Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • David Squire - Kompost (Strucnjak Za VRT) PDF

    Uploaded by

    nozedi
    89 views81 pages

    Original Title

    david squire - kompost (strucnjak za vrt).pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    89 views81 pages

    David Squire - Kompost (Strucnjak Za VRT) PDF

    Uploaded by

    nozedi

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 81
    strucnjak za vrt Priruénik za proizvodnju i koristenje vrtnoga komposta te koriStenje komposta za sjetvu i sadnju * Korisni kukei i ivotinje za poticanje + Trulo lisée i humus * Sto kompost moe i ne moze? + Koristenje drvenog otpada * Komposteri domace izrade * Odriavanje kompostera David Sauire * Maléiranje * Izrada glistista * Komposti na bazi ilovate * Izrada sjetvenoga komposta John Innes * Komposti za sadnju za odredene kuéne i vanjske biljke + Komposti za vanjske posude Nasir ivorna: THE COMPOST opyriahe {New Holand Pubishers (UK) Led 2008, {6 ZsHvanko ane EO-COMMERCE do. Rijeka 2009 Urednic soraso Marske s sera mynca Reka Prev Rapa Martn¢jonnove | Low sot #704628 4082 Naldadntc LEO-COMMERCE 40.0, | SOUIRE. Dvd ee Tesosienssi0 hapa irlesiormort>, Rye se- | ec. |e a an Sadrzaj Predgovor autora 2 ZA POCETAK Postupanje s trajnim korovom Postupanie s drvenim otpadom SmjeStanje kompostne hrpe Kompostne hrpe i komposteri Kompostni jarci i rupe Brzo kompostiranje IZRADA KOMPOSTA Proces kompostiranja Sto se moze komposteri Stvaranje kompostne hrpe Koriftenje kompostera RjeSavanje problema KOMPOST strucnjak za vrt Priruénik za proizvodnju i koristenje vrtnoga komposta te koriitenje komposta za sjetvu i sadnju David Squire serije: A. & G. Bridgewater ZELENA GNOJIDB Sra jexelona gnojidba? 54 KORISTENJE VRTNOGA KOMPOSTA MijeSanje komposta sa zemijom 4 Biljke za zelenu Prekopavanje i gnojidbu 56 izmjena usjeva 46 Male i poviene gredice 47 KOMPOSTI ZA SADNJU I SJETVU Sco su komposti za STVARANJE sjoulsadn? 58 GLISTISTA le glistitte? Pripremanje ilovate Seojestantee? 48 | | Prpremanelionte | lrada glistita 50 Izrada John Innes komposta za sjewu Koriitenje glistista 52 larada John Innes komposta za sadnju Komposti za kuéne billke Vanjske biljke u posudama n Pojmovnik 78 Kazalo 79 Predgovor autora Odrzavanje vrtnog tla u dobrom stanju presudan je dio vr larenja, Ukoliko se ne odrZava plodnost zemlje, zajedno s moguénoiéu za poticanje zdravog rasta korijenja uz prisutnost korisnih organizama u tlu, biljke nikad neée zdravo rasti. Mora biti i dobro prozraéno te dobro zadrZavati vodu. Odréavanje tla u dobrom st nj ukjjuéuje redovito dodavanje gnojiva ili dekompostiranog organskog materijala kao Sto je vrini kompost. Ve¢ina vrtlara te&ko moze nabaviti stajski ili konjski gnoj, no organski otpad iz kuhinje i vrta lako je dostupan i jeftino se moze node koristiti kao mald, pretvoriti u veini kompost za ukopavanje u tlo ili se VeGi dio ove bogato ilustrirane knjige opisuje kako pretvoriti taj lako dostupan materijal u vrini kompost Postoje i drugi nadini da se vrt ‘zazeleni’ bez kori8tenja kompostnih hrpa ili kompostera, k 20 Sto je ukopav: Glistist nje svjezeg organskog materijala direktno u jarke ili rupe; sve te metode detaljno su objasnjene. a, gdje gliste imaju zadatak pretvoriti organski otpad iz kuhinje i vrta u kompost, takoder su opisana. Razlidite vrste komposta u koji se mogu sijati sjemenke, pikirati presadnice te saditi i presadivati biljke moze zbunjivati. Opisane su prednosti i nedostaci svake od tih vrsta komposta - bilo ‘na bazi ilovaée’, ‘na bazi treseta’, ‘smanjeni treset’ ili bez treseta’ - i svi imaju svoje poklonike. Ovaj detaljni iizuzetno praktiéan priruénile vodi || —____ ~ vas kroz najbolje metode recikliranja kuhinjskog i Mijere U ev0jknji2i mjere su izratene u mevritkom sustavu s vrinog otpada, kao i u odabiru ili izradi vlastitih oe PARE komposta za sijanje sjemenki ili sadnju biljaka. a eS GODISNJA DOBA | nom kraju, ako se pokaze da vam to pomaze Komposti i kompostiranje zraz ‘kompost’ éesto se krivo koristi i moze izazvati veliku zabunu. Dolje su ije ‘vrtnoga komposta’ i ‘komposta za sadnju i sjetvu’. Osim toga za zadriavanje viage koji se dodaju kompostima za sadnju, narodito kad se biljke uzgajaju u maloj koli¢ini komposta u posudama. Postoje i specijaini komposti za pojedine biljke, kao to su lukovitaste (kad se sade u kuénim inloicima), orhideje, kaktuse i paprati. PRAVO ZNACENJE IZRAZA Vreni kompost Dobiva se stavjaniem organskog otpadnog materiala iz vrta ikuhinje na kompostnu hrpu i u komposter te ostavianjem da se razgraduje tako da se moze ukopati u to il korist kao malé (vidi detalie na stranicama 12-43). To je vatan i Ljedno jeftin natin poboliSavenja strukture tla Kao i vraéanja tu hranjvin sastojaka. Glstita (vidi stranice 48-53) jo su jedna metoda razgradnje organskog materjala, Kompost se mote radii u jarkovima i rupama (vidi stranicu 28). Zelena snojiba (vidi stranice 54-57) jf e jedan izvstan nadin 2a pobolanje la. Obigno je za kuhinsk i vreni kompost Potrebno oko godinu dana 22 raxgradnju (braina razgradnje vis o dijelu godine), no postoje metode ‘brze razgradnje’ (ici stranice 30-31) koje se mogu primijnie RosBtenj oipacinog organskog materfala i kuin iva 2 [pro2vodhju vrnoge komposta vatan je dio oganskag vr Komposti za sjetvu i sadnju Koriste se za sijanje sjemenki u lonce i sjetvene plitice kao | 22 sadnju bijaka. Ti se komposti razlikuju po vrstijsastave i Uglavnom se temelje na ‘djelomino sterilzirano] humusno| ilovadi’, ‘na bazi treseta’, ‘smanjenog tresera’ li’ bez treseta’ (za detaje 0 tome vii stranice 58-77. Koritenjem tistoo MOZE LI SE KORISTITI VRTNA ZEMLJA U KOMPOSTIMA ZA SJETVU I SADNJU? Kompost u koji se siju sjemenke i u kojem se uzgajaju billke {Specijalno je pripremljen i formuliran kako bi bio dist i bez Stetofina i bolesti; ujedno sadréi uravnotezenu ishranu biljne Ibrane. Njegova struktura omoguéava da zrak prodire Smijesu ida otjese suvisna voda, ali da i dalje dobro zadr?ava lagu. U njemu nema sjemenki korova, koje bi mogle izazvati velike probleme ako proklij istovremeno kad i posijane sjemenke Da bi se uStedio novac, ponekad se u velikim baévama na patiu koristi vrina zemlja ili sipka humusna ilovata, ali ako tlu ima Steto’ina, one ubrzo uniste korijeaje i dovode do propasti biljaka. Za potetak Organsko vrtlarenje je vrtlarenje bez pribjegavanja koristenja pesticida i fungicida za suzbijanje Stetogina i bolesti te nekoriStenje sintetskih i neorganskih gnojiva za prihranjivanje biljaka. U njegovoj osnovi je koritenje organskih materijala, kao sto je vrtni kompost, koji se dobivaju od biljnog i kuhinjskog otpada te ukopavaju u tlo " tlom (vidi dolje). ili Koriste kao malé, Ujedno ukijutuje dobro ‘gospodarenj GOSPODARENJE TLOM | Dobro gospodarenje tiom obuhvata tradicionalan naéin odréavania zdravog i produktivnog tia, kao za sadagnje tako i 2a buduée generacije. Ukljutuje goditnje zimsko prekopavanje povranjaka i sezonskih evjetni gredica (vidi sranice 44-45 2a tehnike jednostrukog i dvostrukog prekopavanja). Koristi prekopavanja su: Poboljéanje ocjeditosti Pobolifava ocjeditost razbijanjem ta do dubine od 25-30 cm kod ednostrukog prekopavania. te do ‘ko 60 cm Kod dvostukog “1 potrebra za aktivnost korijena korisna incase lei onan OSTALE TEHNIKE DOBROGA ‘moguénost je odlagane na kompostu GOSPODARENJA TLOM ‘hepa ili u komposter. Traini koro (2a opis ‘ilueracije vid stranice 22-23) ne treba ni ‘ukopavati ni odlagati ra kompostnu hrpu ill ‘ukomposter, vee spat ili staviti u €vrstu najjonsku vreeu da istrune (vidi str. 22). + Malgiranje la (vidi stranicu 47). + Tzmjena usjeva (vidi stranicu 46). + Proizvodnja vrtnoga komposta (vidi stranice 12-43). + Omoguéuje korisnim kukeima i stvorenjima u vrtu Jakgu borbu protiv bilinih Stetotina i onih u tla (vidi stranice 8-9) + Proizvodnja trulog liSéa (vidi stranice 10-11) aoe ie Recikliranje kuhinjsk: kog otpada + Recildiranje kuhinjskog i vrtnog organskog of eat (vidi stranice 6-7 i stranice 14-25 za materijale koji se es ‘mogu i me mogu kompostirati) + Izrada glistiéta (vidi stranice 48-53). + Zelena gnojidba (vidi stranice 54-57). sjemenke u proljete te saditi bike. ES Za potetak JE LI SKUPO ZAPOCETI ‘Ako potinjete s komposterom napravijenim od starih i ‘odbatenih materijala, cijena je gotovo zanemariva. Lako se mogu nabaviti veé gotovi komposteri, no stare i odbagene stvari, kao Sto su plastigne kante za sme¢e, mogu se brzo prenamijeniti za uporabu (vidi stranice 36:37), dok su vrste domace izrade lako dostupne uradi sam majstorima (vidi stranice 34-35). Pripremanje tla ispod kompostne hrpe ili kompostera vrlo je vaano i o tome se govori na stranicama 26- U malim ortvima gdje nema dovoljno prostora za kompostn hrpw Ali komposter, organski otpad se mote odlofitiu jarkeilt rupe 27. Ako ne posteji moguénost 2a komposter, narotito u malim vrtovima, organski otpad se mote ukopati direktno u jarke ili rupe (vidi stranicu 29). Trulo lige se jeftino pripremi i osim Sto se otpalo liSée (grmova i stablasica ujesen) stavija u 2itane boksove, mode se staviti i u évrste najlonske vreée te ostaviti da trune u nekom kutu vrta (vidi stranice 10-11 Jedan od nagina odlaganja liséa je stavljanjedirekno u éorstu plasticnu ore (DA LI ‘ZELENO VRTLARENJE’ SMRDI?_ loko udu razgradnju organskog materiaia od smrdjet iti izazivati probleme sa susjedima. Ako kompostru hrpu ili Komposter stavite na stranu (Vidi stranice 26-27), to neée biti problem. Motete koristii pregradnu retetku ili ivicu | sakrit od pogleda Glistiéca, koja su obitno smjedtena bliée kuti nego $0 je to kompostna hrpa ili komposter, obiéno ne stvaraju neugodne mirise. Medutim, ako se oni pojave, lako se utvrdi uzrok i njesi problem (vidi stranice 48-49). Zeleno vrtlarenje postaje natin tivota za mnoge ‘tare; osigurava da hrara koja raste u vaem vrtu ne. sadriitoksiéne kemikalije € STO SU GLISTISTA? Gliste koje se hrane otpadom od povréa drie se u specijalno napravjenim komposterima koji se testo nazivaju glistéca. Te gliste jedu otpriike tri svoje tezine bhrane tjedno i pretvaralu je u kompost za mairanje povrdine tail za ukopavanje u tlo. Za detaljnije informacije o glistitima i njthovom odrfavanju vidi stranice 48-53. tase lako odrtavaju i brea mogu ‘sh Genova obtei peut pat i naklonost Recikliranje organskog otpada U danainje vrijeme se recikdiranje organskog otpada iz kuhinje i vrta smatra Kako se moze ekoloski prihvatijivim. To je ujedno prirodan natin vrtlarenja koji se dokazao reciklirati odriivim i pouzdanim tijekom mnogih generacija vrtiara i najbolji je natin za ‘organski odrzavanje zdravlja i plodnosti tla. Bakterijama, glivicama, kukcima i ostalim otpad? stvorenjima sto zemlju odriavaju zdravom i plodnom koristi redovito dodavanje razgradenog vrtnog komposta, koji je besplatan i lake dostupan. Odravanje tla bez toksiénih kemikalija Sa sve veéim brojem stanovnka koji ova planet mora odrta, posto neprestana potreba da se na ze ago} Sr vide usjeva. To je ovelo do toga a se sve vece kaltine umjetnoga gnojva dod tu da bi roo Sto vse ujeva. To je neizbjezno rezultralo sve Eescim korSenjem pesvcida i funglida da bse sprijetloostecere | ejesvostilaka | na kraj e do postalo prepuno umetih kerala kaj su tokalne za bile, a | sve vide kemilalia orate u vodene tokove te wzrokue vellko onetiscene. Medutim, pritvaéanjem politike recikiranja kuhinjskog | vrnog otpadsa | njegovo pretvaranje v material koi se moe vratiti tu, bilo maltiranjem il ukopavanjer u zemlju tlekom jeseni | zime, do u vaSem vrtu moe zadr2at svoju priradnu cjelovitost | posta produktivnije za integraine usjeve. KOJE SU KORISTI ORGANSKOG VRTLARENJA? Postoji vide koristi, ukljuéujue + Usteda novea: Kompostiranjem organskog otpada izhje¢i ée se potreba keupovanja gnojiva za ukopavanje u tlo i radi obogadivany njegove hranjive vrijednosti za bil kao i za poboljSavanje njegove strukture (bolie prozratnosti, ditosti i sposobnosti zadrPavanja ge). Ujedno potie prisutnost korisnih bakterija, glivica i stvorenja u tly koja pomadu razgradnju ea askih materijala Uzgoj boljih usjeva: Ako poboljSavate tetu ta, biljke ée rasti adravije. Za raspravu je da li povrée i voée ima bolji okus u tlu koje se red be cei kad jednom kuSate hranu uzgojenu tlu obogaéenom vrtnim kompostom ii ignojivom, vjerojatno Gete se preobratiti na organsko vr Poboljsanje ob vrtnoga komposta sa zemljom, i njegovo kori8tenje kao prisutnost kukaca i to dovodi to poveéane prisutnosti ptica i sitnih Vrtoci su idealna mjesta gdje se organski otpadni material m sisavaca. Osim obogaéivanja vrta pobolianja tla 2a aliedede usjeve. Hivotom, mnogi od tih eukaca, Sisavaca i plica pomazu us wrinih Stetotina, Mnogi raz! Irorisni kukci i stvorenja opisani su i Hlustrirani na stranicama 8-9, * Zaravo tlo: Presudno je za bike i amo gdje se razgradeni organski ‘materijal ne mijeda u tlo nekoliko odina, ono postaje djelomigno mrtvo. Prozraénost tla je presudna radi fomoguéavanja ispravnog razvoja Korijenja, adrPavanje viage pomade astu korijenja i aktivnosti lorganizama u tlu, a dobra ocjeditost spretava natopljenost sto mote tunistt i korijenje i organizme u tlu + Sporo oslobadanje hranjivih sastojaka: vrtni kompost i gnojivo polako oslobadaju hranjive sastojke Inarotito ako je vrijeme hladno i bilfke ne rastu naglo, no mnogo brie fijekom visokih temperatura ljeti kad Jerast aktivan. To je stoga sto su ju koji razgraduju te ogo aktivniji kad ‘rime toplo. To je idealno 2a [promicanje dobro rasta bijaka tijekom cijele Vetina kemijskih gnojiva n Postidi tako sporo i postupno oslobadanje hranjivih sastojaka. Iako Sporootpustajuéa umjetna gnojiva cxlobadaju svoje hranjive sastojke na sremenski odreden naéin, ipak ih treba primjenjivati u pravo vrijeme tijekom godine, u prolje¢e bolje nego imi, kad billke miryj. Cofetnim ti radi poboliavanja njezine UKLANJANJE POTREBE ZA PALJENJEM | Wprosiost je paljenje bilo tradicionalan nadin vetlarenja, narosito Desetiiedima je svaka razumna otoba mogla tijesen kad treba “i€upati" dreenaste biljke. Ujedno korist jer predvidjeti da je odlaganje svega smeéa na osigurava pepeo koji se mijeSa sa zemljom ili dodaje na kompostnu deponie neod2ivo - no ipak se to nastavilo Inrpu. Pepeo od drveta sadrii razliite kolitine kalija, od éega tvrdo raditi. To je ujedno bilo rasipanje resursa ovog {drvo sadrli 1-10 posto kalija kao i 35 posto kalcija i 1.5 posto fosfata laneta nj vrijeme veéina lokalnih Medutim, zbog panje koja se danas pridaje atmosfersk: a \iviju politi i tradi da se otpad ‘onetiséerju, paljenje nije popularno i moze izazvati neprilike sa 1 Cukueujuél novinskt Ssusjedima. Unatoé tome, paljenje je idealan naéin za iskorjenjivanje papir, éasopise, imenke, staklo i plastigne boce Iorijenja trajnoga korova, iako se on mote staviti iu najlonsku vreéu odlate u jedan od kontejnera, a otpad za dda trune tijekorn duteg perioda (vidi stranice 22-23). Umijesto paljenja deponij u drugi, sto Sesto ukljutuje organsit ddrvenog otpada, on se mote nasjeckati i korist ili kao male ili otpad (dobro zamotan) iz kuhinje. Medutim, jos fogranienim koliginama i tarkim slojevima dodati na kompostne hrpe _je bolje dodati sav organski kuhinjski otpad na itu kompostere (vidi stranice 24-25) kompostnu hrpu ili u komposter (vidi stranice 12-43), kao i u ogranigenim kolitinama u glistista (vidi stranice 48.53) ojedini kukci djeluju kao grabezljivci ii nametnici na mnogim vrenim ‘Stetotinama’ te pomaiu sprijetiti o8tecenja na biljkama bez potrebe za Kemijskim suzbijanjem. Ostala korisna stvorenja, kao 3to su Zabe, stonoge, jezevi, rovke, sljepi¢i i pauci, takoder igraju vainu ulogu u unistavanju biljnih stetozina (vidi suprotnu stranicu). Suzbijanje biljnih 3tetoéina na taj natin sve je popularnije te siguran i pouzdan nagin zastite biljaka. KORISNI KUKCI Pravo znaéenj izraza... + Korisni kulke: To su kukel koji pomatu u suzbijanju kukaca koji ofeduju bile * Bioloéko (ii prirodno) suzbijanje: Obuhvaca metode za ungtavanje kukaca koji napadalu bike bez kemikalija. + Zeleno vrelarenje: Izaz za vxgo) bijaka bez korfcenja kemikalfa za suzbianje i spretavanje Stetotina | bolest ce za nekoriétenje umjetnih kemikallja 2a prihranjivane biljaka il za uniStavanje korova. + Organsko vrtlarenje: Popularanizraz za suzbijanje &terotina | bolest bez pribjegavana koriStena kerikalja: medutim, to je ‘ukraden’iraz zato Sto se sve bilke uzgajau organski. + Nametnici: Obiéno se ocnosi na mlade faze nametnika ‘ji tive u tel il na telu napadnute bilke. + Grabedljivei: To su kukci, kao | ostala stvorenia i Zivotnie, koji se vrzmalu oko vrra,ubjaje | hranedi se Stetoginama koje ofteéuju bilke. Vretenca vi privat uk (akdutjod sinokice, kao odtas lebde ened rbjaka. Nite ve urbnjacima, prokepima, moter, kanalima i sporim tekutcama. | fi nimfe i odras faz tare se Gugim kukcima, Boija ovtica Posoe nnoge vse renin oj took (iinke i odes ss gabe ko se hae golemim bojem ln uk icina, trasima, griyama ikukcina justanma ‘Svaka litinka dvototkaste baie ovtice ojede 15-20 isin uf demo (80 500 u troyedr file} eee Zeleni usenjkari ous Poznati kao ‘lene f, odletu rakupine zelenkastn faotace ra staphama. Kod se ‘egu,Itinke se trane uglamom strim lsnim dima sisajut nove telesretekutine. Saka ‘tinka pojede mnogo stoi ish wS, kao fia | adn tak. Tréci To su pid grabedjeis pokretfvim, dobro naorutanim iinkama. | odtast i itinke untavaju velit bro str kukaca, narotto notu; edu velte tole ‘jalece kupusne muhe, kao i Osea0 korjenske af. ubitest teak komiat napada i puteve balavce. Biljne stjenice /- Ove sjeice edt stala abe od sredine {eta do een. Onis eg 2 nine i odes smanjuu infestac prelogrina Nim srakochemo pojedu 5-40 prelogrinia 2 odasi 60-70 Pragkasti uSenjkari Manj od lenis utentare, prekrven su fim, bjelm pratkom i podsetai na staklenitke biele mmuSice. U powrjacima se tink i odrasi rane gotovo samo prelogrnam i nihovin [ajacima, Svekafitinka poede devo 15-35 prelogrina Kusokrilei again: opening Ist Toda le ge proto s le koa ara ‘ale abn ie ie ate [prelogrinjama. Odrasii komnjasi potpuno proty pro dk Use fete ¥ KORISNI KUKCI (NASTAVAK) Najeznice Brakonide Preteino nametnici gusenica noch Po prod nametnic evn kept; nekoko ih paraztire na brakanie napedaju mage paucime, wlerjkacma i afidima, Zeke imaju kukce, oaks jaja u ge djelove za oclagane jajatca, St im gusfenice rai noch i moputuje da odiatujjata u tea njihove evn kept. Napadaiv lena. 2 jaaiace se iegu Ocres oda lise ul. Uitinkenekin Rate i hare brakonida, kad iolze ie sv0g domatina, rade tielom kukca rnakupine kukulica intra Grabeinice Karakteristitne po s1om ene al ebenju, ove mice = su abhi grabedivc isi i Osby jake vsti BP | caste mice nau dg ie rut ok Kolonia afi, a samo edna Inka (eke |, podsjecana So, Grabedfvc su; odrasle mutice make unt oko 800 lsh uli ze $2 skrnaju med niskim bifkama i uty i sy Biota. Uedno pomatu suabjanju vebaju na ostale kukce. Vike, grabedive iinke prelogrnis na stablima votk i qugenica podsjeaju na itinke Kijak | Sve u ths Jeptiakvotke, Otaie Kovnarice Velika skupina preteino pareztstih muti safe napadejuletire(narotto bile ltr), none leptie ukutyud molce zapredare mh i fustave kukce, ooatut jaca u nihove Winke. Kounarce su korsnje wari i od mofaca _apredara od brakorid Ostali korisni kukei Grinje: Nekoliko grinja su Seetnici a vrtnim, povrtnim i stakleni¢kim bilikama, no jedna od njih, Anystis opis, agresivno napada ostale grinje | kukce, naroéito u povrinjaku. ‘Smedi ulenjleari: Osim zelenih | praskastih ufenjkara (vidi suprotnu stranicu), smedi ubenjkari pomatu u suxbijanj lisnih Si, tripsa i grinja. RAZNA OSTALA KORISNA STVORENJA * Stonoge: Ranaju se od éojenoga (koje ote bike, po korsneu priodnom wrt, + Wren pauc: a ih rani, no veina pricod su spore naj dva para rah nogu ra vet segmenata plete mretu za atare kukaca. + Jetevi: Dobro poarate ‘jet po tome Sto imal jedan par nogu na sakom segments ‘vo protriive na pudeve baavc, ge, koma, uholae, Stooge suaktiva svorera i hrane se pufevima blac, _Bsjerice | dvojeroge. Ne umemiravare ih 2m dok bern cstnim mokricana,grnjama,baburama, Wnkara tuletara i provjerte mjsto gdje msi pat Ne dae kruh namogen cosalim kukcima. * Zabe: Ov vodozemc rarotite vole puteve _miljeko er to iazha proljev kod miadhh. + Rovke isjepdi su balavce jako th suzbiju. Zabe dive u barama, no narodito su takode korsni OSTALI NACINI ZA SMANJENJE PROBLEMA SA STETOCINAMA I BOLESTIMA razliku od uvodenja u vriove luskaea i korisnih stvorenja Sto koriste bljkama, ima i stvari koje motete uéiniti: IZMJENA USJEVA Urgoj povréa neprestano na {stom komadu zemlje iz godine u godinu poti¢e ‘nagomilavanje stetnilea{ * Odrtavajte zdravo tlo redovitim dodavanjem razgradenoga vrinoga komposta (stranice gles Ujedno, ammo adje se 1247) i ukopavanjem usjeva zelenoga gnojiva (vidi stranice 34-57) Iamjenjujte usjeve u povrtnjaku redovito svake godine (vidi desno i stranicu 46). Pokufajte komplementarnu sadnju (vidi dolje). Birajte kultivare (sorte) koji su otporni na Stetnike i bolest (vidi dole). Lusjevi ne izmjenjuju, zemiji potinje nedostajati odredene biline hrane. Zdruzena sadnja Korterjom odredenih fla u medacbno|poveraosi, mote se swan napade Seton. \Naprimjer: * Vlasac posaden izmedu ruta pomaie da ih ne napadnu line uti * Ceinjak, pPoriluk | crveni luk koj se uzgaai oko gras mckyom pomatu dase skupla njhoy osebuan ‘is koji era meoine mice * Draguic narod primamive isne ut: sta uz nu sade acti (Tgetes potula) zo to privat pice koe se hranelarim utma * Paprena meevica | ednjak zbanjuja teri lane i Lisni kompost astoji se od otpalog lista s listopadnih grmova i stabala koje se skuplja i potite na truljenje. Li8ée se moze dodati u ogranienim koliginama na kompostne hrpe i u kompostere, no najbolje ga je staviti u dobro prozraéne boksove da trune, za 5to je potrebno do dvije godine. Sagniilo liS¢e se tada koristi kao malé ili se ukopava u zemlju. Osim koristenja otpalog liSéa za lisni kompost, njegovim grabljanjem i kompostiranjem gisti se vrt. MOZE LI SE KORISTITI LISCE S VAZDAZELENIH GRMOVA I DRVECA? Mnogo je 2ilaviji od listopadnih vrsta i tijekom cijele godine treba pograbiti kad otpadne s grmova i drveta te spaliti. Pepeo se mote plitko ukopati u zemlju ujesen ili zimi. Ne koristte lite éetinjata (bilo vazdazelenih ili listopadnih) za izradu lisnoga komposta jer mu treba dugo vremena da JE LI LISNI KOMPOST PRIKLADAN ZA DODAVANJE U SJEMENI | SADNI KOMPOST? ‘Sjetveni i sadni komposti na bazi ilovaée napravijeni su od djelomigno sterilizirane ilovate kako bi se iskijuvila prisutnost Stetodina i bolesti koje étete biljkama. Stoga kutije. Debeli poklopac Ce ‘prozrativanja. Jo8 nekoliko ih zagrije ijeti (vidi stranice ins 49 i “3 Pica 2a ocjeivanje ruina je Smiestite hut u garaty il, zatataie age ka ii jet, na zaidonjeno i sjenovito kuti; postavite kutju na miesto na otvorenome goje pete tako da dno bude malo rete bit na direktnom suncu, podignuto ienad pltice 23 Cedere i nede stalno staat u mokrome. ‘Stvaranje glistista Se ere eet grea v Koristenje glistista sim samoga glistista i pravog broja i vrste gujavica (vidi stranice 48-49), za on €e vam trebati nesto materijala za stvaranje ‘podioge’. Prikladni Sto je potrebno za pogetak? ‘materijali ukijuéuju narezani novinski papir, lisni kompost i razgradeni vrtni kompost, a sve je to jeftino i lako dostupno. lako se gujavice nege svima odmah dopasti, na kraju mogu postati vrlo zanimijiva tema za razgovor. GDJE BI TREBALO SMJESTITI GLISTISTE? ‘Smijestaj glistista je vrio vazan buduéi da je glistama potrebna J garati, narofito 2imi, iako se tijekom ljeta mote premjestiti na toplina (vii stranice 48-49) u mnogim podnebljima ‘otvoreno na toplo, ali zaklonjeno mest. Jaki etn pljuskovi prikladne temperature nisu prisutne na otvorenome zimi, _-mogu brzo rashladiti glististe i usporiti aktivnost gujavica, Stoga su moguéa mjesta za smjedtanje glisti8ta u kuGi iu stoga je jako vatno zakloniti ga od kite. € POCETAK S$ GLISTISTEM U KANTI ) Ako je glstiite kuéne ixrade od plastiéne kante za smeée (vidi stranice 50-51), osigurajte da rupe na dnu il oko njega ne budu zatepliene. Postavite kantu na plticu za cijedenje. Kupovne kante imaju drenaini ep na daw i on treba biti smjeiten tako da se ispod njega moze staviti posuda. Kanta se priprema na isti natin bilo da je kuéne izrade il kupovna. a 1D ispunite dno 5.7.5 cbiutaka. Toko ¢e deo gl 6a vlog izhaz ra dre debeim sje stg Sunka stn 2. Na wh crenanog material state ck karad debe stab dobro oxo Sto Ge ome irute dst Sine honte. Non reba ib nal pa rine ate ripe i ep. 12-18 mm kao bse mag cle vga tetas goncar sa peta je za govce. J 3 Dovate 7.5-10 cm debeo sioj narezang novinskog popirc, 4 Razostrite gujow J} fxxopa komposta it razgradenog wtnag kamposta. To predstavja (id stranice 48-49) na podogu ODRZAVANIE GLISTISTA Gujavice ée trebati redovito pregledavati kako bi bile aktivne: ® Hranite ih razliitim nasjeckanim kuhinjskim i vrinim ‘tpadom, ali ne dok ne probave prethodno dodan material. Lbjegavajte materiale kao So su sjemenke i oboljelt materjal kao i velike kolidine kora citrusa. Isto tako je najbolje izbjegavati preostala mesna i riblj jela(smrde i prvlate stetotine). + Dajte gujavicama razlieitu hranu, ne samo jednu vest. * Drtite poklopac na glististu kako iste ibjegli pristup syoénim muhama. * Ne dopustite da material bude ni sub ni odveé mokar. Ako Je sub, patjvo i ravnomjerno dodajte vod. Ako material postane premokar, dodajte narezanog novinskog papira da pie vidal vlage. VADENJE KOMPOSTA Jednom ili dvaput godisnje, kad god se kanta napuni, izvadite ori sloj gujaviea zajedno s kuhinjskim i vrinim otpadom Aj jos nisu razgradile. Stavite to na stranu i izvadite Jkompostirani otpad s dna kompostera. Zatim ponovno apunite kantu kako je preporuteno za pokretanje glistista, {vidi lijevo), dodavii gujavice i Inckompostirani prikladnom sloju, od praznite Fanta sglstistem, droite razgradent Imaterijal od gujavica materjala na Injen rade. napraviti vali debeo si fer guavice neve bit i2ati nakra| i make pated tuk | smd prje rego one patnu na njemu radi. Polak i esta je Ku uspeha ad dodgyete organshs tubinsh i wt otpod. 6 Razostrite sioj vatrog novinskog pops topo War. ows kak by gujovicara bi 77 Stavite na mjesto pokiopac i odiotite kant na 2-3 yedna da se gujavice sjeste Moie li se pohraniti izvadeni kompost? ‘Ako se odmah ne upotrijebi,stavte ga jucenu vreéu | ppobrante na hladno, suho mjesto dok ne zatraba za maldiranje 1 ukopavanje u zemiju. Hoée li Stetiti gujavicama ako se ode na godisnji odmor? ‘Ako se guiavice nahrane nekoliko dana prie vateg odlaska, note lim se nigta dogodkt 2a 2-3 tledna. Ako je cute, zamolite priacelia da im doda neito otpada ratte hrane. Sino umnozavanje Gujavice se brzo razmnotavaju | za nekoliko mjeseci samo Jedna gjavica mote proizvest fo 1500 rugih guava 80 je ‘de gujavieaugheti, brie ce e razgradval Kuti ren oxpad Punjenje i odriavanje glistista s pretincima Buduti dae gltise sastveno od ranitch pretinaca sotenin jedan inad crugoga (vil sranice 50-5), punjene | odrbavanie ‘lsutta spretncima je neito drake od edr2avana vader, Traterala tz kante (nah Heve). + Pridnenajedinica podupire gle spretincia. Nakon “spostavana | nakon vgemjeseéne aktvnostiguavica, don pretinac sacri rangraden! material. Srl pretnac ima fxgarsh material! guavice koje narjemu rade, a gor peetinac je detomigno napurjen tek docarim i nasjeckanin ‘eins wren orpadom Koj éeka ca ga prerade gulvice. + Gujavice se prirodno kreéu prema gore kad dovrée razgradivanje organskog otpada u jednon sioj. + Za vatenje kompostiranog materia izvucite | ispraznive lil izbor osiguravanje hrane biljkama koje ¢e se sljedece uzgajati na tom komadu zemlje. a $irok? ~—_—Neke od tih usjeva najbolje je sijati i uzgajati u proljece i Ijeti, dok ostali trebaju ‘prezimiti’ i ukopati u zemiju sljedece godine, Nekoliko biljaka za zelenu gnojidbu takoder uévrscuju dusik (vidi stranicu 55). PRIRODA BILJAKA ZA ZELENU GNOJIDBU Nekoliko biliaka za zelenu gnojidbu imaju posebna godisnja sua i pk ilovaéu za koristenje w kompostu, najprije je 4 prosijte kroz 9 mm r. Obitno g hortikultumo sito, f + Mah tresetar: Ova) Evo kako pripremii | mije8at sjetveni kompost na baz! materijal éini kompost prohodnijim za zralei vodu te pobolifava injegovu zadrtavanja vode, ul + Grubi pijesak ili kamendii: nada | maze up Potitu bolju prozratnost FE oe kompostu te brea cijedenje x viska viage. Buduci da je to z RS 3 Preto treseta row tezak materijal, ujedno daje razastite grub pjesok i stabilnost bilfkama u kamentice Toncima, narodito kad st : velike is velikim udjelom ligéa, + Superfosfat: Sacr?i oko 18 posto fosforne kiseline potreban je za poticanje rasta korijena mladih biljtica i dokese ne i premjeste u John Innes . ompost za sadnju No. 1 (idi stranice 64-65) + Mljevent vapnenac: a4 Korigira kiselost ilovate te J igra vaznu ulogu w rasta fa3 bile. most i sposobnost DODAVANJE PRAVE KOLICINE MOZE LI SE POHRANITI KOMPOST NA HRANIVA BAZI ILOVACE? svaki kubiéni metar mjesavine dodajte: kg mljevenog vapnenca Bi2 kg superfosfata vapna. Da. Stavite ga u jaku najlonsku vreéu u hladno i suho spremiste gdje nema Stetodgina. Medutim, najbolje ga je upotrijebiti unutar mjesee dana; ako stoji duze od dva mjeseca, kompost ée postati prekiseo 2a neke biljke. SIJANJE SJEMENKI U PLITICE U STAKLENIKU. ‘Staklenici prutaju sigurnu toplinu na kojo| sjemenke mogu prokljati te rasti mlade bilftice. Nakon klljanja, | kad biligice budu devoline velike za rukovanie, premjestite ih u plitice s John Innes kompostom za sadnjs No. | (vidi stranice 64-65 za detale 0 tom kompostu | pikiranj bilgi). To Je nuzno kako bi se sprijetilo da budu preguste, bijede | sklone bolestima. y \ Gann Ww I Nopunit pic etm tomp 2. Po nu plice reste ronan 3 Stavite nekoliko slemenki na komad site prstima, narotito oko "ub datéicom da ulionite maoguti vlak Zotim krutog presovijenog popia; protest vrh 1 0S korpost daidicam 20 kampost uewsute powSinu —_—_raxranyerno razastrite serene po do 12mm od riba. poveini komposta, al ne blzu riba, 4 orcs stom romog ora prtite 5 Zolpebrnpst oda loca u sons temat l ( gererietomposton te el ronag cre pte nopanen prazn plstn ota). Med, Peeve dee, Mates pcote vod, ect hd lompst ade lshto soko oe Wok. Zam ple pes Sere, vot one woig ave bt tha actin ge cert tho de nh tne bude rena prema topes De Bite sper tamer dl (orcon vet meri aa ile). se eae foal pope Kad djeca ulaze u staklenik ill rimski vr da bi proveria tek posiiane sjemenke,, plticu je bole pokrit plastienem poklopcem nego staklom. 64. Komposti za sadnju i sjetw: q Pripremanje John Innes komposta za sadnju vrste komposta za sadnju u posudama, oznatene brojkama Pp" tri razli 1-3, a svaka je sastavijena prema razlizitim zahtjevima biljaka dok se razvijaju i Postoje li a jostupno se premjestaju u veée lonce. Osnovni omjer djelomigno sterilzirane razlicite e eS m , y Y : ilovate, maha tresetara i grubog pijeska ili kamentia ostaje isti u svakoj mjedavini vrste? komposta. Koligina hraniva se postupno poveéava, no omjer mijevenog vapnenca ostaje isti u svakoj mjesavini. KOJI SU OSNOVNI SASTOJCI UPOTRIJEBLJENI ZA JOHN INNES KOMPOSTE ZA SADNJU U LONCIMA? + 2dijela grubog pijeske ili kamentia od jednog do d vidi POHRANJIVANJE SASTOJAKA Prije mijeSanja, ovi materijali uvijek nae tim, pla a suhom, ae >» wa >) John Innes kompost za sadnju No. 1 John Innes kompost za sadnju No. 2 Iealan 2a pikrane miadi bien (vd desno) i za presadivanje | | Korst se za presadivanjekucnih bila, kao | za druge bike zakorienjeni reznica. Hranjisastox osguravah kad su relatomo malene, no treba im ve lonac Uuravnotezenu ishranu veéini adh bij, : Na svaki kubigni metar mjedavine za sadnju dodajte: Na svakd kubigni metar mjelavine za sadnju dodate: Ei ates * 0.6 kg milevenog vapnenca + 0.6 kg mijevenog vapnencs. | See | + 24g bratna od papaka | rogova. + 1.2 kg brasna od papaka i rogova Ee * 1.2 kg superfosfata vapna, eae + 1.2 kg kalljovafosfara. *+ 0.6 kalieva fosfaa “Komposti za sadnju i | John Innes kompost za sadnju No. 3 John Innes kiseli kompost | rnoge bogs biinom hranom i kerst se 2a konaéno \dedan je 22 bike koe ne vole vapno i vite vole kompost koji | presadvanje veil‘ odrash lnash bia, kao 12a vie fe Bago kseo (vd strani 61). Sastavijen je od: Ses Perrin nin ladies lea cormarm imine | | [Sages tpas maminon ts [Na svaki kubiéni metar mjedavine za sadnju dodajte: =| ein rebasgrenecers. +06 kg mijevenog vapnenca +1 ela grubog piesa it kamendica, BS ve brain cl papa goa, Na sak’ kubiéni metar ovoga komposta dda: Be ere iaete: + 0.6 kg sumpomnag cvijeta. +1. ig kaljeva fostaa, + 12g supertostara vapna. PIKIRANJE MLADIH BILJCICA 2) Cim miade bijice buds dovaljno velke 22 rukovanje, moraju se remjestiti (pikirat’) cako da svaka Jima vige prostora za razwijane te vite svjeta i zraka. Mlade biltice koje se ‘stave zbijene, postaju slabe i bljede te sklonie bolestima od onih s dori kruzenjem zraka oko nj Bole je miade bilice premjestiti dok su malene, ane ih ostavti dok bud velke, lave | zbjene. sete pokepec: Kod ged 22 Ka subd biltice davojne veike kompost pokaaye znckove ixzivanja, zaijte 2a rukavane, zal ih adazde. Zatim mmlade bijtice staid piticu u zdely pitko mala viicom podignite nekotko bijgica stavite it ne wakan novinsk popir 55 ed pune pcs agar pope TapenBicu nip (oa stu bow pice da se kono porane aie) gan dlbor, Pao cole oda dase eco, tempos sere oo rene 3 Nopente i nausnte topos u dgu pltcu: Molo sodicom noproite nce 4 vast red neka Bue 12 mm od riba ploce Komposti za kuéne biljke ‘zbor biljaka za uzgoj u ku¢i, staklenik ili zimskom vrtu je vrlo velik i raznovrstan uli kuéne 87 24 kaktusa do orhideja i bromelija - i one stizu iz vrio razliditih podneblja i tala diljem svijeta. Neke od tih biljaka su terestiéne, Zive u razini tla, dok su druge epifiti irastu na granama drveéa gdje dobivaju potporanj, ali nisu parazitske. Stoga su potrebni razlititi specijalizirani komposti. KOMPOSTI ZA SVE KUCNE BILJKE 3 + Celosio + Plumbago + Chiorophyeum + Primula + Chvysanthemum * Seinepauta + Clerodendeum + Sonsevero + Givia + Soxfoga '* Codiaeum (Croton) Schefflera '* Coleus (sin. Solenostemon) ‘Schizanthus * Grossandra '* Senecio (sin. Cineraria) + Cyclamen '* Solanum + Diefenbochia + Soleiratia (sin. Helse) + Dracaena * Spathiphyllum + Episcia + Streprocarpus * Euphorbia pulcherrima * Tolmiea * Exocum + Torenia + x Fatshedera + Tradescantia + Fatsio + Yucce Fs Mnoge populame kuéne bile dobro * Fittania rastu u John Innes kompostima za chia sadnju u loncima (vidi stranice 64-65), joriosa kao iu kompostima na bazi treseta, sa * Grevillea ssmanjenim udjelom treseta i Genie™ + Hedera kompostima (vid stranice 58-59). Te + Hoya biljke uldjueuiu: * Hydrangea + bora * Acalypha * Jocaronda + Achimenes + Justicia (sin. Beloperone) + Agloanema "Kalanchoe * Alamanda + Leea + Anthurium + Lilium * Aphelandra + Maranta + Ardision * Aspidstra * Begonia + Bougainville Bucci da su kompostirazlii. of + Bouvard ‘nih na baz! lovaée do ont bez + Browalie treseta,njhova sposobnost + Golam zadravanja viage il ospustanja wSka + Golathea Mage takoder su rani. Stoga vod + Colceotaria raéuna kad mje jedan kempost opsicum

    You might also like