Podzemne vode

(kvaliteta, upravljanje)

Geologija zatite okolia

Mladen Jurai
Geoloki odsjek
Prirodoslovno-matematiki fakultet
Sveuilite u Zagrebu
2013/14

Kvaliteta voda
Za vodoopskrbu osim upotrebljive koliine PV
potrebno je i da njena kvaliteta bude
odgovarajua.
U prirodi voda nikad nije ista (destilirana).
Uvijek sadri mikroorganizme, otopljene
plinove, anorganske soli/ione i organske tvari.
Prolaskom vode kroz tlo, te filtracijom kroz
aquifer mijenja se njen sastav u dodiru s
vodotopivim materijalima.

Topljivost razliitih minerala

(14)

Kvaliteta voda
Koncentracija otopljenih tvari ovisi o sastavu
aquifera i o vremenu zadravanja vode u
podzemlju (kinetika procesa otapanja).
Ocjena kvaliteta vode ovisi o subjektivnim
kriterijima kao i o namjeni. Razlikujemo:
vodu za pie (ljude i stoku),
vodu za navodnjavanje (poljoprivredu), i
tehnoloku vodu (za industriju hlaenje).

Kvaliteta voda
Kemijska kvaliteta podzemne vode obino se
ocjenjuje prema tvrdoi i salinitetu, pH,
mutnoi / turbiditetu, boji, okusu i mirisu.
Tvrdoa se odreuje prema koncentraciji Ca i
Mg soli otopljenih u vodi.
Tvrda se voda nalazi u terenima u kojima ima
puno karbonata, te se obino izraava kao
ekvivalentna koncentracija CaCO3, iako je
najee prisutan bikarbonatni ion.
Tvrda voda obino ima > 120 - 150 mg/l Ca i
Mg iona (izraenih kao kalcij karbonat).
Meka voda ima manje od 60 mg/l (ili ppm).

Tablica
tvrdoe
vode

Koja je
voda tvra
Zagrebaka
ili Rijeka?

Kvaliteta voda
Salinitet (ukupna koncentracija anorganskih soli otopljenih u
vodi) pitke vode je obino manji od 500 ppm (ili mg/l) to je
0,5 g/l (more je 35-38 g/l).
pH pitkih voda je obino izmeu 6 i 9, ee ispod 7 ( pH
mora je oko 8). S tim u vezi je problem kiselih kia (jezera u
vedskoj i Finskoj na granitima imaju pH <3!).
Mutnoa je mjera koncentracije suspendiranog materijala.
Ustvari opisuje stupanj prozirnosti odnosno mutnoe vode,
uzrokovane prisutnou mikroorganizama, i neotopljenih
organskih i anorganskih materijala.
Boju, okus i miris odreuju razliiti materijali. Anorganske i
organske otopljene tvari odreuju boju, dok otopljeni ioni,
otopljeni plinovi i bakterije stvaraju okus i miris vode.

Kvaliteta voda
to je to to ini vodu neupotrebljivom za
koritenje (vodopskrbu)? Zagaenje ili
oneienje?
Oneienje je pojava neeljene supstancije
u PV kao rezultat ljudske aktivnosti.
Moe biti bioloko, radioloko, kemijsko
(organsko/anorgansko, topljivo/netopljivo).

Kvaliteta voda
Zagaenje je oneienje koje je dovelo do
neupotrebljivosti vode za odreenu svrhu.
Prirodno poviena koncentracija neke tvari
(nije oneienje) (salinitet, kiselost, arsen,
eljezo, eH, Fe2+ -> Fe3+ u Slavoniji) moe
takoer dovesti do neupotrebljivosti vode za
odreenu namjenu (pitku vodu pogotovo). Je
li to zagaenje?

Kvaliteta voda
No slubeno - Zakon o zatiti okolia (NN 110/07) postoje
samo:
Oneiavanje okolia je promjena stanja okolia koja je
posljedica nedozvoljene emisije i/ili drugog tetnog
djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja
zahvata koji moe promijeniti kakvou okolia,
Oneiujua tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih
svojstava, koliine i unoenja u okoli, odnosno u pojedine
sastavnice okolia, mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi,
biljni i/ili ivotinjski svijet, odnosno bioloku i krajobraznu
raznolikost, i
Oneiiva je svaka fizika i pravna osoba, koja
posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili proputanjem
djelovanja uzrokuje oneiivanje okolia,

Primjeri MDK nekih tvari u pitkoj vodi

Supstancija

Koncentracija

Aluminij

0,2 mg/l

Cink

0,1mg/l

iva

0,0002 mg/l

Kadmij

0,0001mg/l

Nitrati (NO3-, kao N)

10 mg/l

Nitriti (NO2-, kao N)

0,005 mg/l

Mineralna ulja (nafta)

0,01 mg/l

PAH (policikl. aromat. ugljikovodici)

0,002 mg/l

PCB/DDT

0,000001 mg/l

Dioksin (2,3,7,8- tetraklordibenzodioksin)

4,5 x 10-10 mg/l

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
Septike jame.
Odlagalita otpada
Poljoprivredna aktivnost
Industrijski tekui otpad
Injektiranje opasnog tekueg otpada u
slane podzemne vode
Soli za posipanja cesta
Isplake pri buenju
Prometne nezgode, industrijske nezgode,
naftovodi, atmosferski donos...

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
1.Najbrojniji ali ne i najopasniji izvor oneienja
podzemlja su septike jame. Malo opasnije su
veternice. U podrujima bez kanalizacije. Direktno
ili indirektno (sa zadrkom) ulazi oneienje u
podzemlje. Moe utjecati samo na plitke aquifere
jer dolazi do filtracije i bioloke degradaciju u tlu.
to je s kanalizacijskim sustavima? Voda bi trebala
biti proiena. Mehaniki, bioloki, kemijski
proistai.
U RH 2003. samo oko 10 % kanalizacijskih voda
se proiavalo (78 kompletnih + 100 mehanikih
ureaja). 90% neproienih kanalizacijskih voda
zavrava u vodotocima ili moru. (ZOV?)

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
Koje tvari mogu iz septikih jama i
neobraenih kanalizacijskih voda dospjeti u
podzemnu vodu?
Bakterije, virusi, mikroorganizmi s koe, iz
digestivnog trakta, respiratornog
Razna otapala i dezinficijensi
Fe, Pb, Sn, Cu, Mn, Zn, Hg (teke kovine)
medikamenti (lijekovi)
organski spojevi iz ljudskog otpada.

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
2. Odlagalita otpada
Procjednim vodama, izluivanjem,
(leaching). Otopljena ili suspendirana
zagaivala koja ulaze u vodu prilikom
prolaska vode kroz odlagalite.
To su potencijalno veliki i opasni izvori
oneienja. Vidi Jakuevec.

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
3. Poljoprivredna aktivnost Podzemna voda danas se najvie
koristi u poljoprivredi za navodnjavanje, ali nam je i
poljoprivreda vaan izvor oneienja podzemne vode.
Prvenstveno su to kemikalije koje se koriste u poljoprivredi:
fertilizatori (umjetna gnojiva)
aditivi za tlo
pesticidi i herbicidi

Ukoliko se koriste u prevelikim koliinama mogu prodrijeti do

vode temeljnice. Danas se te kemikalije koriste na velikim
prostranstvima i bez odgovarajue kontrole!
Koje tvari o mogu biti? Duikovi spojevi koji mogu stvarati zdravstvene
probleme (velik problem u zapadnoj Europi, mnoge plitke PV su znatno
optereene i neupotrebljive zbog otopljenih nitrata, nitrita ili amonijaka).

Gips i sumpor mogu poveati salinitet PV.

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
3. Poljoprivredna aktivnost
Opasnost oneienja pesticidima i
herbicidima ovisi o svojstvima pesticida
(topljivosti, adsorptivnosti na tlo, brzini
razgradnje) ali i o svojstvima tla
(adsorpcijska svojstva tala se znatno
razlikuju), te o reimu padalina, stupnju
navodnjavanja (recikliranju vode za
navodnjavanje).

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
3. Poljoprivredna aktivnost
Moe doi i do povienja saliniteta vode
zbog viekratne upotrebe iste vode za
natapanje u aridnim podrujima.
ivotinjski otpad (bakterije, soli) moe biti
vaan izvor oneienja (s veih farmi ili
klaonica). Primjeri u Slavoniji ili Drniu
eutrofikacija.

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
4. Industrijski tekui otpad (Pliva Smrdljivka), crne jame, bazeni "lagune"
(Obrovac, Rijeka, gudronske jame oko
Zagreba)
5. Injektiranje opasnog tekueg otpada u
slane podzemne vode (USA, Rusija)
(nuklearni otpad, industrijske tekuine
(80ih godina do 50 % tekueg otpada se
u USA tako odlagalo!)

Jama Sovjak (Rijeka), primjer odlagalita

(polu)tekueg industrijskog otpada

Izvori kontaminacije/
/oneienja podzemnih voda:
6. Soli za posipanja cesta (NaCl, CaCl2)
7. Isplake pri buenju (Isto NaCl i barijeve
soli kao koncentrirane otopine rasoli
brine)
8. Prometne nezgode, ali i industrijske
nezgode, naftovodi, atmosferski donos...

Neke poznate industrijske

nezgode
Bhopal, Indija
(2.12.1984.) Tvornica
pesticida Union Carbide
45 t metil izocijanata
= >3.000 odmah
poginulih + >8.000
umrlo od posljedica +
550.000 povrijeenih
Spomenik poginulim i
osakaenima u Bhopalu

Neke poznate industrijske

nezgode
Seveso, Italija (10.7.1976.) Kemijska
tvornica. Eksplozija u kojoj se oslobodila
velika koliina dioksina.

Neke poznate industrijske

nezgode
Minamata, Japan (1956.) Gradi i zaljev gdje
je dolo do trovanja stanovnitva metil ivom
bioakumulacija preko riba 2300 otrovano,
1800 umrlo.

Harrisburg (Otok tri milje),

SAD (28.3.1979.) nezgoda
u reaktoru nuklearke nitko
nije poginuo. Ali prestanak
gradnje nuklearki u SAD

ernobil, Rusija
(26.4.1986.) eksplozija
reaktora u nuklearnoj
elektrani. 31 poginuli. Oko
4.000 umrlih od radijacije. ~
1 milijun vie umrlih od raka
(1986-2004)

Neke poznate industrijske

nezgode
Kolontar, Maarska (4.10. 2010.) izljevanje
~ 1.000.000 m3 crvenog mulja (vrlo lunat) iz
tvornice glinice Ajka (MAL), 9 poginulih +
velike tete

Exxon Valdez Aljaska,

SAD (24.3.1989) Nakon
nasukavanja broda iscurilo
izmeu 50.000 i 120.000
tona nafte.

Deepwater Horizon,
Meksiki zaljev
(20.4.- 15. 7. 2010.)
11 poginulih, 16
ozlijeenih, iscurilo
585.000 tona nafte

Kontaminacija podzemnih voda:

Zagaenje PV obino je lokalno ovisno o lokaciji,
geolokim karakteristikama, klimi, dubini do PV,
intenzitetu aktivnosti, upotrebi vode, gustoi
stanovnitva, obradi otpadnih voda, tipu
zagaivala.
Za razliku od povrinskih vodotoka, vei dio
podzemnih voda jo je nezagaena.
No, ve 80ih godina prolog stoljea 1% ukupnih
koliina PV u USA bilo je zagaeno (ali onih
najpristupanijih!)
U Europi i Hrvatskoj znatan dio plitkih
vodonosnika je zagaen nitratima i nitritima.

Ponaanje zagaivala u
podzemnoj vodi i tlu
Ponaanje zagaivala u podzemnim vodama u
aluvijalnim terenima i u kru znatno se
razlikuju.
Problemi oneienja su vei u kru jer su
brzine kretanja PV vee nego u aluvijalnim
terenima, esti su koncentrirani tokovi, te je
stoga slaba filtracija, slaba adsorpcija, nagle
precipitacije, loa mikrobioloka razgradnja.
Zagaenje Pazinice (Fojbe) i podzemlja
mazutom

Hidrogeoloka
karta Istre

Ponaanje zagaivala u
podzemnoj vodi i tlu
U aluvijalnim terenima koncentracije zagaivala
koja su ula u podzemlje u naelu se smanjuju od
izvora oneienja zbog kemijskih, biolokih, i
fizikalnih procesa.
Dolazi do zadravanja (atenuacije) zagaivala te
ono ostaje u blizini izvora oneienja.
Proiavanje podzemne vode ovisi o nizu
faktora kao to su: razrijeivanje (dilucija),
filtracija, adsorpcija (specifina povrina SSA,
gline), mikrobioloka razgradnja, kemijska
precipitacija, volatilizacija, radioaktivni raspad.

Ponaanje zagaivala u
podzemnoj vodi i tlu

Ponaanje zagaivala u
podzemnoj vodi i tlu
Distribucija (razmjetaj) zagaivala u podzemlju
ovisit e o tipu zagaivala, topljivosti zagaivala,
eventualnoj razgradnji organskih tvari, ali i o nainu
unoenja u podzemlje.

Ponaanje zagaivala u
podzemnoj vodi i tlu
Tako moemo imati tokasti izvor zagaenja
(point source) ili linearni ili difuzni izvor
zagaenja (difuse source). Zbog teenja vode
stvara se lepezasto proirenje zagaivala (plume
- lepeza). Da bi se pratilo irenje zagaivala
koriste se piezometarska polja za sustavno
praenje - monitoring.
I u aluvijalnim terenima postoje kritini putevi
breg irenja/prodiranja zagaivala (!).

Kemijska tempirana
bomba
KEMIJSKA TEMPIRANA BOMBA je termin koji
je vezan uz oneienje podzemlja, a uveo ga je
Stigliani (1988):
Oznaava odloeni efekt otputanja kemikalija
koje su prethodno nagomilane u podzemlju.
Odgovara tzv. efektu probijanja kolone u
analitikoj kemiji / kromatografiji. To znai da i
nakon prestanka oneiavanja podzemlja moe
dolaziti do zagaivanja vodocrpilita.

Ponaanje zagaivala u
podzemnoj vodi i tlu
U prirodi postoje i supstancije koje se gotovo uope ne
razgrauju i vrlo se slabo adsorbiraju:
poliaromatski ugljikovodici (PAH)
klorirani organski spojevi npr. polychlorinated byphenils (PCB) ili
dioksini (npr 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin - nastaju nepotpunom
oksidacijom PVC polivinilklorida)

Dugo ostaju u podzemnoj vodi i teko ih se rijeiti

No mogue je i lijeenje jednom oneienog podzemlja.
razliitim pregradama, ispumpavanjem, izradom jaraka za
drenau, pojaavanjem biodegradacije, ili se vodu moe koristiti
nakon predobrade (predtretman), pa se rade tzv. tvornice
vode.

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
Stalne rezerve
podzemne
vode grada
Zagreba
procijenjene su
na 1.450
milijuna m3 i
vezane su uz
obnavljanje iz
Save.

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
Savski aluvij ima
velike prirodne
filtracijske
sposobnosti, i
99% potreba
grada namiruju se
iz 15 vodocrpilita
uz Savu.
Samo 1% voda je
Medvednikih.

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
Vodocrpilita su se poela graditi jo 1878. godine.
Vodoopskrbni sustav pokriva preko 90%
domainstava (800.000 ljudi).
Duina vodoopskrbne mree je preko 2.400 km i
ima preko 61.000 m3 rezervoara/spremnika.
2008. raspodjela:

Mala Mlaka, Velika Gorica, rnkovec

Petruevec (demanganizacija)
Sanjak (uklanjanje lakohlapivih CH)
Strmec
Ostalo

38%
21%
20%
13%
8%

Sve vrlo tvrda ili umjereno tvrda voda 14 -25 dH

Kloriranje

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
Naalost, tek oko 70 % domainstava ima
kanalizacijski sustav (duine 1.600 km) (2003. godine)
Na razini Hrvatske (2007g.): 76 % stanovnitva
prikljueno na javne vodovode; 43% kanalizacijske
prikljuke.
Kanalizacijski sustav Zagreba ima novi zavrni ureaj
za proiavanje voda te se tretirane vode izlijevaju
nizvodno od Zagreba u Savu (eksperimentalna faza
2007. - samo mehaniko proiavanje ZOV).
Projekt koji se poeo realizirati 2002. kotat e vie
stotina milijuna .

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
Od 1878. do 1986. sagraeno je 15 vodocrpilita s 80 bunara
koji su potpuno zadovoljavali zagrebake potrebe. irenjem
grada i razvojem industrije bez organizirane odvodnje dolo
je do postupnog zagaivanja podzemlja. Zagaenje na
bunarima nije se pojavilo sve do poetka 80ih godina.
Prvo registrirano opominjue zagaenje 21. sijenja 1980. na
najstarijem Zagrebakom vodocrpilitu u Selskoj cesti - jako i
opasno kemijsko zagaenje. 7. veljae u Zagorskoj ulici i 8.
oujka u Daniievoj. Sva vodocrpilita u istome dijelu grada
i isto zagaivalo.
Tada se nagaalo tko je zagaiva ali nije dokazano.
Sanacija je pokuana permanentnim crpljenjem i izlijevanjem
u kanalizaciju. Nakon vie mjeseci vodocrpilita su sanirana
"zalijeena".

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
1984. ista vodocrpilita su opet iskljuena jer se
radilo o jaem zagaenju koje je za vrlo dugi period
iskljuilo ta vodocrpilita iz vodoopskrbe. Ovaj put je
otkriven i uzronik, a to je bila oteena "kisela
kanalizcija" i klor sulfonska kiselina (alkil benzen
sulfonat?) pri proizvodnji sulfonamida) tvornice
lijekova Pliva. Otkrie nije spasilo rtve.
Iste godine oneiene su i podzemne vode u
istonom dijelu grada itnjak I i II, te Sanjak.
1985. slijede zatvaranja vodocrpilita u Botanikom
vrtu, 1986. u Zadarskoj ulici, a 1989. u Drievoj,
Vrbiku, Vrapu, Prekom.

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
Do sada je sanirano jedino vodocrpilite
itnjak I, a na vodocrpilitu Sanjak
instalirana je "tvornica vode " tj. ureaj za
doradu vode, koji daje vodu zadovoljavajue
kvalitete za tehnoloku vodu.
Zastraujui je to primjer kemijske tempirane
bombe (Stigliani, 1988), kojim je Zagreb u
roku od 10 godina ostao bez crpilita koja su
davala 114,5 milijuna litara vode dnevno
(potrebe grada od 350.000 stanovnika).

Niti sadanja
situacija nije
savrena
(uzeti s
rezervom!)

Sve unutar
MDK (osim
atrazina na
bunaru MM)
V. Mazzocco: Otrovi u vodocrpilitima
Veernji list 19.9.2007.

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
(perspektiva?)

Upravljanje podzemnim
vodama Primjer Zagreba
Kakve su perspektive?
Jedine realne mogunosti za crpljenje veih koliina
vode u Savskom aluviju nalaze se u podruju
rnkovca (Kosnica), prema Velikoj Gorici. I tamo su
ve sagraene baterije bunara, ali to je podruje samo
1,5 km nizvodno od odlagalita smea Jakuevec.
Tipian je to primjer loeg planiranja razvoja, jer svaki
seljak zna da e vodu piti uzvodno, a otpadnu vodu
izlijevati nizvodno.
Slina je situacija Smrdljivka-ibice, ali i TrebeStrmec.
Da li i kako odlagalita otpada ugroavaju podzemne
vode? Ovisi kakvo je odlagalite!