. To je glavni razlog zbog kojeg stalno potiem
ljude da investiraju vie u svoju financijsku edukaciju nego u
dionice, nekretnine ili druga trita. to ste pametniji, imat ete
vee izglede.
Dionice u koje ja osobno investiram vrlo su rizine za
veinu ljudi i apsolutno ih ne preporuam. Igram tu igru od
1979. i platio sam svoj dio pogreaka. No, ako shvatite zato su
142

takve investicije visokorizine za veinu ljudi, moda ete

usmjeriti ivot drukije, tako da e vam pretvaranje 25.000
dolara u milijun dolara za godinu dana biti niskorizino.
Kao to sam ve rekao, nita od ovoga to sam napisao nije
preporuka. Sve su to primjeri onoga to je jednostavno i
mogue. Ono to ja radim, sitne su stvari u iroj perspektivi, jer
za prosjenu osobu pasivni prihod od 100.000 dolara je lijep i
nije ga teko postii. Zavisno o tritu i o tome koliko ste
pametni, to se moe ostvariti za pet do deset godina. Ako ivite
skromno, 100.000 dolara dodatnog prihoda zvui dobro, bez
obzira na to radite li ili ne. Moete raditi ako elite ili uzeti
slobodne dane i upotrijebiti dravne poreze u svoju korist,
umjesto na svoju tetu.
Moj osobni temelj su nekretnine. Volim nekretnine zato to
su stabilne i sporo se kreu. Temelji su mi vrsti. Pritok novca
je postojan, a ako se nekretninama ispravno upravlja, dobri su
izgledi da e im vrijednost porasti. Prednost vrstog temelja u
nekretninama jest u tome to mi omoguuju da riskiram malo
vie sa spekulativnim dionicama koje kupujem.
Ako zaradim mnogo na tritu dionica, plaam porez na
kapitalnu dobit, a preostali novac reinvestiram u nekretnine,
irei svoj temelj aktive.
Jo neto o nekretninama. Proputovao sam cijeli svijet
poduavajui ulaganje. U svakom gradu sluam ljude kako
govore da nekretnine nisu jeftine. Moje iskustvo nije takvo.
ak i u New Yorku ili Tokiju, u samim njihovim predgraima,
postoje sjajne prilike koje veina ne vidi. U Singapuru, koji
trenutno ima visoke cijene nekretnina, jo je uvijek mogue
pronai dobre prilike nedaleko grada. Kad god ujem kako
netko kae "To ne moete uiniti ovdje", i pokazuje na mene,
podsjetim ga da je moda istinita izjava "Ja ne znam kako to
uiniti ovdje... za sada."
Sjajne prilike neete vidjeti oima, ve umom. Veina ljudi
nikad se ne obogati zato to nisu uvjebani u prepoznavanju
prilika koje se nalaze pred njima.
esto me pitaju "Kako zapoeti?"
143

U posljednjem poglavlju predstavio sam vam deset koraka

koje sam slijedio na svojem putu k financijskoj slobodi. No,
imajte na umu da se u svemu tome treba i zabavljati, jer sve je
to samo igra. Ponekad dobivate, a ponekad uite. Ali
zabavljajte se. Veina ljudi nikad ne pobijedi jer se boji
gubitka. Zato mi je kola glupa, jer tamo uimo da su pogreke
loe i kanjavaju nas zbog njih. No, ako pogledate nain na koji
ljudi ue, vidjet ete da ue upravo na grekama. Uimo hodati
tako to padamo. Kad to ne bi bio sluaj, nikad ne bismo
prohodali. Isto vrijedi za vonju bicikla. Jo uvijek imam
oiljke na koljenima, ali danas mogu voziti bicikl ne
razmiljajui o tome. Isto vrijedi i za bogaenje. Naalost,
glavni razlog zbog kojeg veina ljudi nije bogata jest taj to se
boje gubitaka. Pobjednici se ne boje izgubiti, dok kod gubitnika
to nije sluaj. Neuspjeh je dio procesa uspjeha. Ljudi koji ga
izbjegavaju, izbjegavaju i uspjeh.
Ja gledam na svoj novac kao na teniski me. Igram tvrdo,
grijeim, ispravljam greke iznova ih inim, ispravljam i
napredujem. Ako izgubim, pruim ruku preko mree, rukujem
se s protivnikom, nasmijeim se i kaem "Vidimo se u subotu."
Postoje dvije vrste ulagaa.
1. Prvi i najei tip su ljudi koji kupuju investicije u
paketu. Nazovu posrednika, kao to je kompanija za
nekretnine, broker ili financijski planer i neto kupe. To
moe biti uzajamni fond, ZUN, dionica ili obveznica. To
je ist i jednostavan nain ulaganja. Primjer je kupac koji
ide u prodavaonicu raunala i kupuje ono s police.
2. Drugi tip su ulagai koji stvaraju investicije. Takvi
ulagai obino sklapaju svoje investicije, poput ljudi koji
kupuju komponente raunala i sastavljaju ih. To je poput
robe koja se radi po narudbi. Ne znam nita o
sastavljanju komponenti raunala, ali znam kako sastaviti
dijelove ulaganja ili ljude koji to znaju.
Ovaj drugi tip investitora vjerojatno je profesionalni ulaga.
144

Ponekad su potrebne godine da se svi dijelovi sastave, a

ponekad se i ne sastave to god mi uinili. Moj bogati otac
poticao me da budem ovaj drugi tip. Vano je nauiti kako
sastaviti dijelove, jer tamo lee golemi dobici, a ponekad i
gubici, ako se okolnosti okrenu protiv vas.
Ako elite biti drugi tip ulagaa, morate razviti tri glavne
vjetine. To su dodatne vjetine uz one koje vam trebaju da
postanete financijski inteligentni.:
1. Vjetina pronalaenja prilika koje su svi drugi propustili.
Uite kako vidjeti umom ono to drugi ne vide oima. Na
primjer, jedan prijatelj kupio je tronu staru kuu.
Izgledala je jezivo. Svi su se pitali zato. Ono to je on
vidio, a mi nismo, bila je injenica da uz kuu kupuje jo
etiri prazna gradilita. To je saznao kad je otiao u
posredniku kompaniju. Nakon to je kupio kuu, sruio
ju je i prodao pet gradilita graevinaru za trostruko veu
cijenu. Za dva mjeseca zaradio je 75.000 dolara. To nije
tako mnogo, ali sigurno je bolje od minimalne plae i nije
tako teko.
2. Vjetina skupljanja novca. Prosjena osoba odlazi samo u
banku. Drugi tip ulagaa mora znati kako podii kapital.
Postoje mnogi naini koji ne zahtijevaju banku i ja sam,
da bih zapoeo, nauio kupovati kue bez banke. Ono
neprocjenjivo nisu kue, ve vjetina skupljanja novca.
Preesto ujem kako ljudi govore "Banka mi nee
posuditi novac" ili "Nemam novac da to kupim". Ako
elite biti ulaga drugog tipa, morate nauiti raditi ono
to veinu ljudi zaustavlja. Drugim rijeima, veina
doputa nedostatku novca da ih sprijei u sklapanju
posla. Ako moete izbjei tu prepreku, bit ete vie
milijuna dolara u prednosti nad onima koji nemaju tu
vjetinu. Mnogo puta sam kupio kuu, dionice ili
stambenu zgradu bez prebijenog novia u banci. Jednom
sam kupio stambenu zgradu za 1,2 milijuna dolara. Izveo
sam ono to se naziva "vezivanje", pismeni ugovor
izmeu prodavaa i kupca. Zatim sam podigao polog od
145

100.000 dolara koji mi je omoguio 90 dana da prikupim

ostatak novca. Zato sam to uinio? Zato to sam znao da
vrijedi 2 milijuna. Novac nisam podigao. Umjesto toga,
osoba koja je dala 100.000 dolara za predujam dala mi je
zatim i 50.000 za pronalaenje posla, zatim je preuzela
moj poloaj, a ja sam otiao. Ukupno sam radio tri dana. I
opet, vie je stvar u onome to znate nego u onome to
kupujete. Ulaganje nije kupovina, ve je stvar u znanju.
3. Vjetina organiziranja pametnih ljudi. Inteligentni ljudi
su oni koji surauju ili zapoljavaju osobe inteligentnije
od njih samih. Kad vam je potreban savjet, pobrinite se
da mudro izaberete savjetnika.
Postoji mnogo toga to treba nauiti, ali nagrade mogu biti
astronomske. Ako ne elite uiti te vjetine, onda vam
preporuam da postanete ulaga prvog tipa. Ono to znate vae
je najvee bogatstvo. Ono to ne znate va je najvei rizik.
Rizik uvijek postoji. Nauite njime upravljati, umjesto da ga
zaobilazite.

146

ESTA

LEKCIJA

RADITE DA BI UILI NE RADITE ZA NOVAC

SEDMO POGLAVLJE
esta

lekcija:

RADITE DA BI UILI NE RADITE ZA NOVAC

Godine 1995. dao sam intervju novinama iz Singapura.
Mlada novinarka dola je na vrijeme i intervju je odmah
zapoeo. Sjedili smo u predvorju luksuznog hotela, srkali kavu
i razgovarali o cilju mog posjeta Singapuru. Trebao sam dijeliti
govornicu sa Zigom Ziglarom. On je govorio o motivaciji, a ja
govoritu o "tajnama bogatih".
"Jednoga dana htjela bih postati autorica uspjenica,
poput vas", rekla je. Vidio sam neke njezine lanke i bio sam
impresioniran. Imala je vrst, jasan stil pisanja. Njezini lanci
mogli su zadrati interes itatelja.
"Imate sjajan stil", rekao sam joj. "to vas spreava u
ostvarivanju vaeg sna?"
"ini mi se da moji radovi ne idu nikamo", rekla je tiho, "svi
kau da su moji romani sjajni, ali nita se ne dogaa. Zato i
dalje radim za novine. Njime barem plaam raune. Imate li
kakvih prijedloga?"
"Da, imam", rekoh joj vedro, "jedan moj prijatelj ovdje u
Singapuru vodi kolu u kojoj poduava ljude prodaji. Vodi
teajeve prodaje za mnoge vrhunske korporacije ovdje i
smatram da bi sudjelovanje na njegovom teaju pomoglo vaoj
149

karijeri."
Ona se ukoi. "elite li rei da bih trebala poi u kolu i
nauiti prodavati?"
Kimnuo sam glavom.
"Ne mislite ozbiljno, zar ne?"
Opet sam kimnuo glavom. "to ne valja u tome?" Sada sam
se povlaio. Neto ju je uvrijedilo te sam poelio da joj nisam
nita rekao. U pokuaju da joj pomognem, naao sam se u
situaciji da moram braniti svoj prijedlog.
"Imam magisterij iz engleskog. Zato bih trebala poi u
kolu za prodavae? Ja sam profesionalka. Ila sam u kolu
kako bih nauila svoju profesiju i kako ne bih morala postati
prodavaica. Njih mrzim. Sve to oni ele je novac. Recite mi,
zato bih trebala uiti prodaju?" Sada je ve energino spremala
stvari u aktovku. Intervju je bio zavren.
Na stoliu za kavu stajao je primjerak prijanje moje
uspjenice. Podigao sam je, kao i biljeke koje je zapisala u svoj
notes. "Vidite li ovo?", upitah ja pokazujui njezine biljeke.
Ona pogleda svoje biljeke. "to?", upita ona zbunjeno.
Opet sam pokazao njezine biljeke. U notesu je pisalo
"Robert Kiyosaki, najprodavaniji pisac."
"Ovdje pie 'najprodavaniji pisac', a ne 'najbolji pisac'."
Rairila je oi.
"Ja sam grozan pisac. Vi ste sjajna spisateljica. Ja sam
pohaao kolu za prodavae. Vi imate magisterij. Sastavite to i
dobit ete razliku 'najprodavanijeg pisca' i 'najboljeg pisca'."
Iz njezinih oiju bljesnula je srdba. "Nikada se neu spustiti
tako nisko da uim prodavati. Ljudi poput vas ne bi smjeli
pisati. Ja sam profesionalni pisac, a vi ste prodava. To nije
poteno."
Spremila je preostale biljeke i uurbano izala kroz velika
staklena vrata u vlano jutro Singapura.
Barem me u lanku predstavila na poten i pozitivan nain.
Svijet je pun pametnih, talentiranih, obrazovanih i nadarenih
ljudi. Susreemo ih svakoga dana. Ima ih svugdje oko nas.
Prije nekoliko dana, automobil mi se pokvario. Otiao sam
150

do automehaniara i mladi ga je majstor popravio za nekoliko

minuta. Shvatio je to nije u redu samo oslukujui motor. Bio
sam zapanjen.
Tuna je istina da talent nije dovoljan.
Uvijek me okira koliko neki talentirani ljudi malo zarauju.
Neki dan sam uo da manje od 5 posto Amerikanaca zarauje
vie od 100.000 dolara godinje. Upoznao sam briljantne,
visoko obrazovane ljude koji zarauju manje od 20.000 dolara
godinje. Poslovni savjetnik, koji se specijalizirao za medicinu,
priao mi je kako mnogi lijenici, zubari i kiropraktiari imaju
financijskih problema. Sve vrijeme mislio sam da im novci
samo pritjeu im diplomiraju. Taj poslovni savjetnik poklonio
mi je frazu "Nedostaje im samo jedna vjetina do velikog
bogatstva".
Ono to ova fraza znai jest da je veini ljudi potrebna samo
jo jedna vjetina da njihovi prihodi porastu eksponencijalno.
Ve sam rekao da je financijska inteligencija spoj raunovodstva, ulaganja, marketinga i prava. Kombinirajte ove etiri
tehnike vjetine i stvaranje novca novcem postaje lake. Kad
se radi o novcu, jedino to veina ljudi zna jest naporno raditi.
Klasini primjer spoja vjetina jest ona mlada novinarka. Da
je vrijedno uila vjetine prodaje i marketinga, njezini bi
prihodi dramatino porasli. Da sam na njenom mjestu, krenuo
bih na neke teajeve pisanja za reklame, kao i na teajeve
prodaje. Zatim bih, umjesto da radim za novine, potraio posao
u reklamnoj agenciji. ak i kad bi prela na manju plau,
nauila bi komunicirati "saetim odlomcima", koji se koriste u
uspjenom reklamiranju. Provodila bi vrijeme uei i odnose s
javnou, to je takoer vano. Nauila bi kako zaraditi
milijune u slobodnom izdavatvu. Zatim bi, nou i vikendima,
mogla pisati svoj veliki roman. Kad bi ga zavrila, bila bi
sposobnija prodati ga. Ubrzo bi postala autorica uspjenica.
Kad sam napisao svoju prvu knjigu Ako elite biti bogati i
sretni, ne idite u kolu, izdava mi je predloio da promijenim
naslov u Ekonomija edukacije. Rekao sam mu da bih s takvim
naslovom prodao dvije knjige - jednu svojoj obitelji, a jednu
151

najboljem prijatelju. Problem je u tome to bi ih oni htjeli

besplatno. Odvratan naslov Ako elite biti bogati i sretni, ne
idite u kolu izabrao sam zato jer sam znao da e dobiti tonu
publiciteta. Ja sam za obrazovanje i vjerujem u reformu
obrazovanja. Zato bih inae i dalje ustrajao na izmjeni naeg
zastarjelog obrazovnog sustava? Zato sam izabrao naslov koji
e mi priskrbiti vie TV i radio emisija. Bio sam spreman da
budem kontroverzan. Mnogi ljudi smatrali su me ludim, ali
knjiga se prodavala i prodavala.
Kad sam diplomirao na Amerikoj pomorskoj trgovakog
akademiji 1969., moj obrazovani otac bio je sretan. Tvrtka
Standard Oil iz Kalifornije zaposlila me u svojoj floti tankera
za prijevoz nafte. Bio sam trei asnik i moja je plaa bila niska
u usporedbi s kolegama iz razreda, ali bilo je to dobro za prvi
posao nakon fakulteta. Poetna plaa bila mi je 42.000 dolara
godinje, ukljuujui i prekovremeni rad, a morao sam raditi
samo sedam mjeseci. Imao sam pet mjeseci godinjeg odmora.
Da sam htio, mogao sam ploviti za Vijetnam s drugom
brodskom kompanijom i zaraditi drugu plau umjesto da se
odmaram pet mjeseci.
Imao sam sjajnu karijeru pred sobom, ali dao sam otkaz
nakon est mjeseci i ukljuio se marincima kako bih nauio
pilotirati. Moj obrazovani otac bio je skren, a bogati mi je
estitao.
U koli i na radnom mjestu popularna je bila ideja
"specijalizacije". Da biste vie zaraivali ili dobili promociju,
morali ste se "specijalizirati". Zato su lijenici odmah poeli
traiti specijalizaciju poput ortopedije ili pedijatrije. Isto je
vrijedilo za raunovoe, arhitekte, odvjetnike, pilote i druge.
Moj obrazovani otac vjerovao je u istu dogmu. Zato je bio
uzbuen kad je napokon doktorirao. esto je govorio da kola
nagrauje ljude koji ue sve vie i vie o sve uim temama.
Bogati otac poticao me da inim suprotno. "Dobro je znati
poneto o svemu", rekao je. Zato sam godinama radio u
razliitim odjelima njegovih kompanija. Neko vrijeme radio
sam u njegovom raunovodstvenom odjelu. Iako nikada ne bih
152

mogao biti raunovoa, htio je da uim putem "osmoze".

Bogati otac znao je da u nauiti argon i osjeaj za ono to je
vano i za ono to nije. Radio sam i kao graevinski radnik i
kao nosa, u prodaji, rezervacijama i marketingu. On je
"odgajao" Mikea i mene i zato je inzistirao da sjedimo na
sastancima s njegovim bankarima, odvjetnicima, raunovoama
i brokerima. Htio je da znamo poneto o svakom aspektu
njegovog carstva.
Kad sam dao otkaz na svojem dobro plaenom poslu u
Standard Oilu, moj obrazovani otac imao je sa mnom razgovor.
Bio je u oku. Nije mogao shvatiti moju odluku da izaem iz
karijere koja je nudila visoku plau, sjajne beneficije, mnogo
slobodnog vremena i priliku za promociju. Kad me jedne veeri
pitao "Zato si dao otkaz?", nisam mu to mogao objasniti,
koliko god pokuavao. Moja logika nije odgovarala njegovoj.
Veliki problem bio je u tome to je moja logika bila logika mog
bogatog oca.
Sigurnost posla bila je sve za mog obrazovanog, a uenje za
mog bogatog oca.
Obrazovani otac mislio je da sam iao u kolu kako bih
izuio za brodskog asnika, a bogati je znao da sam iao izuiti
meunarodnu trgovinu. Kao student, prevozio sam teret,
upravljao velikim teretnim brodovima, tankerima za prijevoz
nafte i putnikim brodovima na Dalekom istoku i Junom
Pacifiku. Bogati otac inzistirao je da ostanem na Pacifiku
umjesto da plovim za Europu jer znao je da su "nacije u
razvoju" u Aziji, a ne u Europi. Dok se veina mojih kolega s
godine, ukljuujui i Mikea, zabavljala u svojim bratstvima, ja
sam izuavao trgovinu, ljude, poslovne stilove i kulture u
Japanu, Tajvanu, Tajlandu, Singapuru, Hong Kongu,
Vijetnamu, Koreji, Tahitiju, Samoi i Filipinima. I ja sam se
zabavljao, ali ne u bratstvima i brzo sam odrastao.
Obrazovani otac nije mogao shvatiti zato sam odluio
odustati i pridruiti se marincima. Rekao sam mu da sam htio
nauiti pilotirati, ali zapravo sam htio nauiti upravljati
vojskom. Bogati otac objasnio mi je da je najtei dio
153

upravljanja tvrtkom upravljanje ljudima. Proveo je tri godine u

vojsci dok je moj obrazovani otac izbjegao novaenje. Bogati
otac priao mi je o vrijednostima iskustva voenja ljudi u
opasnim situacijama. "Vodstvo je ono to mora sljedee
nauiti", rekao je, "ako nisi dobar voa, ustrijelit e te u lea,
kao to ine u biznisu."
Kad sam se vratio iz Vijetnama 1973., napustio sam vojsku,
iako sam volio letjeti. Zaposlio sam se u korporaciji Xerox, i to
zbog jednog razloga, a to nisu bile beneficije. Bio sam stidljiv i
pomisao na prodavanje bila mi je najstranija stvar na svijetu, a
Xerox je imao jednu od najboljih obuka za prodavae u
Americi.
Bogati otac bio je ponosan na mene, dok me se obrazovani
stidio. Kao intelektualac, smatrao je da su prodavai ispod
njegove razine. Radio sam za Xerox etiri godine dok nisam
prevladao svoj strah od kucanja na vrata i odbijanja. Kad sam
postigao da uvijek budem meu pet najboljih prodavaa, opet
sam dao otkaz i nastavio dalje, ostavivi iza sebe jo jednu
sjajnu karijeru u odlinoj kompaniji.
Godine 1977. osnovao sam svoju prvu tvrtku. Bogati otac
pripremao je Mikea i mene da preuzmemo tvrtke. Sada sam
morao nauiti njeno osnivanje i pokretanje. Moj prvi proizvod,
novanik na iak, proizvodio se na Dalekom istoku i
dopremao u skladite u New Yorku, u blizini mjesta na kojem
sam pohaao kolu. Moje formalno obrazovanje bilo je gotovo i
dolo je vrijeme da testiram svoja krila. Ako ne uspijem,
bankrotirat u. Bogati otac smatrao je kako je najbolje
bankrotirati prije tridesete. "Jo uvijek se ima vremena
oporaviti", bio je njegov savjet. Pred moj 30-ti roendan, moja
prva poiljka krenula je iz Koreje za New York.
I danas poslujem na meunarodnom planu. Kao to me
bogati otac nauio i dalje traim zemlje u razvoju. Danas moje
tvrtke ulau u junoj Americi, Aziji, Norvekoj i Rusiji.
Postoji stara izreka koja kae: "Dok radite na svom radnom
mjestu, uvijek ste na rubu bankrota." Naalost, rekao bih da to
vrijedi za milijune ljudi. Budui da kola ne smatra financijsku
154

inteligenciju inteligencijom, veina radnika "ivi unutar svojih

mogunosti". Rade i plaaju raune.
Postoji jo jedna strana teorija rukovoenja koja kae:
"Radnici rade koliko moraju da ih ne bi otpustili, a vlasnici
plaaju koliko moraju da radnici ne bi dali otkaz." Ako
pogledate plae u veini tvornica, vidjet ete da u toj izjavi ima
istine.
Kao rezultat toga, veina radnika nikada ne napreduje. Rade
ono to su nauili: "Trai siguran posao". Veina radnika
fokusira se na rad za plae i beneficije koje su kratkorona
nagrada, ali su esto katastrofalne gledajui dugorono.
Umjesto toga, preporuam mladim ljudima da pronau
posao radi uenja, a ne radi zarade, da pogledaju niz cestu i
vide koje vjetine ele stei prije no to izaberu specifinu
profesiju i prije no to ih uhvate u "Utrku takora".
Kada ljudi upadnu u zamku cjeloivotnog procesa plaanja
rauna, postaju poput onih malih hraka koji tre u metalnim
kotaima. Njihove male dlakave noice grozniavo jure, kota
se vrti, ali sutra ujutro bit e u istom kavezu: na dobrom radnom
mjestu.
U filmu Jerry Maguire, s Tomom Cruiseom u glavnoj ulozi,
ima mnogo sjajnih reenica. Vjerojatno je najupeatljivija
"Pokai mi novac". No, postoji jedna koja mi se ini realnijom.
Dogaa se u trenutku kad Tom Cruise naputa tvrtku. Ba su ga
otpustili, a on postavlja pitanje cijeloj kompaniji "Tko eli poi
sa mnom?" Svi utihnu i ukoe se. Samo jedna ena progovori i
kae: "Voljela bih, ali za tri mjeseca eka me promocija."
Ovo je vjerojatno najrealnija izjava u cijelom filmu. To je tip
izjave kojima se ljudi slue kako bi ostali na poslu i plaali
raune. Znam da se moj obrazovani otac radovao poviici, a
svake godine iznova bi se razoarao. Vraao bi se u kolu kako
bi stekao jo kvalifikacija, kako bi dobio novu poviicu, ali i to
bi bilo samo jo jedno razoaranje.
Pitanje koje esto postavljam ljudima je: "Kamo vas vodi
vaa svakodnevna aktivnost?" Pitam se da li ljudi shvaaju
kamo ih njihov rad vodi, poput malih hraka. to im budunost
155

sprema?
Cyril Brickfield, bivi izvrni direktor Amerike udruge
umirovljenika, kae da su "privatne mirovine u stanju kaosa.
Prije svega, 50% radne snage nema mirovine. Ve bi to trebao
biti razlog za brigu. Od preostalih 50%, 75% do 80% imaju
male mirovine, 55 dolara mjeseno, 150 dolara mjeseno ili 300
dolara mjeseno."
U svojoj knjizi Mit o mirovini, Craig S. Karpel pie:
"Posjetio sam stoer velike nacionalne tvrtke za mirovinsko
savjetovanje i upoznao direktoricu koji se specijalizira za
dizajniranje bogatih mirovinskih planova za glavne
rukovoditelje. Kad sam je upitao to ljudi koji nisu na tako
visokim poloajima mogu oekivati od svojih mirovina, rekla je
s osmijehom: "Srebrni metak".
"to je 'Srebrni metak'?" upitao sam.
Ona je slegnula ramenima: "Ako pripadnici generacije
populacijske eksplozije otkriju da nee imati novca za ivot
kada ostare, uvijek si mogu prosvirati mozak."
Karpel objanjava razliku izmeu starih mirovinskih
planova Definiranih beneficija i novih planova 401K, koji su
riziniji. Budunost nije sjajna za veinu dananjih radnih ljudi.
A to je samo ono to se tie mirovine. Kad se doda zdravstvena
skrb i dugorona skrb u kui, cijela stvar postaje zastraujua.
U svojoj knjizi iz 1995. pie kako su cijene skrbi u kui od
30.000 do 125.000 dolara godinje. Posjetio je jedan staraki
dom u svojem podruju. Cijena je 1995. bila 88.000 dolara
godinje.
Mnoge bolnice u dravama sa socijaliziranom medicinskom
skrbi ve moraju donositi teke odluke poput one tko e ivjeti,
a tko umrijeti. Te odluke donose iskljuivo na temelju koliine
novca koju posjeduju i na temelju starosti pacijenta. Ako je
pacijent star, esto e medicinsku skrb pruiti nekome
drugome. Stariji pacijenti bivaju potisnuti na kraj reda. Kao to
si bogati mogu priutiti bolje obrazovanje, moi e se i
odravati na ivotu. Oni siromaniji e umirati.
Zato se pitam gledaju li radnici u budunost ili samo ekaju
156

sljedeu plau i ne brinu o ostalom?

Kada razgovaram s odraslima koji ele zaraditi vie novca,
uvijek preporuam isto. Predlaem da pogledaju svoj ivot
dugorono. Umjesto da samo rade za novac i sigurnost, koji
jesu vani, predlaem ini da se zaposle i na drugom radnom
mjestu na kojem e izuiti jo neku vjetinu. esto preporuam
da se pridrue mrenom marketingu, koji se jo naziva i
multilevel marketing posebice ako ele izuiti vjetinu prodaje.
Neke od tih kompanija imaju odline programe obuke koji
pomau ljudima da se rijee straha od odbijanja, to je glavni
razlog neuspjeha. Obrazovanje je dugorono gledano, vrednije
od novca.
Kada predloim neto takvo, esto dobijem odgovor: "O, to
je previe truda" ili "elim raditi samo ono to me zanima".
Na tvrdnju "To je previe truda", pitam: "Dakle, vi biste
radije radili cijeli ivot i davali dravi 50% od onoga to ste
zaradili?" Na drugu tvrdnju - "elim raditi samo ono to me
zanima" - kaem: "Mene ne zanima vjebanje u teretani, ali
odlazim tamo kako bih se osjeao bolje i ivio dulje."
Naalost, ima istine u staroj izreci: "Starog psa ne moe
poduiti novim trikovima". Ako osoba nije navikla na
promjene, teko se mijenjati.
No, onima od vas koji jo niste protiv ideje o radu s ciljem
uenja neeg novog, mogu ponuditi ovaj poticaj: ivot je poput
odlaska u teretanu. Najtei dio je donijeti odluku da se krene.
Kada to uinite, ostalo je lako. Mnogo puta bilo mi je teko
otii u teretanu, ali kada sam tamo i vjebam, osjeam
zadovoljstvo. Kad je vjeba gotova, uvijek mi je drago to sam
se dao nagovoriti da poem.
Ako niste spremni raditi kako biste nauili neto novo i
umjesto toga inzistirate na tome da postanete visoko
specijalizirani na svojem podruju, pazite na to da tvrtka za
koju radite ima sindikat. Radniki sindikati dizajnirani su tako
da tite specijaliste.
Moj je obrazovani otac, nakon to se zamjerio guverneru,
157

postao proelnik sindikata uitelja Havaja. Rekao mi je da je to

najtei posao koji je ikada radio. S druge strane, moj je bogati
otac proveo ivot trudei se da sprijei ulazak svojih tvrtki u
sindikate. Bio je uspjean. Iako su sindikati skoro uspjeli,
uvijek ih je uspijevao odbiti.
Osobno, ja nisam ni na ijoj strani jer mogu vidjeti potrebe i
beneficije obje strane. Ako inite ono to kola preporua i
postanete visoko specijalizirani, onda traite zatitu sindikata.
Na primjer, da sam nastavio sa svojom karijerom pilota,
potraio bih tvrtku koja ima snaan sindikat pilota. Zato? Zato
to bi moj ivot bio posveen uenju vjetine koja je vrijedna
samo u jednoj djelatnosti. Kad bi me iz nje izgurali, moja
ivotna vjetina ne bi bilo tako vrijedna drugdje. Otputeni
stariji pilot - sa 100.000 sati provedenih u pilotiranju
transportnim zrakoplovima, koji zarauje 150.000 dolara
godinje - imao bi problema s pronalaenjem posla koji bi bio
isto plaen kao i posao uitelja. Vjetine se ne moraju nuno
prenositi iz jedne djelatnosti u drugu, jer one za koje su piloti
plaeni, npr. u djelatnosti zranih prijevoznika, nisu jednako
vane, recimo, u kolskom sustavu.
Isto danas vrijedi ak i za lijenike. Uza sve promjene u
medicini, mnogi medicinski specijalisti trebali bi ui u
medicinske organizacije poput HMO-a. Uitelji definitivno
trebaju biti lanovi sindikata. U Americi, uiteljski sindikat je
najvei i najbogatiji radniki sindikat. NEA, Nacionalna udruga
za obrazovanje, ima golem politiki utjecaj. Uitelji trebaju
zatitu sindikata jer i njihove vjetine imaju samo ogranienu
vrijednost za djelatnost izvan obrazovanja. Pravilo glasi: "Ako
ste visoko specijalizirani, uite u sindikat." To je pametno.
Kada na teajevima na kojima predajem postavim pitanje:
"Koliko vas moe napraviti bolji hamburger od onog u
McDonald'su?", gotovo svi studenti podignu ruke. Zatim ih
pitam: "Ako veina vas moe napraviti bolji hamburger, kako
to da McDonald's zarauje vie od vas?"
Odgovor je oit: McDonald's je odlian u poslovnim
158

sustavima. Razlog zbog kojeg su mnogi talentirani ljudi

siromani jest taj to se fokusiraju na izradu "boljeg
hamburgera", a ne znaju gotovo nita o poslovnim sustavima.
Jedan moj prijatelj s Havaja odlian je umjetnik i zarauje
pristojne novce. Jednoga dana nazvao ga je odvjetnik njegove
majke i rekao mu da mu je ona ostavila 35.000 dolara. To je
preostalo od njezine imovine nakon to su odvjetnik i drava
uzeli svoj dio. On je odmah uvidio priliku da unaprijedi svoj
biznis tako to je dio novca uloio u reklamu. Dva mjeseca
kasnije njegova prva reklama u boji na cijeloj stranici pojavila
se u skupom magazinu kojeg kupuju bogate osobe. Reklamu je
objavljivao tri mjeseca. Nije bilo nikakve reakcije, i cijelo
njegovo nasljedstvo je propalo. Sada eli tuiti magazin zbog
pogrene reprezentacije.
To je uobiajeno za nekoga tko zna izraditi sjajan
hamburger, ali zna i malo o biznisu. Kad sam ga upitao to je
nauio, njegov jedini odgovor bio je da su "reklamni strunjaci
pokvarenjaci". Zatim sam ga pitao bi li bio spreman poi na
teaj iz prodaje i teaj iz izravnog marketinga. Njegov odgovor
bio je: "Nemam vremena, ne elim troiti novac."
Svijet je pun talentiranih siromanih ljudi. Preesto, oni su
siromani, imaju financijskih problema ili ne zarauju koliko bi
mogli ne zbog onoga to znaju, ve zbog onoga to ne znaju.
Usredotouju se na usavravanje svojih vjetina u izradi "boljeg
hamburgera", a ne na vjetinu prodaje i isporuke hamburgera.
Moda McDonald's ne izrauje najbolje hamburgere, ali
najbolji je u njihovoj prodaji i isporuci.
Siromano otac htio je da se specijaliziram. Smatrao je da u
tako biti bolje plaen. ak i nakon to mu je guverner Havaja
rekao da vie ne moe raditi u dravnoj slubi i dalje me
poticao da se specijaliziram. On je zatim poeo raditi za
uiteljski sindikat, voditi kampanju za daljnju zatitu i
beneficije za te visoko specijalizirane i obrazovane
profesionalce. esto smo se prepirali, ali znam da se nikad nije
sloio s tim da pretjerana specijalizacija uzrokuje potrebu za
zatitom od strane sindikata. Nikada nije shvatio da, to si vie
159

specijaliziran, to si vie ovisan o toj specijalnosti i zarobljen.

Bogati otac savjetovao je Mikeu i meni da se pripremimo.
Mnoge korporacije ine isto - pronau mladog, bistrog studenta
iz poslovne kole i ponu "pripremati" tu osobu da jednog dana
preuzme tvrtku. Zato se ti pametni mladi zaposlenici ne
specijaliziraju za jedan odjel; sele ih iz odjela u odjel kako bi
nauili sve aspekte poslovnih sustava. Bogati esto
"pripremaju" svoju djecu ili djecu drugih. Njihova djeca na taj
nain stjeu ope znanje o operacijama tvrtke i nainima
povezanosti raznih odjela.
U generaciji iz 2. svjetskog rata, smatralo se "loim"
prelaziti iz tvrtke u tvrtku. Danas se to smatra pametnim. Ljudi
prelaze iz tvrtke u tvrtku, umjesto da trae veu specijalizaciju i
zato onda nebi nastojali uiti i zaraditi. Kratkorono, zaradit e
manje. Dugorono, to e im donijeti velike dividende.
Glavne vjetine upravljanja potrebne za uspjeh su:
1. Upravljanje protokom novca.
2. Upravljanje sustavima (ukljuujui i vas i vau
obitelj).
3. Upravljanje ljudima.
Najvanije specijalizacijske vjetine su prodaja i
razumijevanje marketinga.
Sposobnost prodaje - dakle, komunikacije s drugim
ljudskim biem, bilo ono kupac, zaposlenik, ef, suprunik ili
dijete - temeljna je vjetina osobnog uspjeha. Komunikacijske
vjetine poput pisanja, govorenja i pregovaranja kljune su za
uspjean ivot. To su vjetine na kojima stalno radim pohaam teajeve ili kupujem kazete kako bih proirio svoje
znanje.
Kao to sam rekao, moj obrazovani otac radio je sve vie i
vie to je postajao kompetentniji. No, sve je dublje upadao u
zamku. Iako mu je plaa rasla, izbori su mu se smanjivali.
Ubrzo nakon to je izbaen iz dravne slube, otkrio je koliko
je zapravo profesionalno ranjiv. To je poput profesionalnih
sportaa koji se odjednom ozlijede ili postanu prestari za igru.
160

Njihovi nekad visoko plaeni poloaji nestaju, a oni posjeduju

samo ograniene vjetine na koje se mogu osloniti. Mislim da je
zato moj obrazovani otac nakon svega stao na stranu sindikata.
Shvatio je koliko bi mu on mogao koristiti.
Bogati otac poticao je Mikea i mene da nauimo poneto o
svemu. Poticao nas je da radimo s ljudima pametnijima od nas i
da ih okupljamo u svom timu. Danas bi se to zvalo sinergija
profesionalnih specijalnosti.
Poznajem bive uitelje koji zarauju stotine tisua dolara
godinje. Zarauju toliko zato to imaju specijalizirane vjetine
u svojem podruju, ali i druge vjetine. Mogu poduavati, ali
poznaju i prodaju i marketing. Ne znam vjetine koje su vanije
od prodavanja i marketinga. Vjetine prodavanja i marketinga
teke su veini zbog straha od odbijanja. to ste bolji u
komuniciranju, pregovaranju i rjeavanju straha od odbijanja,
ivot vam je laki. Kao to sam savjetovao onu novinarku koja
je htjela postati autorica uspjenica, danas savjetujem i sve
ostale. Tehnika specijalizacija ima svoje prednosti i mane.
Imam prijatelje koji su geniji, ali ne mogu uinkovito
komunicirati s drugim ljudskim biima. Kao rezultat toga,
njihova su primanja bijedna. Savjetujem ih da provedu samo
godinu dana uei prodaju. ak i ako ne zarade nita, njihove
komunikacijske vjetine e se poboljati. A to je neprocjenjivo.
Pored toga to moramo biti dobri prodavai i marketinki
strunjaci, moramo biti dobri uitelji i dobri uenici. Da bismo
bili zaista bogati, moramo znati davati i primati. Kada doe do
financijskih ili profesionalnih problema, esto je stvar u tome
to nema dovoljno davanja i primanja. Poznajem mnoge ljude
koji su siromani zato to nisu dobri uitelji ni dobri uenici.
Oba moja oca bili su velikoduni ljudi. Obojica su prvo
davali. Poduavanje je bilo jedan od naina davanja. Razlika je
bila u davanju novca. Bogati otac davao je mnogo novca.
Davao je crkvi, dobrotvornim drutvima i svojoj fondaciji.
Znao je da se mora davati da bi se moglo primiti. Davanje
novca je tajna veine velikih i bogatih obitelji. Zato postoje
organizacije poput fondacije Rockefeller i fondacije Ford. To
161

su organizacije osmiljene tako da uveavaju svoje bogatstvo, i

stalno ga poklanjaju drugima.
Moj obrazovani otac uvijek je govorio: "Kad budem imao
viak novca, poklanjat u ga." Problem je bio u tome to nikad
nije imao viak novca. Zato je radio sve vie kako bi dobio vie,
umjesto da se fokusira na najvaniji zakon novca: "Daj i bit e
ti dano". Umjesto toga, vjerovao je u izreku: "Primi i zatim
daj."
Da zakljuim, postao sam poput obojice. Jedan dio mene je
tvrdokorni kapitalist koji voli igru s novcem koji stvara novac.
Drugi dio mene je drutveno odgovorni uitelj koji je duboko
zabrinut zbog sve ireg jaza izmeu onih koji imaju i onih koji
nemaju. Osobno, drim da je zastarjeli obrazovni sustav
primarno odgovoran za taj jaz.

162

POECI

OSMO POGLAVLJE

SAVLADAVANJE
PREPREKA
Kada ljudi ponu uiti i postanu financijski pismeni, ipak
mogu naii na prepreke na putu ka financijskoj neovisnosti.
Postoji pet razloga koji mogu sprijeiti financijski pismene
ljude u razvoju stupca aktive koji moe stvoriti golemi pritok
novca, koji ih moe osloboditi i omoguiti im da ive ivot o
kakvom su sanjali, umjesto da rade puno radno vrijeme samo
kako bi platili raune. Tih pet razloga:
1. Strah
2. Cinizam
3. Lijenost
4. Loe navike
5. Arogancija
Razlog br. 1 Potrebno je svladati strah od gubitka novca.
Nikada nisam upoznao nekoga tko zaista voli gubiti novac, a u
cijelom ivotu nisam nikada upoznao bogataa koji nikad nije
izgubio novac. No, upoznao sam mnogo siromanih ljudi koji
nikada nisu izgubili niti novia... ulaui.
Strah od gubitka novca je stvaran. Svi ga imaju, pa ak i
bogati. Ali problem nije u strahu, nego u nainu kako se netko
nosi sa strahom, s gubitkom. Nain noenja s neuspjehom igra
kljunu ulogu u ivotu ovjeka. To vrijedi za sve u ivotu, ne
165

samo za novac. Primarna razlika izmeu bogatih i siromanih

jest nain na koji se oni nose s tim strahom.
U redu je bojati se. U redu je biti kukavica kad se radi o
novcu. Jo uvijek se moete obogatiti. Svi smo junaci u
neemu, a kukavice u neem drugome. Supruga mog prijatelja
je medicinska sestra u hitnoj slubi. Kad vidi krv, kree u
akciju. Kad ja spomenem ulaganje, ona pobjegne. Kad ja vidim
krv, ne bjeim. Padam u nesvijest.
Moj bogati otac razumio je fobije vezane uz novac. "Neki
ljudi boje se zmija. Neki se boje gubitka novca. I jedno i drugo
su fobije", govorio bi. Njegovo rjeenje za fobiju od gubitka
novca bio je ovaj stih:
"Ako mrzi rizik i brine... poni rano."
Zato banke savjetuju stjecanje navike tednje dok ste
mladi. Ako ponete mladi, lako je obogatiti se. Neu to dublje
objanjavati, ali postoji velika razlika izmeu osobe koja pone
tedjeti u dobi od 20 godina i osobe koja pone tedjeti u dobi
od 30. Golema razlika.
Kau da je mo kamata jedno od svjetskih uda. Tvrdi se
da je kupnja otoka Manhattan jedan od najbolje sklopljenih
poslova svih vremena. New York je kupljen za 24 dolara u
stakalcima i ukrasima. No, da su ti novci investirani uz kamatu
od 8 posto godinje, do 1995. oni bi vrijedili vie od 28 trilijuna
dolara. S time, ne samo da bi se mogao kupiti Manhattan, ve i
veliki dio Los Angelesa, osobito po cijenama nekretnina iz
1995.
Moj susjed ve 25 godina radi za veliku raunalnu
kompaniju. Za pet godina, on e otii s 4 milijuna dolara u
svojem mirovinskom planu 401k. Novac je uloen uglavnom u
uzajamne fondove brzog rasta, koje e pretvoriti u obveznice i
dravna jamstva. Imat e samo 55 godina kad se umirovi, a
pasivni pritok novca bit e mu preko 300.000 dolara godinje,
to je vie od njegove plae. Dakle, moe se, pa makar mrzite
gubiti i riskirati. No, morate poeti rano i definitivno morate
imate mirovinski plan. Trebali biste unajmiti financijskog
planera kojem vjerujete kako bi vas vodio prije no to
investirate u bilo to.
166

No, to ako nemate vie mnogo vremena ili se elite

umiroviti rano? Kako ete se onda rijeiti straha od gubitka
novca?
Moj siromani otac nije uinio nita. Jednostavno je
izbjegavao razgovarati o toj temi.
S druge strane, moj bogati otac preporuio je da razmiljam
poput Teksaanina. "Volim Teksas i Teksaane", govorio bi, "u
Teksasu je sve vee. Kad Teksaani pobjeuju, ine to u
velikom stilu. Kada gube, i to ine spektakularno."
"Vole gubiti?" upitao sam.
"Nisam to rekao. To nitko ne voli. Pokai mi osobu koja je
sretna kad gubi i ja u ti pokazati gubitnika", rekao je bogati
otac, "govorim o teksakom stavu prema riziku, nagradi i
neuspjehu. Oni se tako nose sa ivotom. ive ga u punini, za
razliku od mnogih ljudi ovdje, koji ive poput ohara kad je
rije o novcu, ohara koji se boje da e ih netko osvijetliti i koji
cvile kad im trgovac u prodavaonici ne vrati sitni."
Bogati otac nastavio je s objanjenjem.
"Ono to mi se najvie svia je teksaki stav. Ponosni su kad
pobijede, a hvale se kada gube. Teksaani imaju izreku: 'Ako
e bankrotirati, bankrotiraj na veliko.' Ne ele priznati da su
bankrotirali zbog neke kuice. Veina ljudi ovdje toliko se boji
gubitka da i nemaju kuicu na kojoj bi mogli bankrotirati."
Uvijek je govorio Mikeu i meni da je najvei razlog
financijskog neuspjeha to to veina previe igra na sigurno.
"Ljudi se tako boje gubitka da gube", rekao je.
Fran Tarkenton, nekadanji sjajni brani u NFL ligi
amerikog nogometa, rekao je to ovako: "Pobjeivati znai ne
bojati se poraza."
U svojem ivotu primijetio sam da pobjeivanje obino
dolazi nakon gubitka. Prije no to sam nauio voziti bicikl, pao
sam mnogo puta. Nikada nisam upoznao igraa golfa koji nije
izgubio lopticu za golf. Nikada nisam upoznao ljude koji vole, a
da im nikada nitko nije slomio srce. I jo nisam upoznao
bogataa koji nikad nije izgubio novac.

167

Za mnoge ljude, razlog zbog kojeg ne pobjeuju financijski

jest to je bol od gubitka novca daleko vea od radosti
bogatstva. Jo jedna teksaka izreka glasi: "Svi ele doi u
nebo, ali nitko ne eli umrijeti." Veina ljudi sanja o bogatstvu,
ali uasnuti su od gubitka. Zato nikad ne dou u nebo.
Bogati otac priao je Mikeu i meni o svojim putovanjima u
Teksas. "Ako zaista elite nauiti pravi stav za noenje s
rizikom, gubitkom i neuspjehom, poite u San Antonio i
posjetite Alamo. Alamo je sjajna pria o hrabrim ljudima koji
su se odluili boriti, znajui da ne mogu uspjeti protiv
mnogostruko jaeg neprijatelja. Izabrali su umrijeti umjesto da
se predaju. To je nadahnjujua pria, vrijedna izuavanja; ipak,
rije je o traginom vojnom porazu. Ispraili su im turove. Nisu
uspjeli. Izgubili su. Pa kako se Teksaani nose s neuspjehom?
Jo uvijek viu 'Sjetite se Alama!'"
Mike i ja esto smo sluali ovu priu. Obiavao nam ju je
priati kad bi ulazio u velik posao i kad bi se osjeao nervozno.
Nakon to je uinio sve to je mogao i kad bi dolo do "biti ili
ne biti", priao nam je tu priu. Svaki puta kad bi se uplaio
pogreke ili gubitka novca priao nam je tu priu. Davala mu je
snagu jer ga je podsjeala da se uvijek moe i financijski
gubitak pretvoriti u financijsku dobit. Bogati otac znao je da ga
neuspjeh moe samo uiniti jaim i pametnijim. Nije htio
gubiti, ali znao je tko je i kako e se nositi s porazom. Uzet e
ga i pretvoriti ga u pobjedu. To je ono to ga je inilo
pobjednikom, a ostale gubitnicima i to mu je davalo hrabrost
da prijee crtu kad bi drugi ustuknuli. "Zato mi se Teksaani
sviaju. Uzeli su veliki neuspjeh i pretvorili ga u turistiku
atrakciju koja im donosi milijune."
No, njegove rijei koje mi danas vjerojatno najvie znae su:
"Teksaani ne pokapaju svoje poraze, ve se nadahnjuju njima.
Uzimaju ih i pretvaraju u poklie. Neuspjeh nadahnjuje
Teksaane da postanu pobjednici. No, to nije formula samo za
Teksaane. To je formula svih pobjednika."
Padanje s bicikla bilo je za mene dio uenja vonje i sjeam
se da bi me svaki pad uinio jo odlunijim da nauim voziti,
168

umjesto da me obeshrabri. Rekao sam i to da nikada nisam

upoznao igraa golfa koji nikada nije izgubio lopticu. Vrhunske
profesionalne igrae gubitak loptice ili turnira samo nadahnjuje
da postanu bolji, da vie vjebaju, da vie ue. To ih ini
boljima. Pobjednike poraz nadahnjuje. Gubitnike poraz
poraava.
Da citiram Johna D. Rockefellera: "Uvijek sam pokuavao
pretvarati katastrofe u prilike."
Budui da sam japanski Amerikanac, mogu rei i ovo.
Mnogi ljudi kau da je Pearl Harbor bio amerika pogreka. Ja
kaem da je bio japanska pogreka. U filmu Tora, Tora, Tora
turobni japanski admiral kae svojim radosnim podinjenima:
"Bojim se da smo probudili usnulog diva." "Sjetite se Pearl
Harbora", postao je ratni pokli. Pretvorio je jedan od najveih
amerikih poraza u razlog za pobjedu. Taj veliki poraz dao je
Americi snagu i ona je ubrzo postala svjetska velesila.
Neuspjeh nadahnjuje pobjednike, a poraava gubitnike. To
je najvea tajna pobjednika. To je tajna koju gubitnici ne znaju.
Najvea tajna pobjednika jest da neuspjeh nadahnjuje
pobjeivanje; zato se ne boje poraza. Da citiram Frana
Tarkentona: "Pobjeivati znai ne bojati se poraza". Ljudi
poput Frana Tarkentona ne boje se poraza jer znaju tko su.
Mrze gubiti, ali znaju da e ih poraz samo nadahnuti da postanu
jo bolji. Postoji velika razlika izmeu mrnje prema porazu i
straha od poraza. Veina ljudi se toliko boji gubitka novca da se
upravo to i dogodi. Bankrotiraju na malim kuama. Financijski,
igraju na previe sigurno i malo. Kupuju velike kue i
automobile, a ne velike investicije. Glavni razlog zbog kojeg
preko 90 posto Amerikanaca ima financijskih problema jest to
to igraju pazei da ne izgube, a ne igraju na pobjedu.
Odlaze svojim financijskim planerima, raunovoama ili
brokerima i kupuju balansirani portfelj. Veina ima mnogo
novca u certifikatima o depozitima, obveznicama koje ne
donose veliku dobit, uzajamnim fondovima kojima se moe
trgovati unutar obitelji uzajamnog fonda, i nekoliko dionica. To
je siguran i razuman, ali nije pobjedniki portfelj. To je portfelj
nekoga tko igra pazei da ne izgubi.
169

Nemojte me pogreno shvatiti. To je vjerojatno bolji portfelj

no to ga ima 70 posto populacije, a to je zastraujue. Siguran
portfelj bolji je od nikakvog. To je odlian portfelj za nekoga
tko voli sigurnost. No, igranje na sigurno i "balansiranje" vaeg
investicijskog portfelja nije nain na koji uspjeni investitori
igraju igru. Ako imate malo novca, a elite se obogatiti morate
biti "fokusirani", a ne "balansirani!!. Ako pogledate uspjene
ljude, vidjet ete da u poetku nisu bili balansirani. Balansirani
ljudi nikamo ne stiu, ve ostaju na jednom mjestu. Da biste
napredovali, prvo morate postati nebalansirani. Pogledajte samo
nain na koji hodate.
Thomas Edison nije bio balansiran, ve fokusiran. Bill
Gates, Donald Trump, George Soros takoer. George Patton
nije irio svoje tenkove, ve ih je fokusirao i probijao slabe
toke u njemakim linijama. Francuzi su otili u irinu s linijom
Maginot, a znate to se njima dogodilo.
Ako se elite obogatiti, morate se usredotoiti. Stavite
mnogo jaja u malo koara. Ne inite ono to rade siromani i
srednja klasa: ne stavljajte malo jaja u mnogo koara.
Ako mrzite gubiti i ako vas gubitak ini slabijima, igrajte na
sigurno. Vrite balansirane investicije. Ako imate vie od 25
godina i bojite se riskiranja, nemojte se mijenjati. Igrajte na
sigurno, ali ponite rano. Ponite skupljati svoja jaja rano jer e
vam trebati vremena.
No, ako sanjate o slobodi - o izlasku iz "Utrke takora" prvo pitanje koje si trebate postaviti jest: "Kako reagiram na
neuspjeh?" Ako vas neuspjeh nadahnjuje, moda biste trebali
pokuati - ali samo moda. Ako vas neuspjeh ini slabima ili u
vama izaziva napade bijesa - poput razmaenih derita koja
zovu odvjetnika kako bi podigli tubu im neto ne bude po
njihovom - onda igrajte na sigurno. Zadrite svoj posao ili
kupujte obveznice i uzajamne fondove. Ali zapamtite i u tim
financijskim instrumentima postoji rizik, iako su sigurniji.
Priam sve ovo o Teksasu i Franu Tarkentonu zato to je
lako proiriti stupac aktive. To nije igra koja zahtijeva veliku
spretnost ni mnogo obrazovanja. Dovoljno je poznavanje
170

matematike na razini petog razreda. No, to je igra koja zahtijeva

stav, hrabrost, strpljenje i siguran stav prema neuspjehu.
Gubitnici izbjegavaju neuspjeh, a on pretvara gubitnike u
pobjednike. Samo se sjetite Alama.
Razlog br. 2 Prevladavanje cinizma. "Nebo pada. Nebo
pada." Veina nas zna priu o "Malom piletu", koje je tralo
uokolo upozoravajui ivotinje na propast koja im se
pribliava. Svi mi znamo takve ljude. Ali i svi imamo "Malo
pile" u sebi.
Kao to sam prije rekao, cinik je zapravo malo pile. Svi
postanemo malo pile kad nam strah i sumnje pomute misli.
Svi mi imamo sumnje. "Nisam pametan." "Nisam dovoljno
dobar." "Taj i taj je bolji od mene." Ili nas nae vlastite sumnje
paraliziraju. Igramo igru "to ako?" "to ako gospodarstvo
propadne nakon to investiram?" "to ako stvari ne krenu
onako kako sam planirao?" Ili imamo prijatelje i voljene osobe
koje nas podsjeaju na nae mane, traili mi to ili ne. esto
govore: "Zato misli da moe to uiniti?" ili "Ako je to tako
dobra ideja, kako to da nitko drugi nije to uinio?" ili "To nee
uspjeti. Ne zna o emu govori." Te rijei sumnje esto
postanu tako glasne da nas sprijee u djelovanju. Straan
osjeaj stvara nam se u elucu. Ponekad ne moemo spavati. Ne
kreemo se naprijed. Drimo se onoga to je sigurno i prilike
prolaze pokraj nas. Gledamo kako ivot prolazi dok sjedimo s
grem u tijelu. Svi smo to osjetili, a neki i ee od drugih.
Peter Lynch iz uzajamnog fonda "Fidelity Magellan" govori
o upozorenjima o padu neba kao o "umu" koji svi ujemo.
"um" se stvara unutar nae glave ili dolazi izvana, esto od
prijatelja, obitelji, suradnika ili medija. Lynch se sjea 50-tih,
kad je prijetnja nuklearnog rata bila toliko prisutna u vijestima
da su ljudi poeli graditi sklonita i pohranjivati hranu i vodu.
Da su taj novac mudro investirali na tritu umjesto da grade
sklonita, danas bi vjerojatno bili financijski nezavisni.
Kad su prije nekoliko godina izbili neredi u Los Angelesu,
prodaja oruja skoila je u cijeloj zemlji. ovjek umre od
sirovog mesa u hamburgeru u saveznoj dravi Washington, a
171

Odjel za zdravstvo u Arizoni naredi restoranima da dobro

prepee svu teletinu. Tvrtka za proizvodnju lijekova prikae na
nacionalnoj televiziji reklamu koja prikazuje kako ljudi
dobivaju gripu. Reklama se prikazuje u veljai. Broj prehlada
poraste, kao i prodaja njihovog lijeka protiv prehlade.
Veina ljudi je siromana zato to je, kad se radi o ulaganju,
svijet pun malih pilia koji tre uokolo i viu "Nebo pada, nebo
pada." A mali pilii su uinkoviti zato to je svatko od nas malo
pile. esto je potrebna velika hrabrost da ovjek ne dopusti da
ga govorkanja o propasti uplae.
Godine 1992. moj prijatelj Richard doao nam je u posjet iz
Bostona. Mi smo tad ivjeli u Phoenixu. Bio je impresioniran
onim to smo uinili uz pomo dionica i nekretnina. Cijene
nekretnina u Phoenixu bile su vrlo niske. Proveli smo s njim
dva dana pokazujui mu ono to smo smatrali sjajnim prilikama
za pritok novca i porast vrijednosti kapitala.
Moja supruga i ja nismo pravi prodavai nekretnina. Mi smo
striktno ulagai. Nakon to smo identificirali kuu u jednom
odmaralitu, nazvali smo agenta koji mu je tu kuu prodao istog
poslijepodneva. Cijena je bila samo 42.000 dolara za kuu s
dvije spavae sobe. Sline kue prodavale su se za 65.000.
Pronaao je dobar posao. Uzbuen, kupio ju je i vratio se u
Boston.
Dva tjedna kasnije, agent nas je nazvao i javio nam da je na
prijatelj odustao. Odmah sam ga nazvao kako bih saznao zbog
ega. Rekao je samo da je razgovarao sa susjedom, da mu je
susjed rekao da je to lo posao i da je preplatio kuu.
Pitao sam Richarda je li taj susjed ulaga. Odgovorio je da
nije. Kad sam ga upitao zato ga je posluao, Richard se poeo
braniti i rekao samo da eli nastaviti s traenjem.
Trite nekretninama u Phoenixu oporavilo se i do 1994. tu
malu kuu iznajmljivali su za 1000 dolara mjeseno - ak 2500
dolara tijekom zimskih mjeseci. Kua je 1995. vrijedila 95.000
dolara. Richard je samo morao dati polog od 5000 dolara i bio
bi na putu izlaska iz "Utrke takora". Jo uvijek nema nita. A u
Phoenixu jo ima dobrih prilika; samo ih treba potraiti malo
paljivije.
172

Richardovo odustajanje nije me iznenadilo. To se zove

"grinja savjesti kupca", a pogaa sve nas. Te sumnje nas srede.
Malo pile je pobijedilo, a prilika za put u slobodu izgubljena je.
Evo jo jednog primjera. Mali dio svoje aktive drim u
certifikatima prava pridravanja poreza umjesto u certifikatima
depozita. Na svoj novac godinje dobivam 16%, to je sigurno
bolje od 5% kamata koliko nude banke. Certifikate osiguravaju
nekretnine, a dravni zakon brine se o njihovoj realizaciji, to je
takoer bolje od onoga to nudi veina banaka. Formula po
kojoj su kupljeni ini ih sigurnima. Nedostaje im samo
likvidnost. Zato ih smatram certifikatima depozita koji traju 2
do 7 godina. Gotovo svaki puta kad to priam nekome, osobito
ako taj ima novce u certifikatima depozita, kae mi da je to
rizino. Kae mi zato to ne bih trebao uiniti. Kad tu osobu
pitam gdje je dobila tu informaciju, kae - od prijatelja ili iz
magazina o ulaganju. Nikada to nije uinila, ali govori drugoj
osobi zato to ne bi trebala initi. Dobivam kamate od najmanje
16 posto, ljudi ispunjeni sumnjom spremni su prihvatiti 5 posto.
Sumnja je skupa stvar.
elim rei da te sumnje i cinizam veinu ljudi tjeraju da
igraju na sigurno, te ih odravaju u siromatvu. Stvarni svijet
jednostavno eka da se obogatite. Samo vas sumnje dre
siromanima. Kao to sam rekao, izlazak iz "Utrke takora"
tehniki je lagan. Nije potrebno veliko obrazovanje, ali sumnje
vas mogu ograniiti.
"Cinici nikad ne pobjeuju", rekao je bogati otac,
"neobuzdana sumnja i strah stvaraju cinika. Oni kritiziraju, a
pobjednici analiziraju." To mu je bila jo jedna od omiljenih
izreka. Bogati otac objasnio je da kriticizam zasljepljuje, a
analiza otvara oi i omoguava pobjednicima da vide kako su
cinici slijepi, da vide prilike koje nitko drugi ne vidi, a to je
klju uspjeha.
Nekretnine su mono sredstvo za sve one koji trae
financijsku nezavisnost ili slobodu. To je jedinstveno
investicijsko orue. No, svaki puta kad spomenem nekretnine,
ujem: "Ne elim popravljati zahode." To je ono to je Peter
173

Lynch nazvao "um". Bogati otac rekao bi da su to rijei cinika,

osobe koja kritizira, a ne analizira, osobe koja doputa
sumnjama i strahu da joj zatvore um umjesto da joj otvore oi.
Kada netko kae: "Ne elim popravljati zahode", poelim
mu odvratiti, "zato misli da ja to elim?" Ta osoba govori da
joj je zahod vaniji od onoga to eli. Ja govorim o slobodi od
"Utrke takora", a ovjek se fokusira na zahode. To je obrazac
razmiljanja koji veinu ini siromanima. Kritiziraju, umjesto
da analiziraju.
"'Ne elim', dri klju tvojeg uspjeha", govorio bi bogati
otac.
Budui da niti ja ne elim popravljati zahode, traim
upravitelja imanja koji e to initi. Kada pronaem dobrog
upravitelja imanja, moj pritok novca raste. to je jo vanije,
dobar upravitelj imanja omoguava mi kupnju mnogo vie
nekretnina jer ne moram popravljati zahode i on je klju za
uspjeh s nekretninama. Zato mi je vanije pronai njega nego
nekretninu jer on esto uje za dobre prilike i prije agenata za
prodaju nekretnina, a to ga ini jo vrednijim.
To je bogati otac htio rei izrekom "'Ne elim', dri klju
tvojeg uspjeha." Budui da niti ja ne elim popravljati zahode,
otkrio sam kako kupiti vie nekretnina i ubrzati svoj izlazak iz
"Utrke takora". Ljudi koji stalno govore "Ne elim popravljati
zahode", esto sami sebi oduzimaju mogunost koritenja
mone investicije. Zahodi su im vaniji od slobode.
Na tritu dionica, esto ujem kako ljudi govore: "Ne elim
izgubiti novac." Zato misle da ja ili bilo tko drugi, volimo
gubiti novac? Ne zarauju novac zato jer su izabrali da ga ne
gube. Umjesto da analiziraju, zatvaraju svoj um za jo jednu
monu investiciju, trite dionica.
U prosincu 1996. vozio sam se s prijateljem pokraj
benzinske postaje u susjedstvu. Podigao je pogled i vidio da je
cijena nafte porasla. Moj prijatelj je sklon brizi, "Malo pile". Za
njega, nebo se uvijek rui - i to obino, na njega.
Kad smo stigli kui, pokazao mi je statistike koje govore
zato e cijena nafte rasti tijekom sljedeih nekoliko godina. Te
174

statistike nikada prije nisam vidio, iako sam posjedovao veliku

koliinu dionica postojee naftne kompanije. Dao sam se u
potragu, i na kraju pronaao novu podcijenjenu naftnu
kompaniju koja je bila na putu otkrivanja novog nalazita nafte.
Moj broker bio je uzbuen zbog te kompanije, a ja sam kupio
15.000 dionica po 65 centi.
U veljai 1997. taj prijatelj i ja vozili smo se pokraj iste
postaje, i naravno, cijena nafte po galonu narasla je za gotovo
15 centi. I opet, "Malo pile" je brinulo i alilo se. Ja sam se
nasmijeio jer u sijenju 1997. ona mala naftna kompanija
pronala je naftu i vrijednost onih 15.000 dionica narasla je za
vie od 3 dolara po dionici otkad mi je prvi puta dao
informaciju. A cijena nafte i dalje e rasti, ako je ono to mi
prijatelj kae istina.
Umjesto da analiziraju, mali pilii zatvaraju um. Kad bi ljudi
znali kako funkcionira "stopa" u ulaganju u dionice, vie bi ih
bilo zainteresirano za dobitak, umjesto da ulau kako ne bi
izgubili. "Stop" je jednostavno raunalna naredba koja
automatski prodaje vae dionice ako cijena pone padati, to
vam pomae da minimalizirate gubitke i maksimalizirate dobit.
To je sjajno pomagalo za one koji se boje gubitka.
Kad god ujem kako se ljudi fokusiraju na svoje "ne elim",
umjesto na ono "elim", znam da je "um" u njihovoj glavi
sigurno glasan. "Malo pile" preuzelo je kontrolu nad njihovim
mozgom i vie: "Nebo pada i zahodi se kvare." Izbjegavaju
svoje "ne elim", ali za to plaaju visoku cijenu. Moda nikad
ne dobiju ono to ele od ivota.
Bogati otac nauio me kako promatrati "Malo pile". "Samo
uini ono to je uinio pukovnik Sanders". U dobi od 66
godina, izgubio je svoju tvrtku i poeo ivjeti od eka
socijalnog osiguranja. To mu nije bilo dovoljno. Lutao je
zemljom i prodavao svoj recept za peeno pile. Odbili su ga
1009 puta prije nego to je netko rekao "da". Nakon toga,
postao je multimilijuna u dobi kad veina ljudi odustaje. "On
je bio hrabar i vrst ovjek", rekao je bogati otac o Harlandu
Sandersu.
175

Kad vas obuzme sumnja i kad osjeate strah, uinite ono to

je pukovnik Sanders uinio svojem "Malom piliu". Ispekao ga
je.
Razlog br. 3 Lijenost. Zaposleni ljudi esto su najljeniji. Svi
smo uli prie o biznismenu koji naporno radi kako bi njegova
obitelj imala sve to im je potrebno za ivot. Provodi duge sate
u uredu i donosi posao kui preko vikenda. Jednog dana, vraa
se u praznu kuu. ena je otila s djecom. Znao je da imaju
problema, ali umjesto da radi na osnaivanju veze, ostajao je na
poslu. ovjek pada u oaj, radi sve loije i na kraju gubi posao.
Danas esto upoznajem ljude koji su previe zaposleni da bi
brinuli o svojem bogatstvu. A postoje i ljudi koji su previe
zaposleni da bi brinuli o svom zdravlju. Uzrok je isti. Zaposleni
su, a rade kako bi izbjegli neto s im se ne ele suoiti. Nitko
im ne mora to rei. Duboko u sebi, svjesni su toga. Zapravo,
ako ih podsjetite na to, esto reagiraju bijesno i iritirano.
Ako nisu zaposleni i ne provode vrijeme s djecom, esto
gledaju TV, pecaju, igraju golf ili kupuju. No, duboko u sebi,
znaju da izbjegavaju neto vano. To je najei oblik lijenosti
- lijenost koja se manifestira kroz zaposlenost.
Koji je lijek za lijenost? Odgovor je - malo pohlepe.
Mnogi od nas odgojeni su u uvjerenju da je pohlepa ili elja
neto loe. "Pohlepni ljudi su loi ljudi", govorila je moja
majka. No, svi u sebi imamo udnju za lijepim, novim ili
uzbudljivim stvarima. Kako bi zadrali elju pod kontrolom,
roditelji je esto suzbijaju osjeajem krivnje.
"Misli samo na sebe. Zar ne zna da ima brau i sestre?"
bila je jedna od omiljenih uzreica moje majke. Moj je otac
najradije govorio: "eli da ti to kupim? Misli li da smo
nainjeni od novca? Misli li da novac raste na drvetu? Mi
nismo bogati, zna?"
Nisu me toliko pogaale same rijei, koliko ljutiti pokuaj
nametanja osjeaja krivnje.
Drugi oblik uvaljivanja krivnje bio je: "rtvujem svoj ivot
da ti ovo kupim, jer ja nikada to nisam imao kad sam bio mali."
Imam susjeda koji je bankrotirao, ali ne moe parkirati
176

automobil u garau, jer je pretrpana igrakama njegove djece.

Ta razmaena derita dobila su sve to su htjela. "Ne elim da
imaju osjeaj da im neto nedostaje", govori svakoga dana. Nije
odvojio nita za njihovo kolovanje ili za svoju mirovinu, ali
njegova djeca imaju sve igrake koje su ikada napravljene.
Nedavno je dobio novu kreditnu karticu i poveo je djecu u Las
Vegas. "Radim to zbog djece", rekao je s osjeajem velike
rtve.
Bogati otac zabranio je rijei "Ne mogu si to priutiti."
Bilo je to sve to sam uo u svojem domu. Umjesto toga,
bogati otac zahtijevao je od svoje djece da govore: "Kako bih si
to mogao priutiti?" Po njemu, rijei "Ne mogu si to priutiti"
zatvaraju um, i on vie ne mora raditi. "Kako bih si to mogao
priutiti?" otvara um, tjera ga na razmiljanje i traenje
odgovora.
No, to je najvanije, smatrao je da su rijei: "Ne mogu si to
priutiti", la. Ljudski duh to zna. "Ljudski duh je vrlo, vrlo
moan", govorio bi, "zna da moe uiniti bilo to." Ako imate
lijeni um koji govori: "Ne mogu si to priutiti", u vama izbija
rat. Va duh je bijesan, a va lijeni um mora braniti svoju la.
Duh vriti: "Hajde, poi u dvoranu i vjebaj." Lijeni um kae:
"Umoran sam. Danas sam naporno radio." Ljudski duh kae:
"Dosta mi je siromatva. Poimo van i obogatimo se." Lijeni
um na to odgovara: "Bogati ljudi su pohlepni. Osim toga, to je
prevelika gnjavaa. Nije sigurno. Mogao bih izgubiti novac. I
ovako mnogo radim i imam previe posla. Gledaj samo to
moram uiniti veeras. Moj ef eli da to bude gotovo do sutra."
"Ne mogu si to priutiti", stvara i osjeaj tuge i
bespomonosti koja vodi oaju, a esto i depresiji. Druga rije
je apatija. "Kako bih si to mogao priutiti?" otvara mogunosti,
uzbuenje i snove. Bogatog oca nije toliko zanimalo ono to
ovjek eli kupiti. Zanimalo ga je to to rijei "Kako bih si to
mogao priutiti?" stvaraju snaniji um i dinaminiji duh.
Zato je rijetko Mikeu i meni davao bilo to. Umjesto toga,
postavljao je pitanje: "Kako si moete to priutiti?", a to je
ukljuivalo i fakultet, koji smo plaali sami. Nije ga zanimao
cilj, ve je htio da nauimo proces dolaska do cilja.
177

Problem koji postoji danas jest to to milijuni ljudi osjeaju

grinju savjesti zbog svoje pohlepe. To je staro uvjetovanje iz
djetinjstva, suzbijanje elje za posjedovanjem lijepih stvari koje
ivot nudi. Veina ljudi podsvjesno je uvjetovana da govori:
"To ne moe imati" ili "To si nikada nee moi priutiti."
Kad sam odluio izai iz "Utrke takora", upitao sam se, to
uiniti da vie nikada ne moram raditi?" Moj um je poeo
izbacivati odgovore i rjeenja. Najtei dio bila je borba protiv
dogme mojih pravih roditelja: "To si ne moemo priutiti",
"Prestani misliti samo na sebe", ili "Zato ne misli na druge?",
i druge stvari iji je cilj bio da probude u meni osjeaj krivnje
ili da potisnu pohlepu.
Kako ete pobijediti lijenost? Odgovor je, s malo pohlepe.
To je onaj dio koji pita: "Kakvu korist ja mogu izvui iz toga?"
ovjek mora sjesti i zapitati se: "Kakva je korist za mene ako
sam zdrav, seksi i ako dobro izgledam?" ili "Kakav bi mi bio
ivot da vie ne moram raditi?" ili "to bih radio kad bih imao
novca koliko mi treba?" Bez malo pohlepe i elje da imamo
neto bolje, nikada neemo napredovati. Na svijet napreduje
zato to svi elimo bolje ivjeti. Do novih izuma dolazi zato to
elimo neto bolje, a zato i idemo u kolu i uimo. Kad god
izbjegavate neto to znate da biste trebali raditi, jedino to se
moete pitati je: "Kakvu korist ja mogu izvui iz toga?". Budite
malo pohlepni. To je najbolji lijek za lijenost.
No, ni s pohlepom nije dobro pretjerivati, kao ni s im
drugim. Sjetite se to je Michael Douglas rekao u filmu Wall
Street: "Pohlepa je dobra." Bogati otac rekao je to na drugi
nain: "Krivnja je gora od pohlepe. Krivnja otima duu tijelu."
Za mene je to najbolje izrazila Eleanor Roosevelt: "inite ono
za to u srcu osjeate da je ispravno - ionako e vas kritizirati.
Prokleti ste ako to uinite, a prokleti ste i ako to ne uinite."
Razlog br. 4 Navike. Nai ivoti vie su odraz naih navika
nego naeg obrazovanja. Nakon to je pogledao film Conan s
Arnoldom Schwarzeneggerom, jedan moj prijatelj rekao je:
"Volio bih imati tijelo poput Schwarzeneggera." Veina
prisutnih kimnula je glavom.
178

"uo sam da je nekad bio mrav i slabaan", dodao je drugi

prijatelj.
"Da", dodao je drugi, "uo sam da je imao naviku vjebanja
svakoga dana."
"Da, kladim se da je to istina."
"Ne", rekao je grupni cinik, "kladim se da je roen takav.
Prestanimo razgovarati o Arnoldu i poimo na pivo."
To je primjer navika koje kontroliraju ponaanje. Sjeam se
da sam pitao bogatog oca o navikama bogatih. Kao i obino,
umjesto da mi izravno odgovori, htio je da uim na primjeru.
"Kada tvoj otac plaa svoje raune?", upitao je bogati otac.
"Prvog u mjesecu", rekao sam.
"Ostane li mu neto?" upitao je.
"Vrlo malo", odgovorio sam.
"To je glavni uzrok njegovih problema", rekao je bogati
otac, "ima loe navike. Najprije plaa svima drugima. Sebi na
kraju, ali samo ako mu neto ostane."
"A obino mu ne ostane", rekao sam, "ali mora plaati
raune, zar ne? Kaete da ne bi trebao plaati raune?"
"Naravno da ne", rekao je bogati otac, "vrsto vjerujem u
plaanje rauna na vrijeme. No, ja najprije plaam sebi, ak i
prije no to platim dravi."
"Ali to se dogaa ako nemate dovoljno novca?", upitao
sam, "to inite tada?"
"Isto", rekao je bogati otac. "Platim najprije sebi. ak i ako
nemam novca. Moj stupac aktive daleko mi je vaniji od
drave."
"Ali", rekoh, "zar vas ne progone?"
"Da, ako ne platim", rekao je bogati otac, "gledaj, nisam
rekao da ne treba plaati. Samo sam rekao da najprije plaam
sebi, ak i ako nemam novca."
"Ali, kako to inite?", upitao sam.
"Pravo pitanje nije 'kako', ve 'zato'?" rekao je bogati
otac.
"U redu, zato?"
"Motivacija", odgovorio je, "to misli, tko e se glasnije
aliti ako ne platim - ja ili moji kreditori?"
179

"Vai kreditori definitivno e vikati glasnije od vas", rekao

sam, dajui mu oit odgovor, "vi neete rei nita ako ne platite
sami sebi."
"Vidi, nakon to platim sebi, pritisak da platim poreze i
kreditore tako je velik da me prisili na traenje drugih oblika
prihoda. Pritisak plaanja postaje moja motivacija. Radio sam
na dodatnim poslovima, pokretao tvrtke, trgovao na tritu
dionica, radio sve, samo da ti momci ne ponu vikati na mene.
Taj pritisak natjerao me da radim vie, prisilio me na
razmiljanje, i sve u svemu, uinio me pametnijim i aktivnijim
kad je rije o novcu. Da sam platio sebi zadnjem, ne bih osjeao
pritisak i bankrotirao bih."
"Dakle, strah od drave i ljudi kojima dugujete novac je ono
to vas motivira?"
"Tono", rekao je bogati otac, "vidi, dravni poreznici su
veliki nasilnici. To openito vrijedi za sve utjerivae. Veina
ljudi poputa pred tim nasilnicima. Plaaju njima, a nikada ne
plate sebi. Zna priu o slabiu od 45 kg koji je stalno dobivao
batina?"
Kimnuo sam. "Cijelo vrijeme nalazim tu reklamu za dizanje
utega i body building u stripovima."
"Veina ljudi doputa nasilnicima da ih maltretiraju. Odluio
sam upotrijebiti taj strah od nasilnika kako bih ojaao sebe.
Drugi ljudi oslabe. Kada prisiljavam sebe na razmiljanje o
tome kako zaraditi dodatni novac je, kao odlazak u teretanu i
vjebanje s utezima. to vie vjebam svoje mentalne miie,
zaraujem vie novca. Ne bojim se tih nasilnika."
Svidjelo mi se to to je bogati otac govorio. "Dakle, ako
platim najprije sebi, postajem financijski, mentalno i fiskalno
snaniji."
Bogati otac kimne.
"A ako platim sebi na kraju ili si uope ne platim, postajem
slabiji. Onda me ljudi poput efova, direktora, poreznika i
utjerivaa dugova maltretiraju cijeli ivot. Samo zato to
nemam dobre financijske navike."
Bogati otac kimne. "Poput slabia od 45 kg."
180

Razlog br. 5 Arogancija. Arogancija je ego plus neznanje.

"Ono to znam stvara novac. Ono to ne znam mi ga uzima.
Svaki puta kad sam bio arogantan, gubio sam novac. Kad sam
arogantan, vjerujem da ono to ne znam nije ni vano", esto mi
je govorio bogati otac.
Otkrio sam da se mnogi ljudi slue arogancijom da sakriju
vlastito neznanje. To se esto dogaa kad razgovaram o
financijskim izvjeima s raunovoama, pa ak i drugim
investitorima.
Pokuavaju se izvui iz diskusije. Jasno mi je da ne znaju o
emu govore. Ne lau, ali ni ne govore istinu.
U svijetu novca, financija i investicija postoje mnogi ljudi
koji nemaju pojma o emu govore. Veina ljudi u industriji
novca samo se razbacuje frazama poput prodavaa rabljenih
automobila.
Kada znate da o nekoj temi ne znate mnogo, ponite se
educirati tako to ete pronai strunjaka ili knjigu o toj temi.

181

POETAK

DEVETO POGLAVLJE

POETAK
Htio bih da mogu rei kako sam se obogatio s lakoom, ali
nije bilo tako.
Kao odgovor na pitanje "Kako poeti?", dajem proces
razmiljanja kroz koji svakodnevno prolazim. Stvarno je lako
pronai dobre poslove. To vam jamim. To je poput vonje
bicikla. Nakon malo nesigurnosti, postaje vrlo lako. Kad se radi
o novcu, stvar je u odlunosti da se prebrodi ta faza nesigurnosti.
Kako bismo pronali "poslove ivota" vrijedne milijune
dolara, moramo probuditi svojeg financijskog genija. Vjerujem
da svatko od nas ima u sebi financijskog genija. Problem je u
tome to on spava i eka da ga pozovemo. Spava, zato to nas je
naa kultura nauila da je ljubav prema novcu korijen sveg zla.
Poticala nas je da izuimo profesiju kako bismo radili za novac,
ali nije nas nauila kako postii da novac radi za nas. Poduila
nas je da ne brinemo o svojoj financijskoj budunosti, jer jer e
to uraditi naa kompanija ili drava kada nam zavri radni vijek.
Meutim, naa djeca, koja se obrazuju u istom tom sustavu, na
kraju e za to plaati. Poruka je i dalje ista - vrijedno radite,
zaradite i troite novac, a kad ostanete bez njega, uvijek ga
moete posuditi.
Naalost, 90% zapadnog svijeta vjeruje u ovu dogmu,
jednostavno zato to je tako lake. Jednostavnije je pronai
posao i raditi za novac. Ako niste dio te mase, nudim vam
sljedeih deset koraka za buenje vaeg financijskog genija.
Nudim vam korake koje sam i ja slijedio. Ako elite posluati,
185

sjajno. Ako ne, izradite vlastite. Va financijski genij dovoljno

je pametan da razvije vlastitu listu.
Kad sam bio u Peruu, s ovjekom koji je traio zlato i koji se
time bavio 45 godina, pitao sam ga kako je bio tako uvjeren da
e pronai zlatni rudnik. Odgovorio je: "Zlata ima svugdje.
Veina ljudi nije uvjebana da ga vidi."
Rekao bih da je to istina. Kad je rije o nekretninama, ja
mogu za jedan dan pronai etiri ili pet potencijalno sjajnih
poslova, dok prosjena osoba nee pronai nita, ak i ako trai
u istoj etvrti kao i ja. Razlog je taj to ta osoba nije posvetila
vrijeme razvoju svojeg financijskog genija.
Nudim vam sljedeih deset koraka kao proces razvoja vaih
Bogom danih potencijala, potencijala nad kojima samo vi
moete stei kontrolu.
1. POTREBAN MI JE RAZLOG VEI OD
STVARNOSTI: Mo duha. Ako pitate ljude ele li
biti bogati ili financijski slobodni, veina e potvrdno
odgovoriti. Ali tada se suoe sa stvarnou. Cesta se ini
predugom, s previe uspona. Lake je raditi za novac i
dati viak novca svojem brokeru.
Jednom sam upoznao mladu enu koja je sanjala o tome da
zapliva za ameriki olimpijski tim. No, u stvarnosti, morala je
ustajati svakog jutra u 4 sata i plivati tri sata prije odlaska u
kolu. Nije se zabavljala s prijateljima u subotu naveer. Morala
je uiti kako bi zadrala dobre ocjene, kao i svatko drugi.
Kad sam je upitao to ju je natjeralo na takvu nadljudsku
ambiciju i rtvu, jednostavno je odgovorila: "inim to za sebe i
ljude koje volim. Ljubav me tjera dalje i nagoni me na rtvu."
Razlog ili svrha je kombinacija "elim" i "ne elim". Kad me
ljudi pitaju zbog kojeg razloga elim biti bogat, kaem im da je
to kombinacija dubokih emocionalnih "elim" i "ne elim".
Navest u ih nekoliko. Zapoet u s "ne elim" jer to stvara
ono to "elim". Ne elim raditi cijeloga ivota. Ne elim ono
emu su teili moji roditelji - siguran posao i kuu u predgrau.
186

Ne elim biti zaposlenik. Mrzio sam to to je moj tata uvijek

proputao moje nogometne utakmice zato to je bio prezaposlen
svojom karijerom. Mrzio sam to to naporno radi cijeli ivot, da
bi mu na kraju drava oduzela veinu onoga za to je radio.
Nije mogao ostaviti za sobom ono za to je radio ak ni nakon
to je umro. Bogati to ne ine. Oni naporno rade i ostavljaju
zaraeno svojoj djeci.
Sada slijedi ono to elim. elim biti slobodan, putovati
svijetom i ivjeti stilom koji volim. elim jo uvijek biti mlad
kada to postignem. elim biti slobodan. elim kontrolu nad
svojim ivotom i vremenom. elim da novac radi za mene.
To su moji duboki, emocionalni razlozi. Koji su vai? Ako
nisu dovoljno jaki, onda bi stvarnost puta koji lei pred vama
mogla biti snanija od vaih razloga. Mnogo sam puta gubio
novac i nailazio na prepreke, ali duboki emocionalni razlozi
tjeraju me da ustanem i krenem dalje. Htio sam biti slobodan do
40-te godine, ali tek s 47 godina uspio sam u tome. Usput sam
stekao mnoga iskustva.
Kao to sam rekao, volio bih da mogu rei da je bilo lako.
Nije, ali nije bilo ni teko. No, bez jakog razloga ili cilja, sve u
ivotu je teko.
AKO NEMATE JAK RAZLOG, NEMA SMISLA DA
ITATE DALJE. INIT E VAM SE PRETEKIM.
2. SVAKODNEVNO DONOSIM IZBOR: Mo izbora.
To je glavni razlog zbog kojeg ljudi ele ivjeti u
slobodnoj dravi. elimo imati mo izbora.
Financijski, sa svakim dolarom koji dobijemo, dobivamo i
mo izbora svoje budunosti, moemo izabrati hoemo li biti
bogati, siromani ili srednja klasa. Nae navike troenja
odraavaju tko smo. Siromani ljudi jednostavno imaju navike
troenja siromanih.

187

Prednost koju sam imao kao djeak bila je ta to sam

volio igrati Monopoly. Nitko mi nije rekao da je Monopoly igra
samo za djecu pa sam nastavio igrati i kao odrasla osoba. Imao
sam i bogatog oca koji mi je pokazao razliku izmeu aktive i
obaveze. Zato sam jo davno, kao djeak, odluio postati bogat
i znao sam da moram samo nauiti kupovati aktivu, pravu
aktivu. Moj najbolji prijatelj Mike, dobio je svoj stupac aktive i
izabrao je da e nauiti kako ga zadrati. Mnoge bogate obitelji
gube svoju aktivu ve u sljedeoj generaciji, zato to nitko nije
nauio kako sauvati tu aktivu.
Veina ljudi ne izabire bogatstvo. Za 90% populacije
bogatstvo znai "previe muke". Zato izmiljaju izgovore
poput: "Novac me ne zanima" ili "Nikada neu biti bogat" ili
"Ne moram brinuti, jo sam mlad" ili "Kad zaradim neto
novca, razmiljat u o budunosti" ili "Moj suprug/supruga
brine o financijama". Problemi kod tih izjava su u tome to
osobu koja razmilja na taj nain liavaju dvije stvari: prva je
vrijeme, koje vam je najdragocjenija aktiva, a druga je uenje.
To to nemate novca ne bi vam trebao biti izgovor za neuenje.
No, to je izbor koji svi mi vrimo svakodnevno, izbor onoga to
inimo sa svojim vremenom, novcem i onim to uimo. To je
mo izbora, koju svi mi imamo. Ja sam jednostavno izabrao
postati bogat i taj izbor donosim iz dana u dan.
NAJPRIJE INVESTIRAJTE U OBRAZOVANJE: Jedina
aktiva koju zapravo imate je va um, najmonije orue kojim
raspolaemo. Kao to sam rekao, svatko od nas, kada doe u
godine, moe izabrati to e raditi. Moete cijeli dan gledati
MTV, itati golf magazine, poi na teaj keramike ili na
financijskog planiranja. Vi birate. Veina ljudi jednostavno
kupuje investicije, umjesto da najprije uloi u uenje o
investiranju.
Jednoj mojoj bogatoj prijateljici nedavno je opljakan stan.
Lopovi su joj odnijeli televizor i video ureaj, ali su ostavili sve
knjige. Svi mi imamo taj izbor. 90% ljudi kupuje televizore, a
samo 10% kupuje knjige o poslu ili kazete o ulaganju.

188

to ja inim? Odlazim na seminare. Svia mi se kad traju

najmanje dva dana jer volim uroniti u temu. Jednog dana, jo
1973., gledao sam TV i jedan momak reklamirao je trodnevni
seminar o tome kako kupovati nekretnine bez pologa. Potroio
sam 385 dolara, a taj teaj priskrbio mi je najmanje 2 milijuna
dolara, ako ne i vie. No, to je jo vanije, kupio mi je ivot.
Zahvaljujui tom teaju, ne moram raditi do kraja ivota. Svake
godine odlazim na najmanje dva takva teaja.
Volim audio kazete, jer ih mogu brzo premotavati. Sluao
sam Petery Lyncha i uo kako kae neto s im se uope nisam
sloio. Umjesto da postanem arogantan i cinian, premotao sam
kazetu i odsluao tih pet minuta najmanje dvadeset puta, a
moda i vie. No, budui da sam imao otvoren um, shvatio sam
zato je rekao to to je rekao. Bilo je to poput arolije. Osjetio
sam kao da mogu pogledati u um jednog od najveih ulagaa
naeg vremena. Dobio sam fantastian uvid u goleme resurse
njegovog obrazovanja i iskustva.
Krajnji rezultat: jo uvijek imam svoj stari nain
razmiljanja, ali imam i Peterov nain razmiljanja o istom
problemu ili situaciji. Imam dva miljenja umjesto jednog, jo
jedan nain analize problema ili trenda, a to je neprocjenjivo.
Danas se esto pitam: "Kako bi to uinio Peter Lynch, Donald
Trump, Warren Buffet ili George Soros?" Jedini nain na koji
mogu pristupiti njihovoj golemoj mentalnoj snazi jest da budem
dovoljno ponizan i proitam ili posluam ono to imaju za rei.
Arogantni ili cinini ljudi esto su ljudi niskog samopouzdanja
koji se boje rizika. Ako nauite neto novo, od vas se oekuje
da grijeite kako biste potpuno razumjeli ono to ste nauili.
Ako ste proitali knjigu do ovdje, arogancija nije jedan od
vaih problema. Arogantni ljudi rijetko itaju ili kupuju kazete.
Zato i bi? Pa oni su sredite svemira.
Postoje i mnogi "inteligentni" ljudi koji se svaaju ili se
brane kada se neka nova ideja sudari s njihovim nainom
razmiljanja. U ovom sluaju, tzv. "inteligencija" u kombinaciji
s "arogancijom" daje "neznanje". Svatko od nas poznaje ljude
koji su visoko obrazovani ili vjeruju da su pametni, ali njihove
189

bilance daju drukiju sliku. Stvarno inteligentna osoba

pozdravlja nove ideje jer one mogu pridonijeti sinergiji
njihovih drugih akumuliranih ideja. Sluanje je vanije od
govorenja. Da to nije tako Bog nam ne bi dao dva uha i samo
jedna usta. Previe ljudi razmilja ustima, umjesto da slua,
kako bi apsorbirali nove ideje i mogunosti. Svaaju se umjesto
da postavljaju pitanja.
Ja na svoje bogatstvo gledam dugorono. Nemam mentalitet
koji govori "Obogati se brzo", a koji ima veina igraa lutrije i
kockara. Dionice mogu prodavati i kupovati, ali u obrazovanje
ulaem dugorono. Ako elite pilotirati, savjetujem vam da to
najprije nauite. Uvijek me okiraju ljudi koji kupuju dionice ili
nekretnine, a nikad ne uloe u svoju najveu aktivu, svoj um.
To to ste kupili kuu ili dvije ne ini vas strunjakom za
nekretnine.
3. PALJIVO BIRAJTE PRIJATELJE:
Mo druenja. Prije svega, ja prijatelje ne biram prema
njihovim financijskim izvjeima. Imam prijatelje koji su
dali zavjet siromatva, kao i one koji zarauju milijune
dolara godinje. Bit je u tome da uim od svih njih, i to
svjesno.
Priznajem, postoje ljudi koje sam potraio zato to imaju
novac. No, nije me zanimao njihov novac, ve njihovo znanje.
U nekoliko sluajeva, ti ljudi postali su mi dragi prijatelji, ali to
se nije dogodilo svaki puta.
No, postoji neto to bih htio istaknuti. Primijetio sam da
moji prijatelji koji imaju novca i priaju o njemu. Pritom ne
mislim na hvalisanje - jednostavno su zainteresirani za tu temu.
Zato uim od njih, a i oni od mene. Moji prijatelji, za koje znam
da su u financijskim problemima, ne vole razgovarati o novcu,
poslu ili ulaganju. esto to smatraju nepristojnim ili
neintelektualnim. Zato uim i od njih. Od njih uim o onome
to ne treba initi.

190

Imam nekoliko prijatelja koji su tijekom svojih kratkih

ivota akumulirali milijarde dolara. Troje njih reklo mi je istu
stvar: njihovi prijatelji koji nemaju novca nikada ih nisu pitali
kako im je to polo za rukom. No, trae sljedee: 1. pozajmicu
ili 2. posao.
UPOZORENJE: Ne sluajte siromane ili uplaene
ljude. Imam takve prijatelje i jako ih volim, ali oni su "Mali
pilii" ivota. Kad se radi o novcu, osobito o ulaganju, "nebo
uvijek pada" za njih. Uvijek e vam rei zato neto ne moe
uspjeti. Problem je u tome to ih ljudi sluaju, ali i ti ljudi koji
slijepo prihvaaju negativne informacije i sami su "Mali pilii".
Stara izreka kae: "Svaka ptica svome jatu leti."
Ako gledate CNBC, postaju koja je zlatni rudnik
informacija o investicijama, znate da esto imaju panele tzv.
"strunjaka". Jedan strunjak kae kako e se trite sruiti, a
drugi kako e naglo porasti. Ako ste pametni, posluat ete i
jednog i drugog, jer obojica imaju dobrih argumenata. Naalost,
veina siromanih slua "Malog pilia".
Mnogo dobrih prijatelja esto me pokuavalo odgovoriti
od nekog posla ili investicije. Prije nekoliko godina, jedan
prijatelj rekao mi je kako je uzbuen zato to je pronaao
certifikat depozita od 6%. Rekao sam mu da ja od drave
dobivam 16% kamata. Sljedeeg dana poslao mi je lanak koji
je govorio o tome zato je moja investicija opasna. Ja ve
godinama dobivam 16%, a on jo uvijek dobiva 6%.
Rekao bih da je jedna od najteih stvari povezanih s
izgradnjom bogatstva ostati iskren prema sebi i ne povoditi se
za masom. Na tritu, masa se obino pojavi prekasno i
nastrada. Ako je neki sjajan posao na naslovnicama, obino je
ve prekasno. Potraite novi. Kao surferi, govorili smo: "Uvijek
postoji sljedei val." Ljudi koji zakasne na val obino su oni
koje more izbaci na obalu.
Pametni ulagai ne mjere vrijeme tritu. Ako propuste neki
val, potrae sljedei i pripreme se. Veini je investitora to teko
jer ih plai kupnja onoga to nije popularno. Plaljivi ulagai su
191

poput ovaca koje idu za mnotvom. Ponekad ih kota i pohlepa,

kad mudri podignu svoje zarade i krenu dalje. Mudri ulagai
kupuju investicije kada ove nisu popularne. Znaju da zarauju
kada kupuju, a ne kada prodaju. Strpljivo ekaju. Kao to sam
rekao, ne mjere vrijeme tritu. Poput surfera, pripreme se za
sljedei veliki val.
Sve je ovo "unutranje poslovanje". Postoje oblici
unutranjeg poslovanja koji su ilegalni i postoje oni legalni. No,
u oba sluaja radi se o unutranjem poslovanju. Pitanje je,
koliko ste vi daleko od te unutranjosti? Razlog zbog kojeg je
dobro imati bogate prijatelje koji su blizu te unutranjosti jest to
to se tamo zarauje. Zarauje se na informacijama. Saznate za
sljedei porast trita, uete, a zatim izaete prije sljedeeg
pada. Ne kaem da to treba initi ilegalno, ali to prije to
nauite, bolji su vam izgledi za profit uz minimalni rizik. Tome
slue prijatelji. To je financijska inteligencija.
4. OVLADAJTE FORMULOM,
A ZATIM NAUITE NOVU:
Mo brzog uenja. Kako bi ispekao kruh, svaki pekar
radi po nekom receptu, pa bio taj recept samo onaj u
njegovoj glavi. Isto vrijedi i za zaraivanje novca. Zato
se novac esto naziva i "tijesto".
Veina nas ula je izreku: "Ti si ono to jede." Ja imam
drugu verziju te izreke: "Ti si ono to ui." Drugim rijeima,
pazite to uite, jer va je um tako moan da postajete ono
kakve informacije primate. Na primjer, ako uite kuhanje, teite
tome da kuhate i postajete kuhar. Ako ne elite vie biti kuhar,
morate izuiti neto drugo. Recimo, uite za uitelja. Nakon to
izuite to zvanje, uglavnom postanete uitelj. I tako dalje.
Paljivo birajte ono to uite.
Kad se radi o novcu, mnotvo uglavnom zna samo jednu
formulu koju je nauilo u koli - radi za novac. To je formula
koja prevladava u svijetu jer svakoga dana milijuni ljudi ustaju i
odlaze na posao, zarauju, plaaju raune, bilanciraju ekovne
192

knjiice, kupuju uzajamne fondove i vraaju se na posao. To je

osnovna formula.
Ako ste umorni od onoga to radite, ili ne zaraujete
dovoljno stvar je jednostavno u tome da promijenite formulu
putem koje zaraujete novac.
Prije mnogo godina, kad mi je bilo 26 godina, pohaao
sam vikend teaj zvan "Kako kupovati nekretnine na koje je
izvrena ovrha". Nauio sam formulu. Sljedei trik bio je iznai
dovoljno discipline da primijenim ono to sam nauio. Tu
veina ljudi zastane. Tri godine, kad sam radio za Xerox,
provodio sam slobodno vrijeme ovladavajui vjetinom kupnje
takvih nekretnina. Uz pomo te formule zaradio sam nekoliko
milijuna dolara, ali danas to je presporo i previe se ljudi koristi
tom formulom.
Zato sam, nakon to sam ovladao tom formulom, krenuo
u potragu za novim formulama. Proao sam mnoge teajeve i
iako nisam uvijek izravno upotrijebio informacije koje sam
nauio na njima, uvijek sam saznao neto novo.
Pohaao
sam
teajeve
osmiljene
iskljuivo
za
preprodavae, za prodavae opcija i teaj iz kaosologije. Bio
sam daleko iznad vlastitih mogunosti u prostoriji s ljudima
koji su imali doktorate iz atomske fizike. No, nauio sam
mnogo toga to mi je uinilo ulaganje u nekretnine i dionice
uspjenijim.
Veina fakulteta ima teajeve o financijskom planiranju i
kupnji tradicionalnih investicija. To je sjajno za poetak.
Zato uvijek traim novu formulu i esto za jedan dan
zaradim vie no to e mnogi zaraditi za cijeli ivot.
Jo jedna napomena. U dananjem svijetu koji se brzo
mijenja, nije vie toliko vano to znate, ve koliko brzo uite
jer sve brzo zastarijeva. Ta je vjetina vrlo vana - vana je za
pronalaenje brih formula, ako elite, "recepata za izradu
tijesta". Naporan rad za novac je stara formula stvorena u
vrijeme peinskih ljudi.

193

5. NAJPRIJE PLATITE SEBI:

Mo samodiscipline. Ako ne moete uspostaviti
kontrolu nad sobom, ni ne pokuavajte se obogatiti. Kako
biste uspostavili kontrolu nad sobom, moete se pridruiti
marincima ili nekom religijskom redu. Nema smisla
ulagati, zaraditi novac i izgubiti ga. Nedostatak
samodiscipline uzrok je bankrota veine dobitnika na
lutriji ubrzo nakon to su osvojili milijune dolara. Taj
nedostatak samodiscipline tjera ljude koji dobiju poviicu
da odmah kupe nove automobile ili odlaze na krstarenja.
Teko je rei koji je od deset koraka najvaniji, ali od svih,
ovim je vjerojatno najtee ovladati ako ve nije dio vaeg
karaktera. ak bih rekao da je samodisciplina faktor br. 1 koji
razlikuje bogate, siromane i srednju klasu.
Jednostavno reeno, ljudi koji imaju nisko samopouzdanje i nisku toleranciju za financijski pritisak nikada,
ponavljam, nikada se ne mogu obogatiti. Kao to sam ve
rekao, od bogatog oca nauio sam lekciju da e me ivot
maltretirati. Svijet maltretira ljude ne zato to su drugi ljudi
nasilnici, ve zato to osoba nema unutarnju kontrolu i
disciplinu. Ljudi kojima nedostaje unutranja vrstina esto
postaju rtve onih koji imaju samodisciplinu.
Na teajevima za poduzetnike na kojima predajem stalno
podsjeam ljude da se ne fokusiraju na svoj proizvod ili uslugu,
ve na razvoj menaderskih vjetina. Tri najvanije menaderske
vjetine potrebne za pokretanje vlastitog biznisa su:
1. Menadment protoka novca.
2. Menadment ljudi.
3. Menadment osobnog vremena.
Rekao bih da su ove tri vjetine vane za bilo koga, a ne
samo za poduzetnike. Vane su za nain na koji ivite kao
pojedinac, kao dio obitelji, tvrtke, dobrotvorne organizacije,
grada ili drave.
194

Svaka od te tri vjetine osnauje se ovladavanjem

samodisciplinom. Ne shvaam olako izreku: "Najprije plati
sebi".
Izreka: "Plati najprije sebi", dolazi iz knjige Georgea
Classena Najbogatiji ovjek u Babilonu. Prodani su milijuni
primjeraka. No, iako milijuni ljudi ponavljaju tu snanu
tvrdnju, malo ih se povodi njome. Kao to sam rekao,
financijska pismenost omoguava osobi itanje brojeva, a
brojevi priaju priu. Pogledavi izvjetaj o prihodima i bilanci
neke osobe, mogu vidjeti da li ta osoba koja pria "Plati najprije
sebi", zaista to i ini.
Jedna slika vrijedi tisuu rijei. Usporedimo opet
financijska izvjea osobe koja plaa prvo sebi i osobe koja to
ne ini.
Ljudi
koji plaaju
prvo sebi

195

Prouite dijagrame i pogledajte moete li vidjeti kakve

razlike. To je opet povezano s razumijevanjem protoka novca
koji pria priu. Veina ljudi gleda brojeve, ali ne vidi priu.
Ako stvarno razumijete mo protoka novca, ubrzo ete shvatiti
to nije u redu sa slikom na sljedeoj stranici i zato 90% ljudi
naporno radi cijeli ivot i treba dravnu potporu u vidu
socijalnog osiguranja kada vie nisu u stanju raditi.
Vidite li? Gornji dijagram prikazuje postupke osobe koja
odlui platiti najprije sebi. Svakog mjeseca ona najprije
premjeta novac u stupac aktive, a tek onda plaa mjesene
trokove. Iako su milijuni ljudi proitali Classenovu knjigu i
razumjeli rijei: "Plati najprije sebi", u stvarnosti oni sebi
plaaju na kraju.
Sada mogu uti kako urlaju oni koji iskreno vjeruju u to
da najprije treba platiti raune. Mogu uti i sve "odgovorne"
ljude koji plaaju svoje raune na vrijeme. Ne kaem da treba
biti neodgovoran i ne plaati raune. Govorim samo ono to
govori i knjiga - "Plati najprije sebi". A gornji dijagram je
tona raunovodstvena slika te akcije, za razliku od sljedeeg
dijagrama:

196

Ljudi koji
prvo plaaju
drugima
- esto im
ne ostane
vie nita

Posao

Moja supruga i ja imali smo mnogo knjigovoa,

raunovoa i bankara kojima se nije sviao ovakav pogled na
izreku: "Plati najprije sebi". Razlog za to jest injenica da ti
financijski profesionalci rade ono to radi mnotvo - plaaju
sebi na kraju. Prije toga plaaju svima ostalima.
U ivotu sam imao mjeseci kad mi je, iz nekog razloga,
pritok novca bio mnogo nii od rauna. Ipak sam najprije
plaao sebi. Moj raunovoa i knjigovoa panino bi vriskali:
"Doi e za vama", "Porezna sluba strpat e vas u zatvor",
"Unitit ete svoju kreditnu sposobnost", "Iskljuit e vam
struju". Ipak sam najprije plaao sebi.
"Zato?" pitate. Zato to se u knjizi Najbogatiji ovjek u
Babilonu radi upravo o tome - o moi samodiscipline i
unutarnje vrstine, jednostavno reeno o "petlji". Kao to me
bogati otac nauio ve prvi mjesec kad sam radio kod njega,
197

veina ljudi doputa svijetu da ih maltretira. Utjeriva dugova

nazove vas i kae: "Platite ili..." I zato platite njemu, a ne sebi.
Prodava kae: "O, platite to karticom". Trgovac nekretninama
kae vam: "Hajde - drava vam doputa poreznu olakicu na
kuu." O tome zapravo govori ta knjiga - o petlji da se krene
protiv struje i obogati. Moda nisu slabi, ali kad se radi o
novcu, mnogi ljudi postanu plaljivi.
Ne kaem da treba biti neodgovoran. Ja nemam visok
dug na kreditnoj kartici, niti kupujem igrake, kako bih mogao
najprije platiti sebi. Svoj prihod minimaliziram zato jer ne
elim plaati dravi. Oni od vas koji su gledali video kazetu
Tajne bogatih, znaju da moj prihod dolazi iz stupca aktive, kroz
korporaciju iz Nevade. Kad bih radio za novac, drava bi ga
uzela.
Iako raune plaam na kraju, dovoljno sam financijski
mudar da ne upadnem u teku financijsku situaciju. Ne svia mi
se zaduivanje. Ja zapravo imam obveze koje su vee od obveza
99% stanovnitva, ali ne plaam ih ja, ve - drugi. Ti ljudi zovu
se stanari. Pravilo br. 1 vezano uz pravilo plaanja najprije sebi
jest ne ulaziti u dugove. Iako plaam raune na kraju, pobrinem
se da oni budu mali i beznaajni.
Drugo i kad povremeno podbacim, ipak najprije platim sebi.
Putam da kreditori, pa ak i drava vrite od bijesa. Svia mi
se kad igraju grubo. Zato? Zato to mi ti momci ine uslugu.
Nadahnjuju me da stvaram vie novca. Zato plaam najprije
sebi, investiram novac i putam kreditore da se bune. Ionako im
uglavnom plaam odmah. Moja supruga i ja imamo odlian
kredit. Samo ne poputamo pred pritiskom, ne troimo svoju
uteevinu, niti prodajemo dionice, kako bismo platili dugove,
jer to nije previe financijski inteligentno.
Odgovor je:
1. Ne ulazite u prevelike dugove koje morate otplatiti.
Neka vam rashodi budu niski. Najprije gradite aktivu.
Zatim kupite veliku kuu ili lijepi automobil. Nije
inteligentno zaglaviti se u "Utrci takora".

198

2. Kad podbacite, neka se pritisak gomila. Ne poseite u

ono to imate uteeno niti u investicije. Upotrijebite
pritisak kako biste nadahnuli svojeg financijskog genija
da smisli nove naine za dodatnu zaradu i plaanje
rauna. Osnait ete svoju sposobnost stvaranja vie
novca, kao i svoju financijsku inteligenciju.
Mnogo puta sam doao na financijski tanak led i upotrijebio
mozak kako bih stvorio dodatni prihod, postojano branei ono u
svojem stupcu aktive. Moj knjigovoa je vritao i trao u
zaklon, ali ja sam poput dobrog vojnika branio utvrdu, utvrdu
aktive.
Siromani ljudi imaju siromane navike. Uobiajena loa
navika zove se "troenje uteevine". Bogati znaju da se
uteevina koristi samo za stvaranje vie novca, a ne za
plaanje dugova.
Znam da to zvui grubo, ali kao to sam rekao, ako niste
vrsti iznutra, svijet e vas uvijek maltretirati.
Ako vam se ne svia financijski pritisak, pronaite
formulu koja za vas funkcionira. Dobra formula je da smanjite
trokove, stavite novac u banku, platite svoj udio poreza na
dohodak, kupite sigurne uzajamne fondove i zavjetujete se na
prosjek. No, to naruava pravilo "plati najprije sebi".
Pravilo ne potie rtvovanje niti financijsku apstinenciju.
To ne znai da najprije platite sebi, a onda gladujete. U ivotu
treba uivati. Ako probudite svojeg financijskog genija, moete
imati sve dobre stvari u ivotu, obogatiti se i plaati raune, bez
da rtvujete lijep ivot. To je financijska inteligencija.
6. DOBRO PLAAJTE SVOJE BROKERE:
Mo dobrog savjeta. esto viam ljude kako
postavljaju pred kuom znak na kojem pie: "Vlasnik
prodaje kuu". Na televiziji esto viam ljude koji sebe
zovu "diskontni brokeri".
Moj bogati otac nauio me da postupim suprotno. Vjerovao
je u to da profesionalce treba dobro platiti i ja sam usvojio tu
199

politiku. Danas imam skupe odvjetnike, raunovoe, trgovce

nekretninama i brokere. Zato? Ako su ti ljudi profesionalci kaem, ako - njihove usluge trebale bi vam donijeti novac. to
vie oni zarauju, to vie i ja zaraujem.
ivimo u Informatikom dobu. Informacija je neprocjenjivo
vrijedna. Dobar broker trebao bi vam dati informacije i odvojiti
vrijeme da vas educira. Imam nekoliko brokera koji su spremni
to uiniti za mene. Neki su me poduavali kad sam imao malo
ili nimalo novca i jo uvijek suraujem s njima.
Ono to plaam brokeru sitno je u usporedbi s novcem
koji mogu zaraditi zahvaljujui njihovim informacijama. Svia
mi se kad moj trgovac nekretninama ili broker zarauju mnogo
novca jer to obino znai da i ja mnogo zaraujem.
Osim to mi donosi novac, dobar broker tedi mi vrijeme kao kad sam kupio prazno zemljite za 9000 dolara i odmah ga
prodao za 25.000 dolara, mogao sam brzo kupio Porsche.
Broker su vae oi i ui na tritu. Oni su tamo svakoga dana
pa ja ne moram biti. Ja radije igram golf.
Takoer, ljudi koji sami prodaju svoje kue vjerojatno ne
cijene vlastito vrijeme. Zato bih pokuavao utedjeti nekoliko
dolara kad to vrijeme mogu iskoristiti da zaradim vie novca ili
ga potroiti s ljudima koje volim? Ono to je udno jest to to
mnogi siromani i srednja klasa inzistiraju na tome da plaaju
napojnice 15 do 20 posto ak i za lou uslugu, ali ale se to
brokeru moraju platiti 3 do 7 posto. Uivaju davati napojnice
ljudima u stupcu trokova, ali ne i ljudima u stupcu aktive. To
nije financijski inteligentno.
Svi brokeri nisu jednaki. Naalost, oni su veinom samo
trgovci. Rekao bih da su trgovci nekretninama najgori. Prodaju,
ali sami posjeduju vrlo malo ili nimalo nekretnina. Postoji
velika razlika izmeu brokera koji prodaje kue i brokera koji
prodaje investicije. To vrijedi i za brokere za dionice,
obveznice, uzajamne fondove i osiguranja, koji sebe nazivaju
financijskim planerima. Kao u bajci, morate poljubiti mnogo
aba prije no to ete pronai jednog princa. Samo se sjetite
stare izreke: "Nikad ne traite prodavaa enciklopedija ako vam
je potrebna enciklopedija".
200

Kad razgovaram s nekim profesionalcem radi sklapanja

posla, najprije elim saznati koliko nekretnina ili dionica
osobno posjeduju i koliki postotak plaaju u porezima. To se
odnosi i na mojeg poreznog odvjetnika, kao i na moju
raunovotkinju. Imam raunovotkinju koja gleda svoja posla.
Njezina profesija je raunovodstvo, ali njezin posao su
nekretnine. Imao sam raunovou koji je bio raunovoa za
male tvrtke, ali nije imao nekretnina. Promijenio sam ga jer
nam se nije sviao isti biznis.
Pronaite brokera kojem je vaa dobrobit na srcu. Mnogi
brokeri posvetit e vrijeme u nastojanju da vas educiraju i oni
mogu biti najbolja aktiva koju ste pronali. Budite poteni i
veina njih bit e potena prema vama. Ako mislite samo na to
kako da im smanjite honorare, zato bi eljeli raditi s vama? To
je jednostavna logika.
Kao to sam rekao ranije, jedna od menaderskih vjetina je
menadment ljudi. Mnogi ljudi upravljaju samo ljudima od
kojih se smatraju pametnijima i nad kojima imaju mo, kao to
su podreeni na poslu. Mnogi srednji menaderi i ostaju srednji
menaderi i ne dobivaju promocije zato to znaju kako raditi s
ljudima ispod sebe, ali ne i s ljudima iznad sebe. Prava vjetina
je upravljanje i plaanje ljudi koji su pametniji od vas u nekom
tehnikom podruju. Zato tvrtke imaju direktorske odbore. I vi
biste ih trebali imati. I to je financijska inteligencija.
7. BUDITE "INDIJANSKI DAROVATELJ":
To je mo dobivanja neega nizato. Kad su prvi bijeli
doseljenici doli u Ameriku, bili su okirani kulturalnim
obiajem nekih amerikih Indijanaca. Na primjer, kad bi
nekom doseljeniku bilo hladno, Indijanac bi mu dao
deku. Doseljenici bi to pogreno smatrali darom i
uvrijedili se kad bi Indijanac zatraio deku natrag.
Indijanci bi se naljutili kad bi shvatili da im doseljenici ne
ele vratiti predmete koje su im posudili. Tako je nastao termin
"indijanski darovatelj". Jednostavni kulturalni nesporazum.
201

U svijetu "stupca aktive", za bogatstvo je od vitalne

vanosti da budete "indijanski darovatelji". Prvo pitanje
sofisticiranih ulagaa je: "Kako brzo u dobiti svoj novac
natrag?" ele znati i to dobivaju besplatno, a to se naziva
udjelom u akciji. Zato je PNI, tj. povrat na investiciju, tako
vaan.
Na primjer, pronaao sam malu zgradu, udaljenu
nekoliko blokova od moje kue, koja je oduzeta ovrhom. Banka
je traila 60.000 dolara, a ja sam ponudio 50.000, to su uzeli,
jednostavno zato to je uz moju ponudu bio priloen i ek na
50.000 dolara. Shvatili su da mislim ozbiljno. Veina ulagaa
upitala bi: "Zar to nije previe gotovine? Ne bi li bilo bolje
dobiti zajam za to?" Odgovor je - ne u ovom sluaju. Moja
investicijska tvrtka koristi tu zgradu za iznajmljivanje turistima
tijekom zimskih mjeseci, kad "ptice selice" bjee od zime u
Arizonu i iznajmljuje je za 2500 dolara mjeseno tijekom etiri
mjeseca. Iznajmljivanje izvan sezone kota samo 1000 dolara.
Za oko tri godine vratio sam svoj ulog. Sada posjedujem ovu
aktivu, koja mi svakog mjeseca donosi novac.
Isto vrijedi i za dionice. Moj broker esto me naziva i
preporua da premjestim velike koliine novca u tvrtku ija e
vrijednost porasti zbog neega, recimo zbog predstavljanja
novog proizvoda javnosti. Ja u te dionice kupiti na tjedan do
mjesec dana, dok im cijena raste. Zatim u izvui poetni ulog
i prestati brinuti zbog fluktuacija trita jer dobit u svoj
poetni novac i spremno prijei na sljedeu aktivu. I tako, moj
novac ulazi, a zatim izlazi, a ja posjedujem aktivu koju sam
tehniki dobio besplatno.
Istina, esto sam gubio novac. Ali igram samo s novcem za
koji si mogu priutiti da ga izgubim. Rekao bih da od svakih
deset investicija, dva do tri puta postignem pun pogodak, pet ili
est puta ne dogodi se nita, a dva ili tri puta izgubim. No, svoje
gubitke ograniim samo na novac koji u tom trenutku imam.
Ljudi koji mrze rizike stavljaju svoj novac u banku.
Dugorono gledano, nekakva tednja bolja je od nikakve. No,
treba vam dugo da povratite novac, a u veini sluajeva to vam
202

ne donosi nikakvu besplatnu dobit. Nekad su davali tostere, ali

danas vie ne ine ni to.
Kad god ulaem moram dobiti i neto besplatno - stambenu
zgradu, mini skladite, komad zemljita, kuu, dionice, uredsku
zgradu. Rizik mora biti ogranien ili nizak. Postoje knjige koje
govore o toj temi, a u koju sada neu dublje zalaziti. Ray Kroc,
osniva McDonald'sa, prodavao je franize hamburgera, ne
zato to je volio hamburgere, ve zato to je htio besplatno
dobiti nekretnine na kojima su franize bile.
Mudri ulagai moraju gledati vie od PNI-a - moraju traiti
aktivu koju dobivaju besplatno nakon to povrate novac. To je
financijska inteligencija.
8. AKTIVA KUPUJE LUKSUZNE STVARI: Mo
fokusa. Sin jednog mog prijatelja razvio je runu
navikuda progorijeva dep. Imao je samo 16 godina i htio
vlastiti automobil. Izgovor mu je bio: "Svi moji prijatelji
dobili su od roditelja automobile na poklon." Mladi je
htio svoju tednju dati kao polog. Njegov otac tada me
nazvao.
"Misli li da bih mu trebao to dopustiti ili da uinim isto to
i drugi roditelji i jednostavno mu kupim automobil?"
Na to sam odgovorio: "To bi kratkorono ublailo pritisak,
ali emu si ga poduio dugorono? Moe li upotrijebiti tu
njegovu elju da posjeduje automobil i nadahnuti ga da neto
naui?" Iznenada, svjetlo se upalilo i on pouri kui.
Dva mjeseca kasnije, opet sam naletio na prijatelja. "Ima
li tvoj sin novi automobil?" upitao sam ga.
"Ne, nema. Ali dao sam mu 3000 dolara za automobil.
Rekao sam mu da upotrijebi moj novac, a ne svoj za fakultet."
"Pa, to je velikoduno od tebe", rekoh.
"Zapravo i nije. Novac je dobio uz jedan uvjet. Posluao sam
tvoj savjet i upotrijebio njegovu snanu elju da kupi automobil
kako bih ga uputio da neto naui."
"Koji je bio uvjet?", upitao sam.
203

"Pa, najprije smo zaigrali tvoju igru PROTOK NOVCA.

Igrali smo je i dugo raspravljali o mudrom koritenju novca.
Zatim sam mu dao pretplatu na Wall Street Journal, i nekoliko
knjiga o tritu dionica."
"A to je bilo tada?", upitao sam. "Koji je bio uvjet?"
"Rekao sam mu da je 3000 dolara njegovo, ali da ne moe
izravno kupiti automobil tim novcem. Moe ga upotrijebiti za
kupnju i prodaju dionica, pronai vlastitog brokera, i kad zaradi
6000 dolara, imat e novac za automobil, a 3000 dolara ii e u
njegov fond za fakultet."
"I kakvi su rezultati?", upitao sam.
"Brzo mu se posreilo, ali nekoliko dana kasnije izgubio je
sve to je dobio. Tada se stvarno zainteresirao. Rekao bih da
danas ima 2000 dolara manje, ali je zainteresiran. Proitao je
sve knjige koje sam mu kupio i otiao je u knjinicu po jo. ita
Wall Street Journal, prati pokazatelje i gleda CNBC umjesto
MTV-a. Ima jo samo 1000 dolara, ali volja za uenjem porasla
mu je do neba. Zna da e morati pjeaiti jo dvije godine ako
izgubi novac. No, ini se da mu nije vano. ini se da mu ni
automobil vie nije vaan jer je otkrio zabavniju igru."
"to e se dogoditi ako izgubi sav novac?", upitao sam.
"Taj most emo prijei kada doemo do njega. Vie bih
volio da sada izgubi sve, nego da mu se to dogodi u naoj dobi.
Osim toga, to je najbolja edukacija na koju sam ikada potroio
3000 dolara. Ono to je nauio sluit e mu cijeli ivot, a ini se
da je stekao novo potovanje prema moi novca. Mislim da je
prestao progorijevati depove."
Kao to sam rekao u dijelu "Plati najprije sebi", ako ovjek
ne moe svladati mo samodiscipline, najbolje mu je da se ne
pokuava obogatiti. Iako je proces razvoja pritoka novca od
aktive teoretski jednostavan, teko je postii mentalnu vrstou
za upravljanje novcem. Zahvaljujui vanjskim iskuenjima, u
dananjem potroakom svijetu mnogo je lake jednostavno
potroiti novac kroz stupac rashoda. Zbog nepostojane
mentalne vrstoe, taj novac kree se linijom najmanjeg otpora.
To je uzrok siromatva i financijskih problema.
204

Evo numerikog primjera financijske inteligencije, u ovom

sluaju sposobnosti upravljanja novcem, s ciljem daljnjeg
stvaranja novca.
Ako damo 100 ljudi po 10.000 dolara poetkom godine, po
mom miljenju, do kraja te godine:
80 osoba vie nee imati taj novac. Zapravo, mnogi e
jo upasti u dugove, jer e dati predujam za novi
automobil, hladnjak, televizor, video ureaj ili putovanje.
16 e uveati tu svotu od 10.000 dolara za 5 do 10 posto.
4 e uveati tu svotu na 20.000 dolara, pa sve do
milijuna i vie.
U kolu idemo kako bismo izuili odreenu profesiju i radili
za novac. Po mojem miljenju, vano je nauiti kako postii da
novac radi za vas.
Volim luksuzne stvari kao i svi. Razlika je u tome to
neki ljudi svoje luksuzne stvari kupuju na kredit. To je zamka
"moram imati isto to i susjed". Kad sam htio kupiti Porsche,
lagani nain bio bi da sam nazvao svojeg bankara i zatraio
zajam. Umjesto da sam se fokusirao na stupac obveza, odluio
sam se fokusirati na stupac aktive.
Imam naviku da upotrijebim svoju elju za konzumacijom
kako bih nadahnuo i motivirao svojeg financijskog genija na
ulaganje.
Danas se i preesto fokusiramo na pozajmljivanje novca za
kupnju stvari koje elimo, umjesto da se usredotoimo na
stvaranje novca. Ovo prvo kratkorono je lake, ali tee je
dugorono. To je loa navika koju smo stekli kao pojedinci i
kao nacija. Zapamtite, lagani put esto se pretvori u tei, a tei
put esto postane laki.
to prije uvjebate sebe i one koje volite da postanu
gospodari novca, to bolje. Novac je moan. Naalost, ljudi mo
novca ponekad iskoriste protiv sebe. Ako vam je financijska
inteligencija niska, novac e vas pregaziti. Bit e pametniji od
vas. Ako je novac pametniji od vas, radit ete za nj cijeloga
ivota.
205

Kako biste ovladali novcem, morate biti pametniji od njega.

Novac e tada raditi ono to mu kaete. Sluat e vas. Umjesto
da postanete rob novca, zagospodarit ete njime. To je
financijska inteligencija.
9. POTREBA ZA HEROJIMA: Mo mita. Kad sam bio
djeak, divio sam se Willieu Maysu, Hanku Aaronu, Yogi
Berri. Oni su bili moji heroji. Dok sam kao djeak igrao u
Maloj ligi, htio sam biti poput njih. Njihove kartice uvao
sam poput blaga. Htio sam znati sve o njima. Znao sam
statistike, broj postignutih udaraca, prosjek runova i
udaraca, koliko su plaeni i kako su iz nie lige preli u
viu. Htio sam znati sve jer htio sam biti poput njih.
Kao djeak od 9 ili 10 godina, svaki puta kad bih uzeo
palicu ili igrao na prvoj bazi ili kao hvata, ja nisam bio ja. Bio
sam Yogi ili Hank. To je jedan od najmonijih naina uenja,
koji esto kao odrasli izgubimo. Gubimo svoje heroje i svoju
naivnost.
Danas gledam djecu kako igraju koarku u blizini moje
kue. Na igralitu, djeak nije mali Johnny. On postaje Michael
Jordan, Sir Charles ili Clyde. Kopiranje ili oponaanje heroja je
pravo uenje. Zato se, kad netko poput O.J.Simpsona ispadne iz
milosti, die tolika graja.
To je vie od obinog suenja. To je gubitak heroja, nekoga
s kim su ljudi odrastali, divili mu se, htjeli biti poput njega.
Iznenada, moramo se rijeiti te osobe.
Kad sam porastao, pronaao sam nove heroje. Imam heroje u
golfu, poput Petera Jacobsena, Freda Couplesa i Tigera
Woodsa. Oponaam njihove udarce i dajem sve od sebe da
proitam o njima sve to mogu. Imam i heroje poput Donalda
Trumpa, Warrena Buffeta, Petera Lyncha, Georgea Sorosa i
Jima Rogersa. Sada znam njihove statistike isto kao to sam
znao prosjek udaraca i prosjek runova svojih heroja u bejzbolu.
Pratim u to ulae Warren Buffet i itam sve to mogu o
njegovom gleditu na trite. itam knjigu Petera Lyncha da
206

bih shvatio kako on ulae. itam i o Donaldu Trumpu,

pokuavajui otkriti kako on pregovara i sklapa poslove.
Kao to ja nisam bio ja kad bih udarao u bejzbolu, kad sam
na tritu ili pregovaram oko nekog posla nesvjesno oponaam
Trumpovu hrabrost. Kad analiziram neki trend, sagledavam ga
kao to bi to inio Peter Lynch. Ako imamo heroje, koristimo
snaan izvor sirovog genija.
No, heroji ine i mnogo vie pored toga to nas nadahnjuju.
Oni ine da stvari izgledaju laganima. To nas potie da elimo
biti poput njih. "Ako mogu oni, mogu i ja."
Kad se radi o ulaganju, previe ljudi komplicira. Umjesto
toga, pronaite heroje koji ine da to izgleda lagano.
10. PODUAVAJTE I BIT E VAM DANO:
Mo davanja. Oba moja oca bili su uitelji. Moj bogati
otac poduio me lekciji koju sam nosio u sebi cijeli
ivot, a to je nunost velikodunosti. Moj obrazovani
otac davao je mnogo u vidu vremena i znanja, ali gotovo
nikada nije davao novac. Kao to sam rekao, obino je
govorio da e davati kada bude imao viak novca.
Naravno, rijetko ga je imao.
Moj bogati otac davao je novac, kao i obrazovanje. vrsto je
vjerovao u davanje.
"Ako elite neto, najprije morate dati", uvijek je govorio.
Kad nije imao novca, davao bi novac svojoj crkvi ili omiljenom
dobrotvornom drutvu.
Ako vam mogu prenijeti jednu jedinu ideju, neka to bude
ova. Kad god osjeate da vam neto nedostaje, najprije dajte
ono to elite i dobit ete to u velikim koliinama. To vrijedi za
novac, osmijeh, ljubav, prijateljstvo. Znam da je esto to
posljednje to ovjek eli uiniti, ali kod mene je uvijek
funkcioniralo. Ja vjerujem u taj princip reciprociteta i dajem
ono to elim. elim novac pa ga zato i dajem, i on mi se
viestruko vraa. elim prodavati zato pomognem nekome
drugome da neto proda. elim kontakte, zato pomognem
207

nekome drugome da ih ostvari, i kao nekom arolijom, ja ih

takoer ostvarujem. Prije nekoliko godina uo sam izreku koja
kae: "Bog ne mora primati, ali ljudi moraju davati."
Moj bogati otac esto je govorio: "Siromani ljudi pohlepniji
su od bogatih." Objasnio je to ovako da ako je netko bogat,
onda ljudima daje neto to im je potrebno. Tijekom svih ovih
godina, kad god mi je trebao novac ili pomo, najprije bih
otkrio u srcu ono to trebam, i ba sam to odluio davati. Kad
bih dao, uvijek bi mi se vratilo.
To me podsjea na priu o ovjeku koji sjedi s drvom za
ogrjev u ledenoj noi i vie na pe: "Kad mi da toplinu, dobit
e drva." Kad se radi o novcu, ljubavi, srei, prodaji i
kontaktima, ovjek mora zapamtiti da najprije mora davati i da
e mu se to zatim obilato vratiti.
esto i sam proces
razmiljanja o onome to elim i o nainu da to dam nekome
drugome, oslobaa pravu bujicu obilja. Kad god osjeam da mi
se ljudi ne smijee, ja se ponem smijeiti i pozdravljati ih, i
kao nekom arolijom, iznenada je oko mene mnogo vie
nasmijeenih ljudi. Istina je da je va svijet samo vae ogledalo.
Zato kaem: "Poduavaj i bit e ti dano." Otkrio sam da, to
iskrenije poduavam one koji ele uiti i ja utoliko vie uim.
Ako elite nauiti neto o novcu, poduavajte nekog drugog.
Zapljusnut e vas bujica novih ideja i finijih distinkcija.
Bilo je sluajeva kad sam davao, ali nisam dobio nita ili
nisam dobio ono to sam htio. No, kad bih paljivije pretraio
duu, shvatio bih da sam davao kako bih primio, a ne radi
davanja.
Moj otac poduavao je uitelje i postao je vrhunski uitelj.
On je uvijek poduavao mlade ljude o svom nainu poslovanja.
U retrospektivi, njihovo velikoduno dijeljenje znanja uinilo ih
je pametnijima. Na svijetu postoje moi koje su mnogo mudrije
od nas. Moete uspjeti i sami, ali mnogo je lake uz pomo tih
sila. Samo morate biti velikoduni, i te e vam sile vratiti istom
mjerom.

208

DESETO

POGLAVLJE

ELITE LI JO?
EVO NEKIH STVARI
KOJE TREBA UINITI
Mnogi moda nee biti zadovoljni s mojih deset koraka, jer
im se oni vie ine kao filozofija nego kao djelovanje. Mislim
da je razumijevanje filozofije jednako vano kao i djelovanje.
Postoje mnogi ljudi koji ele djelovati umjesto da razmiljaju, a
postoje i mnogi koji razmiljaju, ali ne djeluju. Ja u sebi imam
oboje. Volim nove ideje i volim akciju.
Za one koji ele "recept" za to kako zapoeti, podijelit u s
vama neke stvari koje ja inim, u skraenom obliku.

Prestanite initi ono to trenutno inite. Drugim rijeima,

napravite stanku i procijenite to funkcionira, a to ne.
Definicija ludila je raditi istu stvar a oekivati drugi
rezultat. Prestanite initi ono to ne funkcionira i
potraite neto novo.
Potraite nove ideje. Kada traim nove ideje za ulaganje,
odlazim u knjiare i traim knjige o razliitim i
jedinstvenim temama. Zovem ih formule. Kupujem
knjige s receptima za formulu o kojoj ne znam nita. Na
primjer, u knjiari sam pronaao knjigu Rjeenje od 16
posto Joela Moskowitza. Kupio sam knjigu i proitao je.

209

DJELUJTE! Sljedeeg etvrtka uinio sam tono ono to je

knjiga savjetovala. Krenuo sam korak po korak. Uinio sam to i
s pronalaenjem nekretnina u odvjetnikim uredima i u
bankama. Veina ljudi ne djeluje ili doputa nekome da ih
odgovori od neke nove formule koju prouavaju. Moj susjed
objanjavao mi je zato 16 posto ne moe funkcionirati. Nisam
ga posluao jer on to nikada nije radio.

Pronaite nekoga tko je radio ono to vi elite uiniti.

Pozovite tu osobu na ruak. Zatraite od nje savjete, male
trikove majstora. to se tie certifikata o kamatama od 16
posto na imovinu oduzetu ovrhom, otiao sam u dravni
porezni ured i pronaao dravnu slubenicu koja je radila
u uredu. Otkrio sam da je i ona ulagala u imovinu
oduzetu ovrhom. Odmah sam je pozvao na ruak. Bila je
oduevljena to mi moe ispriati sve to zna i kako to
ini. Nakon ruka, cijelo poslijepodne provela je
pokazujui mi to to ini. Sljedeeg dana uz njezinu sam
pomo pronaao dva sjajna imanja i od tada dobivam 16
posto kamata. Trebao mi je jedan dan da proitam knjigu,
jedan dan da djelujem, jedan sat za ruak i jedan dan da
sklopim dva sjajna posla.
Pohaajte teajeve i kupujte kazete. Ja pretraujem
novine traei nove, zanimljive teajeve. Mnogi su
besplatni ili ne kotaju mnogo. Takoer pohaam i skupe
seminare o onome to elim nauiti. Bogat sam i ne treba
mi posao, zahvaljujui teajevima koje sam pohaao.
Imam prijatelje koji nisu pohaali te teajeve i govorili su
da je to bacanje novca, a jo su uvijek na istom poslu na
kojem su bili i prije.

Nainite mnogo ponuda. Kad elim neku nekretninu,

pregledam mnoga imanja i napiem ponudu. Ako ne
znate to je "prava ponuda" znajte da ne znam ni ja. To je
posao trgovca nekretninama. Oni daju ponude. Ja radim
to je mogue manje.

210

Jedna prijateljica htjela je da joj pokaem kako kupovati

stambene zgrade. Jedne subote ona, njezin agent i ja pregledali
smo est stambenih zgrada. etiri su bile grozne, a dvije dobre.
Rekao sam joj da napie ponude za svih est, nudei polovinu
iznosa od onoga koliko su vlasnici traili. Nju i njezinog agenta
skoro je pogodio srani udar. Mislili su da bi to bilo nepristojno
i da bi moglo uvrijediti vlasnike, ali zapravo mislim da agent
nije htio toliko mnogo obaveza. Nisu uinili nita i nastavili su
traiti bolje prilike.
Nisu dali niti jednu ponudu, a ta osoba jo uvijek trai
"pravu" priliku po pravoj cijeni. Neete znati koja je prava
cijena dok ne dobijete drugu stranu koja eli sklapati posao.
Veina prodavaa trai previe. Rijetko ete naii na prodavaa
koji trai cijenu manju od stvarne vrijednosti imanja.
Pouka prie: dajte ponude. Ljudi koji nisu ulagai nemaju
pojma kakav je osjeaj pokuavati prodati neto. Ja sam imao
komad zemljita koji sam mjesecima pokuavao prodati.
Prihvatio bih bilo kakvu ponudu, bez obzira na to koliko niska
bila. Mogli su mi ponuditi deset svinja i bio bih sretan, ne zbog
ponude, ve zbog toga da je netko zainteresiran. Cjenkao bih
se, moda bih zatraio i farmu svinja. No, to su pravila igre.
Igra kupnje i prodaje zabavna je. Dajte ponude i netko e
moda pristati.
Ja uvijek dajem ponude uz klauzulu koja mi omoguava
povlaenje. Kod nekretnina, dajem ponudu uz rijei: "Potrebno
je odobrenje poslovnog partnera". Nikad ne specificiram o
kojem se poslovnom partneru radi. Veina ne zna da je moj
poslovni partner moja maka. Ako prihvate ponudu, a ja ne
elim sklopiti posao, zovem kui i razgovaram sa svojom
makom. Ovaj apsurdni primjer dajem kako bih vam pokazao
kako je igra u biti jednostavna i lagana. Ljudi previe
kompliciraju stvari i shvaaju ih preozbiljno.
Pronalaenje pravog posla, prilike, ljudi, ulagaa ili bilo
ega drugog je poput izlaska na spoj. Morate izai na trite i
razgovarati s mnogim ljudima, davati mnogo ponuda i
protuponuda, pregovarati, odbijati i prihvaati. Poznajem samce
211

koji sjede kod kue i ekaju da telefon zazvoni, ali ako niste
Cindy Crawford ili Tom Cruise, predlaem vam da izaete na
trite, pa makar to bio supermarket. Traenje, ponuda,
odbijanje, pregovaranje i prihvaanje dio su gotovo svih
procesa u ivotu.
Trite, hodajte ili vozite odreenim podrujem jednom
mjeseno. Neke od najboljih investicija u nekretnine
pronaao sam dogirajui. Dogirat u kroz odreenu
etvrt godinu dana i traiti promjene. Da bi neki posao
donio profit, mora sadravati dva elementa:
povoljnost i promjenu. Postoje mnoge povoljne
prilike, ali promjena je ono to povoljnu priliku
pretvara u profitabilnu priliku. Kad dogiram, inim
to u onim etvrtima u kojima bih volio ulagati.
Ponavljanje mi pomae da primijetim sitne promjene.
Primjeujem znakove za prodaju koji stoje dulje
vrijeme. To znai da je prodava moda spremniji na
cjenkanje. Pratim kamione za selidbu koji dolaze ili
odlaze. Zastajem i razgovaram s vozaima.
Razgovaram s potarima. Nevjerojatno je koliko oni
imaju informacija o nekom podruju.
Pronaem neku lou etvrt, osobito etvrt koju svi
izbjegavaju zbog informacija dobivenih putem medija.
Vozim kroz nju ponekad i godinu dana, traei
znakove da se neto mijenja nabolje. Razgovaram s
trgovcima, osobito novim, i otkrivam zato su oni
doselili. Za to mi treba samo nekoliko minuta
mjeseno i radim to istovremeno s neim drugim vjebanjem ili odlaskom u kupovinu.

212

to se dionica tie, svia mi se knjiga Petera Lyncha

Pobijediti ulicu zbog njegove formule pri izboru
dionica ija vrijednost raste. Otkrio sam da su principi
pronalaska vrijednosti isti, bez obzira na to radilo se o
nekretninama, dionicama, uzajamnim fondovima,
novim kompanijama, kunim ljubimcima, domu,
supruniku ili povoljnoj kupnji deterdenta za rublje.

Proces je uvijek isti. Morate znati to traite i potraiti to!

Potroai e uvijek biti siromani. Kad supermarket

ima rasprodaju, recimo, toalet papira, potroai se
sjate i kupuju velike koliine. Kad trite dionica ima
rasprodaju, koja se najee zove pad trita ili
korekcija, potroai bjee od toga. Kad supermarket
povisi cijene, potroai odlaze kupovati na drugo
mjesto. Kad trite dionica povisi cijene, potroai
ponu kupovati.
Traite na pravim mjestima. Jedan susjed kupio je
kuu za 100.000 dolara. Ja sam kupio identinu kuu
do njegove za samo 50.000 dolara. Rekao mi je da
eka da cijena poraste. Ja sam njemu rekao da se
profit stvara kod kupnje, a ne kod prodaje. On je
kupovao s brokericom za nekretnine koja nema
vlastito imanje. Ja sam kupovao kod bankovnog
odjela za ovrhe. Platio sam 500 dolara za teaj koji
govori o tome kako se to radi. Moj susjed smatrao je
da je 500 dolara za teaj ulaganja u nekretnine
prevelika cijena. Rekao je da si to ne moe priutiti i
da nema vremena za to, pa zato eka da cijena poraste.
Najprije traim ljude koji ele kupiti, a zatim nekoga
tko eli prodati. Jedan prijatelj traio je komad
zemljita. Imao je novac, ali nije imao vremena. Ja
sam pronaao velik komad zemljita, vei od onoga
to je moj prijatelj htio kupiti, vezao sam ga opcijom,
nazvao prijatelja i on mi je rekao da eli dio tog
213

zemljita, pa sam mu prodao dio, a nakon toga kupio

zemljite. Ostatak zemljita dobio sam besplatno.
Pouka prie: "Kupite pitu i izreite je na komade".
Veina kupuje ono to si moe priutiti pa zato trae
premale stvari. Kupuju samo dio pite i plaaju vie za
manje. Ljudi koji razmiljaju o malom ne pronalaze
velike prilike. Ako se elite obogatiti, najprije
razmiljajte na veliko.
Trgovci u maloprodaji vole davati popuste na koliinu, zato
to veina poslovnih ljudi vole one koji troe na veliko. ak i
ako ste mali, uvijek moete razmiljati na veliko. Kad je moja
kompanija kupovala raunala, nazvao sam nekoliko prijatelja i
pitao ih jesu li i oni spremni na kupnju. Zatim smo otili raznim
prodavaima i sklopili odlian posao jer smo htjeli kupiti
mnogo raunala. Isto sam inio s dionicama. Mali ljudi ostaju
mali jer razmiljaju na malo; djeluju sami ili uope ne djeluju.

Uite iz povijesti. Sve velike tvrtke na burzi dionica

poele su kao male. Pukovnik Sanders nije se
obogatio sve dok nije izgubio sve u svojim 60-tim.
Bill Gates bio je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu
prije svoje 30-te godine.

Djelovanje je uvijek bolje od nedjelovanja.

To su samo neke stvari koje sam inio i dalje inim kako bih
prepoznao prilike. Vane su rijei "initi" i "uinjeno". Kao to
sam ponovio mnogo puta u knjizi, morate djelovati prije no to
ostvarite financijske rezultate. Djelujte sada!

214

EPILOG

KAKO PLATITI SAMO

7000 $ ZA EDUKACIJU
VAEG DJETETA NA
FAKULTETU
Kako se ova knjiga blii kraju i objavljivanju, htio bih s
vama podijeliti jo jednu, posljednju ideju.
Glavni razlog zbog kojeg sam napisao ovu knjigu bilo je da
podijelim s vama uvid u to kako se poviena financijska
inteligencija moe upotrijebiti pri rjeavanju mnogih
uobiajenih ivotnih problema. Bez financijske obuke, svi se i
preesto koristimo standardnim formulama u ivotu, poput one:
naporno radi, tedi, posuuj i plaaj velike poreze. Danas nam
je potrebna bolja informacija.
Koristim sljedeu priu kao posljednji primjer financijskog
problema s kojim se danas susreu mnoge mlade obitelji. Kako
ete priutiti dobro obrazovanje svojoj djeci i osigurati vlastitu
mirovinu? To je primjer koritenja financijske inteligencije
umjesto napornog rada u postizanju istog cilja.
Jedan moj prijatelj alio se jednog dana na to kako je teko
utedjeti novac za fakultet za njegovo etvero djece. Svakog
mjeseca stavljao je 300 dolara u uzajamni fond i do sada je
skupio oko 12.000 dolara. Procijenio je da mu je potrebno
215

400.000 dolara da plati kolovanje svoje etvero djece. Imao je

jo 12 godina da utedi budui da mu je najstarije dijete imalo
tek 6 godina.
Bilo je to 1991. i trite nekretninama u Phoenixu bilo je
strano. Ljudi su poklanjali svoje kue. Predloio sam svojem
kolegi iz razreda da kupi kuu s dijelom svoje uteevine iz
uzajamnog fonda. Ideja ga je zainteresirala i poeli smo
raspravljati o toj mogunosti. Najvie ga je brinulo to to nije
imao kredit kod banke kojim bi kupio drugu kuu, budui da je
bio toliko rasprodan na raznim stranama. Uvjeravao sam ga da
postoje i drugi naini za plaanje nekretnine.
Dva smo tjedna traili kuu koja bi odgovarala svim
njegovim kriterijima. Imali smo veliki izbor, pa je kupnja bila
ak i zabavna. Napokon, pronali smo kuu s 3 spavae sobe i 2
kupaonice u odlinoj etvrti. Vlasnik je bio otputen i morao je
prodati kuu istoga dana jer su on i njegova obitelj selili u
Kaliforniju, gdje ga je ekao drugi posao.
Traio je 102.000 dolara, ali ponudili smo mu samo 79.000.
Odmah je prihvatio. Kua je imala nekvalificirani zajam, to
znai da ju je mogao kupiti i obini besposleni skitnica bez
odobrenja bankara. Vlasnik je bio duan 72.000 dolara, pa je
moj prijatelj morao dodati samo 7.000 dolara, to je bila razlika
u cijeni izmeu duga i prodajne cijene. im je vlasnik odselio,
moj prijatelj poeo je iznajmljivati kuu. Nakon to je platio
sve trokove, ukljuujui i hipoteku, svakog mjeseca zaraivao
je oko 125 dolara.
Njegov plan bio je da zadri kuu 12 godina i bre otplati
hipoteku, ulaui u to svaki mjesec 125 dolara. Izraunali smo
da e za 12 godina veliki dio hipoteke biti otplaen, pa e
moda dobivati i 800 dolara mjeseno do vremena kad njegovo
prvo dijete krene na fakultet. Mogao je i prodati kuu, ukoliko
joj vrijednost poraste.
Godine 1994. trite nekretninama u Phoenixu iznenada se
promijenilo i za tu kuu dobio je ponudu od 156.000 dolara, od
stanara koji je tu ivio i zavolio je. I opet, pitao me za miljenje,
a ja sam mu naravno rekao da je proda, prema lanku zakona
1031., to znai da je osloboen plaanja poreza.
216

Iznenada, imao je gotovo 80.000 dolara na raspolaganju.

Nazvao sam jo jednog prijatelja u Austinu u Teksasu, koji je
zatim premjestio ovaj neoporezivi novac u mini-skladite. U tri
mjeseca, poeli smo primati ekove na malo manje od 1000
dolara mjeseno, koje je on nastavio ulagati u uzajamni fond za
fakultet, koji je sada napredovao mnogo bre. Godine 1996.
prodao je mini-skladite i dobio ek na gotovo 330.000 dolara,
to je dalje pretvorio u novi projekt koji mu je sada davao
prihod od 3000 dolara mjeseno, koji su i dalje ili u uzajamni
fond. Sada je uvjeren da e s lakoom ispuniti svoj cilj od
400.000 dolara, s tim da mu je na poetku trebalo samo 7.000
dolara i malo financijske inteligencije. Njegova djeca moi e si
priutiti obrazovanje kakvo ele, a on e zatim upotrijebiti
osnovnu aktivu, zatienu njegovom korporacijom C, kako bi
platio svoju mirovinu. Kao rezultat ove uspjene strategije
investiranja, moi e se rano umiroviti.
Hvala vam to ste proitali ovu knjigu. Nadam se da vam je
pruila neke uvide u naine na koje moete upregnuti mo
novca da radi za vas. Danas nam je potrebna vea financijska
inteligencija za obino preivljavanje. Ideja da je potreban
novac kako bi se on stvorio je razmiljanje financijski
nesofisticiranih ljudi. To ne znai da oni nisu inteligentni. To
jednostavno znai da nisu svladali znanost stvaranja novca.
Novac je samo ideja. Ako elite vie novca, jednostavno
promijenite nain razmiljanja. Sve osobe koje su stvorile same
sebe poele su s nekom idejom i pretvorile ju u neto veliko.
Isto vrijedi i za investiranje. Potrebno je svega nekoliko dolara
da se krene i zapone s neim velikim. Upoznao sam mnogo
ljudi koji provode ivote jurei za velikom prilikom ili
pokuavaju skupiti mnogo novca kako bi uli u veliki posao. To
je za mene glupo. Preesto sam viao nesofisticirane ulagae
kako stavljaju sve na jedan posao i brzo gube. Moda su bili
dobri radnici, ali nisu bili dobri ulagai.
Financijska edukacija i mudrost vani su. Ponite rano.
Kupite knjigu i poite na seminar. Vjebajte. Ponite s malim.
Ja sam pretvorio 5000 dolara u aktivu od milijun dolara koja
217

donosi 5000 dolara mjeseno, za manje od est godina. Ali

poeo sam uiti kao djeak. Potiem vas na uenje jer to nije
tako teko. Zapravo, lako je kad shvatite princip.
Mislim da vam je moja poruka jasna. Ono to imate u glavi
odreuje ono to imate u rukama. Novac je samo ideja. Postoji
sjajna knjiga koja se zove Razmisli i obogati se. Knjiga se ne
zove Naporno radi i obogati se. Nauite kako postii da novac
radi za vas i ivot e vam postati sretniji i laki. Danas ne
trebate igrati na sigurno, ve pametno.

Sada kad ste nauili 6 osnovnih lekcija

kojima me bogati otac poduio o novcu,
htio bih vam pruiti dublje razmiljanje
i uvide u te lekcije.
Besplatnu kazetu moete naruili na broju:
1-800-308-3585
"emu me moj bogati otac poduio o novcu"

To je na nain zahvale vama.

218

DJELUJTE!

Svi imate dva dara: svoj um i svoje vrijeme. Na vama je da s

time uinite to elite. Svaki put kad vam u ruke doe nova
novanica, vi i samo vi, imate mo odrediti svoju sudbinu.
Potroite je na glup nain i izabrali ste siromatvo. Potroite je
na obveze i prikljuili ste se srednjoj klasi. Uloite u svoj um,
nauite kako kupovati aktivu i izabrali ste bogatstvo kao svoj
cilj i svoju budunost. Izbor je va i samo va. Svakog dana sa
svakim dolarom odluujete hoete li biti bogati, siromani ili
srednja klasa.
Izaberite podijeliti ovo znanje sa svojom djecom i izabrali
ste da ih pripremite za svijet koji eka. Nitko drugi to nee
uiniti.
Vaa budunost i budunost vae djece bit e odreena
odlukama koje donesete danas, a ne sutra.
elimo vam veliko bogatstvo i mnogo sree u ovom sjajnom
daru zvanom ivot.
Robert Kiyosaki
Sharon Lechter

219

Edumercijalac Roberta
Edukacijski

Kiyosakija

komercijalno

Tri prihoda
U svijetu raunovodstva postoje tri razliita tipa prihoda,:
1. zaraeni prihod,
2. pasivni prihod,
3. prihod od portfelja.
Kad mi je moj pravi otac rekao: "Idi u kolu, dobij dobre
ocjene i pronai siguran posao.", preporuivao je da radim za
zaraeni prihod. Kad je moj bogati otac rekao: "Bogati ne rade
za novac, njihov novac radi za njih", govorio je o pasivnom
prihodu i portfelju. Pasivni prihod, u veini sluajeva, proizlazi
iz ulaganja u nekretnine. Portfelj dolazi iz vrijednosnih papira
kao to su dionice, obveznice i uzajamni fondovi. Prihod od
portfelja, ne zaraeni prihod, jest prihod koji je uinio Billa
Gatesa najbogatijim ovjekom na svijetu
Bogati otac je govorio: "Klju bogaenja je sposobnost
konvertiranja zaraenog prihoda u pasivni prihod i/ili portfelj,
to je bre mogue. Rekao bi: "Porezi su najvei na zaraeni
prihod. Najmanje oporezovani prihod je pasivni prihod. To je
drugi razlog zbog kojeg elite da va novac radi za vas. Vlada
oporezuje novac koji teko zaraujete vie nego onaj koji
zarauje va novac."
U svojoj drugoj knjizi, Kvadrant PROTOKA NOVCA,
objanjavam etiri tipa ljudi od kojih se sastoji poslovni svijet.
To su E - zaposlenik, S - samozaposlene osobe (mali
poduzetnici), B - vlasnici biznisa i I - investitori. Veina ljudi
ide u kolu da naui kako postati E ili S. Kvadrant PROTOKA
NOVCA govori o temeljnim razlikama izmeu ta etiri razliita
tipa ljudi i o tome kako ljudi mogu promijeniti kvadrant.
220

Zapravo, veina naih proizvoda namijenjena je ljudima u B i I

kvadrantima.
U knjizi br. 3. serijala "Bogati otac", Vodi u investiranje
Bogatog oca, detaljnije govorim o vanosti pretvaranja
zaraenog prihoda u pasivni i prihod od portfelja. Bogati otac
govorio je: "Pravi ulaga samo pretvara zaraeni prihod u
pasivni i prihod od portfelja. Ako znate to radite, ulaganje nije
rizino. To je samo zdravi razum."

Klju za financijsku

slobodu

Klju za financijsku slobodu i veliko bogatstvo je

sposobnost ili vjetina pretvaranja zaraenog prihoda u pasivni
i/ili portfelj. To je vjetina kojoj je moj bogati otac dugo
vremena poduavao Mikea i mene. Zbog te vjetine smo ja i
moja ena Kim financijski slobodni i vie nikada ne moramo
raditi. Nastavljamo raditi jer to elimo. Danas imamo tvrtku za
ulaganje u nekretnine radi pasivnog prihoda i sudjelujemo u
privatnim ulaganjima i inicijalnim javnim drabama dionica
radi portfelja.
Osim toga, krenuli smo u posao s naom partnericom Sharon
Lecheter kako bismo izgradili ovu kompaniju za financijsku
edukaciju i stvarali i objavljivali knjige, kazete i igre. Svi nai
edukativni proizvodi stvoreni su kako bi vas poduavali istim
onim vjetinama kojima je moj bogati otac poduavao mene, a
to su vjetine pretvaranja zaraenog prihoda u pasivni i prihod
od portfelja.
Tri drutvene igre na ploi, koje smo stvorili, vane su jer
vas poduavaju onome emu vas knjige ne mogu poduiti. Na
primjer, nikad ne moete nauiti voziti bicikl samo itajui
knjigu. Nae igre za financijsku edukaciju, PROTOK NOVCA
101, sofisticirana igra za odrasle i PROTOK NOVCA 101 za
djecu, osmiljene su tako da podue igrae osnovnim
investicijskim vjetinama, o tome kako pretvarati zaraeni
prihod u pasivni i prihod od portfelja. Takoer poduavaju
221

principima raunovodstva i financijske pismenosti. Te igre su

jedini edukacijski proizvodi na svijetu koji poduavaju ljude
svim ovim vjetinama istovremeno.
PROTOK NOVCA 202 napredna je verzija igre PROTOK
NOVCA 101 i zahtijeva plou igre 101, kao i puno
razumijevanje iste, prije no to je moete zaigrati. PROTOK
NOVCA 101 i PROTOK NOVCA za djecu poduava principima
fundamentalnog ulaganja. PROTOK NOVCA 202 poduava
principima tehnikog ulaganja. To ulaganje ukljuuje napredne
tehnike trgovanja, poput kratke prodaje, pozivne opcije, opcije
planske prodaje dionica i ulaganja u dvije suprotstavljene
opcije. Osoba koja razumije ove napredne tehnike moe stvarati
novac i kad trite raste, i kad trite pada. Kao to je govorio
moj bogati otac: "Pravi ulaga zarauje novac i na rastu i na
padu trita. Zato toliko zarauje." Jedan od razloga zbog kojih
toliko zarauju jest jednostavno to to imaju vie
samopouzdanja. Bogati otac rekao bi: "Imaju vie
samopouzdanja zato to se manje boje gubitka." Drugim
rijeima, prosjeni ulaga ne zarauje toliko novca zato to se
boji gubitka novca. On ne zna kako se zatititi od gubitka, a
upravo tome vas poduava PROTOK NOVCA 202.
Takav ulaga smatra da je ulaganje rizino jer nije
formalno obuen za profesionalnog ulagaa. Kao to kae
Warren Buffet, najbogatiji ulaga u Americi: "Rizik nastaje kad
ne znate to radite." Moje igre poduavaju osnovama
fundamentalnog i tehnikog ulaganja kroz zabavu.
Ljudi povremeno kau: "Vae edukativne igre su skupe".
(PROTOK NOVCA 101 kota 195 dolara, PROTOK NOVCA
202 145, a PROTOK NOVCA za djecu 79 dolara u SAD-u). Svi
nai proizvodi su cjeloviti programi za uenje i ukljuuju audio
i video kazete i/ili knjige. (Jedan od razloga za takve cijene je i
to to svake godine proizvodimo ogranienu koliinu igara). Ja
kimnem glavom i kaem: "Da, jesu... osobito kad se usporede s
drutvenim igrama za zabavu." A zatim nastavim u sebi: "Ali
moje igre nisu skupe poput obrazovanja na fakultetu, napornog
rada tokom cijelog ivota, plaanja velikih poreza i ivljenja u
strahu od gubitka novca na tritu."
222

Kad takvi ljudi odu gunajui zbog cijene, mogu uti

kako moj bogati otac govori: "Ako eli biti bogat, mora znati
za koju vrstu prihoda se valja potruditi, kako ga zadrati i
zatititi od gubitka. To je klju velikog bogatstva." Bogati otac
govorio je i: "Ako ne zna razliku izmeu tri vrste prihoda i ne
naui vjetine stjecanja i zatite istih, vjerojatno e provesti
ivot zaraujui manje no to bi mogao i radei vie no to bi
trebao."
Moj siromani otac mislio je da su obrazovanje, dobar posao
i godine napornog rada dovoljni za uspjeh. Moj bogati otac
smatrao je da je obrazovanje vano, ali za njega je bilo vano i
to da Mike i ja nauimo razlike izmeu tri vrste prihoda i da
znamo za koji prihod treba raditi. Za njega je to bilo temeljno
financijsko obrazovanje. Poznavanje razlike izmeu tri vrste
prihoda i uenje investicijskih vjetina o tome kako ostvariti
razliite prihode temeljno je obrazovanje za svakoga tko tei
velikom bogatstvu i financijskoj slobodi... To je posebna vrsta
slobode koju e upoznati samo malobrojni. Kao to je rekao
bogati otac u 1. lekciji: "Bogati ne rade za novac. Oni znaju
kako postii da novac radi za njih." On je rekao i: "Zaraeni
novac je novac za koji radite, a pasivni prihodi i prihodi od
portfelja su novac koji radi za vas." Poznavanje te male razlike
u prihodima bilo je znaajno za moj ivot. Kao to je rekao
Robert Frost: "I nakon toga vie nita nije bilo isto."
Koji je najlaki i najbolji nain uenja?
Godine 1994., nakon to sam
postao financijski slobodan, traio
sam nain da poduim druge ono
emu je moj bogati otac poduio
mene. Ne moete sve nauiti samo
itajui. Ne moete nauiti voziti
bicikl itajui knjigu. Shvatio sam
da je bogati otac mene poduavao
223

ponavljanjem. Zato sam poeo stvarati edukativne drutvene

igre na ploi. One su, po mom miljenju, najbolji i najlaki
nain uenja sloenih predmeta.
Ako ste spremni nauiti
kako postii vee pasivne
prihode i prihode od portfelja,
igre PROTOK NOVCA mogu
biti vaan prvi korak. Ako ste
spremni
unaprijediti
svoju
financijsku edukaciju, iskoristite
priliku da isprobate nae igre
90 dana bez rizika. Sve to od
CASHFLOW 101
vas traim jest da, nakon to
kupite
igru,
odigrate
s
prijateljima do kraja najmanje 6 puta unutar tih 90 dana. Ako
smatrate da niste nauili nita ili da su igre preteke, vratite igru
u dobro ouvanom stanju i rado emo vam vratiti novac.
Igre
morate
odigrati
najmanje 2 puta kako biste
shvatili pravila i strategije.
Nakon drugog igranja bit e
vam lake, bolje ete se zabaviti
i brzo ete uiti. Ako kupite
PROTOK NOVCA i ne igrate
ga, onda je to vrlo skupa igra.
Ako ga odigrate barem 6 puta,
mislim da ete otkriti kako je
svaka od ovih igara neproCASHFLOW 202
cjenjivo korisna.

224

O autorima
Robert T. Kiyosaki
"Glavni razlog zbog kojeg ljudi imaju financijske
probleme jest taj to provode godine u koli, ali ne naue nita
o novcu. Kao rezultat toga, ljudi ue raditi za novac... ali nikad
ne naue kako postii da novac radi za njih." kae Robert.
Roen i odrastao na Havajima, Robert Kiyosaki je etvrta
generacija amerikih Japanaca. Dolazi iz obitelji istaknutih
uitelja. Njegov otac bio je proelnik za obrazovanje savezne
drave Havaji. Nakon srednje kole, Robert je zavrio fakultet u
New Yorku, uao je u marince i otiao u Vijetnam kao asnik i
pilot helikoptera topovnjae.
Vrativi se iz rata, Robert je zapoeo sa svojom poslovnom
karijerom. Godine 1977. osnovao je tvrtku koja je na trite
izbacila prve najlonske novanike s ikom za surfere, koji su
postali svjetski poznati proizvod vrijedan milijune dolara. O
njemu i njegovim proizvodima pisali su asopisi Runner's
World, Gentleman's Quarterly, Success Magazine, Newsweek,
pa ak i Playboy.
Nakon to je napustio svijet biznisa, 1985. postao je
suosniva meunarodne edukativne tvrtke koja djeluje u sedam
drava, poduavajui tisue ljudi o biznisu i ulaganju.
Robert se umirovio
u dobi od 47 godina i radi ono u emu
najvie uiva... ulae. Zabrinut zbog sve veeg jaza izmeu
onih koji imaju i onih koji nemaju, Robert je stvorio drutvenu
igru PROTOK NOVCA, koja poduava ljude igri novca, koju su
prije poznavali samo bogati.
Iako se Robert bavi nekretninama i razvojem malih tvrtki,
njegova prava ljubav i strast je poduavanje. Dijelio je
govornice s velikanima, kao to su Og Mandino, Zig Ziglar i
Anthony Robbins. Poruka Roberta Kiyosakija je jasna:
"Preuzmite odgovornost za svoje financije ili cijeli ivot
225

sluajte zapovijedi. Ili ste gospodar novca ili njegov rob."

Robert dri teajeve u trajanju od jednog sata do 3 dana,
poduavajui ljude tajnama bogatih. Iako se njegove teme kreu
od ulaganja uz visoke povrate i niski rizik, preko poduavanja
djece o tome kako se obogatiti, do osnivanja i prodaje tvrtki, a
ima jednu veliku, snanu poruku - "Probudite financijskog
genija u sebi. On ui u vama."
A svjetski poznat govornik i pisac Anthony Robbins rekao je
sljedee o Robertovom radu: "Ono to je Robert Kiyosaki
uinio u obrazovanju je mono, duboko i trajno mijenja ivote.
Pozdravljam njegov rad i snano ga preporuam."
Tijekom ovog razdoblja velikih ekonomskih promjena,
Robertova poruka je neprocjenjivo vrijedna.

Sharon L. Lechter
Supruga i majka troje djece, ovlateni javni raunovoa i
savjetnica u industriji proizvodnje igraaka i izdavatva, Sharon
Lechter je svoje profesionalne napore posvetila polju edukacije.
Diplomirala je raunovodstvo s pohvalom na Dravnom
univerzitetu Floride. Bila je jedna od prvih ena koja se
pridruila jednoj od tadanjih osam velikih raunovodstvenih
tvrtki. Bila je financijska direktorica jedne raunalne
kompanije, porezna direktorica nacionalne osiguravajue
kompanije i osnivaica Udruenih izdavaa prvog enskog
regionalnog magazina u Wisconsinu, zadravajui svoje
profesionalne privilegije kao ovlateni javni raunovoa.
Njezin fokus brzo je preao na edukaciju dok je gledala
svoje troje djece kako rastu. Imala je problema da ih natjera na
itanje. Vie su voljeli gledati televiziju.
Zato se pridruila izumitelju prve elektronike "priajue
knjige" i pomogla u irenju industrije elektronikih knjiga na
multimilijunsko internacionalno trite. Danas je pionir u
razvoju novih tehnologija za vraanje edukacije u ivote djece.
Dok su njezina djeca rasla, aktivno se ukljuila u njihovo
226

obrazovanje. Postala je aktivistica na podruju obrazovanja iz

matematike, raunala, itanja i pisanja.
"Na trenutani edukacijski sustav nije sposoban drati
korak s globalnim i tehnolokim promjenama u svijetu.
Moramo poduavati mlade ljude vjetinama, kolskim i
financijskim, koje e trebati ne samo za preivljavanje, ve i za
napredovanje u svijetu s kojim su suoeni."
Kao koautorica knjiga Bogati otac, siromani otac i
Kvadrant PROTOKA NOVCA, sada se fokusira na stvaranje
obrazovnih sredstava za sve one zainteresirane za
unapreivanje financijskog obrazovanja.

CASHFLOW Technologies, Inc.

Robert Kiyosaki, Kim Kiyosaki i Sharon Lechter udruili
su snage kao direktori tvrtke CASHFLOW Technologies Inc.,
iji je cilj stvaranje inovativnih proizvoda za financijsku
edukaciju.
Njihova izjava o misiji glasi:
"Uzdizanje financijskog blagostanja ovjeanstva."
Tvrtka
CASHFLOW
Technologies,
Inc.
predstavlja
Robertovo uenje kroz proizvode kao to su knjige Bogati otac,
siromani otac, Kvadrant PROTOKA NOVCA i patentirane
drutvene igre na ploi PROTOK NOVCA (patent broj
5.826.878) i PROTOK NOVCA za djecu. Postoje i drugi
proizvodi namijenjeni ljudima, koji trae financijsku edukaciju,
koja e ih povesti na putu ka financijskoj slobodi.

227

PREPORUENA
Za

unapreivanje

LITERATURA

vae financijske

inteligencije

As a Man Thinketh, (nadahnjujua), James Allen

Beating the Street, (o izboru dionica), Peter Lynch
Chaos - M a k i n g a New Science, (openito znanje), James Gleick
Creating Wealth, (nekretnine), Robert Allen
E-Myth, (biznis), Michael Gerber
Incorporate and Grow Rich, (o stvaranju korporacija),

zovite izdavaa, Sage Int'l, 1-800-254-5779, C. W. Allen

Investment Biker, (investiranje), Jim Rogers
Market Wizards, (trgovanje dionicama), Jack Schwager
O v e r the Top, (strategije uspjeha), Zig Ziglar
T h e New Positioning, (marketing), Jack Trout
T h e Wall Street Journal Guide to Understanding M o n e y and
Investing, (dionice, obveznice, uzajamni fondovi, budunost,
novac), Kenneth M. Morris, Allan M.

Seigel

T h e Warren Buffet W a y , (strategije ulaganja), Robert Hagstrom

Trading For A Living, (trgovanje dionicama), Dr. Alexander Elder
T r u m p : The Art of the Deal, (nekretnine), Donald Trump
Unlimited Power, (strategije uspjeha), Anthony Robbins
Unlimited Wealth, (bogatstvo), Paul, Zane Pilzer
O v e knjige su preporuena literatura, ali mogu biti podlone
u t j e c a j u vremena. Preporuamo da potraite vlastite profesionalne,
pravne, financijske i investicijske savjetnike.

228

Posjetite nau web stranicu,

www.richdad.com kako biste dobili:

- dodatne informacije o naim edukacijskim produktima

- najea pitanja o naim proizvodima
- seminari, susreti i predavanja Roberta Kiyosakija
Hvala

229

Kako biste naruili knjige, posjetite www.richdad.com

Sjeverna Amerika/Juna Amerika/Europa/Afrika:

CASHFLOW Technologies, Inc.

4330 N. Civic Center Plaza
Scottsdale, Arizona 85251
USA
(800) 3083585
Fax: (480) 348-1349
e-mail: info@richdad.com
Australija/Novi Zeland:

CASHFLOW Education Australia

Reply paid AAA401
PO Box 122
Rosebery NSW 1445, Australia
Tel: 1300 660 020 ili (61) 2 9662851 1
Fax: 1 300 301 998 ili (61) 2 9662 8611
e-mail: info@cashfloweducation.com.au
230

KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin

Moslavaka 9, Varadin, tel.: 042/241-000, fax: 241-828

Lektura i korektura: Ivana Vidaek

Grafika priprema: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin

Tisak: TIVA tiskara d.o.o. Varadin