SEMINARSKI RAD IZ RAZVOJNE

PSIHOLOGIJE
Tema:Mjerenje inteligencije

Mentorica:
Radio:
Mr. sc. Melisa Hasi
Nihad Buljubai

Tuzla,2016.godine

Sadraj
1.Uvod..........................................................................................................1
2.Psihometrija i inteligencija........................................................................2
2.1.Inteligencija i dob................................................................................2
2.2.Inteligencija i uenje...........................................................................3
2.3.Okolina - nasljee i inteligencija..........................................................4
2.4.Spol i inteligencija...............................................................................4
2.5.Sposobnosti koje spadaju u inteligenciju............................................5
3.Vrste inteligencije.....................................................................................6
3.1.Inteligencija se dijeli na:........................................................................6
3.2.Fluidna i kristalizirana inteligencija.....................................................8
4.Mjerenje inteligencije................................................................................8
4.1.Primjeri zadataka................................................................................8
4.2.Testovi inteligencije...........................................................................10
4.3.Vrste testova inteligencije.................................................................11
5.Zakljuak.................................................................................................20
6.Literatura................................................................................................21

1.Uvod
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za uenje iz
iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i koritenja apstraktnih
pojmova i koritenja prethodnih znanja za snalaenje u novoj okolini u kojima ne
pomae stereotipno nagonsko ponaanje. Jo se definira kao sposobnost brzog i
uinkovitog snalaenja u novim i nepoznatim situacijama, a postoji i apstraktna
definicija da je "inteligencija ono to se mjeri testovima inteligencije".Iako se
definicije inteligencije razlikuju, teoretiari se slau da je inteligencija potencijal, a
ne potpuno razvijena sposobnost. Smatra se da je inteligencija kombinacija
uroenih karakteristika ivanog sustava i razvojne inteligencije, oblikovane
iskustvom i uenjem.Inteligenciju je mogue mjeriti, iako nesavreno, testovima
inteligencije. Iako bi se moglo pomisliti da visoka inteligencija omoguava osobi
uspjeh u drutvu, mnogi drugi inbenici koji utjeu na drutveni uspjeh ine
predvianja nepouzdanim. Mehanizmi pretvaranja inteligencije u drutveni uspjeh
nisu u potpunosti razjanjeni. Tako, na primjer, postoji vrsta veza izmeu
uspjeha u osnovnoj koli i inteligencije, ali nakon toga nije vie mogue
predvidjeti uspjeh pojedinaca na temelju inteligencije.Inteligencija, mjerena IQom i drugim testovima, se najee koristi u obrazovnim, poslovnim i vojnim
organizacijama zato jer je dobar pokazatelj na ponaanje pojedinca.

2.Psihometrija i inteligencija
Iako

postoje

razni

koncepti

inteligencije,

najutjecajniji

pristup

shvaanju

inteligencije je psihometrija tj. psihometrijsko testiranje.Inteligencija se moe

mjeriti testovima inteligencije, tj. IQ testovima. Miljenje je da se ovim testovima
mjeri g ili generalni faktor inteligencije (eng. general intelligence factor). G se
esto dijeli na fluidnu i kristaliziranu inteligencija: GF (fluid g, fluidna inteligencija)
i GC (kristalizirana inteligencija, eng. crystallized intelligence).Ovisno o vrijednosti
IQ, visina inteligencije se moe podjeliti na nekoliko grupa:

Visoka inteligencija (IQ je 130 ili vii)

Iznad prosjena inteligencija (IQ je izmeu 110 - 130)
Normalno razvijena inteligencija (IQ je izmeu 90-110)
Nije neto osobito (IQ je izmeu 70-90)
Vrlo niska inteligencija (IQ manji od 70)

Prisustvo poremeaja inteligencije sa vrijednostima IQ manjim od 70 od roenja,

ili ako su ti poremeaji nastali tokom razvoja inteligencije, onda se radi o
mentalnoj retardaciji (oligofrenija), mentalna zaostalost, koja se dalje dijeli:

Laka mentalna retardacija (IQ je izmeu 50-69)

Umjerena mentalna retardacija (IQ je izmeu 35-49)
Tea mentalna retardacija (IQ je izmeu 20-34)
Teka mentalna retardacija (IQ je ispod 20)

2.1.Inteligencija i dob
Tek neto manje od 50 % pojedinaca ima manje-vie konstantan IQ od rane dobi
do adolescencije, a ostali pokazuju znatne oscilacije. Znatno je via stabilnost
verbalnog IQ-a u odnosu na neverbalni IQ.Iz podataka se mogu izvui dvije
pravilnosti:

to manje vremena protekne izmeu testiranja , to su rezultati na

testovima inteligencije povezaniji

to su djeca starija, to rezultati unutar istog vremenskog intervala pokazuju
veu povezanost

Postoji izrazita pojava snanog pogoranja uspjeha na testovima inteligencije i

nekom mjerama ponaanja otprilike 5 godina prije smrti - zavrni pad. Fluidna
inteligencija (GF) pada ve poslije 25. godine i to ne samo u testovima brzine
nego i snage. Mjere kristalizirane inteligencije (GC) pokazuju u funkciji dobi
otprilike isti tempo porasta kao to je to pad GF.

2.2.Inteligencija i uenje
Po nekim definicijama inteligencija je determinirana brzinom uenja i/ili zavrnom
razinom

sloenosti

nauenog,

osobito

kod

inteligencije

ivotinja.

Uenje

omoguuje razvoj inteligencije, a inteligencija olakava uenje. Rije je o

dinamikom procesu meusobnog pojaavanja ili slabljenja, a ne uzrono
posljedinom odnosu. Kvocijent inteligencije nije mjera trenutane sposobnosti za
uenje, nego matematika tvrdnja o tempu kojim e se s vremenom mijenjati
sposobnost za uenje po jednim teorijama, a po drugima IQ predstavlja
trenutanu mjeru sposobnosti za uenje. Kronoloka dob ne korelira s uenjem pa
je mogue eksperimentalno varirati IQ i mentalnu dob. Kod verbalnog uenja, ako
nije dolo do restrikcije raspona u zavisnoj varijabli (teina zadatka) ili nezavisnoj
varijabli

(IQ),

naene

su

znaajne

korelacije

izmeu

inteligencije

uenja.Inteligencija visoko korelira s uenjem na poetku uenja, a kad neka

operacija postane automatizirana, IQ vie ne igra znaajnu ulogu.Raspon
pamenja unaprijed, a jo vie unazad, ima znaajne veze s g-faktorom
inteligencije; oba konstrukta ovise o efikasnosti radnog pamenja.Inteligencija i
uenje koreliraju to vie to je :

sloenije ono to treba nauiti, a ak je naena blaga negativna korelacija

izmeu

mehanikog

uenja,

jednostavnih

zadataka

IQ-a

visokointeligentnih osoba
vea smislenost materijala, tj. kad postoji mogunost transfera uenja
vrijeme uenja ogranienije
uenje vie u vezi s maturacijom

Inteligentni ljudi bre stvaraju kvalitetne asocijacije koje su temelji svakog uenja.
Inteligentniji imaju bolje strategije uenja, mnemotehnike i bazu podataka, pa im
vee steeno znanje omoguuje bolje kognitivno funkcioniranje. Inteligentniji
3

bolje razlikuju bitne od nebitnih informacija.Meu djecom s tekoama u uenju u

kolama su mukarci - kod ena dolazi do pada sveukupnih sposobnosti pa ih
se ranije uoi. U osnovnoj koli je korelacija izmeu kolskog uspjeha i
inteligencije 0.5, ali taj se koeficijent smanjuje kako ovjek prelazi u vie razrede
kolovanja.

2.3.Okolina - nasljee i inteligencija

Nativisti pripisuju inteligenciju jedino naslijeu (Spearman, Bart). Empiristi kau
da se inteligencija formira iskljuivo zbog okolinskih utjecaja.Neokolinski utjecaji
na inteligenciju:

naslijeeno (predvidljiv doprinos roditelja)

uroeno (definirano mutacijama i segregacijama u genima)
konstitucijonalno (varijabilnost u tjelesnoj grai i funkcioniranju)
kongenitalno (razvoj u maternici)

Najvaniji podaci za istraivanje doprinosa okoline i naslijea potjeu od:

jednojajanih blizanaca (zbog jednakog genetikog koda) i usvojene djece (zbog
nulte

genetike

djecom).Osiromaena

slinosti
okolina

usvojiteljima

proizvodi

njihovom

nepopravljive

tete

biolokom
na

razvoj

inteligencije. Razmnoavanje izmeu bliskog srodstva dovodi do pada kvocijenta

inteligencije (25% takve djece je teko mentalno retardirano). Uzroci mentalne
retardacije su uglavnom na recesivnim genima, a u bliskom srodstvu je
vjerojatnije da e se nai. Do 65 % populacijske varijance rezultata na
testovima inteligencije (na Zapadu) se moe pripisati genetskim faktorima dok do
40 % varijance pripisuje se okolinskom utjecaju. U ranom djetinjstvu zanaajniji
su utjecaji djeljene okoline.

2.4.Spol i inteligencija
Na odnos spola i kognitivnog funkcioniranja djeluju dob (razlika u maturaciji) i
socio-ekonomski status.Najznaajnije razlike u testovima inteligencije:

u korist ena: verbalno razumijevanje, verbalna fluentnost, socijalna

inteligencija i neki aspekti pamenja,

u korist mukaraca: socijalna sposobnost,

numeriko

rezoniranje

mehanike informacije.
Postoje

dvije

razliite

spacijalne

sposobnosti:

vizualizacija

orijentacija.

Vizualizacija je sposobnost mentalne manipulacije slikovno zadanog podraaja.

Orijentacija je shvaanje rasporeda elemenata unutar vizualnog sklopa i
sposobnost zadravanja orijentacije pri promijeni spacijalne konfiguracije. Oba
procesa

zahtjevaju

paralelno

procesiranje

bolje

idu

mukarcima.

Za

socijalizacijske aspekte razlika u kognitivnim sposobnostima znaajna je i

interakcija izmeu maturacije i socijalizacijskih postupaka - djevojice kao grupa
ranije se verbalno razvijaju, a djeaci su genetski vei, jai i aktivniji. ene se
formiraju oslanjajui se na verbalno, odnosno socijalno posredovan pristup
problemima, a manje vjebaju i razvijaju spacijalne vjetine.ene i mukarci
pokazuju odreene razlike u nainima odgovaranja - ene su neto sporije i
tonije, a mukarci su neto bri na utrb tonosti. Postoje razlike u varijabilitetu
kognitivnih spobnosti u funkciji spola - kod mukaraca je neto vei (ima vie
visoko inteligentnih mukaraca, ali zato ima i vie retardiranih).U usporedbi
uspjenih ena s uspjenim mukarcima u akademskim zvanjima:

ene s doktoratima su inteligentnije od mukaraca s doktoratima (enama

potreban vei inteligentni kapacitet za afirmaciju u akademskim zvanjima)

ene koje su radikalnije i koje naputaju konzervativnu ulogu ene lake

uspjevaju
snaga ega i volje je jaa u mukaraca

Iako se na velikim uzorcima dobivaju statistiki znaajne razlike u pojedinim

testovima i faktorima inteligencije, te razlike nisu brojano velike i ne doputaju
generalizaciju na pojedinanoj razini, tako da dolazimo do zakljuka da ne postoje
neke bitne ili velike razlike u inteligenciji spolova.

2.5.Sposobnosti koje spadaju u inteligenciju

brzina adaptacije na postojee i novonastale uvjete

brzina i lakoa uenja
apstraktno miljenje
brzina osjetljivosti za zadani problem
shvaanje matematikih problema
sposobnost koritenja rijei prilikom govora i pisanja, razumijevanje ideja
opa sposobnost osobe ukljuujui svrsishodnu primjenu svih iznad
navedenih sposobnosti

3.Vrste inteligencije
3.1.Inteligencija se dijeli na:
1. VIZUALNO - PROSTORNA INTELIGENCIJA
Pretezno se odnosi na likovno izrazavanje, crtanje, modeliranje itd. Osobe sa
izazenom ovom inteligencijom vole promatrati svijet oko sebe i pronalaziti
zanimljive stvari u njemu. Obicno posjeduju sposobnost zamisljanja stvari ili slika,
te pored toga sposobnost da ono sto vide u masti predstave i drugima putem

umjetnosti,

dizajna,

fotografije,

arhitekture

ili

razlicitih

izuma.Ovu

vrstu

inteligencije posjeduju: arhitekti, umjetnici, koreografi itd.

2. VERBALNO - LINGVISTICKA INTELIGENCIJA
Ovaj oblik inteligencije odnosi se na govorno izrazavanje i govornu fluentnost.
Manifestira

se

citanju,

pisanju

govoru.

Osobe

izrazenom

ovom

inteligencijom, vjeste su u poigravanju rijecima, ucenju stranih jezika, pricanju

prica, kreativnom pisanju ili citanju, vjesti su govonici, dobro se snalazer u
debatama, razumiju sintaksu i strukturu jezika.Ova vrsta inteligencije najcesce je
razvijena kod pisaca, pjesnika, filozofa, novinara i svih drustvenih djelatnika.
3. LOGICKO - MATEMATICKA INTELIGENCIJA
Najcesce je povezana s onim sto se naziva nauceno misljenje, a povezana je i s
logikom. Ona ukljucuje sposobnosti da se radi s apstraktnim simbolima, te da se
otkrivaju skrivene veze i odnosi izmedju danih podataka i informacija. Ovaj oblik
inteligencije se istice kod osoba koje uzivaju pri rjesavanju problema, sposobni su
razumjeti brojeve i matematicke strukture i znanost ih sama po sebi zabavlja.
Obicno takve osobe vole zagonetke, rebuse, mozgalice, racunare, smisljaju
vlastite sifre ili rado provode znanstvene eksperimente.Ova vrsta inteligencije
razvijena je kod znanstvenika, ekonomista, kompjuterskih strucnjaka, lijecnika,
matematicara itd.
4. TJELESNO - KINESTETICKA INTELIGENCIJA
Ovaj vid inteligencije je izrazen kod osoba koje se skladno krecu i osjecaju ugodno
u vlastitom tijelu, koriste ga da bi naucili nove vjestine ili se izrazili na razlicite
nacine. Osobe s istaknutom ovom inteligencijom cesto se bave atletikom,
plesom, glumom ili najvise vole raditi rukama i baviti se aktivnostima poput
modelarstva, konstruiranja ili popravljanja stvari.

5. GLAZBENA INTELIGENCIJA
Osobe sa izrazenom ovom inteligencijom vole glazbu, ritam, melodiju, opcenito,
skladne tonove. Posjeduju dobar glazbeni sluh, te su osjetljivi na zvucne
podrazaje u okolini, ljudske glasove ili glazbene instrumente. Obicno vole razlicite
vrste glazbe i uzivaju u aktivnostima poput pjevanja, sviranja, slusanja glazbe,

posjecivanja koncetara.Ovu vrstu inteligencije imaju ljudi koji se bave reklamom,

glazbenici, kompozitori, nastavnici glazbe, glazbeni kriticari itd.
6. INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA
Osobe sa izrazenom ovom vrstom inteligencije zanimaju ljudi i nacini na koji se
medjusobno ophode. Obicno su to ekstrovertirane osobe, osjetljivi na emocije i
raspolozenja drugih ljudi, vjesti su komunikatori i u ranijoj dobi su obicno
sudionici radnih skupina ucenika skole ili debatnih klubova, imaju mnogo
prijatelja, kasnije sudjeluju u radu nekih udruzenja ili jednostavno uzivaju u
svakodnevnom druzenju s ljudima. Ova vrsta inteligencije zahtjeva sposobnost da
se prepoznaju razlike medju ljudima u raspolozenju, emocijama, temperamentu,
motivaciji i namjerama.Ovu vrstu inteligencije obicno posjeduju socijalni radnici,
terapeuti, politicari, vjeski lideri, menadzeri, ucitelji itd.
7. INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA
Ovaj vid inteligencije osigurava osobi da posjeduje svijest o vlastitim osjecajima i
razumije ih, svjesna je u cemu je najbolja, a na cemu jos mora poraditi, ne
preuvelicava svoje vrline, i ne nastoji skriti svoje mane. Poznaje sebe vise nego
sto je itko drugi moze upoznati. Dakle, povezana je s introspektivnoscu i
samorefleksijom.Cesto su te osobe povucene i vole vrijeme provoditi u samoci,
nastojeci predvidjeti svoje reakcije i emocije i tako biti jedinstvene, vode dnevnik,
stvaraju planove za buducnost, razmisljaju o proslosti.Ovu vrstu inteligencije prije
svega posjeduju filozofi, psiholozi, teolozi, odvjetnici, pisci itd.
8. NATURALISTICKA INTELIGENCIJA
Osobe s ovom inteligencijom su promatraci i uzivaju u prirodi i prirodnim
ljepotama, bave se identificiranjem i klasificiranjem biljaka, zivotinja, minerala. Ili
jednostavno vole boraviti u prirodi i osjecaju duboku povezanost s njom. Te osobe
zanima vrtlarstvo, briga o zivotinjama, kuhanje, ekologija, poljoprivreda itd.

9. EGZISTENCIJALNA INTELIGENCIJA
Osobe s izrazenom ovom vrstom inteligencije vole razmisljati o filozofskim
pitanjima,

svrsi

postojanja,

opcenito

pitanjima

vezanima

za

zivot

i
8

zivljenje.Osobe s ovom inteligencijom se nalaze u filozofskim i vjerskim

krugovima.

3.2.Fluidna i kristalizirana inteligencija

U psihologiji, fluidna i kristalizirana inteligencija faktori su ope inteligencije koje
je 1971. odredio Raymond Cattell. Fluidna i kristalizirana inteligencija mousobno
koreliraju.Fluidna inteligencija slina je g-faktoru, a predstavlja one sposobnosti
koje su u veoj mjeri bioloki odreene. Vana je pri rjeavanju novih problema
gdje znanje i iskustvo mnogo ne koristi. Fluidna inteligencija na neki nain tee
kroz

razliite

oblike

inteligentnog

ponaanja.

To

je

neka

vrsta

prirodne

inteligencije koja predstavlja potencijal za razvoj kristalizirane inteligencije.

Predstavlja neku bioloki odreenu sposobnost koja se vrlo intenzivno razvija do
adolescencije. Dosee vrhunac do 16. ili 17. godine.Kristalizirana inteligencija
predstavlja ona znanja, vjetine i sposobnosti koje neki pojedinac razvije tijekom
ivota. Ona je zapravo ispunjenje neijih mogunosti. Ona je oblik realizirane
inteligencije koja se oituje u znanjima i vjetinama koje ovjek usvaja tijekom
ivota, te stoga ne opada u starosti.Moemo rei da je inteligencija ljudi tijekom
ivota stabilna zato to rast kristalizirane na neki nain nadoknauje pad fluidne
inteligencije.

4.Mjerenje inteligencije
1905. godine francuski psiholog Alfred Bine sa svojim saradnicima izrauje prvi
test inteligencije kako bi pomogao u otkrivanju uenika s tekoama u uenju. Ti
testovi su proveravali upravo ono to je za kole tog doba bilo bitno, a to su
jezike i matematiko-logike sposobnosti. Test se sastojao od razliitih zadataka
u kojima je deca trebalo da slede uputstva, kopiraju uzorke, imenuju objekte i
sloe stvari prema odreenom redosledu. Na osnovu prethodnih istraivanja i
postignutih rezultata na ispitu svaki ispitanik je dobio broj koji je predstavljao
njegov koeficijent inteligencije (IQ).

4.1.Primjeri zadataka
Dve patke i dva psa imaju ukupno 14 nogu.
o
o

Istina
La

Torta moe biti razrezana na vie od 7 delova ako je reemo dijametralno 4 puta
prolazei svaki put kroz njeno sredite.
o
o

Istina
La

Izmeu navedenih brojeva moemo odabrati 2 iji je zbir 13.

1, 6, 3, 5, 11

o
o

Istina
La

Izaberi deo koji nedostaje u dijagramu s leve strane

10

4.2.Testovi inteligencije
Testovi inteligencije koji se koriste su: Stanford-Binetov test, test Ravenove
progresivne matrice, Wechslerova skala inteligencije za odrasle, WechslerBellevueov test i dr. Svi oblici nabrojanih testova inteligencije vrlo visoko
koreliraju prema dobivenim rezultatima jedan s drugim. Smatra se da testovi
inteligencije mjere slijedece karakteristike licnosti: moc brzine prilagodbe na
postojece i novonastale situacije, moc brzog i lakog ucenja, moc apstraktnog
misljenja, moc brzine osjetljivosti na zadani problem, razumijevanje matematickih
operacija i problema, sposobnost koristenja rijeci prilikom govora i pisanja te
razumijevanje ideja i opca sposobnost osobe da svrhovito primijeni prethodno
navedene sposobnosti. S razvojem testa inteligencije prvi je poceo engleski
znanstvenik sir Francis Galton, koji je ispitivao utjecaj okoline i nasljedja na
inteligenciju. Galton je razvio prototip testa inteligencije. Iako je Galtonov test
inteligencije bio losiji, Galtonu se ne moze oduzeti znacaj koji je imao u razvoju
testova inteligencije. Francuski razvojni psiholog Alfred Binet i Theodore Simon
razvili su prvi sluzbeni test inteligencije, kao sto je vec ranije navedeno, koji se
sastojao od 54 pitanja, a koji se nazvao prema njihovim tvorcima Binet-Simonov
test inteligencije.Ugledanjem na Binetov test konstruisan je veliki broj drugih
testova za ispitivanje inteligencije u mnogim zemljama. Testovi inteligencije se
mogu koristiti za mjerenje inteligencije i djeci i odraslim ljudima. Mogu biti:

Verbalni zadaci su formulisani rijecima i kod njih treba rijecima i

odgovarati na zadatke

Neverbalni ne treba koristiti govor nego se zadaci rjesavaju rukovanjem

predmetima ili slikama

Zatim, testovi inteligencije mogu biti i

Individualni pomocu kojih ispitivac ispituje inteligenciju svakog ispitanika

ponaosob, ovi testovi inteligencije su osjetljiviji i upotrebljavaju se kad je u pitanju

motivacija ispitanika

Grupni omoguceno je istovremeno ispitivati inteligenciju citave jedne

grupe ispitanika, ovi testovi su skuplji, potrebna je veca strucnost onoga koji
obavlja testiranje, te je za njihovu obradu potrebno vise vremena.Testovi
inteligencije mogu biti testovi snage i testovi brzine inteligencije. Takodje se
koriste testovi koji predstavljaju kombinaciju snage i brzine inteligencije, te su
11

najcesce zastupljeni medju testovima inteligencije. Neki testovi se baziraju na

verbalnim karakteristikama, drugi na prostornim karakteristikama, a slijedeci
opet na razumijevanju i analitickim sposobnostima. Poneki testovi ovise o
vremenu reakcije, ili kolicini vremena koja je potrebna da se prepozna odredjeni
podrazaj. Mnogi testovi ukljucuju ove cimbenike u subtestovima kojima se
istrazuje sirok raspon intelektualnih karakteristika. Smatra se da bez obzira na
prirodu testa, na temelju rezultata se moze izvesti generalni statisticki faktor koji
je opci ili generalni pokazatelj inteligencije. Ne smatraju svi psiholozi da postoji
generalni faktor inteligencije. Neki psiholozi smatraju da generalni faktor
inteligencije odrazava samo neke karakteristike, a ne sve karakteristike
inteligencije.Mjerenje inteligencije nasiroko se koristi u obrazovnim, poslovnim,
vojnim i policijskim ustanovama, jer je ucinkovit predikator buduceg ponasanja.
Visina inteligencije je povezana s uspjesnim usvajanjem vjestina i znanja i
rjesavanjem problema na osnovu usvojenih znanja i vjestina. Izvorno testovi
inteligencije su konstruirani kako bi se predvidio uspjeh u obrazovanju.Iako tvorci
testova inteligencije nisu smatrali da mjere stalnu inteligenciju, ipak kriticari
psihometrijskog pristupa smatraju da testovi inteligencije podupiru nativisticke
teorije po kojima je inteligencija kvalitativno jedinstvena osobina s relativno
stalnom kvantitetom. Drugim rijecima, inteligencija je osobina koja nije podlozna
znacajnim promjenama, ve je fiksna, utvrdjena i nepromjenjiva. Kao argument
kriticari isticu da ljudi opcenito imaju nesto drugaciji i siri koncept inteligencije,
nego sto se mjeri testom inteligencije. U skladu s time psihometrijski pristup
mjerenju je samo dio onoga to se obicno razumijeva kao inteligencija.

4.3.Vrste testova inteligencije

1.Obojene progresivne matrice CPM
Izvorni naziv: Coloured Progressive Matrices (CPM)
Autor: J. C. Raven
Godina konstrukcije: CPM 1947., revidirano izdanje 1956.CPM Paralelni 1998.
Namjena: Neverbalni postupak za ispitivanje sposobnosti logickog zakljucivanja
kod djece
Ispitanici: Od 5 do 11 godina, starije osobe, ispitanici iz klinicke prakse
Oblik: CPM Klasini i CPM Paralelni
Broj estica: 36, tri puta po 12 zadataka

12

Primjena: Pojedinana ili skupna. Bez vremenskog ogranienja; u prosjeku traje

15 do 30 minuta
Ocjenjivanje odgovora: Objektivno
2. Standardne progresivne matrice SPM
Izvorni naziv: Standard Progressive Matrices (SPM)
Autor: J. C. Raven
Godina konstrukcije: SPM 1938., revidirano izdanje 1956. SPM Paralelni
1998.SPM Plus 1998.
Namjena : Neverbalni postupak za ispitivanje sposobnosti logickog zakljucivanja
Ispitanici: Moguce od 6 godina, a standardno od 10 godina nadalje
Oblik: SPM Klasicni, SPM Paralelni i SPM Plus oblik
Broj cestica: 60, SPM sadrzi pet serija po 12 zadataka koji su u reviziji
Primjena: Pojedinacna ili skupna, 60 minuta
Ocjenjivanje: Objektivno
3. Progresivne matrice za napredne APM
Izvorni naziv: Advanced Progressive Matrices (APM)
Autor: J. C. Raven
Godina konstrukcije: 1941., prvo izdanje 1943., revidirano izdanje 1962.
Namjena: Neverbalni postupak za ispitivanje sposobnosti razumijevanja
kompleksnih situacija, pronalaenja znaenja u dogadjajima te smislenog
percipiranja i midljenja.
Ispitanici: Od 11 godina nadalje
Oblici: APM Set I i APM Set II
Broj cestica: Set I sadri 12 (za upoznavanje), Set II 36 zadataka
Primjena: Skupna ili pojedinacna s vremenskim ogranicenjem od 40 minuta, a
bez vremenskog ogranicenja u prosjeku 40 do 60 minuta.
Ocjenjivanje: Objektivno
4. Kognitivni neverbalni test KNT
Autori: J. Sucevic, A. Momirovic, G. Fruk i B. Augustin
Godina objavljivanja: 2004.

13

Namjena: Neverbalni test za ispitivanje logickog zakljucivanja (g-faktorski test

inteligencije).
Ispitanici: Od 11 godina nadalje
Broj cestica: 40 zadataka s crtezima geometrijskih oblika (A1 i A2 oblici testa)
Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 15 minuta.
Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu kljuca za ocjenjivanje ili pomocu CD-a za
ocjenjivanje.
5.Mill-Hill ljestvica rjecnika MHV
Izvorni naziv: The Mill Hill Vocabulary Scale (MHV) Autori: J. C. Raven , J. H.
Court i J. Raven
Namjena: Ispitivanje aktualne sposobnosti dosjecanja znacenja poznatih rijeci i
sposobnosti verbalnog komuniciranja
Ispitanici: Od 11 godina nadalje
Oblik: Oblik 1 za djecu i Oblik 1 za odrasle, te Oblik 2 za djecu i Oblik 2 za
odrasle
Broj cestica: 88, podijeljene u dva paralelna oblika: Serija A i Serija B Primjena:
Pojedinana ili skupna, usmena ili pismena
Ocjenjivanje: Kvantitativno i kvalitativno
6. Crichton ljestvica rjecnika CVS
Izvorni naziv: Crichton Vocabulary Scale, 1988 Revision (CVS) Autori: J. C.
Raven, J. H. Court i J. Raven
Namjena: Ispitivanje verbalnih sposobnosti djece i osoba sa snizenom
inteligencijom
Ispitanici: Djeca do 11 godina i odrasli ostecenog kognitivnog funkcioniranja
Oblik: Ljestvica se sastoji od dva paralelna oblika od po 40 zadataka (ukupno 80
cestica) Primjena: Pojedinacna, usmena
Ocjenjivanje: Kvalitativno
7. Crichton ljestvica rjecnika CVS
Izvorni naziv: Crichton Vocabulary Scale, 1988 Revision (CVS) Autori: J. C.
Raven, J. H. Court i J. Raven
Namjena: Ispitivanje verbalnih sposobnosti djece i osoba sa snizenom
inteligencijom
Ispitanici: Djeca do 11 godina i odrasli ostecenog kognitivnog funkcioniranja
14

Oblik: Ljestvica se sastoji od dva paralelna oblika od po 40 zadataka (ukupno 80

cestica) Primjena: Pojedinacna, usmena
Ocjenjivanje: Kvalitativno
8. Revidirani Beta Test Beta II
Izvorni naziv: Revised Beta Examination - Second Edition (BETA-II) Autori: C. E.
Kellog, W. Morton, R.M. Lindner i M. Gurvitz
Godina konstrukcije i prvog izdanja: 1946. (revidirano izdanje)
Namjena: Ispitivanje neverbalnih intelektualnih sposobnosti, prije svega
spacijalne orijentacije te perceptivne brzine i tocnosti
Ispitanici: Od 16 godina nadalje, posebno osobe s niskim stupnjem obrazovanja
ili s govornim teskocama, nepismeni ili slabi citaci
Oblik: Sest subtestova, s primjerima, tiskano jednostrano, uvezano u jedinstvenu
test knjizicu
Broj cestica: Ukupno 117
Primjena: Pojedinacna ili u manjim skupinama, vrijeme efektivnog testiranja
iznosi 15 minuta
Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje
9. Problemni test Pb test
Autori: Zoran Bujas, Vladimir Kolesaric i Silvija Szabo Godina konstrukcije: 1966.,
1. izdanje 1981.
Namjena: Ispitivanje osjetljivosti za probleme i inteligencije
Ispitanici: Od 16 godina nadalje
Oblik: Pb test, A oblik
Broj cestica: 70
Primjena: Skupna ili pojedinacna, u trajanju od 45 minuta
Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje iz Prirucnika
10.M Serija
Autori: Zoran Bujas i Boris Petz
Godina konstrukcije: 1952., prvo izdanje 1967.
Namjena: Procjena intelektualnih sposobnosti odraslih ispitanika, najmanje sa
zavrsenom srednjom skolom
Ispitanici: Od osmog razreda osnovne skole nadalje
15

Oblik: Jedinstven
Broj cestica: Devet testova s ukupno 132 zadatka
Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 71 minute cistog rjesavanja serije
Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje iz Prirucnika
11.B serija
Autor: Zoran Bujas
Godina konstrukcije: 1968., revidirani oblik 1971.
Namjena: Verbalna serija za ispitivanje inteligencije
Ispitanici: Od osmog razreda osnovne skole nadalje
Broj cestica: Devet subtestova s ukupno 119 zadataka.
Maksimalan rezultat je 402,2 ponderirana boda
Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 109 minuta cistog rjesavanja
Serije
Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje iz Prirucnika

12.Kognitivni test SR-1

Autori: Aleksandar Momirovic i J. Sucevic
Kratak opis: Kratki brzinski test tipa sifriranja, namijenjen za mjerenje
efikasnosti tzv. sekvencijalnih kognitivnih procesa.
Broj zadataka: 54
Primjena: Skupna
13.KI 4
Autor: Dzevdet Hadziselimovic, Zarko Vukmirovic i Neala Ambrosi Randic
Godina: 2004. godina
Namjena: KI-4 u pocetku sluzio, zajedno s Pogacnikovim Testom nizova (TN-10),
za ispitivanje ucenika 5. razreda osnovne skole u tzv. istraskom modelu otkrivanja
i identificiranja nadarenih. Pretpostavljalo se da TN-10 ispituje fluidnu
inteligenciju, a KI-4 kristaliziranu inteligenciju.
Ispitanici: Ispitivanje ucenika 5. razreda osnovne skole
14.Test dinamikih nizova TDN

16

Izvorni naziv: Test nazorov rady

Autori: J. Vonkomer i B. Miglierini
Godina revidiranog izdanja: 1973.
Namjena: Test dinamickih nizova je neverbalni test, orijentiran na dinamiku
misljenja u podrucju konkretnih odnosa, odnosno njime se mjeri sposobnost
sagledavanja povezanosti medju simbolickim zadacima
Ispitanici: Od 15 godina nadalje, sa zavrsenom osnovnom skolom
Oblik: Jedinstven
Broj cestica: 30
Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 15 minuta
Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu kljuca za odgovore
15.Test nizova TN
Autor: Vid Pogacnik
Namjena: Test je namijenjen za mjerenje fluidne inteligencije
Oblici: Duzi oblik TN-20 u oblicima A i B, te kraci oblik TN-10 u oblicima A i B
Broj cestica: 45 zadataka TN-20 i 30 zadataka TN-10
Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 20 minuta za TN-20 i 10 minuta
za TN-10
Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu sablona
16.Test D-48
Autori: P. Pichot prema Ansteyu
Godina konstrukcije: 1948.
Namjena: Neverbalni test za ispitivanje ope inteligencije, snano saturiran gfaktorom
Ispitanici: Stariji od 12 godina
Broj cestica: 44
Primjena: Pojedinacna ili skupna, u trajanju od 25 minuta
Ocjenjivanje: Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje
17.Test D-70
Autori: F. Kourovsky i P. Rennes
17

Godina konstrukcije: 1970.

Namjena: Neverbalni test za ispitivanje opce inteligencije, snazno saturiran gfaktorom
Ispitanici: Stariji od 12 godina
Broj cestica: 44
Primjena: Pojedinacna ili skupna, u trajanju od 25 minuta Ocjenjivanje:
Objektivno, prema kljucu za ocjenjivanje
18.Test opcih sposobnosti TOS
Izvorni naziv: General Ability Tests
Autori: Pauline Smith i Chris Whetton
Godina konstrukcije: 1988.
Namjena: TOS se koristi za profesionalnu orijentaciju i selekciju. .
Ispitanici: Od 15 godina nadalje
Oblik: Jedinstvena baterija sastavljena od subtestova verbalnih, neverbalnih,
numerickih i spacijalnih sposobnosti
Broj cestica: Ukupno130 (verbalnih 36, neverbalnih 36, numerikih 36 i
spacijalnih 22)
Primjena: Skupna ili pojedinacna u trajanju od 15 do 20 minuta po subtestu, tj.
ukupno oko 70 minuta za cijelu bateriju
Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu kljuca za odgovore koji je tiskan na
samokopirnom listu za odgovore
19.Cattelovi kulturalno nepristrani testovi inteligencije CTI
Izvorni naziv: Culture Fair Intelligence
Autori: R. B. Cattell i A. K. S. Cattell
Godina izdanja: 1960.
Namjena: Neverbalni testovi inteligencije, koji iskljucuju, koliko je god moguce,
utjecaj verbalnih sposobnosti, kulture iz koje pojedinac potjece i stupnja
obrazovanja.
Ispitanici: Od 4. godine nadalje
Oblik: Ljestvica 1, za razliku od Ljestvice 2 i Ljestvice 3, ukljucuje nesto
verbalnog sadrzaja i nije u cijelosti za grupnu primjenu

18

Primjena: Skupna ili pojedinacna. Primjena Ljestvice 1 traje 22 minute, a

Ljestvice 2 i Ljestvice 3 po 12,5 minuta
Ocjenjivanje: Objektivno, pomocu kljuceva za odgovore tiskanih na
samokopirnom papiru
20.Wechsler Intelligence Scale for Children WISC-IV
Izvorni naziv: Wechsler Intelligence Scale for Children 4th ed. (WISC-IV)
Autor: D. Wechsler
Godina izdanja: 2003.
Namjena: WISC je jedan od najpoznatijih i najcesce upotrebljavanih testova
inteligencije za djecu. Pruza informacije o opcoj intelektualnoj sposobnosti
djeteta, te o nizu specificnih kognitivnih sposobnosti.
Ispitanici: djeca u dobi od 6 godina i 0 mjeseci do 16 godina i 11 mjeseci.
Oblik: WISC-IV je posljednja revizija Wechslerovih ljestvica. Struktura i sadrzaj
ljestvice revidirani su kako bi odrazavali suvremena dostignuca u teoriji i praksi
mjerenja kognitivnih sposobnosti djece, pri cemu je poseban naglasak stavljen na
mjerenje radne memorije, brzine procesiranja i fluidne inteligencije. U odnosu na
prethodnu verziju testa izostavljeni su ili izmijenjeni neki podtestovi te su dodani
novi tako da se WISC-IV sastoji od 15 podtestova - 10 temeljnih i 5 dodatnih..
Primjena i ocjenjivanje: Primjena testa je individualna i traje izmedju 110 i 140
minuta. Rezultat na WISC-u IV izrazava se kao standardizirani rezultat, a moze se
vrednovati i na temelju normi u obliku centila, opisnih klasifikacija, intervala
pouzdanosti i dobnih ekvivalenata, koje u kombinaciji sa standardiziranim
rezultatima znacajno pridonose tocnosti i detaljnosti opisa djetetova ucinka.
21.Kompleksni reakciometar Drenovac CRD serija
Autor: Dr. sc. Mirko Drenovac, doc.
Godina konstrukcije: 1966-1969.; Aktualna ponuda elektronski oblik, 2005.
Namjena: Sustav psihodijagnosticke opreme namijenjen utvrdjivanju
(dijagnostici i pracenju) razlicitih kognitivnih i drugih osobina.
Oblik: cetiri instrumenta
Primjena: Individualna
Ocjenjivanje: Objektivno
22.Testovi diferencijalnih sposobnosti za profesionalnu orijentaciju DAT za
profesionalnu orijentaciju
Izvorni naziv: Differential Aptitude Tests for Guidance DAT for Guidance

19

Autori: G.K. Bennett, H.G. Seashore i A.G. Wessman

Godina konstrukcije: Prvo izdanje 1947. u SAD; peto izdanje 1990.
Namjena: DAT za profesionalnu orijentaciju koristi se za procjenu 8 razlicitih
podrucja sposobnosti koje su vezane uz uspjeh u razliitim poslovima.
Ispitanici: Od 16 godina nadalje.
Primjena: Individualna ili grupna.
Ocjenjivanje: Objektivno
23.Testovi diferencijalnih sposobnosti za profesionalno usmjeravanje ucenika
DAT za ucenike
Izvorni naziv: Differential Aptitude Tests for Schools DAT for Schools
Autori: George K. Bennett, Harold G. Seashore i Alexander G. Wessman
Godina konstrukcije: 1997.
Namjena:DAT za ucenike je namijenjen za procjenu osam razlicitih tipova
sposobnosti koje mogu biti povezane s uspjehom u razlicitim podrucjima rada.
Ispitanici: 1218 godina
Primjena: Individualna ili grupna u trajanju od 10 do 30 minuta po subtestu.
Ocjenjivanje: Objektivno
24.Testovi diferencijalnih sposobnosti za selekciju DAT za selekciju
Izvorni naziv: DAT for Selection
Autori: The Psychological Corporation, urednici Gillian Hyde i Geoff Trickey
Namjena :Baterija testova namijenjenih za selekciju. Sastoji se od dvije odvojene
serije testova koje se mogu upotrebljavati posebno.
25.Test opcih sposobnosti test verbalnog razumijevanja, test numerickog
razumijevanja i test razumijevanja apstraktnih odnosa. Ta tri testa u kombinaciji
pruzaju opcenit uvid u sposobnosti osobe u tri glavna podrucja intelektualnog
funkcioniranja.
26.Test tehnickih sposobnosti test numerickog razumijevanja, test
razumijevanja apstraktnih odnosa, test mehanickog razumijevana i test
prostornih odnosa.
Ispitanici: Od 16 godina nadalje Primjena: Individualna ili grupna
Ocjenjivanje: Objektivno

20

5.Zakljuak
Inteligencija je opta mentalna sposobnost koja ukljuuje, izmeu ostalog,
sposobnost da zakljuujemo, planiramo, rjeavamo probleme, razumijemo
sloene ideje, uimo brzo i uimo iz iskustva. Ona se ogleda u sposobnosti
razumjevanja okruenja u kojem ivimo, ne samo u rjeavanju testovnih zadataka
ili akademskom uspjehu.Tako definisana inteligencija se moe mjeriti. Testovi
inteligencije spadaju u tehniki (psihometrijski) najsavrenije psiholoke mjerne
instrumente. Ako bismo ljude razmestili, prema visini njihovog IQ, na kontinuumu,
dobili bismo normalnu distibuciju (Gausovu krivu). Veina ljudi ima prosjene
intelektualne sposobnosti (68% ima IQ izmeu 85 i 115). Svega nekolicina se

21

moe smatrati nadarenim (oko 3% ima IQ preko 130). Otprilike isti procenat
osoba moe se smatrati mentalno nedovoljno razvijenim (sa IQ ispod 70). Nervni
procesi koji stoje u osnovi inteligencije jo se ne razumiju u dovoljnoj meri. Neki
od faktora koji se istrauju su: brzina prenoenja nervnih impulsa, metabolizam
glukoze, elektrina aktivnost mozga itd.

6.Literatura
Matesic, K. (2005), Testirajte svoju inteligenciju.Jastrebarsko:Naklada Slap
Brkovic, Aleksa D. (2000), Razvojna psihologija.Uzice:Uciteljski fakultet
https://hr.wikipedia.org/wiki/Inteligencija
https://hr.wikipedia.org/wiki/Fluidna_i_kristalizirana_inteligencija
http://atma.hr/devet-vrsta-inteligencije/
22

https://www.scribd.com/presentation/217822563/Visestruka-inteligencija

23