ANALITIKA KEMIJA II SEMINAR

UVOD
STATISTIKA osnovni pojmovi
BOLTZMANNOVA RAZDIOBA
ATOMSKA SPEKTROSKOPIJA predavanja i seminar

MOLEKULSKA SPEKTROSKOPIJA
primjena UV/VIS

AK2; k.g. 2006/07; sastavila: V. Allegretti ivi

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

istovjetni uzorci uzorci priblino ste veliine,

veliine, koji se u
tijeku analize obra
obrauju na identian nain
obino se analizira 2-5 istovjetnih uzoraka rezultati
mjerenja rijetko su isti,
isti, pa se kao rezultat uzima
srednja "najboIja"
najboIja" vrijednost
srednja vrijednost

medijan

srednja vrijednost (aritmetika sredina,

sredina, prosjek)
prosjek)
zbroj mjerenja istovjetnih uzoraka / broj mjerenja

medijan
srednji rezultat kada se mjerenja poredaju po veli
veliini (za neparan
broj podataka)
podataka)
srednja vrijednost sredi
sredinjeg para rezultata kada se mjerenja
poredaju po veli
veliini (za paran broj podataka)
podataka)

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

preciznost reproducibilnost mjerenja (blizina

rezultata mjerenja)
erenja)
mjera preciznosti (funkcija odstupanja od srednje
vrijednosti):
vrijednosti):

standardno odstupanje (devijacija)

devijacija)
varijanca
koeficijent varijacije
raspon

to
tonost blizina mjerenja i to
tone ili prihva
prihvaene
vrijednosti
mjera to
tonosti:
nosti:

pogre
pogreka
apsolutna relativna

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

TONOST I PRECIZNOST

tono

netono

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

precizno (netono)
netono)

tono (neprecizno)
neprecizno)

tono i precizno

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

METODA NAJMANJIH KVADRATA ZA IZVEDBU

BA
BADARNOG DIJAGRAMA (regresijska
(regresijska analiza)
analiza)

uvjeti:
istinski linearan odnos
odstupanje toaka rezultat
je pogreke mjerenja

rezultat:
pravac kojim su minimizirani
kvadrati pojedina
pojedinanih
vertikalnih odstupanja
najbolja ravna linija za niz
parova x,y

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

jednadba pravca:

y = mx + b

N = broj parova podataka x,y

Sxx, Syy = sume kvadrata odstupanja od srednje vrijednosti za
pojedinane x i y

x=

y=

xi

S xx = ( x i x )2 = x i2

yi
N

Syy = (y i y )2 = y i2

( x i )2
N

( y i )2

Sxy = ( xi x)(yi y) = xi yi

xi yi
N

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

IZVEDENI IZRAZI
jednadba pravca: y = mx + b
nagib pravca,
pravca, m

m = S xy S xx

odsje
odsjeak pravca,
pravca, b

b = y mx

standardno odstupanje
regresije,
regresije, sr
standardno odstupanje
nagiba,
nagiba, sm
standardno odstupanje
odsje
odsjeka,
ka, sb
standardno odstupanje
rezultata,
rezultata, sc

sr =

Syy m 2 S xx
N2

sm = sr2 S xx
sb = sr
sc =

sr
m

1
x i2
=
( x i )2
N ( x i )2 x i2

N x i2

1 1 (y c y ) yc = srednja
+ +
M N m 2 S xx vrijednost M

istovjetnih analiza
N = broj toaka

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

PODACI KOJI ODSTUPAJU

ODBACITI ILI NE?
VELIKI BROJ MJERENIH REZULTATA
STATISTIKA PRAVILA I TESTOVI
(t-test
Q-test
f-test

granica pouzdanosti za srednju vrijednost;

test za sumnjivi rezultat;
usporedba preciznosti, usporedba
postupaka, odreivanje identinosti ili
razliitosti analiziranih uzoraka)

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

MALI BROJ MJERENIH PODATAKA

PREPORUKE ZA OBRADBU:
opetovano razmiljanje o svim imbenicima koji
mogu utjecati na sumnjivi rezultat
osnovni zahtjev:
zahtjev:

pozorno pisan laboratorijski dnevnik koji

sadri biljeke o svim opaanjima!!!
procjena preciznosti koja
koja se moe oekivati uz primijenjenu
metodu (kada je mogue)
mogue) i procjena je li podatak koji odstupa
doista sumnjiv
ponavaljanje analize (kada je mogue)
mogue)
primjena nekog od statistikih testova ako nije mogue ponoviti
analizu

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova

ZNAAJNE ZNAMENKE I ZAOKRUIVANJE

REZULTATA
ZNAAJNE ZNAMENKE: sve sigurne znamenke i
prva nesigurna znamenka u broju
ZAOKRUIVANJE REZULTATA: rezultat treba
sadravati znaajne znamenke!
znamenke!

REZULTAT SE ZAOKRUUJE TEK NAKON

ZAVRENOG RAUNA!
REZULTAT SE NE TEMELJI NA BROJU
ZNAMENAKA UPORABLJENOG
KALKULATORA!

statistikastatistika- ponavljanje osnovnih

osnovnih pojmova
pojmova
raunalni programi namijenjeni statistici, razliitim izraunima,
grafikim prikazima....
primjer:

ponavljanje Boltzmannova razdioba

Boltzmannova razdioba
omjer napuenosti vieg i nieg energijskog stanja u ovisnosti o
temperaturi
ovisno o primjenjenoj metodi vaan je udio vrsta u viem i u
niem energijskom stanju
primjer: atomske spektroskopske analitike metode
temeljene na emisiji izrazito su ovisne o temperaturi plamena
jer je signal rezultat koliine pobuenih atoma; a molekulske
apsorpcijske i fluorescencijske metode manje su
temperaturno ovisne jer se mjerenja temelje na koliini
nepobuenih atoma
na slian nain valja promatrati i druge metode,
ovisno o nainu generiranja analitikog signala

ponavljanje Boltzmannova razdioba

osnovna jednadba:

E
Nj
= e kT
N0
Boltzmannova konstanta:
k = 1.3806x10-23 J K-1
energija se moe izraziti kao:

E = h = h c = k T
Planckova konstanta:
h = 6.626x10-34 J s

ponavljanje LambertLambert-Beerov zakon

Lambert-Beerov zakon
P0

c
b

TRANSMITANCIJA udio upadnog zraenja koje je T = P

P0
otopina propustila
APSORBANCIJA opisuje koliinu apsorbiranog
P
A = log 0
zraenja
P

%T = T 100

A = logT

LambertLambert-Beerov zakon osnove

LAMBERT-BEEROV ZAKON odnos apsorbancije i koncentracije

(duljine puta)
kvantitativna analiza badarni pravac

A = abc
A = apsorbancija (bezdimenzijska veliina)
b = duljina puta zrake kroz uzorak (debljina sloja uzorka, debljina mjerne
posudice, debljina kivete), cm
c = koncentracija
a = konstanta mjernog sustava apsorpcijski koeficijent, apsorptivnost
dimenzija ovisi o dimenziji c

LambertLambert-Beerov zakon - osnove

OGRANIENJA LAMBERT-BEEROVOG ZAKONA

ISTINSKA

vrijedi samo za razrijeene otopine (< 10-2 M)

a ovisan o indeksu loma otopine
nema utjecaja za c < 10-2 M

KEMIJSKA

posljedica:
asocijacije
disocijacije
reakcije s otapalom..

INSTRUMENTNA

nema odstupanja pri mjerenju uz pravo

monokromatsko zraenje sprega
polikromatskog zraenja i monokromatora
rezultira vrpcom valnih duljina

LambertLambert-Beerov zakon - osnove

maks

raspreno zraenje iz unutranjih dijelova instrumenta

moe dovesti do pogreaka u mjerenoj apsorbanciji

LambertLambert-Beerov zakon - izvod

P0 = snaga upadnog zraenja

P = snaga proputenog
zraenja
S = povrina presjeka
dx = infinitezimalna debljina
dn = broj estica u presjeku
a = konstanta razmjernosti
b = duljina puta
c = koncentracija (mol/L)

LambertLambert-Beerov zakon

objanjenje:
snop paralelnog monokromatskog zraenja (P0) pada okomito na uzorak koji
apsorbira
nakon prolaza duljinom b tvari koja sadri n estica koje apsorbiraju, snaga
zraenja se smanjuje (P) zbog apsorpcije
presjeni sloj povrine S i infinitezimalne debljine dx sadri dn estica koje
apsorbiraju (svaka estica predstavlja zamiljenu povrinu na kojoj
dolazi do hvatanja fotona apsorpcija)
ukupna projicirana uhvatna povrina pri debljini dx je dS
omjer uhvatne povrine i ukupne povrine presjeka je dS/S, to predstavlja
vjerojatnost hvatanja fotona unutar tog presjeka
snaga zraenja snopa koji pada na povrinu presjeka Px razmjerna je broju
fotona po kvadratnom centimetru po sekundi
dPx predstavlja koliinu zraenja uklonjenu po sekundi unutar presjeka
apsorbirani udio je tada -dPx/Px to je jednako prosjenoj vjerojatnost
hvatanja fotona negativan predznak prikazuje smanjenje snage
zraenja zbog apsorpcije

10

LambertLambert-Beerov zakon - izvod

dPx dS
=
Px
S

dS je razmjerno broju estica:

dS = adn
kombinacija gornjih jednadaba i integriranje od 0 do n:

P dP
nadn
x =
Px
0 S

P0

raun integrala:
ln

P an
=
P0 S

pretvorba u logaritme baze 10 i inverzija razlomka zbog negativnog predznaka:

P
an
log 0 =
P 2.303S

n = ukupan broj estica - presjena povrina S moe se izraziti pomou njezinog

volumena V i debljine b:
V
S = cm 2
b

LambertLambert-Beerov zakon

supstitucija u prethodnu jednadbu:

P
anb
log 0 =
P 2.303V
izraz n/V ima dimenziju koncentracije - pretvorba u mol/l:
c=

n
6.02 10

23

1000
1000n
=
mol/l
V
6.02 10 23V

kombinacija s prethodnom jednadbom:

P
6.02 10 23 abc
log 0 =
2.303 1000
P
sve se konstante skupe u novu konstantu a [ (starija literatura)]:

log

P0
= abc = A
P

Lambert-Beerov zakon

11

Johann Heinrich Lambert (26.08.1728.

Mlhausen - 25.09. 1777. Berlin)
njemaki matematiar, fiziar i filozof
meuovisnost debljine sloja i
proputene svjetlosti

"

August Beer (31.07.1825. Trier 18.11.1863 Bonn) njemaki

matematiar, kemiar i fiziar
meuovisnost koncentracije i
proputene svjetlosti

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kvantitativna analiza

kalibracijska
(badarna) krivulja

apsorpcijski i
transmisijski spektar

uzorak i slijepi uzorak

12

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kvantitativna analiza - zadaci

36. Razrjeivanjem standardne otopine eljeza(II) pripremljene su otopine

koncentracija navedenih u priloenoj tablici. Kompleks eljeza i 1,10fenantrolina pripravljen je pomou alikvota od 25,00 ml navedenih otopina,
nakon ega su sustavi razrijeeni na 50,00 ml. Izmjerene su apsorbancije tako
pripravljenih otopina pri 510 nm.
A510
koncentracija eljeza
(II) u originalnim
(b = 1,00
uzorcima, ppm
cm)
4,00

0,160

10,00

0,390

16,00

0,630

24,00

0,950

32,00

1,260

40,00

1,580

a) Pomou eksperimentnih podataka

nacrtajte kalibracijsku krivulju.
b) Pomou metode najmanjih
kvadrata odredite jednadbu koja
povezuje izmjerenu apsorbanciju i
koncentraciju eljeza(II).
c) Izraunajte standardnu devijaciju
regresije.
d) Izraunajte standardnu devijaciju
nagiba.

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kvantitativna analiza - zadaci

rjeenje:
2.00

a)

1.50

1.00

0.50

0.00
0.00

10.00 20.00 30.00 40.00 50.00

c(Fe), ppm

b) jednadba pravca: A510 = 0,03949cFe 0,001008

c) standardno odstupanje nagiba:
standardno odstupanje odsjeka:

sc = 1,1x10-4
sc = 2,7x10-3

13

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kvantitativna analiza - zadaci

37. Metoda opisana u prethodnom zadatku uporabljena je za odreivanje

eljeza u alikvotima od 25.00 ml izvorske vode. Odredite koncentraciju (ppm
Fe) u uzorku kojemu je izmjerena apsorbancija 0,143 (b = 1,00 cm). Odredite
standardnu devijaciju izraunate koncentracije. Ponovite raun uz pretpostavku
da je apsorbancija srednja vrijednost tri mjerenja.
2.00

iz 36. zadatka:

1.50

A510 = 0,03949cFe 0,001008

1.00

0.50

0.00
0.00

10.00 20.00 30.00 40.00 50.00

c(Fe), ppm

rjeenje:
koncentracija eljeza:
c = 3,65 ppm
relativno standardno odstupanje (1 mjerenje):
relativno standardno odstupanje (3 mjerenja):

sc = 2,8 %
sc = 2,1 %

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA Woodwardova pravila

WOODWARD-ova PRAVILA
pravila za empirijsko predvianje valne
duljine apsorpcijskog maksimuma
pravila vrijede za 4 tipa spojeva:
konjugirani dieni i cikliki trieni
nezasieni ketoni i aldehidi
supstituirani benzenski prsteni
nezasiene kiseline, esteri, nitrili,
amidi

Robert Burns Woodward (10.

travnja 1917, Boston, Mass., U.S. 8. srpnja 1979, Cambridge, Mass.),
ameriki kemiar najpoznatiji po
sintezi sloenih organskih tvari,
ukljuujui kinin (1944), kolesterol i
kortizon (1951), te vitamin B12
(1971)
Nobelova nagradu za kemiju

1965.

postupak:
osnovnoj vrijednosti pribraja se
odreena vrijednost za svaki dodatni
supstituent

14

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA Woodwardova pravila

KONJUGIRANI DIENI I CIKLIKI TRIENI

1 - osnovna vrijednost 214 nm za diene otvorenog lanca ili konjugirane dvostruke
veze u odvojenim, ali spojenim esterolanim prstenima, ili
osnovna vrijednost 253 nm ako su konjugirane veze u jednom prstenu
2 - 30 nm svaka dodatna konjugirana dvostruka veza
3 - 5 nm svaki alkilni supstituent ili ostatak prstena spojen na sustav dvostrukih veza
4 - 5 nm svaka dvostruka veza izvan prstena
NEZASIENI KETONI I ALDEHIDI
(,-nezasieni karbonili)
1 - osnovna vrijednost:
215 nm ,-nezasieni keton
210 nm ,-nezasieni aldehid
200 nm ,-nezasieni keton u peterolanom prstenu
2 - 30 nm svaka dodatna konjugirana dvostruka veza
3 - 10 nm -alkilni supstituent
4 - 12 nm -alkilni supstituent
5 - 18 nm - ili vii alkilni supstituent
6 - 5 nm dvostruka veza izvan prstena
7 - 39 nm dvostruka konjugirana veza u istom prstenu

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA Woodwardova pravila

SUPSTITUIRANI BENZENSKI PRSTENI

tip R-C6H4-COX, gdje je:
R elektron-donorska skupina
COX karbonilna skupina
X alkil, H, OH, OAlk
1 - osnovna vrijednost:
250 nm X = H
210 nm X = alkil ili ostatak prstena
230 nm X = OH, OAlk
2 - 3 nm R = o- ili m-supstituirani alkil ili ostatak prstena
3 - 10 nm R = p-supstituirani alkil ili ostatak prstena
4 - 7 nm R = o- ili m-supstituirani OH, OMe, OAlk
5 - 25 nm R = p-supstituirani OH, OMe, OAlk
NEZASIENE KISELINE, ESTERI, NITRILI, AMIDI
1 - osnovna vrijednost 214 nm za kiselinu ili ester
2 - 30 nm dodatna dvostruka veza u konjugaciji
3 - 10 nm svaki alkilni supstituent
4 - 5 nm egzociklika dvostruka veza
5 - 5 nm endociklika dvostruka veza u 5- ili 7-lanom prstenu

15

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA Woodwardova pravila - zadaci

38. Izraunajte valnu duljinu apsorpcijskog maksimuma za

(CH3)2C=CH-COOH.
rjeenje:
(CH3)2C=CH-COOH

razred: nezasiene kiseline, esteri, nitrili, amidi

osnovna vrijednost:

197 nm

2 alkilna
supstituenta:

2x10 =

20 nm

zbroj:

217 nm

predviena
vrijednost:

maks = 217 nm

eksperimentna
vrijednost:

maks = 216 nm

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA Woodwardova pravila - zadaci

39. Izraunajte valnu duljinu apsorpcijskog maksimuma 6-metoksitetralona.

rjeenje:

razred: supstituirani benzenski prsteni

osnovna
vrijednost:

246 nm

ostatak prstena u
o-poloaju:

3 nm

-OCH3 u
p-poloaju:

25 nm
zbroj:

274 nm

predviena
vrijednost:

maks = 274 nm

eksperimentna
vrijednost:

maks = 276 nm

16

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA analiza smjese

ANALIZA SMJESE
Lambert-Beerov zakon moe se primijeniti na otopine koje sadre vie od jedne
tvari koja apsorbira
uvjeti:
- nepostojanje meudjelovanja izmeu pojedinanih sastojaka smjese
- postojanje dobro odvojenih valnih duljina apsorpcijskih maksimuma
rezultat: aditivnost apsorbancija
osnovni odnosi:
Aukupno = A1 + A2 + .. + An = a1b1c1 + a2b2c2 + .. + anbncn

n = broj sastojaka smjese

i = smjese
j = pojedinane apsorbancije sastojaka

Ai = a ij cij
j =1

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA analiza smjese

dvokomponentna smjesa:
pretpostavka b = 1 cm
mjerenja se obavljaju pri 2 valne
duljine
A1 = a11c1 + a12c2
A2 = a21c1 + a22c2

primjer:
spektri tvari M, N i smjese M+N

odrede se molarni apsorpijski

koeficijenti za M i N pri valnim
duljinama 1 i 2 (znatna razlika u
apsorbancijama dva pojedinana
spektra)
apsorbancija smjese izmjeri se pri te
dvije valne duljine

valna duljina

u novije vrijeme derivacijska analiza

17

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA analiza smjese - zadaci

40. Istodobno odreivanje kobalta i nikla moe se temeljiti na

apsorpciji njihovih pojedinanih kompleksa s 8-hidroksikinolinom. Molarni apsorpcijski koeficijenti koji odgovaraju
njihovim apsorpcijskim maksimumima su:
kompleks sa 8hidroksikinolinom

a, L mol-1 cm-1
365 nm 700 nm

Co

3529

428.9

Ni

3228

10.2

Izraunajte koncentraciju (mol/l) kobalta i nikla u otopini njihove

smjese ije izmjerene apsorbancije (b = 1 cm) iznose A365 =
0,602 i A700 = 0,044.

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA analiza smjese - zadaci

rjeenje:
osnovne jednadbe:

A365 = aCo365 cCo + aNi365cNi

A700 = aCo700cCo + aNi700cNi

0,602 = 3529cCo + 3228cNi

0,044 = 428,9cCo + 10,2cNi

cNi = 7,58x10-5 M
cCo = 1,01x10-4 M

18

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA spektrofotometrijska titracija

FOTOMETRIJSKA I SPEKTROFOTOMETRIJSKA TITRACIJA

svrha: odreivanje zavrne toke titracije
zahtjev: jedan ili vie reaktanata ili produkata apsorbiraju zraenje, ili se
primijeni indikator koji apsorbira
podjela: izravna (apsorpcija reaktanata i/ili produkata) i neizravna (indikator)
titracijska krivulja: grafiki prikaz apsorbancije kao funkcije volumena titransa
uvjet: titracijski sustav mora biti u skladu s Lambert-Beerovim zakonom (zbog
linearnosti dijelova krivulja i mogunosti odreivanja zavrne toke
ekstrapolacijom ravnih dijelova krivulje)
korekcija: ukoliko postoji velika promjena volumena za vrijeme titracije, treba
apsorbanciju pomnoiti s korigiranim volumenom (V+v)/V, gdje je V
poetni volumen otopine, a v je volumen dodanog titransa

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA spektrofotometrijska titracija

instrumenti: fotometri i spektrofotometri

primjena: prikladno za sve tipove reakcija (redoks, neutralizacijske,
kompleksometrijske, talone titracije)
prednosti:
smanjena mogunost interferencija jer se mjeri promjena
apsorbancije
eksperimentni podaci se skupljaju izvan podruja ekvivalencije,
pa konstanta ravnotee reakcije ne mora biti tako povoljna kao za
titracije koje ovise o promatranju blizu toke ekvivalencije (na pr.
potenciometrijska titracija, promjena boje indikatora)
mogu se titrirati razrijeene otopine

19

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA spektrofotometrijska titracija

primjer - reakcija:

Supstancija + Titrans Produkt

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA spektrofotometrijska titracija - zadaci

41. Kompleks Bi(III)-tiourea ima apsorpcijski maksimum pri 470 nm, a kompleks
Bi(III)-EDTA pri 265 nm. Predvidite oblik krivulje fotometrijske titracije:
a) bizmuta(III) s tioureom (tu) pri 470 nm;
b) bizmuta (III) s EDTA (H2Y2-) pri 265 nm;
c) kompleksa bizmut(III)-tiourea s EDTA pri 470 nm;
d) kompleksa bizmut(III)-tiourea s EDTA pri 265 nm.
Jednadba reakcije za c) i d):
Bi(tu)63+ + H2Y2- BiY- + 6tu + 2H+.

20

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA spektrofotometrijska titracija - zadaci

42. Poznati su podatci:

Fe3+ + Y4- FeYCu2+ + >Y4- CuY2-

Kf = 1,0x1025,
Kf = 6,3x1018.

Samo kompleks CuY2- apsorbira pri 750 nm. Moe li se i zato Cu(II)
primijeniti kao indikator za fotometrijsku titraciju eljeza(III) s H2Y2prema reakciji:
Fe3+ + H2Y2- FeY- + 2H+.

odgovor:
Kf(FeY-) >> Kf(CuY2-) Fe3+ titrira se bez promjene boje dok se sav
Fe3+ ne vee u FeY-, a tada mala koliina prisutnog Cu2+ naglo reagira
sa suvikom H2Y2- tvorei obojeni CuY2- koji apsorbira pri 750 nm

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA spektrofotometrijska titracija - zadaci

43. Fotometrijskom titracijom sa 0,1000 M EDTA odreene su koncentracije

bakra(II) i bizmuta(III) u smjesi. Pri 475 nm samo kompleks Cu(II)-EDTA
snano apsorbira. Iz priloenih eksperimentnih podataka za titraciju 20,00 ml
navedene smjese odredite koncentracije Cu(II) i Bi(III).
v (EDTA),
ml

A475

v (EDTA),
ml

A475

0,0

0,000

2,5

0,030

0,3

0,000

3,0

0,060

0,7

0,000

3,7

0,102

1,2

0,000

3,8

0,108

1,6

0,000

4,0

0,120

2,1

0,003

4,2

0,125

2,2

0,010

4,5

0,125

2,3

0,017

5,0

0,125

21

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA spektrofotometrijska titracija - zadaci

rjeenje:
iz grafikog prikaza oitano:
v1 = 2,15 ml
v2 = 4,15 2,15 ml = 2,00 ml
v1 kompleks Bi(III)-EDTA
v2 kompleks Cu(II)-EDTA
c1 x v1 = c2 x v2

Cu

Bi

20 x cBi = 2,15 x 0,1000

cBi = 1,075 x 10-2 M
20 x cCu = 2,00 x 0,1000
cCu = 1,000 x 10-2 M

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi

SPEKTROFOTOMETRIJSKO ODREIVANJE
SASTAVA KOMPLEKSNOG SPOJA U OTOPINI
svrha: odreivanje sastava kompleksnog iona u otopini i
konstante tvorbe bez izolacije kompleksa u krutom stanju
nema promjene ravnotea u otopini
primjena mogua za obojene i za
neobojene kompleksne ione
zahtjev: sukladnost Lambert-Beer-ovom zakonu
metode:
metoda molnih omjera
metoda kontinuirane varijacije (Job-ova metoda)
metoda omjera nagiba pravaca

22

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

44. Apsorpcijski spektar kompleksa CuX22- ima apsorpcijski maksimum pri

480 nm. Uz uvjet da je koncentracija liganda vea od koncentracije
metalnog iona 20 puta ili vie, apsorbancija je pri toj valnoj duljini ovisna
samo o koncentraciji Cu(II) i sustav je sukladan Beerovom zakonu u
irokom koncentracijskom podruju.
Otopina koncentracije 2,3x10-4 M obzirom na Cu2+ i 8,60x10-3 M obzirom na
X2- ima apsorbanciju 0,690 mjerenu u kiveti debljine 1,00 cm. Druga otopina
ije su koncentracije sastojaka 2,30x10-4 M Cu2+ i 5,00x10-4 M X2- ima
apsorbanciju 0,540 mjerenu pod istim uvjetima.
Na temelju tih podataka izraunajte uvjetnu konstantu ravnotee za
reakciju:
Cu2+ + 2X2- CuX22-

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

cCu = 2,30 x 10-4 M
cX = 8,6 x 10-3 M
A = 0,690
a=

cCu = 2,30 x 10-4 M

cX = 5,00 x 10-4 M
A = 0,540

A
0.690
=
bc 2,3 10 4

cML 2 =

a = 3 10 3 Lmol 1cm 1

A 0,540
=
a 3 103

cML 2 = 1,81 10 4 M
cMsl = cMpo - cML2 =
= 2,30x10-4 1,81x10-4
cMsl = 4,87x10-5 M
cLsl = cLpo - 2cML2 =
= 5,0x10-4 2x1,81x10-4
cLsl = 1,38x10-4 M

Kf =

[ML2 ] =
1,81 10 4
2
[M][L] 4,87 10 5 (1,38 10 4 )2
Kf = 1.95 x 108

23

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi

metoda molnih omjera

pripravi se niz otopina u kojima je

koncentracija jednog reaktanta
(obino metalni ion) konstantna, a
koncentracija drugoga se mijenja
grafiki prikaz: apsorbancija prema
omjeru molova reaktanata
sastav kompleksa je u sjecitu dvije
ravne linije
mogu se odrediti stupnjevite konstante
tvorbe, ako kompleksi imaju razilite a i
ako su im konstante dovoljno razliite

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

45. Mijeanjem otopina koje sadre ligand L i kation M2+ dobiva se

kompleksni spoj iji se apsorpcijski maksimum pojavljuje pri 520 nm.
Pripravljen je niz otopina u kojima je koncentracija M2+ bila konstantna
(1,35x10-4 M), a koncentracija liganda se mijenjala. Mjerenjem u kiveti
debljine 1,00 cm dobiveni su podatci prikazani priloenom tablicom.
cL, mol dm-3

A520

3,00x10-5

0,068

7,00x10-5

0,163

1,20x10-4

0,274

2,00x10-4

0,419

3,00x10-4

0,514

4,00x10-4

0,573

5,00x10-4

0,608

6,00x10-4

0,626

7,00x10-4

0,630

8,00x10-4

0,630

a) Koji je sastav kompleksnog spoja?

b) Izraunajte vrijednost uvjetne
konstante nastajanja opisanog
kompleksnog spoja.

24

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

cL/cM

0,222

0,068

0,519

0,163

0,889

0,274

1,481

0,419

2,222

0,514

2,963

0,573

3,704

0,608

4,444

0,626

5,185

0,630

5,926

0,630

raun: a =

grafiki prikaz:
0.60

0.40

0.20

0.00
0.00

0,630
= 4,67 103 Lmol 1cm1
1,35 10 4
0,514

4
ML 2 = 4,67 10 3 = 1,10 10 M

[M2+] = 1,35x10-4 1,10x10-4 = 2,5x10-5 M

[L] = 3,00x10-4 2x1,10x10-4 = 8,00x10-5 M

2.00

Kf =

4.00

cL/cM

6.00

1,1 10 4
[ML 2 ] =
2
[M][L] 2,5 10 5 (8,0 10 5 )2

Kf = 6,88 x 10-8

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi

metoda kontinuirane varijacije

pripravi se niz otopina kationa i
liganda u kojima je ukupnan
broj molova uvijek stalan, a molni
omjer se sustavno mijenja
grafiki prikaz: apsorbancija
prema koncentracijskom
udjelu jedne od komponenata
cM/(cM+cL)
sastav kompleksa je u sjecitu
ravnih dijelova krivulje
ako su poetne koncentracije
komponenata identine, tada se
mogu primijeniti volumni omjeri
[vM/(vM+vL)]

25

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

46. a) Bakar(II) tvori kompleksni spoj s ligandom H2B. Pomou

eksperimentnih podataka prikazanih priloenom tablicom odredite sastav
kompleksnog spoja (b = 1,00 cm).
b) Izraunajte prosjenu
molarnu apsorptivnost
nastalog kompleksa, uz
pretpostavku da je u
podrujima linearnih dijelova
krivulje komponenta prisutna
u manjoj koliini potpuno
vezana u kompleks.
c) Izraunajte uvjetnu
konstantu nastajanja
kompleksa, Kf, primjenom
stehiometrijskih odnosa koji
postoje pod uvjetima
maksimalne apsorpcije.

otopina

A475

volumen reaktanata, ml
8,00x10-5 M 8,00x10-5 M
Cu
H2B

10,00

0,00

0,000

9,00

1,00

0,104

8,00

2,00

0,210

7,00

3,00

0,314

6,00

4,00

0,419

5,00

5,00

0,507

4,00

6,00

0,571

3,00

7,00

0,574

2,00

8,00

0,423

1,00

9,00

0,211

10

0,00

10,00

0,000

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

tablica izraunatih podataka:
ot.

vM/(vM+vL)

vL/(vM+vL)

cM, M

cL, M

1,0

0,0

0,9

0,1

0,8

0,7

a = A/c

0,000

8,0x10-6

0,104

2,60x104

0,2

1,6x10-5

0,210

2,63x104

0,3

2,4x10-5

0,314

2,62x104

0,419

2,62x104

0,6

0,4

3,2x10-5

0,5

0,5

0,507

0,4

0,6

0,571

0,3

0,7

0,574

0,2

0,8

1,6x10-5

0,423

2,64x104

0,1

0,9

8,0x10-5

0,211

2,64x104

10

0,0

1,0

0,000

kada su poetne koncentracije

reaktanata iste, vrijede odnosi:

cM
vM
=
vM + vL cM + cL

cL
vL
=
vM + vL cM + cL

26

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

a) grafiki prikaz:

oita se sjecite (0,33)

izrauna se omjer volumnih
udjela metala i liganda
(0,33:0,66) :

1.00
0.90
0.80
0.70
0.60
0.50
0.40
0.30
0.20
0.10
0.00

b) iz tablice izraunatih podataka:

a = (2,60x104+2,63x104+2,62x104+2,62x104+
+2,64x104+2,64x104)/6 =
2,625 x 104 L mol-1 cm-1
0.0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1.0

vM/(vM+vL)

M:L=1:2

cML 2 =

c) AML2 = 0,574;
cM =

3 8 10 5
7 8 10 5
= 2,4 10 5 M cL =
= 5,6 10 5 M
10
10

0,574
= 2,187 10 5 M cM = 2,400 10 5 2,187 10 5 = 2,13 10 6 M
sl
2,625 10 4

cL sl = 5,6 10 5 2 2,187 10 5 = 1,226 10 5 M

rjeenje:

Kf =

2,187 10 5
2,13 10

(1,226 10 )

5 2

= 6,83 1010

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi

metoda omjera nagiba pravaca

prikladno za slabe komplekse
prikladno za sustave u kojima nastaje
samo jedan kompleks

A1/cM
A

pretpostavka: dodatkom velikog

suvika bilo kojeg od reaktanata
postie se potpunost reakcije, a
time i sukladnost LambertBeerovom zakonu

A2/cL
c

pretpostavljena reakcija:
xM + yL MxLy

27

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi

pretpostavljena reakcija:
xM + yL MxLy

A1/cM

ligand u suviku apsorbancija

kompleksa ovisna o promjeni
koncentracije metalnog iona
nagib pravca: tg = A1/cM

A2/cL
c

metal u suviku apsorbancija

kompleksa ovisna o promjeni
koncentracije liganda
nagib pravca: tg = A2/cL

cM
cM y tg
A1 cM
x
=
= =
x tg
A2 cL ab cL c
L
y
ab

konaan odnos:

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

47. eljezo(II) tvori kelat s ligandom P. Odredite sastav spoja FePn

pomou podataka priloenih u tablici (b = 1.00 cm).
cFe(II) = 2,00x10-3 M

cP = 2,00x10-3 M

cP, mol l-1

cFe, mol l-1

4,00x10-6

0,025

6,00x10-6

0,113

1,50x10-5

0,094

1,00x10-5

0,189

3,00x10-5

0,189

1,75x10-5

0,330

0,314

3,00x10-5

0,566

0,440

4,00x10-5

0,754

5,00x10-5
7,00x10-5

28

UV/VIS SPEKTROSKOPIJA kompleksni spojevi - zadatak

raun:
grafiki prikaz:
c
ligand u suviku: Am = ab M

m
c
Al = ab L
l

0.80

0.60

metal u suviku:

0.40

omjer nagiba pravaca:

0.20

0.00
0.00 1.00 2.00 3.00 4.00 5.00 6.00 7.00 8.00

c, M

abcM
Am cM m cM
l
=
=
abc
Al cL
m
L
lcL

pretpostavljena reakcija:
0.566

m M + l L MmLl

3 10 5 = 0.566 = 2.99
0.189
0.189
1
3 10 5

l:m=3:1

ML3

.. emu sve to?! .....

29

Validation of a leaf reflectance and

transmittance model for three
agricultural crop species
G. J. Newnham and T. Burt
Abstract
Reflectance and transmittance have been measured for a selection of leaves
from three cereal crop species using a laboratory based Varian Cary 500
spectrophotometer. Spectral measurements, along with ancillary data describing
chlorophyll, water and dry matter content per unit leaf area, have been used to
assess the accuracy of the Prospect model [1] for estimating leaf reflectance and
transmittance. An inversion technique has also been applied to the model to
derive leaf pigment and leaf water content. This has produced acceptable
estimates of the true variation in these parameters.
This result indicates that the Prospect model, in conjunction with a suitable
method to account for canopy architecture and soil reflectance, has potential to
contribute to the generation of crop status information products based on
hyperspectral data.

Determination of water in tobacco

by near infra-red spectroscopy
Ian Laidlaw

Introduction
As part of a program of work into the study of the tobacco/water system, the
development of a method for the accurate and reproducible measurement of
water content has been carried out. Of the various methods available for
determining water, oven drying and the Karl Fischer titration have had
greatest use in R & DE.
Recently, another method, involving the use of near infra-red (NIR)
spectroscopy and which is specific for water, has been developed. This
method has been evaluated and used as a reference to compare the validity
of oven drying and the Karl Fischer titration.

30

Determination of the Oxidation Reduction

Potential of Bacterial Reaction Centers
H. A. Murchison, J. C. Williams, R. G. Alden,
J. M. Peloquin, A. K. Taguchi, N. W. Woodbury
and J. P. Allen
Introduction
Light is collected and converted into chemical energy by both plants and
bacteria in the process known as photosynthesis. The primary process in
photosynthesis is the capture of light energy followed by the formation of a
charge separated state across the membrane. This process occurs in
a pigment-protein complex imbedded in the photosynthetic membrane called
the reaction center. The Rhodobacter sphaeroides bacterial reaction
center is composed of three protein subunits, L, M and H, four
bacteriochlorophyll (Bchls) a molecules, two bacteriopheophytin a molecules,
two quinones, a carotenoid, and a non-heme iron. Two of the
bacteriochlorophyll molecules form a dimer (P) which serves as the electron
donor. After the absorption of light, an electron is transferred from
the excited donor to a series of acceptors. Associated with the creation of P+ is
the bleaching of the proteins optical absorption band at 865 nm.

A comparison of two physical light

blocking agents for sunscreen lotions
M. Adeney and J. Oppenheim
Introduction
Traditionally sunscreen lotions have employed organic chemicals to provide solar
UV protection (290-400 nm). More recently, physical light blocking
agents such as microfine titanium dioxide have been used to great effect in
sunscreen lotions. Physical light blocking agents add substantially to the protection
afforded by sunscreens for three main reasons.
1. They extend the protection over a broader wavelength range. This is a function of
their high refractive index which gives excellent light scattering properties.
2. They work synergistically with chemical absorbers to boost the Sun Protection
Factor (SPF).
3. They are protective and soothing to the skin and therefore reduce the irritant and
allergic potential of conventional sunscreens.
Microfine titanium dioxide was first used in a cosmetically acceptable sunscreen by
Ego Pharmaceuticals Pty Ltd in 1988. Since this time it has gained popularity as a
sunscreening agent and has been incorporated into many other brands of
sunscreens. Recently microfine zinc oxide has been introduced as an alternative
physical blocking agent. We report here a rapid in vitro comparison of the absorption
properties of microfine zinc oxide and microfine titanium dioxide.

31

32

Determination of Total Protein Contents by UV-visible Spectroscopy

Abstract: In this application note we describe eight predefined methods
for the Agilent 8453E UV-visible spectroscopy system which allow to
perform determination of total protein contents.

Screening Environmental Samples Using UV-Vis Spectroscopy

Abstract: Instrument contamination is a continuing problem for laboratories

analyzing environmental samples. Many environmental samples have complex
matrices that require extensive cleanup to remove background contaminants
embedded with the target analytes. Without considerable cleanup, which is timeconsuming and costly, laboratories risk contaminanting analytical instruments and
potentially closing down an instrument for hours or days--reducing productivity.
This paper describes initial results in using UV-Visible spectroscopy to identify
environmental samples that are likely to cause problems during analysis. This fast
(45 seconds per sample), non-interfering technology successfully identified harmful
levels of hydrocarbon in samples even when gas chromatograph results showed
no significant hydrocarbon present. Moreover, UV-Vis reliably predicted surrogate
recovery problems for reasons other than hydrocarbon contamination. Similarly
successful results were achieved for samples containing PCBs. UV-Vis is not a
universal screening tool, but may be valuable for screening samples with a
hydrocarbon matrix.

33

V-600 Series UV/Vis Spectrophotometers

The V-630 is the most economical general-purpose instrument of the V-600 Series.
Its excellent spectroscopic performance is suitable for advanced biochemical and
clinical lab applications, as well as routine applications such as spectrum scanning,
kinetics, quantitative analysis, and colorimetric tests conducted for QC and
environmental analysis.

The V-630BIO is a special configuration dedicated to life science applications. It

consists of the V-630, an intelligent Remote Module (iRM) specifically designed
for bio and clinical analysis, and a micro cell holder. Built-in bio application
programs include protein/nucleic acid measurement, temperature ramping/DNA
melting analysis, kinetics measurement and analysis, and a protein quantitative
analysis program with six different calibration methods. The 4 L 8-position Turret
Micro Cell Holder, 6/8-position Automatic Peltier Cell Changer for micro cells, and
other sampling accessories are available.

UV/Visible Spectrophotometers on the seven seas

[2006. studeni 08 Phoenix MarCom Ltd]
In our modern times the protection of our environment is becoming more
important and one growing area of testing relates to the bulk shipment of
chemical products by sea. L&I Maritime Ltd have developed an analysis system
based upon a UV-Visible spectrophotometer from WPA Ltd which enables
vessels to accurately monitor the tank cleaning / cargo tank preparation before
the carriage of sensitive chemical products.
By precisely controlling the tank cleaning processes, it is possible to reduce the
amount of washing residues, minimise waste disposal, minimise the amount of
detergent and solvent based cleaning materials required and reduce the amount
of time required to carry out the cleaning process. All of which significantly
contribute to a safer, less wasteful and more environmentally aware process
which modern ship owners of today are working towards. The ability of the
instrument to be able to measure UV absorbance also enables the ship owners
to monitor the quality of the cargo during the loading process and after the vessel
has been fully loaded. This information provides a traceable chain of analytical
results that can significantly reduce the likelihood of cargo contamination.
The Lightwave II diode array UV/Visible spectrophotometer is ideally suited to
this application offering easy to use software, stored application methods and
flexible sample handling. The instrument has no moving parts and a long life
Xenon source ensuring long term reliability. Visit www.wpaltd.co.uk for more
information.

34

Spectroscopic Study on the Interaction of Al3+ with Flavonoids and BSA

Chinese Journal of Chemistry 2006, 24, 1388-1390
Qiu-Lin Tian, Sheng-Hua Liao, Ping Lu and Li-Juan Liu
Abstract: The interaction of Chinese herbal medicine component flavonoids
(morin and rutin) with trivalent aluminium ion and the complex of aluminium ion
and Bovine Serum Albumin in Hank's artificial simulate body fluid was studied
using UV-Vis absorption spectra. The result showed that morin and rutin could
conjugate with Al3+ in Hank's artificial simulate body fluid. It was found that
morin and rutin could competed with the complex of aluminium ion and Bovine
Serum Albumin for aluminium ion. The mechanism of flavonoids and Bovine
Serum Albumin compete aluminium ion was discussed, and the constant of rutin
complex with aluminium ion was calculated.

35