ilustrirana knjiga loih argumenata

Ova siuna slova ne slue niemu osim da ovu knjigu uine slinom pravoj knjizi. U tiskanim knjigama obino se moe vidjeti
velik blok sitnih slova na prvoj lijevoj stranici, nakon ega slijedi neto kao 2013. All Rights Reserved. Bla bla. Tiskano u
Europskoj uniji. Izdava ponekad doda i poneku reenicu da obeshrabri potencijalne pirate. Niti jedan dio ove knjige ne smije
se koristiti ili na bilo koji nain reproducirati bez pismene dozvole. Nakon toga se najee doda redak-dva o izdavau i niz
nekakvih brojeva.
Za vie informacija molimo kontatirajte JasperCollins Publishers, 99 St Marks Pl New York, NY 94105.
12 13 14 15 16 LP/SSRH 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1
Ali sad ozbiljno, sve to trebate znati o ovoj knjizi jest da se dijeli pod licencom Creative Commons BY-NC, to znai da je
moete slobodno dijeliti i prilagoavati za neprofitnu upotrebu uz opasku o originalnim autorima.
Dizajn i grafiko ureivanje: Ali Almossawi, Ilustracije: Alejandro Giraldo.
Prijevod: Kristina Prebendar, Dragana Sekuli, Ivan Kraljevi
Grafika obrada i prilagodba: Ivan Kraljevi
Drutvo za promociju znanosti i kritikog miljenja, Zagreb, 2013.
www.pzkm.org

Jako mi se svia ova ilustrirana knjiga loih argumenata.

Besprijekoran saetak pogreaka.
Prof. Alice Roberts, anatom, voditeljica BBC-jeve emisije
The Incredible Human Journey

udesno probavljiv saetak zamki i tehnika

argumentacije. Ne mogu zamisliti bolji nain uenja
ili ponovnog upoznavanja temeljnih pojmova logikog
diskursa. Divna mala knjiga.
Aaron Koblin, kreativni direktor
Data Arts team u Googleu

kome je namijenjena ova knjiga?

Predgovor
Definicije
Argument iz posljedica
Slamnati ovjek (straw man)
Pozivanje na irelevantan autoritet
Dvosmislenost (Equivocation)
Lana dilema
Lani uzrok (Not a Cause for a Cause)
Pozivanje na strah
ishitrena generalizacija
pozivanje na neznanje

2
4
8
14
16
18
20
22
24
26
28
30

Redefiniranje pojma (No true Scotsman)

genetika pogreka (Genetic fallacy)
Krivnja po asocijaciji (Guilt by association)
potvrda posljetka (Affirming the consequent)
pozivanje na licemjerje (Appeal to hypocrisy)
Sklizak teren
Ad populum
Ad Hominem
Cirkularno zakljuivanje
Pogreke sastavljanja i dijeljenja
(Composition and division)

32
34
36
38
40
42
44
46
48

Zavrne napomene
Literatura

52
54

50

kome je namijenjena ova knjiga?

Ova knjiga je namijenjena poetnicima u podruju logikog zakljuivanja, posebno

onima, da posudim izraz od Pascala, koji su vizualni tipovi, tj. najbolje razumiju preko
slika. Odabrao sam mali skup uobiajenih pogreaka u zakljuivanju i vizualizirao sam
ih koristei pamtljive ilustracije nadopunjene s puno primjera. Nadam se da e itatelj
nauiti iz ovih stranica neke od najeih zamki u argumentima te ih moi identificirati i
izbjei u praksi.

predgovor

Literatura o logici i logikim pogrekama je iroka i sveobuhvatna. Novost kod ovog

rada jest u upotrebi ilustracija u svrhu opisivanja malog skupa uobiajenih pogreaka u
zakljuivanju koje mue mnoge nae rasprave.
Ilustracije su jednim dijelom inspirirane alegorijama kao to je Orwellova ivotinjska farma,
a drugim dijelom humoristinim besmislicama poput pria i pjesama Lewisa Carrolla. Za
razliku od takvih djela, ovdje nema prie koja povezuje ilustracije; one su izdvojene scene,
povezane samo stilom i temom, to omoguava bolju prilagodljivost i ponovno koritenje.
Svaka logika pogreka ima samo po jednu stranicu, pa je tekst namjerno saet.
itanje o stvarima koje ne valja initi zapravo je korisno iskustvo. U knjizi O pisanju,
Stephen King pie: Najbolje se naui to ne valja initi itajui lou prozu. On opisuje
svoje iskustvo itanja posebno loeg romana literarnim ekvivalentom cijepljenja protiv
ospica [King]. Na jednom predavanju o metodici, matematiar George Plya rekao je da
nije dovoljno samo dobro razumjeti predmet koji predajemo, nego moramo poznavati i
pogrena tumaenja tog predmeta. Ovaj rad prvenstveno govori o stvarima koje se ne bi
trebale raditi u raspravama1.
****

A o stvarima koje bi se trebale raditi u argumentima, vidi knjigu T. Edwarda Damera o pogrenom
zakljuivanju.

Prije mnogo godina proveo sam dio svog vremena piui specifikacije za software koristei
logiku predikata prvog reda. To je bio zanimljiv nain zakljuivanja o invarijantama
koristei diskretnu matematiku umjesto uobiajenih zapisa na engleskom jeziku. Na taj
nain dobio sam preciznost gdje god je postojala mogunost nejasnoe i strogost gdje god
je bilo neosnovanih tvrdnji (hand-waving).
U isto vrijeme, pregledavao sam nekoliko knjiga o propozicijskoj logici, modernoj i
srednjovjekovnoj, od kojih je jedna bila Prirunik logikih pogreaka Roberta Gule. Gulina
knjiga podsjetila me na popis heuristika o tome kako raspravljati koje sam prije desetak
godina zapisao u biljenicu; kao rezultat viegodinjeg raspravljanja sa strancima po online
forumima imao sam zapisane stvari poput izbjegavaj openite tvrdnje o stvarima. To mi
je sad oigledno, ali za jednog kolarca to je bila uzbudljiva spoznaja.
Ubrzo je postalo oito da formaliziranje neijeg zakljuivanja moe dovesti do korisnih
stvari kao to su jasnoa misli i izraavanja, objektivnost i vee samopouzdanje. Sposobnost
analize argumenata takoer pomae u dolaenju do kriterija za prepoznavanje trenutka
kad se treba povui iz rasprava koje bi najvjerojatnije bile uzaludne.
Teme i dogaaji koji utjeu na nae ivote i na drutvo u kojem ivimo, kao to su graanske
slobode ili predsjedniki izbori, obino potiu na raspravu o politici i uvjerenjima.
Promatrajui neke od tih rasprava, stjee se dojam da znatan dio ljudi pati od nedostatka

kvalitetnog zakljuivanja. Cilj je nekih tekstova o logici da pomognu pri shvaanju alata
i paradigmi koje omoguavaju dobro zakljuivanje i time dovedu do konstruktivnijih
rasprava.
Budui da uvjeravanje nije funkcija samo logike, ve i drugih stvari, dobro ih je biti
svjestan. Retorika je vjerojatno na vrhu popisa, no padaju mi na pamet pravila kao to je
naelo jezgrovitosti, kao i pojam poput tereta dokaza i zato je bitan. Oni koji ele znati
vie mogu se posluiti i opsenu literaturom koja postoji o toj temi.
Da zakljuim, pravila logike nisu zakoni prirodnoga svijeta niti ne sadre cjelokupno ljudsko
zakljuivanje. Kako istie Marvin Minsky, uobiajeno zdravorazumsko zakljuivanje je
teko objasniti pomou logikih naela, kao to su analogije, i dodaje: Logika ne objanjava
kako mislimo, nita vie no to gramatika ne objanjava kako govorimo [Minsky]. Logika
ne stvara nove istine, ve omoguuje provjeru konzistentnosti i koherentnosti postojeih
nizova misli. Upravo se iz tog razloga logika pokazuje kao uinkovit alat za analizu te za
prenoenje ideja i argumenata.
San Francisco, srpanj 2013.

definicije

Propozicija: Iskaz je ili istinit ili neistinit, ali ne moe biti oboje. Na primjer: Boston je
najvei grad u Massachusettsu.
Premisa: Propozicija koja daje potporu zakljuku argumenta. Argument moe imati jednu
ili vise premis.
Argument: Skup propozicij kojima je cilj uvjeravanje pomou rasuivanja. U argumentu,
podskup propozicija, nazvanih premisama, daje potporu za neke druge propozicije nazvane
zakljuak.
Deduktivni argument: Argument u kojem, ako su premise istinite, i zakljuak mora
biti istinit. Zakljuak slijedi logiku nunost iz premisa. Na primjer: Svi ljudi su smrtnici.
Sokrat je ovjek. Dakle, Sokrat je smrtnik.
Induktivan argument: Argument u kojem, ako su premise istinite i zakljuak je vjerojatno
istinit2. Iz premisa ne slijedi logika nunost, ve vjerojatnost zakljuka. Na primjer: Svaki
put kad mjerimo brzinu svjetlosti u vakuumu, ona iznosi 3 x 108 m/s. Dakle, brzina svjetlosti
je univerzalna konstanta. Induktivni argumenti obino idu od pojedinanih primjera ka
opima.

U znanosti se obino induktivno polazi od podataka ka zakonima i teorijama, pa je stoga indukcija temelj
velikog dijela znanosti. Indukcija se obino temelji na ispitivanju uzoraka, zato to bi bilo nepraktino ili
nemogue napraviti to na drugi nain.

10

Logika pogreka: Pogreka u zakljuivanju koja rezultira nevaljanim argumentom.

Pogreke su iskljuivo povezane sa zakljuivanjem kao prijelazom iz jedne propozicije
na drugu, prije nego s injenicama. Na drugi nain, nevaljani argument za neko pitanje
ne znai nuno i da je problem nerazuman. Logike pogreke su krenja jednog ili vie
naela koja ine dobar argument kao to su dobra struktura, konzistentnost, jasnoa, red,
relevantnost i cjelovitost.
Formalna logika pogreka: Logika pogreka iji oblik nije u skladu s gramatikom i
pravilima izvoda logikog rauna. Valjanost argumenta se moe jednostavno odrediti
analizom njegove apstraktne strukture bez potrebe za procjenom sadraja.
Neformalna logika pogreka: Logika pogreka koja ima veze sa sadrajem i kontekstom,
vie nego s formom. Pogreka u zakljuivanju mora biti neka koja se esto susree da bi se
argument mogao smatrati neformalnom logikom pogrekom.
Valjanost: Deduktivan argument je valjan ako njegov zakljuak logiki slijedi iz njegovih
premisa. U protivnom, smatra se nevaljanim. Opisne rijei valjan i nevaljan primjenjuju
se samo na argumente, a ne na propozicije.

11

Pouzdanost: Deduktivan argument je pouzdan ako je valjan i ima istinite premise. Ako
bilo koji od tih uvjeta nije odriv, tada je argument nepouzdan. Istinitost se odreuje
razmatranjem jesu li premisa i zakljuci argumenta u skladu s injenicama u stvarnom
svijetu.
Snaga: Induktivan argument je jak ako u sluaju da su mu premise istinite postoji velika
vjerojatnost da je i zakljuak istinit. U protivnom, ako je malo vjerojatno da je zakljuak
istinit, iako su mu premise istinite, argument se smatra slabim. Za razliku od deduktivnih
argumenata koji uvijek uvaju istinitost, u induktivnim argumentima to nije sluaj.
Naime, iz istinitih premisa ne mora slijediti istinit zakljuak.
Uvjerljivost: Induktivan argument je uvjerljiv ako je jak i ako su mu premise istinite, tj. u
skladu sa injenicama. U protivnom, argument se smatra neuvjerljivim.
Opovrgljivost: Znaajka propozicije ili argumenta koja omoguuje njihovo pobijanje ili
opovrgavanje putem opaanja ili pokusa. Na primjer, propozicija svi listovi su zeleni moe
se pobiti ukazivanjem na list koji nije zelen. Opovrgljivost je znak jaine argumenta, a ne
njegove slabosti.

Logike pogreke

Prvo pravilo jest ne prevariti sebe a sebe je najlake prevariti.

Richard P. Feynman

14 Neformalna logika pogreka Argument iz posljedica

Argument iz posljedica
Argumentiranje iz posljedica je govorenje u korist ili protiv istinitosti propozicije pozivajui
se na posljedice njenog prihvaanja ili odbacivanja. Samo zato to propozicija dovodi do
nekog nepoeljnog rezultata ne znai da je neistinita. Isto tako, samo zato to propozicija
ima poeljne posljedice ne znai da je ujedno i istinita. Kao to kae David Hackett Fischer:
ne znai da je svojstvo koje se pripisuje odreenom uinku prenosivo i na uzrok.
U sluaju dobrih posljedica, argument se moe pozvati na ono emu se publika nada,
temeljei se tako na pukom prieljkivanju. S druge strane, u sluaju loih posljedica,
takav se argument moe pozvati na strahove publike. Na primjer, uzmimo reenicu
Dostojevskog, Ako bog ne postoji, sve je doputeno. Na stranu rasprave o objektivnom
moralu, pozivanje na navodne strane posljedice isto materijalistikog svijeta ne govori
nita o tome je li prvi dio reenice istinit ili nije.
Treba imati na umu da su takvi argumenti pogreni samo kada se odnose na propozicije
s objektivnim istinitosnim vrijednostima, a ne kada se bave odlukama ili politikama
[Curtis], kao to je sluaj kad se npr. politiar protivi povienju poreza iz straha da e to
negativno utjecati na ivote biraa.

STRUNJACI SE SLAU:
KRAVLJI PLINOVI
UBIJAJU NA PLANET

ako se rijeimo krava, morat emo svugdje ii pjeice i

to e biti grozno za moral.
Prema tome, kravlji plinovi ne ubijaju na planet.

16 Neformalna logika pogreka Slamnati ovjek

Slamnati ovjek (Straw Man)

Fraza napraviti ovjeka od slame podrazumijeva namjerno karikiranje argumenta
druge osobe s ciljem napadanja te karikature umjesto stvarnog argumenta. Pogreno
interpretiranje, krivo citiranje i tumaenje te pretjerano pojednostavljivanje jesu naini
kojima se ini ova logika pogreka. Cilj karikiranja je uiniti stvarni argument apsurdnijim,
ime postaje laka meta za napad, a osobu se navodi da, umjesto svog izvornog argumenta,
brani besmislicu.
Na primjer: Moj protivnik vas pokuava uvjeriti da smo evoluirali od majmuna koji se ljuljaju
po stablima; zaista suluda tvrdnja. Ovo je oito pogrena interpretacija onoga to tvrdi
evolucijska biologija, a to je ideja da su ljudi i ovjekoliki majmuni imali zajednikog
pretka prije nekoliko milijuna godina. Pogreno interpretiranje ideje je puno lake nego
pobijanje dokaza za nju.

energini, miiavi tukan pun boja potpuno je krivo

prikazan od strane jednog umjetnika. on je kasnije
pokazao publici svoju sliku i kritizirao tukana za lo
i beivotan izgled.

18 Neformalna logika pogreka Red Herring Pozivanje na irelevantan autoritet

Pozivanje na irelevantan autoritet

Pozivanje na autoritet je pozivanje na osjeaj skromnosti [Engel], tj. pozivanje na osjeaj
da ostali imaju vie znanja. Da parafraziramo C. S. Lewisa, velika veina stvari u koje
vjerujemo, kao to su atomi i Sunev sustav, kao i sve tvrdnje o povijesti temelje se na
izjavama pouzdanih autoriteta. Moemo se opravdano pozvati na relevantan autoritet, kao
to to obino rade znanstvenici i profesori. Argument postaje pogrean kada se poziva na
autoritet koji nije struan u navedenom podruju. Slino pozivanje vrijedno spomena je
i pozivanje na neodreen autoritet, gdje se ideja pripisuje nekom neprecizno odreenom
kolektivu. Na primjer: Profesori u Njemakoj su pokazali da je to i to istinito.
Jedan od oblika pozivanja na irelevantan autoritet jest i pozivanje na drevnu mudrost, gdje
se pretpostavlja da je neto istinito samo zato to se vjeruje da je bilo istinito prije nekog
odreenog vremena. Na primjer: Astrologiju su primjenjivale tehnoloki napredne civilizacije
kao to su drevni Kinezi. Dakle, ona mora biti istinita. Moe se i pozvati na drevnu mudrost
kako bi se podrale stvari koje su osebujne ili koje se mijenjaju s vremenom. Na primjer:
Ljudi su prije vie stoljea spavali nou po devet sati, stoga i mi sada moramo toliko spavati.
Postoje brojni razlozi koji su mogli uzrokovati da ljudi u prolosti spavaju dulje, stoga
injenica da su prije dulje spavali ne daje nikakvu potporu argumentu.

zaudo, profesor impanzi, najugledniji svjetski ivui

kemiar, esto je citiran o pitanjima vjernosti.

20 Neformalna logika pogreka Dvosmislenost

Dvosmislenost (Equivocation)
Dvosmislenost iskoritava vieznanost jezika mijenjajui znaenje rijei tijekom rasprave i
koristei razliita znaenja kako bi se podrao odreeni zakljuak. Za rije ije se znaenje
odrava tijekom rasprave kae se da se koristi jednoznano. Razmotrite sljedei argument:
Kako moete biti protiv vjere kada svakodnevno iskazujete vjeru u prijatelje, partnere i poslovna
ulaganja? Ovdje se znaenje rijei vjera mijenja iz duhovnog vjerovanja u stvoritelja u
davanje povjerenja.
Pozivanje na ovu pogreku uobiajeno se dogaa u raspravama o znanosti i religiji, gdje se
rije zato moe koristiti na razliite naine, tj. moe se koristiti dvoznano. S jedne se
strane moe koristiti kao rije koja trai uzrok, to zapravo i jest glavni pokreta znanosti,
dok se s druge strane moe upotrebljavati kao rije koja trai smisao te se bavi moralom
i pitanjima na koje znanost (jo) nema odgovora. Na primjer, moe se tvrditi: Znanost
nam ne moe rei zato se stvari dogaaju. Zato postojimo? Zato se ponaati moralno? Dakle,
trebamo neki drugi izvor koji bi nam rekao zato se stvari dogaaju.

Ilustracija se temelji na razgovoru izmeu Alise i Bijele kraljice u Alisi s one strane ogledala Lewisa Carrolla.

Kraljica je rekla znatieljnom malom dralu da moe jesti pekmez

svaki drugi dan, ali nikako danas, jer danas nije svaki drugi dan.

22 Neformalna logika pogreka Lana dilema

Lana dilema
Lana dilema je argument u kojem se sve iz podruja rasprave predstavlja kao element
jedne od dviju moguih kategorija. Ako se odbaci jedna od tih kategorija, tada se mora
prihvatiti druga. Na primjer: U ratu protiv fanatizma, ne moe se biti suzdran; ili si s nama
ili s fanaticima. U stvarnosti, postoji trea opcija - moe se biti i neutralan; i etvrta opcija,
moe se biti protiv obje kategorije; ak i peta opcija, mogu se simpatizirati elementi obiju
kategorija.
U knjizi Najudniji ovjek spominje se da je fiziar Ernest Rutherford jednom ispriao
svom kolegi Nielsu Bohru parabolu o ovjeku koji je kupio papigu u duanu i vratio ju
jer nije govorila. Nakon nekoliko takvih posjeta, upravitelj duana mu je na kraju rekao:
A, sad razumijem! eljeli ste papigu koja govori. Oprostite mi, molim vas. Dao sam vam
papigu koja misli. Oito je Rutherford koristio parabolu da bi ilustrirao genijalnost tihog
Diraca, ali nije teko zamisliti da bi netko mogao upotrijebiti takav nain zakljuivanja
kako bi sugerirao da je osoba ili tihi mislilac ili brbljava budala.

Ova se logika pogreka moe odnositi i na logiku pogreku iskljuene sredine, crno-bijelu logiku pogreku i
lanu dihotomiju

Koji dio avokada elite probati pitao je trgovac.

elio bih probati srednji dio odgovorio je kupac,
koji ini se nedostaje.

24 Neformalna logika pogreka

Lani uzrok

Lani uzrok (Not a Cause for a Cause)

Logika pogreka koja pretpostavlja uzrok nekog dogaaja iako nema dokaza da uzrok
postoji. Dva se dogaaja mogu odvijati jedan za drugim ili istovremeno jer su korelirani,
sluajno ili zbog nekog drugog nepoznatog dogaaja; ne moe se bez dokaza zakljuiti
da su dogaaji uzrono povezani. Nedavni potres se dogodio zbog neposlunosti ljudi prema
kralju nije dobar argument.
Ova logika pogreka ima dva specifina oblika: nakon toga, dakle zbog toga (after this,
therefore because of this) i s time, dakle zbog toga (with this, therefore because of this). U
prvom sluaju, ako jedan dogaaj prethodi drugome, tvrdi se da je prvi dogaaj uzrokovao
drugi.U drugom sluaju, zato to se jedan dogaaj dogaa u isto vrijeme kao i drugi, kae
se da je prvi dogaaj uzrokovao drugi.U razliitim disciplinama ovo se naziva brkanjem
korelacije i kauzalnosti5.
Ovdje je parafraziran primjer komiara Stewarta Leeja: Zbog toga to sam 1976. godine
nacrtao robota, a nakon toga su izali Ratovi zvijezda, ne mogu rei da su sigurno kopirali
moju ideju. Evo jo jedan primjer kojeg sam nedavno vidio na online forumu: Napada je
sruio internetsku stranicu eljeznike tvrtke i kada sam iao provjeriti raspored vlakova koji
dolaze, zamisli, svi su kasnili! Ono to je komentator nije shvatio jest da ti vlakovi rijetko
dolaze na vrijeme, a bez ikakve znanstvene kontrole, zakljuak je neutemeljen.

Ispostavilo se da postoji jaka korelacija izmeu jedenja okolade i dobivanja Nobelove nagrade, to bi moglo
pobuditi nade mnogih koji jedu okoladu.
5

krajem svake noi, a malo prije zore, dabar hoda do vrha

planine i moli sunce da izae. Sunce to uvijek i napravi.

26 Neformalna logika pogreka Pozivanje na emocije Pozivanje na strah

Pozivanje na strah
Ova logika pogreka cilja na strah publike poticanjem da zamisle zastraujuu budunost
koju bi sami uzrokovali ako private neke tvrdnje. Umjesto dokaza koji bi pokazali da
zakljuak, koji moe biti legitiman uzrok straha, slijedi iz premise, takvi se argumenti
oslanjaju na retoriku, prijetnje ili izravne lai. Na primjer, Traim od svih svojih zaposlenika
da glasaju za mog kandidata na predstojeim izborima. Ako drugi kandidat pobijedi, podii
e poreze i mnogi od vas e izgubiti posao.
Drugi primjer, izvuen iz romana Proces: Trebali biste mi dati sve svoje dragocjenosti prije
nego to doe policija. Policija e ih staviti u skladite, a tamo se stvari znaju izgubiti. Ovdje se,
iako je argument vjerojatnije prijetnja, premda suptilna, pokuava utjecati na zakljuivanje.
Ovu pogreku ne treba mijeati s neprikrivenim prijetnjama ili naredbama koje ni ne
pokuavaju pruiti dokaze, iako se i u njima iskoritava neiji osjeaj straha [Engel].
Pozivanje na strah moe se nastaviti opisom skupa zastraujuih dogaaja koji mogu
rezultati iz koji se mogu dogoditi kao rezultat prihvaanja propozicije, iako ne postoje
jasne uzrone veze, to podsjea na sklizak teren (slippery slope). Takoer, moe pruiti
jednu jedinu alternativu mogunost propoziciji, onu napadaevu, to pak u tom sluaju
podsjea na lanu dilemu.

Gospodin abi izgubio je izbore nakon to je g. Magare

sve uvjerio da, ako abi postane dekan, uskoro e abe
vladati Sveuilitem.

28 Neformalna logika pogreka Slaba analogija Nereprezentativan uzorak Ishitrena generalizacija

Ishitrena generalizacija
Ova logika pogreka nastaje kad se generalizira iz uzorka koji je premalen ili prespecifian
da bi bio reprezentativan za populaciju. Na primjer, anketa o predsjednikovu planu
smanjenja deficita koja ukljuuje deset ljudi nasumino ispitanih nasred ceste ne moe se
ni na koji nain smatrati reprezentativnim za miljenje cijele nacije.
Iako mogu izgledati prikladno, ishitrene generalizacije mogu dovesti do skupih i
katastrofalnih rezultata. Na primjer, moe se tvrditi da su inenjerske pretpostavke koje su
dovele do eksplozije Ariane 5 tijekom prvog lansiranja bile rezultat ishitrene generalizacije:
skup testiranja koja su se koristila za upravlja Ariane 4 nije bio dovoljno opsean za
testiranje upravljaa Ariane 5. Donoenje takvih odluka obino se svodi na sposobnost
inenjera i efova za argumentiranje, pa otuda i vanost ovoga i slinih primjera za nau
raspravu o logikim pogrekama.
Ovdje je jo jedan primjer iz Alise iz zemlje udesa gdje, s obzirom da pluta na vodi, Alisa
zakljuuje da eljeznika postaja, a time i pomo, mora biti blizu: Alisa je jednom u ivotu
bila na moru te je dola do openitog zakljuka kako se svugdje na engleskoj obali nalaze
brojne naprave za kupanje u moru, djeca kako kopaju po pijesku drvenim lopatama,
potom red stambenih kua, a iza njih eljeznika postaja. [Carroll]

Nikad nisam vidio hranu

koja nije okrugla. Sva je
hrana stoga definitivno
okrugla.

Nikad nisam vidio hranu

koja nema ravne rubove

30 Neformalna logika pogreka Pogreka nedostatnih podataka Pozivanje na neznanje6

Pozivanje na neznanje
Takav argument pretpostavlja da je propozicija istinita samo zato to ne postoji dokaz da
nije. Stoga, tvrdi se da odsutnost dokaza znai dokaz o odsutnosti. Primjer Carla Sagana:
Ne postoji uvjerljiv dokaz da NLO-i ne posjeuju Zemlju; dakle NLO-i postoje. Slino,
kada se nije znalo kako su piramide sagraene, neki su zakljuili da su, ako se ne dokae
suprotno, morale biti sagraene uz pomo nadnaravnih sila. Teret dokaza uvijek je na
osobi koja iznosi tvrdnju.
tovie, kao to je ve naglaavano, moramo se zapitati to je vjerojatnije, a to manje
vjerojatno na temelju dokaza iz prijanjih opaanja. Je li vjerojatnije da je objekt koji leti
svemirom ljudska tvorevina ili prirodna pojava, ili je, s druge strane, vjerojatnije da nas
to posjeuju izvanzemaljci s drugog planeta? Budui da smo esto primijetili prethodno,
ali nikad i potonje, razumno je zakljuiti da je malo vjerojatno da su NLO zapravo
izvanzemaljci koji nas posjeuju iz svemira.
Poseban oblik pozivanja na neznanje je argument iz osobne nevjerice, gdje neija
nesposobnost zamiljanja neeg dovodi do vjerovanja da je predstavljeni argument
pogrean. Na primjer, Nemogue je zamisliti je ovjek zaista sletio na Mjesec, dakle, to se
nije ni dogodilo. Izjavama ovakve vrste ponekad se duhovito uzvraa s Upravo zato i nisi
fiziar.

Ilustracija je inspirirana odgovorom Neila deGrasse Tysona na pitanje iz publike o NLO-ima:

youtu.be/NSJElZwEI8o
6

Pogledaj! udan snop svjetlosti koji se kree nebom. Ne

znam to je to, znai da su sigurno izvanzemaljci koji
nas posjeuju s druge planete.

32 Neformalna logika pogreka Ambiguity Dvosmislenost Redefiniranje pojma

Redefiniranje pojma (No true Scotsman)

Openita tvrdnja ponekad se odnosi na cijelu kategoriju stvari. Kada se suoi s dokazima
koji osporavaju tu tvrdnju, umjesto da prihvati ili odbaci dokaze, ovakav argument se se
suprotstavlja izazovu tako da proizvoljno redefinira kriterije za lanstvo u toj katergoriji7.
Na primjer, moe se tvrditi da su programeri ljudi bez socijalnih vjetina. Ako netko odbaci
tu tvrdnju rekavi Ali, John je programmer i nije uope socijalno nesvjet, to moe izazvati
odgovor, Da, ali John nije pravi programer. Ovdje nije jasno koja su svojstva programera,
niti je kategorija programera jasno definirana poput kategorije, recimo, ljudi s plavim
oima. Nejasno odreene granice pojmova omoguavaju tvrdoglavom umu da redefinira
stvari kako mu se svidi.
Naziv ove pogreke skovao je Antony Flew u svojoj knjizi Razmiljanje o miljenju (Thinking
about Thinking) u kojoj daje sljedei primjer: Hamish ita novine i naie na priu o kotu koji
je poinio stravian zloin, na to reagira rekavi: Nijedan kot ne bi uinio neto takvoga.
Sljedeeg dana naie na priu o drugom kotu koji je poinio jo gori zloin; i umjesto da
prizna da je pogrijeio, on kae Niti jedan pravi kot ne bi napravio neto takvo.

Kad napada zlonamjerno redefinira kategoriju, znajui jako dobro da je time on ili ona namjerno pogreno
tumai, napad postaje slian slamnatom ovjeku (straw man).

ao mi je, pravila su se promijenila.

samo prave svinje mogu unutra.

34 Neformalna logika pogreka Red Herring Genetika pogreka

Genetika pogreka (Genetic fallacy)

Podrijetlo argumenta ili podrijetlo osobe koja ga iznosi nema nikakva uinka na valjanost
argumenta. Genetika pogreka se ini kad se argument obezvrjeuje ili brani iskljuivo na
temelju njegove povijesti. Kako istie T. Edward Damer, kad je netko emocionalno vezan
za podrijetlo ideje, nije uvijek lako zanemariti prethodno prilikom procjene potonjeg.
Razmotrimo sljedei argument: Naravno da on podupire trajk sindikalnih radnika;
uostalom, on je iz istog sela. Ovdje se argument, umjesto da se procijeni na osnovi njegove
vrijednosti, odbacuje zato to je osoba koja ga iznosi iz istog sela kao i prosvjednici. Taj se
podatak koristi za zakljuak da je argument zbog toga nevaljan. Evo jo jednog primjera:
kao mukarci i ene 21. stoljea, ne moemo se i dalje pridravati vjerovanja iz Bronanog
doba. Mogli bismo se zapitati, a zato ne? Trebamo li odbaciti sve ideje koje potjeu iz
Bronanog doba samo zato to su nastale u tom razdoblju?
S druge strane, moemo se pozvati na genetiku pogreku i u pozitivnom smislu, na primjer
kad se kae: Ne moemo osporavati Jackova stajalita o umjetnosti; njegovi su preci redom
istaknuti umjetnici. I ovdje, kao i u prethodnim primjerima, nedostaju dokazi potrebni za
zakljuak.

S dunim potovanjem,
vaa visosti, kako moemo
podravati ideje psa koji
ih je razvio dok je bio na
ulici?

36 Neformalna logika pogreka Krivnja po asocijaciji

Krivnja po asocijaciji (Guilt by association)

Krivnja po asocijaciji je diskreditiranje argumenta zbog predlaganja ideje koju dijele
neki socijalno demonizirani pojedinci ili skupine. Na primjer: Moj protivnik se zalae za
zdravstveni sustav slian onome u socijalistikim zemljama. Prihvatiti takav sustav zacijelo
bi bilo neprihvatljivo. Podsjea li predloeni zdravstveni sustav na onaj u socijalistikim
zemljama ili ne nema nikakve veze s time je li dobar ili lo; to je potpuno pogrean
zakljuak (non sequitur).
Drugi tip argumenta, koji se ponavlja ad nauseam u nekim drutvima, je ovaj: Ne moemo
dopustiti enama da voze automobile jer ljudi u bezbonim zemljama doputaju enama da
voze. U osnovi, ono to ovi i prethodni primjeri pokuavaju tvrditi jest da je odreena
skupina ljudi apsolutno i kategoriki loa. Prema tome, kad pojedinac dijeli makar i jednu
jedinu znaajku sa spomenutom skupinom, automatski ga se smatra lanom te skupine
ime mu se pripisuju i sva zla povezana s njom.

uspjena diktatura je
obrazovana diktatura

moj protivnik smatra da bismo trebali vie ulagati u

obrazovanje. znate li tko jo dijeli isto miljenje? diktator!

38 Formalna logika pogreka Potvrda posljetka

Potvrda posljetka (Affirming the consequent)

Jedan od nekoliko valjanih oblika argumenta poznat je kao modus ponens (nain potvrivanja
potvrivanjem), a ima sljedei oblik: Ako A onda C, A; stoga C. Simboliki:
A qC, A C.
Ovdje imamo tri propozicije: dvije premise i zakljuak. A se naziva prednjak (antecedent),
a C posljedak (konsekvent). Na primjer: Ako voda vrije na morskoj razini, onda njezina
temperatura iznosi najmanje 100 C. Ova aa vode vrije na razini mora/morskoj razini; stoga
je njezina temperatura najmanje 100 C. Takav je argument valjan, uz to to je i pouzdan.
Potvrivanje posljetka je formalna logika pogreka koja ima sljedei oblik:
Ako A onda C, C; stoga A.
Pogreka je u pretpostavci da ako je posljedak istinit, onda prednjak takoer mora biti
istinit, to u stvarnosti ne mora biti sluaj. Na primjer: Ljudi koji idu na fakultet uspjeniji
su u ivotu. John je uspjean; dakle, zacijelo je iao na fakultet. Oito je da Johnov uspjeh
moe biti rezultat kolovanja, ali moe biti rezultat i njegova odgoja ili moda njegove jake
elje da prevlada teke okolnosti. Openito, ne moe se rei da je zbog toga to kolovanje
pomae uspjenosti, svaki uspjean pojedinac nuno i kolovan.

Vitezovi nose oklop,

strane, no ti nisi vitez
iako oklop nosi.

Pa, straaru, ne mora svatko tko

nosi oklop vitezom biti.

40 Neformalna logika pogreka Pozivanje na licemjerje

Pozivanje na licemjerje (Appeal to hypocrisy)

Ovom se logikom pogrekom poznatom pod latinskim imenom tu quoque, to znai
i ti isto, na optubu odgovara optubom umjesto rjeavanja postavljenog problema, s
namjerom skretanja pozornosti podalje od izvornog argumenta. Na primjer, John kae:
Ovaj je ovjek u krivu jer nema integriteta; samo ga pitajte zato je dobio otkaz s prethodnog
posla, na to Jack odgovara, Kako bi bilo da popriamo o debelom bonusu kojeg si odnio
doma prole godine unato tome to se u pola tvoje tvrtke smanjuju izdaci. Pozivanje na
licemjerje takoer se moe javiti kad jedna osoba napada drugu zato to je ono to on/ona
zastupaju suprotnosti s njegovim/njezinim prijanjim postupcima [Engel].
U epizodi tipine britanske TV emisije Imam li ja vijest za tebe (Have I Got News For You),
sudionik rasprave je prigovorio na prosvjed protiv korporativne pohlepe u Londonu zbog
oiglednog licemjerja prosvjednika, istiui da oni, iako se ini da su protiv kapitalizma,
i dalje nastavljaju koristiti pametne telefone i kupovati kavu. Ovaj je ulomak dostupan je
na: youtu.be/8WvAkhW-XNI.
Ovdje je jo jedan primjer iz filma Jasona Reitmana Hvala to puite (Thank You for Smoking,
Fox Searchlight Pictures, 2005), gdje razgovor optereen tu quoque optubama zavrava
izjavom slatkorjeivog lobista duhanske industrije Nicka Naylora: Zanimljivo mi je uti
gospodina iz Vermonta koji mene naziva licemjerom, iako taj isti ovjek u jednom danu,
dri tiskovnu konferenciju gdje poziva da se posijeku i spale polja tvrtke American tobacco,
a zatim uskae na privatan zrakoplov i odleti do Farm Aida gdje na pozornici vozi traktor
i jadikuje o propasti amerikog poljoprivrednika.

Zato stalno jede

moju kaicu?

A da ja ponem
nabrajati sve tvoje
loe navike?

42 Neformalna logika pogreka Sklizak teren

Sklizak teren
Skliskim se terenom8 pokuava diskreditirati propoziciju tvrdei da e njeno prihvaanje
nedvojbeno dovesti do slijeda dogaaja, od kojih su jedan ili vie njih, nepoeljni. No,
iako je mogue da se dogodi taj slijed dogaaja, treba imati na umu da se svaka promjena
dogaa s odreenom vjerojatnosti, dok ovaj oblik argumenta pretpostavlja da su sve
promjene neizbjene, a istovremeno ne prua dokaze koji bi to poduprli. Ova logika
pogreka cilja na strahove publike i povezana je s brojnim drugim logikim pogrekama,
kao to su pozivanje na strah, lana dilema i argument iz posljedica.
Na primjer: Ne bismo smjeli dopustiti ljudima nekontrolirani pristup internetu. Ubrzo nakon
toga, ljudi e ee posjeivati pornografske web stranice i uskoro e se cijelo nae moralno tkivo
raspasti i svest emo se na ivotinje. Kao to je kristalno jasno, nije dan niti jedan dokaz,
osim neutemeljenih nagaanja, da pristup Internetu povlai za sobom raspad moralnog
tkiva drutva, dok se istovremeno pretpostavljaju odreene stvari o ponaanju.

Ovdje je opisan uzroni oblik logike pogreke sklizak teren.

Ako dozvoli nasilniku da doe

u tvoje dvorite, sutra e se
pojaviti na tvom trijemu, a
prekosutra e jesti tvoju djecu!

ovo je brzo
eskaliralo

44 Neformalna logika pogreka Ad populum

Ad populum (Appeal to the bandwagon)

Takoer poznat kao pozivanje na veinu, ovaj argument upotrebljava injenicu da
poprilian broj ljudi, moda ak i veina, vjeruje u neto, kao dokaz da to stoga mora biti
istinito. Neki argumenti ove vrste sprjeavali su ire prihvaanje revolucionarnih ideja.
Npr. Galileo se suoio s ismijavanjem od strane svojih suvremenika zbog njegove potpore
Kopernikanskom modelu. U novije je vrijeme Barry Marshall morao poduzeti ekstremne
mjere, dajui samom sebi bakteriju H. pylori kako bi pokazao znanstvenoj zajednici da
ta bakterija moe uzrokovati peptiki ulkus i tako ih uvjerio u teoriju koja je prvotno bila
nairoko odbaena.
Metoda kojom se ljudi mame na prihvaanje onoga to je popularno esto se upotrebljava
u oglaavanju i politici. Na primjer: Sva cool djeca koriste ovaj gel za kosu; budi jedan od
njih! Iako je postati cool dijete primamljiva ponuda, ona niim ne podupire obvezu
kupnje proizvoda koji je reklamiran. Politiari esto koriste slinu retoriku kako bi dali
zamah svojim kampanjama i utjecali na glasae.

Zato ne eli nositi

smijenu kapu kad je
svi ostali nose?

46 Neformalna logika pogreka Red Herring Ad hominem9

Ad hominem
Argument ad hominem jest onaj kojim se napada karakter osobe umjesto onoga to je
ta osoba rekla, s namjerom skretanja rasprave i diskreditiranja argumenta te osobe. Na
primjer: Nisi povjesniar; zato se ne dri svog podruja rada? Ovdje injenica je li osoba
povjesniar ili nije nema utjecaja na vrijednost njegova argumenta i ne jaa poziciju
napadaa.
Ovaj se oblik osobnog napada naziva uvredljivi ad hominem. Drugi, poznat kao ad hominem
stjecajem okolnosti, je argument koji napada osobu iz cininih razloga, donoenjem procjene
o njezinim namjerama. Na primjer: Tebi uope nije stalo do smanjenja kriminala u gradu,
ti samo eli da ljudi glasaju za tebe. Valja imati na umu da postoje i situacije u kojima
se moe legitimno dovesti u pitanje karakter i integritet osobe, kao na primjer tijekom
svjedoenja na sudu.

Ilustracija je inspirirana raspravom na Usenetu prije nekoliko godina u kojoj je sudionik bio prerevan i tvrdoglav
programer.

Tvoji ad hominem napadi su dokaz da su ti argumenti

neosnovani, pie user226. Rodney poinje tipkati svoj
odgovor: ini se da si preglup da bi razumio razliku
izmeu uvrede i ad hominem napada.

48 Neformalna logika pogreka Begging the question Cirkularno zakljuivanje

Cirkularno zakljuivanje
Cirkularno rasuivanje je jedan od etiri tipa argumenata znanih kao begging the question
[Damer], gdje se implicitno ili eksplicitno pretpostavlja zakljuak u jednoj ili vie premisa.
U krunom zakljuivanju, zakljuak se oigledno koristi kao premisa, ili je, ee,
preformuliran tako da se slii na posebnu propoziciju, dok u stvari to nije. Na primjer: Ti
si sasvim u krivu, jer ono to tvrdi nema nikakvog smisla. Ove dvije propozicije zapravo su
iste jer u kontekstu rasprave, izrazi biti u krivu i to to tvrdi nema smisla uglavnom
imaju isto znaenje. Argument je naprosto tvrdnja, zbog x dakle x, to je besmisleno.
Kruni argument se ponekad oslanja na neizreene premise, zbog ega ga je ponekad teko
otkriti. Pogledajmo jedan primjer iz australske TV serije Please Like Me, gdje jedan od
likova osuuje drugog, nevjernika, na pakao, na to drugi odgovara: [Ovo] nema nikakvog
smisla. To je kao kada se hipi prijeti da e te udariti u auru. U prethodnom primjeru,
neizreena je premisa da postoji bog koji neke ljude alje u pakao. Stoga se premisa Postoji
bog koji alje nevjernike u pakao koristi kao podrka zakljuku Postoji bog koji alje
nevjernike u pakao.

Jeste li sigurni da
neu pasti?

Da, maleni, vjeruj u

knjigu.

Morski lav je uvijek u pravu.

(1:1, knjiga prema morskom lavu)

50 Neformalna logika pogreka Pogreke sastavljanja i dijeljenja

Pogreke sastavljanja i dijeljenja (Composition and division)

Pogreka sastavljanja je zakljuivanje da cjelina mora imati odreene znaajke jer njezini
dijelovi sluajno imaju te znaajke. Na primjer: Svi moduli u ovom softverskom sustavu bili
su podvrgnuti nizu pojedinanih testova i svi su ih proli. Stoga, kad moduli budu integrirani,
softverski sustav nee kriti nijednu od invarijanata potvrenih tim pojedinanim testovima.
Zapravo, integracija individualnih dijelova, zbog meusobne zavisnosti, unosi novu
sloenost u sustav, a time i mogunost pojave novih problema.
Pogreka dijeljenja se, s druge strane, odnosi na zakljuivanje da dio mora imati neke
znaajke jer cjelina kojoj pripada sluajno ima te znaajke. Na primjer: Na je tim nepobjediv.
Bilo koji od naih igraa moe napasti igraa iz bilo kojeg drugog tima i pobijediti ga. Iako
moe biti tono da je tim kao cjelina nepobjediv, to se ne moe koristiti kao dokaz ako bi
se tvrdilo da je i svaki od igraa tog tima nepobjediv. Uspjeh tima oito nije uvijek zbroj
individualnih sposobnosti njegovih igraa.

zavrne napomene

53

Prije mnogo godina, uo sam profesora kako objanjava deduktivne argumente koristei
prekrasnu metaforu, opisujui ih kao nepromoive cijevi gdje istina ulazi na jednom
kraju i izlazi na drugom. Naime, to je bila inspiracija za naslovnicu ove knjige. Stigavi
do njena kraja, nadam se da odlazite s boljim razumijevanjem korisnosti nepropusnih
argumenata pri provjeri valjanosti i irenju znanja. Takoer se nadam da odlazite sa
spoznajom o opasnostima od slabih argumenata i koliko su oni uobiajena pojava u naem
svakodnevnom ivotu.

bibliografija

55

[Aristotle] Aristotle, On Sophistical Refutations, translated by W. A. Pickard,

http://classics.mit.edu/Aristotle/sophist_refut.html
[Avicenna] Avicenna, Avicennas Treatise on Logic, translated by Farhang Zabeeh, 1971.
[Carroll] Lewis Carroll, Alices Adventures in Wonderland, 2008,
http://www.gutenberg.org/files/11/11-h/11-h.htm
[Curtis] Gary N. Curtis, Fallacy Files,
http://fallacyfiles.org
[Damer] T. Edward Damer, Attacking Faulty Reasoning: A Practical Guide to FallacyFree Arguments (6th ed), 2005.
[Engel] S. Morris Engel, With Good Reason: An Introduction to Informal Fallacies,
1999.
[Farmelo] Graham Farmelo, The Strangest Man: The Hidden Life of Paul Dirac, Mystic
of the Atom, 2011.
[Fieser] James Fieser, Internet Encyclopedia of Philosophy,
http://www.iep.utm.edu
[Firestein] Stuart Firestein, Ignorance: How it Drives Science, 2012.
[Fischer] David Hackett Fischer, Historians Fallacies: Toward a Logic of Historical
Thought, 1970.

56

[Gula] Robert J. Gula, Nonsense: A Handbook of Logical Fallacies, 2002.

[Hamblin] C. L. Hamblin, Fallacies, 1970.
[King] Stephen King, On Writing, 2000.
[Minsky] Marvin Minsky, The Society of Mind, 1988.
[Plya] George Plya, How to Solve It: A New Aspect of Mathematical Method, 2004
[Russell] Bertrand Russell, The Problems of Philosophy, 1912,
http://ditext.com/russell/russell.html
[Sagan] Carl Sagan, The Demon-Haunted World: Science as a Candle in the Dark,
1995.
[Simanek] Donald E. Simanek, Uses and Misues of Logic, 2002,
http://lhup.edu/~dsimanek/philosop/logic.htm
[Smith] Peter Smith, An Introduction to Formal Logic, 2003.