Professional Documents
Culture Documents
Proces Planiranja Projekta Poljoprivredna
Proces Planiranja Projekta Poljoprivredna
SEMINARSKI RAD
Predmet: Upravljanje projektom
Tema: Proces planiranja projekta
Mentor:
Dr Boko Vojnovi
Student:
Marko Petrui
Br. indeksa: 198/2
abac, 2016.
SADRAJ:
1.
UVOD......................................................................................................................................3
2.
PLANIRANJE PROJEKTA.....................................................................................................4
3.
4.
5.
4.1.
4.2.
PLANIRANJE RESURSA.......................................................................................................9
5.1.
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.1.4.
5.1.5.
5.2.
6.
Nivelisanje resursa..........................................................................................................11
7.
Planiranje materijala.........................................................................................................9
Procena trokova.............................................................................................................11
ZAKLJUAK........................................................................................................................12
LITERATURA...............................................................................................................................13
1. UVOD
2
2. PLANIRANJE PROJEKTA
3
vreme,
resursi i
trokovi.
Zbog toga se i u planiranju realizacije projekata, u ovom pristupu, vri planiranje vremena, zatim
planiranje resursa i planiranje trokova.
Planiranje vremena obuhvata definisanje redosleda aktivnosti u projektu, procenu vremena
izvrenja pojedinih aktivnosti i proraun vremena zavretka celokupnog projekta. U ovom
postupku radi se vei broj vremenskih planova tehnikom mrenog planiranja i gantogramima i to
kako globalnih tako i detaljnih planova.
Pre svega radi se globalni (master) plan projekta, zatim mreni plan i gantogram kljunih
dogaaja, i razne vrste operativnih i detaljnih mrenih planova i gantograma koji se odnose na
deo projekta, fazu rada na projektu, pojedinanog izvoaa, itd.
Planiranje resursa obuhvata planiranje materijala potrebnog za realizaciju projekta, zatim
planiranje potrebne opreme, radne snage, itd. Tu se vri definisanje potrebnih koliina i vrsta
materijala, planiranje potrebnih radnika razliitih profila, optimizacija rasporeda radnika na
pojedine poslove, itd.Odgovarajui planovi prate ove procese planiranja, i oni se odnose na
planiranje materijala, planiranje opreme i kadrova i optimizaciju resursa, sa korienjem
odgovarajuih planova i planskih izvetaja.
Planiranje trokova obuhvata procenu trokova pojedinih aktivnosti, definisanje trokova
pojedinih delova projekta ili faza rada, i definisanje trokova projekta u celini. Ovakav pristup
planiranju trokova definisan je takoe odgovarajuim planovima i planskim izvetajima.
Planovi vremena, resursa i trokova se, zbog obimnosti i sloenosti, obavezno obrauju preko
raunara. Na taj nain se u raunarskim planskim izvetajima daju svi podaci koji su potrebni za
upravljanje vremenom realizacije projekta, potrebnim resursima i trokovima realizacije
projekta.
4.1.
Obino se najpre definie globalni mreni plan realizacije celokupnog projekta (globalni mreni
plan projekta), koji prikazuje realizaciju investicionog projekta kroz manji broj faza, odnosno
globalnih ili ukrupnjenih aktivnosti. Ovaj plan se u zapadnoj literaturi najee naziva Master
plan projekta, a kod nas Glavni plan projekta. Globalni mreni plan ne bi smeo imati vie od
pedesetak aktivnosti i moe se i runo obradjivati. On se grafiki lako predstavlja i vizuelno se
moe dosta realno sagledati. On uglavnom slui za planiranje i kontrolu projekta od strane
najueg rukovodstva izvodjaa, a takodje i za prikaz napredovanja radova na realizaciji projekta
koji se prezentira investitoru.
Za istovrsne projekte ija je realizacija po osnovnoj strukturi i po aktivnostima veoma slina,
obino se izradjuje tzv. standardni mreni plan projekta. Standardni mreni plan projekta
predstavlja mreni plan realizacije tipinog projekta iz posmatrane grupe slinih projekata, koji
obuhvata najvei broj aktivnosti koje se pojavljuju i kod drugih projekata iz te grupe.
Mreni plan kljunih dogadjaja obuhvata manji broj dogadjaja, koji su zbog svog znacaja za
realizaciju celokupnog projekta, od izuzetne vanosti za proces upravljanja, te je neophodno da
se vri kontrola da bi se realizovali u planiranom vremenu. Detaljni vremenski mreni planovi
obuhvataju detaljnu razradu projekta, odnosno sve aktivnosti koje obuhvata deo projekta, faza
rada ili neki pojedinani izvodja. Zbog svoje detaljne razrade oni slue za operativno
upravljanje projektom, tako da se ovi planovi esto koriste i kao operativni planovi realizacije
projekta. Detaljni vremenski mreni planovi se rade za svaki pojedinani objekat u sklopu
celokupnog projekta, odnosno za prvi nivo tehnoloko-organizacionog struktuiranja projekta.
Detaljni mreni plan obuhvata sve aktivnosti koje su potrebne za realizaciju projekta i
predstavljaju detaljnu razradu odvijanja realizacije projekta. Da bi se izradio detaljni mrezni plan
7
4.2.
Analiza vremena, odnosno proraun svih vremenskih rokova i termina koje je mogue
izraunati, a potrebni su za upravljanje vrcmenom realizacije projekta. To su najranija i
najkasnija vremena poetka i zavretka pojedinih aktivnosti, zatim kalcndarsko trajanje, razne
vrste vremenskih zazora, itd.Vremenski podaci koji se dobijaju obradom mrenih dijagrama uz
pomo raunara, prezentuju se kroz razliite vremenske izvetaje.
Planski vremenski izvetaji su:
Vremenski izvetaj o globalnom planu predstavlja standardni raunarski izvetaj koji se daje
nakon obavljene vremenske analize globalnog mrenog plana realizacije objekta. Ovaj izvetaj
daje rezultate prorauna mrenog plana u vidu najranijih i najkasnijih vremena poetka i
zavretka pojedinih aktivnosti, faza i projektata u celini.
Vremenski izvetaj o planu kljunih dogadjaja je takodje jedan tip standardnog raunarskog
izvetaja koji se daje na osnovu vremenskog prorauna odgovarajueg mrenog plana, a to je
mreni plan kljunih dogadaja. Ovaj izvetaj daje odgovarajua vremena kljunih dogadaja
realizacije posmatranog projekta.
Vremenski izvetaji o detaljnim planovima projekta su raunarski izvetaji koji pruaju rezultate
vremenskog prorauna odgovarajuih detaljnih mrenih planova - mrenih planova pojedinih
objekata, mrenih planova tehnolokih celina, mrenih planova po izvodjaima, itd. I ovi
izvetaji kao i prethodni pruaju podatke o vremenima pojedinih aktivnosti, i o vremenskim
zazorima. Ovo su planirana vremena pojedinih aktivnosti i projekta u celini i na osnovu njih se
vri poredjenje i kontrola sa ostvarenim vremenima.
8
5. PLANIRANJE RESURSA
Planiranje resursa u sklopu koncepta upravljanja projektom obuhvata utvrdjivanje potrebnih
koliina pojedinih vrsta resursa, zatim utvrdjivanje termina u kojima su pojedini resursi potrebni,
i obezbedjenje potrebnih resursa u potrebnim koliinama i kvalitetu, i u potrebnim terminima.
Pod resursima se u konceptu upravljanja projektom podrazumeva raznovrstan materijal i delovi,
radna snaga, oprema, finansijska sredstva, itd.
5.1.
Planiranje materijala
5.2.
Nivelisanje resursa
6.1.
Procena trokova
Teorijski posmatrana suma svih procena trokova pojedinih aktivnosti daje ukupne procenjene
trokove realizacije projekta. U praksi su najee kombinovane situacije tako da treba uzeti u
obzir procenu i planiranje trokova na nivou aktivnosti, zatim na nivou organizacija koje vre
izvodjenje delova projekta, i za projekat u celini.
Planiranje trokova, obuhvata, pre svega dve osnovne vrste direktnih trokova, a to su:
troskovi materijala koji je neophodan za izgradnju investicionog objekta,
troskovi radne snage.
Pored glavnih projekata, kao osnov za rad na planiranju trokova slue i razne informacije i
ponude (a kasnije i ugovori) od dobavljaa, isporuioca opreme i uredjaja, izvodaa i
kooperanata, itd.
11
7. ZAKLJUAK
Planiranje projekta je kritina faza zato to parametri koji se tada postavljaju odreuju koliko e
projekat biti uspean u realizaciji. Jasno definisani ciljevi projekta daju rezultate, a samo
planiranje je tesno povezano sa kontrolom realizacije aktivnosti. Jo jedan od zakljuaka jeste da
planiranje projekta ne slui samo za velike projekte. Rezultati istraivanja su pokazali da i
pojedinci koji obavljaju zadatke koji traju svega par sati treba da odvoje vreme za planiranje jer
time poveavaju kvalitet i produktivnost rada. Planiranje smanjuje nesigurnost jer, izmeu
ostalog, prua mogunost ispravljanja krivih koraka u postizanju eljenog cilja. Poveava
razumevanje ciljeva i zadataka projekta i tako poveava uinak uzimanjem u obzir mogu e
raspodele posla u odnosu na vremenski plan i dostupnost resursa.
12
LITERATURA
13