03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

1.1. PRORAUN ODABRANIH DJELOVA NOSIVIH

KONSTRUKCIJA
1.1.1. Proraun centralno optereenih jednodijelnih tapova na
izvijanje (DIN 18800 T.2, EUROCODE 3)
Kriterij stabilnosti:

Re
;
S

Re - granica razvlaenja; S - faktor sigurnosti;

- faktor smanjenja naprezanja prema europskim krivuljama izvijanja.

400
350

MPa

300
250
200

R e ( 0561)

kr

R e( 0361)

e = 92,9 za 0361 (Re = 240 MPa);

e = 75,9 za 0561 (Re = 360 MPa).

2E
2
e

E
Re

Faktor odredi se na sljedei nain:

1. Izraunati vitkost tapa = lizv / i;
lizv - duina izvijanja; i - min. polumjer
50
inercije;
0
50
100
150
200 250 2. Izraunati reduciranu vitkost tapa
/ e .
Slika 1.1-1 Eulerovo polje za konstrukcijske
3. Ako je 0, 2 uzeti = 1.
elike 0361 (St 37) i 0561 (St 52)

150
100

U suprotnom izraunati k 0,5 1 0, 2 2 , i zatim

1
2

k k

1/ 2

4. Naprezanje u tapu treba biti :

Re
;
S

S = 1,71 za I proraunsko optereenje;

S = 1,5 za II proraunsko optereenje.

Faktor ovisi o vrsti (nesavrenosti) profila. Njegove vrijednosti su:

= 0,21 (krivulja a); za toplo valjane uplje profile (okrugle i pravokutne cijevi);
= 0,34 (krivulja b); za hladno valjane uplje profile, za valjane I profile i zavarene
kutijaste profile;
= 0,49 (krivulja c); za zavarene I profile; U, L i T profile te za tapove punog
presjeka.
= 0,76 (krivulja d); za debelostijene valjane I profile (s debljinom pojasa t 80 mm) i
za debelostijene zavarene I profile (s debljinom pojasa t 40 mm).
Krivulja "s" ( = 0,13) je za provjeru stabilnosti stijenki tankostijenih nosaa.

2
1

s
a

0.8

Euler

0.6

kr

Re

0.4

0.2

Re

e
kr

0
0.5

1.5

2.5

Slika 1.1-2 Europske krivulje izvijanja u bezdimenzionalnom

dijagramu f

1.1.2. Viedjelni tapovi

1.1.2.1. Uvod
Osnovne znaajke:
- nosivost viedijelnoga tapa manja je od nosivosti punoga tapa iste duine i istih
momenata inercije; - nosivost viedijelnoga tapa ovisi i o mjerama, razmaku i
izvedbi veza (ispuna) meu osnovnim tapovima; - viedijelni tap se u sluaju istih
momenata inercije izvija uvijek najprije oko nematerijalne (slobodne) osi; - dovoljno
gustom i jakom ispunom moe se dostii i nosivost ekvivalentnog punog tapa, ali je
takav viedijelni tap neekonomian i konstrukcijski nepodesan.
Glavni razlog manje nosivosti viedijelnoga tapa jest nepovoljno djelovanje
poprenih sila u vezama, slika 1.1-3, koje su posljedicom momenata savijanja u tapu.
Na nosivost utjee i mogunost lokalnog izvijanja pojedinih dijelova tapa.
Broj polja viedijelnoga tapa odreuje se n 3, povoljnije n 4 (ili 5).
F

F
__
2

F
__
2

T0
a = l /n
Ti

N
Q

x
w

MQ
Ql
F

F
__
2

F
__
2

Slika 1.1-3 Izvijanje viedjelnog tapa

Teorija I reda

MI = Qx

MQ + MN
wo

Ql

Nwo

Teorija II reda

MII = Qx +Nw

Slika 1.1-4 Usporedba teorije I i II reda

2

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

Prema teoriji drugog reda progib iznosi

w0

Ql 3 Nw0l 2

wI wII
3EI C EI

(1.1-1)

gdje konstanta C ovisi o obliku momentnog dijagrama.

Iz (1) slijedi

w0

Ql 3
3EI

1
Nl 2
1
C EI

wI

Nl 2
1
C EI

wI ;

(1.1-2)

Nl 2
1
C EI

tap e izgubiti stabilnost i uz zanemarivo mali progib wI, ako normalna sila poprimi
kritinu veliinu
N

C EI
l2

N kr

(1.1-3)

Uvrtenjem (1.1-3) u (1.1-2) sumarni progib tapa je

w0 wI

wI
N
1
N kr

(1.1-4)

Za jednodijelni tap s duinom izvijanja li vrijedi

N kr

2 EI
li2

l
l EI 2 EI
2 2 2 ; i ; C
l
l

li l
2

(1.1-5)

1.1.2.2. Kritina sila savojno i smino osjetljivog tapa

Ispune osiguravaju cjelovitost nosivosti viedijelnoga tapa. U deformiranom
stanju ispune prenose smine sile Ti, slika 1.1-3, a u tapovima se pojavljuju poprene
sile Qi, slika 1.1-5. Relativni pomak na koraku a ovisi o krutosti ispuna tapa.
Za ispunu oblika smine opruge, slika 1.1-5.,
pomak u smjeru djelovanja poprene sile
iznosi

c
Q
a

a a

AQ
Q

a Q
G AQ

GAQ
a

Smina osjetljivost (sminost) ispune jest kut smicanja za jedininu silu

0 1/ GAQ , 1/N.

(1.1-6)

a krutost ispuna jest

c
Slika 1.1-5 Ilustracija krutosti ispune

(1.1-7)

Q = 1;

4
Tablica 1.1-1 Osnovne jednadbe izvijanja tapa
Skica

Opis sustava

w w0 sin

N
x

w w0

M Nw Nw0 sin

cos

l
2

x

w w0 sin
l
l

wo

dM

x
Nw Nw0 cos
dx
l
l
2

dQ
x

Nw Nw0 sin
(1.1-8) q
dx
l
l

li = l

(1.1-10)
Od poprenih sila je

wQ

wQ

(1.1-9)

Q
,i
GAQ

1 dQ
q

GAQ d x
GAQ

Uvrtenjem (1.1-8), (1.1-9) i (1.1-10) u

opu jednadbu elastine linije

M
q

EI GAQ

slijedi nakon sreivanja

N
EI / l

N
1
GAQ

(1.1-11)

Iz (1.1-11) slijedi:
- za veliku sminu krutost GAQ , kritina sila samo od savijanja jest Nkr,M = 2EI/l2;
- za veliku fleksionu krutost EI , kritina sila samo od smicanja jest Nkr,Q = GAQ;
- kritina sila fleksiono i smino osjetljivog tapa izrauna se iz

N kr
N
kr 1
N kr,M N kr,Q

Kritina sila prema (1.1-12) moe se izraziti u obliku

1
1
1

N kr N kr,M N kr,Q

(1.1-12)

(1.1-13)

ili kao kritina sila tapa reducirane duine izvijanja li

N kr

N kr,M
1 N kr,M / N kr,Q

li l 1

EI 2
GAQl 2

EI 2
li2

, odakle je uvrtenjem Nkr,M = 2EI/l2 i Nkr,Q = GAQ

(1.1-14)

Dijeljenjem posljednjeg izraza s polumjerom inercije tapa i te uvrtenjem I = Ai2,

i = li/i i = l/i dobiva se tzv. idealna ili reducirana vitkost tapa kao cjeline, koja
sadri i djelovanje poprene krutosti tapa

li
EA
2 2
i
GAQ

(1.1-15)

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

1.1.2.3. Poprena krutost i idealna vitkost reetkastog i okvirnog tapa

Reetkasti tapovi

Smina krutost (Sv = GAQ) i idealna vitkost

Q1 = Q /z - poprena sila u jednoj

ravnini

Poprenu silu preuzima dijagonala reetkaste ispune. Pomak

slijedi iz

EA 1

Q1 = Q/z

Fd
1
Q
d
Q
a
ds

Fd
2
EAd d Q1
EzAd sin EzAd cos sin 2

Prema (1.1-6):

Ad
a

Fd = Q 1/sin
Q1

GAQ

Qa

EzAd sin 2 cos EzAd

ab2
d3

(1.1-16)

Prema (1.1-14):

i 2 2

EA
Ad 3
2 2
GAQ
zAd ab2

(1.1-17)

A = rA1 - povrina presjeka nosivih tapova;

z - broj ravnina s ispunama; r - ukupni broj nosivih tapova.
Krutost od dijagonale (d) i spojnog tapa (b)

EA 1

Q1 = Q/z

S v GAQ EzAd

Ad
a

ab2
d

Fd = Q 1/sin
Av

Q1

Ad

Adb3

Av d 3

Sv GAQ EzAd

d
a

3
Adb3
EA
2
2 Ad
i

1

GAQ
zAd ab2 Av d 3
2

i 2 2

EA 1

ab2
2d 3

EA
2 Ad 3
2 2
GAQ
zAd ab2

Povrine Ad i Av odnose se na jednu ravninu ispune.

Kada je broj tapova koje vee ispuna u jednoj ravnini vei od 2, reducirana
vitkost tapa odreuje se pomou korektivnog faktora, tako da je prema (1.1-20)

i 2

m 2
1
2

gdje je:
m - broj tapova koje vee ispuna u istoj ravnini;
- vitkost tapa kao cjeline;
1 = a/i1, za okvirnu ispunu;

d
b

2A1d
, za reetkastu ispunu.
Ad a

(1.1-18)

6
Primjerice, za okvirni tap, slika 1.1-6 su reducirane vitkosti

my 2
mz 2
1
1 ; iy y2
2
2
Radi vee osjetljivosti na izvijanje, moment inercije tapa oko nematerijalne osi
treba biti 10% vei od momenta inercije oko materijalne osi (Iz 1,1Iy; iz 1,05iy), slika
1.1-6a) i slika 1.1-6b).

iz z2

Smina krutost (Sv = GAQ) i idealna vitkost

Okvirni tapovi
Okvirni tap, r - broj nosivih tapova;
A = rA1, povrina presjeka tih tapova.

M s1
M s0
4 a/2
2 b/2
M
d
s

d s0

M s0
s1
1
EI1 0
Q
EI 0 0
Q

4 a / 2 Q s1
2 b/2 a a
s
d
s

Q s0 s0 d s0
1
1
EI1 0 2 2
EI 0 0 b b

Qa
Qa3
Qa 2b
; GAQ

24 EI1 12 EI 0

Q/ r

Q/ r

Pomak samo od savijanja, za r = 2

EI1
a

EI0
T= Q a
b

r=2

by

a 2bI1
1

24 EI1
aI 0

Za praktike izvedbe je iznos u zagradi neto vei od 1; moe

se uzeti 1+2b1I1/(aI0) 12/2, pa je za okvirni tap

lokalna os (1-1)
materijalna os

1
2

GAQ 2 2

A1
1

z nematerijalna os

EI1
a2

(za r = 2), GAQ r

EI1

(1.1-19)

a2

a idealna vitkost prema (1.1-15), uz I1 A1i1 , a/i1 = 1,

A = rA1,

i 2

okvirni tap

a2 A
2 12
rI1

(1.1-20)

reetkasti tap

A1 Ad

A1
a

m = mz = 4

A1

r=4

A0

by

by

mz= 4

a)

materijalna os

A1
1

m=2

1 lokalna os (1-1)
my = 2

1
r=8

z nematerijalna os

b)

A1
1

bz

c)

Slika 1.1-6 Primjeri viedijelnih tapova

6

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

1.1.2.4. Reetkasta konstrukcija dohvatnika

Q = 707 kN
(ukljueno dinamiko
optereenje)
G
Teina dohvatnika d 1 kN/m
l
Materijal: .0361 (N 24)

620

45

L 60x6

z
600
620

iz i y 27,1 cm ; i1 1,95 cm

e = 542
600

30x542

L 100x12
l = 17500

A1
1

e
I z I y 4 A1 66685 cm 4
2

542

A 4 22,7 90,8 cm

45

Provjeriti stabilnost
2

Reetkasta ispuna
Ad = 6,91 cm2

i1 = 1,17 cm
d 2a 76,65 cm

w1 = 3,95 cm

F
r = 4, m = 2, z = 2

Oznake osi i mjera profila:

fy=23,5 kN/cm2, granica teenja; B

E
93,9 ;
fy

Parcijalni faktori sigurnosti: F 1,5 ; G 1,35 .

Normalna sila u tapu: F 2Q 1000 kN,
Proraunska tlana sila: Fd = 1,5F = 1500 kN.
Moment savijanja od vlastite teine uzima se u obzir ako je horizontalna projekcija
tapa lx>5 m i to: MG Glx/10 = 17,517,5cos45/10=21,7 kNm. Proraunski moment:
Md=1,35 MG=29,3 kNm.
Provjera nosivosti se sastoji od:

8
1. Provjera nosivosti tapa kao cjeline,
2. Provjera nosivosti pojedinanih tapova u sredini,
3. Provjera nosivosti ispune na kraju tapa.
Izvadak iz norme EC3:
- za duine izvijanja glavnih tapova i tapova ispune uzimaju se sistemske duine L,
ukoliko se ne odreuju tonijim postupkom;
- ukoliko je u zglobovima tapa rotacija sprijeena prikladnom vezom (npr. najmanje
s dva vijka ili slino), duina izvijanja se moe uzeti 0,9L.
- za tapove ispune od kutnih profila, kojima je vezom sprijeena rotacija u zglobu,
moe se uzeti:
o za izvijanje oko osi v-v: eff,v 0,35 0,7 v
o za izvijanje oko osi y-y: eff, y 0,50 0,7y
o za izvijanje oko osi z-z: eff,z 0,50 0, 7z
pri emu se izrauna za jednodijelni tap oko odgovarajue osi, za liniju izvijanja
c.
- ukoliko se veze tapa izvode samo s jednim vijkom ili slinom deformabilnom
vezom, duinu izvijanja uzeti jednaku sistemskoj duini L.
- viedijelni tlano optereeni tapovi, sastavljeni iz dva ili vie pravilno
rasporeenih i meusobno povezanih osnovnih nosivih tapova, dimenzioniraju se
pod pretpostavkom poetnog zakrivljenja w0 =l/500.
1.1.2.5. tap kao cjelina
a) Normalno naprezanje u tapovima
F 1500
N d
16,5 kNm/cm 2 < f y 23,5 kN/cm 2 .
A 90,8
b) Stabilnost cijelog tapa, bez savijanja.
Radi simetrinosti dovoljna je kontrola oko jedne osi.
Duina izvijanja liz= liy=17,5 m = li.
Vitkost tapa kao cjeline =z=y=li/i=1750/27,1=65.
Idealna vitkost tapa (reetkasta ispuna vee dva tapa u ravnini, z=2):

i 2

2 Ad 3

652

zAd ae2

2 90,8 76, 653

2 6,91 54, 2 54, 22

m 2
Ad 3

ili prema i 1 ; 1
2
zAd ae2
2

Kritina sila (za fleksionu i sminu krutost) Fkr

Kontrola prema idealnoj vitkosti:

66, 4

2
13,5 ; i 652 13,52 66, 4
2

2 EA
4268, 4 kN
i2

Fd
1500

0,3514 1 , zadovoljeno.
Fkr 4268, 4

Stabilnost cijelog tapa moe se provjeriti i u obliku:

Fd
F
d 1 , gdje je
Fkr,M Fkr,Q

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

Fkr,M

2 EA 2 21000 90,8

4454,3 kN , fleksiona kritina sila,

2
652

Fkr,Q GAQ zEAd

ae2
d3

2 21000 6,91

54, 2 54, 22

102610 kN , smina kritina

76, 653

sila,
odakle slijedi
Fd
F
1500
1500
d

0,3514 1 . Rezultat je isti.

Fkr,M Fkr,Q 4454,3 102610

c) Provjera nosivosti na tlak i savijanje

Sile i naprezanja u osnovnim tapovima na sredini
Najvea tlana sila u jednom osnovnom tapu je
F
M
C M Fd w0
;
F1 d s ; M s m d
r e z
1 Fd / Fkr
w0 = li /500, za viedijelne tapove; z=2, za ovaj primjer.

I eff rA1 e / 2 , moment inercije osnovnih tapova;

2

r=4, za ovaj primjer; Ieff= Iz= Iy;

Weff Ieff / e / 2 rA1e / 2 zA1e , moment otpora osnovnih tapova, z=r/2.

Najvee naprezanje u osnovnom tapu

F
F
Cm M d Fd w0
M
F
1
.
1 1 d s ; ili 1 d
A 1 Fd / Fkr
W
A1 rA1 ezA1
Kontrola naprezanja u osnovnim tapovima na sredini

Fd
Cm M d Fd w0
1

f y ; Cm = 1;
A 1 Fd / Fkr
W

Weff Ieff / e / 2 Ae / 2 90,8 54, 2 / 2 2460 cm3

1500
1 1 2930 1500 1750 / 500

21, 6 f y 23,5 kN/cm 2

90,8 1 0,35
2460

1.1.2.6. Provjera lokalne nosivosti glavnih tapova u sredini na izvijanje

Izraunato u 1.3.2: 1

Fd
Cm M d Fd w0
1

21, 6 kN/cm 2 ,
A 1 Fd / Fkr
W

odnosno odgovarajua proraunska

F1,d = 1 A1 = 21,622,7 = 490 kN.

normalna

sila

na

jednom

tapu

je:

10
Vitkost osnovnog tapa je: 1 = a/i1= 54,2/1,95 = 27,8 < 50, kontrola je prema propisima
nepotrebna, uz uvjet da je naprezanje u dozvoljenim granicama. Dijagram nosivosti
jednog osnovnog tapa ovisno o duini izvijanja i poloaj stanja iz ovog primjera u
projektnom prostoru pokazuje slika 1.1-7 Fd= Fd (li).
FEul ,Fdoz , kN; PC 100x100x12;St37
600

500

400

300

200

100

Lizv , m
1

Slika 1.1-7 Dijagram nosivosti jednog osnovnog tapa

1.1.3. Stabilnost limova tankostijenih nosaa

Potrebna stabilnost limova tankostijenih nosaa i profila u zoni poveanih tlanih
i tangencijalnih naprezanja postie se ugradnjom poprenih i uzdunih ukruenja,
slika 1.1-8. Time se limovi nosaa dijele na pravokutna polja ab. Ukruenja se
pritom smatraju dovoljno krutima tako da se pretpostavlja zglobno oslanjanje ploe
po rubovima (Navierovo oslanjanje). Uvoenjem usporedne vitkosti ploe, provjera
stabilnosti ploe (sigurnosti od izbacivanja lima) provodi se analogno provjeri
stabilnosti tlano optereenih tapova. Pored provjere potrebne sigurnosti lima od
izbacivanja treba provjeriti i dovoljnost krutosti ugraenog ukruenja. Odgovarajui
propisi: DIN 4114, DIN 18800, Eurocode 3.
max
-

b2

b
t

b
+

bp

max

h
b1

bp

Slika 1.1-8 Ukruenja limova nosaa

10

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

11

Mjerama ploe i stanjem naprezanja po rubovima odreeno je idealno usporedno

naprezanje za provjeru stabilnosti ploe. Prema DIN 4114 to naprezanje se izrauna
prema

ui

12 3 2
2

3 1
1 1

4 kr
4 kr kr

2E
, kN/cm2
u2

(1.1-21)

gdje je: kr = kE; kr = kE; =0,3; E=21000 kN/cm2 (za elik);

2E

12 1 2

t
t
2
137, 7 , kN/cm , Eulerovo kritino naprezanje, za
b
b

plou visine b i irine 1 cm.

kfaktor nestabilnosti od normalnog naprezanja, vrijednosti prema normi;
k- faktor nestabilnosti od tangencijalnog naprezanja, vrijednosti prema normi;
= 2/1, odnos normalnih naprezanja, pritom treba biti 2 >1.
Usporedno naprezanje se moe pisati i u obliku

ui

E 12 3 2

137, 7 ekv
2
b k

3 1
1 1

4 k
4 k k

(1.1-22)

gdje je ekv 12 3 2 , ekvivalentno naprezanje, a

2

3 1
1 1

, karakteristino naprezanje ploe.
4 k
4 k k

Usporedna vitkost ploe prema (1.1-21) i (1.1-22) jest:

ui

k
b
b k
12 1 2
3,305
t
ekv
t ekv

(1.1-23)

Pripadni bezdimenzionalni Eulerov dijagram pokazuje slika 1.1-10. Za usporedna

naprezanja do 0,8Re kritino podruje odreeno je Eulerovom hiperbolom, dok se za
usporedna naprezanja vea od 0,8Re, kritino naprezanje definira s korekcijskom
funkcijom fi tako da je i u tom podruju kritino naprezanje

u = fi ui Re.

Kriterij provjere stabilnosti lima jest

f

ekv i ui , ili SB fi ui SBN

SBN
ekv

(1.1-24)

gdje je SBN propisani faktor sigurnosti iz norme.

Stabilnost se moe provjeriti i putem granine vitkosti lima ili usporedne vitkosti
ploe. Uvrtenjem uvjeta (1.1-24) u (1.1-23) usporedna vitkost ploe treba biti

12

k
Efi
b
12 1 2

t
ekv
SBN ekv

odakle slijedi uvjet za provjeru dozvoljene vitkosti eline ploe

Efi
fi
b b

137, 7
t t gr
SBN k
12 1 2 SBN k

(1.1-25)

Bezdimenzionalno Eulerovo polje za proraun stabilnosti ploa

(DIN 4114)

1.2

= u / R e

= f i ui / R e = f i /
2

1.0
0.8

= ui /R e = 1/
2

0.6
0.4
0.2

= (Re /ui)1/2

0.0
0.00

0.25

0.50

0.75

1.00

1.25

1.50

1.75

2.00

2.25

Slika 1.1-10 Usporedno kritino naprezanje u bezdimenzionalnom Eulerovom polju

Odreivanje naprezanja. Naprezanja i
odreuju se na temelju najveeg optereenja
unutar polja. Djeluju li Mmax ili Qmax na kraju polja,
uzima se proraunska vrijednost na mjestu kako
pokazuje slika 1.1-9. Kada u polju djeluju
tangencijalna i pozitivna normalna naprezanja,
uzima se u obzir samo .

a>b

b/2

M1

M2

a<b

b/2

a
M1

M M2

Slika 1.1-9 Proraunske veliine

Tablica 1.1-2 Faktori nestabilnosti k i k (izvadak iz norme)
= a/b
Odnos naprezanja
Faktori k i k
1

0 1

-1 < < 0

= -1
ili < -1

k = 8,4/( + 1,1)
k = 2,1( +1/ )2 /( + 1,1)
k = (1 + )k1 - k3 + 10 (1 + )
k1 za = 0 pod 1); k3 za = -1 pod 3)

Za tangencijalna

k = 23,9
k = 15,87 + 1,87/
k = 5,34 + 4/2

naprezanja

k = 4 + 5,34/2

Tijek postupka provjere stabilnost lima pokazuje tablica 1.1-3.

12

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

13

Tablica 1.1-3 PROVJERA STABILNOSTI LIMOVA TANKOSTIJENIH NOSAA

Skica proraunskog elementa
Podaci
Materijal
Re , kN/cm2
a , cm
b , cm
t , cm
= a/b
1 , kN/cm2
2 , kN/cm2
, kN/cm2
= 2/1

max
-

t
+

max

Proraunsko optereenje Potrebna sigurnost SBN 1)

Izraunato, SBN
I (H)
1,71 + 0,18 ( - 1)
II (HZ)
1,50 + 0,125 ( - 1)
III (HS)
1,35 + 0,075 ( - 1)
1) Za < -1, uvrstiti = -1. Takoer za = 0 i > 0, uvrstiti = -1.

Proraunska veliina

Izraunato

ekv 12 3 2 , kN/cm2

Ekvivalentno naprezanje

Vitkost limabt = b/t

Eulerovo kritino naprezanje E 137,7 / bt , kN/cm2

Faktor nestabilnosti

Faktor nestabilnosti
Karakteristino naprezanje ploe

k iz norme) =
k iz norme) =
2

3 1
1 1

, kN/cm2
4 k
4
k

Idealno usporedno naprezanje ui E

8
9

Odnos naprezanja
Za
i 0,8

i 0,8

ekv
, kN/cm2
k

i = ui/Re
uzeti

fi

20 i 25 i2 15

10

Za

11

Faktor sigurnosti od izbacivanja lima

12

Granina vitkost lima

izraunati

fi = 1
1 25 i2

SB fi

ui
=
ekv

fi
b
=
137, 7
SBN k
t gr

Stabilnost lima zadovoljena?

(da ne):

Izvadak iz normi.
Za = a/b 1, to je najee kod gradnje nosaa, vrijedi
Za tangencijalna naprezanja:
k = 5,34 + 4/2 ; za k
Za normalna naprezanja: -1 0 k = 7,64 - 6,26 + 102; posebno za = -1, k = 23,9;
0 < 1 k = 8,4/( + 1,1).

14
Primjer 1. Provjeriti stabilnost stojnog lima tankostijenog nosaa, ako je
maksimalno naprezanje od savijanja unutar polja i iznosi max = 150 MPa, a poprena
sila je 1300 kN. Nosa je zavaren, u obliku I-profila, materijal St 52-3, ukruenja su
samo vertikalna. Proraunsko optereenje: I (H).
Skica proraunskog elementa
Podaci
Materijal
Re , kN/cm2
a , cm
b , cm
t , cm
= a/b
1 , kN/cm2
2 , kN/cm2
, kN/cm2
= 2/1

max
-

t
+

max

St 52-3, 0563
36
217
190,5
1,5
1,14
-13,6
13,6
Q/(bt) = 4,55
-1

Potrebna sigurnost SBN 1)

Izraunato, SBN
1,35
1,71 + 0,18 ( - 1)
1,50 + 0,125 ( - 1)
1,35 + 0,075 ( - 1)
1) Za < -1, uvrstiti = -1. Takoer za = 0 i > 0, uvrstiti = -1.
Proraunsko optereenje
I (H)
II (HZ)
III (HS)

Proraunska veliina

Izraunato

Ekvivalentno naprezanje ekv 12 3 2 , kN/cm2

Vitkost limabt = b/t

Eulerovo kritino naprezanje E 137,7 / bt , kN/cm2

4
5

127
2

k (iz norme) =
k (iz norme) =

Faktor nestabilnosti
Faktor nestabilnosti
Karakteristino naprezanje ploe
2

3 1
1 1

, kN/cm2
4 k
4
k

Idealno usporedno naprezanje

8
9

Odnos naprezanja
Za
i 0,8

10

Za

11

Faktor sigurnosti od izbacivanja lima

12

Granina vitkost lima

i 0,8

ui E

ekv
, kN/cm2
k

i = ui/Re
fi = 1

uzeti

izraunati fi

20 i 25 i2 15
1 25 i2

SB fi

ui
=
ekv

fi
b
=
137, 7
SBN k
t gr

Stabilnost lima zadovoljena?

15,72

(da ne):

1,177
23,9
5,34+4/ = 8,42
2

0,785

23,57
0,65
fi = 1
-1,499 > 1,35
133,7
da

14

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

15

Primjer 2. Provjeriti stabilnost stojnog lima valjanog nosaa IPB 1000, bez
ukruenja (greda na dva oslonca), ako je maksimalno naprezanje od savijanja
max = d =160 MPa, , = -1. Materijal St 37, proraunsko optereenje: I (H).
Skica proraunskog elementa
Podaci
max

h
b
t

max

bp

Potrebna sigurnost SBN 1)

Proraunsko optereenje

Materijal
Re , kN/cm2
a , cm
b , cm
t , cm
= a/b
1 , kN/cm2
2 , kN/cm2
, kN/cm2
= 2/1

Izraunato, SBN

1,35
1,71 + 0,18 ( - 1)
1,50 + 0,125 ( - 1)
1,35 + 0,075 ( - 1)
1) Za < -1, uvrstiti = -1. Takoer za = 0 i > 0, uvrstiti = -1.
I (H)
II (HZ)
III (HS)

Proraunska veliina

Izraunato

Ekvivalentno naprezanje ekv 12 3 2 , kN/cm2

Vitkost limabt = b/t

Eulerovo kritino naprezanje E 137,7 / bt , kN/cm2

4
5

45,68
2

k (iz norme) =
k (iz norme) =

Faktor nestabilnosti
Faktor nestabilnosti
Karakteristino naprezanje ploe
2

3 1
1 1

, kN/cm2
4 k
4
k

Idealno usporedno naprezanje

8
9

Odnos naprezanja
Za
i 0,8

10

Za

11

Faktor sigurnosti od izbacivanja lima

12

Granina vitkost lima

i 0,8

ui E

ekv
, kN/cm2
k

i = ui/Re
uzeti

izraunati

fi

fi = 1

20 i 25 i2 15
1 25 i2

SB fi

ui
=
ekv

fi
b
=
137, 7
SBN k
t gr

Stabilnost lima zadovoljena?

=1=13,89

(da ne):

9,085
23,9
5,34+4/2 = 5,34

= 1 = 0,581
k

217,195
9,05
--

fi = 0,11
1,73 > 1,35
51,56 > b/t = 45,68
da

St 37
24
l
86,8
1,9

-13,89
13,89
0
-1

16
Primjer 3. Provjeriti stabilnost stojnog lima, visine 1,5 m, tankostijenog zavarenog
nosaa na dva oslonca, presjeka u obliku I profila, na udaljenosti x1=0,625 m od
lijevog oslonca. Nosa je raspona 10 m, debljina stojnog lima je 10 mm, gornjeg pojasa
20 mm i donjeg pojasa 30 mm. Optereenje je kontinuirano od 162 kN/m. Materijal je
St37, ukruenja su samo vertikalna, na razmaku od 1,25m. Proraunsko optereenje: I
(H)
Skica proraunskog elementa
x1

t,max

150x1 cm

t
+

zS

v,max

40x3 cm

a
Mom. inerc. I=1418260 cm4; poloaj teita zs=69,143cm; opter. presjeka:
M1=81062,5-1,6262,52/2=47461 kNcm; Q1=810-1,6262,5=708.75kN

Proraunsko optereenje
I (H)
II (HZ)
III (HS)
1)

Potrebna sigurnost SBN 1)

1,71 + 0,18 ( - 1)
1,50 + 0,125 ( - 1)
1,35 + 0,075 ( - 1)

Izraunato, SBN

2
3
4
5

1,39

Za < -1, uvrstiti = -1. Takoer za = 0 i > 0, uvrstiti = -1.

Proraunska veliina
1

St 37
24
125
150
1,5
125/150=0,833<1
-2,8
2,2
Q/(bt) = 4,725
-0,786

Materijal
Re , kN/cm2
a , cm
b , cm
t , cm
= a/b
1 , kN/cm2
2 , kN/cm2
, kN/cm2
= 2/1

40x2 cm

Podaci

Izraunato

Ekvivalentno naprezanje ekv 12 3 2 , kN/cm2

Vitkost limabt = b/t
Eulerovo kritino naprezanje E 137,7 / bt , kN/cm2
Faktor nestabilnosti
k (iz norme) =
Faktor nestabilnosti
k (iz norme) =
Karakteristino naprezanje ploe
2

3 1
1 1

, kN/cm2
4 k
4 k k

Idealno usporedno naprezanje

8
9

Odnos naprezanja
Za
i 0,8

uzeti

10

Za

i 0,8

fi

11

Faktor sigurnosti od izbacivanja lima

12

Granina vitkost lima

ui E

ekv
, kN/cm2
k

i = ui/Re

izraunati

fi = 1

20 i 25 i2 15
1 25 i2

SB fi

ui

ekv

fi
b
=
137, 7
SBN k
t gr

Stabilnost lima zadovoljena?

(da ne):

da

16

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

17

Primjer 4. Provjeriti stabilnost stojnog lima valjanog nosaa IP 1000 na djelovanje

poprene sile iznad oslonca, bez ukruenja, ako je = 0, d. Materijal St 37,
proraunsko optereenje: I (H). dd/ 3 .
Skica proraunskog elementa

h
b

bp

Podaci
St 37
Materijal
24
Re , kN/cm2
l
a , cm
86,8
b , cm
1,9
t , cm
= a/b

2
0
1 , kN/cm
2
0
2 , kN/cm
9,2
, kN/cm2
= 2/1

Proraunsko optereenje Potrebna sigurnost SBN 1)

Izraunato, SBN
I (H)
1,35
1,71 + 0,18 ( - 1)
II (HZ)
1,50 + 0,125 ( - 1)
III (HS)
1,35 + 0,075 ( - 1)
1) Za < -1, uvrstiti = -1. Takoer za = 0 i > 0, uvrstiti = -1.

Proraunska veliina

Izraunato

Ekvivalentno naprezanje ekv 12 3 2 , kN/cm2

Vitkost limabt = b/t

Eulerovo kritino naprezanje E 137,7 / bt , kN/cm2

Faktor nestabilnosti

Faktor nestabilnosti
Karakteristino naprezanje ploe

45,68
2

k (iz norme) =
k (iz norme) =
2

3 1
1 1

, kN/cm2
4 k
4
k

Idealno usporedno naprezanje ui E

8
9

Odnos naprezanja
Za
i 0,8

i 0,8

ekv
, kN/cm2
k

i = ui/Re
uzeti

fi

20 i 25 i2 15

Za

11

Faktor sigurnosti od izbacivanja lima SB fi

12

Granina vitkost lima

1 25 i2

ui
=
ekv

fi
b
=
137, 7
SBN k
t gr

Stabilnost lima zadovoljena?

9,085
23,9
5,34+4/2 = 5,34

1,72

84,37
3,515

fi = 1

10

izraunati

16

(da ne):

0,339
1,78 > 1,35
52,6 > b/t = 45,68
da

18

1.1.4. tapovi optereeni na tlak i savijanje (SIA 161, AISC, DIN

18800 T2.)
Elastina provjera.
Dokaz nosivosti za tap s nepomino oslonjenim krajevima po teoriji drugoga
reda, za jednoosno savijanje oko jedne glavne osi i kada je iskljueno izvijanje i
izboivanje:
F
Cm M d Fd w0
1
(1.1-26)
d
fy
A 1 Fd / Fkr
W
Fd, Md - maksimalna optereenja presjeka po teoriji 1. reda, izraunata s
propisanim parcijalnim faktorima sigurnosti za promatrani sluaj optereenja.
Fkr je Eulerova kritina sila oko proraunske osi Fkr

EI 2
li2

2 EA
.

i2

w0 = li /300 ekscentricitet imperfekcije, za punostjene profile;

w0 = li /500, za viedijelne tapove;
fy - granica razvlaenja.
Faktor Cm openito je Cm 1

0
M max

Fd

Fd
F
1 d , 0 Fkr 1
Fkr
Fkr
M max

(1.1-27)

gdje je 0/Mmax odnos maksimalnog progiba (na sredini tapa) i maksimalnog

primarnog momenta savijanja na promatranoj duini tapa.
Za gredu s kontinuiranim optereenjem je 0, Cm 1, to se lako moe pokazati:

5l 2
5ql 4
2
progib na sredini grede je 0
, Mmax = ql /8; 0 / M max
; za li = l je
48EI
384 EI
EI 2
Fkr 2 , pa je = 52/48 1 = 0,028.
l
Kako mora biti Fd/Fkr < 1, to je Cm = 1+0,028Fd/Fkr 1.
Ostali sluajevi:
Primjeri greda s optereenjem izmeu krajeva
Optereenje: sila na sredini. Oslonci: zglob lijevo, zglob desno.
Optereenje: sila na sredini. Oslonci: zglob lijevo, ukljetenje desno.
Optereenje: sila na sredini. Oslonci: ukljetenje lijevo, ukljetenje desno.
Optereenje: kontinuirano. Oslonci: zglob lijevo, ukljetenje desno.
Optereenje: kontinuirano. Oslonci: ukljetenje lijevo, ukljetenje desno.

-0,2
-0,4
-0,6
-0,3
-0,4

U normama su navedeni faktori i Cm za najee sluajeve optereenja tapova i

to s momentima na krajevima i za neke primjere s djelovanjem poprenih optereenja
izmeu krajeva.
Tako se za linearnu promjenu momenta savijanja po duini tapa, s momentima
M1 i M2 na krajevima, moe uzeti
Cm = 0,6 + 0,4 (Md,1/Md,2) 0,4
18

03 Poglavlje NOSIVA KONSTRUKCIJA

19

gdje su Md,1 i Md,2 po aps. vrijednosti manji (Md,1) i vei (Md,2) momenti na krajevima
tapa za promatrani sluaj, odnos Md,1/Md,2 je pozitivan kada momenti savijaju gredu
u istom smislu a negativan je kod suprotnog djelovanja momenata.
Za tapove s djelovanjem poprenih optereenja izmeu krajeva uzima se
Cm = 1 + Fd/Fkr;
gdje se izrauna prema (1.1-27) ili prema tablicama iz normi.
Uvrtenjem Cm = 1 proraun se provodi s poveanom sigurnou.
Plastina provjera.
Dokaz nosivosti za tap s nepomino oslonjenim krajevima po teoriji drugoga
reda, za jednoosno savijanje oko jedne glavne osi i kada je iskljueno izvijanje i
izboavanje:
Fd
Cm M d Fd w0
1
(1.1-28)

1
Fp 1 Fd / Fkr
Mp
Fp = fy A, sila plastifikacije presjeka; Mp = fy Z, moment plastifikacije presjeka; Z,
plastini moment otpora; w0 = li /250 - ekscentricitet imperfekcije.
Formula (1.1-28) vrijedi i za popreno optereene, na krajevima zglobno oslonjene
tapove, uz uvrtenje Cm = 1.