PRAVOPISNI, JEZINI I TERMINOLOKI SAVJETI

ZA IZRADU STUDENTSKIH RADOVA

v. 1.1

Maja Rujni-Sokele
Katedra za preradu polimera

Sijeanj 2013.

UMJESTO PREDGOVORA
Na Katedri za preradu polimera Sveuilita u Zagrebu ve dugi niz godina njeguje se hrvatski jezik, prvenstveno
zahvaljujui prof. dr. sc. Igoru atiu koji se i dalje neumorno bori za jasnu terminologiju i rangiranje pojmova, i ne
samo na podruju prerade polimera.
Vrlo esto nastavnici su suoeni s itanjem seminarskih, zavrnih, diplomskih i drugih radova, to se najee svodi
na ispravljanje pravopisnih pogreaka i zatipaka (tipfelera), nakon ega slijedi lektoriranje. Cilj je ovog teksta
upozoriti na najee pogreke do kojih dolazi prilikom pisanja studentskih radova, kako bi se one prilikom pisanja
radova izbjegle (iako se autorica u to previe ne pouzdaje).
Prvo poglavlje opisuje najee pravopisne pogreke: ije i je, i , s i sa, pisanje brojeva, datuma, interpunkcije i sl.
Drugo poglavlje upozorava na najee pogreke pri prevoenju engleskih rijei, daje stilske savjete, objanjava
upotrebu veznikih skupova, itd.
Tree poglavlje donosi primjere pogrene i pravilne upotrebe nekih rijei, a etvrto poglavlje posveeno je strunoj
terminologiji vezanoj uz preradu polimera.

Sadraj:

1. Pravopisni savjeti ........................................................................................................................ 4

1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
1.6
1.7
1.8
1.9

ili ? .......................................................................................................................................................... 4
Ije ili je? ....................................................................................................................................................... 4
S ili sa? ......................................................................................................................................................... 4
Pisanje brojeva ............................................................................................................................................. 4
Znakovi interpunkcije .................................................................................................................................. 5
Nabrajanje .................................................................................................................................................... 5
Crtica / spojnica ........................................................................................................................................... 5
Futur prvi (bit e / biti e / e biti) ............................................................................................................... 6
Pisanje datuma ............................................................................................................................................. 6

2. Stilski savjeti, skladnja rijei, oblikoslovlje ................................................................................ 7

2.1
2.2
2.3
2.4
2.5
2.6
2.7
2.8
2.9
2.10
2.11
2.12
2.13
2.14
2.15
2.16

Koristiti to > koristiti se ime / Koritenje ega > koristiti se ime ........................................................... 7
Strane rijei .................................................................................................................................................. 7
Uporaba hrvatskih rijei ............................................................................................................................... 7
Celsiusov stupanj > Celzijev stupanj ........................................................................................................... 8
Koji / kojega ................................................................................................................................................. 8
Vezniki skupovi.......................................................................................................................................... 8
Budui da i jer .............................................................................................................................................. 8
Pomou / s pomou, vremenom / s vremenom............................................................................................. 8
Je li / da li / li ................................................................................................................................................ 9
Ja bi, mi bi, vi bi > Ja bih, mi bismo, vi biste ............................................................................................... 9
Kabel / kabao ............................................................................................................................................... 9
S ili bez / za ili protiv ................................................................................................................................. 10
Poloaj enklitika ......................................................................................................................................... 10
Poloaj apozicije ........................................................................................................................................ 10
Brojevi........................................................................................................................................................ 10
Zbog i radi .................................................................................................................................................. 10

3. Rjeoslovlje ............................................................................................................................... 12
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
3.7
3.8
3.9
3.10
3.11

Dopustiti / dozvoliti, dozvola / doputenje ................................................................................................. 12

Drvni, papirni / drven, papirnat .................................................................................................................. 12
Fizikalni / fiziki ........................................................................................................................................ 12
Multi- > vie- ............................................................................................................................................. 12
Podesiti > prilagoditi, namjestiti, podeavanje > prilagodba, namjetanje................................................. 12
Teoretski / teorijski .................................................................................................................................... 12
Najoptimalnije, najprioritetnije > optimalno, prioritetno ........................................................................... 13
Postepeno > postupno ................................................................................................................................ 13
Isticati / istjecati ......................................................................................................................................... 13
Isti / jednak ................................................................................................................................................. 13
Zahvaliti / zahvaliti se ................................................................................................................................ 13

4. Struni terminoloki savjeti ....................................................................................................... 14

1. PRAVOPISNI SAVJETI
1.1 ILI ?
Ovdje najee moe pomoi pravopisni provjernik (e. spell checker) pa je uputno instalirati ga. Ako se ne elite
koristiti provjerom pravopisa koju nude ureivai teksta (MSWord, OpenOffice), svoj tekst moete dati na provjeru
Haschecku, prvom (i jedinom) hrvatskom akademskom pravopisnom provjerniku. Njegovo se suelje nalazi na
adresi http://hascheck.tel.fer.hr/
Primjeri:
nije ovjek (niti ovijek), ve ovjek
nije ve, ve ve
nije mogunost, nego mogunost
nije plaanje, nego plaanje
nije kuite, nego kuite.
1.2 IJE ILI JE?
Osnovno je naelo da se u dugome slogu pojavljuje ije, a u kratkome je, no to pravilo ima podosta iznimaka.
Primjerice:
nije redosljed, nego redoslijed
nije promijena, nego promjena
nije uvijet, nego je uvjet
zahtijevam da se pohaaju predavanja, no nemam previe zahtjeva
zadatak ete rijeiti i dobiti rjeenje zadatak e tada biti rijeen; ako ne znate dovoljno, rjeavat ete ga
dugo.
Razlika izmeu sljedei i slijedei: sljedei je pridjev koji znai: koji slijedi, koji je idui na redu. Slijedei je
glagolski prilog sadanji koji odgovara na pitanje na koji nain, kako.
Pogreno: Tko je slijedei?
Pravilno: Tko je sljedei? (Tko je idui na redu?)
Pogreno: Sljedei link, pronaao je zanimljivu stranicu.
Pravilno: Slijedei link, pronaao je zanimljivu stranicu. (na koji nain: pratei).
Slijedei ove savjete nauit ete razliku izmeu ove dvije rijei, tako da sljedei put neete pogrijeiti.
Slino je i s rijeima svijetlei (tako da svijetli), svijetlo (srednji rod pridjeva svijetao), svjetlei (koji svijetli) i
svjetlo (imenica). Postavljene su svjetlee reklame koje nam svijetlei u mraku pokazuju put. Svjetlo na semaforu
svijetli svijetlocrvenom bojom.
1.3 S ILI SA?
Dui oblik sa upotrebljava se:
ispred oblika osobne zamjenice prvog lica jednine u instrumentalu (sa mnom)
ispred rijei koje poinju suglasnicima s, , z i (npr. sa sinom, sa kolom, sa zadrkom, sa alou i sl.)
ispred rijei koje poinju suglasnikim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, , z ili (npr. sa
Ksenijom, sa psom, sa penicom i sl.)
1.4 PISANJE BROJEVA
Toka se pie na kraju rednih brojeva kako bi se razlikovali od glavnih brojeva, a to pravilo vrijedi i za arapske i za
rimske brojke koje imaju oblik velikih latininih slova pa bi izostanak toke mogao stvarati nesporazume. (Leo
Hendrik Baekeland roen je 14. 11. 1863., a umro je 23. 2. 1944.)
Redni broj nikada se ne pie s tokom, crticom i padenim nastavkom:
Pogreno: Drugi ispitni rok bit e 25-tog sijenja.
Jo gore: Drugi ispitni rok bit e 25.-tog sijenja.
Pravilno: Drugi ispitni rok, predvien za 25. sijenja, otkazan je.

Brojke se piu s decimalnim zarezima i razmakom izmeu tisuica (25 000,00), ali: 1723 (bez razmaka kada je
samo jedna znamenka tisuice) po Pravopisu Babi-Mogu.
Napomena: pri pisanju brojaka s razmacima, kao i pri pisanju brojaka s mjernim jedinicama, korisno je umjesto
obinog razmaka staviti tzv. neodvojivi razmak (e. non-breaking space) koji se u MS Wordu dobije istovremenim
dranjem razmaknice i tipaka Ctrl i Shift.
Pogreno: Primjerice, proirenje irine raspodjele molekulnih masa od 3 na 10 produljuje trajanje ciklusa za 15
% (pogreno je i 15%)
Pravilno: Primjerice, proirenje irine raspodjele molekulnih masa od 3 na 10 produljuje trajanje ciklusa za
15 %.
1.5 ZNAKOVI INTERPUNKCIJE
Ispred interpunkcijskih znakova (toka, dvotoka, zarez, toka-zarez, upitnik, usklinik...) ne dolazi razmak, dok
nakon njih dolazi. Ispred otvorene zagrade dolazi razmak, iza zatvorene zagrade dolazi razmak. Iza otvorene i ispred
zatvorene zagrade razmaka nema:
Pogreno: Ovo je reenica . Ovo je druga reenica ( ima i zagrade ) .
Pravilno: Ovo je reenica. Ovo je druga reenica (ima i zagrade).
To vrijedi i za titule iza toke dolazi razmak:
Pogreno: Bista prof.dr.sc. Aleksandra uraevia nalazi se u auli FSB-a.
Pravilno: Bista prof. dr. sc. Aleksandra uraevia nalazi se u auli FSB-a.
Kratica dr. ne sklanja se. Pogreno: Bista dra nalazi se ...
Ako vie znakova interpunkcije dolaze jedan za drugim, treba ih pisati sve: Diplomirao je 1996., magistrirao 2000.,
a doktorirao 2004. godine.
1.6 NABRAJANJE
Pri nabrajanju svaki se navod pie malim poetnim slovom. Na kraju svakog navoda ne stavlja se reenini znak
(npr. zarez), a na kraju navoenja stavlja se toka, npr.:
Ubrizgavalica je element sustav za injekcijsko preanje koji mora ostvariti vie funkcija. To su:
priprema taljevine za ubrizgavanje
ubrizgavanje taljevine u kalup
otvaranje i zatvaranje kalupa
vaenje otpreska.
1.7 CRTICA / SPOJNICA
Crtica () i spojnica (-) prije svega grafijski se razlikuju, i to po tome to je crtica neto dua i pie se s razmacima
(bjelinama) s obiju njezinih strana, dok je spojnica neto kraa i pie se bez bjelina ispred i iza nje.
Spojnica (-) slui za spajanje rijei ili drugih sastavnih dijelova nekog izraza koji se iz pravopisnih i jezikoslovnih
razloga ne mogu pisati sasvim sastavljeno, ali ni rastavljeno (npr. 90-ih godina prolog stoljea, SAD-a, spomenploa, rang-lista).
Spojnicu treba izbjegavati u sluajevima kada je smislenije napisati pridjev:
Pogreno: klima-ureaj, internet-stranice
Pravilno: klimatizacijski ureaj, internetske stranice (jo bolje: mrene stranice).
Kratice pak koje se osjeaju kao pridjevi, a napisane su velikim slovima (TV pretplata, PVC prozorski okvir, WC
ureaj, PE vreica, PET boca i sl.) ne piu se sa spojnicom; iako je PE kratica za polietilen, u navedenom se
primjeru ita poletilenska vreica (ali ne i PVC vreica, jer takvih nema...).
Crtica se upotrebljava kao zamjena za prijedlog do.
Svakoga dana uim 4 5 sati. (4 do 5 sati svakako premalo!)
Ako se ispred broja napie od, onda se izmeu brojeva treba napisati i do.
Pogreno: Studirala je na FSB-u od 1999. 2007.
Pravilno: Studirala je na FSB-u od 2003. do 2007.

Napomena: u MS Wordu se crtica () (En Dash) dobije istovremenim dranjem tipaka Ctrl i Num- (ili Insert,
Symbol, Special Characters).
1.8 FUTUR PRVI (BIT E / BITI E / E BITI)
Futur prvi tvori se od nenaglaenih oblika nesvrenoga prezenta pomonoga glagola htjeti (u, e, e, emo, ete,
e) i infinitiva glagola koji se spree: ja u pjevati, ja u biti, ti e itati.
Kad infinitiv na -ti dolazi prije oblika pomonoga glagola, isputa se zavrno -i: bit u, pjevat u, itat u.
Pogreno: Sutra u pisat ispit. Pokuati u prepisivati, ali u to init tako loe, da e me asistenti odmah otkrit.
Pasti u kao kruka.
Pravilno: Sutra u pisati ispit. Pokuat u prepisivati, ali u to initi tako dobro, da me asistenti nee otkriti.
Proi u bez problema! (Nema anse!)
Pravilno: u gledati i gledat u, nipoto u gledat, gledati u ili gledau, e doi i doi e, nipoto e do,
do e ili doe.
Dakle: ispred e nema -i, iza -i ga ima (samo za glagole koji zavravaju na -ti)!
1.9

PISANJE DATUMA

Ne vjerujte Windowsima! Oni koji su lokalizirali taj operacijski sustav ne razmiljaju o finesama hrvatskoga jezika
pa ispada da se neki mjesec ponavlja vie puta u godini. Tako ete tamo, primjerice, vidjeti datum 12. oujak 2008.
kao da oujaka u godini ima u izobilju, a ovaj je 12. po redu. Dakle: 12. oujka, a ne 12. oujak!
Ne treba pisati vodee nule - 12. 03. 2012., ali pazite na razmak iza toke: Pravilno je 12. 3. 2012.

2. STILSKI SAVJETI, SKLADNJA RIJEI, OBLIKOSLOVLJE

2.1 KORISTITI TO > KORISTITI SE IME / KORITENJE EGA > KORISTITI SE IME
Najea pogreka pri pisanju radova je pri uporabi rijei koristiti i koritenje koje su svima jako mile i drage, a
gotovo nikad nisu pravilno upotrijebljene.
Dakle, prvo valja razlikovati glagole koristiti i koristiti se.
Koristiti znai biti na korist, od koristi, sluiti, pomagati komu i uz taj glagol dolazi dopuna u dativu (npr. odmor
koristi studentima, ali i profesorima).
Koristiti se znai obavljati to s pomou ega i uz taj glagol dolazi dopuna u instrumentalu. esto se grijei tako da
se umjesto glagola koristiti se upotrebljava glagol koristiti s dopunom u akuzativu.
Pogreno: koristiti alabahter, koristiti raunalo
Pravilno: koristiti se alabahterom (ni sluajno!), koristiti se raunalom.
Glagol koristiti se moe se zamijeniti glagolima upotrebljavati, rabiti i sluiti se, pa je pravilno i: upotrebljavati
raunalo, rabiti raunalo i sluiti se raunalom.
Jednaka greka javlja se i pri uporabi glagolske imenice koritenje.
Pogreno: koritenje mobitela, koritenje dodatne literature, koritenje javnoga prostora
Pravilno: koritenje mobitelom, koritenje dodatnom literaturom, koritenje javnim prostorom, ali koritenje
zajednici.
Glagolska imenica koritenje moe se zamijeniti imenicama upotreba, uporaba i poraba ili glagolskim imenicama
upotrebljavanje, rabljenje i sluenje. Tako je pravilno i: upotreba mobitela, uporaba mobitela i sluenje mobitelom.
2.2 STRANE RIJEI
Izrazito velik kamen spoticanja strane su rijei (ili moda ipak hrvatske). Neki studenti previe su revni pri pokuaju
prevoenja pa im se dogodi da pretjeraju (ultimate nije ultimativan, a eventually nije eventualno), drugi zaziru od
hrvatskih rijei (emu degradacija ako imamo razgradnju?), trei se izgube u milijardama i bilijunima (billion je
milijarda, a ne bilijun, ako rabite ameriku literaturu), etvrti se izgube u strukturi reenice jer prijevod preputaju
Google Translateu (was done by nije bio je uinjen od strane).
Strane se rijei pri sklanjanju ponaaju kao i domae, a ne ponaaju se kao kratice:
surfate internetom, a ne Internet-om,
koristite se Microsoftovom programskom podrkom ili programskom podrkom Microsofta, a ne Microsoft-a
ili Microsoft-ovu; nipoto se ne koristite Microsoft podrkom
rjeenje svojeg problema neete pronai na Google-u, nego na Googleu
s prijateljima razgovarate putem Facebooka, a ne Facebook-a
ako ne volite Microsoft, moda ste ljubitelj Linuxa, nikako Linux-a, ali moda Mac OS-a.
Sve strane rijei u podruju u kojem radite zavrni rad u tekstu piu se ovako:
U pretenom dijelu postupaka prerade polimera osnovna je rastezna viskoznost (e. extensional viscosity, nj.
Dehnviskositt), a ne smina viskoznost (e. shear viscosity, nj. Scherviskositt).
Pigmentni koncentrati (koncentrati boje), (e. masterbatch). Alternativni nazivi za masterbatch su matina smjesa,
predsmjesa i predmjeavina.
Ako stranu rije ne moete ili ne znate prevesti, piite je ukoeno.
2.3 UPORABA HRVATSKIH RIJEI
Vrlo esto se strane rijei mogu zamijeniti hrvatskima.
Primjeri:
nije sistem, nego sustav
nije princip, nego naelo
nije baza nego temelj ili osnova
nije sortiranje nego razvrstavanje
7

nije studija nego istraivanje

nije degradacija nego razgradnja
nije testiranje nego ispitivanje
nije aplikacija nego primjena
nije efikasnost nego uinkovitost
nije varijanta nego inaica
nije direktno/indirektno nego izravno/neizravno
nije period nego razdoblje.

2.4 CELSIUSOV STUPANJ > CELZIJEV STUPANJ

Pravilno je: Celzijev stupanj. U razgovornome stilu moe se pojaviti i oblik stupanj Celzija, ali je u hrvatskome
standardnom jeziku pravilan samo oblik Celzijev stupanj. Izmeu brojane vrijednosti i znaka za Celzijev stupanj
treba pisati razmak (22 C), kao i kod pisanja svih brojaka s jedinicama (npr. 24 %, 35 kg/m3, 12 000 MPa).
2.5 KOJI / KOJEGA
Odnosna zamjenica koji u akuzativu (odgovara na pitanja koga, to?) ima dva oblika. Kada se odnosi na neto ivo
(ovjeka ili ivotinju), akuzativ glasi kojeg, a kad se odnosi na neto neivo (ili biljku), akuzativ glasi koji.
Neivo:
Pogreno: Rijeio je zadatak kojeg mu je zadao nastavnik.
Pravilno: Rijeio je zadatak koji mu je zadao nastavnik.
ivo:
Pogreno: Zapamtio je studenta koji je vidio.
Pravilno: Zapamtio je studenta kojeg je vidio.
2.6 VEZNIKI SKUPOVI
Vezniki skupovi: budui da, s obzirom na to da, bez obzira na to to esto se pojavljuju u skraenome,
nepravilnome obliku budui, s obzirom, bez obzira.
Pogreno: S obzirom da je kasno, moramo krenuti.
Pravilno: S obzirom na to da je kasno, moramo krenuti.
Pogreno: Bez obzira to pada kia, ii emo na izlet.
Pravilno: Bez obzira na to to pada kia, ii emo na izlet.
Pogreno: Budui su pobijedili, mogu slaviti.
Pravilno: Budui da su pobijedili, mogu slaviti.
2.7 BUDUI DA I JER
Budui da i jer (ne jel!) razlikuju se prema mjestu koje zauzimaju u zavisnosloenoj uzronoj reenici (gradivo iz
7. razreda osnovne kole, no tko se jo toga sjea...). Vezniki skup budui da (nije pravilno upotrebljavati samo
prijedlog budui, jer je to pridjev, npr. budui mu) upotrebljava se kada je zavisna sureenica ispred glavne, a
veznik jer kada je zavisna sureenica iza glavne. Dakle:
Pogreno: Nisam poloio ispit budui da nisam uio. Jer je slomio nogu, nije doao na nastavu.
Pravilno: Budui da nisam uio, nisam poloio ispit. Nije doao na nastavu jer je slomio nogu (ispred jer ne
pie se zarez!).
2.8 POMOU / S POMOU, VREMENOM / S VREMENOM
Instrumental s prijedlogom s/sa upotrebljava se kad se izrie:
nain: S uitkom uim Preradu polimera.
vrijeme: S godinama studiranja postao sam imun na hranu u menzi.
drutvo: Druim se iskljuivo s prividnim (virtualnim) likovima. (Bilo bi jo bolje da se druite s
prividnicima).
Instrumental s prijedlogom s/sa ne upotrebljava se kad se izrie:
- sredstvo:
Pogreno: Na faks sam doao s tramvajem.
Pravilno: Na faks sam doao tramvajem.

- indirektni objekt:
Pogreno: Bavio sam se s izradom alabahtera.
Pravilno: Bavio sam se izradom alabahtera dok me nisu uhvatili.
Dakle, vrijeme, pomo i obzir nisu sredstvo pa ih ne moete uzeti i njima raditi neto:
Pogreno: Danas ne znam nita, ali vremenom u nauiti.
Pogreno: Nisam uio, ali u proi pomou alabahtera.
Pravilno: Danas sam pao, ali u s vremenom nauiti i proi.
Pravilno: S pomou genetskog inenjeringa doivjet u stotu.
Pazite i na jezinu ekonominost:
Pogreno: Rijeit u problem s pomou raunala.
Pravilno: Rijeit u problem raunalom.
Pogreno: Ispit piemo s pomou olovke.
Pravilno: Ispit piemo olovkom.
2.9 JE LI / DA LI / LI
Pitanja se postavljaju ovako:
elite li dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?
Biste li izali iz predavaonice?
Je li profesor doao u svoju sobu?
a ne ovako:
Da li elite dodatne bodove iz aktivnosti na nastavi?
Da li bi izali iz predavaonice?
Da li je profesor doao u svoju sobu?
Slian je problem s tzv. dakanjem:
Pogreno: Idem da uim. Kad nauim, ii u da se igram.
Pogreno: Spojio sam se na internet bez da sam morao upisati korisniko ime.
Pravilno: Idem uiti. Kad nauim, ii u se igrati.
Pravilno: Spojio sam se na internet bez upisivanja korisnikog imena.
No rije da ne treba posvuda izbjegavati, pa moe: Doi da te vidim! Mora da si puno uio preko vikenda. S
obzirom na to da paljivo sluam na predavanju, lako mi je poloiti ispit.
2.10

JA BI, MI BI, VI BI > JA BIH, MI BISMO, VI BISTE

Pogodbeni nain (kondicional) tvori se s pomou aorista pomonoga glagola biti, a on ne glasi bi u svim licima:
Pogreno: ja bi, ti bi, on bi, mi bi, vi bi, oni bi
Pravilno: ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi
Dakle:
Kad bi provodio vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogao bi dobiti dobru ocjenu. (Ti ili on?)
Kad bih provodio vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogao bih dobiti dobru ocjenu. (Ja!)
Kad bi provodili vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogli bi dobiti dobru ocjenu. (Oni!)
Kad bismo provodili vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogli bismo dobiti dobru ocjenu. (Mi!)
Kad biste provodili vie vremena za knjigom, a manje za raunalom, mogli biste dobiti dobru ocjenu. (Vi!)
2.11

KABEL / KABAO

Pri tvorbi oblika imenice kabel esto se grijei. Nominativ mnoine imenice kabel glasi kabeli (nismo kajkavci, pa
nije kabli!)
Pogreno: Kablovi su prerezani. Kabli su prerezani.
Pravilno: Kabeli su prerezani.
Oblici kablovi i kabli nominativ su mnoine imenice kabao (vjedro), a ne imenice kabel.
Imenica kabel sklanja se u jednini ovako: NA kabel, G kabela, DL kabelu, I kabelom, a u mnoini ovako: N kabeli,
G kabela, DLI kabelima, A kabele.
Imenica kabao sklanja se u jednini ovako: NA kabao, G kabla, DL kablu, I kablom, a u mnoini ovako: N
kablovi/kabli, G kablova/kabala, DLI kablovima/kablima, A kablove/kable.
9

2.12

S ILI BEZ / ZA ILI PROTIV

Pri prevoenju s engleskog jezika esto se grijei u pisanju sintagme with or without (something) koja se prevodi sa
s ili bez (neega), pri emu takav prijevod nije u skladu s pravilima hrvatskog jezika jer dopuna (imenica) iza s
dolazi u instrumentalu, a iza bez u genitivu. Isto vrijedi i za prevoenje sintagme for or against, tj. za ili protiv.
Pogreno: S ili bez minke, s ili bez uputnice, s ili bez gledatelja. Za ili protiv plastike.
Pravilno: Sa minkom ili bez nje, s uputnicom ili bez nje, s gledateljima ili bez njih. Za plastiku ili protiv
nje. (za, naravno!)
2.13

POLOAJ ENKLITIKA

O enklitikama moda do sada niste ni uli i zacijelo sad nije trenutak da se s njima poblie upoznate. Vjerujemo da
e nekoliko primjera ilustrirati o emu je rije i to valja, a to moe i bolje:
Moe proi: Zavrni rad je napokon gotov.
Uhu ugodnije: Zavrni rad napokon je gotov.
Moe proi: Profesor Hrvoje Horvat je dekan FSB-a.
Uhu ugodnije: Profesor Hrvoje Horvat dekan je FSB-a.
Bit svega je da nenaglaena rije ne smije stajati na naglaenom ili istaknutom mjestu u reenici. Proitajte naglas
gornje primjere i ut ete kako je neke reenice prirodnije itati. Nova naglasna cjelina ne moe poeti
nenaglaenom rijeju (enklitikom, npr. je).
2.14

POLOAJ APOZICIJE

Otvorimo novine i proitajmo to pie: Apple kompjutori, Renault automobili, PEZ bomboni, GEO magazin, Zippo
upalja, 095 mobilna mrea, VIP mrea, T-Com Internet korisnici, Internet mrea, plazma televizor...
to se dogodilo s pridjevima, to se dogodilo s poretkom rijei u reenici prvo apozicija (imenica koja poblie
oznaava drugu imenicu) pa subjekt?
Treba: raunala Apple (ili Appleova raunala), automobili Renault (Renaultovi automobili), bomboni PEZ,
magazin GEO, upalja Zippo (Zippov upalja), mobilna mrea 095 (ili Tele2 kao tvrtka), VIP-ova mrea (ili
mrea VIP-a), T-Comovi internetski korisnici (ili internetski korisnici T-Coma), internetska mrea,
plazmatski televizor!
2.15

BROJEVI

Reenice nikada ne bi trebalo poinjati brojevima ispisanim brojkama:

Loe: 10 bodova je minimum za prolaz na ispitu.
Bolje: Deset bodova minimum je za prolaz na ispitu.
Loe: 2005. je bila povijesna godina za FSB.
Bolje: Godina 2005. bila je povijesna za FSB.
Brojeve do deset trebalo bi ispisivati slovima, ali ako neto izraavamo mjernim jedinicama, osobito kad je mjerna
jedinica izraena kraticom, broj treba pisati brojkama.
Loe: Pjeaio je est km.
Zdravije: Pjeaio je devet kilometara.
Dobro: Pjeaio je 9 km.
2.16

ZBOG I RADI

Mijeanje prijedloga zbog i radi jedna je od najeih pogreaka, ali bar nije nerazumljiva jer postoje sluajevi kada
doista nije jasno koji bi gdje trebalo upotrijebiti. Pravilo je jednostavno:
Prijedlogom zbog izriemo uzrok.
Zakasnio je na spoj zbog ispita. (zato to je pisao ispit)
Prijedlogom radi izriemo namjeru (elju, cilj, svrhu).
Doao je radi pisanja ispita. (da bi pisao ispit)
Pogrenom upotrebom moemo dobiti sulude reenice:
ovjek je uhien radi ubojstva. (uhien je da bi nekoga ubio!)
ovjek je uhien zbog ubojstva. (zato to je nekoga ubio)
Ili, ako emo jednim udarcem ubijati dvije muhe:
10

 Zubaru sam otiao zbog zubobolje, a radi lijeenja.

Ali, nipoto:
Zubaru sam otiao zbog radi zubobolje.

11

3. RJEOSLOVLJE
3.1 DOPUSTITI / DOZVOLITI, DOZVOLA / DOPUTENJE
Glagol dozvoliti preuzet je u hrvatski jezik iz ruskoga i umjesto njega treba upotrebljavati glagol dopustiti.
Pogreno: Dozvolite da vam se obratim.
Pravilno: Dopustite da vam se obratim.
Od glagola dozvoliti i dopustiti izvedene su imenice dozvola i doputenje, koje se znaenjski razlikuju. Dozvola je
isprava kojom se doputa obavljanje kakvih radnja ili poslova, a doputenje je slaganje ili odobrenje da se to uini.
Tako emo imati vozaku dozvolu, a da to uinimo trait emo ili dobiti ije doputenje.
3.2 DRVNI, PAPIRNI / DRVEN, PAPIRNAT
Pridjevi drvni i drven znaenjski se razlikuju. Pridjev drvni znai koji se odnosi na drvo, npr.: drvna industrija,
drvna proizvodnja, drvno gospodarstvo. Pridjev drven znai koji je izraen od drva kao grae, npr.: drvene igrake,
drven stolac, drvena kua, drven amac. Isto vrijedi i za pridjeve papirni i papirnat.
Pogreno: drvna stolarija, drveni plin, papirne maramice, papirna kutija
Pravilno: drvena stolarija, drvni plin, papirnate maramice, papirnata kutija, papirni otpad, papirna
industrija.
3.3 FIZIKALNI / FIZIKI
Pridjevi fizikalni i fiziki imaju zajedniko znaenje koji se odnosi na fiziku, npr. fizikalni/fiziki zakoni,
fizikalna/fizika veliina, no pridjev fiziki ima i drugo znaenje koji se odnosi na tijelo, npr. fiziki napad, fizika
snaga, fiziki razvoj. U tom je znaenju bolje upotrebljavati pridjev tjelesni (tjelesni napad, tjelesna snaga, tjelesni
razvoj). Pridjevu fiziki u znaenju koji se odnosi na fiziku bi trebalo dati prednost pred pridjevom fizikalni
(preuzetim iz engleskoga).
Pravilno: fizika svojstva, fizike veze meu makromolekulama.
3.4 MULTI- > VIEPrefiksoid multi- latinskoga je podrijetla, a znai vie, mnogo, mnogostruko. Pojavljuje se u sloenicama, a u veini
se takvih rijei multi- moe zamijeniti hrvatskom rijeju vie-, npr. multinacionalni > vienacionalni,
multifunkcionalni > viefunkcionalni, multilateralni > viestrani, mnogostrani, multiprocesorski >
vieprocesorski.
Tuica multitasking moe se zamijeniti hrvatskom rijeju viezadanost.
3.5 PODESITI > PRILAGODITI, NAMJESTITI, PODEAVANJE > PRILAGODBA, NAMJETANJE
Umjesto glagola podesiti bolje je upotrijebiti glagole prilagoditi i namjestiti, a umjesto glagolske imenice
podeavanje imenice prilagodba i namjetanje.
Pogreno: Treba podesiti brzinu vonje, podeavanje temperature grijala, podeavanje naslona za glavu
Pravilno: Treba prilagoditi brzinu vonje, namjetanje/prilagodba temperature grijala, namjetanje naslona
za glavu.
3.6 TEORETSKI / TEORIJSKI
Pridjev i prilog teoretski te pridjev i prilog teorijski znaenjski se razlikuju. Pridjev teoretski znai koji postoji
samo kao pretpostavka (npr. teoretska mogunost), a prilog teoretski znai u pretpostavci (npr. Teoretski je mogue
poloiti ispit iz Prerade polimera).
Pridjev teorijski znai koji se odnosi na teoriju, a prilog teorijski znai tako da ukljuuje teoriju. Pridjev i prilog
teoretski ne treba upotrebljavati u znaenju pridjeva i priloga teorijski:
Pogreno: teoretska nastava, teoretsko znanje, teoretski predmeti, teoretski objasniti uzroke promjena u
atmosferi
Pravilno: teorijska nastava, teorijsko znanje, teorijski predmeti, teorijski objasniti uzroke promjena u
atmosferi

12

3.7 NAJOPTIMALNIJE, NAJPRIORITETNIJE > OPTIMALNO, PRIORITETNO

Problem je pridjeva optimalno to da u svom znaenju ve ima superlativ. Naime, optimus na latinskom znai
najbolji. to je onda najoptimalniji? Najnajbolji? Isto vrijedi za rije najprioritetniji. Prioritet je samo jedan. I
alternativa je samo jedna. Nema nekoliko alternativa, to su mogunosti!
3.8 POSTEPENO > POSTUPNO
Rije postupno oznauje da se to odvija polako, u fazama, odnosno stupanj po stupanj (ne stepen po stepen!).
Pogreno: Temperatura se postepeno sniavala. Vid mu je postepeno slabio.
Pravilno: Temperatura se postupno sniavala. Vid mu je postupno slabio.
Pravilno: Stupnjevit razvoj, ali stepeniast krov (u obliku stepenica).
3.9 ISTICATI / ISTJECATI
Glagol isticati znai davati emu pozornost ili posebnu vanost, naglaavati (npr. isticati ije zasluge) te stavljati to
na kakvo vidljivo mjesto (npr. isticati zastavu). Glagol istjecati znai izlaziti u tekuem stanju, ili dolaziti do kraja u
kakvu vremenskom razdoblju.
Pogreno: Istie rok za upis u kolu. Istiu rokovi za polaganje ispita. Voda istie iz slavine.
Pravilno: Istjee rok za upis u kolu. Istjeu rokovi za polaganje ispita. Voda istjee iz slavine.
3.10

ISTI / JEDNAK

Pridjev isti u hrvatskome standardnom jeziku znai onaj koji je bio i prije (npr. isti sluaj kao i juer), i upravo taj, a
ne koji drugi (npr. vjebe se odravaju u istoj dvorani), i ne moe se upotrebljavati u znaenju koji se ne razlikuje od
onog s kojim se usporeuje jer to znaenje pripada pridjevu jednak.
Pogreno: Njih dvije nisu odrasle u istim ivotnim uvjetima. Oni imaju isti nain rada.
Pravilno: Njih dvije nisu odrasle u jednakim ivotnim uvjetima. Oni imaju jednak nain rada.
3.11

ZAHVALITI / ZAHVALITI SE

Glagol zahvaliti znai izraziti zahvalnost komu za to, npr. zahvaliti na danu povjerenju, zahvaliti komu na lijepim
rijeima. Povratni oblik zahvaliti se upotrebljava se u znaenju ljubazno ne prihvatiti ili odbiti to, npr. zahvaliti se
na ponuenoj suradnji znai ne prihvatiti ili odbiti suradnju. Povratni oblik zahvaliti se ne treba upotrebljavati kada
elimo izraziti zahvalnost.
Pogreno: Zahvaljujem se roditeljima na podrci tijekom studija. Zahvaljujem se svima koji su mi pomogli.
Pravilno: Zahvaljujem roditeljima na podrci tijekom studija. Zahvaljujem svima koji su mi pomogli.

13

4. STRUNI TERMINOLOKI SAVJETI

Pri pisanju studentskih radova, este su odreene terminoloke pogreke. U daljnjem tekstu navode se bez nekog
posebnog reda.
Stezanje / skupljanje
Skupljanje je linearna promjena (npr. hlae su se skupile u pranju), a stezanje je obujamna (volumna) promjena
(npr. otpresak se tijekom hlaenja stee).
Temperatura pri / na
Zagrijava se ili hladi na odreenu temperaturu (npr. kapljevina se zagrijava na temperaturu vrenja, do vrelita, a
nastale se pare kondenziraju i prikupljaju), a radi se pri odreenoj temperaturi (npr. pri temperaturi od 205 C
mogu se izvlaiti staklom ojaani polipropilen i kruti poli(vinil-klorid).
Postojanost / otpornost
Pojam otpornosti vezuje se uz mehanika svojstva (npr. otpornost prema poetnom stvaranju napuklina, otpornost
troenju, otpornost na djelovanje savojnih optereenja i vibracija, otpornost na zagrebanje), a postojanosti uz
kemijska svojstva (npr. postojanost prema koroziji, toplinska postojanost, kemijska postojanost, postojanost na
atmosferilije).
Malo, veliko / nisko, visoko
Snizuje se, odnosno povisuje sve to je na skali (npr. nii ili vii trokovi, nia ili via temperatura, visoka ili niska
smina viskoznost, visoka ili niska brzina ubrizgavanja, visoki ili niski tlak, polietilen niske ili visoke gustoe). No
kalupna upljina moe biti mala ili velika, kao i temperaturna razlika, serija, uteda materijala...
Ugljini dioksid > ugljikov dioksid
Budui da je rije o spojevima elementa ugljika, a ne o predmetima nainjenima (sazdanima) od elementarne tvari
ugljika, treba rabiti posvojni pridjev ugljikov, a ne gradivni pridjev ugljini, kao to se npr. kae: aluminijska
poluga, aluminijska cijev (gradivni pridjev), ali aluminijev kation i aluminijev spoj (posvojni pridjev). Dakle,
ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, silicijev dioksid, itd.
Uzorak / ispitak
Sintagma ispitni uzorak je neispravna.
Uzorak (e. sample) je sluajno (statistiki) odabrana koliina materijala potrebna pri ispitivanju, a izdvojena iz
cjelokupne koliine materijala (osnovni skup).
Ispitak (e. specimen) koliina materijala koja se za ispitivanje uzima iz uzorka moe biti bezoblina (npr.
ispitivanje praha) ili se pravi ispitno tijelo (npr. epruveta pri ispitivanju rastezanjem).
Vlana vrstoa > rastezna vrstoa
Rastezati znai uveavati povrinu ega u duljinu i irinu, dakle oznauje proces koji se dogaa s tvari, dok vui
(potezati, povlaiti) oznauje radnju koju subjekt nad im vri.
Rastezanje je djelovanje u smislu poveanja razmaka meu esticama, a to je pojava koja se dogaa pri pokusu
rastezanjem (ne vlanom pokusu).
Pravilno: rastezna, a ne vlana vrstoa, modul rastezljivosti (faktor proporcionalnosti pri djelovanju
rasteznog naprezanja) i rastezljivost (svojstvo deformabilnosti pri djelovanju rasteznog naprezanja).
Plastomeri, elastomeri, duromeri
esto se prilikom prevoenja s engleskog jezika javljaju pojmovi kao to su: termoplasti, termoseti ili duroplasti.
No, prema jednoj proirenoj podjeli, koja se temelji na njihovu ponaanju pri povienim temperaturama, polimerni
materijali mogu biti plastomeri (e. thermoplastics), duromeri (e. thermosets) i elastomeri (e. elastomers). Posebna
su skupina materijala elastoplastomeri (e. thermoplastic elastomers). Kao zajedniko ime za duromere i plastomere
najee se rabi naziv plastika.

14

Tlak / pritisak
Pritisak skraeno od pritisna sila ili pritisno optereenje, N
Tlak MPa, bar (npr. tlak u kalupnoj upljini, tlak ubrizgavanja)
Udarna ilavost
Udarnu ilavost kao pojam treba izbjegavati jer ne govori o tome o kojem udarnom naprezanju je rije. Vrste
ilavosti, ovisne o vrsti udarnog naprezanja su ove: savojna ilavost, rastezna ilavost, pritisna ilavost, uvojna
(torzijska) ilavost.
Pakovanje / pakiranje / ambalaa / pakovina
Ambalaa ili pakovanje je omot, sve u to se roba pakira, zatitni paket, omot, sanduk u koji se oprema roba radi
uvanja ili prijevoza ili omot napravljen od ambalanog materijala namijenjen pakiranju.
Pakirati znai zamatati ili zamotati proizvod u ambalau, iz ega se izvodi glagolska imenica pakiranje
zamatanje, zamotavanje.
Pakovina zapakirani proizvod i njegova ambalaa.
Obrada, izrada, prerada / obradba, izradba, preradba
Doputeno je upotrebljavati i jedan i drugi oblik rijei (sa slovom b ili bez njega), no treba voditi rauna o tome da
se jednako naelo primjenjuje u cijelom radu.
Agregatna stanja
Agregatna stanja su: plinovito (plin), kapljevito (kapljevina) i vrsto (ne kruto, vrstina). Sva su tijela vrsta, samo
su neka kruta. esto se mijeaju pojmovi tekuine i kapljevine. Tekuina je tvar koja zauzima oblik posude u kojoj
se nalazi, a moe biti kapljevina ili plin. Tekuina = fluid. Razlika se ui i u Nauku o toplini.
Napuklina / pukotina
Napuklina je posljedica pucanja tvorevine koja se tijekom vremena moe pretvoriti u pukotinu (otvor kroz koji se
vidi). Npr., ako su na vodovima spremnika goriva pukotine, kroz vodove e iscuriti gorivo. Kod napuklina to nije
sluaj, ali napukline se mogu pretvoriti u pukotine i onda je katastrofa sigurna.
Filtar, cilindar, kalandar
esto se ita i slua filter, filterski, filtera, no ispravna hrvatska rije je filtar, koja se u jednini sklanja ovako: NA
filtar, G filtra, DL filtru, I filtrom, a u mnoini ovako: N filtri, G filtara, DLI filtrima, A filtre. Pridjev je filtarski.
Na jednak nain sklanjaju se i rijei cilindar i kalandar, u jednini ovako: NA cilindar/kalandar, G cilindra/kalandra,
DL cilindru/kalandru, I cilindrom/kalandrom, a u mnoini ovako: N cilindri/kalandri, G cilindara/kalandara, DLI
cilindrima/kalandrima, A cilindre/kalandre.
Dizajn, dizajniranje
Smislena uporaba hrvatske rijei dizajn:
Dizajniranje estetsko oblikovanje proizvoda (npr. automobila)
Dizajner strunjak koji se time bavi je dizajner, npr. modni dizajner
Engleska rije design moe biti imenica, glagolska imenica, pridjev i glagol. Primjeri kako se moe prevoditi rije
design:
Glagol: nacrtati, narisati, napraviti skicu (plan), zasnovati, konstruirati, kreirati, zamisliti.
Imenica: nacrt, uzorak, skica, dezen, konstrukcija, plan, zamisao, namjera.
Glagolska imenica: projektiranje, konstruiranje, oblikovanje.
Pridjev: projektirani, osmiljeni, kreirani.

15

Tehnika / tehnologija
Tehnologija je prema J. Beckmannu sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva, a
Ropohl tehnologiju definira kao znanost o tehnici koja se odnosi na opisno tumaenje svih aktivnosti vezanih uz
objekt tehnike.
Vrlo je esta uporaba rijei tehnologija, iako se ona najee moe zamijeniti rijeima tehnika, postupak ili proces.
Pa tako imamo: makromolekulnu tehniku (pravljenje monomera, polimernih pretpolimera, polimerizata ili
polimernih materijala), postupke oplemenjivanja polimernih tvari, oblike ili naine mehanike oporabe, skupine
postupaka toplog oblikovanja, metode ispitivanja polimernih materijala, itd.
Norma / standard
Pojmovi standard i norma esto se smatraju sinonimima iako imaju razliita znaenja. Pojam standarda i
standardizacije iroko je prihvaen u engleskom govornom podruju dok se u ostalim jezicima rabi pojam norme i
normizacije. Norma je dokument donesen konsenzusom (opim slaganjem) i odobren od priznatoga tijela, koji za
opu i viekratnu uporabu daje pravila, upute ili znaajke za djelatnosti ili njihove rezultate s ciljem postizanja
najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu, a standard je rezultat primjene velikog broja korisnika.
Primjeri:
Prema hrvatskoj normi HRN ISO 31-0:1996, Veliine i jedinice 0. dio: Opa naela (ISO 31-0:1992) utvren
je decimalni zarez kao decimalni znak za uporabu u Republici Hrvatskoj.
MP3 format je standard za sviranje glazbe.
IP protokol je standard na najveoj raunalnoj mrei danas internetu.
Norme doprinose unaprjeenju sigurnosti, zdravlja, kvalitete okolia i poboljanju ivotnog standarda.
Umor / zamor
Ljudi se umaraju, zamor se javlja u materijalu konstrukcije (bez obzira na veliinu).
Osobine / svojstva
Ljudi imaju osobine, a materijali svojstva.
Znaajka > karakteristika
Vrhunski jezikoslovci smatraju da je rije karakteristika tvorbeno plodnija od rijei znaajka.
Kakvoa > kvaliteta
Vrhunski jezikoslovci smatraju da je rije kvaliteta plodnija od rijei kakvoa. Nudi mogunost tvorbe drugih
oblika, npr.: kvalitetan.
Zanat / obrt
Zanat se ui i postaje se zanatnikom, za obrt, obrtnik mora dobiti dopusnicu (dozvolu). Samo u nekim sluajevima je
preduvjet za obrt zanat, npr. za frizera ili pedikera. Jedna obrtnica koji uspjeno proizvodi plastine dijelove je po
struci medicinska sestra.
Pisanje kratica polimera
Nazivi polimera i dodataka esto su vrlo dugaki, stoga je vrlo proireno pisanje kratica. Uobiajeno je kratice sastavljati
prema nekom logikom i upotrebljivom sustavu. U nastavku su navedeni najee kratice i nazivi polimera. Prilikom
pisanja radova, pri prvom spominjanju naziva polimera treba navesti njegov puni naziv i kraticu u zagradi, npr.:
Polietilen visoke gustoe (PE-HD) i polietilen niske gustoe (PE-LD) najee se primjenjuju za izradu plastinih
vreica. U daljnjem tekstu moe se navesti samo kratica.
ABS akrilonitril/butadien/stiren
EPDM etilen/propilen/dienski kauuk
EVOH etilen/vinil-alkohol
NR prirodni kauuk

16

PA poliamid
PAN poli(akrilonitril)
PBT poli(butilen-tereftalat)
PC polikarbonat
PEEK poli(eter-eterketon)
PE-HD polietilen visoke gustoe
PE-HMW polietilen visoke molekulne mase
PE-LD polietilen niske gustoe
PE-LLD linearni polietilen niske gustoe
PE-MD polietilen srednje gustoe
PET poli(etilen-tereftalat)
PE-X umreeni polietilen
PF-smola fenol-formaldehidna smola
PHA poli(hidroksi-alkanoat)
PLA polilaktid, polimer mlijene kiseline
PMMA poli(metil-metakrilat)
PP polipropilen
PTFE poli(tetrafluoretilen)
PVC poli(vinil-klorid) (koji moe biti krut ili neomekan i omekan)
PVDC poli(viniliden-klorid)

Biorazgradiv, topiv > biorazgradljiv, topljiv

Poslije rasprave u okviru projekta Izgradnje hrvatskog strukovnog nazivlja, popularne Strune zakljueno je da se
treba primjenjivati oblik razgradljiv, biorazgradljiv i topljiv, a ne razgradiv, biorazgradiv i topiv.
Kauuk / guma
U engleskom jeziku nema razlike izmeu neumreene (ali umreive) polimerne tvari (kauuka e. rubber, npr.
natural rubber) i umreenog elastomernog materijala (gume e. rubber, ponekad vulcanized rubber).
Umreivanjem preteno plastini kauuk prelazi u gumasto-elastino stanje, a za umreivanje je potrebno
umreivalo.

17

UMJESTO ZAKLJUKA
Nakon to se pomno proitali i prouili sve napisane savjete, pronaite pogreke u tekstu (koji se nalazi u predloku
za pisanje diplomskih radova):
Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja tijekom studija i navedenu literaturu.
Zahvaljujem se .

18

KORITENA LITERATURA:
Gledec, G.: Pravopisni savjeti za izradu studentskih radova v1.4.0,
http://www.tel.fer.hr/_download/repository/pravopisni_savjeti.pdf
Jezini savjeti, Zbirka jezinih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://savjetnik.ihjj.hr/
Jezini savjetnik, jezicnisavjetnik.mojblog.hr
Tema mjeseca, Editor Plus d.o.o., http://editorplus.hr/index.php/tema-mjeseca
ati, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Drutvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2006.
Jezini savjeti iz asopisa Polimeri
Jezini savjeti I. atia

19