Higijena i zdravstvena zatita

1. Intrahospitalne infekcije
Svaka infekcija nastala u zdravstvenoj ustanovi stacionarnog tipa naziva se intrahospitalnombolnikom infekcijom. Mjesto zadravanja je bolnika ustanova, a infekcija moe da se ispolji tokom
ili poslije hospitalizacije, ili da ostane latentna. Koristei i primjenjujui u praksi otkria o nainu
irenja i suzbijanja infekcije, bolnice se postepeno oslobaaju intrahospitalnih infekcija. Meutim,
nova grupa mikroorganizama iri se i ugroava ivot bolesnika (virus infektivnog hepatitisa,
Salmonella tyfi murium, Staphylococcus pyogenes aureus, Klebsiela, Proteus i virusne infekcije
respiratornih puteva-grip i influenca).
Intrahospitalnu infekciju uzrokuju ovi faktori: nesprovoenje odgovarajue organizacije rada,
zanemarivanje mjera dezinfekcije i sterilizacije, neracionalna upotreba antibiotika dovodi do
rezistentnih sojeva mikroorganizama, upotreba aparata koji se tee dezinfikuju ili steriliu (aparati
za dijalizu, pribor za anesteziju, respiratori itd.).
Osnovna mjera za sprijeavanje intrahospitalnih infekcija je sprijeavanje izvora zaraze u
stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Unoenje izvora zaraze se onemoguuje: odgovarajuim
graevinskim uslovima u zdravstvenim ustanovama, pravilnom organizacijom rada, odravanjem
higijene, pravilnim provoenjem svih mjera antisepse i asepse, redovnim mikrobiolokim
pregledima bolnike sredine, ranim otklanjanjem infekcije i sprijeavanjem irenja (izolacijom:
standardna, strukturna i protektivna-zatitna), onemoguavanjem infekcije kontaktom (bolesnici,
osoblje, uenici, studenti, posjeta).
Mogunost nastanka intrahospitalne infekcije postoji u svim zdravstvenim ustanovama, a posebno
na odjeljenjima sa poveanim stepenom ugroenosti (porodilita, odjeljenja za novoroenad,
onkologija, odjeljenje za hemodijalizu), posebno treba voditi brigu da se infekcija ne iznosi sa
zaraznih odjeljenja i iz mikrobiolokih laboratorija te da se neistim rubljem i priborom ne
kontaminira bolnika sredina. Zdravstvenici radnici se moraju pridravati slijedeih mjera: pravilna
upotreba zatitne odjee i obue, pravilna upotreba maski, rukavica, ogrtaa, pravilno i redovno
pranje ruku, pravilno rukovanje sterilnim materijalom i lijekovima, ulaziti kroz aseptiki propusnik
(zone odreene za ulaz u bolnicu pojedinih odjeljenja), zabranjeno kretanje sa jednog odjeljenja na
drugo (naroito vai za odjeljenja sa poveanim stepenom ugroenosti), redovno provoenje
zdravstvenih pregleda osoblja.
Bakterije, najei izazivai bolnikih infekcija su:
1.staphylococcus epidermidis-najrairenija bakterija u bolnicama, izaziva postoperativne upale
2. staphylococcus aureus-dominira na hirurkim i akuerskim odjeljenjima i vrlo esto napada djecu
3. streptococcus viridans-javlja se na odjeljenjima gdje se pacijenti lijee od opekotina.
4. pseudomonas aeruginosa-est je uzronik urinarnih infekcija u bolnicama
5. klebsiella pneumoniae-u posljednje vrijeme je vrlo uestala infekcija ovom bakterijom, vrlo je
zastupljena u urinokulturama, hemokulturama, u brisevima rana kod pacijenata itd.
6. escherichia coli-koja izaziva dijareju i urinarne probleme
7. haemofilus influenzae-izaziva upale respiratornih organa
8. enterococcus faecalis-esto se nalazi na inficiranim ranama
9. proteus mirabilis-na inficiranim ranama
Virusi koji izazivaju bolnike infekcije su:
1. hepatitis A-ovaj se virus prenosi fekooralnim putem, dakle posebnu panju treba obratiti na
higijenu hrane i vode za pie.
2. hepatitis B i C-prenosi se parenteralno, putem transfuzije i preko aparata za hemodijalizu
3. virusi variela-zoster prenose se kapljino i putem zraka
4. HIV 1 i 2 virusi se prenose parenteralno, sa majke na dijete i polnim putem
5. virusi influence (gripa), prenose se putem zraka
6. virus rubeole se prenosi kapljinim putem
7. citomegalovirus, prenosi se kontaktom sa zaraenim tjelesnim tekuinama i esto se javlja kod
male djece, kod pacijenata sa transplantiranim organima i kod bolesnika od AIDS-a
8. virus parotitisa (zaunjaci), prenosi se kapljinim kontaktima
9. virus morbila (male boginje, krozamak) prenosi se direktno, putem zraka i kapljino
Ponekada i paraziti poput ugarca ili vaki mogu se prenijeti unutar bolnice. Bolnike infekcije mogu
biti izazvane patogenim i uslovno patogenim gljivicama kao to su Candida albicans, Nocardia,
Aspergilus itd.

Medicinska oprema se prema riziku od prenosa infekcije, dijeli na 3 kategorije. To su: 1. kategorijaine je predmeti iz hirurke i ginekoloke opreme, intravaskularni kateteri, rukavice i odjea
operativnog osoblja te parenteralni rastvori. Svi se oni moraju sterilisati prije upotrebe. 2.kategorijaine je termometri, gastro-intestinalni endoskopi, pribor za hranjenje djece, respiratorni pribor,
vaginalni instrumenti, moraju se dezinfikovati nakon svake upotrebe. 3.kategorija-ine je predmeti
niskog rizika, kao to su namjetaj, podovi i zidovi koji nisu u kontaktu sa pacijentima. Oni se
redovno iste, sue, a i dezinfikuju.
Suzbijanje bolnikih infekcija: u svakoj bolnici danas postoji sluba za intrahospitalne infekcije.
Ona se sastoji od dva tima: komisija za infekcije i operativni tim. U sastav komisije ulaze strunjaci,
specijalisti iz oblasti medicinska mikrobiologija, infektologija i epidemiologija, kao i specijalista
higijene. Operativni tim je sastavljen od viih sanitarnih tehniara, oni sprovode dezinfekciju,
dezinsekciju i deratizaciju u bolnicama i njihov je rad pod kontrolom komisije.
Metode u borbi protiv bolnikih infekcija: 1. postupak sa pacijentima (kod prijema pacijenta u
bolnicu, uzima se detaljna anamneza i vri kliniko ispitivanje, sa ciljem otkrivanjem zaraznog
oboljenja. Odjea, obua i lini predmeti se odlau u bolniku garderobu). 2. postupak sa bolnikim
osobljem (prije zaposlenja u bolnici, sve kategorije zdravstvenih radnika se podvrgavaju
zdravstvenom pregledu) 3. postupak sa posjetiocima-posjete bolesnicima su vremenski ograniene
a zabranjene su na pojedinim odjeljenjima-na odjelu za intenzivnu njegu, na infektivnom, djeijem
odjelu, porodilitu, i na lijeenju opekotina. 4. postupak sa ostalim osobama-aci, studenti, ljekari
koji obavljaju medicinsku praksu u bolnicama,, moraju obaviti potrebne sanitarne preglede prije
poetka rada u bolnici. 5. rad na sprijeavanju prenoenja uzronika bolnikih infekcija: to su
svakodnevno ienje i dezinfekcija bolnikih prostorija, redovna zamjena bolnike posteljine,
noenje radnih uniformi i zatitne opreme pri radu sa pacijentima, redovna dezinfekcija ruku
osoblja, dezinfekcija zraka u operacionim salama, previjalitima, odjeljenjima za intenzivnu njegu,
nedonoad i odojad.

2. Menstrualni ciklus ene

Menstrualni ciklus je period od prvog dana jedne do prvog dana slijedee menstruacije. On traje oko
28 dana. Normalnim se prihvataju granice od 24 do 32 dana. Djevojice obino prvu menstruaciju
dobiju u pubertetu. Menstrualni ciklus je kontrolisan od strane hormona. Hipofiza lui FSH, koji
kontrolie folikularnu fazu ciklusa i LH koji regulie luteinsku fazu. U folikularnoj fazi u jajniku
sazrijeva jajni folikul, raste, dolazi do povrine jajnika te tijelo puca (ovulacija), izbacujui zrelu jajnu
eliju. U luteinskoj fazi od ostataka jajnog folikula stvara se uto-corpus luteum, u jajniku i ono
poinje da izluuje velike koliine hormona koji se zove progesteron. Ovaj hormon utie na porast
zone funkcionalis endometrijuma i omoguava trudnou.
Menstrualna faza ciklusa je period kada se ljuti nabubrjela zona funkcionalis sluznice maternice i
skupa sa zgruanom krvlju izlazi u vanjsku sredinu preko rodnice. Ovaj period normalno traje 4-7
dana, a moe biti praen raznim tegobama koje su individualne.
Dakle, menstrualni ciklus zapoinje fazom menstruacije, zatim slijedi folikularna faza koja zavrava
ovulacijom, koja se deava oko 14 dana ciklusa. Posljednja faza ciklusa je luteinska koja traje sve do
poetka slijedee menstruacije. Plodni dani unutar menstrualnog ciklusa su oko 5 prije ovulacije i
samo jedan dan nakon ovulacije. U tom periodu moe doi do zaea ploda. Svaka ovulacija e
ostaviti na povrini jajnika mali oiljak, a ena je fertilna u prosjeku oko 50 godina. Poslije tog
perioda ena ulazi u period klimakterija kada postepeno dolazi do smanjenog luenja hormona i na
kraju sposobnost ovulacije se postepeno ugasi, prestanu menstruacije te kaemo da je ena ula u
menopauzu.

3. Dezinfekcija
Dezinfekcija je postupak koji smanjuje broj mikroorganizama ali ih u potpunosti ne uklanja sa
predmeta i ljudskog tijela. Dezinfekcija se dijeli na preventivnu, tekuu i zavrnu. Preventivna se
sprovodi u cilju sprijeavanja irenja infekcije gdje god je to potrebno. Ona se svakodnevno sprovodi
u bolnicama. Tekua dezinfekcija se sprovodi u toku bolesti ili kliconotva. Njome su obuhvaene
izluevine pacijenta, a ona je od naroitog znaaja na ginekolokom, hirurkom, infektivnom i
djeijem odjelu i na odjelu za hemodijalizu. Zavrna dezinfekcija se obavlja u prostoriji u kojoj je
boravio kontaminirani pacijent, nakon njegovog odlaska kui, premjetaja ili smrti. Ona obuhvata
cijelu prostoriju, ukljuujui sve predmete sa kojim je pacijent dolazio u kontakt.
Hemijska dezinfekciona sredstva: alkohol 60-70 % (etanol ili izopropanol), hidrogen-peroksid od 3 ili
od 6 %, povidon-jodid sadri 0, 75% slobodnog joda za dez.ruku, hlorheksidin-glukonat 4% za
dez.ruku, glutaraldehid slui za dezinfekciju opreme i instrumenata, asepsol 5% koristi se za

dezinfekciju posuda, aparata, termometara itd. Hloramin sadri aktivni hlor 0, 5% rastvor za bolniki
ve a 5%za dezinfekciju pljuvaonica, sputuma i stolice. Fenoli obino 2% za dezinfekciju povrina,
hlorni kre sadri 25-30% aktivnog hlora i koristi se za dezinfekciju fekalija, klozeta i otpadnih
materija. Hipermangan ili kalijum-permanganat se koristi za dezinfekciju koe. Borna kiselina ili
acidum-boricum je blago sredstvo za dez.oka i koe, peroctena kiselina je vrlo jeftino i pristupano
sredstvo za dezinfekciju medicinskih predmeta od gume i plastike, sanitarija i radnih povrina.
Catavlon je vrsta deterdenta a koristi se kao blag rastvor za dez. ruku, instrumenata i posua.

4. Znaaj vode za organizam ovjeka

Voda ini oko 60% tjelesne mase kod odrasle osobe. U naem tijelu voda je smjetena unutar elija
kao intraelijska voda 60% i u meuelijskom prostoru u koji spadaju krvni i limfni sudovi
40%.Svakodnevno se odrava ravnotea izmeu unosa i gubitka vode u organizmu. Termin koji
opisuje odravanje ravnotee unutar tijela naziva se homeostaza. Voda se unosi piem, hranom a
dio se stvori i u tijelu oksidacijskim procesima. Tijelo izbacuje vodu mokrenjem, disanjem,
znojenjem i stolicom. Za metabolike procese koji se neprestano odvijaju u naem tijelu na nivou
elija i meuelijskog prostora vodena sredina je idealna. Zato moemo rei da je znaaj vode i njen
uticaj na zdravlje ovjeka sutinski jer bi ivot bio nemogu bez nje.
U anatomskoj grai razliitih struktura unutar ljudskog tijela, posebno mjesto zauzima elijska
membrana. Ona je polupropustljiva, dakle, na samoj povrini elijske membrane postoje mjesta kroz
koja je omoguen prolaz molekulima vode i razliitih u vodi otopljenih molekula. Rastvor je smjesa
rastvaraa i rastvorene supstance. U tijelu, voda je rastvara a rastvorene supstance su proteini,
minerali, vitamini itd. Razmjena ovih rastvorenih materija izmeu ekstra i intra elijskih prostora
podlijee zakonima osmoze i difuzije.
Osmoza predstavlja kretanje molekula vode, kroz polupropustljivu membranu sa mjesta manje na
mjesto vee koncentracije. A difuzija predstavlja kretanje molekula rastvorene supstance, sa mjesta
vee na mjesto manje koncentracije.
Voda je znaajna za ivot ovjeka. Koristimo je za pie, za pripremanje hrane, za odravanje line
higijene itd. Zato je vano da voda bude nezagaena i pogodna za pie. Kontrola higijenske
ispravnosti vode sastoji se od uzimanja uzorka vode za ispitivanja, hemijska analiza na toksine
materije, bioloka analiza, radioloka analiza vode. Hemijske materije koje se mogu nai u vodi a
mogu tetno djelovati na nae zdravlje najee su pesticidi, deterdenti, iva, olovo, kadmijum
nitrati, soli tekih metala, cijanidi, ugljo-vodonici. Radiolokom analizom se utvruje eventualna
radioaktivna zagaenost a ova analiza se vri instrumentima za detekciju radioaktivnog zraenja
kakav je radioloki detektor M3.
Metode popravka kvaliteta vode: 1.filtracija-ovaj proces se zasniva na proputanju kontaminirane
vode kroz konstruisane filtere. 2. dezinfekcija, zato se najee koriste hlorni preparati i 3.
prokuhavanje vode-voda bi trebala da kljua 10 minuta.

5. Higijena ruku
Za zdravstvene radnike najvanija je higijena ruku. Razlikujemo obino pranje ruku kada se ruke
peru vodom i sapunom i ovo se pranje sprovodi prije rukovanja sa hranom i prije jela, prije hranjenja
bolesnika i poslije korienja toaleta.
Higijensko pranje ruku ili dezinfekcija-poslije obinog pranja, koristi se neko od dezinfekcionih
sredstava namjenjenih za ruke. Ovim se postie skoro potpuno uklanjanje patogenih
mikroorganizama sa koe ruku. Ova vrsta pranja se koristi prije i poslije njege bolesnika, prije
izvoenja invazivnih dijagnostikih ili terapeutskih postupaka, prije ili poslije upotrebe rukavica i
poslije kontakta sa ekskretima pacijenta.
Hirurko pranje ruku ima za cilj da potpuno ukloni patogene a u najveoj mjeri da smanji saprofitne
bakterije sa povrine ruku. Sredstva koja se ovdje koriste su ista kao i kod higijenskog pranja ali ovo
pranje traje due i prilikom hirurkog pranja se koristi posebna tehnika pranja ruku. Nakon pranja
hirurg oblai sterilne hirurke rukavice.
Hirurko pranje ruku: nakon nanoenja dezinfekcionog sredstva na dlanove, oni se meusobno
trljaju 1-2 minute, onda se trlja desni dlan o dorzum lijeve ruke, te lijevi dlan o dorzum desne ruke.
Slijedi pranje meusobno isprepletenih prstiju desne i lijeve ruke u poloaju dlan uz dlan. Zatim ide
pranje dorzalnih strana prstiju trljanjem o suprotni dlan jedne i druge ruke. Zatim ide kruno trljanje
paleva obje ruke i na kraju krunim trljanjem dlanova prstima suprotne ruke zavravamo pranje
ruku. Najee se koristi povidon-jodid.

6. Deponije

Velike deponije smea u kojima se odvija raspadanje organskih materija dovodi do stvaranja gasova
tetnih po zdravlje ljudi. Veza izmeu zemljita i ovjekovog zdravlja moe biti posredna i
neposredna. Sam kontakt tijela sa zagaenom zemljom moe dovesti do pojave raznih bolesti, a
putem biljaka koje rastu u zemlji koja je zagaena npr. pesticidima, moe se otetiti ljudski
organizam. Zemljite u nekom podruju ima svoj specifian geoloki sastav od koga zavise osobine
zemljita koje su bitne za uticaj na ljude koje tu ive. Kada je to zemljite zagaeno, onda se
zagaenje prenosi i na vodu, zrak, biljke itd.

7. Alimentarne infekcije
Ako se mikroorganizmi unesu u organe probavnog trakta i tamo izazovu upalni proces, sa
karakteristinim simptomima, onda se takve infekcije nazivaju alimentarne. Uzronici alimentarnih
infekcija su virusi ponekad, bakterije najee, gljivice vrlo rijetko i ponekad paraziti. Kada paraziti
nasele probavni sistem, tada osim termina parazitarna infekcija, koristimo termin infestacija.
Simptomi: muka, gaenje, povraanje, poviena temperatura, bolovi u trbuhu, proliv-dijareja su
glavni simptomi. Inkubacija kratko traje. Vano je uzeti preciznu anamnezu, izvriti pregled
pacijenta i u veini sluajeva to je dovoljno za postavljanje dijagnoze. Izolacijom mikroorganizma iz
stolice, povraenog sadraja ili koritenih namirnica saznajemo o kojem se uzroniku radi. Terapija
moe biti simptomatska i kauzalna. Prva tei da zaustavi gubitak i nadoknadi tjelesnu tenost a
druga da oisti probavni trakt od prisustva mikroorganizama.
Prevencija je vana jer se alimentarne infekcije najee dobijaju u objektima brze prehrane gdje se
ne vodi rauna o higijenskoj ispravnosti namirnica. Zato se moraju potovati higijenski principi. Vrlo
su podloni mlijeko, mlijeni proizvodi i proizvodi od jaja. Miris namirnice vrlo esto otkriva prisustvo
zagaivaa kao i izgled.
Bakterija Clostridium botulinum se razmnoava u anaerobnim uslovima. Ako ona dospije u
konzerviranu hranu ili kobasice u toku proizvodnog procesa moe biti jako toksina, sa smrtnim
ishodom. Ovo trovanje se zove botulizam. Svaka promjena boje, mirisa ili prisustvo gasa u konzervi
je znak upozorenja.

8. Lina higijena
Pod linom higijenom podrazumjevamo skup aktivnosti kojima odravamo istou naeg tijela,
odjee i obue koju svakodnevno koristimo. Nae tijelo se zaprlja razliitim materijama u toku
svakodnevnih aktivnosti kao to su praina, zemlja, zagaena voda, ponekad smee, boje i lakovi
itd. Materije koje potiu od samog tijela a koje nas oneiste su krv, znoj, fekalije, urin, suze,
pljuvaka, sekreti iz polnih organa itd. Zato pod linom higijenom podrazumjevmo pranje i kupanje
itavog tijela, i to je osnovna higijenska mjera u linoj higijeni. Moe se vriti tuiranjem ili kupkama.
Tuiranje se preporuuje svakodnevno.
Kupke se preporuuju jednom u 7 ili 15 dana. U kadu se sipa vrua voda, doda se aka morske soli i
aka sode bikarbone. 20-tak minuta boravka u tako pripremljenoj kupki oistit e na tjelesni sistem
od svih nagomilanih prljavtina. Danas postoji veliki izbor ve pripremljenih sastojaka za kupke.
Kupkama se pridavao veliki znaaj u lijeenju bolesti i odravanju zdravlja hiljadama godina. I danas
ljekari preporuuju odlazak u banje i kupanje u ljekovitim vodama.
Pranje kose se obavlja amponima i tokom pranja je vano masirati kou glave, dobro isprati
ampon i potpuno osuiti kosu, naroito u zimskom periodu. Higijena zuba je jako vana jer bolest
koja oteuje zubno tkivo se zove karijes. Da bismo sprijeili pojavu karijesa,moramo redovno
odstraniti sve ostatke hrane iz usne upljine, poslije svakog obroka. Takoer je vrlo vana redovna
kontrola kod stomatologa. Vana je i higijena stopala jer se zaprljaju prainom i znojem.
Higijena intimnih djelova tijela-ovaj dio tijela je potrebno redovno prati. A nakon male i velike nude
obavezno je oprati kontaminirane organe. Naroito je vano odravati higijenu tokom menstruacije,
redovnom primjenom uloaka, pranjem i mjenjanjem rublja. Za vrijeme trudnoe potrebno je
odravati primjerenu linu higijenu.
Vano je odravati higijenu odjee i obue jer nas ona titi od vanjskih uticaja, da pokrije intimne
dijelove tijela. Bolje je koristiti prirodne materijale, pamuk, lan, vuna.

9. Aerozagaenje
Aerozagaenje je veliki problem savremenog drutva. Osnovni izvori aerozagaenja su loita,
motorna vozila i industrijska postrojenja u kojima sagorijevaju tena goriva, ugalj, drva, naftni
derivati, zemni plin i sl. Takoer i poari na velikim deponijama smea je veliki izvor aerozagaenja.
Sastojci aerozagaenja su: ugljen monoksid-CO2, gas bez mirisa, a laki je od zraka. Moe izazvati
teko akutno trovanje kod ljudi (malaksalost, munina, povraanje, grevi, fizika nemo, na kraju

gubitak svijesti i smrt). Sumpor-dioksid-SO2 je gas bez boje, koji nadrauje sluznicu disajnih organa.
Vrlo je est sastojak kiselih kia.
Azotni-oksidi-spadaju u grupu gasova koji izazivaju nadraaj respiratorne sluznice. Dovode do
tekog trovanja, i nakon nekoliko sati mogu izazvati pojavu plunog edema,, guenja i smrti.
Amonijak je gas bez boje, vrlo karakteristinog mirisa koji nadrauje sluznicu oiju i respiratornih
organa. Sumpor-vodonik-H2S je bezbojan gas tei od zraka i ima neprijatan miris na pokvarena jaja,
moe izazvati greve i gubitak svijesti. a i pepeo su esti sastojci aerozagaenja a mogu djelovati
kancerogeno.
Djelovanje aerozagaenja na zdravlje ljudi moe biti direktno, indirektno, akutno i hronino.
Indirektno djelovanje je preko biljaka, zemlje i ivotinjske hrane. Mjere za sprijeavanje su ugradnja
filtera na mjestu emisije, podizanje visokih dimnjaka, ispiranje uglja radi smanjenja koliine
sumpora, zasaivanje drvea itd.

10. Klimatski faktori

Glavni faktor koji stvara klimu u nekom geografskom podruju je sunevo zraenje. Pored sunca tj.
temperature, ostali klimatski faktori su: raspored kopna i mora, reljef zemljita, zastupljenost uma,
nadmorska visina, vlaga, izloenost dejstvu sunevih zraka (insolacija), vazduni pritisak, strujanje
zraka itd.. U BIH se razlikuju 4 vrste klime: umjereno-kontinentalna, planinska, morska i primorska
klima.
Uticaj klimatskih faktora na zdravlje: reumatski bolovi, glavobolje, astma, itd. Poremeaji
termoregulacije su: toplotni udar, toplotni grevi, sunane opekotine, sunanica, vruica,
smrzavanje.

11. Sigurni i nesigurni znaci smrti

SIGURNI:
- maje oko-ako se ona jabuica mrtvaca postranino pritisne, zjenica se izduuje i postaje ovalna.
- mrtvake pjege-modroljubiaste su boje. Nastaju zbog slijevanja krvi u najnie djelove tijela. Vide
se na koi one strane tijela na kojoj mrtvac lei. U poetku su pomine, tj. ako mrtvaca okrenemo i
pjege e se preseliti opet u najnie djelove tijela. Mrtvake pjege poinju se javljati 30 - 60 minuta
nakon smrti.
- mrtvaka ukoenost zglobova-mrtvo tijelo u poetku je mlohavo. Dva do etiri sata nakon smrti
zapoinje koenje pojedinih zglobova, a 6 - 8 sati nakon smrti cijelo je tijelo ukoeno. Ukoenost
traje 2 - 3 dana.
NESIGURNI:
- prestanak disanja i rada srca

12. Kolpitisi: 6 vrsta vaginalnog sekreta

1. Kolpitis-ovo je najea bolest koja se javlja kod ena, a predstavlja upalu rodnice. Moe biti
izazvana razliitim mikroorganizmima, a simptomi su uvijek slini-dolazi do svrbea, peckanja i
pojaanog luenja sekreta u rodnici. Uzimanjem vaginalnog brisa moe se tano utvrditi o kom se
uzroniku radi i odrediti terapiju koja e efikasno ukloniti bolest za 5-7 dana. Potrebno je lijeenje jer
moe doi do infekcije na jajovode i jajnike.
*Vaginalni sekret je uvek prisutan, ali ako je pojaan, upozorava da neto, ipak, nije u redu. Pored
toga to odstupanje od normale iziskuje dodatne higijenske mere, pojaan sekret moe da upozori i
na neke poremeaje. Naime, uloga vaginalnog sekreta je da vlai sluznicu vagine, a ujedno je isti i
spreava prodiranje infekcije dublje u unutranje organe. Pojaan vaginalni sekret promenjenog
izgleda i mirisa je simptom nekog poremeaja, koji treba da se lei.
- Ne moe da se definie koja koliina vaginalnog sekreta je normalna, jer je to individualno, i svaka
ena bi trebalo da primeti promenu - objanjava dr Mima Fazlagi, ginekolog. - Fizioloki sekret je
bezbojan, bez mirisa i vodenast. Kada se promeni ili se jave tegobe kao to su svrab, neprijatan
miris ili promenjena boja sekreta, ena treba da se javi lekaru koji e da odredi dalje ispitivanje.
Vaginalna istoa se oznaava rimskim brojevima, od I do VI.
* I i II grupa su normalan nalaz. U takvom uzorku se nalaze elije sluzokoe vagine, Dederlajnovi
bacili i leukociti. U drugoj grupi ima neto manje zatitnih bacila, a vie leukocita u odnosu na prvu
grupu.
* III grupa je najei patoloki nalaz u reproduktivnom periodu i pokazuje da ima vie patolokih
bakterija (najee stafilokoka, streptokoka i eerihije) od uobiajene flore. Sekret je obilniji,
beliast, neprijatnog mirisa, a prisutan je i svrab. Tegobe su naroito izraene posle menstruacije i
polnog odnosa. Mnoge ene ne oseaju tegobe ili su one tako blage da im ne pridaju znaaj.

* IV grupa odaje prisustvo gonokoka, bakterije koja se prenosi polnim odnosom. Infekcija nije esta,
jer je bakterija osetljiva na antibiotike.
* V grupa ukazuje na prisustvo trihomonas vaginalisa, koji izaziva svrab i peckanje pri mokrenju.
Sekret je obilan, utozelen, penuav, neprijatnog mirisa. Ova infekcija ne treba da se zanemari, jer
moe da dovede do steriliteta.
* VI grupa oznaava veliki sadraj gljivica. Kandida albikans je gljivica, koja je u manjem broju
normalni stanovnik sluzokoe vagine. Trudnicama, enama sa dijabetesom, prilikom korienja
antibiotika ili pada imuniteta stvaraju se uslovi za prekomerno razmnoavanje kandide. Tada se
javlja uporan svrab i peckanje. Sekret je beliast, kao zgruano mleko. Iako nije polno prenosiva
bolest, kod uporne infekcije moraju da se lee oba partnera.

13. Sida
Aids ili Sida-ono to je bio sifilis u srednjem vijeku, to je ova bolest danas, vrlo opasna i neizljeiva.
Ona se razlikuje od ostalih polnih bolesti po tome to se prenosi osim polnim putem jo i preko krvi
(parenteralno), te sa majke na dijete (perinatalno). Izaziva je HIV 1 i 2 virus koji primarno napada
elije imunog sistema, tako da dolazi do sindroma steenog gubitka imuniteta. Inkubacija kod ove
bolesti traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Klinika slika je vrlo raznolika, a prognoza je
smrtni ishod u oko 100 posto sluajeva.

14. Hipokratova zakletva

Najpoznatiji grki lijenik Hipokrat zaetnik je ideje da lijenici prije stupanja u slubu trebaju
poloiti zakletvu koja je nazvana po njemu - Hipokratova zakletva. Hipokrat je od ostalih lijenika
zahtijevao da prije bilo kakvog postupka steknu uvid u zdravstveno stanje pacijenta. Smatrao je da
uvijek treba potaknuti organizam da se sam lijei, a tek nakon toga lijeiti bolesti lijekovima.
Svaki novi lijenik je prije stupanja u slubu morao poloiti Hipokratovu zakletvu. Hipokratu su mladi
lijenici izmeu ostalog morali prisegnuti da e sve medicinske odluke donositi za dobrobit
bolesnika, da se nipoto nee uputati u kirurke zahvate u koje se ne razumiju te da e strogo
uvati profesionalne tajne.
Hipokratova zakletva se polae i u dananje vrijeme ali se tijekom povijesti zakletva esto mijenjala.
No, na kongresu Meunarodnog saveza lijenikih drutava u enevi 1948. godine ustanovljena je
konana zakleta koja se danas koristi - enevska zakletva a glasi ovako:
"U trenutku kada stupam meu lanove lijenike profesije, sveano obeajem da u svoj ivot
staviti u slubu humanosti. Prema svojim uiteljima sauvat u dunu zahvalnost i potovanje. Svoje
u zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najvanija e mi briga biti zdravlje mojega pacijenta.
Potovat u tajne onog tko mi se povjeri. Odravat u svim svojim silama ast i plemenite tradicije
lijenikog zvanja. Moje kolege bit e mi braa. U vrenju dunosti prema bolesniku nee na mene
utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, politike ili klasne pripadnosti. Apsolutno u
potovati ljudski ivot od samog zaetka. Niti pod prijetnjom neu dopustiti da se iskoriste moja
medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obeajem sveano, slobodno, pozivajui se
na svoju ast."

15. Valjivost
Pediculosis je latinski naziv za valjivost. Ovo stanje je izazvano parazitima koji su vidljivi golim
okom. Nazivamo ih vake ili ui. ovjeka napadaju vake koje su specifine za humanu vrstu a
postoje i ivotinjske vake bezopasne za ovjeka. Vake ive na tri regije i po tome razlikujemo,
valjivost glave-pediculosis capitis, tjelesnu valjivost-pediculosis corporis i stidnu valjivostpediculosis pubis.
Ovi paraziti se hrane tako to probijaju povrne dijelove koe i siu krv. Razmnoavaju se polno, a
enka polae okrugla, bjeliasta, ljepljiva jaja koja se zalijepe za dlaice i kou. Jaja su oko 1 mm, u
promjeru i nazivaju se gnjide. Iz njih se izlau larve koje se brzo pretvaraju u odrasle vake. Terapija
je jednostavna ali pacijent mora biti uporan. Koriste se lijekoviti amponi koji se utrljavaju na
zahvaeno mjesto. Za uklanjanje gnjida se koristi gusti ealj i ponekad uklanjanje dlaica sa
zahvaenih podruja. Prenosi se direktno i indirektno.

16. Sterilizacija
Sterilizacija je postupak kojim se unitavaju svi mikroorganizmi ukljuujui i bakterijske spore. Svi
predmeti, instrumenti i ostalo to dolazi u kontakt sa sterilnim ljudskim tkivima, moraju i sami biti
sterilni prije upotrebe. To su hirurki instrumenti, razni kateteri, pribor za uzimanje briseva,

injekcione price, infuzione tenosti itd. Da li je neki materijal zaista sterilan provjerava se
metodama kontrole sterilizacije.
Metode sterilizacije su: ultravioletna lampa (kvarcna lampa) koja zrai ultra-ljubiasti spektar koji
ima baktricidni uinak i slue za dezinfekciju zraka u hirurkim salama, poroajnim odjelima,
laboratorijama i sl.
Suhi sterilizator je aparat za sterilizaciju koji se sastoji iz komore. Materijal se stavlja u komoru i dri
1-2h na 160-180C. Aparat se ugasi i saeka da se temperatura spusti u komori ispod 50C pa se
onda izvadi sterilni materijal.
Pasterizacija je postupak kojim se dezinfikuju tene materije koje ne podnose temperaturu kljuanja
a koje se zagrijavaju na 62-65C u trajanju od 30 min.ili na temperaturi od 71C u trajanju od 15
sekundi. U oba sluaja se sprovodi naglo hlaenje materijala. Najee se pasterizuju mlijeko i
mlijeni proizvodi.
Kohov lonac je aparat u kome se vri sterilizacija bakteriolokih podloga, fiziolokih rastvora i sl.
Radi na principu pare koja struji a maksimalna temperatura u njemu je 100C. Poto na toj
temperaturi ne dolazi do unitenja bakterijskih spora esto se primjenjuje postupak frakcione
dezinfekcije ili tindalizacije. Nakon dezinfekcije u trajanju od 30 min. na 100 C materijal se ostavlja
da stoji 24h na 37C. Za to vrijeme eventualno prisutne spore u materijalu e se pretvoriti u
vegetativne bakterijske oblike. Zatim se ponavlja postupak dezinfekcije na 100C 2-3 puta i tako se
postie sterilizacija materijala.
Autoklav je najee korieni aparat za sterilizaciju u bolnicama. On funkcionie na principu
vodene pare pod pritiskom i slian je kuhinjskom pretis-loncu. Za vrijeme od 90 min. postie se
temperatura 112C a pritisak je 1,5 atmosfera. Za vrijeme od 30 min.postie se temperatura od 120
C i pritisak od 2 atmosfere. A za vrijeme od 10 minuta postie se temperatura od 134 C i pritisak od
3 atmosfere.
Friideri su aparati u kojima se postiu niske temperature pa slue za sprijeavanje razmnoavanja
mikroorganizama u hrani, lijekovima i sl. Na temperaturama niim od 0C uvaju se materije za
virusoloku obradu.
Suha toplota se primjenjuje u vidu spaljivanja pogodnog bolnikog otpada, te arenja i opaljivanja
medicinskih instrumenata i laboratorijskog posua.
Vlana toplota-dezinfekcija se moe postii i kuhanjem u kljualoj vodi. Petominutno vrenje je
pouzdana metoda za unitavanje mikroorganizama, dodavanjem natrijevog bikarbonata u kljualu
vodu pomae sprijeavanju korozije instrumenata.

17. Krivina djela u zdravstvu

Kaznena djela protiv zdravlja ljudi

Posebno: nesavjesno lijeenje, samovoljno lijeenje, nepruanje medicinske pomoi,
Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne,
Izdavanje i uporabe neistinite lijenike ili svjedodbe,
irenje i prenoenje zarazne bolesti
Prenoenje spolne bolesti
Nadrilijenitvo
Nesavjesno postupanje pri pripravljanju i izdavanju lijekova
Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih ivenih namirnica
Nesavjesni pregled mesa za prehranu
Nedozvoljeno uzimanje i presaivanje dijelova ljudskog tijela
Nepruanje medicinske pomoi u hitnim stanjima
Krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda
Proizvodnja i stavljanje u promet tetnih proizvoda za lijeenje
Neovlatena proizvodnja i promet drogama
Omoguavanje troenja droga
Neovlatena proizvodnja i promet tvari zabranjenih u sportu

18. Higijena intimnih djelova tijela

Higijena intimnih djelova tijela-ovaj dio tijela je potrebno redovno prati. A nakon male i velike nude
obavezno je oprati kontaminirane organe. Naroito je vano odravati higijenu tokom menstruacije,
redovnom primjenom uloaka, pranjem i mjenjanjem rublja. Za vrijeme trudnoe potrebno je
odravati primjerenu linu higijenu.

19. Kesonska bolest

Na organizam je stalno izloen atmosferskom pritisku od 1 atmosfere ili priblino tome. Proces
disanja i cirkulacije krvi prilagoeni su toj visini vazdunog pritiska. Meutim, u kesonima, a ato su
posebno izgraene komore za rad pod zemljom ili vodom, mora se ubacivati zrak vazdunim
pumpama, i to pod veim pritiskom nego to je vani. Ovo je neophodno jer vazduh ne dopire do
kesona spontano. Dakle, radnici na izgradnji podzemnih i podvodnih objekata rade u kesonima i
udiu zrak pod pritiskom od 2, 3 ili vie atmosfera. Za vrijeme boravka u kesonu radnici mogu
osjetiti bol u uima, nelagodnost u predjelu srca i promjenu pulsa, to moe izazvati strah i paniku.
Ovi simptomi su posljedica djelovanja povienog pritiska na povrinu tijela. U kesonima, azot ulazi u
krvotok u veim koliinama i nakuplja se u tjelesnim tekuinama i tkivima. To samo po sebi ne
stvara vee probleme. Ali ako radnik naglo izae iz kesona vani u podruje normalnog pritiska, tada
e molekuli azota krenuti to bre da izau iz krvi i pritom mogu zaepiti male krvne sudove u
pluima i ostalim organima, to moe biti jako opasno. Zbog toga, izlazak iz kesona je dozvoljen tek
nakon izvrene dekompresije ija duina zavisi od duine boravka i visne pritiska u kesonu.
Dekompresija se obavlja lagano i postepeno, smanjujui pritisak u kesonu. Ako se ispotuju pravila
o postepenom izlasku iz kesona, potpuno se uklanja mogunost da radnik dobije kesonsku bolest.

20. Kupke
Kupke se preporuuju jednom u 7 ili 15 dana. U kadu se sipa vrua voda, doda se aka morske soli i
aka sode bikarbone. 20-tak minuta boravka u tako pripremljenoj kupki oistit e na tjelesni sistem
od svih nagomilanih prljavtina. Danas postoji veliki izbor ve pripremljenih sastojaka za kupke.
Kupkama se pridavao veliki znaaj u lijeenju bolesti i odravanju zdravlja hiljadama godina. I danas
ljekari preporuuju odlazak u banje i kupanje u ljekovitim vodama.

21. Gonoreja
Gonoreja-Kapavac-Triper je bolest koja je danas esta kada su u pitanju polne bolesti. Izaziva je
bakterija Gonokok, koja se prenosi polnim putem. Upala zahvata kod mukarca mokranu cijev,
izazivajui gnojnu sekreciju, pa se zato bolest naziva kapavac. Kod ena, bolest protie kao kolpitisetvrti stepen vaginalnog sekreta-uz pojaan sekret i osjeaj peckanja u rodnici. Ponekad kod ena,
bolest protie bez osjetnijih simptoma, pa se one i ne lijee, to je posebno rizino. Efikasan lijek je
penicilin, 7 dana, jae doze.

22. Scabies (uga)

Scabies je latinski naziv za ugu, prenosivu bolest koju izaziva golim okom nevidljivi parazitugarac. On pripada vrsti Grinja, ivi u epidermisu koe gdje bui kanale, hrani se i razmnoava.
uga se mora lijeiti. Podruje oko pojasa, donji dio trbuha, izmeu prstiju na rukama, unutranje
strane na rukama i nogama su najee zahvaena, a jedini dio tijela na kojem se nee nai
ugarac jeste glava.
Pacijent osjea nesnosan svrbe na koi zahvaenih podruja i to ga tjera da se snano ee. Tako
se oteuje povrinski dio koe. Tijelo se mae kremom, od brade do pete, 3-4 dana i tih dana
pacijent se ne kvasi mnogo da krema prodre u sve kanalie u koi. Ovo e sigurno unititi parazita.
Poslije ovakvog tretmana potrebno je temeljno se okupati, iskuhati svu odjeu i posteljinu koja je
koritena. ugarac se prenosi na druge direktnim i indirektnim putem.

Mikroorganizmi iz zemlje koji uzrokuju bolest

Svi mikroorganizmi koji izazivaju bolest kod ljudi i ivotinja, dospijevaju u zemlju putem izluevina
kliconoa i bolesnih. Iako tlo nije idealna sredina za njihovo razmnoavanje, ti mikroorganizmi mogu
opstati u njemu krae ili due vrijeme. Neke od njih mogu preivjeti u tlu i nekoliko mjeseci.
Najotpornije su sporogene bakterije koje zahvaljujui preobrazbi u spore mogu opstati na zemljitu i
vie od 10 g.
Clostridium tetani: ova bakterija ivi kao saprofit u probavnom traktu domaih ivotinja i odatle
putem fekalija dospijeva u zemljite, gde prelazi u oblik spora. ovjek se moe zaraziti putem raznih
povreda koe. Ako spore dospiju u tkivo, pretvaraju se u vegetativni oblik. Kada se rana zatvori,
bakterije tetanusa e poeti da lue tetanusni toksin koji je neurotoksian. Bolest je vrlo teka a
esto ima smrtonosan ishod. Protiv ove bolesti postoji vakcina koja spada u obavezne, a postoji i
serum koji se uvijek daje kada postoji sumnja da su spore tetanusa inficirale povredu na tijelu.

Clostridiumi gasne gangrene: postoji najmanje 3 vrste bakterija koje izazivaju gasnu gangrenu.
Ovo je teka zarazna bolest koja se javlja nakon povreda tkiva. Mjere zatite svode se na paljivu
obradu i ienje rane i prevenciju davanjem penicilina.
Bacilus anthracis: u zemljitu se moe nai u obliku spora i ako se unese u tijelo ovjeka kroz
kou, probavni ili respiratorni trakt izazvat e teku bolest koja se naziva antraks.
Clostridium botulinum je bakterija koja se moe nai u zemljitu odakle se moe prenijeti u
namirnice. Dovodi do tekih neurotoksinih simptoma, pa ak i do smrti. Kod nas je rijetka pojava ali
treba biti paljiv pri koritenju konzervirane hrane.
Salmonela: postoje razni sojevi ove vrste bakterija koji se mogu nai u zemljitu. Tu dospiju putem
izluevina i fekalija ivotinja. Izaziva jako trovanje.
Shigela je slino salmonelama, dospjela u zemljite putem fekalija ivotinja, a putem hrane i vode
dolazi u probavne organe ovjeka gdje izaziva dizenteriju, crijevnu bolest, praenu gubitkom
tenosti radi obilne dijareje.
Ascaris lubricoides je najei crijevni parazit kod djece kolske i predkolske dobi. On ivi u
tankom crijevu,a enka nosi veliki broj jaja koji putem fekalija dolaze u zemljite. Djeca se inficiraju
glistama i prljavim rukama uzimaju hranu, te se tako zaraze.
Ankylostoma duodenale je drugo ime za tzv.rudarsku glistu, jer je esta infekcija kod rudara.
Larva parazita se nalazi u toplijem i vlanom zemljitu, odakle ulazi u tijelo kroz minimalne ozljede
na koi. Najbolja zatita je upotreba zatitne opreme pri radu.
Fasciola hepatica je poznata kao metilj. Kod ivotinja ivi u probavnim organima a ljudi se zaraze
kada jedu bilje sa zaraenih livada. Naroito su opasni movarni predjeli.
Leptospire-ovo su spiralne bakterije koje ive u mokranim kanalima mieva i pacova. Najee se
inficiraju djeca, radnici koji rade u kanalizaciji, mesari i veterinari i to preko ozljeda na koi. Bolest je
neugodna, napada jetru i bubrege, a u narodu je poznata kao miija groznica.
Mycobacterium tuberculosis je vrlo otporna bakterija na vanjske uslove. U organizam ovjeka
ulazi kroz respiratorne organe i izaziva specifinu upalu-tuberkulozu.
Enterovirusi su velika grupa srodnih virusa koji mogu ivjeti na zemljitu a uzronici su infekcija u
probavnom traktu.

24. Etika zdravstvenog radnika

Svi zaposleni u zdravstvenim ustanovama moraju svoj posao obavljati oslanjajui se na slijedee
etike principe:
princip humanosti, princip individualne odgovornosti i princip profesionalne diskrecije.
Medicinska sestra je osoba koju pacijent prvo vidi i uje i koja je sa njim 24h kada mu je potrebna
pomo bilo kod kue ili u zdravstvenim ustanovama. F.Nightingale je uoila da je za dobro
funkcionisanje sestara, potrebno ispuniti 2 uslova: dobro poznavanje njege bolesnika i visoka
moralna zrelost medicinske sestre. Danas je osnovi zadatak medicinske sestre, pruanje pomoi ne
samo bolesnoj osobi nego i zdravoj osobi, kako bi se bolest sprijeila.
Naela:
-medicinska sestra brine za ouvanje ivota i zdravlja ljudi i svoj posao je duna obavljati humano,
struno i odgovorno.
-medicinska sestra potuje pravo bolesnikovog izbora i odluivanja.
-med. sestra je duna uvati kao poslovnu tajnu sve podatke o bolesniku, njegovom zdravstvenom
stanju, uzrocima itd.
-med.sestra potuje dostojanstvo i osobenost pacijenta u svim stanjima zdravlja, bolesti i umiranju.
-med. sestra je duna pruiti bolesniku kompletnu zdravstvenu njegu.
-djelovanje medicinskih sestara se mora temeljiti iskljuivo na odlukama u korist bolesnika.
-zdravstvena obrada bolesnika bi trebala predstavljati zajedniko nastojanje strunjaka razliitih
zdravstvenih poziva, a med.sestra potuje rad saradnika.
-med.sestra mora uvijek postupati u skladu sa uputstvima koja garantuju zdravlje.
-strune organizacije med.sestara primaju odgovornost za ouvanje i podupiranje etikih naela u
zdravstvenoj njezi.
*******************************************************************************
-Higijena je preventivna medicinska grana koja tei da objasni dejstvo mnogobrojnih, vanjskih i
unutranjih faktora koji djeluju na zdravlje ovjeka. Njen cilj je da afirmie faktore koji djeluju
povoljno, a eliminie one uticaje koji bi mogli da narue nae zdravlje. Zato je osnovno naelo
higijene: bolje sprijeiti nego lijeiti.

-Zdravlje je stanje potpunog, fizikog, duhovnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo

bolesti.
-Anamneza-Na putu do dijagnoze postoje 3 koraka: 1. uzeti dobru i sadrajnu anamnezu, 2.
kvalitetno pregledati pacijenta i 3. pretrage i snimci. Nakon ovoga moe se postaviti ispravna
dijagnoza. Anamneza je dokument koji nastaje zapisivanjem odgovora pacijenta, na dobro
postavljena pitanja ljekara. Djelovi kompletne anamneze:
1. glavne tegobe i sadanja bolest 2. pitanja po sistemima: kardiovaskularni sistem, respiratorni
sistem, probavni sistem, urinarni sistem, genitalni sistem, nervni sistem i ula. 3. lina anamneza
4. porodina anamneza i 5.socijalni status.
-Pregled pacijenta: metode su posmatranje (inspekcija), dodirivanje (palpacija), hlupkanje
(perkusija) te sluanje slualicama ili auskultacija. Redoslijed pregleda: glava, vrat, grudni ko,
abdomen-trbuh, ekstremiteti. Zadatak doktora u toku pregleda je da uoi sve ono to odstupa od
normalnog i da to zabiljei u formi dokumenta koji se zove Status praesens.
-Vrste medicinskih pretraga: pretrage krvi (eritrociti, leukociti, trombociti, proteini-albumini i
globulini, masti-trigliceridi i holesterol, minerali, glukoza (eer), hormoni, enzimi, antitijela,
hemokultura itd.), pretrage urina: (izgled, boja, ph vrijednost, krv, eer itd.), pretrage stolice:
(boja, konzistencija, prisustvo krvi, bakterija, parazita), brisevi: (uzima se uzorak sa razliitih
sluznica ili sa rane sa ciljem da se ispita prisustvo bakterija), biopsije (postupak uzimanja malenih
isjeaka tkiva koji se eli ispitati mikroskopskim pretragama i obino se trai razlika izmeu
benignih i malignih procesa), rendgenski snimci (korienjem x zraka koji se proputaju kroz tijelo
dobijaju se vie ili manje jasne slike unutranjih struktura tijala. CT je usavreni nain snimanja
tijela koji prua vrlo jasne slike unutranjih organa u slojevima), koronarografija (posebna metoda
snimanja prohodnosti sranih arterija korienjem kontrasta da bi se vidjela eventualna suenja
krvnih ila), ekg (metoda mjerenja elektrinih potencijala srca tokom srane akcije), eeg (metoda
mjerenja elektrinih potencijala u radu mozga), ultrazvuk (dobijaju se slike unutranjosti tijela
neinvazivnom metodom), amniocenteza (ispitivanje amnionske tekuine koja sadri elije ploda),
spirometrija (metoda mjerenja respiratorne funkcije), endoskopije (endoskop je aparat koji se
ubacuje u unutranjost tijela a zatim prenosi sliku iz unutranjosti na tv ekran. Bronho, gastro,
kolonoskopija se najee koriste).
-Savremeni naini lijeenja: Medicina kao nauka ima cilj da izljei svaku bolest ovjeka, ali i da
pobolja kvalitet i duinu ivota. Zato se koriste razliite metode lijeenja: 1. farmakoterapija: ovo je
najraireniji nain lijeenja bolesti danas i podrazumjeva korienje gotovih lijekova, ali se javljaju
neeljeni efekti, alergije, skupoa lijeka. 2. hirurka terapija, 3. fizikalne terapije (medicinske vjebe,
masaa, terapija ultrazvukom, infracrveno zraenje, terapija strujama, parafin, ljekovite kupke,
blato itd.), 4. radioterapija: upotreba radioaktivnih zraenja u svrhu unitavanja malignog tkiva, 5.
psihoterapija (razgovori izmeu pacijenta i terapeuta), 6. narodna medicina-upotreba ljekovitog
bilja, propolis, med, matina mlije. 7. ostale terapije (akupunktura, refleksoterapija, homeopatija,
aromaterapija, ayurvedska medicina, terapije razliitim dijetama, plesom, slikanjem, itd.)
-Vakcinacija: vakcina je preparat koji sadri oslabljene ili umrtvljene mikroorganizme a koji se
unose u ljudsko tijelo sa namjerom da izazove stvaranje antitijela i tako potakne otpornost na razvoj
neke infektivne bolesti. U Evropi je prve vakcine pravio engleski ljekar Jenner jo u 18.vijeku a
kasnije po uzoru na njega pravili su sline preparate. Danas su neke vakcine obavezne a neke nisu.
Unose se subkutano-potkono, peroralno-na usta, intramuskularno i intradermalno. U BIH obavezne
vakcine su: Di-Te-Per protiv difterije, tetanusa, pertusisa (velikog kalja), MRP-protiv morbila, rubeole
i parotitisa ili zaunjaka, BS-protiv tuberkuloze, Hepatitis B-protiv serumske utice ili hepatitisa B,
Polio vakcina-protiv poliomijelitisa ili djeije paralize.
-Graa i funkcija koe: koa je najvei organ koji pokriva cijelu povrinu tijela. Na prirodnim
otvorima kao to su usna duplja, oi, nosnice, polni organi, koa postepeno prelazi u sluznice.
Slojevi koe idui od povrine su epidermis-povrni sloj koji je izgaen od nekoliko slojeva epitelnih
elija. 2. dermis-sredinji, najdeblji sloj sastoji se od vezivne osnove i uloenih elemenata (vezivnu
osnovu ine kolagena i elastina vlakna a uloeni elementi su krvni sudovi, limfni sudovi, nervi,
korijen dlake, mii, lojna i znojna lijezda). 3. subkutis-potkono masno tkivo je najdublji sloj koe.
Funkciije koe su da zatiti unutranje djelove tijela od spoljnih uticaja, izluivanje loja koji titi kou
od vlage i izluivanje znoja koji ima vanu ulogu u termoregulaciji.
-Pubertet: poinje negdje oko 12 godine ivota. Ovaj period odlikuju velike fizike i psihike
promjene. Kontrolisan je od strane hormona. U njemu se aktivira hipofiza koja snano podstie
luenje polnih hormona. Kod djeaka je to testosteron, a kod djevojica estrogen i progesteron. Ovi
hormoni jako utiu na razvoj sekundarnih polnih karakteristika. To su kod djeaka rast i razvoj
mukog tipa lokomotornog sistema, mutacija glasa, pojava mukog tipa dlakavosti, funkcionalno

sazrijevanje mukih polnih organa. Kod djevojica se dogaa rast i razvoj enskog tipa
lokomotornog sistema, razvijaju se mlijene lijezde u grudima, iri se karlica, pojavljuje se
menstruacija i ovulacija. Pored svih fizikih promjena deavaju se i psihike promjene i sazrijevanje.
-Muki polni organi: sistem mukih polnih organa osim polne funkcije ima ulogu i u izluivanju
urina. ine ga muki polni ud-penis, spolne lijezde-sjemenici ili testisi, pasjemenik-epididimis,
mokrana cijev-uretra masculina, lijezda prostata, sjemenovodi-ductus deferns, sjemeni mjehurii i
monje.
-enski polni organi: sastoji se od unutranjih i spoljnih organa. Svi unutranji organi su smjeteni
u maloj karlici i svi su meusobno anatomski i funkcionalno povezani. Parni organi su jajnici i
jajovodi, a neparni maternica i rodnica, znaajan dio maternice je cervix ili grli maternice i to je dio
koji se spaja sa rodnicom. Vanjski enski polni organi tite ulaz u rodnicu. Tu spadaju male i velike
vaginalne usne, predvorje rodnice, vanjsko ue rodnice, djevinjak ili himen, draica ili klitoris.
-Zaee, trudnoa i poroaj-zaee predstavlja spajanje muke i enske polne elije a najee
se odvija u jajovodu. Oploena jajna elija se naziva zigot. Nakon stvaranja zigot putuje 5-6 dana
prema maternici gdje se smjesti u nabubreloj sluznici. Tek tada kaemo da je ena trudna. Zaee je
mogue unutar plodnih dana ciklusa. Od zigota se razvijaju elementi ploda: 1. posteljica ili placenta,
2. pupana vrpca 3. plod, 4. plodove ovojnice i 5. plodova voda. Trudnoa traje 10 lunarnih mjeseci
(lunarni mjesec traje 28 dana) dakle 280 dana. Naravno mogua su manja ili vea odstupanja od
ovog broja. Embrionalna faza u razvoju ploda traje oko 2-3 mjeseca i tada se formiraju organski
sistemi, a plod je osjetljiv na tetne uticaje. Kasnije nastupa fetalno doba koje traje sve do poroaja.
Poroaj je fizioloki dogaaj u kojem veliki znaaj ima hormon oksitocin koji izaziva jake kontrakcije
miia maternice. Potisnut od strane materinog miia i miia trbunog zida plod polako izlazi
kroz prvo materini vrat, a zatim kroz rodnicu i konano se nae u vanjskoj sredini. Beba tada
zaplae i udie zrak po prvi put. Tada se podvee i presjee pupana vrpca.
-Inflamacija-upala: ovo je patoloki proces koji predstavlja odgovor naeg imunog sistema na
prodor mikroorganizama u nae tijelo. Mikroorganizmi mogu biti virusi, bakterije, gljivice i paraziti,
pa otuda i razne vrste upala. Svaka upala prolazi kroz nekoliko faza: dolazi do pojaanog dotoka krvi
u taj dio tijela to dovodi do crvenila tkiva-rubor, zatim se nakuplja voda u tkivnim prostorima pa
nastaje otok-tumor. Ubrzo nastupa borba izmeu napasnika i domaih odbrambenih snaga to ima
za posljedicu unitavanje lokalnih elija i pojavu boli-dolor. Raspadnute materije dopiru i do
termoregulacionog centra te se poveava temperatura u tijelu-kalor. Upalni eskudat uvijek nastaje
na podruju upale i moe biti vodenast, sluzav, gnojni ili sukrviav. U toku bolesti se mora izbaciti
eksudat da bi dolo do regeneracije tkiva.
-Trovanja i toksini: Otrovi su supstance koje kada dou na povrinu ili prodru unutar naeg tijela
izazivaju razliita oteenja tkiva i poremeaje fiziolokih procesa. Ta pojava ulaska otrova u
organizam naziva se otrovanje. Toksine materije u nae tijelo mogu ui putem koe i sluznica,
inhalacijom kroz respiratorni sistem, apsorpcijom u probavnom sistemu, parenteralno-subkutano,
intramuskularno i intravenski. Postoje otrovi u vrstom stanju (najee u vidu praine), teni otrovi
(rastvori, kiseline) i otrovni gasovi.
Moe biti trovanje ugljen-monoksidom, ugljen-dioksidom, trovanja kiselinama i bazama koja
izazivaju teka oteenja tkiva. Trovanje lijekovima, trovanje insekticidima, herbicidima i
rodenticidima, trovanje gljivama.
Mjere u sluajevima akutnog trovanja: procedure kojima se umanjuje apsorpcija otrova (ispiranje
eluca, sredstva za ienje), mjere kojima se skrauje duina djelovanja otrova (davanje diuretika
za obilnije izbacivanje otrova, primjena hemodijalize kojom se isti krv, transfuzija, hemoperfuzija,
peritonealna dijaliza) i suzbijanje toksinog efekta antagonistima (davanje supstanci koje
ponitavaju toksine efekte pojedinih otrova).
- Meu najvanije polne bolesti spadaju: 1. Kolpitis-ovo je najea bolest koja se javlja kod
ena, a predstavlja upalu rodnice. Moe biti izazvana razliitim mikroorganizmima, a simptomi su
uvijek slini-dolazi do svrbea, peckanja i pojaanog luenja sekreta u rodnici. Uzimanjem
vaginalnog brisa moe se tano utvrditi o kom se uzroniku radi i odrediti terapiju koja e efikasno
ukloniti bolest za 5-7 dana. Potrebno je lijeenje jer moe doi do infekcije na jajovode i jajnike.
2. Sifilis je vrlo opasna polna bolest koju izaziva bakterija Treponema a koja je danas rijetka, iako jo
uvijek nije iskorijenjena. Bolest prolazi kroz 3 stadijuma i moe se lijeiti penicilinom, u prvom i
drugom stadijumu ali kada se razvije trei stadijum, onda vie lijekovi ne pomau.
3. Gonoreja
4. Chladidiasis-ovo je danas esto oboljenje naroito kod mladih. esto protie bez jako uoljivih
simptoma, a upozoravajui znak kod ena je pojava laganog krvarenja izmeu dvije menstruacije.

Bez lijeenja ova bolest napreduje i moe dovesti do steriliteta kod ene. Obavezno je lijeenje oba
partnera, a izljeenje se postie za 7-10 dana.
5. Sida