Professional Documents
Culture Documents
Zbirka - Osnovi Masinstva (Perica Gojkovic, Miloš Gorak, Miroslav Dragic)
Zbirka - Osnovi Masinstva (Perica Gojkovic, Miloš Gorak, Miroslav Dragic)
SAOBRA]AJNI FAKULTET
Dr Perica Gojkovi
Dr Milo Sorak
Miroslav Dragi
ZBIRKA ZADATAKA
IZ OSNOVA MA[INSTVA
Dr Perica Gojkovi
Dr Milo Sorak
Miroslav Dragi
RECEZENTI:
Prof. dr Aleksa Blagojevi}
Prof. dr Milan [ljivi}
IZDAVA
Saobra}ajni fakultet Doboj Univerziteta u Isto~nom Sarajevu
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:
dekan ,prof dr Perica Gojkovi}
tampanje udbenika odobrilo Nastavno-nauno vijee Saobraajnog fakulteta
u Doboju na XIX sjednici odranoj 3.juna 2008. godine.
SADRAJ:
PREDGOVOR..............................................................................................................
6
6
6
8
10
14
24
30
36
117
117
118
121
130
134
142
142
145
149
153
156
160
166
170
170
178
185
192
192
193
7.0 SUDOVI...............................................................................................................
197
LITERATURA.............................................................................................................
203
PREDGOVOR
Zbrirka zadataka iz OSNOVA MA[INSTVA namijenjena je kao
dopunski ud`benik za studente tehni~kih fakulteta na kojima se izu~ava ovaj
predmet (saobra}ajni,tehnolo{ki,ma{inski ,elektro i drugi fakulteti).
Potreba za ovakvom vrstom ud`benika postoji odavno a posebno je
do{la do izra`aja nakon smanjenja fonda ~asova i kratko}e vremena za koje se ta
materija mora da savlada, te ~injenicom da su se studenti koristili raznim zbirkama
koje su se odnosile samo na odre|ene oblasti.
Cilj ove zbirke je u tome da se studentima predo~i {to ve}i broj
postavki zadataka i njihovih rje{enja kako bi {to lak{e savladali predmetnu oblast,
koja je veoma {iroka.Naravno da u zbirci se nisu mogle obraditi detaljno sve oblasti
u onoj mjeri koji su autori `eljeli, ali }e vjerovatno naredna zbirka biti obimnija i
kompletnija.
U zbrici su obra|ene oblasti:
1. Nacrtna geometrija,
2. Tehni~ko crtanje,
3. Statika,
4. Otpornost materijala,
5. Elementi za spajanje,
6. Elementi obrtnog kretanja.
7. Sudovi.
Za svaku oblast dat je uvodni teoretski dio, kako bi se studentima
omogu}ilo da lak{e razumjeli nastavnu materiju , odnosno da bi la{e mogli
razumjeti metodologiju rje{avanja zadataka.Naravno da za rje{avanje odre|enih
zadataka student mora imati neka osnovna predznanja .Obzirom da su u pitanju
OSNOVE MA[INSTVA rije{eni zadaci i zadaci za vje`bu dati su u skladu sa
zahtjevima i potrebama nastavnog plana i programa .
Nadamo se da }e ova zbirka biti od koristi studentima.
-5-
-6-
a)
b)
Kod normalnog odnosno ortogonalnog projektovanja projekcijski zraci su upravni normalni na projekcijsku ravan , a sama projekcija se zove ortogonalna ili normalna
projekcija.
U sluaju kada projekcijski zrak zatvara sa projekcijskom ravni ugao koji je
razliit od 90 , takvo projektovanje zove se koso ili klinagonalno projektovanje, a sama
projekcija kosa ili klinagonalna.
U tehnici se uglavnom upotrebljava ortogonalna projekcija i ona je predmet
prouavanja nacrtne geometrije.
-7-
-8-
ZADACI ZA VJE@BU:
1. Nacrtati u prostoru i ravni H ta~ke C,D,E i F koje su udaljene od ravni H za
26,30,33,14 mm.
2. Nacrtati normalnu projekciju trapeza ABCD koji je paralelan sa ravni H i od
nje udaljen za 25 mm.
3. Nacrtati u ravni N i u prostoru pravougaonik KLMN ~ija je ravan normalna na
ravan H, ako tjemena pravougaonika imaju kote 35 mm (ta~ka K), 20 mm(ta~ka L),
35 mm(ta~ka M), 35 mm (ta~ka N).
4. Nacrtati u ravni H i prostoru pravu a tako da ona zaklapa ugao od 60 sa ravni
H (iznad ravni H).
5. Nacrtati u ravni H i prostoru pravu b tako da ona zaklapa ugao od 45 sa ravni
H (ispod ravni H).
6. Nacrtati u ravni H i prostoru kvadrat ~ija du`ina stranice iznosi 15 mm, a ~ija
ravan zaklapa ugao 45 sa ravni H (iznad ravni H).
-9-
Prostor iznad prednjeg dijela H i ispred prednjeg dijela V ini I (prvi) kvadrant
(sl.6 a).
Prostor iznad zadnjeg dijela H i iza gornjeg dijela V ini II (drugi) kvadrant (sl.1.6a).
Prostor ispod zadnjeg dijela H i iza donjeg dijela V ini III (trei) kvadrant (sl.1.6a).
Prostor ispred predweg dijela H i ispred donjeg dijela V ini IV (etvrti) kvadrant
(sl.1.6a).
Na slici 1.6.b prikazan je oboren poloaj ravni H tako da se obije projekciske ravni H
i V nalaze u ravni crtea sa odgovarajuim projekcijama datih taaka.Ravan H se obori
okretanjem oko svoje x ose kako to pokazuju strelice na slici 1.6.a sve dok se ne poklopi sa
vertikalnicom V.
Poloaj take A u prostoru (I kvadrant) u odnosu na dvije meusobno upravne ravni H
i V odreen je normalnim udaljenostima take od prve (H) i druge (V) projekciske ravni
(sl. 1.6a).
- 10 -
ZADACI
Zadatak 1: Odrediti projekciju take A na dvije upravne ravni H i V,ako je taka A udaljena
20 mm od H i 17 mm od V.
Rjeenje: Taka A nalazi se u I kvadrantu. Povlaenjem normalnog projkcijskog zraka AA'
na ravan H, u mjestu gdje projekciski zrak prodire kroz ravan H, dobija se prva
projekcija A' take A. Isto tako povlaenjem normalnog projekcijskog zraka AA'
na ravan V, dobija se druga projekcija A'' take A. (sl.1.7 a,b).
Slika 1.7(a,b)
- 11 -
Zadatak 3: Odrediti projekciju take C na dvije upravne ravni H i V,ako se taka C nalazi
23 mm ispod zadnjeg dijela H i 16 mm iza donjeg dijela V.
Rjeenje: Taka C se nalazi u III kvadrantu.Povlaenjem normalnog zraka CC' na ravan H
dobija se prva projekcijska zraka CC'' na ravan V dobija se druga projekcija C''
take C.(sl. 1.9 a,b)
Zadatak 4 : Odrediti projekciju take D na dvije upravne ravni H i V, ako se taka D nalazi
24 mm ispod predweg dijela H i 14 mm ispred donjeg dijela V.
Rjeenje: Taka D se nalazi u IV kvadrantu.Povlaenjem normalnog projekciskog zraka
DD' na ravan H, dobija se prva projekcija D' take D, a povlaenjem normalnog
projekciskog zraka DD'' na ravan V dobija se druga projekcija D'' take D. (Sl.
1.10 a,b)
- 12 -
ZADACI ZA VJEBU:
1. Odrediti projekcije taaka A,B,C i D u odgovarajuim kvadrantima i u oborenom
poloaju ravni H i V, ako su poznati sledei podaci:
a) taka A je podjednako udaljena od H i V, lei u I kvadrantu, a udaljenost od
projekcijskih ravni iznosi 40 mm,
b) taka B je udaljena 20 mm od H i 15 mm od V i lei u I kvadrantu,
c) taka C se nalazi 30 mm ispod zadnjeg dijela H i 5 mm iza donjeg dijela V (III
kvadrant),
d) taka D se nalazi 35 mm ispod prednjeg dijela H i 20 mm ispred donjeg dijela V (IV
kvadrant).
2. Odrediti projekcije taaka MN i P u odgovarajuim kvadrantima i u oborenom
poloaju ravni H i V, ako su poznati sledei podaci:
a) taka M lei u H i udaljena je 30 mm od V, a nalazi se u II kvadrantu (i III).
b) taka N lei u V i udaljena je 15 mm od H, a nalazi se u III kvadrantu (i IV).
c) taka P lei u H i udaljena je 12 mm od V, a nalazi se u IV kvadrantu (i I).
3. Odrediti prvu i drugu projekciju dui MN ako je taka M udaljena 30 mm od N i
10 mm od V, a taka N 25 mm od H i 10 mm od V (obadvije take nalaze se u I
kvadrantu).
4. Odrediti prvu i drugu projekciju dui PS ako je taka P udaljena 26 mm od H i 15
mm od V, a taka S 36 mm od H i 20 mm od V (obadvije take se nalaze u II
kvadrantu).
- 13 -
slici 1.11. Horizontalnica se obara okretanjem oko x-ose prema dole,dok se profilnica
obara okretanjem oko z-ose u lijevo (vidjeti smijer strelica na slici 1.11 a).
Predznaci projekcijskih osa x,y,z pripadajuim oktantima dati su u tabeli 1.
Tabela 1
PREDZNAK
KOORDINATA
OSA
OKTANT
I
II
III IV
V VI VII VIII
y0
ZADACI:
Zadatak 1 : Odrediti odgovarajue projekcije take A (20,15,10).
Rjeenje:Prva projekcija A' take A odreuje se tako to se prvo na pozitivni dio x-ose
(desno od take O) nanese vrijednost XA = 20 mm, a zatim u toj kordinati povue
normala na y-osu, a potom na njoj nanese vrijednost ordinate YA = 15 mm.
Druga projekcija A'' take A odreuje se tako to se na apscisu (x-osu) nanese
vrijednost XA = 20 mm, a zatim u toj koordinati povue normalna paralelna sa
z-osom i nanese vrijednost aplikate ZA = 10 mm.
Trea projekcija A''' take A odreuje se tako to se povue horizontala iz take
A'' take A, odstojanje ZA = 10 mm.I projekcija take A' i A''' nalaze se na istoj
udaqenosti. YA = 15 mm od V pa je udaljenost prve projekcije A' take A, YA.
Nanoenjem YA=15 mm na pozitivnom dijelu y-ose (negativna x-osa),
povlaenjem normale na x-osu do presjeka sa horizontalom iz take A'', dobija se
trea projekcija A''' take A (sl.15 a,b).
- 15 -
- 16 -
- 17 -
Slika 1.15a
Slika 1.15b
- 18 -
Slika 1.16(a,b)
- 19 -
- 20 -
Slika 1.19(a,b)
- 21 -
Slika 1.20(a,b)
Prva projekcija L' nalazi se na pozitivnom dijelu y-ose, druga projekcija L'' je u
koordinatnom poetku 0 (jer su apscisa i aplikata take L jednake nuli), a trea projekcija
L''' nalazi se na pozitivnom dijelu y-osu i poklapa se sa prvom projekcijom L', a nalaze se
izmeu I,IV,V i VIII oktanta (sl.23 a,b).
Prva projekcija K' take K se nalazi u prvoj projekcijskoj ravni H, druga projekcija K'' lei
na pozitivnom dijelu x- ose a trea projekcija na pozitivnom dijelu y-ose izmeu I,IV,V i VIII
oktanta (sl.1.20 a,b).
Zadatak 10: Nacrtati prvu,drugu i treu projekciju taaka E (0, -28, 10), F (15,10, -15),
G (-25,22, - 32) i S (-33, -33, -38).
Rjeenje: Prva projekcija E' take E se nalazi na negativnom dijelu y-ose, (poto je apscisa
jednaka nuli), druga projekcija E'' lei na pozitivnom dijelu z-ose (po{to je
ordinata jednaka nuli) a trea projekcija se nalazi na desnom dijelu P iznad
negativnog dijela Y-ose (sl.1.21).
- 22 -
Slika 1.21
Prva i druga projekcija F' i F'' take F nalaze se ispod x-ose i desno od z-ose , dok je trea
projekcija lijevo od z-ose (sl. 24) a taka se nalazi u IV oktantu.
Prva, druga i trea projekcija G', G'', G''' take G nalaze se ispod x-ose,lijevo od z-ose
(sl.1.21).Taka G se nalazi u VIII oktantu.
Prva projekcija S' take S nalazi se iznad x-ose, a lijevo od z-ose, druga projekcija S'' ispod
x-ose a lijevo od z-ose, dok je trea projekcija S''' ispod x-ose a desno od z ose (Sl.1.21)
ZADACI ZA VJEBU:
1. Nacrtati prvu, drugu i treu projekciju taaka A (30, 30, 20), B (20,-15, 30), C
(26,15,-36), i D ( -18,-12,40). Napisati u kom oktantu se nalazi svaka od taaka.
2.Nacrtati prvu, drugu i treu projekciju taaka M (-20,20,20), N (30,-15,30), K( -25,
20, -25), L (-30,-32,-34). Napisati u kom oktantu se nalazi svaka od taaka.
3.Nacrtati prvu, drugu i treu projekciju taaka P (0,-15,0), Q (0,0,-40), R (0,-20,10) i
S(-20,0,0). Napisati gdje se nalaze projekcije take u odnosu na projekcijske
ravni,odnosno oktante.
4.Nacrtati prvu,drugu i treu projekciju taaka E (15,-15,0), F(0,20,-20), G(-20,0,20) i
H(-25,0,-25).
- 23 -
- 24 -
Slika 1.23
Slika 1.24
- 25 -
Slika 1.25
- 26 -
Slika 1.26
Zadatak 5 : Nacrtati projekcije specijalne prave aII1 koja prolazi kroz taku A (22,-30,20)
i zaklapa sa 2 ugao od 60.
Rjeenje : Prvo se definie prva projekcija A' take A (II oktant) a onda se pod uglom od 60
u odnosu na pozitivni dio x-ose povue prva projekcija prave a,koja je potpuno
vidljiva. Potom se definiu druga A'' i trea A''' projekcija take A, a potom
povue druga projekcija a'' prave a paralelno sa x-osom (koja se ne vidi jer se
nalazi iza ravni 2)a zatim trea projekcija a''' prave a koja je paralelna sa (-yo) i
vidi se.(sl.1.27).
Slika 1.27
1, a sa
Slika 1.28
ZADACI ZA VJEBU:
1.Nacrtati sve tri projekcije dui koje su definisane koordinatama njenih krajnjih taaka
za sledee sluajeve:
d)
du AB ; A (30,40,15), B (15,20,9)
e)
du CD ; C (-25,20,10); D (-44,30,18)
f)
du EF ; E (-34,-18,-12), F (-54,-40,-26) i
g)
du GH ; G (25,-30,-16), H (45,-10,-36)
2.Nacrtati sve tri projekcije pravih a,b i c koje prolaze kroz taku N (40,30,15) ako je
poznato sledee :
h)
i)
j)
a II H
b H
c P
- 28 -
- 29 -
2 , a
Slika 1.29(a,b)
Na slici 1.29 prikazana prava p lei u V,I,IV,III oktantu.Prva projekcija p' prave p
vidljiva je u V i I oktantu do take prodora u horizontalnici (1) a u IV i III oktantu je
zaklonjena horizontalnicom.
Druga projekcija p'' prave p vidljiva je u V,I i IV oktantu a zaklonjena je u III
oktantu (zaklanja je vertikalnica).Trea projekcija p''' prave p vidqiva je u I,IV i III oktantu
a zaklonjena je u V oktantu (zaklanja je profilnica).
- 30 -
ZADACI :
Zadatak 1 : Prava a definisana je takama A (23,10,30) i B (35,-12,8). Odrediti prvi i drugi
trag prave.
Rjeenje : Prava a iz I oktanta prodire kroz vertikalnicu (2) u tragu T2 T2'' u oktant, iz II
u III oktant kroz horizontalnicu prodire u tragu T1 T1',koji se nalazi iza
vertikalnice .Prva projekcija a' je vidljiva do traga T1 T1' a zaklonjena iza
traga T1 poto prava a u toj taki prolazi ispod horizontalnice.Posmatra li se
prava a sa prednje strane ,projekcija prave a na vertikalnicu (2) tj. njena druga
projekcija a'' vidqiva je u I oktantu lijevo od traga T2 T2'',dok je dio a'' desno
od traga T2 T2'' zaklonjen, poto se nalazi iza vertikalnice (sl.1.30 a,b).
Zadatak 2 : Prava b prolazi kroz ta~ke C (13,10,-8) i D (31,10,19).Odrediti sva tri traga
prave b.
Rjeenje : Prava b iz I oktanta prodire kroz horizontalnicu (1) i IV oktant, a potom kroz
- 31 -
Slika 1.31(a,b)
- 32 -
Slika 1.32a
Slika 1.32b
- 33 -
Trea projekcija c''' vidljiva je desno od traga T3 T3''' (gledano s desna na lijevo) dok se
ne vidi lijevo od traga T3 T3''' (zaklanja je profilnica).(sl.1.32 a,b)
Zadatak 4 : Prava m V prolazi kroz taku A (20,20,32). Odrediti tragove prave m.
Naznaiti vidljivost i oktante kroz koje prolazi prava m.
Rjeenje : Prava m prolazi kroz I i II oktant desno od profilnice i iznad horizontalnice. Prva
projekcija m' je vidljiva kao i trea m''' dok druga projekcija m'' predstavlja
taku.(sl.1.33)
Slika 1.33
- 34 -
ZADACI ZA VJEBU:
1. Prava a definisana je takama A (-25,15,30) i B (35,13,10). Odrediti prvi i drugi trag
prave a i njenu vrijednost.
2. Prava b definisana je takama C (30,-16,-12) i D (10,18,12). Odrediti prvi i drugi
trag prave b i njenu vidljivost.
3. Nacrtati tragove prave c. Prava c prolazi kroz take E (-10,15,-42) i F (30,-10,15).
Odrediti vidqivost i naznaiti oktante kroz koje prolazi prava.
4. Odrediti tragove prave d . Prava d prolazi kroz take M (60,30,20) i N (-30,20,-12).
Odrediti vidljivost i naznaiti oktante kroz koje prolazi prava.
5. Odrediti tragove prave l koja prolazi kroz take L (-20,-30,10) i K (30,-15,18).
Naznaiti oktante kroz koje prolazi prava i odrediti vidljivost.
6. Odrediti tragove prave k koja prolazi kroz take P (-50,-28,-15) i S (16,26,12).
Naznaiti oktante kroz koje prolazi prava i odrediti vidljvost.
7. Odrediti tragove prave a koja je paralelna sa 1 i
a) prolazi kroz taku A (25,-15,10) i zaklapa sa ravni 2 ugao od 30.
- 35 -
Presjek ravni T i horizontalne projekcijske ravni (sl.1.34 a,b) zove se prva trasa t
ravni T, a prolazi kroz take Tx i Ty.
Presjek ravni T i vertikalne projekcijske ravni (sl.1.34 a,b) zove se druga trasa t 2
ravni T, a prolazi kroz take Tx i Tz.
Presjek ravni T i profilne projekcijske ravni (sl. 1.34 a,b) zove se trea trasa t 3 ravni T
a prolazi kroz take Ty i Tz.
1.8.1
- 36 -
ZADACI :
Zadatak 1 : Nacrtati prvu i drugu trasu ravi G (26,20,-28).
Rjeenje : Na osnovu osnih tragova (Gx,Gy i Gz) crtaju se trase ravni G. Prva trasa g1 crta se
punom linijom poto je vidljiva, druga trasa g2 iznad x-ose je vidljiva i crta se
punom debelom linijom, a ostalo punom tankom linijom (sl.1.35 a,b).
- 37 -
1.8.2
Ravan je u specijalnom poloaju ako je bar na jednu projekcijsku ravan normalna ili
paralelna sa njom..
Zadatak 3 : Odrediti trase ravni S (15,22, ) koja je normalna na horizontalnicu.
Rjeenje : Druga trasa ravni s2 i trea trasa s3 ravni S su normalne na horizontalnicu, odnosu
na osu x i osu y i istovremeno paralelne sa osom z.
- 38 -
Ravan S N naziva se jo i prva projektna ravan (sl.1.35 a,b) i sve to se nalazi na ravni S
projektuje se na prvoj trasi S1.
Zadatak 5 : Odrediti trase ravni R (22, , 20) koja je upravna na vertikalnicu.
Rjeenje : Prvi trag r 1 normalan je na x-osu, a drugi r 2 ravni R ,normalan je na z-osu. Ravan
R V naziva se jo i druga projektna ravan , a sve to se nalazi u toj ravni,
projektuje se na drugoj trasi r 2. (sl.1.36 a,b).
- 39 -
ZADACI ZA VJEBU:
1. Nacrtati sve tri trase ravni :
a)
b)
c)
d)
e)
A(-50,30,40)
B (42,-30,31)
C (-16,-33,-42)
D (22,-27,-35)
G (-42,20,-50)
- 40 -
Dimenzije(mm)
A0
A1
1189
841
x
x
841
594
A2
594
420
A3
420
297
A4
297
210
A5
A6
210
148
x
x
148
105
- 42 -
- 43 -
- 44 -
- 45 -
- 46 -
RAZMJERA CRTE@A
Razmjera predstavlja odnos izme|u mjera predmeta na crte`u i stvarnih mjera samog
predmeta.
U tehnikom crtanju koriste se standardne razmjere date u tabeli tabeli 2.
Tabela 2
- 47 -
- 48 -
ZADACI ZA VJEBU:
1.Nacrtati okvir crte`a na obi~nom bijelom papiru i ucrtati zaglavlje za radioni~ki crte` za
ulaganje formata u mapu bez mehanizma :
a)
b)
c)
d)
A3
A2
A1
A0
2.Nacrtati okvir crte`a na obi~nom bijelom papiru i ucrtati zaglavlje za radioni~ki crte` za
ulaganje formata u mapu sa mehanizmom:
a)
b)
c)
d)
A3
A2
A1
A0
3.Nacrtati okvir crte`a na paus papiru i ucrtati zaglavlje za sklopni crte` sa sastavnicom za
ulaganje formata u mapu sa mehanizmom :
a) A3
b) A2
c) A1
d) A0
4.Nacrtati okvir crte`a na paus papiru i ucrtati zaglavlje za sklopni crte` sa sastavnicom za
ulaganje formata u mapu bez mehanizma :
a) A3
b) A2
c) A1
d) A0
- 49 -
- 50 -
- 51 -
ZADACI ZA VJEBU:
1.Oznaiti vrste linija na prikazanim predmetima na slici br.2.8 a,b,c
- 52 -
2.7 KOTIRANJE
Dimenzije predmeta na crteu daju se pomou kotnih linija i kotnih brojeva. Bez
obzira na mjerilo, na crte se upisuju stvarne dimenzije predmeta koji se treba dobiti nakon
izrade. Pri tome treba paziti da se one nanesu na ona mjesta gdje se daje jasna predstava
predmeta. Prilikom kotiranja treba paziti da se pri izradi predmeta kote ne izraunavaju.
Osnovni elementi kotiranja su:
pomona kotna linija,
kotna linija,
pokazna linija,
kotni zavretak,
poetna taka,
kotni broj.
Prilikom kotiranja, mora se voditi rauna sledeem:
svi podaci dimenzijama, potrebni za odreivanje dijela ili komponente moraju biti
nedvosmisleno i potpuno prikazani neposredno na crteu pomou kota,
na crteu se jedna mjera moe kotirati samo jedanput,
nanoenje kota vri se u onoj projekciji koja je najjasnija,
na jednom crteu se u pravilu koristi samo jedna mjerna jedinica (npr. mm), ali bez
pisanja jedinice mjere
kotne linije i pomone kolne linije ne smiju presijecati druge kolne linije, osim kad
to nije mogue izbjei,
- 53 -
- 54 -
NEISPRAVNO
NEISPRAVNO
50
50
50
50
50
50
50
50
20
50
50
50
50
50
20
80
80
- 55 -
ISPRAVNO
ZADACI
Zadatak 1:Prikazane modele (ploa =3mm) (slika 2.16a,b) nacrtati u razmjeri i
kotirati .
Slika 2.16 a) b)
Rjeenje :
Slika 2.17 a) b)
- 56 -
Rjeenje :
Slika 2.18 a) b)
ZADACI ZA VJEBU:
1.Prikazane modele (slika 2.19a,b,c) nacrtati u razmjeri i
kotirati (dimenzije uzeti sa crtea) .
Slika 2.20 a, b
- 57 -
Slika 2.21 a)
Slika 2.21 b)
Slika 2.21c)
- 58 -
- 59 -
Z A D A C I:
Zadatak 1:Prikazani su izometrijski pogledi modela A, B, C i D, a ispod njih su
haotino poreani ortogonalni pogledi a, b i c tih modela . (slika 2.23).
Slika 2.23
Rjeenje : Predmetu A odgovaraju: pogled sprijeda (B2), pogled odozgo (B6) i pogled
Slika 2.23a
- 60 -
Slika 2.25
Rjeenje :
Slika 2.24a
- 61 -
Slika 2.25
Rjeenje :
Slika 2.25a
- 62 -
Slika 2.26
Slika 2.26a
- 63 -
Slika 2.27
Rjeenje :
Slika 2.27a
- 64 -
Slika 2.28
Rjeenje :
Slika 2.28a
- 65 -
Zadatak 7:Nacrtati model u izometriji na osnovu tri izgleda prikazanog na slici 2.29.
Slika 2.29
Rjeenje :
Slika 2.29a
- 66 -
Zadatak 8: Nacrtati model u izometriji na osnovu tri izgleda prikazanog na slici 2.30.
Slika 2.30
Rjeenje:
Slika 2.30a
- 67 -
Slika 2.31
Rjeenje :
Slika 2.31a
- 68 -
Slika 2.31a
Slika 2.32a
- 69 -
ZADACI ZA VJEBU:
1. Prikazani su izometrijski pogledi modela A, B, C , D i E a ispod njih su haotino
poreani ortogonalni pogledi a, b i c tih modela . (slika 2.33). Odrediti koje tri
Slika 2.33
Slika 2.33
- 70 -
Zadatak 3:Nacrtati sva tri izgleda modela prikazanog na slici 2.34 .1-14
Sl.2.34.1
Sl.2.34.2
Sl.2.34.2
Sl.2.34.4
Sl.2.34.5
Sl.2.34.6
- 71 -
Sl.2.34.7
Sl.2.34.8
Sl.2.34.9
Sl.2.34.10
Sl.2.34.11
Sl.2.34.12
- 72 -
Sl.2.34.13
Sl.2.34.14
Sl.2.35.1
Sl.2.35.2
- 73 -
Sl.2.35.3
Sl.2.35.4
Sl.2.35.5
Sl.2.35.6
- 74 -
Sl.2.35.7
Sl.2.35.8
Sl.2.35.9
Sl.2.35.10
Sl.2.35.11
Sl.2.35.12
- 75 -
Sl.2.36.1
Sl.2.36.2
Sl.2.36.3
- 76 -
Sl.2.36.4
Sl.2.36.5
Sl.2.36.6
- 77 -
Sl.2.36.7
Sl.2.36.8
Sl.2.36.9
Sl.2.36.10
- 78 -
Sl.2.36.11
Sl.2.36.12
Sl.2.36.13
Sl.2.36.14
- 79 -
2.9. PRESJECI
Presjek je slika predmeta koji je zamiljeno presjeen jednom ili vie ravni. Njime se
slui kada treba potpunije i jasnije prikazati izgled predmeta. Razlikuju se:
puni presjek (slika 2.37 a)
polovini presjek (slika 2.37b)
djelimini presjek (slika 2.37c)
a)
b)
c)
- 80 -
Slika 2.41
- 81 -
Rjeenje :
Slika 2.41a
ZADACI ZA VJEBU:
Zadatak 1: Na osnovu datih izometrijskih pogleda modela nacrtati i kotirati model
koristei puni presjek (slika 2.42. 1-4)
Slika 2.42.1
Slika 2.42.2
Slika 2.42.3
Slika 2.42.4
- 82 -
Slika 2.43.1
Slika 2.43.2
Slika 2.43.3
Slika 2.43.4
Slika 2.43.5
Slika 2.43.6
- 83 -
Slika 2.44.1
Slika 2.44.2
Slika 2.44.3
Slika 2.44.4
- 84 -
2.10 TOLERANCIJE
Dozvoljeno odstupanje od nazivne mjere naziva se tolerancija.Tolerancije su
propisane od strane JUS-ISO standarda. Izgled tolerancijskog polja prikazan je na slici 2.45.
- 86 -
Sistemi nalijeganja
Zavisno od izbora tolerancijskog polja pri istoj nazivnoj mjeri mogu se dobiti tri
vrste nalijeganja, i to:
1. Labavo nalijeganje
Zmax=Dg - dd
Zmin=Dd dg
gdje je:
Zmax maksimalan zazor
Zmin minimalan zazor
Slika 2.47
2. vrsto nalijeganje
Pmax=dg - Dd
Pmin=dd Dg
gdje je:
Pmax maksimalan preklop
Pmin minimalan preklop
Slika 2.48
3. Neizvjesno nalijeganje
Pmax=dg - Dd
Zmax=Dg dd
gdje je:
Pmax maksimalan preklop
Zmax maksimalan zazor
Slika 2.49
- 87 -
- 88 -
- 89 -
- 90 -
- 91 -
- 92 -
- 93 -
- 94 -
- 95 -
- 96 -
- 97 -
- 98 -
- 99 -
- 100 -
- 101 -
- 102 -
- 103 -
- 104 -
ad
ag
-granina odstupanja
otvor
Z min
Z max
Ad
Ag
a10
Ad = 0
Ag = Ad + T = 0 + 140
Ag = 140[m ] = 0 ,14[mm ]
osovina
a g = 410[m] = 0 ,41[mm]
ad = a g t = 410 140
ad = 550[m] = 0 ,55[mm]
Slika 2.50
-zazor
Ad = 0
Ag = Ad + T = 0 + 87
Ag = 87 [m ] = 0 ,087 [mm ]
osovina
ad = 79[m] = 0 ,079[mm]
a g = ad + t = 79 + 87
Slika 2.51
-zazor i preklop
- 105 -
H9
Ad
Ag
Z max
-granina odstupanja
otvor
N.L.
ad
s9
ag
b) (slika 2.51)
- tolerancije
P max
Ad
ZA9
P min
-granina odstupanja
otvor
Ag
ag
h8
P max
T = 87 [m ] = 0 ,087 [mm ]
t = 54[m ] = 0 ,054[mm ]
N.L.
ad
c) (slika 2.52)
- tolerancije
Ag = 400[m ] = 0 ,4[mm ]
Ad = Ag T = 400 87
osovina
a g = 0[m ] = 0[mm ]
Slika 2.52
a d = a g t = 0 54
a d = 54[m ] = 0 ,054[mm ]
- preklop
Z max
Ag = 46 [m ] = 0 ,046 [mm ]
Z max = Ag a d
a d = Ag Z max = 46 35
a d = 11[m] = 0 ,011[mm]
Pmax = a g Ad
Slika 2.53
a g = Pmax + Ad = 85 + 0
a g = 85[m] = 0 ,085[mm]
- 106 -
Ad
Ag
H8
N.L.
ad
Ag = Ad + T = 0 + 46
ag
T = 46 [m ] = 0 ,046 [mm ]
Ad = 0
P max
t = a g a d = 85 11
t = 74[m] = 0 ,074[mm]
ZADACI ZA VJEBU
1. Odrediti tolerancije, osnovna granina odstupanja, zazore i preklope za
nazivne mjere 55 mm, za nalijeganja u sistemu zajednike osovine:
a ) h8/C9
b ) a9/J8
c ) d10/ZA9
d ) e9/K8
2. Odrediti tolerancije, osnovna granina odstupanja, zazore i preklope za
nazivne mjere 145 mm, za nalijeganja u sistemu zajednikog otvora:
a) H9/c9
b) K10/j8
c) J10/za9
d) N7/k8
3. Definisati toleranciju osovine, za sklop uraen u sistemu zajednikog otvora
35 H8, tako da maksimalni preklop iznosi Pmax =0,105mm, a minimalan
preklop P min=0,004mm.
(Rjeenje: 35 H8/s9)
4. Definisati toleranciju otvora, za sklop uraen u sistemu zajednike osovine
45 h8, tako da maksimalni zazor iznosi Z max =0,103mm, a minimalan zazor
Z min =0,025mm.
(Rjeenje: 45 h8/F8)
5. Definisati toleranciju otvora, za sklop uraen u sistemu zajednike osovine
75 h8, tako da maksimalni preklop iznosi Pmax =0,078mm, a maksimalan
zazor Z max =0,014mm.
(Rjeenje: 75 h8/P8)
- 107 -
Slika 54
Slika 55
- 108 -
Slika 56
Slika 57
- 109 -
- 111 -
- 112 -
- 113 -
- 114 170
190
230
270
300
378
400
440
480
520
I
II
III
IV
V
260
230
200
160
140
Ozn.
varijante
270
246
206
176
156
ZADACI ZA VJEBU:
- 115 -
185
216
240
268
294
200
240
270
300
320
I
II
III
IV
V
104
96
88
80
64
Ozn.
varijante
218
198
188
168
156
- 116 -
340
420
454
500
560
620
I
II
III
IV
V
VI
190
1700
154
140
126
102
Ozn.
varijante
3. S T A T I K A
3.1 PREDMET PROUAVANJA
Statika prouava uslove ravnotee materijalnih tijela pod dejstvom sila. Pri tom
se pod silom podrazumjeva svaki uzrok koji moe dovesti do promjene stanja
mirovanja ili jednolikog pravolinijskog kretanja. Ona je vektorska veliina te je
odreena intenzitetom, pravcem i smjerom dejstva(slika 3.1).
(F , F ,..., F ) ~ F , F ,...F
1
'
1
'
2
'
m
U sluaju kada je dati sistem sila ekvivalentan jednoj sili, onda se ta sila zove
rezultanta datog sistema sila i obeleava se
zamijenjuje zovu se komponente.
Fr
- 117 -
Slika 3.2
2.
Slika 3.3
- 118 -
Slika 3.4
4. Veza nepokretnim osloncem (slika 3.5)
Slika 3.5
Slika 3.6
- 119 -
Slika 3.7
7. Veza ukljetenjem (slika 3.8)
Slika 3.8
- 120 -
- 121 -
Navedeni postupak je dosta nepregledan, posebno kada je u pitanju vei broj sila, pa
se umjesto metode paralelograma sila ee koristi metoda poligona sila.
Postupak se izvodi tako to se na proizvoljno izabrani pol 0 nanase redosljedom
sile po pravcu, smjeru i intenzitetu, i to tako da, se prvo nanese sila F 1 , sa poetkom iz
proizvoljno izabranog pola 0, zatim se na kraj sile F 1 nanese sila F 2 i tako redom (slika
3.10). Postupak odreivanja rezultante metodom poligona izvodi se kroz etiri faze, i
to:
1) odreivanje pola 0.
2) odreivanje razmjere za sile (U F ).
3) nanoenje sila u razmjeri,
4) mnoenje duine grafiki dobijene rezultante sa razmjerom, da bi se
odredila pravaveliina rezultante.
- 122 -
Fr = F1 + F2 + ... + Fn
Frx = F1 cos 1 + F2 cos 2 + ...+ F1 cos n
Fry = F1 sin 1 + F2 sin 2 + ...+ F1 sin n
Fr = Frx2 + Fry2
tg r =
Fry
Frx
F 1 =0
odnosno
Frx = 0
Fry = 0
- 123 -
1
2
2
3
2
+300
+200 +1000 -200
+200
2
2
2
2
2
F rx =584N
- 124 -
F ry =1000+200
2
3
2
2
1
+300
+200
+1001 +200
+200
2
2
2
2
2
F ry =584N
F r = Frx2 + Frz2
F r = 584 2 + 584 2
F r =825N
tg r =
Fry
Frx
tg r =1
r =45
b.)Grafiko odreivanje rezultante datog sistema sueljnih sila
F r =F r U F
U F =50N/1cm
- 125 -
Slika 3.13
F r =16,550
F r =825N
- 126 -
SA
SA
A
SB
SB
Slika 3.14
Rjeenje:
a.) Grafiki (slika 3.15)
UF =30 N/ 1 cm
Slika 3.15
S A = S 'A U F = 2 ,9
30 N
= 87 [N ]
1cm
S B = S B' U F = 5 ,7
30 N
= 171[N ]
1cm
b.) Analitiki
Fx
Fy
= 0 S B S A cos 60 O S B = S A cos 60 O
= 0 G + S A sin 60 O S A =
S B = 173,4
G
G
2G
=
=
= 173 ,4[N ]
O
sin 60
3
3
2
1
= 86 ,7 [N ]
2
- 127 -
y
B
SA
SA
FN
30
30
FN
60
x
G
G
Slika 3.16
Rjeenje:
a.) Grafiki (slika 3.17)
UF =20 N/ 1 cm
20 N
= 86 [N ]
1cm
20 N
S A = S 'A U F = 2 ,5cm
= 50[N ]
1cm
FN = FN' U F = 4 ,3cm
Slika 3.17
b.) Analitiki
3
cos 30
Fxi = 0 FN cos 60 S A cos 30 FN = S A cos 60 = 21 = 3S A
2
Fyi = 0 G + FN sin 60 + S A sin 30
3
1
G
+ S A = 0 S A = = 50[N ]
2
2
2
FN = 3 S A = 1,73 50 = 86 ,5[N ]
G + 3S A
- 128 -
ZADACI ZA VJEBU
B
S2
S1
O
G
Slika 3.18
(Rezultat: S1=150N, S2=259,5N)
B
30
Slika 3.19
3. Kugla teine G = 20N oslonjena je na glatku podlogu (slika 3.20). Odrediti sile
kojim kugla djeluje na podlogu.
C
A
Slika 3.20
(Razultat: NA = 17,3N ; NB = 10N)
- 129 -
60
30
r r r r
M 0F = r F
M 0F = F h
Spreg sila
Spregom sila ( F 1 i F 2 ), koje djeluju na kruto tijelo, naziva se sistem od dvije
paralelne sile F 1 i F 2 istih intenziteta, a suprotnih smjerova (slika 3.23). Spreg sila vri
obrtno kretanje krutog tijela.
Intenzitet sprega predstavlja proizvod intenziteta jedne sile sprega F 1 i kraka sprega
d.
Moment sprega ne zavisi od izbora obrtne take tijela.
r
M
r
Fr
o
n
r r
= M oFi
i =1
odnosno
F
F
M
xi
=0
yi
=0
Fi
o
=0
- 131 -
Zadatak 1: Odrediti silu F (slika 3.24), potrebnu da odri u ravnotei teret teine
G=10kN, ako je:
a=30cm
b=9cm
F
A
Rjeenje:
Fi
A
=0
F a G b = 0
G b 10 9
=
a
30
F = 3[kN ]
F=
Slika 3.24
F CB
G
A
F XA
F YA
Slika 3.25
Rjeenje:
F
F
= 0 FCB FXA = 0
= 0 G + FYA = 0
(1)
(2)
FYA = G = 2[kN ]
M
FCB
Fi
A
= 0 FCB a + G
G
= = 1[kN ]
2
a
=0
2
(3)
- 132 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Odrediti silu F (slika 3.26), potrebnu da odri u ravnotei teret teine G=10kN,
ako je:
a=40cm
F
b=10cm
A
(Rjeenje: F=2 kN)
a
G
Slika 3.26
2. Kvadratna ploa (slika 3.27) dimenzija a = 40cm, teine G =10kN, oslonjena
je na zglobni nepokretni oslonac nepokretni oslonac A, a u ravnotei se
odrava pomou ueta BC. Odrediti reakcije veze.
30
G
(Rjeenje: FAX=3,16 kN; FAY=8,17kN; FBC=3,66kN)
A
Slika 3.27
- 133 -
Punim nosaem ili gredom zove se svako kruto tijelo koje je oslonjeno na dva oslonca, od
kojih je jedan pokretan, a drugi nepokretan. Ako je ta veza ostvarena samo na jednom
mjestu, onda se ona izvodi ukljetenom (slika 3.30), a takvi nosai nazivaju se konzole.
- 134 -
Aksijalna sila (Fa) u nekom poprenom presjeku p-p jednaka je algebarskom zbiru
projekcija svih sila koje djeluju na nosa lijevo ili desno od uoenog presjeka na uzdunu osu
nosaa. Da bi one u svakom presjeku imale isti predznak konvencionalno je usvojeno da su
one pozitivne ako vre zatezanje nosaa, a negativne ako ga pritiskuju.
Moment savijanja (M f ) u nekom poprenom presjeku p-p jednak je algebarskom zbiru
momenata svih sila koje djeluju na nosa lijevo ili desno od uoenog poprenog presjeka. Da bi
moment savijanja u svakom presjeku nosaa imao isti predznak, bez obzira sa koje se strane
rauna, konvencionalno je usvojeno da je on pozitivan sa lijeve strane, ako tei da obrne
lijevi dio u smjeru kazaljke na satu, a sa desne strane on je pozitivan, ako tei da obrne desni
dio u suprotnom smjeru od obrtanja kazaljke na satu.
- 136 -
ZADACI:
Zadatak 1:Za nosa prikazan na slici 3.34 odrediti reakcije oslonaca i nacrtati statike
dijagrame ako je:
F
60
F = 5 [KN]
a=5m
A
a
Slika 3.34
UL =
1m
2 KN
5 KNm
;U F =
;U M =
1cm
1cm
1cm
F
F AX
A
B
F AY
FAY
F BY
FV
FBY
FAX
Slika 3.35
a) Proraun reakcija oslonaca
Fx
= 0 FAX + F cos 60 = 0
FAX = F cos 60 = 5
FAX = 2 ,5[KN ]
1
2
- 137 -
yi
= 0 FBY 2 a F sin 60 a = 0
F sin 60 a
=
2a
= 2 ,15[KN ]
FBY =
FBY
3
2
5
2
3
2 ,15
2
= 2 ,15[KN ]
FAY = 5
FAY
Ft 1l = FAY = 2 ,15[KN ]
Ft 2l = FAY F sin 60 = 2 ,15[KN ]
Ft 3d = FBY = 2 ,15[KN ]
c) Proraun momenata savijanja
Mf 1l = 0[KNm]
Mf 2l = FAY a = 2 ,15 5 = 10 ,75[KNm ]
Mf 3d = 0[KNm ]
d) Proraun aksijalnih sila
- 138 -
Zadatak 2:Za nosa prikazan na slici 3.36 odrediti reakcije oslonaca i nacrtati statike
dijagrame ako je:
F 1 = 4 [KN]
60
F1
F2
F3
F 3 = 1 [KN]
a=2m
B
a
Slika 3.36
F1
F2
2
F AY a
F AY
F3
F BY a
F1Y
F3Y
Ft
F BY
F2
Mf
F AX
F 1X
Fa
F 3X
Slika 3.37
a) Proraun reakcija oslonaca
Fx
1
2
1
2
2
- 139 -
45
F AX 1
A
60
1m
2 KN
2 KNm
;U F =
;U M =
1cm
1cm
1cm
UL =
45
F 2 = 2 [KN]
F
M
yi
FAY
FAY
4 F1 sin 60 + 2 F2 2 F3 sin 45
=
=
6
= 2 ,73[KN ]
44
3
2
+ 2 2 2 1
2
2
6
3
2
+ 2 + 1
2
2
Ft 1l = FAY = 2 ,73[KN ]
3
= 0 ,73[KN ]
2
3
Ft 3l = FAY F1 sin 60 F2 = 2 ,73 4
2 = 2 ,73[KN ]
2
2
Ft 4d = F3 sin 45 FBY = 1
3,43 = 2 ,73[KN ]
2
2
Ft 5d = F3 sin 45 = 1
= 0 ,7 [KN ]
2
Mf 1l = 0[KNm]
Mf 2l = FAY a = 2 ,73 2 = 5 ,46 [KNm ]
Mf 3l = FAY 2a F1 sin 60 a = 2 ,73 4 4
Mf 4d = F3 sin 45 a = 1
Mf 5d = 0[KNm]
3
2 = 4[KNm ]
2
2
2 = 1,41[KNm ]
2
- 140 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Za nosa prikazan na slici 3.38 nai reakcije oslonaca i nacrtati statike dijagrame,
ako je:
F = 5 [KN]
60
60
a = 5 [m]
B
a
Slika 3.38
(Rezultat: FAX =0; FAY =FBY =4,3 KN)
2. Za nosa prikazan na slici 3.39 nai reakcije oslonaca i nacrtati statike dijagrame,
ako je:
F1 = 4 [KN]
F2 = 2 [KN]
F3 = 1 [KN]
30
F1
F3
F2
B
3m
2m
2m
1m
Slika 3.39
(Rezultat: FAX =1,73 KN; FAY = 3 KN; FBY = 3 KN)
- 141 -
Sl.4.1
- 143 -
- 144 -
F
A
Zavisno od smjera dejstva sila, tap moe biti izloen istezanju (slika 4.1a) ili pritisku (slika
4.1b).
L =
FL
gdje su:
EA
F aksijalne sile
L duina tapa
A povrina poprenog presjeka
E modul elastinosti materijala ( E = 2 ,1 10 7 N / cm 2 za elik)
Prilikom dimenzionisanja tapova, optereenih na aksijalno naprezanje, neophodno je
uspostaviti odnos izmeu normalnih napona u poprenom presjeku i spoljanjeg
optereenja. Pri tom, dozvoljeni napon na istezanje (de) i dozvoljeni napon na pritisak (dc)
trebaju bitivei ili jednaki odgovarajuem proraunatom normalnom naponu, tj:
de e , odnosno
dc c
ili
FN
A m 2
FN
2 , a odatle zavisno od optereenja
A m
de
dc
- 145 -
A
A
de
F
dc
= E = E
L
L
= E
L t
L
= E t ,
F = A = A E t
ZADACI:
Zadatak 1:Na kraju tapa AB krunog poprenog presjeka, kao na slici 4.2 objeen je
teret G. Odrediti naprezanje tapa, kao i pomjeranje takeB, ako je zadano:
d = 24 mm
G =50 kN
FA
l = 2m
A
E = 2 ,1 10 4
kN
cm 2
Naprezanje tapa
F
G
4 50
= 2 =
A d 2 ,4 2
4
kN
e = 11 2
cm
e =
Rjeenje:
Slika 4.2
Pomjeranje take B
LB =
F l
=
EA
G l
500 200 4
=
2
d 2 ,1 10 4 2 ,4 2
E
4
LB = 0 ,1[cm]
- 146 -
Zadatak 2: Dimenzionisati tap kvadratnog poprenog presjeka kao na slici 4.3 , ako
je optereen na pritisak silom F = 40 kN, a dc = 10 kN/cm2 .
Rjeenje:
F
e = dc
A
A
dc
F
a
40
=
10
A4
FA
A = a2
a
Slika 4.3
a 2 usvaja se a = 2,1cm
E = 2 ,1 10 7
N
a = 125 10 7 C 1 .
2
cm
Rjeenje:
t 0 = 10C
t 1 = -30C
t 2 = 50C
= Et
1 = 2 ,1 10 7 125 10 7 ( 30 10 )
1 = 10000[N / cm 2 ] = 10[kN / cm 2 ]
1 = 2 ,1 10 7 125 10 7 ( 50 10 )
1 = 10000[N / cm 2 ] = 10[kN / cm 2 ]
Promjena napona iznosi
= 1 2 = 10 ( 10 )
= 20[kN / cm 2 ]
- 147 -
ZADACI ZA VJEBU
1. tap kvadratnog presjeka (slika 4.4) ukljeten je
gornjim krajem, a na slobodnom izloen dejstvu
aksijalne sile jaine 50kN . Odrediti veliinu
poprenog presjeka tapa ako je dozvoljeni
napon na istezanje de = 14kN/cm2.
(Rjeenje: a = 1,9cm)
F
Slika 4.4
E = 2 ,1 10 4
kN
cm 2
a
L
2a
Slika 4.5
(Rjeenje:1 = 1,02kN/cm2; 2 = 0,26kN/cm2; l1=2,910-3cm; l2=7,2810-4cm;
l=3,6210-3cm )
3. Da li e tap kvadratnog poprenog presjeka, stranice a = 30mm (Slika 4.6), izdrati
optereenje od F =81kN, ako je dc = 8 kN/cm2.
F
a
Slika 4.6
(Rjeenje:c = 9 kN/cm dc Nee izdrati optereenje.)
2
- 148 -
4.3 SMICANJE
Za tap se kae da je optereen na smicanje, ako na njegovu uzdunu osu okomito
djeluju sile na meusobno bliskom rastojanju (slika 4.7).
F N
As m 2
gdje je:
G Modul klizanja, i on iznosi G = 0,8107[N/cm2] za elik
Da bi se izvrilo dimenzionisanje tapova optereenih na smicanje, neophodno je
uspostaviti odnos izmeu tangencijalnih napona u porenom presjeku i spoljanjeg
optereenja. Pri tom, dozvoljeni napon na smicanje ds, mora biti vei ili jednak
proraunatom naponu na smicanje tj:
ds pror . , odnosno
ds
As
F
, a odatle
As
F
ds
As
F
G
Kako je kod elika dozvoljeni napon na smicanje za oko 20% nii od dozvoljenog
napona na istezanje, to se dozvoljeni napon na smicanje esto proraunava na osnovu
dozvoljenog napona na istezanje, tj:
ds = 0,8de
- 149 -
ZADACI :
Zadatak 1:Dva lima su spojena pomou zakovice krunog poprenog presjeka i
optereena kao na slici 4.8. Izraunati naprezanje u zakovici, ako je:
F = 30 kN
d = 20 mm-prenik zakovice
F
F
Rjeenje:
F
As
30
30
=
s =
4 3 ,14
4
kN
s = 9 ,55 2
cm
s =
Slika 4.8
Zadatak 2:Proraunati prenik osovinice zgloba (slika 4.9) preko koga se prenosi sila
jaine 5kN, ako je dozvoljeni napon smicanja ds = 600 N/cm2.
Rjeenje:
F
ds
As
F
5000
As
=
= 8 ,3cm 2
ds
600
As = z A
s =
A=
d 2
- povrina poprenog presjeka osovinice
4
d 2
8 ,3
4
8 ,3 2
d
d 2 ,3[cm]
F
Slika 4.9
- 150 -
Zadatak 3:Odrediti silu pritiska prese F potrebnu da se iz lima debljine =5mm isjee
komad oblika prikazanog na slici 4.10, ako je l = 5cm, a ds = 30 k N/cm2.
Provjeriti vrstou iga uzimajui da je dozvoljeno naprezanje na pritisak dc = 7
kN/cm2.
Rjeenje:
Slika 4.10
F
As
F ds As
As = O = 16 l = 16 5 0.5
ds
[ ]
As = 40 cm 2
F 30 40
F 1200[kN ]
Provjera vrstoe iga
c =
F
A
A = 7 l2 povrina iga
c =
1200
kN
= 6 ,8 2
2
7 5
cm
- 151 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Odrediti silu F kojom treba djelovati na pravougaonu plou kao na slici 4.11 da bi
dolo do smicanja po povrini As, ako je:
ds = 2kN/cm2
F
b = 35 mm
h = 6 mm
h
AS
Slika 4.11
Slika 4.13
(Rjeenje:z = 7 zakovica)
- 152 -
4.4 SAVIJANJE
Savijanje nastaje kada sila ili spregovi sila djeluju u ravni koja prolazi kroz uzdunu
osu grede.
f =
Mf
Ix
gdje je:
y rastojanje vlakna od sredita grede
Za vlakna na najudaljenijim takama poprenog presjeka (y = ymax), normalni napon
e iznositi:
f =
Mf
Ix
y max =
Mf
Mf
=
Ix
Wx
y max
gdje je:
Wx [cm3] otporni moment presjeka
Da bi se izvrilo dimenzionisanje greda, optereenih na savijanje, neophodno je
uspostaviti odnos izmeu normalnih napona i spoljnjeg optereenja. Pri tom, dozvoljeni
napon na savijanje (df) mora biti vei ili jednak proraunatom maksimalnom naponu na
savijanje, tj:
df f max , odnosno df
Mf
Wx
- 153 -
ZADACI:
Zadatak 1:Greda sa prepustom pravougaonog poprenog presjeka, optereena je
momentom savijanja (slika 4.15). Dimenzionisati gredu ako je:
Mf
M f = 20 [kNcm]
Mf
h = 2b
f =
Wx
Rjeenje:
Mf
Wx
Mf
df
df =12 [kN/cm 2]
l
df
Mf
20
=
12
Slika 4.15
[ ]
W x 1,6 cm
b h 3 b (2b )
2
=
= b 3 1,6
Wx =
6
6
3
b 1,33[cm]
h 2 ,66 [cm]
2
Mf
f max =
f max =
M f max
Wx
F
2L
Rjeenje:
MfC = F 0 = 0
MfB = F L = 3150 =450 [kNcm]
MfA = F 3L FL =450 [kNcm]
Slika 4.16
df
450
kN
= 4 ,6 2
3
10
cm
32
- 154 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Da li e tap krunog poprenog presjeka (slika 4.17) izdrati optereenje ako je:
F = 200 N
F
F
l=2m
d =10 cm
df = 800 [N/cm2]
F
Slika 4.17
l
Slika 4.18
(Rjeenje:Mfmax = 50 kNm ; d > 17,3 cm )
- 155 -
4.5 UVIJANJE
Za gredu kaemo da je izloena uvijanju, ako je na jednom kraju ukljetena, a na
drugom kraju u poprenoj ravni djeluje spreg sila F, iji je intenzitet jednak momentu
uvijanja ili torzije Mt (slika 4.19).
t =
Mt r
I0
gdje je:
r rastojanje bilo kog vlakna od sredita grede
Najvei tangencijalni naponi e se pojaviti u takama poprenog presjeka, koje su
najudaljenije od sredita grede )na omotau) i iznosie:
t =
M
M
Mt
rmax = t = t
I0
W0
I0
R
gdje je:
W0 [cm] polarni otporni moment
Da bi se izvrilo dimenzionisanje grede, optereene na uvijanje, neophodno je
uspostaviti odnos izmeu unutranjih tangencijalnih napona i spoljanjeg optereenja. Pri
tom, dozvoljeni napon na uvijanje (dt), mora biti vei od proraunatog maksimalnog napona
uvijanja (max).
dt t max , odnosno dt
Mt
W0
- 156 -
Mt L
, gdje je L duina grede izloena uvijanju
I0 G
ZADACI:
Zadatak 1: tap prstenastog poprenog presjeka (slika 4.20) optereen je momentom
uvijanja Mt = 600 kNcm. Dozvoljeno naprezanje na uvijanje je dt = 8
kN/cm 2 .
a) Odrediti dimenzije poprenog presjeka tapa ako je zadat odnos
=d/D=0,6
b) Izraunati ugao zakretanja slobodnog kraja tapa, ako je modul
smicanja G=0,810 7 N/cm 2
Mt
Rjeenje:
a)
Mt
dt
W0
M
600
W0 t =
= 75 cm 2
dt
8
t =
[ ]
W0 =
D3
D 3
16 (1 4 )
W0 16 1 4
)=
75 16 1 0 ,6 4
= 7 ,56 [cm]
3 ,14
b)
Mt l
=
G I0
D
Slika 4.20
usvaja se D = 7,6 cm
600 100
7 ,6 4
0 ,8 10 7
1 0 ,64 4
32
= 0 ,0263[rad ]
180
= 0 ,0263
= 1,5
- 157 -
d =2,5 cm
Rjeenje:
a)
Mt
150 100
=
W0 A A (2 ,5 )3
32
N
= 4890 2
cm
Mt
150 100
=
=
W0 B B
(5 )3
tA =
tA
tB
Mt
D = 5 cm
l
Slika 4.21
32
N
2
cm
tB = 611
b)
=
AB
BC
Mt l
d4
D4
I 0 A A =
I 0 BB =
G I0
32
32
Mt l
150 100 32
=
=
= 0 ,048[rad ] -zakretanje kraja A u odnosu na kraj B
G I 0 A A 6 ,8 10 7 2 ,5 4
Mt l
150 100 32
=
=
= 0 ,030[rad ]-zakretanje kraja B u odnosu na kraj C
G I 0 B B 6 ,8 10 7 5 4
= uk = AB + BC -zakretanje kraja A u odnosu na kraj C
AC
AC = 0 ,048 + 0 ,03 = 0 ,078[rad ]
o
AC
= 0 ,078
180
= 4 ,4
- 158 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Odrediti maksimalnu silu kojom se smije opteretiti konzola prikazana na slici 4.22,
ako je:
a = 20 cm
F
d = 3 cm
dt = 4 [kN/cm2]
F
Slika 4.22
(Rjeenje:F = 1,08 kN )
2. Odrediti prenik vratila krunog poprenog presjeka (slika 4.23), koje prenosi
torzioni moment Mt = 105 Ncm. Dozvoljeno naprezanje na uvijanje materijala
vratila iznosi dt = 400 N/cm2.
Mt
Slika 4.23
(Rjeenje:d 5,1 cm )
- 159 -
4.6 IZVIJANJE
Kada je govoreno aksijalnom naprezanju, reeno je da ako se tap optereti silama
pritiska, doi e do njegove deformacije koja se zove skraenje. Dimenzionisanje tapa
vreno je na osnovu dozvoljenog normalnog napona pritiskivanja (dc).
Meutim, praksa pokazuje da kod tapova, kod kojih je popreni presjek mali u
odnosu na duinu (vitki tapovi) dolazi do promjene ravnotenog stanja znatno prije
dostizanja dozvoljenog napona potiskivanja (dc).
Vrijednost sile pri kojoj dolazi do promjene ravnotenog stanja, zove se kritina sila
(Fkr), i prema njoj se i dimenzioniu tapovi.
Vrijednost kritine sile (Fkr) pri kojoj dolazi do izvijanja, zavisi od oblika oslanjanja
tapa.
Razlikuju se etiri karakteristina sluaja i to:
a) prosta greda,
b) konzola,
c) obostrano ukljetene grede, i
d) konzola zglobno vezana na drugom kraju.
gdje je:
Lr - redukovana ili slobodna duina izvijanja (duzina koja uestvuje u izvijanju).
Najmanjoj kririnoj sili (Fkr) pri kojoj dolazi do izvijanja grede odgovara kritini
napon k gdje je:
k =
Fkr
A
- 160 -
Lr
i min
gdje je:
imin =
I min
- minimalni poluprenik inercije
A
Slika 4.25 Dijagram zavisnosti kritinog napona (k) od vitkosti () kod izvijanja
Fkr =
2 E I min
L2r
kr =
Fkr 2 E I min 2 E 2
2E
=
=
i
=
min
A
2
A L2r
L2r
Modul
elastinosti
[N/cm2]
Vitkost ()
p
Tetmajeru
Kritini napon kr
[kN/cm2] po Tetmajeru
Meki
elik
2,1 107
> 100
kr =
60 100
31 0,114
Tvrdi
elik
2,1 107
> 93
kr
60 93
33,5 0,062
Liveno
gvoe
1 107
> 80
kr
0 80
Drvo
0,1 107
> 100
kr
0 100
2,93 - 0,0194 2
2E
2
2E
= 2
2E
= 2
2E
= 2
ZADACI:
Zadatak 1: elini tap (slika 4.26) krunog poprenog presjeka d = 30 mm, ukljeten
je na krajevima i optereen na izvijanje. Odrediti:
a ) Najmanju duinu L min da bi tap ostao u elastinom podruju,
b ) kritinu silu,
ako jedato:
p = 20 kN/cm 2
Rjeenje:
Lr =
L
2
L
= r =
imin
Lr
a)
Lmin
2
= 2 = Lmin
3
I min
d 4
A
64
d 2
2
Lr
- 162 -
Slika 4.26
Lmin =
P =
2 ,1 10 4
=
= 101 ,8
20
3
3
= 101,8
2
2
= 152 ,7 [cm]
Lmin =
Lmin
Fkr = k A
2 E d 2 2 2 ,1 10 4 3 2
Fkr =
4
4
2
101 ,8 2
Fkr = 141,4[kN ]
Zadatak 2: Odrediti kritinu silu izvijanja konzole zglobno vezane na jednom kraju,
od mekog elika (slika 4.27), ako je zadano:
D = 8 cm
d = 3 cm
L = 2,6 m
Rjeenje:
2
L
2
2
260 = 182cm
Lr =
2
Lr =
Lr
=
i min
Lr
=
I min
A
Lr
(D 4 d 4 )
182
(8 4 3 4 )
64
(D 2 d 2 )
64
(8 2 3 2 )
- 163 -
k = 31 0 ,114
kN
2
cm
k = 31 0 ,114 84 = 21 ,4
Fkr = k A = k
(D 2 d 2 )
4
Fkr = 924[kN ]
= 21 ,4
(8 2 3 2 )
4
Lr
d
D
F
Slika 4.27
- 164 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Provjeriti da li nosa krunog poprenog presjeka prikazan na slici 4.28, moe
izdrati optereenje na izvijanje, ako je zadano:
A = 3,14 cm2
L=1m
F = 15,7 kN
B F
A
L
Slika 4.28
(Rjeenje:Fk = 3342 kN )
Slika 4.29
- 165 -
i = e + f
=
de
df
i de
Slika 4.30
2) Istezanje i uvijanje
Ako je tap istovremeno optereen na istezanje i uvijanje (slika 4.31), idealni napon se
izraunava na osnovu:
i = e2 + ( t )2
=
de
dt
i de
Slika 4.31
- 166 -
3) Savijanje i uvijanje
Ako je tap istovremeno optereen na savijanje i uvijanje (slika 4.32), idealni napon se
izraunava na osnovu:
i = 2f + ( t )2
df
dt
i de
Slika 4.32
ZADACI:
Zadatak 1: tap krunog poprenog presjeka, optereen je kao na slici 4.33. Da li e
tap izdrati optereenje, ako je:
Rjeenje:
10
F
F
= 2 = 2
A d
2
4
4
kN
e = 3,2 2
cm
e =
Slika 4.33
M t F b 10 4
= 3 = 4
W0
d
2
16
16
kN
t = 25 ,4 2
cm
t =
de 12
=
= 1,2
dt 10
kN
2
cm
i = e2 + ( t )2 = 3,2 2 + (1,2 25 ,4 )2 = 30 ,6
i de tap nee izdrati optereenje
- 167 -
F = 10 kN
b = 40 mm
d = 20 mm
de = 12 kN/cm 2
dt = 10 kN/cm 2
F2
F1
L
Slika 4.34
Rjeenje:
18
F1
F
= 2 1 2 = 2
8 72
D d
A
4
4
kN
e = 1,53 2
cm
e =
Mf
F2 L
1,5 80
= 3
3
Wx
8 73
D d
32
32
kN
f = 5 ,8 2
cm
f =
de 10
=
= 1,25
df
8
i = e + f = 1,53 + 1,25 5 ,8
kN
2
cm
i = 8 ,78
- 168 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Provjeriti da li e tap prenika d = 40 mm (slika 4.35), ukljeten na jednom kraju, a
na drugom istovremeno optereen aksijalnom silom F = 20 kN i momentom torzije
Mt = 40 kNcm izdrati optereenje ako je:
de = 10 kN/cm 2
dt = 7 kN/cm 2
F
Mt
Slika 4.35
Mt
Slika 4.36
- 169 -
razdvojive i
nerazdvojive.
Razdvojive veze ostvaruju spoj koji omoguuje razdvajanje spojenih dijelova bez
oteenja elemenata i spojenih dijelova. Tu spadaju spojevi:
klinovima,
navojnim parovima i
oprugama (tzv. elastini spojevi pomou opruga i gumenih jastuia).
Nerazdvojive veze se ostvaruju elementima, koje onemoguavaju razdvajanje
spojenih dijelova bez unitavanja ili oteenja elemenata spajanja i spojenih dijelova. Tu
spadaju spojevi:
zakivanjem,
zavarivanjem,
lemljenjem, i
lijepljenjem.
5.1 NAVOJNI SPOJEVI
- 170 -
e =
F 4F
=
de
A d 12
gdje je:
F [kN] aksijalno optereenje vijka
A [cm2] povrina poprenog presjeka vijka
de [kN/cm2] dozvoljeni napon vijka pri istezanju
Slika 5.2 Vijak sa ukom za prenoenje
tereta
Drugoj grupi (II) pripadaju vijci koji su istovremeno izloeni istezanju ili pritisku i
uvijanju, pa se istovremeno javljaju i naponi istezanja odnosno pritiska i naponi uvijanja. To
je sluaj kod dizanja tereta, gdje je vijak izloen djelovanju aksijalne sile za vrijeme
uvrtanja.
U treu grupu (III) spadaju vijci koji su prethodno zategnuti, a zatim, u radu
optereeni dodatnim silama zatezanja koje mogu biti promjenjive. Primjer za to su vijci za
vezu:
Kod takvih veza vijci su po pravilu ravnomjerno rasporeeni po obodu cilindra ili cijevi.
Potrebna hermetinost postie se jakim pritezanjem glatko obraenih metalnih
dodirnih povrina ili, to je ee, umetanjem i pritezanjem zaptivaa. Vijci treba da budu
podjednako pritegnuti, i to toliko da bude obezbijeena potpuna hermetinost, ak i kada
djeluje i najvei mogui pritisak fluida u cilindru maine, ili najvei pritisak gasa ili tenosti
u cijevi.
- 171 -
Fv = F p + Fv
Fb = F p Fb
Fr = Fv + Fb
Cv
1
= Fr
C
C v + Cb
1+ b
Cv
Cb
1
= Fr
Fb = Fr
C
Cv + Cb
1+ v
Cb
Fr = Fv + Fb = C v + C b
Fv = Fr
pa je:
EA
L
gdje je:
E [kN/cm2] modul elastinosti dijela
A [cm2] povrina poprenog presjeka
L [cm] duina izloena zatezanju
- 172 -
etvrta grupa (IV) obuhvata vijke koji su izloeni poprenim silama. One u
vijcima mogu izazivati napone od istezanja, smicanja ili savijanja. Problem savlaivanja
poprenih sila rjeava se uglavnom na tri naina.
Prvi nain se primjenjuje kada su zavrtnji izloeni mirnom optereenju. Tada se
zavrtanj umee u otvor koji je veeg prenika, pa se limovi ili ploe pritegnu navrtkom u
tolikoj mjeri da se ostvareni otpor protiv klizanja limova suprostavlja poprenoj sili.
Vijak (slika 5.5) je tada izloen uzdunoj sili F, koja se moe odrediti iz uslova:
F Fs , odnosno
F=
Fs
gdje je:
= 0,1 0,2 koeficijent otpora protiv klizanja
Vijak je tada izloen naponu istezanja:
e =
4F
de
d 12
Slika 5.5
s =
Fs
ds
d s2
4
Slika 5.6
- 173 -
d=D
2-og
3-eg
stepena prioriteta
0,25
0,3
0,35
0.4
0,45
0,5
0,55
0,6
0,7
0,8
0,9
1
1,1
1,2
1,4
1,6
1,8
2
2,2
2,5
3
3,5
4
4,5
5
6
7
8
9
10
11
12
14
16
18
20
22
24
27
30
33
36
39
42
45
48
h
0,075
0,08
0,09
0,1
0,1
0,125
0,125
0,15
0,175
0,2
0,225
0,25
0,25
0,25
0,3
0,35
0,35
0,4
0,45
0,45
0,5
0,6
0.7
0,76
0,8
1
1
1,25
1,25
1,5
1,5
1,75
2
2
2,5
2,5
2,5
3
3
3,5
3,5
4
4
4,5
4,5
5
d2=D2
0,201
0,248
0,292
0,335
0,385
0,419
0,469
0,503
0,586
0,670
0,754
0,838
0,938
1,038
1,205
1,373
1,573
1,740
1,908
2,208
2,675
3,110
3,545
4,013
4,480
5,350
6,350
7,188
8,188
9,026
10,026
10,863
12,701
14,701
16,376
18,376
20,376
22,051
25,051
27,727
30,727
33,402
36,402
39,077
42,077
44.752
d1
0,041
0,043
0,049
0,054
0,054
0,068
0,068
0,081
0,095
0,108
0,122
0,135
0,135
0,135
0,162
0,189
0,189
0,217
0,244
0,244
0,271
0,325
0,379
0,406
0,433
0,541
0,541
0,677
0,677
0,812
0,812
0,947
1,083
1,083
1,353
1,353
1,353
1,624
1,624
1,894
1,894
2,165
2,165
2,436
2,436
2,706
0,158
0,202
0,240
0,277
0,327
0,347
0,397
0,416
0,485
0,555
0,624
0,693
0,793
0,893
1,032
1,171
1,371
1,509
1,648
1,948
2,387
2,764
3,141
3,580
4,019
4,773
5,773
6,466
7,466
8,160
9,160
9,853
11,546
13,546
14,933
16,933
19,933
20,320
23 320
25,706
28,706
31,093
34,094
36,479
39,479
41.866
0,046
0,049
0,055
0,061
0,061
0,077
0,077
0,092
0,107
0,123
0,138
0,153
0,153
0,153
0,184
0,215
0,215
0,245
0,276
0,276
0,307
0,368
0,429
0,460
0,491
0,613
0,613
0,767
0,767
0,920
0,920
1,074
1,227
1,227
1,534
1,534
5,534
1,340
1.840
2,147
2,147
2,454
2,454
2,760
2,760
3,067
0,013
0,012
0,013
0,014
0,014
0,018
0,018
0,022,
0,025
0,029
0,033
0,036
0,036
0,036
0,043
0,051
0,051
0,058
0,065
0,065
0,072
0,087
0,101
0,108
0,116
0,144
0,144
0,180
0,180
0,217
0,217
0.253
0,289
0,289
0,361
0,361
0,361
0,433
0,433
0,505
0,505
0,577
0,577
0,650
0,650
0,722
- 174 -
A1
(cm2)
0,00020
0,00032
0,00045
0,00060
0,00084
0.00094
0,0012
0,0014
0,0019
0,0024
0,0031
0,0038
0,0049
0.0063
0,0084
0,0108
0,0147
0,0179
0,0213
0,0298
0,0447
0,0600
0,0775
0,101
0,127
0,179
0,252
0,328
0,438
0,523
0,659
0,762
1,04
1,44
1,75
2,25
2,82
3,24
4,27
5,19
6,47
7,59
9,13
10,45
12,24
13,75
D1
0,169
0,213
0,253
0,292
0,342
0,365
0,415
0,438
0,511
0,584
0,656
0,729
0,829
0,929
1,075
1,221
1,421
1,567
1,713
2,013
2,459
2,850
3,242
3,688
4,134
4,918
5,918
6,647
7,647
8,376
9,376
10,106
11,835
13,835
15,294
17,294
19,294
20.752
23,752
26,211
29,211
31,680
34,670
37,129
40,129
42,587
Zadatak 1: Vijak M20 dri teret Q (slika 5.8). Odrediti veliinu tereta koju on moe
prenijeti, ako je de = 10 kN/cm 2 .
Rjeenje:
e =
Q
de
A1
Q A1 de
Q 2,25 20
Q 45[kN ]
Slika 5.8
Fv
Fb
Fr
Fv
Fb
Fp
Fv = Fr + Fb = 25[kN ]
1
Fv = Fr
C
1+ b
Cv
1
Fv = 20
1+1
Fv = 10[kN ]
F p = Fv Fv = 25 10
Slika 5.9
F p = 15[kN ]
b)
1
1
= 20
1
C
1+
1+ b
4
Cv
Fv = 16[kN ]
Fv = Fr
F p = Fv Fv = 25 16
F p = 9[kN ]
- 175 -
s =
Fs
ds
As
Fs
d 2
4
4 30
s = 2
2 3,14
s =
kN
2
cm
s = 9,55
Slika 5.10
e =
A1
F
de
A1
F
de
20
12
A1 1,66 cm 2
A1
[ ]
Slika 5.11
- 176 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Da li e vijak M20 poprenog presjeka A1 =2,25cm2, prikazan na slici 5.12 izdrati
optereenje od F = 22,5 kN, ako je de = 8kN/cm2.
F
Slika 5.12
2. Odrediti maksimalnu radnu silu Fr vijanog prirubnog spoja, koja otpada na jedan
vijak (slika 5.13), ako je:
F
Fp = 20kN
Fr
Fb
Fp
Fv
Fb
Fb = 10kN
Fv
Fv = 30kN
(Rjeenje:Frmax=20kN)
Slika 5.12
3. Dimenzionisati vijak prema slici 5.13, izloen poprenim silama Fs =10 kN, ako je
de = 8kN/cm2 i =0,2
(Rjeenje:d 80mm)
Slika 5.13
- 177 -
5.2 OPRUGE
Opruge slue za elastino spajanje dijelova. Prema vrsti naprezanja kojem su izloene
dijele se na:
-
fleksione i
torzione.
Pri tom su fleksione opruge izloene savijanju, dok su torzione opruge uglavnom
izloene uvijanju.
5.2.1 Fleksione opruge
Glavni predstavnici fleksionih opruga su gibnjevi, koji mogu biti prosti i sloeni.
Prosti gibanj (slika 5.14) je obino pravougaonog, a rjee krunog poprenog presjeka.
f =
F l F l 6 F l
= 2 =
Wx
bh
bh 2
6
f =
F l3
3 E Ix
gdje je:
l [cm] duina gibnja
E [kN/cm2] modul elastinosti
Ix [cm4] moment inercije porenog presjeka gibnja
Za oblik proste grede sa dva oslonca (slika 5.15)
f =
f =
Mf
Wx
3 F l
2 bh 2
F l3
48 E I x
Slika 5.15 Prosti gibanj sa dva oslonca
- 178 -
Najee u primjeni je sloeni gibanj (slika 5.16), koji se proraunava slino prostom
gibnju preko formula:
f =
f =
3 F l
2 ibh
k F l3
4 E i bh
gdje je:
i broj listova
k koeficijent (k = 1,25 -1,5)
k = f(b/b0), i on uzima vee vrijednosti za manji
odnos b/b0.
Slika 5.16 Sloeni gibanj
L = 2 r z
gdje je:
z = broj aktivnih zavojaka
- 179 -
64 z r 3 F
ili
d 4 G
4 z r 2 t
f =
d G
f =
d =3
16 F r
dt
Broj zavojaka obino odreuje se iz uslova da opruga pod dejstvom sile ima odreeni
ugib, tj:
f d 4 G
ili
64r 3 F
f d G
z=
4r 2 t
z=
Korak zavojaka kod opruge treba da je toliki da se zavojci ne dodirnu kada se opruga
ugne pod optereenjem. Tada treba da postoji minimalan zazor izmeu zavojaka koji iznosi:
smin =0,1d
s tim da on ne smije biti manji od 0,5mm.
Poto se krajnji zavojci prilagoavaju podlozi, oni nisu pravilni i nemaju isti ugib kao
ostali zavojci. Za to prilagoavanje krajeva oprugeobino se raunskom broju aktivnih
zavojaka dodaje 1,5 zavojak, tj:
z = z + 1,5
gdje je:
z = broj aktivnih zavojaka
U tom sluaju stvarna duina neoptereene opruge je:
H = ( z + 1,5 )d + z s
dok je duina optereene opruge:
H1 = H f
Iz jednaine:
z s =f + z s1
proizilazi uslov:
s1 =
zs f
s min
z
gdje je:
s1 zazor izmeu presjeka dvaju susjednih zavojaka u optereenom stanju.
- 180 -
6 F l
df
b h2
6 F L bh 2 df
f =
Slika 5.18
bh df
2
6l
2 0,2 2 50
F
6 10
F 0,066[kN ]
b)
F l3
F l3
=
3 E I x 3 E bh 3
12
f = 0,79[cm] = 7,9[mm]
f =
c)
c=
F 0,66
=
f 0,79
kN
c = 0,08
cm
Zadatak 2: Prosta greda duine l=100mm, prikazana na slici 5.19, pravougaonog
poprenog presjeka, irine b=100mm,
debljine h=2mm, izraena je od elika,
ije df = 50kN/cm 2 .
Odrediti maksimalnu silu kojom se moe opteretiti
greda da ne pukne, a zatim izraunati ugib.
Slika 5.19
- 181 -
Rjeenje:
3 F l
df
2 bh 2
3 F l df 2 bh 2
f =
df 2bh 2
3l
50 2 10 4
F
3 100
F 13,3[kN ]
F l3
F l3
13,3 103
=
=
48 E I x 48 E bh 3 48 2,1 10 4 10 23
12
12
f 4[cm]
f =
3 F l
2 i bh 2
3 15 100
f =
2 10 7,5 1
kN
f = 30 2
cm
f df -gibanj e izdrati optereenje
f =
k F l3
1,5 15 106
=
48 E i bh 3 48 2,110 4 10 7,5 13
f = 3,57[cm]
f =
- 182 -
Slika 5.20
64 z r 3 F
64 6 43 1,2
=
f =
d 4 G
0,84 0,8110 4
f = 8,9[cm] = 89[mm]
b)
H = ( z + 1,5) d + z s
H ( z + 1,5) d 18 (6 + 1,5) 0,8
=
s=
z
6
s = 2[cm] = 20[mm]
z s 1 62 8,9
s1 =
=
z
6
s1 = 0,5[cm] = 5[mm]
Slika 5.21
c)
c=
F 1,2
=
f 8,9
kN
c = 0,14
cm
ZADACI ZA VJEBU
1. Odrediti veliinu najveeg napona i ugib prostog pravouglog gibnja (slika 5.22)
duine L=500mm, irine b=30mm i visine h=8mm, optereenog silom F=1200N.
(Rjeenje:fmax=187,5kN/cm2;
fmax=1,82cm)
Slika 5.22
- 183 -
Slika 5.23
3. Odrediti broj listova i ugib sloenog gibnja (slika 5.24), koji treba prenijeti teret od
30kN, ako je:
L = 1200mm
b = 300mm
h = 10mm
df =30 kN/cm2
k = 1,5
(Rjeenje:i 6; f=5,14cm)
Slika 5.24
4. Cilindrina zavojna opruga (slika 5.25) izraena je od elika i ima 8 radnih zavojaka
(z=8). Izraunati:
a) silu kojom se moe opteretiti opruga, tako
da odnos izmeu visine opruge u
optereenom i neoptereenom stanju bude
1,25 (H/H1=1,25), ako je:
H = 12,5cm
D = 80mm
d = 8mm
G =0,8 104kN/cm2
b) rastojanje izmeu zavojaka u optereenom i
neoptereenom stanju,
c) krutost opruge.
Slika 5.25
- 184 -
c =
F
F
=
dev ili
A s bk
e =
F
F
=
dev
A s bk
gdje je:
f =
Mf
Wx
Mf
2
bk s
6
df v
- 185 -
s =
F
F
=
dsv
As 2 0,7 k bk
gdje je:
k kateta ava, i najee se uzima k = s,
As povrina smicanja.
Slika 5.28 Preklopni spoj optereen na
istezanje
s =
Mf
Wx
Mf
0,7 k bk
6
dsv
5 Preklopni spoj sastavljen od bonih i ugaonih avova izloen istezanju (slika 5.30)
Ako je preklopni spoj sastavljen od bonih i ugaonih avova izloen istezanju silom
F
dsv
0,7 k (b1 + 2b2 )
- 186 -
Zadatak 1: Da li e sueoni zavareni spoj kao na slici 5.31 izdrati optereenje, ako
je:
F = 36kN
s = 10mm
b = 140mm
dev =10 kN/cm2
Rjeenje:
e =
F
F
=
A s bk
bk = b 2 s = 14 2 1 = 12[cm]
36
Slika 5.31
12 1
kN
e = 3 2 dev zavareni spoj e izdrati optereenje
cm
e =
Zadatak 2: Odredi irinu zavarenog spoja kao na slici 5.32, ako je:
M f = 200 kNcm
dfv =10 kN/cm2
s = 20 mm
Rjeenje:
f =
Wx
Mf
Wx
df v
Mf
df
Slika 5.32
200
10
Wx 20 cm3
Wx
[ ]
bk s
6
6 Wx
6 20
bk =
=
= 7,8[cm]
s
2
bk = b 2 s
Wx =
b = bk + 2s = 7,8 + 2 2 = 11,8[cm]
b = 118[mm]
- 187 -
Zadatak 3: Odrediti veliinu sile kojom se moe opteretiti zavareni preklopni spoj
kao na slici 5.33, ako je:
dsv = 5 kN/cm2
b = 256 mm
s = 8 mm
Rjeenje:
s =
F
dsv
2 0,7 k bk
k = s = 8[mm]
bk = b 2 s = 256 2 8 = 240[mm]
Slika 5.33
F dsv 2 0,7 k bk
F 5 2 0,7 0,8 24
F 134,4[kN ]
Zadatak 4: Da li e zavareni preklopni spoj kao na slici 5.34 izdrati optereenje ako
je:
Mf = 300 kNcm
b =190 mm
s = 5mm
dsv = 15 kN/cm2
Rjeenje:
s =
s =
s =
Mf
Wx
dsv
Mf
6M f
0,7 k bk
0,7 k (b 2 s )
6
6 300
2
kN
2
cm
s = 16
- 188 -
Slika 5.34
Zadatak 5: Odrediti veliinu poprenog presjeka zavarenih dijelova kao na slici 5.35
tako da mogu prenijeti silu F =80 KN. Kolike pri tome moraju biti duine
kateta avova, ako je:
de =16 kN/cm2
dsv =0,6 de
b1 =100 mm
Rjeenje:
e =
Ae
F
de
Ae
F
de
80
16
Slika 5.35
[ ]
Ae 5 cm 2
Ae = b1 s
s
Ae 5
=
b1 10
s 0,5[cm]
s =
F
dsv
0,7 k (b1 + 2b2 )
b1 + 2b2
F
0,7 k dsv
80
0,7 0,5 0,6 16
b1 + 2b2 23,8[cm]
b1 + 2b2
23,8 b1
2
23,8 10
b2
2
b2 6,9[cm]
b2
- 189 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Odrediti maksimalnu silu kojom se moe opteretiti sueoni spoj (slika 5.36), ako je:
b = 200mm
s = 20mm
dev=15 kN/cm2
Slika 5.37
3. Odrediti irinu zavarenog preklopnog spoja optereenog kao na slici 5.38 ako je:
F = 200 kN
dsv = 10 kN/cm2
s =10 mm
(Rjeenje:b = 63mm)
Slika 5.38
- 190 -
4. Odrediti maksimalnu silu kojom se moe opteretiti preklopni spoj (slika 5.39) na
savijanje, ako je:
L
F
L = 500 mm
bk = 120 mm
s = 10 mm
dsv = 10 kN/cm2
(Rjeenje: F 3,5 kN)
Slika 5.39
Slika 5.40
- 191 -
6.1 OSOVINE
Osovine u veini sluajeva se obru ili osciluju zajedno sa elementima za prenos
obrtnog kretanja (slika 6.1) i imaju oblik rotacijskih tijela sa pravom osom. a popreni
presjek moe biti promjenjiv.
Obzirom da su izloene savijanju to se proraun osovina svodi na mogunost da
izdre momente savijanja kojima su izloene.
Slika 6.1 Prikaz osovine a) ematski b)moment savijanja c) idealni i stvarni oblik
- 192 -
f max =
M f max
Wx
d 3
kako je: W x =
, to se prenik osovine izraunava na osnovu:
32
d =3
10 M f max
f max
6.2 VRATILA
Proraun vratila se vri na savijanje i uvijanje, jer su ona izloena uvijanju usled
prenosa snage i obrtnog momenta, a savijanju usled teine elemenata za prenos obrtnog
kretanja, kao i usled svoje vlastite teine. Pri tom se mjesta presjeka koja su istovremeno
optereena na uvijanje i savijanje proraunavaju na osnovu idealnog momenta savijanja
(Mi):
Mi = M + 0 Mt
2
2
f
gdje je:
Mf [Nm] moment savijanja
Mt [Nm] moment uvijanja M t =
0 =
df
- faktor vrstoe
dt
P
W
df
60
50
30
M0
Rjeenje:
1. Reakcije oslonaca
100
=0
240
XA =0
Slika 6.3
=0
YA + YB F = 0 YA = F YB
M
M
i
A
140
=0
=0
YB 24 F 10 = 0
F 10
24
YB = 4 ,16 [kN ]
YB =
YA = F YB = 10 4 ,16
YA = 5 ,84[kN ]
- 194 -
50
Zadatak 1: Vratilo AB (slika 6.3) prenosi obrtni moment M0=60kNcm i preko preko
zupanika C predaje na drugo vratilo. Na zupanik djeluje sila F=10kN.
Provjeriti dimenzije vratila u presjecima A,B i C, ako je vratilo izraeno od
elika .4370, dozvoljenih naprezanja:
de =12 kN/cm2
F
df =12 kN/cm2
dt =10 kN/cm2
A
M0
YA
100
YA
Ft
140
YB
F
YB
Mf
Mt
2. Moment savijanja
M lfA = 0
M lfC = Y A 10 = 5 ,84 10
M lfC = 58 ,4[kNcm]
M dfB = 0
3. Moment uvijanja
M tA = M tC = M 0 = 60[kNcm]
M tB = 0
4. Geometrijske karakteristike presjeka
d A3 5 3
=
= 12 ,27 cm 3
32
32
d B3 5 3
=
=
= 12 ,27 cm 3
32
32
3
d 6 3
= C =
= 21,20 cm 3
32
32
d A3 5 3
=
= 25 ,54 cm 3
16
16
d B3 5 3
=
=
= 25 ,54 cm 3
16
16
3
d 6 3
= C =
= 42 ,40 cm 3
16
16
W xA =
[ ]
W0 A =
[ ]
W xB
[ ]
W0 B
[ ]
[ ]
W0 C
W xC
- 195 -
[ ]
5. Naprezanje na savijanje
fA =
fB =
fC =
M fA
W xA
M fB
W xB
M fC
W xC
0
=0
12 ,27
0
=0
12 ,27
58 ,4
kN
= 2 ,75 2
21,2
cm
6. Naprezanje na uvijanje
tA =
M tA
60
kN
=
= 2 ,34 2
W0 A 25 ,54
cm
tB =
M tB
=0
W0 B
tC =
M tC
60
kN
=
= 1,42 2
W0 C 42 ,4
cm
7. Idealni naponi
i = 2f + ( 0 t )2
0 =
df 12
=
= 1,2
dt 10
kN
2
cm
kN
iB = 2fB + ( 0 tB )2 = 0 + (1,2 0 )2 = 0 2
cm
kN
iC = 2fC + ( 0 tC )2 = 2 ,75 + (1,2 1,42 )2 = 3 ,23 2
cm
8. Provjera naprezanja
kN
kN
de = 12 2 zadovoljava
2
cm
cm
kN
kN
iB = 0 2 de = 12 2 zadovoljava
cm
cm
iA = 2 ,8
kN
kN
de = 12 2 zadovoljava
2
cm
cm
iC = 3,23
- 196 -
7.0 SUDOVI
To su konstrukcijski oblici odreene zapremine prilagoeni za smjetaj fluida
(tekuina i plinova) i vrstih (zrnastih i sipkih) materijala. Sudovi namijenjeni za uvanje
fluida zovu se rezervoari. Sudovi namijenjeni za uvanje vrstih materijala, zovu se bunkeri
i silosi.
Sudovi za uvanje i transport plinova izloeni su visokom pritisku, zbog zahtjeva za
smjetanje vee koliine plina. U sluajevima kada se u sudovima odvijaju procesi ili
reakcije, mogu se javiti pored visokih pritisaka i visoke temperature. Debljina zidova im se
odreuje na osnovu prorauna napona i krutosti oblika. Izvode se sa zidovima oblih povrina
kao to su cilindrine, sferine ili paraboline povrine.
U praksi se sudovi najee izrauju sa polueliptinim dancem (slika 9.1).
Polueliptino dance najee se izvodi tako daje maksimalni prenik krivine Rmax u taki
jednak unutranjem preniku D, tj:
Rmax =
D2
D
= D Hd = b =
4 Hd
4
D 3
Vd =
24
Zapremina cilindrinog dijela je:
D 2
Vc =
Hc
4
pa je ukupna zapremina suda:
V = Vd + Vc =
D 3 D 2
D 2
+
Hc =
24
4
4
Hc +
6
debljini zida (slika 7.2). U tom sluaju debljina zida se odreuje na osnovu:
s0 =
pD
2 de
pD
+c
2 de
Vertikalni sudovi imaju sa donje strane danca, a sa gornje strane poklopac,
dok horizontalni sudovi imaju dva bona danca, a poklopac im se nalazi na
cilindrinom omotau.
s = s0 + c =
s=
pD
D
+c
4 z de 2 H d
gdje je:
p [Pa] unutranji pritisak
D [m] unutranji prenik danca
z koeficijent koji uzima u obzir slabljenje danca uslijed izvedenog otvora prenika d, tj:
- 198 -
z = 1
d
D
Ravna danca, iako jednostavna, za velike prenike i velike pritiske su vrlo debela i
teka, pa se uglavnom koriste na sudovima malog prenika. Debljina zida s ravnog
danceta izraunava se na osnovu izraza:
s = 0 ,6 D
df
+c
Zadatak 1: Odrediti:
a ) zapreminu suda sa eliptinim dancem i poklopcem (slika 7.3), ako je prenik
posude D = 400mm, odnos ukupne visine i prenika H/D =1,35 i visine
eliptinog danceta i poklopca je Hd = H p = D/4
Hp
Hc
Rjeenje:
a)
V = Vd + Vc + V p = 2Vd + Vc
D D
+
Hc
24
4
2
H c = H H p H d = 1,35 D 2
H c = 1,35 0 ,4 2
D
4
0 ,4
= 0 ,34[m]
4
0 ,4 3 0 ,4 2
+
0 ,34
24
4
V = 0 ,056 m 3
V = 2
[ ]
b)
s=
pD
+c
2 de
c= s
pD
4 ,5 0 ,4
= 0 ,012
2 de
2 100
c = 0 ,003[m]
- 199 -
Hd
V = 2
Slika 7.3
c)
pD
D
+c
4 z de p 2 H d
sd =
z = 1
d
;d = 0
D
z =1
4 ,5 0 ,4
0 ,4
+ 0 ,003
4 1 100 4 ,5 2 0 ,1
sd = 0 ,012[m]
sd =
Hd
Hc
VARIJANTA "A"
VARIJANTA "B"
Slika 7.4
- 200 -
Rjeenje:
a)
D 3
D 2
0 ,9 3 0 ,9 2
V A = V d + Vc =
+
Hc =
+
(1,5 0 ,9 0 ,25 0 ,9 )
24
4
24
4
V A = 0 ,81 m 3
[ ]
VB =
D 2
0 ,9 2
1,5 0 ,9
4
H =
4
V B = 0 ,86 m 3
[ ]
b)
V = VB VA = 0 ,05[m 3 ]
V
= 5 ,6%
V % =
VB
c)
sc = s0 + c =
pD
0 ,7 0 ,9
+c =
+ 0 ,002
2 de
2 100
sc = 0 ,0052[m]
d)
sdel =
pD
D
+c
4 z de p 2 H d
d
0 ,018
= 1
= 0 ,98
D
0 ,9
0 ,7 0 ,9
0 ,9
=
+ 0 ,002
4 0 ,98 100 0 ,7 2 0 ,25 0 ,9
= 0 ,0056 [m]
z = 1
sdel
sdel
e)
sdrav = 0 ,6 D
df
sdrav = 0 ,6 0 ,9
sdrav = 0 ,035[m]
+c
0 ,7
+ 0 ,002
100
- 201 -
ZADACI ZA VJEBU
1. Odrediti:
Hc
D = 600mm
Hd =D/4
b ) debljinu zida cilindrinog dijela suda ako je:
Hd
p = 6MPa
de = 100MPa
c = 2mm
c ) debljinu zida eliptinog danceta, ako je ono
izraeno bez otvora
Slika 7.5
H'
Hc
Hp
p = 10MPa
de = 100MPa
c = 3mm
c ) visinu cilindrinog suda (slika 7.6b) koji bi imao istu zapreminu i prenik kao sud
pod a)
a)
Hd
b)
Slika 7.6
(Rjeenje:a) V = 0,31m3; b) s = 0,028m; c) H=0,66m)
- 202 -
LITERATURA:
Blagojevi A. Zavarivanje.Glas. Banja Luka. 1990. g.
Blagojevi A. i drugi Materijali u mainstvu (legure i metali), Glas, Banja Luka, 1987. g.
Blagojevi A. i drugi Zavarivanje, lemljenje i lijepljenje, Mainski fakultet Banja Luka i
Mainski fakultet Mostar, 1991. g.
Blagojevi D. Mainski elementi, Svjetlost, Sarajevo, 1991. g.
uri B. Tehniko crtanje sa nacrtnom geometrijom, Nauna knjiga, Beograd, 1979. g.
Dovnikovi L. Tehniko crtanje, Tehnika knjiga, Beograd, 1974. g.
urovi V. Nacrtna geometrija, Nauna knjiga, Beograd, 1981. g.
orevi D. i grupa autora Programirana zbirka zadataka iztehnikog crtanja sa nacrtnom
geometrijom, Nauna knjiga Beograd,1990 god.
Gligori R.- Tehniko crtanje-Univerzitet u Novom Sadu-Poljoprivredni fakultet,Novi
Sad,1998 god.
Ljubojevi R.,Stevanovi M., -Ininjersko crtanje zbirka zadataka,Univerzitet u Beogradu,
Tehnoloko metalurki fakultet Beograd, 1988 g.
Ljubojevi R.,Stevanovi M., -Ininjersko crtanje prirunik,Univerzitet u Beogradu,
Tehnoloko metalurki fakultet Beograd, 1998 g.
Nadimovi B. Tehniko crtanje, Nauka, Beograd, 1993. g.
Nadimovi N.,Nedimovi} B., Tehniko crtanje, Nauka, Beograd, 1997. g.
Olevi} S.,Tali}-^ikmi{ A.,-Tehni~ka dokumentacija- Ma{inski fakultet Univerzitet u
Zenici,Zenica ,2005 god.
Puji P. Putnik S. Tehniko crtanje i osnovi mainstva,Tehnoloki fakultet, Novi Sad,.
1994. g
Papi .,orevi D.,-Tehniko crtanje sa nartnom geometrijom zbirka zadataka ,Informa
Kragujevac ,1996 god.
Rakovi D. Otpornost materijala, Nauna knjiga, Beograd, 1967. g.
Rusov L. Mehanika I - Statika, Nauna knjiga. Beograd, 1989. g.
Sedmak S. Elementi maina i aparata, Tehnoloko-metalurki fakultet, Beograd, 1979. g.
Sorak M. Gojkovi P. Nacrtna geometrija i osnovi mainstva, Tehnoloki fakultet, Banja
Luka, 1996.god.
Veriga S. Mainski elementi III, Mainski fakultet, Beograd, 1990. g.
Vitas D. Trbojevi M. Mainski elementi I, Nauna knjiga, Beograd, 1972. g.
- 203 -