Kreimir Osman, dipl. ing.

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveuilite u Zagrebu

Ivana Luia 5, 10000 Zagreb
kresimir.osman@fsb.hr
01/6168-369
Mato Peri, dipl. ing.
B.E.S.T. projekt d.o.o.
Brae Domany 8, 10000 Zagreb
matoperic@yahoo.com
01/3845-147

PROJEKTIRANJE SPOJNOG VRELOVODA

CONNECTING HEAT PIPELINE DESIGN
SAETAK:
Postojea i planirana stambena, pratea i druga izgradnja zahtijevaju stalnu i kvalitetnu
opskrbu toplinskom energijom. Ovo traenje je ostvarivo izgradnjom spojnog vrelovoda od
postojeeg vrelovoda u naselju do mini toplane. Trasa vrelovoda zadana je graevinskim
urbanistikim planom (GUP-om). Osnovni razlozi izgradnje spojnog vrelovoda su:
povezivanje naselja na centralni toplinski sustav, ukidanje vie blokovskih kotlovnica, nova
stambena izgradnja.
Od postojeeg vrelovoda s polaznim ahtom treba isprojektirati novu trasu vrelovoda sve do
spoja na mini toplanu. Vrelovod treba u cijelosti potivati trasu odreenu lokacijskom
dozvolom kao i propozicije odreene posebnim uvjetima graenja. Isto tako treba u
maksimalno moguoj mjeri potivati svu postojeu komunalnu infrastrukturu.
Prema projektnom zadatku trasa se sastoji od dva paralelno poloena predizolirana cjevovoda,
te prateih okana u kojima se smjetavaju zaporni ili drugi elementi koji slue za odravanje i
tehnologiju distribucije toplog medija. Cjevovodi su predizolirani poliuretanskom izolacijom
u plastinom vanjskom cjevovodu i kao takvi se direktno polau u graevinski rov.
Strojarski dio projekta mora sadravati proraune: proraun vrstoe, elastinosti cjevovoda i
dilatacija.
Kljune rijei: vrelovod, trasa, predizolirani cjevovod

SUMMARY:
The existing and planned residential construction, accompanying construction and other
constructions require constant and efficient supply of heat. This requirement may be fulfilled
by building a connecting heat pipeline running from the facility to the mini-thermal power
plant. The heat pipeline route is set in the Construction Urban Plan (GUP). The basic reasons
for construction of a connecting heat pipeline are: connecting the facility to the central heating
system, termination of several block boiler rooms and new residential construction.
A new heat pipeline route should be designed from the existing heat pipeline and the initial
manhole to the connection to the mini-thermal power plant. The heat pipeline should be
entirely in compliance with the route determined by the location permit and the prerequisites
determined by special construction conditions. In addition, all existing municipal
infrastructure should be entirely complied with.
According to the project task, the route consists of two parallel laid pipelines and the
accompanying shafts in which the block elements and other elements used for maintenance
and hot medium distribution technology will be situated. The pipelines are pre-insulated by
polyurethane insulation in the exterior plastic pipeline, and are as such laid directly in the
construction pit.
The mechanical engineering part of the project should contain the following calculations: the
strength calculation, and pipeline elasticity calculation and the dilation calculation.
Key words: heat pipeline, route, pre-insulated pipeline

1. UVOD
1.1. Openito

Postojea i planirana stambena, pratea i druga izgradnja zahtijevaju stalnu i kvalitetnu

opskrbu toplinskom energijom. Ovo traenje je ostvarivo izgradnjom spojnog vrelovoda od
postojeeg vrelovoda u naselju do mini toplane. Trasa vrelovoda zadana je graevinskim
urbanistikim planom (GUP-om).
Osnovni razlozi izgradnje spojnog vrelovoda su:
- povezivanje naselja na centralni toplinski sustav,
- ukidanje vie blokovskih kotlovnica,
- nova stambena izgradnja.
Prednosti opskrbe toplinom iz centralnog sustava u odnosu na opskrbu iz blokovskih
kotlovnica su sljedee:
- manja cijena toplinske energije,
- manja emisija tetnih tvari u okoli putem dimnih plinova, suvremenije poslovanje.
1.2. Projektni zadatak
Projektom treba obraditi sljedee:
a.

Od postojeeg vrelovoda s polaznim ahtom 0 treba izprojektirati novu trasu vrelovoda

sve do spoja na mini toplanu.

b.

Osnovni prostorno - tehniki elementi koje treba sadravati glavni projekt:

Vrelovod treba u cijelosti potivati trasu odreenu lokacijskom dozvolom kao i propozicije
odreene posebnim uvjetima graenja. Isto tako treba u maksimalno moguoj mjeri
potivati svu postojeu komunalnu infrastrukturu.
Prolaz ispod magistralne eljeznike pruge treba izvesti suvremenim postupkom buenja i
uvlaenja odgovarajuih elinih zatitnih cijevi. Pri ovom prolazu treba postaviti
odgovarajuu katodnu zatitu.
Du trase vrelovoda treba projektirati tipska okna netto dimenzija 4,0 x 4,0 m, svijetle
visine 2,80 m s dva reviziona otvora s tipskim poklopcima nosivosti 250 kN i jednim
monterskim otvorom za remont ugradbenih armatura s poklopcem nosivosti 150 kN. U
oknima uz revizione otvore treba postaviti tipske penjalice. Okna treba izvoditi
vodonepropusno u svim graevnim elementima i dodatno ih zatititi hidroizolacijom.
U podu okna treba izvesti vodolovnu jamu (talonicu). Gornji rub pokrovne ploe treba
biti uputen u tlo za min. 30 cm na travnatim povrinama, a na prometnim povrinama
barem za debljinu habajueg sloja pjeakih hodnika odnosno kolnika. Prilikom izgradnje
okana u svim zidovima treba ostavljati pogonske ili slijepe otvore, koji e se zazidati lakim
graevnim materijalom i veznim sredstvima provjerenih vodonepropusnih svojstava.
Poklopac monterskog okna ne smije imati nadozid, ve treba biti uputen u odnosu na
izgraenu ili prirodnu povrinu.
Potezi izmeu okana trebaju imati izgraene i ispravno dimenzionirane vrste toke, koje
trebaju preuzeti temperaturne sile cjevovoda.
Projektom treba predvidjeti izgradnju vrelovoda 2 x DN 450 od predizoliranih elinih
cijevi.

1.3. Osnovni prorauni

Projektna dokumentacija mora sadravati:
- proraun vrstoe, elastinosti cjevovoda i dilatacija,
- statike proraune graevnih elemenata,
- proraun uzemljenja.
Proraun vrstoe i elastinosti cjevovoda treba izraditi za:
- maksimalni nazivni tlak 16 bara
- maksimalnu radnu temperaturu 130 C.
1.4. Uvjeti izbora opreme
1. Cjevovod:
Za izgradnju cjevovoda treba koristiti (za klasine dijelove u ahtovima):

- beavne eline cijevi za promjer cjevovoda do NO 200, dimenzija prema HRN C.B
5.221 materijal .1212 prema HRN C.B 5.021.
- avne eline cijevi uzduno ili spiralno zavarene za promjere cjevovoda iznad NO 200
prema HRN C.B 5.240, materijal .0361 prema HRN C.B 5.026.
- za vrelovod DN 450 koristiti predizolirane eline cijevi koje trebaju biti izraene u
skladu sa zahtjevima propisanim u "Pravilniku osiguranja kvalitete za proizvodnju
predizoliranih cjevovoda za HEP DP Sektor za toplinarstvo" izraen u Ekonerg holding
d.o.o., Zagreb, srpnja 2000. godine.
Lukove cjevovoda u ahtovima i za izradu predizoliranih cijevi koristiti prema HRN M.B
6.821 (R=1,5) iz materijala .1212 prema HRN C.B 5.021.
2. Cjevne armature:
Sva armatura mora biti za nazivni pritisak NP 16. U odnosu na izvedbu koristiti
cilindrine, odnosno kuglaste zaporne slavine.
3. Termika izolacija cijevi:
Cijevi za klasini sistem u ahtovima izolirati jastucima mineralne vune. Obloga je
aluminijski lim. Predizolirane cijevi ve se isporuuju toplinski izolirane.
1.5. Uvjeti za projektiranje
a) Trasa vrelovoda:
Projektom definirati u potpunosti prostorni poloaj vrelovoda na osnovi postojeeg stanja,
prikupljenih posebnih uvjeta graenja komunalnih poduzea, te lokacijske dozvole.
b) Zahtjev za graevinsko projektiranje:
Cjevovod se mora zatititi prikladnim graevnim objektima od planiranih mehanikih
optereenja.
Statiki proraun graevnih elemenata treba raunati za pokretno optereenje, prema
Pravilniku o normativima za odreivanje veliine optereenja na mostovima, Sl. list 1/91.
l. 20. i 21.

Dinamiki utjecaj od pokretnog optereenja uvrstiti u proraun kao i sva dopunska

optereenja ovisno o potrebi.
Propisati uvjete za beton i armirani beton prema odredbama Pravilnika o tehnikim
mjerama i uvjetima za beton i armirani beton (Sl. list 11/87.).
Prodor vrelovoda u objekte izvesti vodonepropusno tako da se sprijei dotok procjednih
voda u objekt.
c) Uzemljenje i elektrika:
Za cjevovod, armature i ostale eline konstrukcije predvidjeti instalaciju uzemljenja
prema vaeim tehnikim propisima.
d) Tehnika dokumentacija vrelovoda mora sadravati odvojene projekte:
- strojarski
- elektro (uzemljenje, daljinski nadzor proputanja vlage)
- graevinski.

2. PODACI O GRAEVINI
2.1. Openito
Na osnovi projektnog zadatka, lokacijske dozvole, izgraenosti prostora unutar i uz pojas
trase vrelovoda, posebnih uvjeta graenja, obraeno je projektiranog spojnog vrelovoda od
naselja do mini toplane. Ova tehnoloka veza omoguava ukljuivanje naselja u jedinstveni
sustav (CTS) grijanja grada Zagreba.
Vrelovod je projektiran od predizoliranih cijevi dimenzija 2 x DN 450 mm.
Na prijelazu magistralne pruge vrelovod se uvlai u prethodno postavljene zatitne cijevi duine
2 x 54,15 m dimenzija 865 x 13 mm.
Proboj tla provodi se postupkom tuneliranja kojim se u punom profilu specijalnim ureajem
freza tlo krunskom glavom, izvlai materijal punicom uz istovremeno utiskivanje zatitnih
cijevi hidraulikom preom.
2.2. Trasa vrelovoda
Trasa vrelovoda iskolena je na terenu na osnovi uvjeta iz lokacijske dozvole uz potivanje
sadranih posebnih uvjeta graenja i uz uvaavanje postojeih vodova komunalne infrastrukture.
Poetna toka vrelovoda je postojei aht u nogostupu, a zavrna toka je uvod u mini toplanu.
2.3. Horizontalni elementi trase
Kosim izvodom iz postojeeg ahta 0 u nogostupu uz dva loma trasa vrelovoda se postavlja u
pravac pruanja u sredinu sjevernog prometnog traka na potezu od 76,68 metara te se nakon
autobusnog ugibalita uvodi u pojas postojeeg parkiralita na sjevernoj strani ulice. U stacionai
3+13,47 trasa ima blagi lom (176-42-17) ime uspostavlja usporednost s novim pravcem
pruanja ulice i ulazi u prvi aht 1 pozicioniran u nogostupu.
U ovom ahtu trasa vrelovoda s blagim lomom (172-45-14) uspostavlja novi pravac do ahta 2
u pojasu postojeeg odnosno nastavno projektiranog pojasa.
Lomom (94-00-14) u ahtu 2 i dvostrukim ortogonalnim zalomom trasa vrelovoda mijenja
smjer pruanja usklaen s planiranom ulicom i to u istonom nogostupu do stacionae 9+47,34
gdje prelazi na paralelnu poziciju sa zapadne regulacijske linije ove ulice prolazei kroz aht 3
5

u hm 9+96,34 sustavno zadravajui ovaj poloaj u odnosu na planiranu, a zatim postojeu

zapadnu regulacijsku do ahta 4 u hm 12+06,58.
Nakon loma u ahtu 4 (117-24-34) trasa vrelovoda na udaljenosti od 25,50 m prelazi odvojak
pratei njezinu istonu regulacijsku liniju do krianja, gdje se u stacionai hm 13+95,63 pod
kutem od 90-46-17 uvodi u pojas ulice s njezine june strane od stacionae 14+44,94 u kojoj
prelazi njezin kolnik i nastavlja svoje pruanje u pravcu zapada na poziciji sjevernog nogostupa
prolazei kroz aht 5 u hm 16+10,51 sve do ulaska u esticu. Zaobilaenjem stabala i kanalskih
ahtova na ulazu u esticu trasa vrelovoda se postavlja unutar ove estice uz njezinu zapadnu
granicu za to postoji suglasnost vlasnika zemljita.
U stacionai 17+81,68 trasa vrelovoda mijenja smjer pod pravim kutom te nakon dvostrukog
loma ulazi u drugu esticu u kojoj prolazi uz junu meu u pravcu zapada prolazei kroz ahtove
6 u hm 18+75,68 i 7 u hm 20+26,01, nakon kojeg ponovno mijenja smjer u pravcu sjevera s
prolazom ispod eljeznike pruge uz postupak tuneliranja i uvlaenja u zatitne cijevi 865 mm,
a zatim prolazi kroz posljednje okno 8 u hm 21+13,46. Nakon toga se trasa vrelovoda uz dva
zaloma prua u pravcu sjevera usporedno s ulicom izvan njezinog pojasa s njezine zapadne
strane. Nakon dva blaga loma u hm 23+06,31 i hm 23+43,74 trasa vrelovoda u stac. hm
23+83,14 s lomom pod kutem od 92-31-28 prelazi ulicu i uz dva zaloma ulazi u zgradu toplane u
stacionai hm 24+15,87 u kojoj se prua jo 2,5 m.
2.4. Visinski elementi trase
Iz postojeeg ahta 0 u nogostupu os vrelovoda se sputa na dubinu 118,32 odnosno 2,43 metra
ispod razine tla u poloaj iznad postojee kanalizacije i ispod ostalih vodova postojee
komunalne infrastrukture. Ovaj princip visinskog polaganja nivelete vrelovoda protee se
cijelom duinom osim na mjestu prijelaza eljeznike pruge gdje se dubina nivelete osi poveava
na 4,70 metara ispod kolosijenog zastora odnosno sputa na kotu 119,04. Kote gornjeg ruba
kolosijenog zastora kreu se od 123,70 do 123,82 m n.m.
Najnia apsolutna kota osi vrelovoda je na visini od 117,88 m n.m. i to na poetnom dijelu trase
na potezu od hm 2+66,05 do hm 2+80,05, a to je uvjetovano postojeim kanalom.
Na potezu nakon prolaza eljeznike pruge u smjeru rasta stacionae niveleta vrelovoda se
polae na prosjenoj dubini od 1,5 m od razine tla, a prije prijelaza zatvorenog korita potoka
sputa se na dubinu od 2,52 m koja se u smjeru sjevera poveava do dubine od 3,40 od razine tla
u stacionai hm 23+83,14 odnosno neposredno prije prijelaza ulice i ulaenja u mini toplanu.
Depresije na terenu koje se nalaze na potezu planirane ulice treba prije polaganja vrelovoda
zapuniti kvalitetnim zemljanim ili ljunanim materijalom uz nabijanje u slojevima od 20 do 30
cm do kote projektiranog dna rova. Nakon izvedbe pjeane prizme oko cijevi vrelovoda,
zatrpavanje cijevi treba nastaviti istim materijalom uz nabijanje do visine nadsloja cca 40 cm
ispod planiranih niveleta prometnica s razlogom sprijeavanja naknadnog oteivanja cijevi
vrelovoda prilikom izgradnje prometnica.
Srednja dubina iskopa dna rova: 2,64 m. Srednja dubina poloene nivelete osi: 2,22 m
U ovom prikazu nije obuhvaen proboj pruge i ceste zatitnim cijevima, koji se obavlja na
znatno veim promjenljivim dubinama zbog konfiguracije terena.
Pregled minimalnih, maksimalnih i srednjih dubina iskopa dna rova po dionicama izmeu
ahtova:

dionica
0-1
1-2
2-3
3-4
4-5
5-6
6-7
7-8
8-MT

minimalna
2,48 m
2,02 m
0,60 m
2,15 m
2,20 m
1,63 m
1,43 m
1,40 m
1,84 m

dubine dna rova

maksimalna
3,63 m
2,85 m
3,06 m
3,67 m
3,98 m
2,64 m
3,45 m
5,20 m
4,58 m

srednja
3,06 m
2,44 m
1,83 m
2,91 m
3,09 m
2,14 m
2,44 m
3,30 m
3,21 m

2.5. Okna
Svih osam ahtova projektirano je tipski s unutarnjim netto tlocrtom 4,0 x 4,0 m i svijetle visine
2,80 m. Gornju pokrovnu plou, zidove i temeljnu plou ahtova treba izvoditi iz armiranog
vodonepropusnog betona MB-30 i sve u jednakoj debljini od 25 cm. Ugraivati treba iskljuivo
vodonepropusni beton. U dnu svakog okna projektirana je sabirna jama (talonica) u funkciji
sakupljanja i evakuacije eventualnih procjednih voda, a pokrivrena je s tipskom elinom
reetkom dimenzija 460 x 460 mm. Zidove i pokrovnu plou treba zatititi hidroizolacijom od 2
sloja bitumenske ljepenke uz prethodno premazivanje povrina resitolom. Na svakom ahtu
izvode se dva reviziona okna s tipskim ljevano-eljeznim poklopcima 63 mm nosivosti 250
kN i tipskim penjalicama. Reviziona okna treba izvoditi iznad razine pokrovne ploe u visini od
30 cm do razine okolnog postojeeg ili planiranog povrinskog ureenja. Ova visinska razlika od
30 cm slui za prekrivanje pokrovne ploe okna humusom ili drugim zahtijevanim materijalom.
Takoer se na svakoj pokrovnoj ploi postavlja jedan montaerski otvor dimenzija 73 x 138 mm
u funkciji unoenja ili iznoenja zapornih ventila. Ovaj otvor se pokriva standardiziranim DTK
eljeznim poklopcima nosivosti 150 kN te hidroizolacijskom ljepenkom.
Na oknima 6 i 7 ne izvodi se nadgradnja ulaznih otvora.
U svakom zidu treba ostaviti otvor dimenzija 200 x 100 cm za prolaz vrelovodnih cijevi, te e se
nakon uklanjanja oplate privremeno nekoriteni otvori zazidavati siporeks opekama i obostrano
bukati vodonepropusnim cementnim mortom.
Za razupore dvostrane oplate zidova treba koristiti materijale koji zbog korozije ili na drugi nain
ne mogu dovesti do prodiranja podzemne vode. Temeljenje ploe dna okna treba izvesti na sloju
podlonog betona MB-10 minimalne debljine 5 cm.
Toplinsku izolaciju pokrovne ploe treba izvoditi s unutranje strane vodootpornim materijalima.
Dispozicije svih otvora po svakom oknu daju se u grafikom dijelu elaborata.
2.6. vrste toke
U svrhu preuzimanja osnih sila u vrelovodu koje nastaju iz temperaturnih razloga i koje malim
dijelom preuzima okolno tlo putem trenja, projektiraju se i izvode tzv. vrste toke, tj. pomone
graevine iz armiranog betona MB-30 s funkcijom preuzimanja glavnine temperaturnih sila.
Proraunske dimenzije vrstih toaka na maksimalnu silu su 5,30 x 1,30 x 3,50 m.

2.7. Cjevovod
Za izvoenje predmetnog vrelovoda predvien je sustav predizoliranih cijevi. Odabrana
oprema u potpunosti zadovoljava za radni tlak od maksimalno 16 bar i radnu temperaturu do
130 C. Medijske cijevi su od elinih spiralno zavarivanih cijevi u kvaliteti St.37.0, prema
DIN 1626, a dimenzije odgovaraju propisima ISO 4200 / DIN 2458. Materijal i dimenzije
elinih cijevnih lukova odgovaraju materijalu cijevi i dimenzijama montanih fazonskih
komada. elini lukovi su predvieni kao R = 1,5 d.
2.8. Strojarski elementi trase
Prema projektnom zadatku graevina se sastoji od dva paralelno poloena predizolirana
cjevovoda DN 450 mm, vanjskih dimenzija 630 mm, te 8 komada prateih okana u kojima
se smjetavaju zaporni ili drugi elementi koji slue za odravanje i tehnologiju distribucije
toplog medija. Cjevovodi su predizolirani poliuretanskom izolacijom u plastinom vanjskom
cjevovodu i kao takvi se direktno polau u graevinski rov. Ukupna irina trase koju
zauzimaju cjevovodi (polaz + povrat) iznose minimalno 1560 mm ( 1,56 m) , a maksimalno
2230 mm ( 2,23 m). Prilikom montae potrebno je trasu kopati proireno prema tehnikim
uvjetima za montau i prema pravilima zatite na radu.
Priloena tehnika dokumentacija izraena je na temelju:
- Projektnog zadatka izraenog u HEP-u Sektor za toplinsku djelatnost,
- Lokacijska dozvola,
- Zapisnika o iskolenju trase,
- Vlastitih uvida na terenu,
- Tehnikih mogunosti.
Unutar ahtova postavlja se armatura za zatvaranje, odzraku ili ispust ve prema potrebama.
Pranjenje je predvieno preko armatura 2 DN 40 u oknima, a odzraivanje preko
odzranih slavina 2 DN 40 u oknima. Vrelovod u najniim tokama (ispod prepreka) nee
se moi isprazniti bez ispumpavanja. Na vrelovodu 2 DN 450 u ahtovima su predviene
pregradne slavine 2 DN 400 radi etapne izgradnje i mogunosti sekcijskog iskapanja
cjevovoda iz pogona. Dio zapora ne treba se izvoditi u ovoj fazi. O tome e odluiti investitor
i nadzor tijekom izgradnje.
Na izlasku i ulasku cjevovoda u aht postavljaju se brtveni prstenovi koji spreavaju prodor
vode u aht. Vrelovod se izvodi od predizoliranih elinih cijevi u zatitnom omotau od
polietilena visoke gustoe (PEHD), a polae se u podzemni rov u posteljicu od pijeska.
Dubina polaganja je minimalno 700 mm od vrha cijevi do cestovne povrine.
2.9. Opasnost od poara
Za projektirani predizolirani cjevovod, koji je u potpunosti ukopan u zemlju, nema u toku
eksploatacije opasnosti od poara, pa se i ne predviaju posebne mjere zatite.
U oknima se koristi klasina negoriva izolacija od mineralne vune u zatitnom platu od
aluminijskog lima. U oknima je cjevovod uzemljen.
2.10. Minitoplana
Cjevovod se uvodi u prostor Minitoplane koja nije bila predmet projekta. U prostoru
Minitoplane, te u toplinskoj stanici najblieg objekta ahtu 0 predvia se ugradnja sustava
kontrole proputanja.

2.11. Krianja sa postojeom infrastrukturom

Krianja sa postojeom izvedenom infrastrukturom izvode se prema posebnim pravilima
odreenim u posebnim uvjetima koji su sastavni dio lokacijske dozvole.
Odreen dio instalacija koje se nisu mogle izvesti prema posebnim uvjetima komunalne
organizacije e se rekonstruirati na mjestima mimoilaenja.
2.12. Utjecaj na okoli
Toplinski gubici cjevovoda iznose u maksimalnom pogonu za polaznu cijev 56,3 W/m, a za
povratnu 31,8 W/m odnosno ukupno 88,1 W/m pa obzirom na dubinu ukapanja koja nije
manja od 1 m smatramo da nema veeg utjecaja na okoli. Ukupni gubici cjevovoda iznosit
e 1,51 % ukupnog predvienog transportnog kapaciteta to je manje za dosad izvoene
sustave Toplinskih mrea.

3. CIJEVI, FAZONSKI ELEMENTI, ARMATURA

Cijevi, fazonski elementi i armatura treba biti isporuena prema zahtjevima iz Prirunika
osiguranja kvalitete za proizvodnju predizoliranog cjevovoda za HEP DP Sektor za
toplinarstvo, Zagreb. Za izvoenje predmetnog vrelovoda predvien je sustav predizoliranih
cijevi. Odabrana oprema u potpunosti zadovoljava za radni tlak od maksimalno 16 bar i radnu
temperaturu do 130 C. Medijske cijevi su od elika u kvaliteti St.37.0, prema DIN 1626, a
dimenzije odgovaraju propisima ISO 4200/DIN 2458. Standardna debljina izolacije je cca 86
mm to za radne uvjete daje gubitak 0,54 W/mK. Teina cijevi je cca 98,6 kg/m.
Spajanje cijevi predvia se poprenim zavarom. Termoizolacijski sloj predizoliranih cijevi
spaja se cijevnim spojnicama. Za nadzor vrelovoda, cijevi imaju ugraene dojavne signalne
vodice . Toplinska izolacija cijevi je od dvokomponentne poliuretanske pjene, gustoe
cca. 90 kg/m3, specifine provodljivosti 0.027 W/mK pri srednjoj temperaturi od 50 C.
Sustav je predvien za radnu temperaturu do 130 C.
Krajevi cijevi
- do 3,5 mm debljine stjenke cijevi, su glatki,
- preko 3,6 mm debljine stjenke cijevi su konusni, prema DIN 2559.
Kvaliteta predizoliranih cijevi je certificirana prema normi ISO 9001/EN 29001
Preporuuje se, da nakon zavrenog polaganja i meusobnog zavarivanja predizoliranih cijevi
i fazonskih elemenata tipa , a prije poetka izolacije cijevnih spojnica sa PUR-pjenom izvri
kontrola kvalitete zavarenih spojeva (rendgenska kontrola zavarenih spojeva).
Za dimenzije elinih cijevi DN 100 i vee ispitati kvalitetu zavarenih spojeva radiografskom
kontrolom, a za dimenzije DN 80 i manje prema zahtjevu Investitora.
Svi zavareni spojevi moraju imati kvalitetu zavara V=1.0.
Kontrolu kvalitete zavarenih spojeva povjeriti specijaliziranoj tvrtki za ispitivanje kvalitete
zavarenih spojeva, a ispitivanje provesti prema DIN 5411 i 54109.
Sve nesipravno izvedene zavarene spojeve Izvoa je duan o svom troku popraviti.
Gledano u pravcu opskrbe ogrjevnim medijem potrebno je kod polaganja cijevi drati se
pravila:
- Polazni vod = desno
- Povratni vod = lijevo.
Za vrijeme tlane probe treba ispitati sve zavarene spojeve na nepropusnost.
Cijevi se postavljaju u zatitne cijevi ako prolaze ispod prometnica sa velikim optereenjem
kolnika. U tom sluaju se uvlae u zatitne cijevi pomou specijalnih valjkastih leaja (kliznih
prstenova). Pri tome se moraju svi zavareni spojevi i spojnice ispitati prije uvlaenja.
9

Meuprostor izmeu eline zatitne i predizolirane cijevi ispunjava se pijeskom pod

pritiskom. Nakon polaganja predizoliranih cijevi Izvoa je duan Investitoru predati crte sa
tonim mjerama na kojima se nalaze zavareni spojevi.
3.1. Kratko predizolirano koljeno
Na mjestima promjene smjera vrelovoda primjenjuju se cijevna predizolirana koljena koja
mogu biti kratka koljena od 90 C, kao i koljena sa kutevima manjih i veih od 90 te
koljena sa dugim krakom dimenzija 1.02.0 m s kutom od 90 .

Sl 1. kratko predizolirano koljeno

3.2. vrsta toka, termiki i elektrostatiki izolirana
vrsta toka ima zadatak fiksiranja cjevovoda i kontrolu njegovog istezanja.
Dozvoljeno aksijalno tlano naprezanje iznosi Fr = 2920 kN, a dozvoljeno naprezanje na
savijanje u ploi vrste toke iznosi 165 N/mm2.
Prema crteu Fr je sila u vrstoj toci u KN, a veliina ploe je 800x 800mm. vrste toke su
izraene od beavnih elinih cijevi kvalitete St 35, prema ISO normi i DIN 1629.
vrste toke takoer imaju ugraene signalne dojavne vodie po sistemu proizvoaa. vrsta
toka moe biti izvedena tako da ujedno ima funkciju loma.

Sl 2. vrsta toka

10

3.3. Zaporne armature

Na trasi se ne predvia ugradnja predizolirane vrelovode zaporna armatura budui e se ista
izvesti u ahtovima u klasinoj izvedbi.Predvia se ugradnja standardne armature NP 25. U
ahtovima se treba izvesti premotenje signalnih dojavnih vodia. Spajanje armature sa
cjevovodom vri se prirubniki na prirubnice koje se zavaruju na krajeve elinih
predizoliranih cijevi. Armatura se u ahtovima boji antikorozivno.
Kuite armatura je od kovanog elika, sa krajevima za zavarivanje od elika kvalitete St 35.8
prema DIN 17175. Kuglini zaporni organ unutar armature kao i dio za zatvaranje su od
nehrajueg elika. Brtve su od pojaanog teflona. Montaa armatura kod zavarivanja se vri
u njenom otvorenom poloaju, i u smjeru, na armaturi oznaenog protoka, medijuma.
Gornji dio armature ne smije leati u vodi. Prvo zatvaranje armature smije da uslijedi tek
nakon ispiranja cjevovoda (zaporni organ montiraju se u otvorenom poloaju). Armatura se
izvodi sa prijenosnim mehanizmom za zatvaranje. Kod zatvaranja armature kretanje ruice je
u smjeru kazaljke na satu). Otvaranje odnosno zatvaranje armature mora se izvriti do kraja,
ne smije se ostaviti u meupoloaju da ne doe do oteenja povrina za brtvljenje.
Armature je potrebno vremenski istiti i dobro podmazivati. Preporuuje se svaka 3 mjeseca
nekoliko puta armaturu otvoriti i zatvoriti.
3.4. Polaganje vrelovoda
Za cijev DN 450/630, irina dna rova B = 1860 mm. Navedenih irina treba se bezuvjetno
odrati, kako bi se osigurao pravilan razmak, kako cijevi meusobno, tako i izmeu cijevi i
stijena kanala koji je predvien 200 mm.
Cijevi se u rov polau na polistirol-podmetae, dimenzije 10 x 10 x 60 cm, na koje se polau
predizolirane cijevi, a koji ostaju zatrpani u kanalu. Mjere i profil kanala prikazani su na
crteu vrelovoda.
Zavren i ispitan cjevovod zatrpava se pijeskom (granulacija 0-3/4 mm) 10 cm iznad tjemena
cijevi. Nakon sabijanja pijeska, kanal se zatrpava daljnjih 30 cm slojem iskopane zemlje, na
koje se polae PVC traka za upozorenje ("Pazi vrelovod") , a preostali prostor kanala
popunjava se ostatkom zemlje. Kod prilagoavanja vrelovoda i zatrpavanja kanala, obavezno
obratiti panju da se ne oteti vanjski polietilenski omota, da ne bi kasnije dolo do prodora
vlage u izolaciju. Prije zavarivanja komada cijevi i fazonskih elemenata, potrebno je za svaki
spoj navui na jedan od krajeva po jednu polietilensku spojnicu. Kod polaganja predizoliranih
cijevi obratiti panju da signalni dojavni vodii lee uvijek okrenuti na gore.
Takoer se mora obratiti panja, da na mjestima gdje se nalaze spojevi cijevi, fazonskih
elemenata i aramatura, ostavi dovoljno prostora za nesmetenu montau spojnica u kanalu
(minimalno 15-20 cm ispod i sa strane spojnica).

11

Sl 3. prikaz proirenja kanala u podruju dilatacijskih jastuka

Kod dionica sa kliznim terenom i terenom sa podzemnim vodama, preporuuje se ugradnja
specijalnih spojnica koje garantiraju apsolutnu nepropusnost spojnih mjesta. Za vrijeme
montae cijevi, kanal mora biti suh. Polistorolni podmetai se postavljaju ispod
predizoliranih cijevi na svaka cca 3 m, a od mjesta zavarivanja moraju biti udaljeni 1 m.
Ako se predizolirane cijevi, te fazonski elementi prije spajanja moraju rezati, te prilagoditi
potrebnoj duini, sa krajeva cijevi se odstranjuju PE-omota i PU-pjena u duini od 200 mm.
Naroito treba obratiti panju da se PU-izolacija u podruju zavarivanja potpuno odstrani, jer
se kod temperatura iznad 170 C oslobaaju iz PU-pjene pare izocijanida.
U sluaju kiovitog vremena ili snijega, izolaciju spojnih mjesta izvoditi pod atorom uz
poduzimanje odgovarajuih dodatnih mjera (suenje blagim plamenom).

Sl 4. prikaz proirenja kanala za vee dimenzije cijevi u podruju zavarivanja

12

3.5. Toplinska izolacija

Kao izolacijski materijal (dvokomponentna smjesa) koristi se poliuretanska tvrda pjena, koja
se mijea u tvornici prema posebnim omjerima. Koeficijent toplinske vodljivosti je 0,027
W/mK kod 50 C. Za izolaciju PE - spojnica na gradilitu, koriste se specijalna pakovanja
razdvojenih, u pravilnim odnosima pripremljenih, komponenta pjene. Na taj se nain
ostvaruju kod montae ista kvaliteta toplinske izolacije, kao i kod tvorniki proizvedenih
cijevi i fazonskih elemenata. U tablicama za izolaciju cijevi oitava se veliina pakovanja
pjene u zavisnosti od veliine PE - spojnica i stvarne potrebne duine spojnog mjesta.
Komponentne pjene su pakirane u plastinoj vreici, koja je od difuzije zraka zatiena
nepropusnom aluminijskom folijom. Takvo se pakovanje isporuuje u kartonskoj kutiji na
kojoj su upute za montau i podaci o sadraju, nainu pripremanja i doputenom trajanju
uskladitenja. U svakoj kutiji je par zatitnih rukavica. Tehnoloki proces prikazan je
sliicama. Pojedinana kartonska pakovanja komponenata termoizolacijske pjene isporuuju
se u toplinski izoliranim kutijama na kojima su na istaknutom mjestu podaci o sadraju i
doputenom trajanju uskladitenja. Komponente su meusobno odijeljene diobenom letvicom
koja je od nekontroliranog pomicanja osigurana sa dva plastina kljua. Nakon uklanjanja
diobene letvice, izvlaenjem plastinih vezica, obje se komponente izmijeaju pritiskom ake
ruke i pomou uloenih tapia za mijeanje. U sluaju da nije na raspolaganju pakovanje
pjene, mogu se koristiti i druge kombinacije mijeanja iste, prema uputama proizvoaa.
Kod pripremanja pjene za izolaciju vani su slijedei imbenici:
- Temperatura komponenata pjene (izolacijske mase),
- Vanjska (okolina) temperatura,
- Suha montaa, te
- Intenzitet i trajanje mjeanja.
Brzina reakcije izmeu komponenata pjene ovisi o temperaturi, pa u cilju postizanja
homogene kvalitete, treba obratiti panju na temperaturne uvjete. Pravilna temperatura
uskladitenja i ljeti i zimi treba biti 20 C.
3.6. Postupak kod spajanja polietilenskih cijevnih spojnica
Nakon polaganja, zavarivanja i zavrene tlane probe, spjanja i brtvljenje (zavrna izolacija)
izmeu predizoliranih cijevi, fazonskih elemenata i armatura, izvodi se na gradilitu. Zavrna
izolacija trebaju izvoditi obueni i osposobljeni radnici proizvoaa.
3.6.1. PHDE spojnica
Koristi se za povezivanje cijevi istog promjera PE omotaa, tako da se prije metalnih cijevi
spojnica navlai na jednu od njenih strana.Brtvljenje se vri specijalnom elestinom trakom .
Kod zagrijavanja otvorenim plamenom spojnica se stegne oko PE zatitnog omotaa cijevi.
Neistoe sa cijevne spojnice,cijevi i krajeva potrebno je temeljito oistiti sa sredstvima za
ienje . Posebno treba obratiti panju da se odstrane masnoe i ulje. Temeljito se mora sa
plamenikom potpuno odstraniti vlaga sa gore navedenih dijelova.
Na oba kraja predizoliranih cijevi (elemenata) koji se spajaju, potrebno je odstraniti 1-2 cm
polietilenske izolacije, da bi se uklonila vlaga koja se kod skladitenja, transporta i montae
eventualno upila u izolaciju.

13

Sl 5. PHDE spojnica
3.6.2. Zavrne PE spojnice (zavrna PE-kapa)
Zavrne spojnice upotrebljavaju se na mjestima gdje se privremeno zavrava vrelovod koji e
se u daljnoj fazi izgraditi. Postupak spajanja je identian kao za ravne spojnice.

Sl 6. zavrna PE spojnica
3.6.3. Specijalni brtveni prsten na prodoru kroz atove ili zidove
Na prodoru cijevi kroz stijenke ahtova oko cijevi se postavlja specijalni brtveni prsten koji se
sastoji od sklopa brtvi i ugradbene cijevi u beton. Na ahtovima su ostavljeni vei otvore te e
se nakon postave cijevi ubetonirati u stijenu ugradbena cijev, a nakon toga sklop brtvi.
3.6.4. Kompenzacijski jastuci
Na mjestima lira, L ili Z kompenzatora oko cijevi postavljaju se kompenzacijski
jastuci ili polietilenske pjene. Za predviena pomicanja do 25 mm postavlja se jedan sloj , a
za vea 2 sloja . Za dimenziju predvienih cijevi NO 450 treba predvidjeti ugradnju
kompenzacijskih jastuka 2 x vel. III ( vel. III = 360 x 40/60 x 100).

14

Sl 7. kompenzacijski jastuci
3.6.5. Podloke
Ispod svake cijevi na odreenoj udaljenosti a min 1,0 m od spojnog zavara postavljaju se
Podloke od tvrde pjene dimenzija 100 x 100 x 600mm. Za cijev od 6 metara predvia se 3
podloke, a za cijev 12 m , 5 komada.
3.7. Statika kompenzacija toplinskih dilatacija
Predziolirane cijevi mogu se polagati:
- U hladnom stanju,
- Sa toplim prednaprezanjem.
3.7.1. Nain voenja vrelovoda
Trasa vrelovoda moe se voditi na vie naina, u ovisnosti od strukture vrelovodne mree.
Trasa vrelovoda moe biti ravna, moe biti sa L-, Z- ili U - kompenzatorima, koji preuzimaju
istezanje krajeva vrelovoda. Kod projektiranja trase cjevovoda nastoji da kompenzacioni
elementi imaju kut od 90 .
Predizolirane eline cijevi sistema ine sistem kod kojega unutranja elina cijev, toplinska
izolacija i zatitni PE omota imaju jedinstvenu cjelinu. Iz toga slijedi da se nastala istezanja
unutranje cijevi prenose na toplinsku poliuretansku izolaciju i zatitni HDPE omota.
Toplinska izolacija i PE omota isteu se priblino jednako kao i elina cijev.
Kod polaznih cijevi u zemlju (sloj pijeska) i zatvorenog kanala, pri zagrijavanju medija,
dolazi do istezanja (dilatacije) eline cijevi. S druge strane sile trenje na povrini PE omota
predizoliranih cijevi i sloja pijeska spreavaju istezanje eline cijevi (sprijeeno istezanje).

15

Meusobni utjecaj ovih sila stvaraju naprezanje u sistemu koja se u odreenoj mjeri moraju
neutralizirati pomou kompenzacijskih elemenata na odreenim djelovima trase. Ova
naprezanja ne smiju prekoraiti dozvoljnu vrijednost od 185 N/mm2.Takoer je potrebno
obratiti panju na dozvoljena smina naprezanja izmeu poliuretanske toplinske izolacije i
eline cijevi. Ona ne smiju prekoraiti dozvoljenu vrijednost od 0.4 N/mm2. Faktori koji
utjeu na tangencijalno naprezanje su dubina polaganja cijevi (sila trenja) i veliina eline
cijevi d.
Tangencijalno naprezanje: = Fr' x d / (N/mm2)
Zbog toga se predizolirane cijevi polau na dubini od 0.6 do 2,6 m.
Da ne doe do prekoraenja dozvoljenih naprezanja u predizoliranim cijevima, uvodi se
pojam "maksimalno dozvoljene duine polaganja cijevi" - Lmax, koja odreuje duinu
cjevovoda izmeu dvije toke koje imaju mogunost istezanja. Maksimalna duina polaganja
cijevi zavisi od veliine eline cijevi, dozvoljenog normalnog naprezanja, te sile trenja na
povrini PE-omotaa. Ako nije mogue zadovoljiti kriterij maksimalne dozvoljene duine
polaganja cijevi, Lmax, iz tehnikih razloga (statike) primjenjuje se metoda polaganja
predizoliranih cijevi sa prednaprezanjem (rjeenje koje je usvojeno u ovom projektu).
Napomena: Projektirani cjevovod se treba prije zatrpavanja prednapregnuti.
Postupak prednaprezanja dijela vrelovoda izvodi se na slijedei nain:
Odabere se dio trase vrelovoda koji e se toplinski prednapregnuti. U otvoreni kanal poloe se
predizolirane cijevi iji su krajevi kratko spojeni i povezani na mobilni toplinski izvor
energije. Prije nego se kanal zatvori s pjeskom i zemljom, vri se zagrijavanje vrelovoda na
predvienu temperaturu prednaprezanja, koja u naem sluaju iznosi 70 C. Tada dolazi do
istezanja vrelovoda do odreene veliine, koja nikad nee dostii kritinu veliinu naprezanja
u cijevima.
Kada se postigne konstantna temperatura prednaprezanja, pristupa se zatrpavanju tog dijela
trase s pijeskom i zemljom, pri emu se mora odravati konstantna temperatura
prednaprezanja od 70 C.
Kada se trasa potpuno zatvori i nabije zemljom, iskljuuje se mobilni izvor topline i ostavi da
se vrelovod ohladi. Prilikom hlaenja tretirani se vrelovod skuplja, pri emu nastaju
naprezanja na tlak (negativno naprezanje). Prednaprezanjem istegnuti dio vrelovoda se nikada
ne vraa u svoj prvobitni poloaj, zbog djelovanja sila trenja na vanjskom PE omotau.
Kada se vrelovod pusti u pogon, na radnu tempearturu od cca 130 C, toplinska naprezanja
koja nastaju u njemu su uzrokovana zbog podizanja temperature medija od 70 do 130 C.
Tada dolazi do istezanja vrelovoda do odreene veliine, a naprezanja koja nastaju u cijevima,
nikad nee dostii kritinu veliinu naprezanja u cijevima.
3.7.2. Transport i uskladitenje
Isporuka predizoliranih cijevi, fazonskih elemenata i opreme vri se po pravilu sa kamionima
do gradilita. da bi se izbjegla oteenja pri isporuci preporuuje se da investitor odredi
odgovornu osobu za preuzimanje.
Istovar i skladitenje preuzima investitor. Runo se istovaruju predizolirane cijevi do DN 80,
a za vee dimenzije koriste se dizalice. Cijevi i fazonski elementi ne smiju se pri istovaru
bacati da ne bi dolo do oteenja izolacije. Po mogunosti, cijevi skladititi na suho mjesto i
ne smije leati u vodi. Na krajevima cijevi i fazonskih elemenata i armatura tvorniki su
ugraene zatitne kape, koje tite elemente od prodora vlage i neistoe. Fazonske elemente,
armature i pribor skladititi na drvene palate na suhom mjestu.
16

3.8. Ispitivanje i putanje u pogon

3.8.1. Hladna proba
Nakon zavrene montae vrelovod se ispituje na hidrauliki tlak od 2,5 MPa u odreenom
vremenskom razdoblju, prema odredbi nadzornog inenjera. Tijekom hidrauline tlane probe
potrebno je, na odzranim mjestima u prikljunom oknu i toplinskoj stanici, odzraiti
ispitivani cjevovod.
3.8.2. Topla proba (probni pogon)
Nakon uspjene hladne tlane probe pristupa se PROBNOM POGONU. U toku trajanja
probnog pogona potrebno je uspostaviti zadovoljavajuu cirkulaciju kroz sve dijelove
ugraene opreme.
3.9. Odstupanja
Za sva odstupanja od projekta bez pismene suglasnosti projektanta, projektant ne snosi ni
moralnu ni materijalnu odgovornost za eventualne posljedice i neispravno funkcioniranje
graevine.

17

4. PRORAUNI
Proraun je izveden prema kompjuterskom programu za statiku predizoliranih elinih cijevi.
Proraun naprezanja i elastinosti vrelovoda raen je u skladu sa ANSI B31.1 standardom,
primjenom metode konanih elemenata. Na cijeloj trasi koriteni su jednodimenzijski konani
elementi, izuzev cijevnih lukova koji su izloeni veim momentima savijanja, gdje su za
kontrolu naprezanja i pojavu ovalnosti koristili trodimenzionalni elementi.

Sl 8. Ispis prorauna iz programa za proraun statike predizoliranih elinih cijevi

18

5. DETALJI NACRTA VRELOVODA

U detaljima nacrta vrelovoda priloeni su na slikama 9, 10 i 11 tlocrt trase vrelovoda dio,
uzduni profil vrelovoda dio i detalj ahta.

Sl 9. Tlocrt trase vrelovoda - dio

19

Sl 10. Uzduni profil vrelovoda - dio

20

Sl 11. Detalj ahta

21

6. LITERATURA
Prilikom izrade ovog rada sluili smo se slijedeom literaturom:
1. Kohari V. :Uvod u projektiranje cjevovoda, FSB, Zagreb, 1991.
2. Donjerkovi P. :"Osnove i regulacija sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije, I i II dio",
Alfa, Zagreb, 1996.
3. Kraut B. :Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1988.
4. Toplinske tablice, FSB, Zagreb, 1993.

22