SKRIPTA IZ SJEVERNE I JUNE AMERIKE

Istraivai

BJARNE HERJULFSSON prvi europljanin koji je vidio Sjevernu

Ameriku 985 /6 dolazi do Vinlanda ( New Foundland)
Lucas Vasques de Ayllon pokuaj da stvori koloniju u Sjevernoj
Americi, otkrio Chesapeake zaljev,1526. prvi kolonizator June
Karoline

De Soto prvi europljanin koji je istraio Floridu (Ipol.16.st.).

Sudjelovao u ruenju grada Cuzca i carstva Inka
Samuel de Champlain- I pol. 17.st plovi rijekom St.Lawrence i
utemeljuje Quebeck
Robert de la Salle ( II pol. 17.st,prvi dolazi do ua Mississippija
7.4. 1682.
John Cabot Talijan u slubi Engleza,otkriva obale SI Sj. Amerike
Labrador
Klima
Najvei utjecaj na klimu ima meusobni odnos velikih akcijskih
centara zraka atmosfere to su dvije zrane mase istono od
Stjenjaka
1. Sredite iznad sjeverne Kanade hladan kontinentalni zrak
2. Iznad Mexikog zaljeva topli maritimni zrak
Uz obalu Mexikog zaljeva i Atlantskog oceana tropski
ciklonalni vjetar hurrican-Oblik jake vrtlone oluje sa JI -Niski
tlak u centru 870 hPa, brzina 118 km/h u centru- Promjer
500 km-Javlja se od 5 11 mjeseca
Tornado je razorni , vrtloni vjetar u kojem se zrak kree
brzinom do 500 km/h,nastaje kao lijevak iz kumulonimbusa
Tri pojasa:

A. Subarktiki najsjeverniji i najvei,duge i otre zime

B. Srednji pojas obje strane ameriko kanadske granice,topla
ljeta
C. Juni pojas topla ljeta
Klima TUNDRE ( ET) zime su hladnije od Labradora i Alaske
prema kanadskim arktikim otocima
Junije od tundre vlana borealna klima sa svjeim
ljetom( Dfc)
Pacifiko primorje Cfb klima (obala Kanade i SZ SAD-)
obilje padalina, topla ljeta
Jug Csb sredozemna klima s toplim ljetima
Krajnji jug Floride ima savansku klimu- Aw s mangrovim
umama
San Francisco-Csb klima
Zrana masa cP- izvorite je unutranjost Kanade i
Alaska
Reljef
Cjeline:
Kanadski / Laurencijski tit
Appalachian planinski sustav
Sredinji ravnjaci
Kordiljeri
Ravnice uz Atlantski ocean i Mexiki zaljev
Appalachian- Mt. Mitchell 2037 m najvii vrh
JUGOZAPADNI DIO
Najprostraniji i geoloki najkompleksniji dva paralelna pojasa
A. Stari Appalachian istok

B. Mlai Appalachian zapad

4 uzdune zone
A1-Piedmont
A2-Blue Ridge mtns
B1-pokrajina grebena i udolina
B2-Allegheny plato
Kordiljeri
KORDILJERI ( ROCKIES) se od I Z dijele na.
1. Rocky Mt.
2.Visoki ravnjaci
3.Pacifiki obalni pojas
itav taj planinski prostor izdignut je alpskom orogenezom
Geomorfoloki Rocky dijele se u pet cjelina
1.Juni Rocky Colorado
2.Srednji Rocky Utah, Colorado
3.Sjeverni Rocky Montana, Idaho
4. Columbijske planine JI Britisch Columbie
5. Kanadski Rocky Alberta, BC
McKinley najvii vrh Angloamerike ( 6193 m)
Najvii vrh u Kanadi Mt. Robson (3954m),
VISOKI RAVNJACI i ZAVALE
1.Colorado Plateau najjuniji i najvii dio
2. Velika zavala ( Great Basin)- Najvee stalno jezero Great
Salt Lake ( 56000 km2)

3. Zavala rijeke Columbie i Snake sjeverno od Velikog bazena

more lave ( debljina do 600 m)
4. Zavala Britisch Columbie zbog Kaskadskih planina
sprijeen je izljev lave prema oceanu
5. zavala Yukon najsjevernija i najnia

3. Pacifiki obalni pojas

Dva planinska i jedan dolinski niz
Unutranji niz mex. granica- Alaska ( Sierra Nevada Cascade
Range Canadian Coast Mt. Alaska Range)- najvii i
najpovezaniji u AA
Dolina smrti(-86m) najnii dio Angloamerike
Mt Whitney (4420m)
Cascade range aktivna zona Vulkana Pacifika ploa podilazi
pod Kopno pucanje kore
Niz aktivnih i ugaslih vulkana
Ugasli Mt. Shasta,Mt Scott,Mt.
Adams,Mt. Baker, Mt. Rainer

Jefferson,Mt.

Hood,Mt.

Aktivni vulkano Lassen Peak, Mt. St. Helens,

Juni kalifornijski niz tektonske linije-najdua San
Andreas (1000km)
Sredinje ravnice
Izmeu Appalachiana Kanadskog tita i Stjenjaka irina do
2000 km
4 cjeline:
Istoni prijelazni prostor nastavak zapadnih Appalachianakrki reljef spilje u Kentuckiyu Mammoth Cave najdulja na
svijetu 500 km

Sektor Mississippi Velika jezera oblik trokuta-najvei utjecaj

ima pleistocena glacijacija
Ozark Quachita-prekambrijske i paleozojske stijene
Veliki ravnjaci - od meksike granice do Alaske ; izmeu
Stjenjaka i Kanadskog tita

Obalne ravnice
1. Obalna ravnica uz Mex zaljev
irine do 900 km; izmeu ua Ohia i Mississippia i njegove
delte iri se na jug u obliku V
Delta Mississippia iri se godinje 100 m u zaljev
2. Obalna ravnica uz Atlantski ocean
Ravnica se smanjuje,Nataloeni sitni materijal noen Golfskom
strujom stvara pjeane sprudove i lagune Pamlico Sound
Dva dijela ledenog pokrova
1.Vei pokriva cijeli Kanadski tit, Juno od Velikih jezera
Laurencijska ledena kapa
Dva sredita glacijacije
A. Keewatin ( SZ od Hudsonova Zaljeva)
B. Labrador istono
2. Drugi dio ledenog pokrova- najvii dijelovi kontinenta
Alaska Kaskade Stjenjak
Diatomite porozna i meka sedimentna stijena
Vode Angloamerike

Slivovi
1.Atlantski
U sjevernom dijelu najvanija rijeka St. Lawrence,
odvodnjava Velika jezera, St. Lawrence Seaway ukljuuje
Velika jezera, St. Lawrence i kanal izmeu. Quebeca i Montreala
Druga najvanija rijeka sliva Hudson
Ue Hudsona najprometnija toka na kontinentu
2.Meksikog zaljeva
Najprostraniji sliv,okosnicu
Mississippia

mu

ini

3778

km

dugi

tok

Zajedno s Missouriem ( duljine 4125 km) predstavlja najdulji

vodeni tok u Angloamerici
Baton Rouge luka na Mississippiu
Mississippi-Izvire iz jezera Itaaska, Lijeve pritoke Ohio i
Tenneesee,glavna desna pritoka- Missouri-zbog velike
koliine materijala kojeg donosi ima naziv Big Muddy ( veliki
prljavko)
Ostale rijeke
,Appalachicola

Mexikog

sliva

Rio

Grande,Texas,Mobil

3.Hudsonova zaljeva
Odvodnjava petinu povrine
Najvee
su
rijeke
Saskatchewan,Bow

Churchill,

Nelson

pritoci

Na uu je 1670 km Hudson Bay company sagradila utvrdu

Port Nelson
4.Arktiki
Glavni tok je rijeka Mackenzie - Izvire u Velikom Slave
jezeru,Pritoci-Slave , Peace, Finley

5.Pacifiki
Dvije glavne rijeke Yukon na sjeveru, Colorado na jugunajvea brana Hoover Dam
Colorado opskrbljuje Kaliforniju vodom
Ostale
rijeke
:
Snake),Fraser,Skeena,Sacramento

Columbia(pritoka

77 000 brana
Tri najvanije:
Crand Coulee Columbia
Shasta Sacramento
Hoover Colorado
6.Endoreiki sliv
Veliki bazen endoreiko podruje -2, 7 % -voda se dijelom gubi
u najniim depresijama, dijelom u periodikim jezerima, a
dijelom u stalnim
Veina rijeka ljeti presui
Najdulja je rijeka Humbolt

Jezera
25 % slatkovodne povrine svijeta
Egzarazija ledenjaka erozija produbljuje depresije, morene
zagrauju rijene doline po otapanju leda ispune se vodom
jezera
Najvea na prostoru Laurencijske kape
Najvea jezera Veliko Medvjee, Veliko Slave
Atabasca, Reindeer, Winnipeg, Winipegrosis, Manitoba

jezero,

Najvea su Velika jezera

1615.g. Champlain otkriva jezera
Vulkanska jezera: Yellowstone, Crater lake(najdublje u Sad-u)

Tektonska jezera:Taho
Slana jezera Pyramide, Carson, Walker, Mono, Veliko slano
jezero(najvee)
Umjetna jezera-Mead ( Colorado) najvee
Ledenjaka
jezera:Medvjee
jezero(najvee
i
najdublje,odvodnjava rijeku Mackenzie), Great Slave Lake
Jezero Missoula postglacijalno jezero na zapadu SAD

Stanovnitvo 1
Indijanci-potomci Atlantiana
Clovis-Jedno od najstarijih
keramike,koe)

nalazita(raznih

predmeta

od

13.000 godina,New Mexico

Cactus Hill nalazite u Virginiji,19.000 godina pr. K.
Paisley cave do sada najstarije nalazite
Najkasniji doseljenici Inuiti i Aleuti
Oko 50 000 Cherokee Indijanaca sakupljeno je 1838.g. U logore i
poslano na
zimski mar do Oklahome
Apashi su lovci i ratari na jz ( dolaze oko 1000.g. iz Kanade)
Oraibi najstarije selo u Americi
Inuit na Arktiku , SZ teritoriju Labrador, Quebeck, tundra
Alaske ( ime Inupiat i Yupik,Inuit ljudi
Najbrojnija indijska plemen su: Navajo,Cherokee,Sioux
HOPI Indijanci dio skupine Anasazi
ive u regiji Four
Corner-pripadaju jugozapadu Amerike

na visoravni sj. Arizone

JI CHEROKEE, CREE, SEMINOLE

JZ PUEBLO ( HOPI, ZUNI), YUMA, MOJAVE ,APASHI
VELIKI RAVNJACI SIOUX ( LAKOTE), CHEYENNE,BLACKFOOT
Stanovnitvo 2
1619.g. prvi crnci u Jamestownu
Rad na plantaama pamuka, duhana, rie, eerne trske Black
belt od Virginije do Texasa
Najekspanzivija je latinoamerika populacija Meksikanci,
Portorikanci, Kubanci
U razdoblju 1990 2001 rast stanovnitva od 13, 1 %
80 % stanovnitva ivi u metropolitanskim podrujima
Du Velikih jezera i na SI nastaje Rust belt podruje
depresije, pada broja stanovnika i zona iseljavanja
Sve vie se naseljava jug i zapad ( Florida Kalifornija)- Stvara
se Sun belt Florida- Mex zaljev Nevada Arizona Utah
Colorado Californija
Udio Afroamerikanaca(2010) je 12.6%
Regije Sad-a 1
1. New England- Veina stanovnitva ivi u metropolitanskoj
regiji Bostona-BostonCambridgeQuincy 4.4 miliona st
Prva naselja Boston, Providence
Drave: Maine, Wermont, New Hempshire, Massacusets, Rhode
Island, Connecticut
Prerada krzna industrija koe i obue
Gradnja HE na Connecticutu i Marrimacku metalna, tekstilna,
strojna industrija
Glavna uvozna luka i vodei centar Boston

Glavni grad drave Massachusetts i vodei grad regije

Boston je kulturni i sveuilini centar Harward i MIT
Najpametniji gradovi!!!
1.Boston
2.San Francisco
3. Seattle
4. New York
5. Washington D.C.
6. Chicago
7. Los Angeles

Boston, Portland ( luka)New Haven, Hartford,Providence dio su

amerikog Megalopolisa-BOWASH-najvea urbana zona!!!

2. REGIJA NEW YORK-od New Yorka dolinom Hudson do

Montreala na sjeveru

New York glavni populacijski, industrijski i luki centar SAD-a

72 nacije
Dijelovi ili okruzi : Mannhatan, Bronx, Queens, Brooklyn,Staten
Island
Sredite grada Mannhatan,Central Park najvea zelena
povrina unutar grada
Koncentracija industrije du Mohawk rijeke

3.Atlanska ravnica- od New Yorka na sjeveru do Floride!!

Pineplenizirani piedmont lagune
Podjela: vii ocjeditiji piedmont
nii movarni dio
Rijeke
Drave
Delaware Philadelphia
Chesapeak Baltimore
Potomac Washington
Najvea svjetska kemijska industrija DU Pont
Sveuilite : Princeton
Independent Hall sredite amerike graanske revolucije
Baltimore-osnovan kao luka za izvoz duhana
Dupont, najvei proizvoa kemijskih materijala.
Luka Nortfolk

4.Florida
Poluotok dug 640 km 200 km irok, vapnenaka ploa
U doba miocena veza s Bahamima i Yucatanu
Turizam Florida je najvee zimovalite na svijetu
Najvei svjetski proizvoa agruma i fosfora
MIAMI glavni turistiki centar
St. Augustin najstarije naselje u Americi
Key West 32 koraljna otoka

5.Appalachian

Stari paleozojski masivi kisela, slabo plodna tlaume ( hrast,

bukva, kesten
hickory) industrija papira i namjetaja

Jug jedno od najsiromanijih podruja u SAD poor whites

Glavni centri Neshville, Johnson City, Harrisburg

Birmingham centar elika i Fe rude Pittsburg juga

razvoj gradnjom eljeznice , kanalske veze sa
zaljevom

Mexikim

Atlanta grad Coca Cole, CNN-a, drugi najvei aerodrom u SAD

6. Sjeverna unutranja industrijska regija MIDDLE

WEST

Od Velikih jezera do Ohia primarna je industrija!!!

Koncentracija teke industrije Deluth- glavna luka

Novi centri Garry, Toledo, Cleveland, Erie, Buffalo
Glavni centar Chicago
Glavna unutranja luka SAD-a, najvei aerodrom na svijetu ( O
Hara > 70 mil putnika/god
Chicago epicentar svjetske arhitekture

Detroit-glavno sredite Fordove industrije

Akron ( 1870.g. ) glavni centar proizvodnje guma

Regije Sad-a 2

Juna unutranja regija

Dominantan je uzgoj pamuka ( pojas od srednjeg Texasa do juga

Appalachiana)

Ozark plato leita metala: bakar, kositar, topli izvori Hot

springs

itava juna regija bogata je rudama nafta i zemni plin

Sredite Houstona najjai ekonomski centar

Houston Galveston najvea urbana aglomeracija I luka juga

Visoki ravnjaci
Glavno sredite regije Denver!!
Sredite financija Wall Street Stjenjaka

Rocky Mountains

Nastali alpskom orogenezom

Podjela Stjenjaka
1. sjever zapadna Montana Idaho
2.srednji Wyoming
3.jug Colorado , Utah, New Mexico
Velika zavala
Velika aridnost Columbia plato ( 350 mm)- polusuna stepa
navodnjavanog tla
Navodnjavanje dolina Snake rijeke
Yuma najsui dio USA

Iz rijeke Colorado vodovodom duljim od 600 km opskrbljuje se

Kalifornija ( Los Angeles)!!
Starosjedioci Hopi Indijanci ( pueblo- sela u stijenama)
Navajo Indijanci stoari i nomadi
Sz od Las Vegasa Nevada test site ( Mojave desert) polje za
testiranje NE od
1951.g.
Phoenix sredite Arizone!!!
Glavna podruja gospodarstva San Diego Veliki LA- San
Francisco zaljev
Kaskade etinarske ume
Aljaska
Najvea drava
Stanovnici : Inuiti, Aleuti,Athabascan Indijanci
Cjeline :
1. Obalne planine
2.Kodiak otok, poluotok i Aleuti
3.Alaska Range
4. Unutranja dolina Yukon
5. Brooksovo gorje
6. Sjeverne i zapadne obalne ravnice
Sitka rusko naselje Ribarstvo, drvna industrija,prvo politiko
sredite
Junea sredite uprave
Ancourage najvei grad Alaske
North Slope regija od 1969.g. najvee naftno polje u SAD
Barrow inuitsko naselje

Hawai
Najvea otona skupina Polinezije 16.900 km2, 8 veih i >
1000 manjih otoka
Otoci vulkanskog porijekla, najvea visinska razlika na Zemlji
Aktivna dva vulkana Mauna Loa, Kilauea
Oahu sastajalite najvaniji otok
Glavni grad Honolulu
Hawai najvei otok
Kauai najstariji otok
eerna trska i ananas - glavni poljoprivredni proizvodi
Gospodarstvo
Od 1787.g. Po Ustavu SAD su jedinstvena drava od Mainea do
Mississippia i jedinstveno trite
irenje trita pamuka od 1793.g. Eli Whitney (ista
pamuka)
Najvee prihode imaju drave Kalifornija, Michigan, Iowa,
Illinois
Proizvodnja
50% svjetske proizvodnje kukuruza
75%

soje

25%

mlijeka

20%

pamuka

20%

agruma

Poljoprivredni pojasevi
1. TRUCK FARMING povrtlarski pojas
2. MLIJENO STOARSTVO- najvei proizvoa Wisconsin ( 17
% mlijenih krava)
3. CORN BELT najproduktivnija regija svijeta, proizvodnje
za ishranu stoke- Iowa, Illinois 60% proizvodnje
4.pojasevi JARE Penice
5.Pojas OZIME penice
6. GENERAL FARMING pojas mijeanih kultura kukuruz,
penica, duhan- regija Sjeverne Karoline, Kentucky, jug Georgije
( duhan za cigare), dolina Conneticut duhan za cigarete
7.COTTON BELT- glavne regije Mississippi Louisiana, Texas,
Arizona, Kalifornija
SAD II na svijetu iza Kine po proizvodnji pamuka,najvei
izvoznik!!!
Glavni proizvoai pamuka : Texas 24 %,Georgia -12
%.Mississippi 12 %
Kalifornija 10 %
8. POJAS SUPTROPSKIH KULTURA eerna trska, ria, agrumi
Pojas uz Mexiki zaljev Florida
Florida najvei proizvoa greipa (52%), narane(56%)
Louisiana od 1751.g. eerna trska(53%)
Texas Louisiana 50 % amerike proizvodnje rie
9. POJAS EKSTENZIVNOG STOARSTVA VISOKI RAVNJACI
SAD najvei svjetski proizvoa i potroa govedine
Podruje Visokih ravnjaka glavna regija uzgoja teletine

Texas proizvodnja 95 % moher vune ( angora koza)

10. POJAS MEDITERANSKIH KULTURA Kalifornija 48 % povra
Central Valley uzgoj pamuka, agruma (narane i limuni)
Vinogradarstvo i voarstvo glavna regija Kalifornija i Florida
Ribarstvo
SAD su peti u svijetu po proizvodnji - 3,8 %
Glavne zone dodiri toplih i hladnih morskih struja
Golfske i Labradorske
Alaska i Kalifornijske
1. New Foundland haringa, bakalar, skue, grge
2. zaljevi Chesapeak, Delaware otrige, kampe, jastozi, rakovi
3.Florida Mexiki zaljev spuve, tuna, skue, plava riba
4. Pacifik plava riba San Pedro, Losos Alaska
Prihodi iz poljoprivrede
1. KALIFORNIJA
2.SJEVERNA KAROLINA
3.TEXAS
4.GEORGIJA
5.IOWA
Texas prvi u uzgoju stoke i pamuka
Alaska trea glavna regija u proizvodnji nafte Prudhoe Bay,
Kuparuk river
Prirodni plin rast proizvodnje od 1945.g. druga na svijetu po
proizvodnji iza Rusije
Glavne regije Texas 35 %, Louisiana 35 %,nova leita na
Alasci
Ugljen druga na svijetu po proizvodnji ( iza Kine) 21 %

HE drugi izvor energije u Kanadi ( 26 %)

Quebeck 40 %- Churchill falls- najvea pojedinana elektrana
na svijetu
Zlato -50 veih rudnika,trea u svijetu po proizvodnji iza
Australije, June Afrike
Najvei proizvoa Nevada 83 % ukupne USA proizvodnje
Bakar
- najvanije drave su Arizona, Utah, New Mexico,
Nevada, i Montana. US je trea u svijetu po proizvodnji bakra
LATINSKA AMERIKA
Spadaju: Juna i Srednja Amerika, Meksiko
Stanovnitvo tih podruja slui se panjolskim jezikom
Brazil portugalski
Latinska Amerika je podijeljena na 21 nezavisnu dravu
Prirodno geografski -granica Sjeverne i June Amerike tok
rijeke Atrato i dolina koja na juno amerikom kopnu dijeli
uzvienja od Anda
Najnovija podjela:
1. Sjeverna Amerika granina crta juno od Ciudad de Mexica
2. Srednja Amerika do Darienske prevlake
3. Juna Amerika juno od prevlake
Naziv kontinenta 1507 g. astronom Martin Valdseemuller
Prema dogovoru iz Tordesillasa 1494.g. Portugalci dobivaju
posjede na istoku
Prvo naselje koje su panjolci utemeljili Santo Domingo
1496.g.
Panama je prvo naselje na Pacifiku 1519.g!!!
Mexico i Peru glavna su sredita panjolskog stanovnitva u
Novom svijetu!!!!!
Peninsularesi panjolci roeni na Iberskom poluotoku !!!
Kreoli bijelci roeni u kolonijama zemljoposjednici, obrtnici

Balboa - Prvi europljanin koji je vidio istonu pacifiku obalu

1513.g.
Prirodna obiljeja
Srednja Amerika- nizovi Antilskih otoka mlae su geoloke
tvorevine nastaju izdizanjem i vulkanskim erupcijama u
tercijaru i kvartar
Reljefne cjeline
1. Meksika visoravan
2. Uski meumorski pojas
3. Karipsko otoje

U reljefu june Amerike izdvajaju se:

1. stare gromadne planine s visoravnima (Brazilsko i Gvajansko
visoje) na sjeveru u sredinjem i istonom dijelu Brazila
2. Velike ravnice: Amazonska, Llanos, Gran Chaco, Pampas,
Patagonija
3. Ande visoki planinski lanac na zapadu
Brazilsko visoje imalo je posljednju orogenezu u paleozoiku
(kaledonsko nabiranje)!!
Ande-po irini (I-Z) 3 pojasa: Istone - paleozijske stijene (rude)
,Unutranje (sredinje) - ine glavni greben, mezozojski
sedimenti,Zapadne - primorske Ande;
Klima
Najveim dijelom arki pojas
Aw savanska klima-vei dio Brazilskog visoja,
Paragvaja i Bolivije, Pacifik Srednje Amerike, Yucatan
Patagonija ima suhu i hladnu klimu Bsk

Pustinjska klima (Bw) Na pacifikog obali do Guayaquilskog

zaljeva (Ekvador) Razlog je hladna Humboltova struja
U pustinji Atacama je naselje Iquique prima svega 2 mm
padalina godinje
Od Bahie Blance ( Argentina) Urugvaj Paragvaj Sao Paulo
Cf umjereno topla vlana klima
Df klima-Krajnji jug ilea - djeluju hladni i vlani vjetrovi
Zapad Aregntine-Bw klima
Najvii predjeli Anda imaju klimu tundre

Stanovnitvo
Najvie stanovnika Brazil 38 %
Mexico 22 %
Kolumbija 9,8
Argentina 8,3

Najvea naseljenost : Karibi 152 st/km2

Najvea naseljenost - pacifika obala Guartemale, El Salvadora
Vrlo rijetka naseljenost: Patagonija,jug Argentine i Chile
Natalitet najvei u Junoj Americi je 26 , a najnii na
Karibima-22 !!

Indijski

jezici:

Chibchan,

Cariban,

Ge,

Quechua,

Aymara,

Araukania, Arawakan, Tupi Guarani

Najvei gradovi LA: Mexico City,Sao Paulo,Rio de Janeiro,Buenos
Aires!!

Vode Latinske Amerike

Pacifiki ocean: Kalifornijski zaljev,Panama
Atlantski ocean: Meksiki zaljev, Karipsko more
Slivovi : Pacifiki, Atlantski
Pacifiki sliv -kratke, brze i strme rijeke, veliki HE potencijal
Rijeka Amazona- tee kroz Peru, Brazil i dijelimino kao
pogranina rijeka kroz Kolumbiju, vodom najbogatija rijeka na
zemlji,ima 10.000 pritoka, Amazona je plovna rijeka na duini od
4300 km
Vaniji gradovi koji lee na Amazoni su: Ikitos, Manaus, Obidos,
Santarem Belem, Makapa
Parana-

Protie

kroz

Brazil,

Paragvaj

Argentinu,nastaje

spajanjem rijeka Rio Grande i Paranaiba

Parana je druga rijeka June Amerike, tee na jug i uliva se
(delta!) u Atlantski ocean u obliku estuarija La Plata
Do spajanja sa svojom glavnom pritokom, rijekom Paragvaj,
esto se naziva Alto Parana (Alto Paran).

Na Parani se nalazi jedna od najveih HE na svijetu, kod brane

Itaipu

La Plata predstavlja granicu izmeu Argentine i Urugvaja

Najvei estuarij na svijetu koji nastaje spajanjem ua
rijeka Paran i Urugvaj u Atlantski ocean
Rijeka Orinoco-4 po veliini U JA
Najdua rijeka u Brazilu-San Francisco
Pantanal- movarno podruje u sreditu June Amerike,jedno
od najveih svjetskih utoita za divlje ivotinje
Jezera
Maracaibo najvee jezero povezano s karipskim morem
Titicaca najvie plovno jezero na svijetu,25 rijeka utjee u
njeg i ima 41 otok
Slap Angel falls 979 m najvii na svijetu!!!
Urosi = 9 umjetnih otoka na jezeru Titicaca od plutajue trske,
glavna turistika atrakcija Perua
Maracaibo-jezero u Venezueli,neki ga svrstavaju u more jer je
djelomino slano
Chapala- najvee slatkovodno jezero Meksika

U jezero utie rijeka Lerma, dok iz njega istie Rio Grande de

Santiago

Srednja Amerika

Sedam drava Belize, Honduras, Guartemala, El Salvador,

Nicaragua, Panama, Costa Rica
Najvie domorodaca Guartemala (50%)

Karibi-Veliki i Mali Antili, Bahami

Zapadnoindijski otoci
3 reljefne strukture: Unutranji antilski luk, srednjeantilski luk,
vanjski antilski luk
Panama
Dva dijela: I) usko primorje uz more; II) sredinje visoje do
3000 m
Tropska kina klima (Af)- tropska kina uma

Panamski kanal 1819.g. panjolska vlada prihvaa projekt

izgradnje kanala

Dvije faze gradnje: 1881- 1888 Francuzi (Lesseps) 1904

1914 USA
Duljina 65 km , a s morskim produecima 81 km, dubina
12,5 m,prolaz traje 7 8 sati,u sreditu jezero Gatun
Promet: Najvie kontejnera: 33%
Caymanski otoci-najvei dio otoka vulkanskog porijekla
Velika gustoa naseljenosti: Barbados 570 st/km2, Portoriko
350 st./km2

Kuba-najvea drava Kariba spoj Floride i Yucatana

1898.g. nezavisnost uz pomo Amerikanaca
Temelj gospodarstva eerna trska i proizvodnja eera
Havana glavni grad
Camel autobusi na ulicama Havane ( na Kubi ih je >
200.000)
Jamajka-Montego bay turistiko sredite
Rastafarijanci-1930

ih-Marcus

Garvay

zaetnik

rastafarijanaca
Simbol sekte dread locks
Haiti-Najsiromaniji otok Kariba, potres u Haitiju 2010 god.

sekte

Djevianski otoci odredita cruzera

BRAZIL
Najvea drava June Amerike-66% kontinenta
Otkrie: Pedro Alvare Cabral ( 1500.g.)
Stanovnitvo:
Koloni najamni radnici na plantaama
Maskatesi putujui trgovci
Favelasi gradski radnici, nosai
Vegetacijske

cjeline-Tropska

kina

uma

47,1

teritorija,Illanosi,Palma,Obalne ume,Caatingas
Regionalna podjela
1.Sjeveroistok
Najnerazvijenija regija- najnii standard najvii mortalitet
Agreste prijelazna zona,regija mijeane poljoprivrede
Recife ( Pernambuco)-glavna luka SI,pomorska baza za Europu
Salvador ( Bahia) luka za izvoz duhana i kakaoa-najstariji grad
Brazila (1510.g.)

CANDOMBLE ( afrobrazilska religija) > 1000 hramova

terreiros

2.Centar
Sjever rudarska regija Minas Gerais (50% svj. Prozvodnje zlata
i dijamanata)
Volta Redonda novi centar crne metalurgije- Prerada ( Fe rude)
Sao Paulo-najvei grad June Amerike!!
Glavna

imigracijska

luka-okolica

najvee

monokulturno

podruje kave na svijetu

Favele-divlje naselje, ilegalno sagraene, gusto izgraene,
esto samo s jednom prostorijom,izgraene od kartona, lima,
starog eljeza, betonskih cijevi
SANTOS najvea brazilska luka, Glavna luka za izvoz kave!!!

Rio De Janeiro-od 1815 godine-glavni grad

Imovinska podjela grada: 1.Bogati sloj Zona Sul 2. Siromani
sloj Zona Norte

3.Zapad

Najizoliraniji dio zemlje

Rudnici zlata i dijamanata, Campo Grande, Manaus
PANTANAL najvea movara 200.000 km2
AMAZONIJA- Manaus najvei grad na rijeci i luka
DEFORESTACIJA
Stoarstvo glavni uzrok deforestacije
Ostali

uzroci:

ienje

povrina,Kolonizacija

povrina

zbog

Infrastrukturna

panjakih
gradnja-

ceste,komercijalna poljoprivreda,sjea uma

Soja jedan od najvanijih uzroka deforestacije
Transamazonic- gradnja zbog : nova naselja za siromane
seljake i Eksploatacija drva i ruda

4.Jug
Plantae kave i eerne trske

ILE
Najdua zemlja na svijetu
Ande dijele zemlju na geografske regije od sjevera prema jugu:

 Sjeverna regija
Sjeverno-sredinja regija
Sredinja regija
Jugo-sredinja regija
Krajnja juna regija
1541.g. Prvo stalno europsko naselje, Santiago, osnovao je
Pedro de Valdivia
12. veljae 1818. ile je proglaen neovisnom republikom
Glavni i najvei grad: Santiago (Santiago de Chile)-st. stupanj
urbanizacije 87%
ile

ima

najvee

svjetske

rezerve

bakra-najvei

proizvoa i izvoznik.

Regije

Sjeverni ile
Atacama-najsua pustinja na svijetu - du obale ilea!!
Chubascos-naziv za oluju u Atacami koje donese kiu
Gospodarstvo-Kvalitetna Fe ruda (60% metala)

je

Ranija eksploatacija srebra danas nema znaaj-ruda se otprema

preko luka; Iquique i Antofagasta

Srednji ile
U Velikoj udolini razvio se najvei i glavni grad SANTIAGO
187 km dalje od njega - luka VALPARAISO -glavna i najvea luka
Concepcion

centar-bogatog

agrarnog

zalea,sa

razvijenom

trgovinom i industrijom
Juni ile
-Punta Arenas trgovinski centar Osobito za ovarska podruja
june Patagonije i Ognjene zemlje (i nalazita nafte)
Puerto Williams-najjunije naselje na svijetu

ESTADOS UNIDOS MEXICANOS

1810 1821 rat za nezavisnost

Granii s Gvatemalom i Belizeom na jugu

Rasni sastav: Mestici- 55%, Indiosi: 29%, bijelci 15%
97% seljaka bezemljaa
Hacijenda mala autokratska jedinica, oruana garda
Agrarnu reformu provodi Kordenas (1934 1940) meksiki
Roosevelt
Najgua naseljenost : Mesa Central,najrjee na Baja Californiji i
Yucatanu

Prirodna obiljeja
Planinska zemlja > 900 m nadmorske visine
Glavna vulkanska zona: Transmeksiki vulkanski pojas
Pet glavnih reljefnih regija: 1. Baja Californija
visoravan 3.Zaljevska ravnica Yucatan

2.Sredinja

4.Vulkanski pojas

5.Visoravni junog Mexica

Planine nastavak Primorskih planina sa sjevera: Istok: Sierra
Madre Oriental Zapad : Sierra Madre Occidental
Obala tierra calida tropska kina uma istok, zapad
savane,jug : Sierra Madre del Sur
Unutranjost chaparel, kserofilna vegetacija

Regionalna podjela
1.Sjeverni Meksiko
Planinske visoravni bolsono bunjevita vegetacija
Juno rudnici srebra, zlata, eljeza, bakra San Louis Potosi
Baja Californija pustinjsko Podruje < 200 mmm padalina
Cortezovo more - lov na tune
Bahia Magdalena kitovi
Sonora pustinja na SZ Mexica, podruje poljoprivrede uz
navodnjavanje
Glavno gospodarsko sredite Monterrey

2.Sredinji Meksiko
50 % proizvodnje kukuruza
Ciudad de Mexico na mjestu stare azteke prijestolnice
SI od grada rudarski centar Pauka, Toluka itni centar
Pueblo prerada pamuka
Srednji Mexico zemlja visokih planina s vrhovima do 4000m

3.METROMEX
Mexico City i okolno podruje, jedan od svjetski najbre rastuih
gradova ( 25 mil.)
Guadalahara gl. centar
Zacatecas rudnici srebra,
Manzanillo luka
Vera Cruz luka, Tampico luka, eksploatacija nafte, eljezniko
vorite prema SAD

4.Juni Meksiko
Glavno turistiko sredite Acapulco
Glavno sredite Oaxasa de Huares
Luke na obali Porto Mexico (zaljev), Salina Cruz
Chiapas praume
Zapatisti nerijeeno agrarno pitanje

5.Yucatan
Vapnenaka ploa

Krki reljef nema povrinskih tokova rijetka naseljenost u

unutranjosti
Gospodarstvo: najznaajnija kultura kukuruz (53 % povrine),
penica (9%) Plantani uzgoj kava, kakaovac, banane u
pojasu tierra calide
Kaktusi (850 vrsta), agava (magvey) vino (pulque), rakija
(tekila)
Agrarnom reformom uveden sistem eidosa obrada zemlje je
kolektivna, vlasnitvo individualno

RUDARSTVO I INDUSTRIJA
Srebro vodea drava u svijetu,ostale rude zlato, bakar,
olovo (III na svijetu), cink, eljezo, mangan, iva, sumpor (II)
Najvee rudno bogatstvo nafta
Naftonosni pojas uz Mexiki zaljev
Trgovina glavni partner SAD (85%)
Luke najvee na Mexikom zaljevu Tampico, Vera Cruz
Na Pacifiku Acapulco, Mazanillo, Salina Cruz
Bracero Program-doputa meksikim radnicima da povremeno
rade na posjedima u Texasu, Kaliforniji5 mil.st.
NAFTA (1994)-Trgovina izmeu Mexico, Canada i SAD-a