zelena

energija

Zelena energija
Bruno Motik

Zagreb 2005.

Zelena mrea aktivistikih grupa

www.zmag.hr

Dosadanja izdanja ZMAG-a:

Stjepan Mandek (2003.) Uzgoj kalifornijskih glista
proizvodnja i primjena humusa, ZMAG, Velika Gorica.
Graham Burnett (2004.) Permakultura vodi za poetnike,
to ita i ZMAG, Zagreb.
Bruno Motik (2005.) Ukidanje otpada, ZMAG, Zagreb.

Kontakt: Zelena mrea aktivistikih grupa

Vukomeri 23/4
10418 Vukomeri
zmag@zmag.hr
www.zmag.hr
2

Uvod
Pred vama je ZMAG-ova broura Zelena energija. Zelena mrea
aktivistikih grupa je mala skupina mladih ljudi koji smatraju
kako je temeljno pitanje dananjeg svijeta to se dogaa s
energijom.
Energija je svuda oko nas. esto smo nesvjesni te injenice.
Kada jedemo svoj obrok vrlo rijetko se pitamo koliko je bilo
potrebno energije da jelo doe na stol. Na je svijet obiljeen
ratovima za resurse voda, rudae, nafta i drugi resursi postaju
temelj za ratove i lou energiju. Zato je, kao nikad prije, vano
kakvu energiju koristimo za zadovoljavanje svojih potreba, na
koji nain koristimo energiju, koliko je i kako troimo. Zato
je, kao nikad prije, vano kakvi odnosi, kakva energija postoji
izmeu ljudi.
Rjeenja za odriviji nain ivota koji se treba ispreplesti sa
socijalnom pravdom i irenjem mira, takoer su tu, svuda oko
nas. Problem koji se esto javlja je nedostatak znanja, informacija i komunikacije te irenje i dijeljenje znanja i vjetina o
zelenoj energiji. Sve se svodi na suradnju, na energiju izmeu
ljudi. U ZMAG-u smo, unato naoj mladosti, i kao ljudi i kao
grupe, nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra,
onaj zanos, zato ne rei ukoliko ne postoji eros u ivotu,
na energija izmeu ljudi, nema smisla previe razglabati o
solarnim modulima ili slinome. Mi smo sami imali puno problema u vlastitoj edukaciji ili jednostavno nema koga pitati
kako neto napraviti i koristiti ili osobe koje to znaju trae
ogromne svote novaca. Pored tog nedovoljnog irenja znanja i
vjetina uasavao nas je moderni zeleni kapitalizam, gdje sve
to je zeleno, eko, prirodno, zdravo kota enormno skupo. Ispada kako je sve rezervirano samo za elitu. Zato smo se u svim
naim radionicama o solarnim kuhalima, solarnim kolektorima,
bio-gorivima, prilikom instaliranja malih vjetrenjaa i solarnih
modula po Hrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: zna3

nja i vjetine moraju biti dostupne i primjenjive te radionice

ne smiju kotati skupo kako novac ne bi odreivao ljude s kojima suraujemo. Od toga do danas nismo odustajali, unato
svim pogrekama i tekoama, nemanju love i svim onim loim
energijama oko nas. Zato i cijenimo neizmjerno ljude koji su
nas nauili ili su nam pomogli da se sami educiramo o proizvodnji i/ili koritenju zelene energije.
Toliko je toga ispred nas. Gotovo sve tehnike koritenja
obnovljivih izvora energije koje ete susresti u ovoj brouri
jednostavne su za proizvodnju i primijenu. Ukoliko ste zainteresirani za neku od njih, slobodno nas kontaktirajte. Jasno je
kako neemo znati odgovor na svako vae pitanje, jer i sami jo
puno uimo. Jasno je kako elimo suraivati. Ova broara ima
za cilj razbiti granice neznanja i osjeaja nemoi, te upoznati
nas s osnovama o razliitim tehnologijama obnovljivih izvora
energije. Neke od tehnika smo potpuno savladali i koristimo ih
te uimo druge ljude njihovoj primjeni, a druge tek upoznajemo i uimo o njima bez praktine primjene u ovom trenutku.
No mladi smo, puni smo energije. Zelena energija za staro i
mlado. Zelena energija za sve.

Energija sunca
Suneva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. Nekima u veoj mjeri, a nekima u manjoj, ovisno o klimatskom
podneblju, ali ak i u najsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi se trebalo razmiljati o
tome kako iskoristiti ovaj oblik energije. Za vrijeme sunanog
dana, prosjeno na svaki kvadratni metar osunane povrine
pristie energija od 1000 W. Naravno, za iskoritenje te energije potrebna nam je neka tehnologija ija ekasnost nikada
nee biti 100%. Prema tome ne moemo oekivati da e dobivena energija biti 1000 W/m2. Faktor iskoristivosti u velikoj
mjeri varira od tehnologije do tehnologije. Tako se npr. faktor
4

iskoristivosti kod fotonaponskih elija kree od 15 - 30%, dok

emo koritenjem solarnih kuhala, kolektora za zagrijavanje
vode ili koritenjem pasivnih solarnih sustava postii mnogo
vii stupanj iskoritenja.
Koritenje suneve energije, iako je u porastu, jo uvijek
se smatra alternativnim nainom proizvodnje energije, a potencijal koji predstavlja iskoriten je u toliko maloj mjeri da
je to sramotno! Paradoksalna je injenica da je tehnologija
za koritenje solarne energije poznata ve tisuljeima. Na
primjer za Arhimeda se tvrdi da je 214. g. prije Krista, kad su
Rimljani opsjedali Sirakuzu, uz pomo zrcala i Sunca zapalio
neprijateljske brodove. U Plutarhovim spisima moe se nai
podatak da su vestalinke u vrijeme Nume Pompilija (714-671 g.
p. K.) za paljenje vatre koristile konine metalne plitice kojima
su reektirale suneve zrake u jednu toku. Ista tehnologija
se koristi danas kod solarnih kuhala. Ve 1699. na Francuskoj
akademiji znanosti eksperimentiralo se sa sabirnim staklima
promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenje keramikih
masa i raznih metala. Takoer su konstruirani ureaji s kojima se mogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m, a sa
udaljenosti od 39 m moglo se taliti olovo. U Parizu je 1882. g.
konstruiran prvi parni stroj pogonjen energijom sunca. Sastojao se od velikog parabolinog zrcala povrine 3,8 m2 u ijem
fokusu se nalazio parni kotao. Dobivena para je pokretala parni
stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. U SAD-u je 1868.
g. sagraen slian ureaj koji je bio sposoban razviti snagu od
2,5 konjske snage.
Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera kako su ljudi
kroz povijest pokuavali iskoristiti tu silnu koliinu energije.
Na alost, pojavom jeftinih fosilnih goriva panja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarna energija
gotovo da pada u zaborav. Danas, kada cijene fosilnih goriva
iz dana u dan rastu, savren je trenutak da se okrenemo prema alternativnim tehnologijama, unaprijedimo ih i uinimo
konkurentnima.
5

Solarna kuhala i penice

Jedan od najjednostavnijih naina da se energija sunca iskoristi prua nam ova praktina tehnologija. Kljuni element solarnog kuhala je zrcalo parabolinog oblika. Ono ima svojstvo da
kada se okrene prema suncu reektira suneve zrake u jednu
toku - fokus. Oko zrcala se
obino izradi konstrukcija
koja omoguava okretanje
ureaja prema suncu, sa
stalkom za lonac koji se
nalazi u fokusu zrcala. Solarna kuhala se mogu koristiti za kuhanje, pa ak i
prenje hrane. Koritenje
je vrlo jednostavno - lonac
se stavi na stalak i cijelo
solarno kuhalo s parabolinim zrcalom
se kuhalo okrene prema
suncu. Budui da se kut sunca s vremenom mijenja, bitno je za
vrijeme kuhanja svakih 10 - 15 minuta okrenuti kuhalo prema
suncu.
Kao reektirajua povrina mogu se koristiti razni materijali - od obine kuhinjske aluminijske folije, komadia zrcala,
poliranog metala, raznoraznih samoljepivih zrcalnih folija, pa
do posrebrenih metalnih povrina. Veliina solarnog kuhala
moe varirati, ovisno o snazi koju elimo postii. Ve pomou
manjeg kuhala, promjera 50 do 100 cm moemo skuhati manje
koliine hrane. Veliina kuhala nije niim ograniena. Najvee
solarno kuhalo na svijetu promjera 15 metara nalazi se u Indiji, u selu Auroville, a koristi se za zagrijavanje vodene pare
koja se koristi za kuhanje. Po sunanom vremenu ovo kuhalo je
sposobno kuhati za preko 1000 ljudi.
Drugi princip koritenja suneve energije za pripremanje
hrane predstavljaju solarne penice. Princip rada solarnih
penica bitno je drukiji od kuhala. Penica se sastoji od izo6

solarna penica - za vrijeme sunanog dana moe ispei 3-4 kg kruha u sat
vremena

lirane komore ija je jedna stijenka staklena. Staklena strana

se okrene prema suncu te se na taj nain postie efekt staklenika - zrake svjetlosti prolaze kroz staklo, udaraju o stijenke komore koje su crne da bi se poveala apsorpcija te se
pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljena ispod
stakla. Da bi se poveala ekasnost i brzina zagrijavanja oko
staklene povrine dodaju se zrcala koja slue kako bi se zahvatila vea koliina sunevog zraenja. Koritenje solarne
penice je takoer vrlo jednostavno. Komora se koristi kao
klasina penica, osim to se opet mora paziti na kut sunca.
Solarne penice bez problema mogu razviti temperature vee
od 200C to je dovoljno za peenje kruha.

Solarni sustavi za toplu vodu

Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina ve postala uobiajena u naim krajevima, pogotovo u junijim dijelovima Hrvatske gdje je mnogo sunanih dana godinje. Solarni
kolektori na krovovima sve su ei prizor i u kontinentalnim
krajevima.
7

Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnih

kolektora, spreminka topline i ostale opreme (pumpe, termostati, cijevi...). Sam solarni kolektor u stvari je izolirana
kutija s jednom prozirnom stranicom u kojoj se nalaze cijevi
kroz koje prolazi voda. Na
cijevima se nalaze limena
krilca koja su obojana u
crnu boju. Na taj nain
sunevo svjetlo ulazi kroz
prozirnu stranicu i udara o
crnu limenu povrinu te se
pretvara u toplinsku energiju. Pritom se lim zagrijava, a kako je ziki spojen s cijevima, zagrijavaju
se i same cijevi, grijui
solarni termalni kolektori
tako vodu koja prolazi kroz
njih. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira. Ako se solarni sustav nalazi u podneblju gdje zimi
temperature padaju ispod 0C, umjesto vode kroz kolektore
prolazi mjeavina sa sredstvom protiv smrzavanja. Zatim se ta
mjeavina odvodi u spremnik gdje pomou izmjenjivaa topline
predaje energiju vodi unutar spremnika. Ohlaena mjeavina
se pumpa nazad u kolektor gdje se ponovo zagrijava.
Ovako zagrijana topla voda koristi se u kuanstvima za
pranje posua, rublja, tuiranje itd. Za potrebe jednog
kuanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2
do 4 m2 povrine kolektora i spremnika za vodu od oko 200 do
300 litara.
Meutim isplati se instalirati i vei sustav od npr. 10 do 12
m2 povrine kolektora sa spremnikom od 750 do 1000 litara.
Takav sustav moe i zimi akumulirati dovoljno energije da se
moe spojiti na centralno grijanje te na taj nain smanjiti
raun za grijanje. Ovakav nain grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem.
8

Solarna oprema je zasad jo uvijek preskupa za prosjenog

ovjeka. Visoke cijene su najvjerojatnije i glavni razlog zato
se ova tehnologija ne koristi u skladu sa svojim potencijalima.
U drugim dravama je mogue dobiti porezne olakice prilikom
kupnje solarne opreme, to je pravo udo s obzirom na to da
su naftni lobiji izuzetno snani, a naftnoj industriji nikako nije
u interesu da ljudi manje koriste fosilna goriva. Na nama je
da se i u Hrvatskoj izborimo za poticaje na kupnju solarne
opreme. U kombinaciji s edukacijom ova tehnologija bi mogla
napokon zaivjeti. Drugi nain da se zaobie problem skupoe
je samogradnja solarne opreme. Naime, ljudi koji znaju koristiti osnovne stolarske alate bez veih tekoa se mogu upustiti u gradnju vlastitog solarnog sustava. Na taj nain moe se
utedjeti golema koliina novca, a izraena oprema ne mora
nuno biti loija od komercijalne.

Pasivna solarna arhitektura

Ovaj termin odnosi se na graevine koje su graene tako da
same djeluju ujedno kao solarni kolektor i spremnik topline.
Ovakav nain koritenja solarne energije je vrlo ekasan i
jeftin jer nije potrebna nikakva dodatna oprema. Graevina

principi pasivne solarne arhitekture

9

graena prema pasivnim solarnim naelima ne mora biti skuplja od klasine jer bit pasivne solarne arhitekture lei u dobrom, funkcionalnom dizajnu, a ne u koritenju neke specijalne
tehnologije. Rezultat ovakve gradnje moe biti smanjenje
potrebe za drugim gorivima u svrhu grijanja ak i do 90%. Pasivna solarna energija je daleko ekasnija i puno jeftinija od
aktivnih solarnih sustava jer za poetak nije potrebno kupiti
nikakvu opremu. Osim toga kod aktivnih sustava je potrebno
ulagati dodatnu energiju za distribuciju akumulirane topline,
najee elektrinu energiju za pogon pumpe koja toplu vodu
tjera kroz radijatore.
Loa strana prie je to to jednom ve izgraena graevina,
ako nije u samom procesu gradnje graena u skladu s pasivnim
solarnim naelima, nikako ili teko moe postati pasivnom solarnom graevinom.
Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih naela:
1. Pravilna orijentacija objekta s obzirom na strane svijeta
Pasivne solarne graevine najee imaju tlocrt u obliku
kvadrata, tako da je jedna stranica kvadarata dua od druge.
Da bi se maksimalno iskoristio utjecaj sunca, dua stranica
mora biti okrenuta uzdu osi istok-zapad, tako da je cijela
dua stranica graevine izloena suncu koje dolazi s juga (ili
sjevera ako se nalazimo u junoj Zemljinoj hemisferi).
2. Velike staklene povrine na osunanoj strani
Ako elimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca moramo
mu omoguiti da u maksimalnoj koliini prodre u unutranjost
graevine. To se postie na taj nain da se veina prozora i staklenih povrina postavi na junoj strani. No staklene povrine
ne smiju biti niti prevelike jer se tijekom noi i oblanih dana
toplina akumulirana unutar kue gubi upravo kroz prozore. Da
bi se smanjio gubitak topline kroz staklene povrine koriste se
izo-stakla ili termo-stakla. U nekim sluajevima ak se koriste
pomini zatvarai kojima se nou prekrivaju stakla da bi se
10

smanjio gubitak topline. Sa istone, zapadne i sjeverne strane

mogu se postaviti manji prozori koji slue iskljuivo da osiguraju dnevnu svjetlost.
3. Streha koja sprjeava da ljeti svjetlost prodire u
unutranjost kue
Velike staklene povrine mogu u toplijem dijelu godine
prouzrokovati pregrijavanje prostora. Da bi to sprijeili iskoristit emo injenicu da je putanja zimskog sunca vrlo niska,
a putanja ljetnog sunca visoka. Duina strehe mora biti tono
proraunata tako da u periodu kada korisnicima vie nije
potrebno zagrijavanje streha blokira priodiranje sunca kroz
prozore.
4. Dovoljna koliina termalne mase
U pasivnoj solarnoj graevini za vrijeme zimskog sunanog
dana dovoljno je toplo da ne treba paliti dodatno grijanje.
Meutim, kada ne bi bilo akumulacije topline, im sunce zae,
zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zato je
prikupljenu toplinu potrebno akumulirati. Toplina se akumulira
pomou termalne mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili
podovi od materijala sa visokim toplinskim kapacitetom. To su
najee betonski, kameni ili cigleni (puna cigla) elementi, a
nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokog toplinskog kapaciteta vode. Na taj nain i tijekom noi i za vrijeme oblanih
dana termalna masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme
sunanih dana.
Termalna masa je vana i po ljeti jer upija toplinu iz
prostora, inei ga tako hladnijim. Vano je po noi dozvoliti
hladnom zraku da ohladi termalnu masu i ponese sa sobom
toplinu akumularanu danju.
5. Toplinska izolacija
Da bi se usporio proces hlaenja prostora u pasivnim solarnim graevinama se koriste obilne koliine toplinske izolacije,
ponekad ak i trostruko vie nego u klasinoj arhitekturi.
11

Solarni fotonaponski moduli

Solarni moduli se sastoje od
niza fotonaponskih elija koje
su meusobno spojene u seriju.
Da bi proizvele elektrino strujanje elektrona, elije koriste
fotoelektrini efekt kojeg je jo
1839. godine otkrio Alexandre
Edmond Becquerel pri eksperimentiranju s galvanskim elementima. Praktino iskoritavanje
ovog postupka je tek novijeg doba. Dugo godina se ovaj efekt
koristio samo u fotograji pri mjerenju osvjetljenja. Preokret
je nastao 50-tih godina pojaanim razvojem svemirske industrije. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini mogui
nain snadbijevanja elektrinom energijom kroz dui period.
Princip rada je jednostavan: ako suneva svjetlost padne na
poluvodi u njemu se oslobode elektroni. Time dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnih naboja. Kroz unutarnje elektrino
polje naboji se razdvoje i time nastaje podruje vika elektrona (negativan naboj) i podruje manjka elektrona (pozitvan
naboj). Na oba kontakta, koja se nalaze na poluvodiu, nastaje
napon istosmjerne struje od oko 0,6 volti po eliji.
Solarni moduli nam
pruaju mogunost da
na jednostavan i prilino
pouzdan nain generiramo elektrinu energiju.
Naravno, koliina energije koju e moduli
generirati ovisit e o insolaciji. Vana je i dobra
pozicija solarnog modula.
Treba biti okrenut prema
12

jugu, te za nae podneblje pod kutem od 30 do 45 stupnjeva u

odnosu na horizont. Logino, da bi radio, modul ne smije biti u
sjeni. Kako su elije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada
na samo jednu eliju pa da cijeli modul prestane raditi.
Ovako generirana energija
najee se skladiti pomou baterija pa se koristi prema potrebi.
Iako je mogue u tu svrhu koristiti
automobilske akumulatore, to se ne
preporuuje jer oni nisu predvieni
za duboko pranjenje. Nekoliko
potpunih pranjenja automobilserija solarnih baterija
skog akumulatora otetit e ga te
e izgubiti veinu kapaciteta. Kod solarnih sustava je najbolje
koristiti baterije koje su predviene upravo za ovu svrhu. To
su baterije koje se mogu isprazniti i do 50% i nee se otetiti.
ak i potpuno pranjenje, iako nije preporuljivo, nee potpuno unititi bateriju, samo e joj malo smanjiti kapacitet.
Osim toga baterije za solarne sustave su hermetiki zatvorene
i prilikom punjenja ne stvaraju zapaljivi vodik, pa se mogu koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne treba nadolijevati
destilirana voda, za razliku od automobilskih baterija koje se
ne smiju puniti u zatvorenom prostoru!
Budui da baterije imaju ogranien rok trajanja one e prije ili kasnije postati otpad. Iako ih je mogue reciklirati, ako
gledamo samo sa stajalita otpada, dobro ih je izbjei. Ako je
korisnik ve spojen na mreu, postoji i druga solucija, a to je
spojiti solarni sustav na mreu i generiranu energiju prodavati
kompaniji koja nas inae snabdjeva elektrinom energijom. U
nekim zemljama je tehniki to rijeeno tako da se brojilo za
potronju struje jednostavno okree unazad kada solarni sustav
stvara energiju. No to u Hrvatskoj jo uvijek nije mogue jer
donositeljima odluka jo uvijek nije u interesu da se potakne
koritenje obnovljivih izvora energije. Meutim koritenje
baterija takoer ima svoje prednosti - ostajemo neovisni, a
13

elektrinu energiju moemo koristiti bilo kada i bilo gdje. Osim

toga, ako ve ne posjedujemo elektrini prikljuak, cijena spajanja na mreu bit e nekoliko puta vea od cijene baterija i
pripadajue opreme.
Osim solarnih modula i baterija solarni sustav ukljuuje jo
neke elektronike sklopove. Na prvom mjestu tu je kontrolor
punjenja, ureaj pomou kojega moemo oitati kakvo je stanje u bateriji, generiraju li moduli energiju ili miruju i jo mnogo
drugih informacija, ovisno o tome koliko je kontrolor punjenja
sosticiran. Zatim tu je jo i inverter - pretvara izmjenine
u istosmjernu struju. Naime, baterije daju istosmjernu struju,
a napon na polovima iznosi 12V. Da bismo mogli ovu energiju
iskoristiti moramo imati troila koja su predviena za ovakvu
struju. Uz malo truda mogue je nai dosta ureaja koji rade
na 12V, kao npr. rasvjeta (prodavai solarne opreme najvjerojatnije prodaju i tedne arulje na 12V), te razni elektroniki
ureaji koji su predvieni za koritenje u automobilu. Za sva
druga troila , potreban nam je inverter ili pretvara, ureaj
koji istosmjernu struju pretvara u izmjeninu, a napon pretvara
u 220V. Ovaj ureaj je vrlo praktian jer veina elektrinih
troila koja ve imamo rade na ovom naponu. Meutim, ako je
ikako mogue, inverter je bolje izbjei jer i on sam troi neto
dragocijene energije.
to oekivati od solarnog sustava?
Nivo potronje elektrine energije prosjenog kuanstva
daleko je izvan domaaja solarnih sustava. Osim ako ne instaliramo enormnu koliinu solarnih modula i baterija nikad
neemo moi elektrinu energiju troiti na nain na koji smo
navikli. A i u tom sluaju cijena solarnog sustava bi bila toliko
visoka da si to gotovo nitko ne bi mogao priutiti. Ali to nije problem, jer se potronja lako moe smanjiti. Ogromna koliina
energije se troi vrlo neuinkovito. Na primjer koritenje
14

elektrinih kuhala, penica,

grijaih tijela i pei na struju vrlo je neuinkovit nain
koritenja energije, a svim
ovim troilima moe se nai
alternativa, bilo da rade na
biomasu (npr. kuhala i penice
na drva ili biogoriva) ili neki
vei solarni sustav od oko 1,5kW - vrlo oblik manje tetnih fosilnih
skupa igraka
goriva (npr. zemni plin, koji
je neobnovljivo gorivo i pridonosi efektu staklenika, ali neto
manje zagauje okoli).
Solarni sustavi su idealni za elektronike ureaje niske
potronje. Tu spadaju rasvjeta (tedne arulje), audio ureaji,
TV, raunala (laptopi imaju prednost zbog male potronje), telekomunikacijski ureaji, kuhinjska pomagala i kod malo veih
sustava mogue je koristiti hladnjak koji radi na 12V (Napomena: ne smiju se koristiti klasini hladnjaci na 220V jer u
poetku rada povuku veliku koliinu energije, a to bi moglo
prouzroiti preoptereenje na pretvarau ili baterijama). U
nekim sluajevima, gdje sunca ima u obilju, a solarni sustav je
dovoljno velik da to iskoristi, mogu se koristiti i neki elektrini
alati, npr. builica, elektrina pila, pa ak i mjealica za beton
itd. Samo moramo biti sigurni da snaga stroja ne premauje
sposobnosti invertera.
Ono to kao troilo predstavlja najvei problem kod solarnih sustava je stroj za pranje rublja. Budui da stroj grije
vodu koju koristi za pranje rublja troi veliku koliinu energije.
Drugi veliki potroa je elektromotor, koji za centrifugiranje
trai puno struje. Iako je rjeenje daleko od idealnog, za sustave koji su potpuno neovisni, rjeenje bi moglo biti koritenje
generatora (agregata) koji troi fosilna ili biogoriva. U drugom
sluaju i dalje ostajemo u domeni obnovljivih izora energije a
ne moramo prati rublje na ruke.
15

Energija vjetra
Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi zbog razlike u temperaturama izmeu jae
zagrijanih djelova na Zemlji (ekvator) i slabije zagrijanih dijelova (polovi). Temperaturna razlika stvara razliku u tlakovima to uzrokuje pomicanje zranih masa. Topli zrak zagrijan
oko ekvatora die se u visinu sve do oko 10 km, a istovremeno
putuje prema polovima. Kada Zemlja ne bi rotirala topao zrak
bi jednostavno samo doao do polova, ohladio se, potonuo
i krenuo nazad prema ekvatoru. Budui da Zemlja rotira na
vjetar utjee i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj
utjecaj, posebice u podrujima uz more.
Ljudi su energiju vjetra najprije poeli koristiti za pokretanje amaca s jedrima koji su se kasnije razvili u jedrenjake.
Zanimljiva je injenica da se do pojave nafte sav morski transport temeljio na vjetru kao jedinom energentu. Prekooceanska
putovanja su ostvarena pomou jedrenjaka, koristei iskljuivo
energiju vjetra za pokretanje.
Izgradnjom vjetrenjaa prvi su ovladali stanovnici Perzije,
koji su ve u 7. stoljeu gradili vrlo jednostavne mehanizme
sa vertikalnom osi koji su se koristili za mljevenje ita. Prve
vjetrenjae u Europi pojavile su se tek u 12. stoljeu, a pretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli kriari sa svojih pohoda po Bliskom Istoku. Osim za mljevenje ita, vjetrenjae

16

graene u Europi koristile su se za pumpanje vode, mlaenje

ita i kao pogon za mehaniko piljenje drveta. Tijekom stoljea
vjetrenjae su evoluirale u sosticirane i ekasne ureaje za
proizvodnju elekrine energije.
Vjetrenjaa za proizvodnju struje pretvara kinetiku
energiju vjetra direktno u
elektrinu energiju. Koliko
energije e vjetrenjaa
proizvesti ovisi o veliini
lopatica, to jest povrini
rotora, gustoi zraka i brzini vjetra. Zato je vano
vjetrenjau instalirati na
mjestu gdje su prosjene brzine vjetra dovoljno velike
mala vjetrenjaa snage 120W
da se investicija isplati.
Posebno zanimljive su male vjetrenjae izlazne snage od
nekoliko stotina W (vata) jer ih je mogue iskoristiti i na mjestima gdje vjetra nema toliko puno, jer ih pokree i slabiji vjetar.
Osim toga svojom su cijenom pristupane prosjenom kupcu.
Male vjetrenjae se koriste za punjenje baterija na mjestima
do kojih elektrina mrea nije doprla. Ovakve vjetrenjae se
esto kombiniraju sa solarnim fotonaponskim modulima inei
tako odlinu kombinaciju tehnologija za proizvodnju energije
iz obnovljivih izvora. est je sluaj da u periodu godine kad su
vjetrovi slabiji, ima vie sunanih dana, dok u vjetrovitijem
dijelu godine ima manje sunanih dana, pa se vjetrenjaa i
solarni moduli odlino nadopunjavaju.
Prilikom postavljanja vjetrenjae vano je odabrati dobru lokaciju. Najbolja su otvorena mjesta, bez zapreka koje
bi mogle vjetar pretvoriti u turbulencije. Ako na terenu ima
drvea, vjetrenjaa mora biti postavljena na veoj visini od
najvie kronje u radijusu od najmanje 30 metara. Isto vri17

jedi i za zgrade i za zapreke

bilo koje druge vrste. Takoer
je vano vjetrenjau postaviti
dovoljno visoko. Za najmanju
vjetrenjau od oko stotinjak
W bit e dovoljna visina stupa
od 5 - 6 metara, dok bi za jae
ureaje bilo bolje podii stup
od 12 - 15 metara. Naravno i
jaa vjetrenjaa e dobro raditi na 6 metara visine ako
se nalazi na otvorenom polju
ili uz obalu i nema zapreka u
blizini. Ali kao neko openito
pravilo moe se rei da to je
vjetrenjaa vie, to bolje.

kombinirani sustav koji se sastoji od

fotonaponskog modula i vjetrenjae

Energija biomase
Sve zelene biljke imaju sposobnost da energiju sunca pomou
procesa fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj
nain uskladite u obliku kemijskih spojeva. Na taj nain biljke
u stvari djeluju kao solarni kolektori. Fotosinteza se odvija
u svim zelenim dijelovima biljke, dakle najvie u liu te u
stabljici kod zeljastih biljaka. Za proces fotosinteze potrebni
su: svjetlosna energija, klorol (spoj koji se nalazi u zelenim
dijelovima biljke), voda i ugljini dioksid. Za vrijeme dok je
biljka izloena svjetlosti ona apsorbira ugljini dioksid iz atmosfere i vodu iz tla te sintetizira eer glukozu a isputa viak
kisika. Napisano kemijskom formulom to izgleda ovako:
6CO2+6H2O

C6H12O6 + 6O2
18

Proces fotosinteze je ono to omoguuje biljci da raste i

ivi. U drvetu je veina suneve energije pohranjena u obliku
celuloze - kemijskog spoja koji sainjava veinu ukupne mase
suhog drveta. Po sastavu celuloza je zapravo dugaki lanac
molekula glukoze nastalih fotosintezom.
Kada drvo sagorijeva dolazi do kemijske reakcije koja je
upravo suprotna fotosintezi. Sagorijevajem se troi kisik iz
atmosfere, a nastaje ugljini dioksid, uz oslobaanje energije
koja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre.
Najprimitivniji i najstariji nain koritenja energije biomase je upravo sagorijevanje drveta. Ovaj princip su poznavali jo peinski ljudi. U stvari do pojave ugljena i nafte sva
potronja energije na Zemlji bila je zasnovana na obnovljivom
izvoru energije - biomasi drveta. Kroz stoljea ono se koristilo za grijanje ivotnog prostora, pripremanje hrane, paljenje
keramike, taljenje metala, proizvodnju vapna za graditeljstvo
itd. Ve tada, zbog pretjeranog nivoa potronje, proizvodnja
je postala neodriva jer smo poeli troiti vie drveta nego to
ga je uspjevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. Kao rezultat takvog neodgovornog ponaanja prema prirodnim resursima danas imamo dvije najvee pustinje na svijetu - Saharu i
australsku pustinju. Naime, ova nekad intenzivno poumljena
podruja ostala su ogoljena uslijed ovjekove aktivnosti, to
je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more, a to je
sprijeilo uspostavu nove vegetacije. Dakle kada govorimo o
biomasi kao obnovljivom izvoru energije uvijek moramo imati
u vidu da se sva potroena biomasa mora nadoknaditi novim
uzgojem, u sluaju uma poumljavanjem, inae ovaj sustav
nije odriv.
Osim u obliku celuloze, biljke mogu energiju skladititi i
u obliku drugih kemijskih spojeva, na primjer u obliku kroba
koji se nalazi u zrnu itarica i gomolju krumpira. Zatim su tu
jo i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju u obliku
biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke.
19

Biogoriva
Biogoriva su tekua goriva proizvedena od biljne biomase koja se
koriste kao zamjena za fosilna goriva u motorima s unutranjim
izgaranjem. Neka od njih u ovom trenutku predstavljaju vrlo
izglednu alternativu koja bi mogla zamijeniti barem jedan dio
fosilnih goriva. U nekim sluajevima kao glavna sirovina za
proizvodnju biogoriva moe posluiti neki otpadni materijal.
Na taj nain mogu se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. U drugim pak sluajevima sirovinu je potrebno
uzgojiti odgovarajuim poljoprivrednim postupkom. Tada e
proizvedeno biogorivo teko biti konkurentno zasada jo uvijek
od strane drave subvencioniranim fosilnim gorivima.
Meutim, kako raste cijena nafte tako emo morat pribjei
svim raspoloivim alternativama, a i nae navike kako troimo
energente e se morati drastino promijeniti. Skuplje gorivo
proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat emo troiti vrlo
racionalno i ekasno. Nee biti dovoljno prijanje fosilno gorivo
samo zamijeniti biogorivom. Za poetak e biti nuno smanjiti
ukupnu koliinu transporta koja se dogaa na planeti na taj
nain da koristimo lokalne resurse i lokalno proizvedene proizvode. I gradski promet e morat proi kroz velike promjene.
Nuno je ulaganje u bolju infrastrukturu biciklistikog prometa, kako bi se smanjile gradske guve i nesmotreno rasipanje
energije u obliku gradskog automobilistikog prometa. Javni
prijevoz takoer predstavlja ekasnije koritenje energije
nego vonja automobilom. U stvari sve je bolje od automobila, pogotovo kad se u njemu vozi samo jedna osoba. ak i
koritenje laganih mopeda predstavlja korak prema smanjenju
potronje goriva (etverotaktni mopedi imaju prednost pred
dvotaktnima jer ne troe ulje i puno ekasnije iskoritavaju
gorivo pa manje troe).
U svakom sluaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim, ve
samo jedno od moguih rjeenja koje e se pokazati odrivim u
specinoj situaciji za zadovoljavanje specinih potreba.
20

Kada govorimo o biogorivima potrebno je naglasiti da se

radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji, toliko jednostavnoj da se
ak pojedinci irom svijeta uputaju u proizvodnju vlastitih
biogoriva u kunoj radinosti. esti su primjeri gdje poljoprivrednici od vika kukuruza ili eerne trske uz pomo manje
destilerije proizvode etanol za potrebe svoje mehanizacije.
Takoer sve vie ljudi posvuda sakuplja otpadno jestivo ulje iz
restorana i koristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za
vlastite potrebe.
Mnogo vie detalja o biogorivima, od ekonomske isplativosti, do recepata kako ih sami proizvesti moe se nai na Internetu. Jedna stranica koju svakako treba izdvojiti je:
www.journeytoforever.org/biofuel.html
Biogoriva na bazi biljnog ulja
Iako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina poelo koristiti za proizvodnju biogoriva, ovaj koncept i nije toliko nov.
Naime ve 1900-te godine Rudolf Diesel (izumitelj dizelskog
motora) je u Parizu predstavio svoj novi motor koji je radio
na isto ulje kikirikija. Njegov stroj je bio toliko moan i robustan da je mogao bez problema kao gorivo koristiti isto jestivo
ulje. Od tada je moralo proi itavo stoljee, i nekoliko naftnih
kriza, da bi se ova tehnologija poela detaljnije istraivati.

biljke uljarice - suncokret i uljana repica

21

U proizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje je ve iskoriteno za prenje hrane.
Takvo ulje se najee moe dobiti besplatno ili vrlo jeftino
u svakom restoranu, menzi ili peenjari koja koristi fritezu.
Zasad u Hrvatskoj jo nije prepoznat taj vrlo vrijedan resurs.
Prema nekim podacima 5% ukupne potronje dizela moglo bi
se u potpunosti zamijeniti biogorivom kad bi se svo otpadno
jestivo ulje iz restorana i domainstava prikupilo i preradilo u
biogorivo.
Ako se za proizvodnju goriva koristi novo ulje, ono ne
treba biti preraeno i toliko kvalitetno kao ulje za prehranu. U
Europi se najee koristi repiino i suncokretovo ulje. U SADu se biogoriva najee proizvode od sojinog ulja. U zemljama
gdje su i druga ulja dostupna, gorivo se moe proizvoditi od
palminog, kokosovog ili kikirikijevog ulja.
isto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet da bi se bez
ikakvih modikacija koristilo u dananjim dizelskim motorima.
Osim toga, za hladnijeg vremena se viskozitet jo poveava to
uzrokuje probleme s paljenjem. Da bi prevladali ove zapreke
moemo uiniti neto od sljedeeg:
1. Pomijeati biljno ulje s petrodizelom
Ako u biljno ulje dodamo odreenu koliinu obinog petrodizela, viskozitet e se dovoljno smanjiti da veina dizelskih
motora nee imati problema s ovim gorivom. Biljno ulje i dizel
se mijeaju najee u omjeru 50-50%. Kod nekih robusnijih
strojeva mogue je koristiti ak 70% biljnog ulja pomijeanog
sa 30% petrodizela. Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora
biti novo, dapae, u ovom sluaju staro iskoriteno biljno ulje
ak pokazuje neke bolje karakteristike od novog ulja. Kada
za proizvodnju biogoriva koristimo ve koriteno biljno ulje
vrlo je vano dobro ga proltrirati kako bi se sve krute estice
hrane odstranile iz goriva.
22

2. Kemijski modicirati gorivo (biodizel)

Gorivo koje se proizvodi
od novog ili rabljenog
biljnog ulja uz pomo
kemijske
modikacije
zove se biodizel. Cilj
kemijskog
postupka
proizvodnje biodizela je
razbiti molekulu masti
te na taj nain smanjiti
viskozitet ulju. Taj postupak se naziva transesterikacija. Molekula
proizvodnja biodizela u kunoj radinosti uz
masti je triglicerid, to
pomo jednostavnog procesora
znai da se sastoji od tri
lanca masnih kiselina koje su povezane sa molekulom glicerola.
Procesom transesterikacije lanci masnih kiselina se odvajaju
od molekule glicerola i veu se sa metanolom. Glicerol tone na
dno, inei nusprodukt glicerin. Zbog koritenja metanola koji
je fosilnog porijekla, biodizel nije potpuno obnovljivo gorivo.
Koliina potrebnog metanola za dobivanje biodizela je minimalno 20% od koliine biljnog ulja. Osim toga ovim postukom
nastaje glicerin koji, iako se moe na razne naine iskoristiti,
u stvari veliku koliinu energije iznese iz prvobitne sirovine
to jest ulja. Osim metanola, koji je opasna i toksina kemikalija, u procesu proizvodnje biodizela se koristi i kaustina soda
(NaOH), takoer opasna kemikalija vrlo nagrizajuih svojstava.
U samom procesu proizvodnje metanol i kaustina soda se u
jednom trenutku pomijeaju inei natrij-metoksid, kemikaliju koja ima sva opasna svojstva i jednog i drugog spoja. Zbog
toga je u proizvodnji biodizela potrebna ekstremna panja da
ne bi dolo do udisanja, prolijevanja ili rasipanja neke od ovih
kemikalija. No unato nekim negativnim aspektima ove metode biodizel je prilino pouzdano gorivo koje se lako moe
23

koristiti u svim dizelskim vozilima bez preinaka na stroju, u

svim uvjetima, ak i pri vrlo niskim temperaturama. to se
tie kompatibilnosti vozila i ovog goriva, svi dizelski motori
bez problema mogu koristiti biodizel. Jedini mogui problem
mogla bi predstavljati starija vozila koja jo uvijek sadre neke
gumene komponente. Budui da je biodizel kiseliji od petrodizela, on e izjesti gumene cijevi, pa ih je potrebno zamijeniti sintetikima prije koritenja biodizela.
2a. Kemijski modicirati gorivo (biopower)
Osim transesterikacije postoji i jednostavniji nain da se ulje
kemijski izmijeni i pretvori u biogorivo. Zadruga proizvoaa
biogoriva u Walesu biopower (www.bio-power.co.uk) razvila je
svoj vlastiti nain proizvodnje istoimenog goriva. Oni djeluju
na podruju itave Velike Britanije na taj nain da posvuda
sakupljaju iskoriteno jestivo ulje te ga prerauju u biopower
gorivo. Osim na podruju Velike Britanije mrea proizvoaa
biopower goriva je sve razgranatija i ima lanove diljem svijeta. Njihov princip proizvodnje goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela. lanovi biopower mree razvili su posebne
procesore pomou kojih se iz iskoritenog jestivog ulja lako
separiraju nezasiene masnoe od zasienih, to je od velike
vanosti jer su zasiene masnoe preguste i ne koriste se u ovom
postupku. Nakon to se ulje kroz odreeni vremenski period
rasloji za proizvodnju
goriva se koristi samo
prozirno, nezasieno
ulje. Zatim se ono
jednostavno razrijedi
dodatkom aditiva, te
se na taj nain postie
smanjenje viskoziteta.
Kao aditivi mogu se kopostrojenje za proizvodnje vee koliine
ristiti razliita sredstva
biopower goriva

24

na primjer paransko ulje,

kerozin, uljni razrjeivai,
white spirit ili terpentinsko
ulje, ovisno o tome u kojoj
mjeri elimo da nae gorivo
bude prirodnog porijekla.
Na primjer ako kao aditiv koristimo terpentinsko
ulje, dobiveno gorivo bit
ltriranje iskoritenog jestivog ulja u
e 100% ist proizvod priroprocesu proizvodnje biopower goriva
dnog porijekla. Osim aditiva
za smanjenje viskoziteta, u gorivo se mogu dodati aditivi za
poboljanje kakvoe goriva, npr. eter koji poboljava paljenje.
No gorivo biopower nije idealno za hladnija podneblja. Zato
lanovi biopower-a preporuuju da se u vozilo ugradi mali
izmjenjiva topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava pomou vrue tekuine za hlaenje motora, te se na taj
nain gorivu dodatno smanjuje viskozitet.
3. Modicirati vozilo
Nain da se prevladaju negativni aspekti biodizela, kao to
su koritenje toksinih kemikalija fosilnog porijekla i nastajanje otpadnog nusprodukta, prua nam trea mogunost, a
to je modikacija vozila. Uz odgovarajue preinake na vozilu
mogue je direktno u rezervoar toiti nepreraeno jestivo
ulje. Naravno, ako koristimo koriteno ulje, moramo ga dobro
proltrirati da bi se uklonile bilo kakve krute estice. Osim
kemijskom preinakom biljnom ulju se viskozitet moe smanjiti i zagrijavanjem na 70C. Postoje raznorazni naini da se
biljno ulje u rezervoaru zagrije. Kod nekih vozila to se provodi
pomou elektrinih grijaa. Bolja, ali kompliciranija metoda,
je u vozilo ugraditi jo jedan spremnik za gorivo. Kad se vozilo
pokrene prvih 5 minuta vue gorivo iz prvog spremnika u kojem
je biodizel ili petrodizel. Zatim, kad se motor zagrije, tekuina
25

oprema potrebna za preradu vozila na biljno ulje moe se kupiti u kompletu

za hlaenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u drugom

spremniku. Kad se nakon 5 minuta ulje u drugom spremniku
zagrije, motor pone vui zagrijano biljno ulje iz drugog spremnika. Pet minuta prije gaenja motora potrebno je ponovno
prebaciti na prvi spremnik da bi se cijevi i motor oistili od
obinog ulja, kako bi se motor mogao upaliti sljedeeg dana
kad se motor i gorivo ohlade. Ovo je prilino komplicirana metoda, ali jednom kad je oprema instalirana u vozilo, vrlo je
praktina pri samom koritenju. Ulje nije potrebno kemijski
modicirati, a moe se koristiti i novo i rabljeno jestivo ulje.
Etanol
Dok su goriva na bazi biljnog ulja idealna za dizelske motore,
etanol je odlino zamjensko gorivo za benzinske motore. Etanol (isto to i medicinski alkohol, CH3CH2OH), se najee
proizvodi od poljoprivrednih kultura bogatih krobom, kao to
su itarice ili krumpir. Mogue ga je proizvesti i od nekih kultura bogatih eerom, kao to su eerna trska i eerna repa.
Takoer se neto kompliciranijim industrijskim procesom moe
proizvesti od materijala bogatih celulozom, kao to su otpadni
papir ili drveni otpaci.
U Brazilu se ve nekih tridesetak godina uzgaja eerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodi etanol. Danas se
ve moe kupiti na benzinskim postajama, a cijena benzina je
26

ve gotovo dvostruko vea od cijene etanola. Iako je potronja

etanola u benzinskom motoru neto vea od potronje benzina,
kupcima se jo uvijek isplati kupovati etanol za potrebe transporta. Oko 40% goriva koje se proda u Brazilu je etanol, to je
pokazatelj da je ova tehnologija odriva i isplativa.
Osim u Brazilu etanol kao gorivo esto proizvode pojedinci
irom svijeta. To su najee poljoprivrednici koji se ionako
bave uzgojem kultura pogodnih za proizvodnju etanola. Na taj
nain dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivim
gorivom. Uz pomo jednostavnije opreme etanol je mogue
proizvesti u kunoj radinosti. Postupak proizvodnje se sastoji
od usitnjavanja materijala, kuhanja, fermentacije te destilacije. Moda najvea mana ove tehnologije je u tome to je
za destilaciju potrebno uloiti veliku koliinu energije. No i
taj problem bi se mogao rijeiti koritenjem solarne energije
za potrebe destilacije. Da bi vozilo moglo etanol koristiti kao
gorivo potrebno je napraviti manje jednostavne preinake na
vozilu. U Brazilu korisnici etanola najee imaju vozila koja
mogu voziti i na benzin i na etanol ili na njihovu mjeavinu u
bilo kojim proporcijama.

Rasplinjanje
Rasplinjanje je u stvari jedan oblik nepotpunog sagorijevanja
krutog goriva. Uslijed zagrijavanja na visokoj tempraturi kruto
gorivo poinje isputati zapaljive plinove koji ne sagorijevaju
zbog nedostatka kisika. Dakle pomou ovog postupka mogue
je od drveta ili nekog drugog oblika biomase proizvesti plin
koji se moe koristiti kao pogonsko gorivo za motore sa unutarnjim izgaranjem, najee za pogon vozila ili za proizvodnju
elektrine energije pomou agregata. Rasplinjanjem drveta
nastaje mjeavina sljedeih zapaljivih plinova plinova: vodik
(20%), ugljini monoksid (20%) i metan (3%). Osim ova tri plina
nastaju i duik i ugljini dioksid koji nisu zapaljivi.
27

Iako
je postupak
rasplinjanja poznat ve
od 1800. godine ova tehnologija je na ovaj nain
prvi put upotrijebljena
1880. godine. Plin koji
je nastao rasplinjanjem
drveta prvi put se tada
koristio kao pogonsko
gorivo za motor s unutartraktor pogonjen drvnim plinom
njim izgaranjem koji je
pogonio generator elektrine energije. Proizvodnja elektrine
energije od biomase na ovaj nain i dan danas predstavlja vrlo
zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima u obilju, a elektrina energija nije dostupna ili korisnik eli koristiti obnovljive izvore. Pojavom plinovoda 1930.
godine ova tehnologija pada u zaborav. Meutim, za vrijeme
Drugog svjetskog rata, zahvaljujui nedostupnosti drugih energenata, u Europi je sagraeno nekih milijun generatora drvenog plina koji su koristili uglavnom civili, dok je benzin bio
strogo uvan za vojsku.
Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog
plina ponovo pojavljuje. Na primjer u vedskoj se na dravnoj
razini provode projekti poticanja poljoprivrednika da svoju mehanizaciju pogone upravo na ovaj nain. Traktori sa ugraenim
generatorima plina poljoprivrednicima mogu ostvariti znatnu
utedu jer ne moraju kupovati benzin. Osim toga neovisni su,
a njihovo gorivo je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika
i globalnom zagrijavanju.
Iako postoje primjeri gdje su pojedinci na svoje automobile
ili kombije ugradili ovakav generator male su anse da e se
ova tehnologija proiriti za pogon automobila jer osim to je
na automobil potrebno ugraditi metalni kotao veliine bave,
paljenje ovakvog automobila traje 20-tak minuta pa ak i do
28

pola sata. No to ne znai da tu mogunost treba iskljuiti kod

pogona veih vozila kao to su traktori, kamioni i autobusi,
neto ega bi se nai djedovi i bake mogli sjeati da su vidjeli
i u ovim krajevima.

Bioplin
Pojam bioplin se odnosi na metan nastao anaerobnom razgradnjom biomase. Naime, ako se biomasa razgrauje uz prisustvo zraka nastat e kompost, a iz kompostne hrpe izlazit e
jedino CO2. No ako se biomasa stavi u anaerobne uvjete, to
se u praksi izvodi potapanjem u vodu, razgradnju e preuzeti
anaerobni mikroorganizmi koji djeluju bez prisutstva zraka.
Nusprodukt metabolizma anaerobnih bakterija je zapaljivi plin
metan (CH4).
Kao biomasa za proizvodnju bioplina najee se koristi
ljudski i ivotinjski izmet, no mogue ga je kombinirati i s
nekim poljoprivrednim otpacima. Kad to uvjeti dozvoljavaju
bioplin se esto sakuplja i na odlagalitima otpada, budui da
preko 30% ukupnog otpada koji zavri na deponijima sainjava
organski otpad. Tako proizvedeni bioplin se najee koristi
za grijanje ili kuhanje, a moe se njime pogoniti i motor sa
unutranjim izgaranjem za proizvodnju elektrine energije.
Za proizvodnju bioplina koriste se digestori - podzemni ili
nadzemni spremnici sa odgovarajuim prikljucima za dovod
biomase i odvodnju nastalog bioplina. Digestori, ovisno o
koliini dostupne biomase variraju u veliini, od malih kod kojih se za sakupljanje biomase koristi 200 litarska bava, do
toliko velikih da mogu podnijeti kapacitete cijelih naselja.
Nusprodukt proizvodnje bioplina je tekua supstanca koja
se u poljoprivredi koristi kao gnojivo za prihranu tla.

29

Dodatak: neke smjernice za koritenje

malog solarnog sustava u kuanstvu
Koliina energije koju neki solarni sustav moe dnevno proizvesti ovisi o snazi solarnih panela i broju sunanih sati
dnevno u naem podneblju. Tako e solarni sustav koji se
sastoji od 2 panela snage 75 W (vata) ukupno davati snagu
od 150 W. Ako uzmemo da su paneli u prosjeku izloeni suncu oko 5 sati dnevno, ukupna proizvedena energija bit e
150 x 5 = 750 Wh (vat sati) dnevno.
Ako u kombinaciji s ovim panelima koristimo bateriju
kapaciteta 100 Ah (to u Wh za 12 voltnu bateriju iznosi 100
x 12 = 1200 Wh), da bi se baterija potpuno napunila, paneli
moraju neprekidno raditi 1200 : 150 = 8 h.
Shodno ovim brojkama moemo odluiti koja troila
emo koristiti. Neka troila, kao to su grijai i penice nikako nisu prikladna za solarne sustave zbog velike potronje.
Rasvjeta tednim aruljama i elektronika su idealna troila
namjenjena solarnim sustavima.
Na primjer, 5 tednih arulja od 15 W troit e ukupno 75
W. Ako uzmemo da nam je rasvjeta potrebna u veernjim
satima, oko 6 sati dnevno, ukupna potronja ovih arulja
iznosit e 450 Wh. Ako tome dodamo laptop raunalo koje
troi 25 W, koje se koristi 4 sata dnevno, ukupna potronja
e se poveati za 4 x 25 = 100 Wh. Ukupna potronja arulja
i laptopa bit e 550 Wh dnevno. Dakle pri potronji moramo
raunati da nam dnevna potronja nikad ne bude vea od
proizvodnje, uzimajui u obzir kapacitet baterije, koja se
nikada ne bi trebala prazniti do kraja, a idealno bi bilo da
niti nikada ne bude potpuno puna jer bi to znailo da se
generirana energija nema gdje pohraniti.
30

Snaga/potronja nekih tipinih troila u kuanstvima

troilo
hladnjaci
stariji
noviji
tedljivi (solarni)
zamrziva
perilica za posue
bez suenja
sa suenjem
el. otvara konzervi
mikrovalna penica
manje zapremine
vee zapremine
el. aparat za kavu
sokovnik
toster
mlinac za kavu
mikser
blender
pumpe za vodu
1/3 hp 1m3/h AC
potopna 1/2 hp AC
DC pumpa
DC potopna pumpa
builica
ubodna pila
cirkular
kutna brusilica
TV (27)
TV (19)
TV (12 C/B)
video rekorder
satelitski sistem

W troilo
500
200
58
350
700
1450
100
900
1500
1200
400
1200
100
120
500
750
1000
60
50
600
500
1000
800
170
80
16
30
30

CD player
linija AC
linija DC
beini telefon
mobitel
el. orgulje
gitarsko pojaalo
tedna arulja
obina arulja
el. pokriva
pegla
perilica za rublje
suilica za rublje
usisiva
klima ureaj
kompjutor
monitor 17
monitor 17 LCD
laptop
printer
ink jet
laser
fax
standby
dok printa
el. pisai stroj
fen za kosu

31

W
30
55
15
5
5
30
100
20
100
400
1200
1800
5750
900
1500
55
100
45
25
35
900
5
50
200
1500

ZMAG je provodio projekt Program radionica o ekolokim tehnologijama 2003./2004. godine

U 2004./2005. godini provodili smo projekt Vjetar i sunce u slubi
ovjeka i prirode koji je nanciran od strane Regionalnog centra za
okoli za Centralnu i Istonu Europu (REC), ured u Hrvatskoj.
Partneri u tom projektu bile su rme Tehnoelektro d.o.o. za male
vjetrenjae i Solaris d.o.o. za solarne module i svu potrebnu opremu.
Zahvaljujemo se REC-u na povjerenju i vjetru u lea, tvrtki Tehnoelektro na edukaciji o zelenoj energiji, posebno o malim vjetrenjaama
i instaliranju odrivih energetskih sustava.
Posebno se zahvaljujemo tvrtki Solaris d.o.o., jer su nam svojom
nancijskom podrkom omoguili provoenje projekta Vjetar i sunce
u slubi ovjeka i prirode kao i lake provoenje projekata Mladi razvijaju alternative Zelena energija i Zelena energija za otoke gdje
je ZMAG radio kao tehnika pomo i savjetovanje. Solaris je posebnom
cijenom za projekte ZMAG-a gdje postoji edukativni i eko-socijalni karakter pokazao otvorenost i viziju za irenje zelene energije.
Hvala svima

Tehnoelektro d.o.o.
Ulica Janka Staniia 8
10430 Samobor
E-mail: tehnoelektro@net.hr
Solaris d.o.o.
Sv. Vidal 32b
52466 Novigrad
Tel: +385 (0)52 758 630
Fax: +385 (0)52 726 030
E-mail: solaris@pu.htnet.hr
www.solaris-hr.com

Regionalni centar za okoli (REC)

orieva 8a
10000 Zagreb
Tel.
+385 (0)1 4810-774
Tel/Fax +385 (0)1 4810-844
E-mail: rec@rec-croatia.hr
www.rec-croatia.hr

32