HARRY BENJAMIN :

BOLJI VID BEZ NAOALA

UVOD

Doputajui mi uitak i povlasticu pisanja uvodne rijei za

knjigu o prirodnim nainima lijeenja tegoba vida, gospodin Benjamin mi je takoer pruio priliku da istaknem koliko je rairena
potreba za sistemom koji zagovara.
Dugo sam bio svjestan nedostataka Batesovog sistema, ma
koliko on bio pohvalan i koristan. Mnogi moji pacijenti priznali
su da nisu uspjeli poboljati svoje stanje koritenjem tog sistema,
sve dok, pod mojim nadzorom, nisu proistili tkiva svojih tijela,
toliko da bi konano bili u stanju osigurati najbolje rezultate.
Mogu potvrditi izjavu gospodina Benjamina da su mnogi
sluajevi onih tegoba rijeeni lijeenjem samim postom. Poslije
dugog posta, mnogi od onih ljudi koji su nosili naoare mogli su
ih sasvim ostaviti ili ih zamijeniti slabijima.
Cijeli sistem lijeenja tako je prikazan u ovoj knjizi gospodina
Benjamina, da e osposobiti mnoge ljude da savladaju najtee i
najupornije sluajeve onih tegoba, pod uvjetom da su strpljivo i
istrajno predani postizanju cilja.
Da je knjiga poput ove potrebna, posvjedoilo je iroko za
nimanje za niz lanaka Benjamina u asopisu Zdravlje za sve, i
siguran sam da e ova, njegova prva knjiga, postii zapaen
uspjeh. U svakom sluaju, autor je siguran da e njegova knjiga
donijeti mnogo dobra.
Champneys,
Tring, Engleska

STANLEY

LIEF

PREDGOVOR

Nita nije uvjerljivije od osobnog iskustva, pa mislim da bi

bilo zanimljivo za itaoce da kao predgovor dam svoju kratku
biografiju.
Ona, kratko i bez hvalisanja pokazuje kako sam skoro uao u
tamnu dolinu sljepila i kako sam se izbavio nainima opisanim u
slijedeim poglavljima.
Moj uspjeh u nadvladavanju strane nesposobnosti s kojom
sam bio suoen, trebao bi svim onim koji pate od manjkavog
vida uliti nadu u uspjeh pomou vjebanja vida.
Ne mogu rei da li sam roen kratkovidan ili ne, ali svakako,
prvog dana kad pooh u kolu, kad mi je bilo etiri godine, usta
novljeno je da je moj vid manjkav, i majci su savjetovali da me
odvede na pregled oiju.
Naoale u petoj godini
Majka me je odvela u Vestminstersku onu kliniku, gdje je
pri pregledu otkriveno da imam veliku miopiju; morao sam nositi
naoale od 10 dioptrija, u petoj godini.
Nastavio sam posjeivati kliniku s vremena na vrijeme da
vidim kako moje oi napreduju", i svake dvije ili tri godine
morao sam mijenjati naoale za jai par, sve dok u etrnaestoj
godini ne poeh nositi naoale od 14 dioptrija.
Cijelo vrijeme sam redovno iao u kolu, uspijevajui uz
upotrebu naoala obavljati kolski rad, i konano sam zavrio
kolu i zaposlio se u dravnoj slubi.

Kriza
Kriza je nastupila oko sedamnaeste godine; puno sam uio
(jednog dana sam htio postati netko), i iznenada mi se razvila hemoragija u lijevom oku.
U isto vrijeme moje ope stanje se pogoralo, i moje vratne
lijezde se znatno poveae, pa su odstranjene, zajedno s kraj
nicima.
U bolnici je ustanovljeno da mi je oslabio vid, i da bih od
morio oi dozvoljeno mi je bolovanje od est mjeseci. Naoale
koje sam dobio bile su od 18 dioptrija, 4 dioptrije jae od
prethodnih.
U opasnosti da izgubim vid
Nastavio sam s naoalama 18 kroz itavo razdoblje rata u
razliitim vladinim predstavnitvima, no 1918. mi je savjetovano
da sasvim napustim inovniki posao, jer je postojala opasnost
da sasvim izgubim vid. Ovaj savjet, usput reeno, dao mi je speci
jalist iz Harley Streeta.
Posluao sam i potraio neki prikladan posao, ali uspio sam
nai samo jedan koji je davao nade zanimanje trgovakog
putnika...
Najjae mogue naoale
Nakon nekoliko neuspjelih pokuaja, na sreu, uskoro sam
naiao na poslodavca koji me je razumio i suosjeao sa mnom,
tako da mi je dozvolio da nastavim svoja prouavanja filozo
fije, psihologije i politikih nauka (koje su me najvie zanimale).
Cijelo vrijeme redovno sam odlazio specijalisti, postepeno
mi je postalo jasno da je moj vid sve loiji i loiji, uprkos radu na
zraku sve dok mi nije u mojoj 26. godini specijalist dao naj
jae mogue naoale:
desno oko: 20 sph. 3 cyl. 170
lijevo oko: - 2 0 , 5 sph. -3 cyl. 170
Nita se vie nije moglo uiniti za mene"
Rekao mi je da nije u stanju vie nita uiniti za mene, da
moram prestati potpuno s itanjem mojom najveom radosti,

i da moram biti vrlo paljiv da se mrenice oba oka ne bi odvojile

uslijed naprezanja.
Veseo razgovor, zar ne? Meutim, ja sam nastavio po starom,
putujui irom zemlje, boravei u najskupljim hotelima, i bijah
uspjean u svom zanimanju (zahvaljujui poslodavevoj ljubaz
nosti prema meni), no pomisao da u ostatak ivota provesti bez
knjiga i uz uvijek prisutnu opasnost od potpunog sljepila, nije
davala mnogo nade.
Snane naoale beskorisne
Nastavio sam godinje posjete Harley Street-u, i uvijek su
me tjeili" izvjetajem specijaliste o mom stanju, sve do 28.
godine kad sam osjetio da moje oi ne mogu vie dugo izdrati.
Vid mi je brzo propadao bilo mi je teko ita itati ili pisati,
uprkos vrlo jakim naoalama koje sam nosio. U glavi bi mi se
javljali bolovi pri najmanjem pokuaju da gledam neto na
blizinu, i konano sam shvatio da drastino treba uiniti neto
ali to? Specijalist mi nije mogao pomoi, tako mi je rekao!
udo se dogaa
U oujku, 1926, odluio sam napustiti posao koji mi je
donosio lijep prihod i otii ivjeti na selo, i upravo u to vrijeme
dogodilo se udo.
Od prijatelja sam dobio da proitam knjigu, ili bolje da mi
se proita (nisam bio u stanju sam itati). Naslov je bio: Savr
en vid bez naoala", autora W. H. Batesa, iz New Yorka. Prija
teljev brat je vjebao po Batesovom nainu i znatno mu se po
boljao vid, tako su mi rekli. Ponio sam knjigu kui, brat mi ju
je itao, i odmah sam shvatio da je Batesovo gledanje na uzrok
manjkavog vida i njegovo lijeenje pravo; znao sam to instiktivno.
Oftalmolozi grijee dr. Bates je u pravu
Uvidio sam da specijalist iz Harley Streeta, i vojska oftalmo
loga i okulista, koji daju ljudima naoale, grijee i da je dr.
Bates u pravu.
Naoale ne e nikad izlijeiti" manjkav vid one ine
oi jo loijim i sve dok ih netko nosi ne postoji mogunost

povratka normalnog vida.

Trebalo bi odmah odstraniti naoale i dati oima priliku da
gledaju oputeno, u emu ih noenje naoala sprijeava.
Posjetio sam ovjeka u londonskom West Endu koji je radio
po Batesobom nainu. Da bih pronaao najbolji nain primjene
Batesovih naela, napustio sam posao, odbacio naoale poslije
23 godine i poeo sam ponovno uiti svoje oi da gledaju.
Poboljanje za nekoliko dana
Zamislite kako sam se osjeao kad sam ih prvi put skinuo!
Jedva sam ita vidio, no za nekoliko dana nastupilo je pobolj
anje, i za kratko vrijeme mogao sam etati bez tekoa. Naravno,
jo nisam mogao itati, trebalo mi je godinu dana da stignem do
tog stupnja), i jedino kroz vezu s jednim drugim sljedbenikom Batesovog naina, koji je ivio u Walesu, nastalo je poboljanje.
Prirodno lijeenje pomae
Poslije susreta s ovim mladim ovjekom odluio sam otii
i ostati kod njega nekoliko tjedana u Cardiffu i lijeiti se prema
njegovim uputama.
On me je odmah podvrgao razboritom nainu ishrane Prirod
nog lijeenja vou, salatama itd... Kroz nekoliko dana oi su
mi se poele popravljati i za tjedan dana mogao sam itati po
nekoliko rijei. Pri kraju treeg tjedna bijah u stanju itati
vrlo polagano i bolno svoju prvu knjigu bez naoala.
Prole su dvije i pol godine od kada sam skinuo naoale, i
sposoban sam itati i pisati. Vid na daljinu mi nije tako dobar,
ili vidim dovoljno dobro da mogu proetati itavom okolinom
lagano i ugodno. Moje zdravlje i opi izgled su bolji no to su
ikad ranije bili, i zadovoljstvo mi je da sam uz pomo i savjete
to mi ih je dao prijatelj, Batesov sljedbenik iz Cardiffa, odluio
posvetiti naturopatiji. Naporno sam uio da bih se upoznao s
teorijom i praksom Prirodnog lijeenja, i zavrio sam privatni
teaj kod jednog od najpoznatijih londonskih naturopata.
Od tog vremena lijeim oi prirodnim nainom ...
London,1929.

Harry Benjamin

1
UVODNO
Manjkav vid danas je raireniji no u bilo kom razdoblju
svjetske povijesti. Spominje se mnogo uzroka, od kojih se glav
nim smatra poveano koritenje umjetnog svjetla, uglavnom
elektrinog i popularnost kina, tv, kompjutera.
Tenja da ljudi sve vie vremena provode u uvjetima nunog koritenja umjetnog svjetla, i svakodnevno sve vea popu
larnost televizije, uzrok je oekivanju da e se manjkav vid
iriti bre u godinama koje dolaze. injenica da se za ovakvo
stanje stvari okrivljuju uvjeti pod kojima danas ivimo otkriva
da noenje naoala ne uspjeva zaustaviti ovu rastuu prijetnju
ljudskom zdravlju, i da je takvo lijeenje samo privremeno.
zapravo, niko ne oekuje da lijei manjkav vid pomou na
oala. Najvie, to se njima namjerava postii je da se onaj koji
pati od manjkavog vida oslobodi to je mogue vie neugo
dnosti.
Mnogi ljudi e se sloiti da su ova vidna pomagala runa
sama po sebi; postoji uvijek opasnost njihovog lomljenja i
nanoenja povreda onom tko ih nosi; naoale sprijeavaju
mnoge ljude da se bave sportskim aktivnostima i drutvenom
razonodom uope; ipak, uprkos sveg ovog, na naoale se gleda kao na blagodat i sreu ovjeka, i, jedan od velikih pronalazaka civilizacije na nivou vrijednosti telefona i radija.
Lako je shvatiti zato su naoale tako visoko cijenjene;
bez njih milijuni ljudi ne bi uspjeli ivjeti i raditi kao to to
sa njima rade, a svakog dana sve ih je vie koji se oslanjaju na
njihovu pomo. Uzrok ovakvoj praksi je uvjerenje javnosti
da se manjkav vid ne da izlijeiti, i da je jedini mogui lijek
noenje naoala.

Ako se, meutim, onim milijunima koji pate od onih

tegoba pokae (to nadam se ovom knjigom inim) da ih
noenje naoala moe trajno sprijeiti da se rijee svojih o
nih mana, i da, zapravo, tee pogoranju svoje nesposobnosti,
onda e rairena vjera u djelotvornost i neophodnost ovih
vidnih taka" poeti blijediti i zamijenit e je saznanjem
da je, ono to smo do ovog asa smatrali jednim od uda
nauke, prije smetnja nego pomo boljem vidu.
Vjera u vrijednost i neophodnost naoala u svim sluaje
vima manjkavog vida je vrsto uvrijeena u javnom mnijenju.
Osnovana je na pretpostavci da je veina mana vida posljedica
stalnih promjena u obliku oka, i da, je jedino to se moe
uiniti olakanje uvjeta ivljenja propisivanjem odgovaraju
ih lea.
Relativno nedavno, meutim, zahvaljujui istraivanjima
dr. W. H. Batesa, koja su trajala tridesetak godina, nastala je
nova kola uenja o uzrocima i lijeenju manjkavog vida, i
osnivai ovog pokreta su uvjerljivo dokazali da manjkav vid
n i j e u velikoj veini sluajeva posljedica s t a l n i h promjena
u obliku oka, ve jedino f u n k c i o n a l n i h poremeaja koji se
mogu odstraniti u mnogim sluajevima jednostavnim, prirod
nim nainima lijeenja koji zabranjuju noenje naoala.
Iz ovog se vidi da manjkav vid lijee suparnike kole
oni koji slijede stare naine razmiljanja i smatraju manjkav
vid sam po sebi neljeivim, i oni koji shvaaju da su mane vida
posljedica brojnih uzroka, od kojih se veinu moe odstraniti.
Uvijek postoji nada da se pomogne onom koji pati od manjka
vog vida da ga zaista popravi svoj i da mu se esto vrati norma
lan vid, oslanjanjem na najprirodnije i najjednostavnije naine.
Dr. Batesu (oftalmologu koji je radio kao oni lijenik na
sistematskim pregledima njujorkih aka) pripada ast osniva
a ovog naina lijeenja oiju (poznatog kao Batesov nain"),
koji je nebrojenim probama i pokusima pokazao da su mnoga
ope prihvaena gledanja na prirodu manjkavog vida pogrena.
On je dokazno svoju tvrdnju vraajui normalan vid u tisua
ma sluajeva koje su najvei specijalisti za oko proglasili ne
izljeivim!

Batesov nain se sad primijenjuje u nekoliko zemalja s

velikim uspjehom, no njegove kolege okulisti potpuno odba
cuju njegov rad. Zapravo, bio je prognan iz New Yorka od
Amerikog lijenikog udruenja zbog svojih neortodoksnih
teorija, i umro je kao medicinski izgnanik, nekoliko godina na
kon to je sadanja knjiga prvi put objavljena. Zbog toga posto
je mali izgledi da ova epohalna otkria dou do javnosti uo
biajenim kanalima. Zato je ostavljeno ljudima, poput mene,
koji su izvukli veliku korist iz sistema, da mu pjevaju hvalo
spjeve, u nadi da e izazvati zanimanje drugih koji pate od
manjkavog vida, i na taj nain im pokazati da i oni sad imaju
priliku ostaviti naoale zauvijek, i poeti odmah vraati
svojim oima sposobnost normalnog vida, koje je njihovo
pravo po roenju.

2
KAKO OKO RADI
Da bi se u potpunosti razumjela razlika izmeu naina raz
miljanja nove i stare kole, treba znati neke osnovne injenice
iz anatomije i fiziologije oka, jer je glavna toka razilaenja su
parnikih kola, tumaenje pojave akomodacije
(Akomodacija je prijelaz oka s bliskih na udaljene predmete ili
obratno.) Zbog toga je bitna slijedea kratka skica grae i rada
oka.
Oko ili ona jabuica je loptastog oblika i promjera oko
25,4 mm.
Sastoji se od tri ovojnice:
1. bjeloonica, ili vanjska ovojnica;
2. ilnica, ili srednja ovojnica; i
3. mrenica, ili unutranja ovojnica.
B j e l o o n i c a je bijela i prelijeva se kao opal, osim u sredi
njem dijelu, koji je proziran i zove se r o n i c a . Svjetlost kroz
ronicu dolazi u oko.
i l n i c a sadri krvne ile kojima krv cirkulira kroz oko.
Odmah iza ronice ilnica postaje vidljiva, i zove se arenica,
sa z j e n i c o m u sreditu. Iza arenice
smjetena je ona
leca koja skuplja svjetlo koja prolazi kroz zjenicu i stvara sliku
na m r e n i c i . Oko one lee ilnica tvori nabore poznate kao
c i l i j a r n i nastavci, koji sadre u sebi c i l i j a r n i mii. Cilijarni
mii je povezan s onom leom pomou malog ligamenta, tako
dla cilijarni mii moe upravljati skupljanjem i irenjem one
lee.
Mrenica ili unutranja ovojnica je zapravo produetak
vidnog ivca (smjetenog u stranjem dijelu oka); krajnje je
tanka i osjetljiva i na njoj se javljaju slike vanjskih predmeta

unutar vidnog polja. ( A k o se mrenica razori, vid se ne moe

vratiti.)

Slika 1:1) spojnica; 2) ronica; 3) bjeloonica; 4) kanal

vidnog ivca; 5) ilnica; 6) cilijarni nastavci; 7) arenica;
8) zjenica; 9) mrenica; 10) prednja granica mrenice;
11) ona lea; 12) ligamenti; 13) cilijarni mii; 14)
ona komora; 15) staklasto tijelo; 16) uta pjega;
17) slijepa pjega
(Furneaux i Smart: Fiziologija ovjeka)

Znajui ove injenice lako je slijediti s t v a r n i p r o c e s gle

danja:
Svjetlo prolazi kroz ronicu, bone zrake odstranjuje zjenica,
tako da samo sredinje zrake stvarno dolaze u oko. One prolaze

kroz onu leu, koja ih skuplja na mrenici u obrnutu sliku. Slika

se vidnim ivcem prenosi do mozga i tako nastaje vidni osjet.
Upoznajui se s nunim potankostima grae i djelovanja
oka, itaoc moe sada ocijeniti bitnu razliku izmeu nove i
stare kole u teoriji procesa naina akomodacije.

Slika 2: Pogled na one jabuice odozgora, s prikazom miia i arterija.

1) vidni ivac; 2) gornji ravni mii; 3) donji ravni mii; 4) vanjski ravni
mii; 5) unutranji ravni mii; 6) gornji kosi mii; 7) donji kosi mii;
8) suzne lijezde; 9) oni kapak u presjeku; 10) kapak iznutra; 11) ona
arterija; 12) grana k suznoj lijezdi; 13) grana k mrenici; 14) grana k arenici; 15) grana k gornjem kapku; 16) grana k vjei; 17) grana k nosnoj
upljini.

Kad oko promatra udaljen predmet, razmak izmeu lee i

mrenice je manji od normalnog, a vei je od normalnog kad
promatra bliske predmete.
U medicinskim udbenicima se ova promjena razmaka
izmeu one lee i mrenice smatra posljedicom irenja i stezanja
one lee, koje izvodi cilijarni mii.
Po ovoj teoriji oko kao cjelina ne m i j e n j a svoj o b l i k
jedino ga mijenja ona lea.
Meutim, eksperimenti dr. Batesa su pokazali da se oblik
oka mijenja za vrijeme akomodacije, kao posljedica djelovanja
vanjskih miia one jabuice, koji pomiu oko u svim pravci
ma (gore, dolje, u stranu, itd.). Ustanovljeno je da ovi miii
pomiu s t r a n j i d i o oka k onoj lei kada ono promatra
udaljene predmete, pomou stezanja odreene grupe miia o
kojima je rije. Time skrauje njegovu d u i n u , ili je pove
ava kad promatra bliske predmete, na nain koji je slian
uotravanju objektiva kamere.
Kad se zna da je myopia (kratkovidnost) stanje u kojem
je ona jabuica produena, a hypermetropia (dalekovidnost),
i presbyopia (staraki vid), su stanja u kojima je ona jabuica
skraena du uzdune osi (linija one lee mrenica), odjed
nom postaje jasno da su, s Batesovog gledita ova stanja jedino
posljedica nesavrene akomodacije, koja je izazvana neisprav
nim djelovanjem vanjskih miia oka. U sluaju miopije oko je
u poloaju koji oteava opaanje udaljenih predmeta.
Ukratko, Batesov zakljuak je da su mnogi s l u a j e v i
m a n j k a v o g vida p o s l j e d i c a naprezanja v a n j s k i h o n i h
miia, to s vremenom dovodi do promjene oblika one ja
buice.
Ovo je temeljno naelo Batesovog sistema i tvrdi da se od
stranjivanjem napregnutosti miia mogu lijeiti mnoga stanja
manjkavog vida.
U svojoj knjizi Savren vid bez naoala, Bates daje detaljan
opis eksperimenata kojima dokazuje svoju teoriju, a njegovo
gledite za razliku od stare kole, donosi ohrabrenje svima onima
koji pate od manjkavog vida, na temelju svakodnevnih uspjeha,
kako u Americi, tako i u Engleskoj.

3
ZATO SU NAOALE TETNE
Moramo se okrenuti vanjskim miiima oka kao glavnom uzroniku manjkavog vida. U prolosti se na ove miie gledalo kao
na one ija je jedina uloga pomicanje oka. Nije bilo prihvaeno
gledite da oni neprekidno djeluju na mjenjanje oblika oka za
vrijeme procesa gledanja, tako da su svi pokuaji da se pronae
uzrok miopije, hipermetropije itd., vodili zakljuku da ove mane
(za koje se zna da su posljedica promjena u obliku one jabuice)
moraju biti organskog karaktera, kao posljedica izlaganja oiju
mutnim uvjetima - kao: kompjutor, loe osvjetljenje, TV, previe
itanja, itd.
Novo gledanje, meutim, pokazuje da loi radni uvjeti, itd.,
ne dovode do manjkavog v i d a . Sve to ovi uvjeti mogu ui
niti je da pogoraju ve postojeu t e n j u k manjkavom vidu,
izazvanu napregnutou vanjskih miia oka, tako da je ono to
se smatra u z r o k o m tegoba oka samo drugorazredni inilac.
Bez poznavanja uzroka, i prihvaanja stava da se kratkovidno,
dalekovidno i starako dalekovidno, ne moe vratjti u normalno
stanje, nije se moglo nita uiniti. Optiko zanimanje se bavilo
jedino pitanjem kako najbolje pomoi da se nadoknadi ova nesposobnost na najprikladniji nain, i zbog tog su uvedene naoale.
Dajui pacijentu odgovarajue naoale, oni specijalist smatra da je uinio sve to je u njegovoj moi. Omoguujui svojom
pomoi onom koji ih nosi da vidi jasnije nego ranije, i tako na
vodei ga da zakljui da je njegova mana uklonjena naoale za
varavaju onog koji pati od manjkavog vida.
On prirodno zamilja da ako moe vidjeti bolje, onda je nje
govim oima sigurno bolje, i jedino poslije dugogodinjeg noenja
naoala i iz potrebe sve eih zamjena za jae, shvaa da, stalno

noenje naoala umjesto p o b o l j a v a n j a kvari oi.

Kakva je, onda, vrijednost naoala? U najboljem sluaju
one su brzo i lako sredstvo privremenog osposobljavanja poreme
enog stanja vida ali gledati na njih kao na trajnu p o m o
vidu sasvim je krivo.
Da bi ovo bilo jasno potrebno je jedino shvatiti da noenje
naoala poremeuje itav prirodni proces gledanja.
Umjesto da se oku dopusti da se akomodira na bliske i dale
ke predmete, daju mu se naoale koje vre akomodaciju za njega
na utvren i nepromjenljiv nain, a posljedica je da se, napregnu
to stanje miia (koje je ometalo akomodaciju), pojaalo dra
njem oiju u k r u t o m p o l o a j u djelovanjem naoala.
Ovo objanjava zato neprekidno oslanjanje na naoale
esto kvari o i . Uzrok tegobe ne samo da se ne otklanja,
ve se pojaava uvoenjem ovih tzv. vidnih pomagala". Isto
vremeno ne ini se nikakav pokuaj da se promijene umjetni
uvjeti koji jo vie napreu ve napregnute miie, i tako propisi
vanje naoala za manjkav vid je samo po sebi glavni uzrok pro
duenog pojaanja onog stanja za ije rjeavanje su namijenjene.

NAOALE i PRIRODNO LIJEENJE

Kad onaj koji pati od manjkavog vida jednom postane svje
stan uloge koju igraju naoale u odravanju onog to bi inae bio
privremeni poremeaj procesa gledanja (ako bi se lijeio prirod
nim nainima) on e se nastojati upoznati s novim nainima lije
enja; no, vjerovatno e osjetiti da bi bilo previe oekivati od
njega da skine naoale odmah, i proe kroz poetno razdoblje
neugodnosti, koje nuno mora protei, izmeu poetka lijeenja
i dovoljnog poboljanja vida koje vie ne zahtijeva pomo naoala.
Meutim, kad jednom lijeenje pone, nije neophodno da
se sasvim prestane s noenjem naoala (premda se tako postiu
najbolji i najbri rezultati), mnogi pacijenti su izlijeeni a da su
za vrijeme veeg dijela lijeenja nosili naoale. Tokom lijeenja
mijenjali su naoale za sve slabije, dok im na kraju lijeenja vie
nisu bile potrebne.

Za vrijeme lijeenja naoale se mogu nositi jedino za potre

be posla, dunosti u domainstvu, itd., a trebalo bi ih skidati u
vrijeme dokolice, vjebi i drugih radnji kod lijeenja. ak ako se
naoale skidaju samo po n e k o l i k o sati dnevno, omoguava se
oima da funkcioniraju normalno, i poslije nekoliko tjedana lije
enja pacijenti e biti ugodno iznenaeni poboljanjem svog vida
u to e ih uvjeriti injenica da su naoale koje nose postale pre
jake - i morat e, da iz ladice i ormara iakati stare, slabije na
oale koje su tamo godinama leale beskorisne.
Vidi se da prihvaanje novih naina lijeenja ne ometa pa
cijenta u njegovom svagdanjem nainu ivota jer su oni namije
njeni slobodnom vremenu, u njegovoj kui i kad je najpogodnije.
Kad se jednom objasne osnove lijeenja, i daju upute onaj koji
pati od manjkavog vida moe odmah poeti, a nagrada njegovih
napora bit e postepen i neprekidan napredak.
Naravno, povratak normalnom vidu e zavisiti od stupnja
manjkavosti vida i duine njegovog trajanja; to su naoale due
noene, bit e potrebno vie vremena da se odstrani napregnutost
koju su uzrokovale, kako u samim oima, tako i u miiima i
ivcima koji su s njima povezani.
U veini sluajeva, meutim, ako se prirodno lijeenje tono
i redovno provodi, p o b o l j a n j e mora u s l i j e d i t i .

4
UZROCI MANJKAVOG VIDA
1. Mentalna napregnutost
Prethodna poglavlja su se bavila nepodesnou starog naina
lijeenja manjkavog vida, a uzrok takvih mana kao to su miopija,
hipermetropija, presbiopija itd., je pripisavan napregnutom stanju
miia koji okruuju oi.
Dr. Bates tvrdi da je uzrok svih mana m e n t a l n a napregnu
tost koja dovodi do odgovarajue fizike napregnutosti oiju i
njihovih miia i ivaca to uzrokuje manjkav vid.
On smatra da vrlo nervozan temperament, s tenjom k men
talnoj napetosti i krutosti misli, predstavlja uzrok veine sluaje
va ozbiljnih vidnih nedostataka, a na manje nedostatke gleda kao
na posljedice umne napetosti izazvane pretjeranim radom, za
brinutou, strahom, itd., pri emu se stupanj manjkavosti vida
u svim sluajevima mijenja u zavisnosti od temperamenta i psi
hikog stanja pojedinca.
Rukovodei se ovom teorijom, dr. Bates je usredotoio sve
svoje napore na naine lijeenja koji e odstraniti stanje mentalne
napetosti, i kljuna toka Batesovog naina" je, oputenost.
Ako pacijent moe opustiti svoj um, onda se i oi (zajedno s
miiima i ivcima koji su povezani s njima) oputaju, i slino,
ako su oi i njihovi miii i ivci oputeni, oputen je i mozak.
Vidimo da Batesov nain lijeenja ide za tim da postigne men
t a l n u i f i z i k u o p u t e n o s t , i jedino kad se ovo upotpunjeno
stanje uma i tijela postigne mogu je savren vid.
Uspjeh njegovog sistema pokazuje da je Batesovo gledite,
uglavnom ispravno, no ima dosta sluajeva (posebno onih dugo
trajnijih) gdje je poboljanje bilo sporo, a u nekim sluajevima

ga uope nije bilo. Po miljenju autora ove knjige, nedostaci

sistema lee u zanemarivanju najvanijih fizikih inilaca.
Pretpostavka da samo mentalna napregnutost dovodi do
napregnutog stanja miia oka je oigledno nerazumijevanje
djelovanja ljudskog organizma, jer je oigledno da, ako je uzrok
manjkavog vida napregnuta vanjska muskulatura oiju, onda bilo
koji inilac (ne samo mentalni, ve i fiziki) koji moe izazvati
napetost u ovim miiima moe b i t i u z r o n i k o m manj
kavog vida.
U zanemarivanju drugih moguih uzroka napregnutosti i
napetosti Batesov nain pokazuje svoja ogranienja, te ga stoga
ne moemo smatrati p o t p u n i m sistemom prirodnog lijeenja
manjkavog vida.
Svrha ove knjige je, meutim, da otkloni ovaj nedostatak i da
prikae sadrajan i sveobuhvatan nain pogodan za savladavanje
mnogih vrsta onih tegoba na najbolji i najloginiji nain.
2. Ishrana
U nastojanju da se otkriju mogui fiziki uzroci napregnutosti
i zgrenosti miia oka mora se imati na umu da je oko dio tijela,
i kao takvo dijeli sudbinu tijela kao cjeline (gledati na oko kao
na neto izdvojeno pogreno je).
Odnedavno je poznato da bolesti kao to su dijabetes i nefritis (bolest bubrega) imaju utjecaja na oko, i medicinari su pri
hvatili da su neki sluajevi k a t a r a k t a dijabetikog porijekla.
Isto tako, veina laika zna da su zvjezdice pred oima povezane
s nepravilnim radom jetre i poremeajima probave; samo iridolozi
dovoljno razumiju prisnu povezanost izmeu oka i svakog dijela
tijela.
Posao pionira iridijagnoze je bio da pokau da se svaka pro
mjena (bilo da je funkcionalna ili organska) u bilo kom organu ili
dijelu tijela odraava u oima promjenom boje u dijelu arenice
(iris) koji je izravno povezan s tim organom ili dijelom.
Ova divna povezanost arenice oka s ostalim dijelovima
tijela je posljedica udesne mree puteva meusobnih veza ivaca
oka i autonomnog ivanog sistema.

Ako na oko utjee (a utjee) promjena stanja udaljenih

organa tijela, koliki li e tek utjecaj biti ako je ukljuen itav organizam. Mnogi lijenici prirodnog lijeenja su ustanovili da na
upalna stanja oiju, kao to su konjuktivitis, iritis i keratitis, ne
bi trebalo gledati jednostavno kao na bolesti koje pogaaju oi
i nita drugo (to je rasprostranjeno miljenje meu lijenicima),
ve kao na simptome opeg toksinog stanja tijela posljedi
cu pretjeranog unoenja uglavnom kroba, eera i proteina.
Istovremeno oni su doli do zakljuka da je katarakt samo znak
mnogo dublje ukorjenjenog (i to kronino) pojavljivanja istog
stanja.
Pievo vlastito iskustvo je pokazalo da pogrena ishrana
djeluje ne samo na same oi (kako je upravo pokazano), ve na
procese gledanja, zato to se i u miiima i krvnim ilama koje
okruuju oi javljaju tetni procesi to nastaju u itavom tijelu
izazvani nesavrenim metabolizmom do kog dovodi neuravnote
ena i jednolika ishrana ...
Do sada je smatrano injenicom, da kad osoba dostigne
srednju dob ivota oi prirodno mijenjaju svoj oblik i tako
oteavaju gledanje b l i s k i h predmeta, i dovode do presbiopije.
Ovo se smatra nezgodnom, no nunom cijenom koju treba
platiti za tako dug boravak u svijetu! Ta neugodnost je otklonje
na noenjem konveksnih naoala.
Vrlo mali broj od milijuna onih to pate od starakog vida
(ili njihovih lijenika-savjetnika) shvaa da loe navike u is
hrani od 45 ili 50 godina ivota mogu biti odgovorne za ovu
promjenu u njihovoj moi gledanja; to je meutim sigurno, i
mnogi koji pate od presbiopije mogu vratiti normalan vid uvoe
njem razumne ishrane i izvoenjem nekoliko jednostavnih vjebi
oka.
Da bi se naglasila ivotna povezanost ishrane i vida, potrebno
je samo rei da je zabiljeeno da su mnogi autentini sluajevi
manjkavog vida izlijeeni jednostavno pomou posta.
Postom poveano odstranjenje tetnih proizvoda koji su se
nagomilavali u miiima i krvnim ilama koje okruuju oko oslo
baa miie i vid se popravlja.

3. Nepravilno snabdijevanje krvlju i ivanom energijom

Do sada su razmatrana dva glavna uzroka manjkavog vida
naime, mentalna n a p r e g n u t o s t i nepravilna ishrana, no
postoji i trei inilac koji je u stanju ugroziti vid a to je nepra
vilno snabdijevanje krvlju i ivanom energijom.
Sve dok se oi potpuno ne opskrbe krvlju i ivanom energi
jom, proces gledanja ne moe se odvijati pravilno; i tako bilo
koji inilac koji je u stanju utjecati bilo na krvne ile ili na
ivce oiju je mogui uzrok manjkavog vida.
Razumije se da i mentalna napregnutost i nepravilna ishrana
utjeu na pravilnost opskrbe oiju krvlju i ivanom energijom,
no postoje i neki isto mehaniki naini koji dovode do toga.
Miii koji pokrivaju gornji dio kime (na lenom dijelu
vrata) igraju glavnu ulogu u mehanici opskrbe oiju krvlju i iv
anom energijom.
Zgrenost ovih miia uzrokuje blago pomicanje iz mjesta
prljena povezanih s njima (stvarajui ono to je poznato kao
subluxatio nepotpuno iaenje) a ovo s vremenom poinje
sprijeavati izravan tok ivane energije od simptomatikog
ivanog sistema k oima; uz t o , pogoeni su vazomotorni
ivci koji upravljaju veliinom malih arterija i time je smanjena
opskrba glave krvlju.
Nuno je, stoga, da se u svim sluajevima manjkavog vida
provjeri da li su miii lenog dijela vrata potpuno oputeni i
labavi, i da nema nedostataka u kimenom stupu. Ispravljanje
kime je neobino vano, zapravo, mnogi sluajevi manjkavog
vida su izlijeeni jednostavno otklanjanjem nedostataka kime
(ovo pokazuje kako veliki utjecaj ima zgrenost vratnih miia
na snabdjevanje krvlju i ivanom energijom).
Druga stvar koju bi trebalo shvatiti je da u veini sluajeva
manjkavog vida (bez obzira koji su uzronici) napregnutost oiju
i njihovih miia, krvnih ila i ivaca (uglavnom izazvana stalnim
noenjem naoala) se prenosi na miie lenog dijela vrata i ovi
postaju zgreni. Moe se stoga openito rei, da oni koji pate
od manjkavog vida imaju ukoene vratne miie.
Oigledno je sad da potpun povratak normalnom vidu nije
mogu sve dok se ovi zgreni miii ne opuste ...

5
LIJEENJE MANJKAVOG VIDA
Sistem koji uzima u obzir vie inilaca
Kako postoje tri glavna uzronika manjkavog vida, tako po
stoje tri jasna i odvojena pristupa svim sluajevima koji se podvr
gavaju prirodnom lijeenju. Budui da je nemogue pouzdano
utvrditi koji je uzrok u pojedinom sluaju (vjerovatnije je da su
dva ili, moda, sva tri inioca ukljuena), najuspjeniji sistem lije
enja je onaj koji uzima u obzir sva tri istovremeno.
Do danas nije postojao tako obuhvatan nain lijeenja. Ba
tesov nain se bavio jedino prvim iniocem naime, mental
nom n a p r e g n u t o u a zanemarivao je druga dva; oni koji se
bave prirodnim lijeenjem a pokuavali su lijeiti manjkav vid
smatrali su da su pravilna ishrana i post najbolji nain i pritom
su uglavnom zanemarivali Batesov nain; dok su se osteopati i
kiropraktori, kada bi imali pacijente koji pate od tegoba oka,
jedino oslanjali na lijeenje kime.
Svaki od ovih naina lijeenja ima divnih primjera izlijeenja
(posebno Batesov nain), no bilo je isto tako i neuspjeha, oito
zato to je svaki od njih naglaavao jedan inilac iskljuujui
ostale, pa je zato jedino u onim sluajevima koji su bili izazvani
iniocem za koji je lijeenje bilo primjereno bilo mogue izlijeenje.
Kroz osobno iskustvo pisac ove knjige je saznao vrijednost
sva tri naina lijeenja, i spajanjem njihovih najvrednijih odlika u
jednu cjelinu datu u ovom djelu, stvoren je obuhvatan sistem lije
enja pogodan da praktino lijei b i l o k o j i oblik vidne mane
(koliko je piscu poznato).

Sve vjebe i mjere lijeenja su stvorene na takav nain da se

mogu izvoditi u vlastitoj kui i u najpogodnije vrijeme.
Oito je nemogue tonije odrediti ishranu pogodnu za sve
sluajeve, ili neto osim naglasiti vrijednost rada na kimi za sve
one koji su u prilici da se podvrgnu ovom obliku lijeenja u slu
ajevima u kojima se smatra neophodnim; ipak jedno poglavlje
je posveeno ishrani uope, da bi omoguilo itaocu da sam od
redi razumnu ishranu; a da bi se pomoglo onima koji nisu u prili
ci da im se izvodi rad na kimi, dat je odreen broj vjebi za olabavljivanje stegnutih miia vrata.
Svi oni koji ele lijeiti svoje vidne mane, nainima koji e
biti izloeni na slijedeim stranicama, trebali bi imati na umu
moguu trostruku prirodu uzroka svog stanja, i obratiti isto toli
ko panju na svoju ishranu i vjebe za oputanje vrata, koliko i na
razline naine kojima se oi sa svojim miiima i ivcima oputa
ju. Jedino na ovaj nain mogu je povratak normalnom vidu.
Oi i oputanje
Da bi normalan vid bio mogu, oi i njihovi okolni miii i
ivci moraju biti potpuno oputeni. Ne smije postojati napregnutost jer ona dovodi do stanja u k r u e n j a i u k o e n j a o i j u
i u z r o k u j e b u l j e n j e p r v i znak m a n j k a v o g vida.
Normalno oko se u v i j e k kree n i k a d nije u k o e n o ;
neprekidno kretanje oka je bitno za zdrav rad, a postie se jedino
potpunim oputanjem svih njegovih dijelova.
Da bi izazvao oputeno stanje u oima onih koji pate od ma
njkavog vida, dr. Bates je uveo dva postupka poznata kao palming
(dlanovanje) i swinging (njihanje).

6
POMONA SREDSTVA OPUTANJA
1. Dlanovanje
Kad spavamo odmaramo svoja tijela i stvaramo novu zalihu
ivane energije za sutranje koritenje, ali, kod organa koji nisu
u normalnom stanju, ne postoji mogunost odravanja koraka sa
sretnijim lanovima nae ivotne ekonomije.
U takvim sluajevima neophodno je pribjei nainima iza
zivanja odmora u pogoenom organu, a u sluaju oiju kod kojih
postoji manjkav vid p o t p u n o d m o r od pola do j e d n o g sata,
ili vie, svakog dana, je bitniji u dovoenju do punijeg i svjesni
jeg oputanja oiju i okonih tkiva, od onog kod spavanja.
Tokom dana esto odmaramo oi (posebno kad su umorne)
zatvarajui ih za trenutak, a dlanovanje je jedino poboljanje ovog
prirodnog i nesvjesnog procesa.
Da bi d l a n o v a l i (vidi sl. 3), treba sjesti u dobni poloaj,
u naslonjau ili u stolici za odmaranje; opustite se to je mogue
vie, onda sklopite kapke i pokrijte oi dlanovima, tako da lijevi
dlan pokrije lijevo oko a desni dlan desno oko, pri emu su oba
blago savijena, ostavljajui dovoljno mjesta da nos bude slobodan.
Nikako ne pritiskajte dlanovima oi.
S ovako pokrivenim oima dozvolite laktovima da kliznu
na koljena, drei pri tom koljena blizu jedno drugom. Ovo je
vrlo udoban poloaj, i kad ga jednom proba, itaoc e ga biti u
stanju zauzeti automatski. Ako mu neki drugi nain sjedenja
vie odgovara moe ga slobodno koristiti. O i m o r a j u b i t i
zatvorene, to je mogue vie, oputene, i p o k r i v e n e
dlanovima.

Slika 3.

Ovako se oi odmaraju efikasnije no na drugaiji nain, a

to je tamnija boja koju vidite pri dlanovanju, to su oi opute
nije.
Um treba biti oputen isto kao i oi, i zato pacijent ne
treba misliti na ono to ga uznemirava, ili na stanje svojih oiju,
ve treba zamiljati crnou koju vidi sve jaom i jaom, ili, ako
vie voli, prepusti um lutanju po ugodnim i zanimljivim vizijama.
Ako se dlanovanje provodi po 10, 20 ili 30 minuta dva ili
tri puta dnevno (u zavisnosti od ozbiljnosti sluaja) uskoro e
nastupiti znaajno poboljanje, a ovaj nain oputanja je jedno
od najveih prednosti prirodnog lijeenja manjkavog vida.

2. Njihanje
Dlanovanje izravno odmara i oputa oi, no postoji i drugi
nain izazivanja oputenosti oiju i okolnih tkiva svojim umiru juim i oputajuim djelovanjem na itav ivani sistem. On ima
oputajue djelovanje i na um i na tijelo istovremeno, i pomae u
odstranjivanju napregnutosti oiju.
Ovaj nain se zove n j i h a n j e (sl. 4) i izvodi se na slijedei
nain:
Stanite uspravno razdvojenih stopala oko 30-ak cm, ruku
oputenih sa strane tijela; zatim oputeni koliko je mogue,

Slika 4.

njeno njiite i t a v o t i j e l o u jednu pa u drugu stranu zami

slite da ste klatno sata i pomiite se to laganije. Odiite svako
stopalo naizmjenino, ali ne itavo ve samo petu. (Zapamtite
da se i t a v o tijelo njie, a ne samo glava i trup; u struku ne
smije biti savijanja.)
Njeno njihanje uzrokuje oputanje itavog ivanog sis
tema, i trebalo bi ga izvoditi dva do tri puta, po pet do deset mi
nuta na dan, ili uvijek kad su oi umorne ili nas bole.
Njihanje bi trebalo izvoditi ispred prozora, i primijetit
ete dok se njiete, da se ini kao da se prozor kree u suprotnom
smjeru od vaeg njihanja. Ovo suprotno kretanje morate uoiti i
na njega obratiti panju. Poslije nekoliko minuta, obino, jedne
minute njihanja otvorenih oiju (oi su uvijek labave i oputene,
ne krute i zategnute) zatvorite oi i, jo u v i j e k n j i u i se,
kretanje prozora u suprotnom smjeru se zamilja im jasnije.
Onda oi opet otvorite i nastavite s njihanjem otvorenih oiju
tokom slijedee minute i tako nastavite s izmjeninim otvaranjem
i zatvaranjem oiju, a svaka faza traje po minutu. (Oi su to je
mogue vie oputene, i, zapamtite, trepite dok su otvorene.
Ako pravilno izvodite ovu vjebu ona doista blagotvorno
djeluje na oi i ivani sistem, i najbolji je nain (osim dlanovanja) za uklanjanje prenapregnutosti oiju.
(Naravno, pri ovim vjebama n i k a d ne treba nositi naoale.)

3. Treptanje
Kao dodatni nain dlanovanja i njihanja za oputanje oiju
izvodi se t r e p t a n j e .
Normalno oko trepe u redovnim razmacima sve dok je
otvoreno; treptanje je tako brzo da ga ne vidimo no kod onih
koji pate od manjkavog vida, oi su postale ukoene i napregnu
te, i treptanje, umjesto da je nesvjestan i nenaporan proces, izvodi
se svijesno,s naporom i grevito.
Svi oni koji pate od manjkavog vida trebali bi razvijati na
viku estog i redovnog treptanja, za sprijeavanje napregnutosti.

Nauite se treptati jednom ili dva puta svakih deset sekundi

(ali bez naprezanja), bez obzira to radili u kui, a posebno kad
itate.
Ovo je vrlo jednostavan ali djelotvoran nain odstranjivanja
napregnutosti, i ustanovit ete da ete na ovaj nain biti u stanju
daleko vie itati no ranije, a da pri tom oi ni priblino nee b i t i
toliko umorne.
4. Sunanje
Vrijednost sunanja u svim sluajevima manjkavog vida je
vrlo velika, i svima koji pate od manjkavog vida preporuuje se
sunanje to vie, ako im to inae zdravlje dozvoljava.
Najbolji nain je z a t v o r i t i oi, izloiti suncu, a glavu
lagano pomicati u jednu i drugu stranu kako bi sunani zraci
padali na sve dijelove oiju podjednako. Ovo treba raditi oko
deset minuta, tri puta dnevno, kad god je mogue.
Sunanje uzrokuje povlaenje krvi u oi, i oputanje miia
i ivaca. ( N i k a d ne nosite naoale dok se sunate u terapijske
svrhe.
5. Hladna voda
Hladna voda je vrlo djelotvorna u jaanju oiju i okolnih
tkiva, i trebalo bi je primjenjivati na slijedei nain:
Kad god se umivate, napunite ake vodom i ustro isplju
skajte z a t v o r e n e oi s razmaka od oko 5 cm. Ponovite dvade
setak puta, onda se obriite i bodro istrljajte oi runikom minutu-dvije.
Tako ete dobro zagrijati, osvjeiti i ojaati oi. Ovo je
dobro raditi kad god osjeate da su vam oi umorne, ali svaka
ko, najmanje t r i puta dnevno. Pri tom je vano da voda bude
hladna, ne mlaka.
Posebna n a p o m e n a : Na temelju iskustava s pacijenti
ma, autor je ustanovio da je e k s t r a k t vidca [Euphrasia officinalis) od velike pomoi u jaanju i osvjeavanju oiju, i ljekovit

u sluajevima razliitih bolesti oka. Moe se nabaviti kod svakog

homeopatskog apotekara, a koliina je t r i do pet kapi u kupki
tople vode. Moe se koristiti i ujutro ili samo na veer, ili kad je
potrebno. Najbolje je da voda provrije pa da se onda hladi dok
ne postane topla.

7
POMONA SREDSTVA
1. Pamenje i sposobnost zamiljanja
U prethodnom poglavlju opisani su razliiti naini izazivanja
oputenosti oiju i odstranjivanja buljenja i napregnutosti, a sad
dolazimo na one podjednako vane mjere kojima se vid pojedinca
popravlja i omoguuje vraanje normalnom vidu. Prva dva pomo
na sredstva su pamenje i sposobnost zamiljanja.
Sposobnost gledanja je prisno povezana s pamenjem i
sposobnou zamiljanja, i oba ova inioca igraju veu ulogu u
stvarnom procesu vienja nego to je ope poznato.
Poznati predmet se uvijek mnogo bre raspoznaje od nepo
znatog a jednostavno zbog toga jer nam pamenje i sposobnost
zamiljanja priskau u pomo lik predmeta je utisnut u na
um kroz prijanje asocijacije, a pamenje ovih asocijacija, i lik,
pomau nam da ga uoimo mnogo lake od predmeta koji
vidimo prvi put.
Svako to moe isprobati. Svi lake prepoznajemo prija
telje od stranaca u grupi ljudi.
Kod onih koji pate od manjkavog vida zato je vano da
oplemene i razviju mo pamenja i sposobnost zamiljanja, na
slijedei nain:
Promatraj neki mali predmet, uoi njegov oblik i veliinu,
obii pogledom sve njegove rubove i onda, poslije stjecanja to
je mogue jasnije mentalne slike, zatvori oi, i pokuaj ga vidjeti
to savrenije. Otvori oi, opet gledaj u predmet, i ponovi postu
pak. (Ovo treba raditi oko pet minuta dnevno, bez naoala.)

Rije u knjizi (ili slovo u rijei) nekad su bolji za ovu

svrhu od predmeta. Zamisli je to moe jasnijom i crnijom,
onda zatvori oi, dri sliku pred sobom, i ponovo otvori o i .
Pri novom gledanju rijei, ili slova, ona se pojavljuje crnijom
no ranije. To je znak popravljenog vida. Ponovi ovu vjebu
nekoliko puta, onda prijei na druga slova ili rijei.
Redovno izvoenje ove vjebe vodi znaajnom pobolj
anju vida.

2. Centralna fiksacija
Centralna fiksacija zapravo znai v i d j e t i n a j b o l j e o n o
to se gleda.
Ovo moda zvui nelogino, ali oni s manjkavim vidom
n i k a d ne vide najbolje ono to gledaju.
Kroz stalnu napregnutost zbog naoala sredinji dio mre
nice je postao manje sposoban za primanje slika od rubnih
dijelova, zato jer naoale dovode do koritenja jedino sredi
njeg dijela mrenice. Zato, kad pokuaju gledati bez naoala,
oni s manjkavim vidom e ustanoviti da bolje vide stranama
svojih oiju nego sredinjim dijelom. Jedino kad vidna mo
sredinjeg dijela mrenice postane ponovo normalna (to jest,
kad se postigne centralna fiksacija) bit e mogue normalno
gledanje.
Svi prethodno opisani naini pomau centralnoj fiksaciji, no
postoje i drugi odreeniji naini za njeno postizanje. Najbolji je
slijedei:
Promatraj jedan tampani red u knjizi i usredotoi se na
jednu rije u sredini reda. Zatim zatvori oi i zamisli pred sobom
red s rijeju jasnije odreenom i otrijih obrisa od ostalih nek
ostale rijei budu nejasne. Otvori oi, pogledaj rije i ponovi.
Vjebaj ovako oko pet minuta, pokuavajui rije vidjeti sve
jasnije a ostatak reda sve maglovitije.
Uskoro e ustanoviti da rije d o i s t a postaje j a s n i j a
od ostatka reda. To je siguran znak popravljenog vida.

S popravljanjem vida, umjesto r i j e i u r e d u , odaberi

d i o r i j e i . Nastavi odabirajui manje i manje rijei i dijelove
rijei sve dok ne stigne do sloga. Kad bude mogao savreno
jasno zamisliti jedno slovo rijei od dva slova, a da pri tom
drugo slovo bude maglovito i nejasno, onda si se pribliio
centralnoj f iksaciji.

3. itanje
Smatra se da je i t a n j e odgovorno za veliki dio napregnutosti oka, posebno itanje pri looj svjetlosti; ali, zapravo itanje
je jedan od najboljih naina ouvanja oka djelotvornim i zdravim,
i nikad ne moe uzrokovati manjkavi vid, bez obzira koliko se
ita, pod uvjetom da su oi o p u t e n e cijelo vrijeme.
Ljudi s normalnim vidom mogu itati pri bilo kakvoj svje
tlosti bez tetnih posljedica,, ali oni iji je vid manjkav, a posebno
oni koji nose naoale, izlau svoje oi dodatnom naprezanju sva
ki put kad itaju.
Uprkos toga, jedan od najboljih naina vraanja normalnom
vidu je svakodnevno itanje (bez naoala, naravno).
Ako se ita pravilno, posljedice mogu biti samo dobre, ali
ako se ita na uobiajeni nain stanje e se pogorati.
Tajna uspjenog itanja je i t a t i bez naprezanja, a to
se postie ovako:
Dlanuj nekoliko minuta, onda uzmi knjigu ili novine i poni
itati, na razmaku na k o j e m n a j b o l j e vidi slova. (Za one koji
pate od m i o p i j e , izmeu 30 i 15 cm, a za one s p r e s b i o p i j o m ,
60 cm ili vie. U nekim sluajevima k r a j n j e m i o p i j e , moda e
hiti potrebno da se ita jednim okom, poto je razmak s kojeg se
ita prekratak da bi se oba oka mogla koristiti istovremeno.
Proitaj stranicu, pola stranice, nekoliko redova, jedan red,
ili ak nekoliko rijei, ovisno o osjeaju da se oi poinju umara
i, onda stani, zatvori oi sekundu-dvije, i poni ponovo. Trepi
redovno cijelo vrijeme itanja, i tako e moi itati s l a k o o m
i bez naprezanja.

Ovakovo itanje p o p r a v l j a v i d , i prua oima priliku da

rade ono to ele da vide ali ne s m i j u n i k a d b i t i napete.
O pojedincu ovisi koliko dugo e itati; no, u veini slua
jeva, za kratko vrijeme e moi itati dva ili vie sata bez napora.
Oni koji moraju poeti s jednim okom ne bi se trebali
osjeati obeshrabreni, jer dok itaju jednim okom, drugo se od
mara.
Vremenom e ustanoviti da im se vid popravio i fokus po
veao to e omoguiti upotrebu oba oka istovremeno.
(Oni kod kojih je jedno oko slabije od drugog trebali bi
vie itati okom koje je slabije.)
Nitko s manjkavim vidom ne bi se trebao plaiti itati dok
slijedi ove upute, i jednom kad mu bude postalo jasno da moe
itati bez naoala, osjetit e elju da ih sasvim skine.

8
VJEBE ONIH MIIA

Slijedee vjebe slue olabavljivanju napregnutih i stegnutih

miia oka, ukoenih i krutih kod onih koji pate od manjkavog
vida. inei ih savitljivim i gipkim, omoguavamo oku da se
slobodnije kree i akomodira, a to omoguuje bri povratak
normalnom vidu.
Vjebe bi trebalo izvoditi sjedei udobno u naslonjau.

Vjeba 1 (sl. 5):

Drei glavu mirno i
oputeno lagano pomii
oi gore-dolje est puta.
Oi bi se trebale kretati
lagano i neprekidno pre
ma dolje i prema gore to
je mogue vie, bez napo
ra, koristei najmanju
snagu.
Kad miii postanu
oputeniji bit e u stanju
gledati jo nie i jo vie.
P o n o v i est pokre
ta dva ili t r i puta, s
odmorom od sekundu-dvije izmeu.

Slika 5.

Vjeba 2:
Pomii oi u stranu to je mogue vie, bez napora, est
puta.
Kao i u prethodnoj vjebi, kad se miii opuste, bit e ih
u stanju pomicati dalje i lake.
P o n o v i dva i l i t r i p u t a , ali ne zaboravi da uvijek upo
trebljava najmanju snagu, jer su vjebe namijenjene odstranji
vanju napregnutosti a ne njenom poveanju.
Odmori se sekundu-dvije izmeu ponavljanja.
Vjeba 3 (sl. 6):
Dri kaiprst desne ruke oko dvadeset
oiju, onda prebaci pogled s kaiprsta na
udaljen t r i metra ili vie vrata ili prozor.
Ponovi deset puta, onda se odmori
deset prebacivanja pogleda dva ili tri puta.

Slika 6.

centimetara ispred
neki vei predmet,
sekundu, i ponovi
Vjebu izvodi brzo.

(To je najbolja vjeba za popravljanje akomodacije, i trebalo

bi je vjebati onoliko esto koliko voli i gdje voli.)
Vjeba 4:
Pomii oi njeno i lagano po krugu, a zatim ih pomii u
s u p r o t n o m smjeru. Ponovi ovo etiri puta. Onda se odmori
sekundu, i ponovi ova etiri pokreta dva ili tri puta, pazei da
to bude uz najmanji napor.
Sve spomenute vjebe trebalo bi izvoditi poslije dlanovanja,
s dlanovanjem od nekoliko sekundi izmeu vjebe 1 i 2, 2 i 3,
3 i 4. (Nikad ne nosi naoale za vrijeme vjebi.)
Ove vjebe bi trebale trajati oko etiri ili pet minuta svakog
dana.
VJEBE VRATA
Slijedee vjebe slue olabavljivanju zategnutih miia vrata.
Najbolje vrijeme za njihovo izvoenje je poslije ustajanja, a
traju etiri do pet minuta.

Vjeba 1 (sl. 7 ) :
Stanite to oputeni
je, drite ruke sa strane,
onda podignite ramena
to vie moete. Drei
ih podignuta, povucite ih
natrag koliko moete, on
da ih spustite i vratite
u normalan poloaj. Po
kreti kruenja moraju biti
snani.
Ponovite dvadesetpet puta, neprekidno kru
no kretanje podiui i
sputajui ramena.

Slika 7.

Vjeba 2:
Isto kao vjeba 1, samo u suprotnom smjeru.
Vjeba 3 (sl. 8):
Pri oputenom vratu, neka brada padne to vie naprijed k
grudima ... 12 puta.

Slika 8.
Vjeba 4 (sl. 9):
Kao u prethodnoj vjebi neka se brada spusti prema grudi
ma, onda neka opie puni krug udesno. Ponovi isto u suprotnom
smjeru ... 12 puta.
Vjeba 5 (sl. 10):
Okreni glavu ulijevo to vie moe, drei tijelo mirno.
Vrati je u normalan poloaj a zatim okreni udesno.
Ponovi lagano deset puta.
Ako se ovih pet vjebi izvodi redovito svakog jutra, omo
gui e oputanje gornjeg dijela kraljenice i vrata, i tako bolju
opskrbu glave i oiju krvlju i ivanom energijom.

Slika 9.

Slika 10.

9
ISHRANA
Tokom posljednjih nekoliko godina izdano je toliko knjiga
o ishrani da izgleda nepotrebno o njoj potanje govoriti i u ovoj
knjizi. Ishrana igra tako vanu ulogu u izazivanju manjkavog
vida (i isto tako u njegovom lijeenju) da je nuan kratak pregled
nekih najvanijih naela.
Jedemo da bismo ivjeli, i zato unosimo hranu u tijelo; ali
ljudi su izgleda zaboravili ovu jedinu svrhu hrane, i umjesto da
gledaju na hranjenje kao normalnu funkciju kao to su disanje i
spavanje, na nj se poelo gledati kao na sredstvo zadovoljavanja
naih elja za ugodom (ne kao samo zadovoljavanje gladi), i
glavno mjerilo njegove vrijednosti nije da li sadri najpotrebnije
elemente za zdravlje naeg tijela, ve da li godi naim nepcima i
osjetilima uope.
Budui je izgubljen osnovni smisao hranjenja, danas se jela
rade to je mogue ugodnijim za oko.
To je dovelo do proiavanja i odstranjivanja minerala iz
eera, kruha i itarica (kao to su ria, jeam, itd.) i konzervi
rana voa, meso, ribe, itd. Dolazi do prenatrpanosti demovima,
kolaima, okoladom, itd., na utrb prirodne hrane, voa, salate,
zelenog povra i kotiavih plodova, a tamo gdje se povre
k o r i s t i u ishrani ono se neizbjeno kuha, oduzimajui mu vri
jedne soli i zdrave sastojke.
Onima meu nama koji nisu nikada razmiljali o ovim
stvarima, umjetna i proiavana hrana koju vidimo svuda oko
nas izgleda sasvim u redu; a budui je svi jedu i izgleda da im
prija zato se brinuti oko nje? Hrana je hrana, u svakom sluaju!

Na povrini ovo zvui logino, posebno ako nam neki

vodei medicinski autoriteti kau da j e d e m o ono to v o l i m o .
No, tokom posljednjih dvadeset ili trideset godina (zahvaljujui
radu pionira Prirodnog lijeenja) postaje sve jasnije da je umjetna
ishrana civiliziranog dijela Zemlje odgovorna za najvei broj
ozbiljnih bolesti tako maglovito pripisanih bacilima" od istih
medicinskih autoriteta koji nam kau da jedemo ono to naa
mata nareuje.
Upotrebljavajui zdravu hranu, zagovornici Prirodnog lije
enja u Americi, Njemakoj i u Engleskoj postigli su znaajne
uspjehe u savladavanju reumatizma, tuberkuloze, dijabetesa,
bolesti bubrega, bolesti srca, itd., u sluajevima koje su vodei
ljudi profesionalne medicine proglasili neizljeivima.
Ovakvo lijeenje je posljedica poznavanja vrsta hrane
koju tijelo zahtijeva i najboljih naina njihovog spajanja kako
bi se postigla najvea djelotvornost; zajedno s jednostavnim,
prirodnim mjerama, kao to su pranje hladnom vodom, hladni
oblozi, sunanje i konano kupanje, itd.
Najbolje je jesti p r i r o d n u n e k u h a n u hranu:
Svjee voe (narane, jabuke, groe, kruke, ljive,
trenje, itd.)
Zeleno povre (salata, kupus, pinat, zimska salata,
repa, kelj, karfiol, krumpir, mrkva, luk, cikla itd.)
Kotiavi plodovi;
Sueno voe (urme, suho groe)
M l i j e n i p r o i z v o d i (mlijeko, sir, kajmak) jaja, med ...
Nema razloga da se ne jede meso ili riba, no umjereno, a meso i
riba moraju biti svjei.
itarice su takoer potrebne, no i one umjereno (jedan
put dnevno je dovoljno) a za to je najbolji prirodni crni kruh.
Demovi, kolai, slatkii, bijeli eer, bijeli kruh, torte,
aj, kava itd., zajedno s mesom, ribom ili jajima, dva, tri ili
etiri puta svakog dana, uskoro opustoe nau probavu i naa
tijela.
Kao to je pokazano u prethodnom poglavlju, veliki broj
sluajeva manjkava vida ili je izazvan ili p o j a a n dugogodi-

njim podvrgavanjem ishrani prebogatoj krobom, eerom i

proteinima, i da bi se osigurao potpun povratak normalnom
vidu, uz razline ve opisane mjere, nune su p r o m j e n e u
ishrani.
Najbolje je zapoeti dan voem. Svjee voe i (ili sueno
voe sa svjeim h l a d n i m m l i j e k o m je najbolji mogui doru
ak). (Ne jesti kruh s voem samo voe i mlijeko.)
Za ruak ili veeru jesti salatu koja se sastoji od loike, ce
lera, paradajza, krastavca, draguca (Nasturtium officinale), strugane sirove mrkve, zajedno s crnim kruhom, maslacem i masnim
sirom.
U salatu se moe dodati sok od l i m u n a i isto maslinovo
ulje.
Uz ovakva dva jela, tree jelo moe biti meso, riba, jaja ili
pareno povre. (Ako se koristi krumpir, onda uvijek peen
u ljusci.)
Tree jelo mogu predstavljati sueno voe i orasi, peena
jabuka itd.
N i k a d ne k o r i s t i zaine n i t i pij uz j e l o . Prestani ili
smanji na najmanju mjeru aj i kavu.... Jedi uvijek najsvjeiju
hranu. K r u h jedi jedanput dnevno.
Ako ne moe bez aja u podne, nek bude slab i bez eera.
Ovakva ishrana e vrlo brzo popraviti ope zdravstveno
stanje, a uinak na oi e biti iznenaujui, ako se i ostale opi
sane mjere primjenjuju redovno i savjesno.
P r i m j e d b a : Treba naglasiti vrijednost vitamina A za
poboljanje vidne moi, posebno gledanja u mraku. U svim slu
ajevima manjkavog vida ili oboljenja oka bilo koje vrste (po
sebno nono sljepilo) kao svakodnevnu mjeru primjenjivati
unoenje najvee koliine ovog vitamina. Najbolji izvori ovog
vitamina po redu v r i j e d n o s t i s u : ulje bakalarove jetre, telea
jetra, sirova govea jetra, sirovi pinat, plod ipka, mladi sirovi
repini izdanci iz prologodinjeg korijena, suene marelice, masni
sir, perun, metvica, maslac, margarin obogaen vitaminima,
kitova mast, umanjak jajeta, suhe ljive, paradajz, edarski sir
(Chedar cheese), loika. mrkva, draguac, zelje, soja, graak,

listii proklijalih itarica, svijee mlijeko, narane, pasterizirano

mlijeko, urme.
(Ishranom se autor potanje bavi u knjizi YOUR DlET IN
HEALTH AND DISEASE.)

10
KAKO IZVODITI LIJEENJE
... Sve to je vrijedno zahtijeva odreeni napor, i rad na
vraanju normalnog vida nije izuzetak.
Svi oni koji misle poduzeti lijeenje moraju, zato, biti spre
mni na promjene svog dnevnog ritma ...
To ne znai da moraju posvetiti cijelo svoje vrijeme lije
enju na utrb svega drugog; treba lijeenje uiniti d i j e l o m
svog i v o t a , i trenutno najvanijom stvari, sve dok se ne vrati
normalan vid.
Naoale se mogu ostaviti za uspomenu koja e podsjeati
zadivljene prijatelje na pobjedu nad fizikom manom uz pomo
vjere, s t r p l j e n j a i o d l u n o s t i .
MORA SE UVIJEK IMATI NA UMU DA KAD SE JED
NOM NAOALE SKINU, OI SE NE SMIJU SILITI NITI
NAPREZATI PREKOMJERNIM RADOM, I MORA IM SE
POKLONITI SVA BRIGA I PANJA KAKO BI SE IZGRADILA
NJIHOVA VIDNA MO, NE SAMO MJERAMA PRIKAZANIM
U OVOJ KNJIZI, VE STALNIM PODSJEANJEM N A T O DA
SE IZBJEGAVA NAPETOST, I FIZIKA I MENTALNA,
TOKOM ITAVOG DANA. INAE NAPREDAK MOE BITI
OMETEN ILI NEKAD DOVEDEN U PITANJE.
Primjeri sluajeva
MIOPIJA
Sluaj 1:
Uiteljica, stara 26 godina. Pati od miopije i nosi naoale
od svoje desete godine (pri emu ih tokom vremena mijenjala
za jae).

Poput veine ljudi koji pate od miopije, ona je razdraljiv i

nervozan karakter, koji uvijek o neem brine, esto u stanjima
introspekcije i sklona sanjarenju. Ovi mentalni i emocionalni
inioci su uzrok njenog stanja, koje je dalje pojaano uobia
jenom ishranom prebogatom krobom, eerom i proteinima,
s nedovoljno prirodne hrane poput voa i salata. Uz to, leni
miii vrata su postali napeti kao posljedica stalnog naprezanja
ivanog sistema izazvanog stalnim noenjem naoala u nje
nom sluaju 16 godina.
U nastojanju da vrati normalan vid, usvojila je razuman
nain ishrane zajedno s mjerama koje su izloene u ovoj knjizi,
i kad joj je ukazano da je glavni inilac koji mora savladati
tokom lijeenja ona sama, poela je prihvaati stvari mnogo
mirnije i lake, i bila je mnogo oputenija.
Nosi naoale samo na poslu, i navikava se da ih ne nosi u
kui.
Svako jutro poslije ustajanja izvodi vjebe za labavljenje
vrata i kadgod se umiva u toku dana, prska oi hladnom vodom.
U podne nalazi vremena za
20
minuta dlanovanja i
10 minuta njihanja, a svaku veer poslije posla jo pola sata
dlanovanja i 10 minuta njihanja.
Oplemenjuje svoje pamenje i sposobnost zamiljanja gle
danjem u rijei i slova (bez naoala, naravno) i njihovim zami
ljanjem pri zatvorenim oima.
U poetku ita
15
minuta dnevno bez naoala, a
uskoro produava na jedan sat, a kasnije na dva sata (uz pomo
treptanja i odmaranja oiju).
U toku itanja, sve vie odmie knjigu kako bi poveala
fokus, i s vremena na vrijeme zastaje da ojaa centralnu fiksa
ciju zamiljanjem slova u rijei jasnijim od ostalih. Zatim sklapa
oi, zadrava sliku slova pred sobom pri emu ostatak rijei
postaje maglovit i onda otvara oi i ponavlja nekoliko puta.
Tokom jutarnje vonje na posao izvodi vjebe za one
miie, a kad joj se ukae prilika izlae oi suncu desetak minuta.
Ustanovila je da joj se vid toliko brzo popravlja da je poela
izlaziti bez naoala, a da bi izbjegla svoju naviku sanjarenja (koja

izaziva napregnutost) promatra kretanje prometa bez naprezanja.

Tako su njene oi potaknute na gledanje, i s vremenom je
ustanovila da su joj naoale prejake za posao, i sasvim ih ski
nula. U poetku joj je bilo malo tee obavljati kolski posao bez
njih, no koritenjem slabijih za sluaj potrebe, u stanju se je
snai.
S rastuim samopouzdanjem oekuje postepen povratak
normalnom vidu.
HIPERMETROPIJA
Sluaj 2:
Alfred B., star 14 godina, ima hipermetropiju (dalekovidost)
koja je posljedica komplikacija izazvanih u djejoj dobi pri lije
enju arlaha i nosi naoale.
im je poeo s lijeenjem roditelji su mu omoguili ishranu
prirodnog lijeenja. Ohrabrivali su ga da izvodi vjebe za vrat
uveer i ujutro, i da prska oi hladnom vodom.
U koli nosi naoale, dok je ostalo vrijeme bez njih (uvijek
ih je mrzio nositi), a kad je sunce izlae oi desetak minuta suncu.
Uveer i ujutro dlanuje petnaest minuta i izvodi vjebe za
miie oka. Svake veeri ita na sve veoj daljini bez naprezanja,
odmarajui se, i trepui esto i redovno cijelo vrijeme, bez na
prezanja.
Otkrio je da ovako moe itati prilino dugo, i s vremenom,
uspjeva itati na normalnoj udaljenosti od etrdesetak centi
metara.
Za nekoliko mjeseci sasvim je prestao nositi naoale i moe
lako bez njih, no jo uvijek mora esto odmarati oi.
Oekuje se da e za nekoliko tjedana vidjeti normalno.
ASTIGMATIZAM
Sluaj 3:
Gospodin C. je inovnik, star 30 godina; ima astigmatizam i nosi naoale deset godina. Njegova mana je posljedica

nejednakog povlaenja miia koji okruuje onu jabuicu,

a na prvom mjestu pogrenih navika u ishrani, pojaanih stalnim
radom pri umjetnom svjetlu. Tako zgreni miii stalno su
napregnuti. Noenjem naoala ni jedan od ovih uzroka nije se
izmijenio, vid mu se pogoravao te je esto morao mijenjati na
oale.
U njegovom sluaju, dva glavna inioca su ishrana i vjebe
onih miia. U skladu s preporukama iznijetim u ovoj knjizi
mijenja ishranu i dlanuje deset minuta, t r i puta dnevno, pri
emu poslije svakog dlanovanja izvodi vjebe onih miia.
Uveer i ujutro radi vjebe za vrat i esto prska oi hladnom
vodom. Kod kue je bez naoala.
Potie svoje oi itajui bez naoala, trepui redovno i
odmarajui se esto, i poboljava svoje pamenje i sposobnost
zamiljanja gledanjem u slova ili rijei i to jasnijim zamilja
njem pri zatvorenim oima.
Vid mu se uskoro popravio, i u stanju je raditi nekoliko sati
na dan bez naoala uprkos umjetnom svjetlu.
Nastavlja s lijeenjem i zadovoljan je da su mu oi ponovno
normalne.
PRESBIOPIJA
Sluaj 4:
Gospodin D., star je 54 godine, ima presbiopiju (staraki
vid). Trgovac je i nikad nije nosio naoale, ali mu ovakvo stanje
smeta u poslu.
Njegova mana je izravno izazvana nepravilnim navikama u
ishrani, koja je bila prebogata proteinima i krobom, praena
predanou kavi i puenju.
Preporuena mu je razumna, prirodna ishrana, i potaknut
je na vjebanje i odravanje zdravlja uope.
Dvaput dnevno dlanuje po petnaest minuta, a zatim radi
vjebe za one miie; poslije ita novine to blie moe bez na
prezanja, trepui redovito. Kako se stanje oiju popravlja, pove
ava vrijeme itanja.

Ujutro i uveer izvodi vjebe za vrat i prska oi nekoliko

puta dnevno. Njegov napredak je neprekidan, i za tri tjedna od
kada je poeo lijeenje vid mu je blizu normalnom. Za nekoliko
tjedana bit e zdrav.
STRABISMUS (RAZROKOST)
Sluaj 5:
Molly E., stara 7 godina, ima unutranji strabizam u lijevom
oku, koji je posljedica atrofije jednog miia tog oka, do koje je
dovela ivana inhibicija uslijed lijeenja djeje paralize na kla
sian nain.
Odmah je prela na ishranu voem i salatama, i izvoena joj
je masaa kraljenice. Zajedno sa estim zatvaranjem desnog oka
da bi se samo slabije koristilo, to je uskoro proizvelo uda.
Dvaput dnevno dlanuje po
20
minuta, izvodi vjebe
miia oka, i potiu je da ita koliko moe lijevim okom (s od
morima).
Daju joj posebne vjebe za slabije oko, dok je drugo zatvo
reno. Olovka koja se dri ispred oka pomie se, uglavnom ude
sno kako bi se oko okrenulo im vie k vanjskoj strani. Ovo se
radi minutu-dvije, tri puta dnevno, pri emu se olovka pomie
naprijed-natrag ispred oka, iji pokret pacijent slijedi, posebno u
pravcu od razrokosti.
Za dva mjeseca ustanovljeno je da se oko postepeno opo
ravlja i da joj je ope zdravlje poboljano.
KATARAKT
Sluaj 6:
Gospoa F., stara 56 godina. Pati od katarakta u oba oka.
Katarakt je kod nje u poetnom stadiju, no rekli su joj
da za nju nema lijeka, i sve to moe uiniti je saekati dok ne
sazrije" i tada e biti odstranjen operacijom u bolnici.
U meuvremenu je ula za Prirodno lijeenje i odluila je
pokuati.

Objanjeno joj je da je uzrok katarakta zamuljivanje one

lee kao posljedica taloenja otpadnih tvari ostataka nepravil
nog metabolizma i da je to znak tijela punog otrova sakuplje
nih uobiajenim kanalima nepravilnom ishranom i loim od
stranjivanjem otpadnih tvari.
Podvrgnuta je strogoj prirodnoj ishrani, jedanput dnevno se
klistira, i izveden joj je odreeni zahvat na kraljenici.
Dva puta dnevno po pola sata dlanuje, a zatim izvodi
vjebe za one miie, a ujutro i uveer radi vjebe za vrat.
esto prska oi hladnom vodom, a kad je mogue suna ih dese
tak minuta. Izvodi i njihanje po deset minuta dnevno (dva puta).
Kroz mjesec dana vid joj se poeo popravljati, a isto tako i
ope zdravstveno stanje.
Svakog dana ita, i isto tako radi vjebe pamenja i zamiljanja i centralne fiksacije, i presretna je da joj se vid poeo
vraati.
Kako je lijeenje napredovalo, napredak je postao tako iz
razit da je u stanju vidjeti dobro na oba oka, a uz to njeno je
ope zdravlje bolje no to je godinama bilo.
Poslije est mjeseci shvatila je da joj je Prirodno lijeenje uz
vid vratilo i novi ivot i zdravlje.
Posebna primjedba:
Spomenuti sluajevi su primjeri uobiajenih vrsta vidnih
mana koje se svakodnevno susreu, no ne smije se misliti da su
samo oni podloni prirodnom lijeenju. Mogue je pruiti djelo
tvornu pomo ovim nainima mnogim drugim vrstama vidne
manjkavosti, pod uvjetom da nisu previe napredovale. Tako su,
zajedno s ve spomenutim vrstama lijeeni: s l j e p i l o za b o j e ,
nono sljepilo, nystagmus (bolesno trzanje oima), a m b l i o p i j a (nedovoljna osjetljivost mrenice).
ODVOJENOST
MRENICE moe nastati kao posljedica
udarca ili povrede, ili pak krajnje miopije i stalnog noenja vrlo
jakih naoala. Dugo dlanovanje moe pomoi, no na alost ve
ini sluajeva se ne moe pomoi nainima iznijetim u ovoj
knjizi.

TOKICE KOJE LEBDE

PRED OlMA su esto iza
zvane poremeajima jetre ili bubrega, i zahtijevaju lijeenje
ishranom; drugi sluajevi su izazvani prisustvom estica otpadnih
tvari iz stanica u staklastog tijela oka. Nisu patolokog znaaja,
ali se esto upliu u vid i uznemiruju. Proiavajua ishrana
esto pokazuje poboljanje, ali u veini sluajeva ne moe se nita
uiniti a bolesniku se preporua da ih zaboravi. S i l i k a t (Si0 2 )
uziman u obliku b i o k e m i j s k i h tkivnih soli esto pomae
oslobaanju od prisustva staninih otpadnih tvari u staklastom
tijelu.
JEMENAC. Pranje toplom vodom i epsemskom solju je
djelotvorno. liica soli na 300 ml vrue vode. Dri oi zatvo
renima dok ih umiva. (Upotreba ekstrakta vidca isto tako moe
biti vrlo djelotvorna u ovim sluajevima.)
NONO
SLJEPILO. Novija istraivanja su otkrila da je
nono sljepilo uglavnom posljedica nedostatka vitamina A u
ishrani. Ovog vitamina ima najvie u jetri bakalara i drugih
riba, i hrani spomenutoj na str. 49. Onima koji pate od nonog
sljepila savjetuje se da svakodnevno uzimaju ulje jetre bakalara,
kao terapijsku mjeru, i isto tako i drugu hranu bogatu vita
minom A.
BIOKEMIJSKE TKIVNE SOLI U LIJEENJU
ONIH BOLESTI I DRUGIH MANA
Autor je ispitivao vrijednost biokemijskih tkivnih soli u
lijeenju bolesti oka i drugih mana, i smatra da se njihovom
primjenom mogu postii dobri rezultati u kombinaciji s meto
dama opisanim u ovoj knjizi. Rad s tkivnim solima zahtijeva
struan nadzor, i autor ali to ne moe dati opu shemu za nji
hovu upotrebu.

11
UZROK BOLESTI OKA
Mnogi ljudi ne shvaaju da bolest oka i manjkav vid pripada
ju razlinim kategorijama. Bolesti oka nastaju kao posljedica
patolokih promjena u razlinim strukturama oka, do kojih
dovode poremeaji funkcije kako samog oka tako i drugih dije
lova tijela. Manjkav vid nije posljedica takvih patolokih promje
na, ve nesposobnosti oka kao c j e l i n e da se akomodira instiktivnom fiziolokom inu gledanja. Kratkovidnost, dalekovidnost,
itd. su mane vida; katarakt, glaukom, iritis itd. su bolesti oka.
Kod zdrave osobe moe se razviti manjkav vid, jer je osnovni
uzrok mane m e n t a l n a n a p r e g n u t o s t ; ali kad se razvila bolest
oka, tada neto nije u redu. Nikad ne smijemo zaboraviti da su
oi dio tijela, i kao takve dijele poremeaj funkcije koji zahvaa
itav organizam. Doista, ako elimo ukazati na osnovne uzroke
bolesti oiju, ovo je najvanija injenica. Ne bi s m j e l i s m a t r a t i
same o i u z r o k o m b o l e s t i oka. Treba p r o m a t r a t i i t a v o
t i j e l o a o i su jedan njegov d i o .
Ortodoksno lijeenje je uglavnom osnovano na pogrenoj
pretpostavci da se, ako bolest pogaa oi, njen uzrok stog moe
nai u neem to je povezano samo s oima, kao to je lokalna
upala, produena napregnutost oka, itd. Ovi inioci takoer
uzrokuju bolesti oka, no oni su samo od drugorazrednog znae
nja. Ope stanje organizma bolesnika je najvanije.
Moe se uzeti kao aksiom da nijedna osoba stvarno dobrog
zdravlja ne moe razviti bolesti oka, kao to su konjuktivitis,
katarakt, itd. Smanjena vitalnost i zatrovan krvotok, izazvani
nepravilnom ishranom i pogrenim nainom ivljenja, su u v i j e k

u korijenu mane. Medicina zanemaruje ove inioce koji su u

osnovi; zato su njeni pokuaji lijeenja nezadovoljavajui. Konstitucionalno lijeenje, i samo ono, moe odstraniti bolesti na
zdrav i zaddovoljavajui nain, inei bolesnika zdravijim, zbog
potpunog ienja kroz koje prolazi njegov organizam.
Kad onaj koji pati od bolesti oka jednom shvati da na
stanje i t a v o g svog t i j e l a mora gledati kao na uzrok bolesti
svog oka, onda je ve na pola puta uspjenog lijeenja. Jedino
ga nepoznavanje ove ivotne istine sprijeava u razumijevanju
svoje nevolje i u njenom uspjenom savladavanju.
Najpoznatija od svih bolesti oka je katarakt, a lijeenje me
dicine za njega je operacijom, upravo tetno po prirodi kao i bilo
koja druga operacija na nekom drugom organu. Medicina se samo
bavi ublaavanjem i uklanjanjem p o s l j e d i c a , a ne i uzroka.
Konstitucionalno stanje onog koji pati, koje je klju za rjeenja
nevolje na prvom mjestu, je potpuno zanemareno takvim lijee
njem; zapravo, konstitucionalni inilac se pogorava. Nita nije
moglo jasnije pokazati istinu Prirodnog lijeenja da je tijelo cje
lina, i da u bolesti mora tako i biti lijeeno, kao zadovoljavajui
uspjeh postignut u prirodnom lijeenju bolesti oka. Takvo je
lijeenje usmjereno skoro iskljuivo na proiavanje tijela kao
cjeline, iako se izvodi i odreeno lokalno lijeenje samog oka.
KATARAKT
Odmah iza arenice, ili obojenog dijela oka, nalazi se lea
kroz koju svjetlo dolazi u unutranjost oka. U kataraktu, lea
postaje neprozirna, i kako se stanje razvija sve manje svjetlosti
dolazi u oko. Kad neprozirnost postane potpuna nastupa slje
pilo. Smatra se da je jedini nain da se nevolji doskoi uklanja
nje lee (ili njezinog veeg dijela) operacijom. Nedostatak lee
se moe dosta dobro nadoknaditi naoalama.
Ako poemo od toga da, kad se katarakt pone kod nekog
razvijati, nita se ne moe uiniti da se sprijei njegov daljnji
razvoj, onda moe moda biti opravdan stav medicine prema ka
taraktu. Medicinska nauka eka dok katarakt ne sazri" (to

moe trajati nekoliko godina), i onda se vadi lea. injenica da

se nesretnik koji pati mora snalaziti kako zna sve te godine to
kom kojih njegov vid postaje sve maglovitiji, i s perspektivom
prilino opasne operacije kao neim neizbjenim, smatra se
neim emu se ne moe nikako pomoi.
No stvari se ne bi morale tako odvijati ako bi se lijeenje
bavilo uklanjanjem uzroka bolesti, a ne samo njenim posljedica
ma. Znamo da se kod ljudi koji pate od dijabetesa ili Brightove
bolesti katkad razvija katarakt. Sigurno je da bi sama ova inje
nica mogla osvjetliti nastajanje stanja kao cjeline. Ve na osnovi
ove injenice moe se zakljuiti da su konstitucionalni inioci
u v i j e k prisutni u nastajanju i razvijanju katarakta, nezavisno od
tog da li Brightova bolest ili dijabetes postoje ili ne. Osnovni
uzronik katarakta je toksino stanje sistema izazvano neprekid
nim nepravilnim nainom ishrane i pogrenim nainom ivota
uope; a dugotrajna konstipacija je gotovo uvijek uvjetujui
inilac, kao to je to i s drugim visoko toksinim stanjima,
kakav je reumatizam. Krvotok se napuni toksinim tvarima
koje se prenose itavim tijelom i taloe se na nekom pogodnom
mjestu. Ako, kroz napregnutost, pretjeranu upotrebu oiju,
lokalno nadraivanje, itd., lea pone gubiti sposobnost normal
nog reagiranja na podraaj, toksini e poeti vriti svoj sudbono
sni utjecaj. S vremenom stanje postaje sve ozbiljnije, i onda se
katarakt poinje razvijati. To je, ukratko, pravo nastajanje ka
tarakta ... (Katarakt kod djece je esto posljedica dijabetesa
majke u vremenu prije poroda.) Onaj tko pati od katarakta
ne bi smio pomisliti da se na osnovu reenoga prirodnim lije
enjem moe odmah rijeiti svoje nevolje, jer je katarakt najtvrdoglaviji od svih bolesti oka. Ako se katarakt razvijao godi
nama, nita osim operacije ne moe pomoi. No, ako je u ranom
stadiju razvoja, postoji mogunost odstranjivanja nevolje prirod
nim putem; pa ak i u prilino odmaklom stadiju moe se spri
jeiti njegov daljnji razvoj. (Ova injenica je utjena za onog
koji pati od katarakta i boji se predstojee operacije.) Prirodnim
lijeenjem, opisanim u slijedeem poglavlju, krv i tkiva se mogu
tako proistiti da u nekim sluajevima ranog katarakta, on

sasvim nestane, dok se u mnogim drugim moe sprijeiti njegov

daljnji razvoj.

12
LIJEENJE KATARAKTA

Zakljuili smo da neki sluajevi katarakta u ranom stadiju

mogu biti potpuno izlijeeni prirodnim nainima lijeenja,
dok se drugi u odmaklom stadiju mogu zaustaviti. Iskreno smo
ukazali da ozbiljni dugotrajni sluajevi moraju oekivati opera
ciju, ak i ako se primjene naini prirodnog lijeenja, jer je u
takvim sluajevima katarakt postao duboko ukorjenjen.
Vrlo je udno, no kad sam napisao prethodno poglavlje
dobio sam primjerak Homeopatskog
svijeta" od izdavaa
G J . Ellis Barkera, u kojem on prikazuje vlastito iskustvo savla
davanja katarakta prirodnim nainima lijeenja poslije uvjerava
nja vodeih okulista da ga nita osim operacije (koja je trebala
uslijediti nekoliko godina kasnije) ne moe spasiti od sljepila!
Moda e nekoliko odlomaka biti zanimljivo:
. . . Prije izvjesnog vremena otiao sam na kontrolu oiju u
West End. Uobiajeni test itanjem nije bio zadovoljavajui.
Nakon njega, iskusni oni lijenik me je pregledao oftalmoskopom ... Oklijevajui i gledajui me zbunjeno, rekao je: Bojim se
da postoji periferna neprozirnost u oba oka. Da li je to katarakt?
Ne mogu se odluiti da to nazovem kataraktom ili ne, ali na
Vaem mjestu potraio bih prvorazrednog okulistu."
. . . Nisam potraio jednog okulistu, ve sam obiao pet-est koje su mi prijatelji preporuili. Prvi od njih mi je sasvim
grubo rekao da imam katarakt u oba oka, da nema drugog lijeka
osim operacije, a da je nezgodno to to se bolest podjednako
razvija u oba oka, te e stoga vid vjerovatno podjednako slabiti.

Rekavi da nikakvog drugog lijeka osim operacije nema, rekao

mi je da mi moe propisati kapljice ili mast ako elim, iako su
one beskorisne. Drugi specijalisti su mi rekli da imam zamaglji
vanje, ili kataraktinu neprozirnost, ili neprozirnost nalik kata
raktu, itd., no svi su se sloili da mi nema drugog lijeka osim ope
racije ..."
Ustanovivi da mu je vid sve slabiji dobio je nove naoale.
Nedugo zatim sreo je ovjeka koji se kroz svoje iskustvo uvjerio
u blagodat prirodnih metoda lijeenja oka, i koji ga je uvjerio
da proba nove naine lijeenja. Ovaj ovjek mu je pregledao
oi i rekao mu je da se nada da e mu se vid odmah popraviti
ako zapone lijeenje. Evo to kae G. Barker:
. . . Sluao sam ga s najveom skepsom. Govorio sam sebi
da ako je zaista mogue znaajno popraviti vid vjebama itd.,
jedan od pet-est vodeih specijalista od kojih sam traio pomo
bi to sigurno morao znati i morao mi je to rei. Ipak, utopljenik
se hvata za slamku. Odluio sam slijediti njegove upute. Bilo je
to prije osam mjeseci ...
Od toga vremena dogodila se promjena. Mogla bi se opisati
kao udotvorna. Ranije sam morao imati etvore naoale dvo
je za itanje i dvoje za daljinu kako bih imao rezervne u slu
aju da jedne izgubim. Bio sam potpuno ovisan o naoalama.
Prije nekoliko mjeseci skinuo sam naoale za daljinu. Ranije
sam osjeao napregnutost u oima kad ih nisam nosio. Sad osje
am veliko naprezanje u oima ako ih koristim. U itanju moje
je iskustvo jo upeatljivije. Pri dobroj svjetlosti mogu itati
knjigu srednje veliine slova sat-dva bez napora. Jednog dana, na
putovanju, itao sam etiri-pet sati u vlaku pri emu su naoale
bile u depu.
Poslije nekoliko mjeseci prirodnog lijeenja, Barker je oti
ao jednom specijalisti koji ga je pregledao. Evo to je zaprepa
teni lijenik rekao: Ovo ne mogu razumjeti. Vae oi su divno
napredovale od prolog puta, a trebalo je nastupiti pogoranje,
jer ste prilino preko ezdesete. Ne bi trebali nositi naoale koje
sam Vam proli put propisao. Sad su jake za vas ..."

Eto, to je iskustvo G. Barkera, ovjeka koji je nadaleko

poznat kao onaj koji se uvijek bori za istinu kad je u pitanju
zdravlje. Sigurno je da e njegovo iskustvo s novijim nainima
lijeenja oka ohrabriti mnoge druge koji pate od katarakta i
drugih mana oka da probaju ove naine u svojim sluajevima.
Nastavimo s opisom lijeenja katarakta: dlanovanje, njiha
nje, vjebe za vrat, vjebe za one miie, i drugi naini oputanja
i jaanja oiju, ranije opisani, osnova su lijeenja. Pacijent bi mo
rao posvetiti to vie vremena tokom dana. Onda dolazi na red
pitanje proiavanja organizma od toksinih tvari odgovornih za
nastajanje katarakta, kako je ranije objanjeno.
Najbolji nain da se pone je post u trajanju od tri do est
dana, pijui samo sok od narane, ili vodu, ili oboje, ve prema
dobi i vitalnosti pacijenta. Poslije poetnog posta, slijedi 10-14
dana ishrane kako slijedi:
DORUAK: Narane ili groe.
RUAK: Svjea salata (sirova) od sezonskog povra, privla
no spremljena, s maslinovim uljem i sokom od limuna. Bez octa,
desert suho groe, suhe ljive, smokve ili urme.
VEERA: Sirova salata; ili povre pareno u svom soku,
karfiol, pinat, zelje, repa (krumpir ne dolazi u obzir).
Zavri veeru s nekoliko oraha ili voem, kao jabuka,
kruka, groe, itd.
Ovom jelovniku ne treba nita dodavati jer se gubi vrijednost
dijete.
Poslije deset do etrnaest dana ovakve ishrane, onaj koji pati
od katarakta moe se poeti hraniti na slijedei nain:
DORUAK: Bilo koje svjee sezonsko voe (osim banana).
RUAK: Velika mjeana salata s kruhom od neprosijanog
brana, ili Rvvita srispbread, i maslac. Ili krumpir u ljusci peen s
maslacem.
VEERA: Dva-tri komada parenog povra (ne krumpir), s
jajem, sirom ili orasima. Prena ili parena riba jedanput tjedno;
piletina jedanput tjedno. Nikakvog drugog mesa. Desert: peena
jabuka, parene suhe ljive, ili neko svjee voe.

Kratak post i razdoblje ograniene ishrane trebalo bi pono

vo zapoeti, recimo, dva-trimjeseca nakon poetka lijeenja.
Vrlo je v a n o : U vrijeme posta, naveer bi trebalo crijeva
proiavati toplim klistirom, a kasnije ako je potrebno.
Svje zrak i lagane vjebe na otvorenom su vane znaajke
za lijeenje, i ne bi ih trebalo zanemariti.
Ako se savjesno provode opisani postupci lijeenja cijelog
organizma i vjebe oiju vrlo brzo e se pokazati znaci pobolj
anja. Dugotrajni sluajevi ne mogu oekivati toliko blagodati
od lijeenja u usporedbi s mlaim sluajevima. Strpljenje i
ustrajnost u lijeenju e donijeti zaslunu nagradu, kako oima
tako i cijelom organizmu.
inilac ishrane je najvaniji, i to je ishrana bogatija voem
i povrem proiavajuom hranom organizmu je bolje u
svakom pogledu. Nikako bijeli kruh, eer, kreme, rafinirane
itarice (zobena kaica, ria, tapioka, itd.) kuhani krumpir,
puding i patete, niti teku, tjestastu hranu; nikako jak aj niti
kavu. Alkoholna pia isto ne. Nikakvih zaina ...
POSEBNA PRIMJEDBA: Stariji ljudi i oni slabijeg zdravlja
ne bi trebali pokuavati naporniji post ili stroiju ishranu bez
savjetovanja s mjerodavnim strunjakom. Oni koji imaju neku
sranu manu trebali bi biti isto obazrivi i ne pokuavati neke
stroije lijeenje ishranom bez pravilnih uputa.
DRUGA POSEBNA PRIMJEDBA: Oni koji pate od ka
tarakta bi isto morali imati na umu ono to je reeno o vrijedno
sti onog vidca (Eyebright Extract). Mnogi koji su patili od
katarakta su ustanovili da je upotreba vidca uvee i ujutro
blagotvorna.

13
KONJUKTIVITIS

Predstavlja upalu konjuktive, unutranjeg dijela onog kapka.

Stanje se prepoznaje po crvenilu i oteklim kapcima, pone
kad praeno osjeajem zrnaca u oku. esto je praeno obilnim
luenjem suza, a u ozbiljnijim sluajevima javlja se gnoj.
Medicina vjeruje da je konjuktivitis izazvan ,,bacilom" ili
napregnutou oka. Jasno je da dui rad pri umjetnom svjetlu
ili pretjerana upotreba oiju pomae pojavi ove nevolje, ali je
njen osnovni uzronik sistemskog porijekla i trebalo bi ga traiti
u opem katarnom stanju sistema.
Onaj koji nije u stanju ope toksemije izazvane nepravilnom
ishranom i pogrenim ivotom uope, ne moe razviti konjukti
vitis. Onaj koji pati od konjuktivitisa je taj koji je uvijek prehla
en ili bolestan, to ukazuje na ope katarno stanje; a kako je
katar patoloko stanje bitno povezano sa sluznicom nosa, grla,
itd., to jednostavno znai da se ope katarno stanje sluznice
proirilo na sluznicu onih kapaka. To je tajna konjuktivitisa,
to i nita drugo. Naravno, mora se uvijek imati na umu mogua
povezanost napregnutosti oka u slabljenju struktura oka, i na
taj nain sklonost bolesti.
Kad se shvati pravi uzrok nastanka konjuktivitisa, vidi se
beskorisnost tzv. lijekova" kao to su razne masti itd. Lijeenje
mora biti k o n s t i t u c i o n a l n o elimo li da bude djelotvorno.
Onaj koji pati od konjuktivitisa obino jede previe kroba i
eera u obliku bijelog kruha i rafiniranih itarica, kuhanog
krumpira, pudinga, pateta, eera, demova itd.

Oigledno je da, samo potpuno u n u t r a n j e ienje

organizma, uz usvajanje budue razumne ishrane i opeg na
ina ivota, moe pomoi uklanjanju konjuktivitisa.
Najbolje je poeti usvajanjem ishrane svjeim voem od
sedam do deset dana. Za takvu ishranu stoji na raspolaganju
sezonsko voe: jabuke, kruke, groe, itd., ali ne banane,
niti druge namirnice. Od pia u ovom razdoblju samo voda,
hladna ili mlaka.

14
GLAUKOM

Glaukom je stanje poveanog pritiska u unutranjosti one

jabuice, izazvano prisustvom vika tekuine. Oko postaje tvrdo
pri dodiru umjesto da je meko i elastino, kakvo je normalno.
Jedan od prvih simptoma poetka stanja je pojava koluta ili obo
jenih prstena oko udaljenih predmeta, kad ih gledamo nou.
renica je pomaknuta naprijed, i postoji stalna bol u obrvi,
sljepoonici, obrazu, ili drugim dijelovima blizu oka. Kako se
stanje razvija vid se sve vie pogorava, i moe nastupiti sljepilo
ako se u poetnom stadiju ne poduzmu odgovarajue mjere.
Medicinska nauka smatra jaku napetost oka, ili pretjerani
rad pri loem osvjetljenju, kao glavnim uzronikom glaukoma,
iako se katkad priznaje da ope stanje pacijenta ima veze s na
stankom tegobe. Osnovni uzrok zapravo lei mnogo dublje.
On je isti kao i uzrok katarakta, to jest, visoko toksino stanje
organizma izazvano nepravilnom ishranom i pogrenim nainom
ivota, uz loe, dugo medicinsko lijeenje prethodne bolesti,
noem ili lijekovima (ili obima). Napregnutost oka je samo
dodatni inilac.
U medicini se glaukom lijei operacijom. Ona, meutim
nema veze s u z r o k o m vika tekuine, koji se njom odstranju
je. Prema tome, ak i kad je operacija izvrena, ona nije nikakva
garancija da se tegoba nee vratiti, ili zahvatiti drugo oko. Sve
dok se ne shvati pravi uzrok vika tekuine, stvarno lijeenje
uope nije mogue a operacije su u najboljem sluaju samo
privremena rjeenja.

Pravo lijeenje glaukoma mora biti konstitucionalno a ne

samo lokalno i privremeno.
Viak tekuine u oku kod glaukoma je posljedica nepravil
nog odstranjivanja tetnih tvari i njihovog nagomilavanja u t k i
vima oka. Kad se viak tekuine pojavi u nekim drugim dijelovi
ma, on se prepoznaje odmah kao znak pogrenog rada organizma;
drugim rijeima, kao nesposobnost organa za izluivanje da pra
vilno vre svoj rad. Za naturopate, viak tekuine u oku nije
izuzetak od pravila, pa viak tekuine znai tjelesni poremeaj
funkcije izazvan visoko toksikim stanjem organizma, uz ne
savreno lokalno odstranjivanje posljedice. Naravno, napregnutost oka i pretjerana upotreba oiju pri loem svjetlu, itd.,
smatraju se pomonim uzrocima, a opa iscrpljenost organizma
izazvana prekomjernim radom i pretjerivanjem svih vrsta, moe
doprinjeti nastajanju stanja, koje se obino ne pojavljuje sve dok
pacijent ne zae u godine.
Prirodno lijeenje glaukoma se ne razlikuje od lijeenja
drugih stanja u kojima postoji visoka toksinost, pa se za lije
enje glaukoma u ranom stadiju moe primijeniti opisani po
stupak lijeenja katarakta. Sluajevi poodmaklog glaukoma mogu
biti teki za lijeenje. Oni mogu biti i neizljeivi; no ak i tada
opisanim postupcima se moe dosta ojaati ope zdravlje, i zbog
toga vrijedi prihvatiti lijeenje na prirodni nain. U napredovanim sluajevima glaukoma, kao i kod katarakta, ak i ako lije
enje nije mogue, esto se moe sprijeiti daljnje napredovanje
tegobe.
Ako je pacijent u stanju ope istroenosti i razdraljiv,
prije poetka lijeenja nuan je period odmaranja.

15
IRITIS, KERATITIS, IR NA RONICI
IRITIS
Iritis je upala arenice. To je najbolnija bolest oka, i ako se
njegovo lijeenje prepusti ortodoksnim rukama, moe trajati
mnogo mjeseci, ostavljajui za sobom trajno oteenje pacijent
ovog vida. To je samo zato to pravi uzroci upale nisu shvaeni.
Iritis je prvenstveno izazivan visoko toksinim stanjem
organizma kao cjeline, i sve dok se itav sistem ne lijei, ima
malo nade za njegovo uspjeno okonanje. Osoba koja pati od
iritisa je ona koja je u svojoj povijesti bolesti imala neku dugo
godinju bolest, i, mnogo ee patila od dugotrajne konstipacije.
Za djelotvorno lijeenje iritisa, neophodni su post i stroga
ishrana. Jedino potpunim unutranjim proiavanjem organizma
toksinost odgovorna za stanje se moe odstraniti, i povratiti
normalno zdravlje, kako oka tako i tijela.
Zaponi s postom od tri do pet ili ak sedam dana, ve
prema ozbiljnosti sluaja. U vrijeme posta pij samo sok od na
rane i vodu, nita vie. Tad se post moe prekinuti i zapoeti
sa slijedeom ogranienom ishranom:
DORUAK: Narana ili groe.
RUAK: Sirova salata od sezonskog povra, ukusno pri
premljena, prelivena s maslinovim uljem i sokom od limuna.
Desert: suho groe, namoene suhe ljive, smokve ili urme.
VEERA: Sirova salata; ili jedna ili dvije vrste povra
parenih u svom soku: pinat, zelje, karfiol, mrkve itd. Ne
k r u m p i r . Zavrite obrok s nekoliko oraha, jabukom, krukom
ili groem itd.

Ne dodajte kruh niti neku drugu namirnicu.

Ovakva ishrana bi trebala trajati deset do etrnaest dana,
i kad se malo proisti, onda preite na puniju ishranu.
Ako poslije ovog perioda nisu oiti znaci poboljanja,
onda, nakon tjedan dana pune ishrane ponite daljnji post i
ogranienu ishranu.
KERATITIS
Slino iritisu, keratitis ukazuje da je ope stanje visoko
toksino, iako su napregnutost oka, povreda oka, itd., naravno,
umjetni inioci koji olakavaju njegovo pojavljivanje.
Lijeenje slino iritisu.
lR

RONICE

Ronica je neka vrsta prozora ispred oka koja titi zjenicu

i arenicu. esto se na njoj javljaju irii koji zadaju dosta nevo
lje. Kao i kod drugih bolesti, uzronik je sistemskog porijekla, i
moe se pripisati nepravilnoj ishrani posebno, i opim pogrenim
navikama ivljenja.
POSEBNA PRIMJEDBA U VEZI S TRAHOMOM
Trahom nije ukljuen u ovu knjigu jer on nije est u En
gleskoj. Ipak sve to je reeno za konjuktivitis vrijedi vie no
dvostruko za trahom, jer je trahom gnojni oblik konjuktivitisa,
do kojeg dovode nepravilna ishrana i nehigijenski uvjeti ivljenja,
kao dva glavna uzroka.

SADRAJ

Uvod_____2
Predgovor_____3
Naoale_u_petoj_godini_ivota_____3
Kriza_____4
U_opasnosti_da_izgubim_vid_____4
Najjae_mogue_naoale_____4
Nita_se_vie_nije_moglo_uiniti_za_mene_____4
Snane_naoale_beskorisne_____5
udo_se_dogaa_____5
Oftalmolozi_grijee_____5
Poboljanje_za_nekoliko_dana_____6
Prirodno_lijeenje_pomae_____6
Poglavlje_1_____7
Uvodno_____7
Poglavlje_2_____10
Kako_oko_radi_____10
Poglavlje_3_____14
Zato_su_naoale_tetne_____14
Naoale_i_prirodno_lijeenje_____15
Poglavlje_4_____17
Uzroci_manjkavog_vida_____17
1._Mentalna_napregnutost_____18
2._Ishrana_____19
3._Nepravilno_snabdjevanje_krvlju_i_ivanom_energijom_____20

Poglavlje_5_____21
Lijeenje_manjkavog_vida_____21
Sistem_koji_uzima_vie_inioca_u_obzir_____21
Oi_i_oputanje_____22
Poglavlje_6_____23
Pomona_sredstva_oputanja_____23
1.Dlanovanje_____23
2.Njihanje_____25
3.Treptanje_____26
4.Sunanje_____27
5.Hladna_voda_____27
Poglavlje_7_____29
Pomona_sredstva_vida_____29
1.Pamenje_i_sposobnost_zamiljanja_____29
2.Centralna_fiksacija_____30
3.itanje_____31
Poglavlje_8_____33
Vjebe_onih_miia_____33
Vjebe_vrata_____35
Poglavlje_9_____38
Ishrana_____38
Poglavlje_10_____42
Kako_izvoditi_lijeenje_____42
Primjeri_sluajeva_____42
Miopija_____42
Hipermetropija_____44
Astigmatizam_____44
Presbiopija_____45
Strabismus_(Razrokost)_____46
Katarakt_____46
Odvojenost_mrenice______47
Jemenac______48
Biokemijske_tkivne_soli_u_sluaju_onih_bolesti_i_drugih_mana_____48
Poglavlje_11_______59
Uzrok_bolesti_oka______59
Katarakt_______60

Poglavlje_12_______53
Lijeenje_katarakta_______53
Poglavlje_13_______57
Konjuktivitis_______57
Poglavlje_14_______59
Glaukom_______59

Poglavlje_15_______61
Iritis_____61
Keratitis_____62
ir_ronice_____62
Posebna_primjedba_u_vezi__s_trahomom_____62