TEMELJI

-Izvedba
-Proraun

KONSTRUKCIJE

-Armiranje

NAPOMENA: Podaci i slike od Slide 1 do 13 preuzeti su iz skripte: Tanja Roje-Bonacci : Posebna poglavlja iz temeljenja, 2007.

KONSTRUKCIJE

TEMELJ je dio graevine kojim se optereenja iz KONTROLIRANE graevine

prenose u PRIRODNU sredinu, tlo, na nain da graevina bude trajno upotrebljiva

Postupak projektiranja temelja (Collin, 2002)

PLITKO TEMELJENJE - svako ono temeljenje koje zadire u dubinu, dovoljnu da

se zadovolje zadani uvjeti slijeganja i nosivosti, a temeljna stopa se nalazi
neposredno ispod najnie kote graevine koju na sebi nosi.

KONSTRUKCIJE

Osnovni smisao plitkog temeljenja je da se optereenje s graevine na tlo

prenosi iskljuivo pritiskom temeljne plohe na tlo

Podjela plitkog temeljenja po obliku temeljne stope

-temelji samci, jedan temelj- jedan stup;
- temeljne trake nose zidove - optereene su po cijeloj svojoj duini

KONSTRUKCIJE

- temeljni rotilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih mijeati s

konstrukcijama koje imaju vezne grede izmeu elemenata temeljenja iz
drugih razloga, npr. seizmika)

KONSTRUKCIJE

- temeljni rotilji, nose zidove i stupove istovremeno (ne treba ih mijeati s

konstrukcijama koje imaju vezne grede izmeu elemenata temeljenja iz
drugih razloga, npr. seizmika)

KONSTRUKCIJE

- temeljne ploe, rasprostiru optereenje od zidova i stupova graevine na

veliku povrinu te smanjuju njegov intenzitet

KONSTRUKCIJE

- temeljni nosai, predstavljaju neprekinute temelje, tokasto optereene

stupovima graevine koju nose ili su podloga kolosjecima raznih inskih
vozila (kranske staze, kada nosai lee na tlu) kada su optereeni pokretnim
optereenjem

Podjela plitkih temelja po krutosti

- kruti plitki temelji (samci, trake, ponekad rotilji i ploe)
- savitljivi plitki temelji (temeljni nosai, rotilji, ploe)

TEMELJENJE NA POBOLJANOM TLU

KONSTRUKCIJE

Ovdje spadaju najrazliitiji zahvati za poboljanje podtemeljnog tla u smislu njegovih

svojstava prvenstveno stiljivosti, a naravno i nosivosti.
Prema dananjem stanju tehnologije to su:
- zamjena materijala sa ili bez upotrebe geotekstila;
- dinamiko zbijanje tla s povrine;
- dubinsko vibriranje tla;
- ubrzavanje procesa konsolidacija uspravnim drenovima;
- poveanje gustoe tla ugradnjom ljunanih pilota;
- poboljanje svojstava tla ugradnjom ljunanih pilota uz vibriranje;
- poboljanje svojstava tla mlaznim injektiranjem;
- poboljanje svojstava tla sustavom mikropilota

DUBOKO TEMELJENJE
svako ono temeljenje pri kojem se optereenje na tlo osim preko dodirnog
pritiska temeljne plohe na tlo, prenosi i trenjem po platu tijela ugraenog u tlo
ispod najnie kote graevine koju temelj nosi - iznimku ine jedino piloti koji
optereenje predaju izravno na vrstu stijensku podlogu.
Duboko temeljenje primjenjuje se kod sloenijih graevinskih zahvata, kada
temeljno tlo, na dohvatljivoj dubini koja odgovara plitkom ili produbljenom
temeljenju, nema svojstva koje mogu zadovoljiti traenu kakvou s obzirom
na dozvoljena slijeganja i /ili dozvoljenu nosivost
Podjela dubokih temelja
Osnovni oblici dubokih temelja mogu se prikazati kako slijedi:

KONSTRUKCIJE

- duboki masivni temelji; pojedinani temelji velikih tlocrtnih dimenzija (kesoni,

bunari i sanduci), graevine koje s temeljem ine jedinstvenu cjelinu, kao na
primjer priobalne graevine

DUBOKO TEMELJENJE

KONSTRUKCIJE

duboki masivni temelji prelazni tip ka pilotima, izvedeni metodom

mlaznog injektiranja - metoda omoguava izvedbu ojaanog masivnog bloka
ispod povrine koju je potrebno temeljiti, nosivost ovakvog bloka rauna se
kao nosivost dubokog masivnog temelja koji nosi na trenje i na dodirnu plohu
temelj-tlo. Ako su stupnjaci dovoljno daleko pretvaraju se u grupu pilota ili u niz
pojedinanih pilota

DUBOKO TEMELJENJE

KONSTRUKCIJE

piloti ili ralanjeni duboki temelji - mogu optereenje prenositi po principu

jedan pilot jedan stup (pilon) ili mogu biti s naglavnom konstrukcijom spojeni u
grupe koje prenose optereenje s graevine preko naglavne konstrukcije na
pilote pa u tlo

DUBOKO TEMELJENJE
Duboki temelji mogu se izvesti od panela tehnologijom dijafragmi ili mixed in place
(MIP) tehnologijom

KONSTRUKCIJE

HIBRIDNO TEMELJENJE
Hibridno temeljenje nastaje kada ploa
temeljena na pilotima ne lei iskljuivo
na glavama pilota ve preostalom
povrinom lei i oslanja se na tlo.
Javlja se kod temeljenja nebodera.

ODABIR NAINA I DUBINE TEMELJENJA

KONSTRUKCIJE

Minimalna dubina temeljenja odreena je propisima -uvjet da temeljna ploha

bude ispod dubine smrzavanja - za Hrvatsku je to 0,8 m ispod povrine terena.
ODABIR PREMA ZAHTJEVIMA GRAEVINE

KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

1.) KARAKTERISTIKE TEMELJNOG TLA

- KRUTOST I DEBLJINA POJEDINIH SLOJEVA TLA ISPOD GRAEVINE
- HOMOGENOST TEMELJNOG TLA
- NIVO PODZEMNE VODE (UZGON)

2.) OPTEREENJE GRAEVINE I KONCENTRACIJA

OPTEREENJA NA GRAEVINI

3.) TIP KONSTRUKCIJE

KONSTRUKCIJE

- RAVNOMJERNO ILI NERAVNOMJERNO OPTEREENJE NA TEMELJNO TLO

- TORNJEVI ILI GRAEVINE VELIKE TLOCRTNE POVRINE I MALE VISINE

KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

PLITKO TEMELJENJE
primjenjuje se kod homogenog tla dostatne nosivosti
- TRAKASTI TEMELJI
- kod linijskog optereenja tla
- TEMELJI SAMCI
- kod koncentriranog optereenja tla
- TEMELJNA PLOA ISPOD ITAVOG TLOCRTA GRAEVINE
- kod zgrada sa ujednaenim koncentriranim silama na mjestu
oslanjana stupova

KONSTRUKCIJE

- kod velikog uzgona

- TEMELJNA PLOA PODEBLJANA NA POJEDINIM DIJELOVIMA
- kod zgrada sa LOKALNO VELIKIM koncentriranim silama na
mjestu oslanjana stupova i / ili VELIKIM LINIJSKIM SILAMA na
mjestu oslanjanja pojedinih zidova

KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

TEMELJI SAMCI
-Prvi izbor pri temeljenju stupova zbog jednostavnosti i malih trokova izvedbe
-Primjena temelja samaca kod malih zgrada
a)Svaki stup preuzima optereenje sa cca 25 m2 tlocrtne povrine zgrade
b)Optereenje svake etae iznosi cca 10 kN/m2
c)Temelji prekrivaju manje od 50 % tloctne povrine zgrade
d)Kontaktno naprezanje na tlo iznosi 100 do 300 kPa
Temelji samci se ne primjenjuju kod temeljenja na mekim glinama i pijesku
nosivosti manje od 100 kPa

KONSTRUKCIJE

Temelji samci se mogu koristiti samo ako u blizini nema drugih temelja ili loijeg tla
unutar anvelope naprezanja koju uzrokuje promatrani temelj

Diferencijalna slijeganja izmeu susjednih temelja samaca mogu se eliminirati

povezivanjem temelja samaca armiranobetonskim gredama
Povezivanje gredama poveava stabilnost konstrukcije na heterogenim tlima

KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

TEMELJNE PLOE
-Primjena temeljnih ploa, a ne temelja samaca
a) Temelji samci prekrivaju vie od 50 % tloctne povrine zgrade
b) Zgrada ima nekoliko podzemnih etaa ispod razine podzemne vode
c) Temeljno tlo ima nekoliko podruja sa vrlo loim tlom te je potrebno izvesti
kompenzaciju ime se smanjuju naprezanja na tlo
Temeljne ploe se izvode kod zgrada sa 8 ili vie etaa i kada je nosivost tla manja
od 150 kPa
Rijetko se izvode kod zgrada niih od 7 katova jer su skupi kao i duboki temelji

KONSTRUKCIJE

Kod pijesaka nosivosti cca 75 kPa mogue je slom temeljne ploe uslijed savijanja ili
diferencijalnih slijeganja

KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

DOKAZ NOSIVOSTI TEMELJNE PLOE ISPOD ZGRADE

-Nije potrebno dokazivati slom tla, klizanje i prevrtanje graevine
-Debljina ploe odreuje se iz statikog prorauna U PRAVILU JE MJERODAVAN
PROBOJ TEMELJNE PLOE
-Kod BIJELE KADE mjerodavan je statiki proraun prema UPORABLJIVOSTI
(vodonepropusnost + irina pukotina)
-UZGON ponekad se izvodi deblja temeljna ploa kako bi se osigurala dovoljna
sigurnost protiv isplivavanja graevine

KONSTRUKCIJE

-Omoguuje ujednaavanje slijeganja

- U PRAVILU BOLJE RJEENJE OD TEMELJA SAMACA ILI TRAKASTIH TEMELJA (ali
zahtjeva vei utroak materijala)

KRITERIJI ODABIRA TEMELJENJA U VISOKOGRADNJI

KRITERIJ ZA TEMELJNU PLOU SA LOKALNIM OJAANJEM
-Ujednaavanje naprezanja na tlo kod velikih koncentriranih ili linijskih sila
-Ojaanje se mora imati dovoljno veliku tlocrtnu povrinu kako bi se postiglo
izjednaavanje naprezanja i deformacija
-Debljina ploe izvan podruja ojaanja odreuje se po kriteriju nosivosti na
pritisak tla i uzgon
- U PRAVILU BOLJE RJEENJE OD TEMELJA SAMACA ILI TRAKASTIH TEMELJA

KONSTRUKCIJE

PREDNOSTI I NEDOSTACI PLITKOG TEMELJENJA

PREDNOST:
-Ekonomino temeljenje kod tla dostatne nosivosti
NEDOSTATAK:
-U pravilu postoje znatna diferencijalna slijeganja kod temeljenja na trakastim
temeljima i temeljima samcima UNOSE SE PRISILNE DEFORMACIJE U
KONSTRUKCIJU primjena temeljnih ploa ili drugaije temeljenje

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
STATIKI DOKAZ NOSIVOSTI I UPORABLJIVOSTI PLITKOG
TEMELJA
-DOKAZ NAPREZANJA NA TLO

-DOKAZ EKSCENTRINOSTI OPTEREENJA NA TEMELJ

-DOKAZ NA KLIZANJE I PREVRTANJE TEMELJA
-DOKAZ NA SLOM TLA (kao alternativa dokazu naprezanja na tlo)

KONSTRUKCIJE

-DIMENZIONIRANJE TEMELJA ( Granino stanje nosivosti i uporabljivosti)

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRINOSTI OPTEREENJA
-Potrebno je dokazati da za osnovna optereenja se rezultantna sila nalazi u 1.
jezgri poprenog presjeka temelja

KONSTRUKCIJE

-Za ostala optereenja rezultantna sila se mora nalaziti u 2. jezgri poprenog

presjeka

Mx moment savijanja oko osi x

My moment savijanja oko osi y
V vertikalna sila na temelj

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ EKSCENTRINOSTI OPTEREENJA
-Potrebno je dokazati da za osnovna optereenja se rezultantna sila nalazi u 1.
jezgri poprenog presjeka temelja CIJELA POVRINA TEMELJA JE U TLAKU, NEMA
ODIZANJA TEMELJA OD TLA

KONSTRUKCIJE

-Za ostala optereenja doputa se odizanje

temelja, ali se rezultanta mora nalaziti
u drugoj jezgri poprenog presjeka

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
-Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno doputenom naprezanju

KONSTRUKCIJE

- JEDNOOSNO SAVIJANJE : ex = 0 ili ey = 0

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DOKAZ NAPREZANJA NA TLO
-Naprezanja na tlo moraju biti manja ili jednaka maksimalno doputenom naprezanju
-DVOOSNO SAVIJANJE :
-c) itav presjek je u TLAKU

KONSTRUKCIJE

-d) presjek se dijelom odie od tla

- Iz tablica prema Hlsdnker-u

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
-PRIMJER : TEMELJ OPTEREEN VERTIKALNOM CENTRINOM SILOM

PRITISAK NA TLO:
ps = N / A

KONSTRUKCIJE

PROVODI SE DOKAZ NA SAVIJANJE,

POSMIK I PROBOJ U PRESJEKU
UDALJENOM (c + h ) /2 OD
VERTIKALNE OSI STUPA ZA SILU QR
ZA EKSCENTRINO OPTEREENJE
POTREBNO ODREDITI VERTIKALNU
SILU QR INTEGRACIJOM
NAPREZANJA PO POVRINI
TEMELJA

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA
-PRIMJER : TEMELJ OPTEREEN VERTIKALNOM CENTRINOM SILOM

KONSTRUKCIJE

ARMIRANJE TEMELJA:

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA

KONSTRUKCIJE

PROBOJ TEMELJNE PLOE najee mjerodavan pri dimenzioniranju temelja samaca

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA

KONSTRUKCIJE

PROBOJ TEMELJNE PLOE ARMIRANJE POVIJENIM IPKAMA

TEMELJENJE U VISOKOGRADNJI
DIMENZIONIRANJE TEMELJA

KONSTRUKCIJE

PROBOJ TEMELJNE PLOE ARMIRANJE SPONAMA

TRAKASTI TEMELJI
Trakasti temelji se izvode ispod zidova ili ispod niza stupova

Temelji imaju oblik obrnutog T-presjeka

U poprenom smjeru temelj ima konzolne istake koje se proraunavaju na reaktivno optereenje
Debljina ploe na kraju iznosi barem 20 cm.
Za male konzolne istake temelja zadrava se konstantna debljina ploe.

KONSTRUKCIJE

U uzdunom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosa na savijanje pod djelovanjem
koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih napona na temeljnoj plohi.
Visina rebra iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog temelja
Krutost na savijanje trakastog temelja i cijele konstrukcije nad temeljem:
-mora biti takva da ne nastane koncentracija napona pod stupovima
- nejednoliko slijeganje mora biti manje od 1/1000 razmaka stupova

TRAKASTI TEMELJI

KONSTRUKCIJE

PRORAUNSKI MODEL

Proraunski model greda na elastino popustljivim osloncima

Horizontalno pridranje potrebno zbog stabilnosti numerikog prorauna
Winklerov model temeljnog tla niz diskretnih opruga odgovarajue krutosti

TRAKASTI TEMELJI

KONSTRUKCIJE

ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD 2 STUPA

TRAKASTI TEMELJI
ARMIRANJE TRAKASTOG TEMELJA ISPOD VIE STUPOVA SREDNJE POLJE

Donja uzduna armatura rasporeuje se po cijeloj irini temelja pri emu se 2/3 armature
rasporeuje u irini rebara

KONSTRUKCIJE

Ako je proraunska poprena sila VSd vea od otpornosti neraspucalog betonskog presjeka VRd1
proraunava armatura za preuzimanje glavnih vlanih napona kose ipke ili spone

TRAKASTI TEMELJI

KONSTRUKCIJE

ARMIRANJE
TRAKASTOG TEMELJA

TEMELJNE PLOE
Temeljne ploe ispod zgrada mogu biti:
a)PUNE,
b)REBRASTE
c)UPLJE
Izbor tipa temeljne ploe ovisi o:
-konstrukcijskoj shemi graevine
-veliini i rasporedu optereenja u
tlocrtu
- nosivosti i deformabilnosti tla

PUNA PLOA najjednostavniji oblik glede izvedbe, ali je vei utroak materijala
Debljina ploe 1/6 razmaka stupova

KONSTRUKCIJE

REBRASTA TEMELJNA PLOA za vee optereenje i vee razmake stupova

Rebra se projektiraju po osima stupova
UPLJI SANDUASTI TEMELJI imaju najveu krutost, ali zahtijevaju veliki utroak
materijala i komplicirani su za izvedbu

TEMELJNE PLOE

KONSTRUKCIJE

PRORAUNSKI MODEL
Povrinski nosa
Ili dijeljenjem u
trake paralelne
uzdunim i
poprenim osima
stupova
aproksimira
tapnim sustavom

KONSTRUKCIJE

TEMELJNE PLOE

NAGLAVNICA PILOTA
PRORAUNSKI MODEL NAGLAVNICE

KONSTRUKCIJE

Ploe pilota se izvode debele kako bi se sile iz stupa pod odgovarajuim kutom rasporedile u pilote
Pritom dolazi do skretanja vertikalne sile te se pojavljuju horizontalne sile koje se preuzimaju
armaturom u donjoj zoni ploe

NAGLAVNICA PILOTA

KONSTRUKCIJE

ARMATURA PILOTA

NAGLAVNICA PILOTA

KONSTRUKCIJE

ARMATURA PILOTA

NAGLAVNICA PILOTA

KONSTRUKCIJE

ARMATURA PILOTA

DUBOKO TEMELJENJE VIJADUKTA MIRNA

STATIKI PRORAUN
DONJI USTROJ
Sprezanje pilota i naglavne
ploe

STATIKI PRORAUN

Armatura naglavne ploe

OBNOVA STUPA S6 MOSTA JASENOVAC

OBNOVA STUPA S6