Professional Documents
Culture Documents
SkriptaMetrologija PDF
SkriptaMetrologija PDF
ZITET U Z
EN
ST
UDIORUM
UN
IC
Univerzitet u Zenici
SI
IC
AEN
SIS
UNIVER
A
ZE
Mainski fakultet
Katedra za automatizaciju i metrologiju
Mjerna tehnika
r.prof.dr. Nermina Zaimovi-Uzunovi
Zenica, 2006
Mjerna tehnika
Sadraj
1.
1.1.
1.2.
1.2.1.
1.2.2.
1. 3.
1.3.1.
1.4.
1.4.1.
1.4.2.
1.4.3.
1.4.4.
1.5.
UVOD ....................................................................................................... 1
Metrologija-nauka o mjerenju i njen znaaj .............................................. 1
Zadaci i podjela metrologije...................................................................... 3
Podjela metrologije ................................................................................... 4
Meunarodne organizacije u podruju metrologije................................. 11
Historijski razvoj mjerenja i jedinica mjernih veliina.............................. 13
Metarski sistem mjernih jedinica............................................................. 15
Meunarodni sistem mjernih jedinica - SI sistem ................................... 18
Jedinice meunarodnog sistema ........................................................... 19
Definicije osnovnih jedinica SI: ............................................................... 19
Tvorba izvedenih mjernih jedinica .......................................................... 25
Tvorba decimalnih jedinica: .................................................................... 25
VIM i osnovni termini u metrologiji.......................................................... 27
2.
2.1.
2.1.1.
2.1.2.
2.1.3.
2.1.4.
2.2.
2.3.
2.3.1.
2.3.2.
2.3.3.
2.4.
2.4.1.
2.4.2.
2.4.3.
3.
3.1.
3.2.
3.2.1.
3.2.2.
3.3.
3.3.1.
3.3.2.
3.3.3.
3.3.4.
3.4.
3.4.1.
3.4.2.
3.4.3.
3.5.
Mjerna tehnika
3.5.1.
3.5.2.
3.5.3.
3.5.4.
3.5.5.
4.
4.1.
4.2.
4.2.1.
4.2.2.
4.2.3.
4.2.4.
4.2.5.
4.2.6.
4.2.7.
4.2.8.
4.2.9.
4.2.10.
4.3.
4.4.
4.4.1.
4.4.2.
4.4.3.
4.4.4.
4.4.5.
4.4.6.
4.4.7.
4.4.8.
4.5.
4.5.1.
4.5.2.
SENZORI.............................................................................................. 119
Uvod .................................................................................................... 119
Klasifikacija senzora ............................................................................. 120
Klasifikacija prema vrsti izlaznog signala ............................................. 120
Klasifikacija prema prirodi mjerene veliine ......................................... 121
Klasifikacija senzora prema principu rada............................................ 121
Klasifikacija senzora prema gabaritima ................................................ 122
Klasifikacija prema prirodi izlazne veliine ........................................... 123
Klasifikacija senzora prema uslovima rada .......................................... 123
Klasifikacija prema nainu upotrebe..................................................... 123
Klasifikacija prema unutranjoj strukturi ............................................... 123
Klasifikacija prema pouzdanosti u eksploataciji ................................... 123
Aktivni i pasivni senzori ........................................................................ 123
Fizikalni pricipi rada senzora ................................................................ 125
Vrste senzora........................................................................................ 125
Magnetnoelektrini senzori................................................................... 125
Piezoelektrini senzori.......................................................................... 129
Fotoelektrini senzori............................................................................ 132
Termoelektrini senzori ........................................................................ 134
Induktivni senzori .................................................................................. 135
Kapacitivni senzori................................................................................ 137
Otporniki senzori ................................................................................. 141
Ostali otporniki senzori za mjerenje mehanikih i procesnih
veliina.................................................................................................. 146
Prijenos i registracija mjerenih veliina ............................................... 148
Prijenos mjernih veliina....................................................................... 148
Registriranje mjernih veliina................................................................ 149
5.
5.1.
5.1.1.
5.1.2.
5.1.3.
5.1.4.
5.2.
5.2.1.
5.2.2.
5.2.3.
5.2.4.
5.2.5.
5.3.
5.3.1.
5.4.
II
Mjerna tehnika
8.6.1.
8.6.2.
9.
9.1.
9.2.
9.2.1.
9.2.2.
9.2.3.
9.2.4.
9.3.
9.3.1.
9.3.2.
9.3.3.
10.
10.1.
10.1.1.
10.1.2.
10. 2.
10.2.1.
10.2.2.
10.2.3.
10. 3.
10.3.1.
11.
11.1.
11.1.1.
11.1.2.
11.1.3.
11.2.
11.2.1.
11.2.2.
11.2.3.
11.2.4.
11.2.5.
11.2.6.
11.3.
11.3.1.
11.3.2.
11.4.
12.
12.1.
12.2.
12.3.
12.3.1.
IV
Mjerna tehnika
13.
13.1.
13.1.1.
13.1.2.
13.2.
13.3.
13.3.1.
13.3.2.
13.3.3.
13.4.
13.4.1.
13.4.2.
13.4.3.
13.4.4.
13.4.5.
13.5.
13.5.1.
13.5.2.
13.5.3.
13.5.1.
13.5.2.
13.5.3.
13.5.4.
14.
14.1.
14.2.
14.2.1.
14.2.2.
14.2.3.
14.2.4.
14.3.
14.3.1.
14.3.2.
14.4.
14.4.1.
14.4.2.
14.4.3.
14.5.
14.5.1.
14.5.2.
15.
Literatura............................................................................................... 390
Mjerna tehnika
5.4.1.
5.4.2.
5.4.3.
5.5.
6.
6.1.
6.2.
6.2.1.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.3.3.
6.3.4.
6.3.5.
6.3.6.
6.3.7.
6.3.8.
6.3.9.
6.3.10.
6.3.11.
6.3.12.
7.
7.1.
7.2.
7.3.
7.4.
7.5.
7.5.
7.6.
7.7.
8.
8.1.
8.2.
8.2.1.
8.3.
8.3.1.
8.3.2.
8.4.
8.4.1.
8.5.
8.5.1.
8.5.2.
8.5.3.
8.5.4.
8.6.
III
Mjerna tehnika
1. UVOD
Sadraj lekcije:
1. Metrologija - nauka o mjerenju i njen znaaj
2. Zadaci i podjela metrologije
3. Historijski razvoj mjerenja i jedinica mjernih veliina
4. Meunarodni sistem mjernih jedinica - SI sistem
5. VIM i osnovni termini u metrologiji
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
opu i
primjenjenu
tehnika,
industrijska,
medicinska,
astronomska itd.
Mjerna tehnika
nauna,
industrijska i
zakonska (legalna).
masa,
elektricitet,
duina,
vrijeme i frekvencija,
temperatura,
fotometrija i radiometrija,
protok,
akustika,
koliina supstance i
interdisciplinarna metrologija.
Mjerna tehnika
Oblast
Subpodruje
Mjerenje mase
Sila i pritisak
1. Masa i
pripadajue
veliine
Zapremina i
gustoa
Viskozitet
Istosmjerne
struje (digitalni
konvertori)
2. Elektricitet
i
magnetizam
Naizmjenine
struje
HF
Visoka struja i
visoki napon
Talasna duina i
interferometrija
Dimenzionalna
metrologija
3. Duina
Ugaona mjerenja
Oblik
Kvalitet povrine
4. Vrijeme i
frekvencija
5.
Termometri
Mjerenje
vremena
Frekvencija
Mjerenje
temperature
kontaktom
Bez-kontaktno
mjerenje
temperature
Mjerna tehnika
Vlanost
Oblast
6.
Jonizirajua
radijacija i
radioaktivno
st
Subpodruje
Apsorbovana
doza - Industrijski
proizvodi visokog
nivoa
Apsorbovana
doza
Medicinski
proizvodi
Zatita od
radijacije
7.
Fotometrija i
radiometrija
8. Protok
9. Akustika
ultrazvuk i
vibracije
Optika
radiometrija
Fotometrija
Kalorimetrija
Optika vlakna
Protok gasa
(zapremina)
Protok vode
(zapremina,
masa i energija)
Protok drugih
tenosti
Anemometrija
Akustina
mjerenja
Akcelerometri
Akustika
mjerenja u
tenostima
Hidrofoni
Ultrazvuk
Hemija okolia
Certificirani referentni materijal
10. Koliine
supstance
Klinika hemija
Hemija materijala
Hemija hrane
Biologija
Mikrobiologija
pH mjerenja
Mjerna tehnika
radnim uslovima,
mjerila,
metode mjerenja,
pakovane proizvode.
preventivne
represivne mjere.
Preventivne mjere
Prije stavljanja mjerila na trite preduzimaju se preventivne mjere, to jest,
mjerila prethodno podlijeu odobravanju tipa i ovjeravanju.
Mjerna tehnika
mogu
dokumentovati
oitanim
ili
2. subjektivna,
koja
su
rezultat
osjeaja
svakog
pojedinca.
Ovo su ispitivanja vidom - vizuelna ocjena stanja ili mirisom, dodirom,
sluhom (umovi) i sl.
Ispitivanja u mainstvu i tehnici mogu se podijeliti na:
1. tehniku dijagnostiku maina i alata,
2. kontrolu procesa proizvodnje,
3. utvrivanje stanja tehnikih sistema i
4. sigurnost i zatita na radu.
10
Mjerna tehnika
11
Mjerna tehnika
metode mjerenja,
12
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
16
Mjerna tehnika
Pridruene
drave i
privrede
CGMP-a
Konvencija o metru
1875
Diplomatski
ugovor
Generalna konferencija za
tegove i mjere (CGPM)
Odrava se svake 4 godine i
uestvuju delegati drava lanica
Vlade drava
lanica
Meunarodni komitet za
tegove i mjere (CIPM)
Sastoji se od 18 eksperata
izabranih od CGPM.
Nadzor i supervizija BIPM-a i
druge poslove Konvencije o
metru. CIPM se sastaje godinje
na BIBM-u.
Meunarodne
organizacije
CIPM
MRA
Nacionalni
metroloki
instituti (NMI)
17
Mjerna tehnika
18
Mjerna tehnika
Veliina
Ime
duina
metar
masa
kilogram
vrijeme
sekunda
elektrina struja
amper
termodinamika temperatura kelvin
jaina svjetlosti
kandela
koliina materije (supstance) mol
Tabela 1.2. Osnovne jedinice SI
Oznaka
m
kg
s
A
K
cd
mol
Mjerna tehnika
Oznaka
rad
sr
20
Mjerna tehnika
Veliina
Naziv
frekvencija
(uestanost)
herc
(hertz)
njutn
(newton)
paskal
(paskal)
dul
(joule)
sila
pritisak (naprezanje)
Oznaka
Iskazano
drugim
jedinicama
Iskazano
osnovnim
jedinicama
Hz
s-1
mkgs-1
Pa
N/m2
m-1kgs-2
Nm
m2kgs-2
vat
(watt)
J/s
m2kgs-3
kulon
(coulomb)
Volt
W/A
m2kgs-3
C/V
m-2kg-1s4A2
A/V
m2kg-1s2A
Wb
Vs=Tm2
m2kgs-2A-1
Wb/m2
kgs-2A-1
Wb/A=s
m2kgs-2A-2
Celzijeva
temperatura*
farad
simens
(siemens)
veber
(weber)
tesla
henri
(henry)
Celzijev
stupanj
svjetlosni tok
lumen
lm
cdsr
osvijetljenost
luks
lx
lm/m2
aktivnost
radioaktivne tvari
apsorbirana
doza
joniziranog zraenja
ekvivalentna
doza
jonizujueg zraenja
bekerel
(becquerel)
grej
(gray)
sivert
(sievert)
energija
rad
toplota
snaga
energetski tok
toplinski tok
elektrini
naboj
elektrini napon
elektromotorna sila
elektrini potencijal
elektrini kapacitet
elektrina vodljivost
magnetni tok
magnetna indukcija
induktivnost
sA
s-1
Bq
Gy
J/kg
m2s2
Sv
J/kg
m2s2
Mjerna tehnika
Veliina
Naziv
Oznaka
povrina
zapremina (obujam)
brzina
kvadratni metar
kubni metar
metar u sekundi
metar u sekundi na
kvadrat
kilogram po metru
kilogram po kvadratnom
metru
kilogram po kubnom
metru
kubni metar po kilogramu
amper po metru
amper po kvadratnom
metru
mol po kubnom metru
kilogram po molu
kandela po kvadratnom
metru
kubni metar u sekundi
kilogram u sekundi
radijan u sekundi
radijan u sekundi na
kvadrat
kvadratni metar u sekundi
paskal sekunda
njutn po metru
dul po kelvinu
m2
m3
m/s
Iskazano
osnovnim
jedinicama SI
m2
m3
ms-1
m/s2
ms-2
kg/m
m-1kg
kg/m2
m-2kg
kg/m3
m-3kg
m3/kg
A/m
m3kg-1
m-1A
A/m2
m-2A
mol/m3
kg/mol
m-3mol
kgmol-1
cd/m2
m-2cd
m3/s
kg/s
rad/s
m3s-1
kgs-1
s-1
rad/s2
s-2
m2/s
Pas
N/m
J/K
m2s-1
m-1kgs-1
kgs-2
m2kgs-2K-1
J/(kgK)
m2s-2K-1
dul po kilogramu
J/kg
m2s-2
W/(mK)
mkgs-3K-1
J/m3
V/m
F/m
H/m
m-1kgs-2
mkgs-3A
m-3kg-1s-1
mkgs-2A-2
dul po molu
J/mol
m2kgs-2mol-1
kulon po kilogramu
C/kg
kg-1sA
vat po steradijanu
W/sr
ubrzanje
duinska masa
povrinska masa
zapreminska masa
(gustoa)
specifina zapremina
jaina magnetnog polja
gustoa elektrine struje
koncentracija
koliinska (molarna) masa
luminacija
zapreminski protok
maseni protok
ugaona brzina
ugaono ubrzanje
kinematika viskoznost
dinamika viskoznost
povrinski napon
entropija
specifini toplotni kapacitet,
specifina entropija
specifina energija
toplotna provodnost
(vodljivost)
zapreminska energija
jaina elektrinog polja
permitivnost
permeabilnost
koliinska (molarna)
energija
ekspoziciona doza
jonizujueg zraenja
energetska jaina
zraenja
Mjerna tehnika
Veliina
Naziv
A
ha
l, L
10
Doputena
upotreba samo
u pomorskom i
1 morska milja = 1852 m
zranom prometu
1 astronomska jedinica
u astronomiji
= 1, 49597871011 m
2
1 a = 100 m
za iskazivanje
povrine Zemlje
1 ha = 10000 m2
1 l = 1 L = 10-3 m3
10 = (/180) rad
1'
1"
1g
1g = (/200) rad
1 t = 103 kg
Oznaka
morska milja
duina
povrina
zapremina
ugao
masa
astronomska
jedinica
ar
hektar
litar
stepen ugaoni
minuta
ugaona
sekunda
ugaona
gon
tona
atomska
jedinica
mase
Iskazano
jedinicama SI
1u =
1, 6605710-27 kg
u fizici i hemiji
za iskazivanje mase
tekstilnog
vlakna i konca
duinska
masa
teks
masa
dragog
kamenja
metarski
karat
1 metarski karat =
210-4 kg
vrijeme
minuta
sat
dan
brzina
vor
bar
min
h
d
1 min=60 s
1 h=3600 s
1 d=86400 s
1vor =
1852/3600 m/s
bar
1bar = 105 Pa
pritisak
milimetar
mmHg
ivinog stupca
1mmHg =
1333. 322 Pa
energija
elektronvolt**
eV
1eV =
1. 6021910 -19J
voltamper
VA
1 VA=1 W
var
var
1 var=1 W
snaga
prelamanje
optikih
dioptrija
sistema
1 dioptrija = 1 m-1
u pomorskom,
rijenom i zranom
prometu
za odreivanje
pritiska krvi u
zdravstvu
u specijalnim
oblastima
za odreivanje
prividne snage
za odreivanje
reaktivne (jalove)
elektrine energije
u zdravstvu
i fizici
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Oznaka
J
Z
E
P
T
G
M
k
h
da
d
c
m
Brojana vrijednost
1 000 000 000 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000 000
1 000 000 000 000
1 000 000 000
1 000 000
1 000
100
10
0, 1
0, 01
0, 001
0, 000 001
nano
n
0, 000 000 001
piko
p
0, 000 000 000 001
femto
f
0, 000 000 000 000 001
ato
a
0, 000 000 000 000 000 001
zepto
z
0, 000 000 000 000 000 000 001
jokto
y
0, 000 000 000 000 000 000 000 001
Tabela 1.7. Nazivi predmeta, oznaka i brojane vrijednosti
= 1024
= 1021
= 1018
= 1015
= 1012
= 109
= 106
= 103
= 102
= 101
= 10-1
= 10-2
= 10-3
= 10-6
= 10-9
= 10-12
= 10-15
= 10-18
= 10-21
= 10-24
25
Mjerna tehnika
m / s2
26
m
s2
m s 2
Mjerna tehnika
their
definitions
concerning
Mjerna tehnika
a) tano i
precizno
b) tano i
c) netano i
neprecizno
precizno
Slika 1.5. Tanost i preciznost
d) netano i
neprecizno
Mjerna tehnika
Definicija jedinice
Strani primarni
etalon
Nacionalni
primarni etalon
Referentni etalon
Preduzea
Industrijski etalon
Krajnji korisnici
Mjerenja
Mjerna tehnika
Etaloni
Etaloni su materijalizovane mjere, mjerila ili mjerni sistemi koji su
namjenjeni da se definira, ostvari, uva i reproducira jedna ili vie
vrijednosti jedne veliine da bi sluila kao referentna vrijednost.
Primjer etalona je metar definiran kao duina puta u vakuumu koju pree
svjetlost tokom vremenskog perioda od 1/299 792 458 sekunde. Metar se
ostvaruje-izvodi na primarnom nivou preko talasne duine jodom
stabilisanog helijum-neonskog lasera. Na niim nivoima, upotrebljavaju se
materijalne mjere kao plan-paralelne mjere, a sljedivost se obezbjeuje
primjenom optike interferometrije radi odreivanja duine planparalelnih
mjera u odnosu na gore pomenutu talasnu duinu laserske svjetlosti.
Etaloni mogu biti:
primarni,
dravni-nacionalni,
referentni,
industrijski,
grupni
Mjerna tehnika
drugom dokumentu.
dokumentirana.
Ako
je
nestandardizirana
mora
biti
potpuno
Mjerna tehnika
c) Saradnja
Svaka laboratorija mora imati saradnju raznih oblika i inteziteta. Saradnja
sa naruiocima je potrebna da bi naruilac pojasnio svoje zahtjeve, ali i da
bi bio u mogunosti da prati rad laboratorije, u vezi a poslom koji se za
njega obavlja.
Akreditovane laboratorije
Akreditacija je priznavanje tehnike osposobljenosti, sistema kvaliteta i
nepristrasnosti laboratorije od tree strane.
Akreditacija se dodjeljuje na osnovu ocjenjivanja laboratorije i redovnih
nadzora. Akreditacija je generalno zasnovana na meunarodnim
standardima, kao to je standard ISO/IEC 17025 Opti zahtjevi za
osposobljenost laboratorija za ispitivanje i kalibraciju.
Cilj je da ispitivanja i kalibracije iz akreditovane laboratorije jedne drave
lanice budu prihvaena od strane vlasti i privrede svih ostalih drava
lanica. Zbog toga akreditaciona tijela imaju meunarodno prihvaene
sporazume s ciljem meusobnog priznavanja.
Certifikacija (potvrivanje) je postupak koji vri trea strana koja ovjerava
da je proizvod, proces ili usluga u skladu sa standardom. Postupak
certifikacije zavrava se dodjelom certifikata-potvrde.
Metroloko ovjeravanje ( potvrivanje ) je skup zahtjevanih operacija da
se osigura da je mjerna oprema u takvom stanju koje je usaglaeno sa
zahtjevima za koje se namjerava koristiti. metroloko potvrivanje ukljuuje
kalibraciju, neophodno prilagoavanje ili popravku a nakon toga ponovnu
kalibraciju.
Popravka (correction) je vrijednost koja je raunski dodaje
nekorigovanom rezultatu mjerenja, da kompenzira sistematsku greku.
Korekcija je jednaka postojeoj sistematskoj greci, ali je suprotnog
predznaka. O grekama mjerenja e biti vie rijei u narednom tekstu.
Ukoliko sistematska greka nije tano poznata, popravka nije sigurna.
Drift je postepeno
instrumenta.
mijenjanje
metrolokih
karakteristika
mjernog
32
Mjerna tehnika
33
Mjerna tehnika
ulaz
mjerena veliina X
Usvojena
jedinica
standard Xm
izlaz
izmjerena
vrijednost B
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Slika 2.2. Prvi postulat mjerenja (Razliite definicije mjerene veliine razmaka izmeu dvije paralelne ploe)
a: Definicija na bazi idealne geometrije radnog komada,
b do g: Mogue definicije na realnom komadu
36
Mjerna tehnika
37
Mjerna tehnika
2.1.3. Kontrola (DIN 1319, DIN 2257, DIN 19222, ISO 286-1)
Postupak kontrole se bitno razlikuje od mjerenja. Kontrolom se ne dobivaju
brojane vrijednosti kontroliranih veliina. Dobiva se samo informacija da li
je neka dimenzija mjerenog objekta u granicama ili izvan granica
tolerancije. Rezultati kontrole pomau u donoenju odluka u procesu
proizvodnje da li je neki komad dobar, lo ili za doradu. Kontrolom se
dobiva informacija o karakteru procesa kojim se izrauje kontrolirani
komad. Na osnovu rezultata kontrole zakljuuje se o stabilnosti procesa ili
potrebi korekcije upravljanja tehnolokim procesom.
Kontrolom se identificiraju odstupanja kontrolirane veliine, od
dokumentacijom predviene. Kontrola je provjera da li se kontrolirana
veliina - dimenzija nalazi unutar propisanih granica tolerancije (gornje i
donje).
Vrijednost kontrolirane veliine se izraava zakljucima:
Mjerna tehnika
aktivnu i
pasivnu.
mehanika,
optika,
elektrina,
piezoelektrina,
39
Mjerna tehnika
fotoelektrina,
termoelektrina.
pneumatska i dr.
Mjerna tehnika
direktna i
indirektna.
klasine metode,
41
Mjerna tehnika
42
Mjerna tehnika
Svaka od ovih metoda moe imati dva naina registracije izmjene veliine i
to :
analogni,
digitalni.
apsolutne i
relativne
Mjerna tehnika
1,008
1,020
1,300
2,000
5,328
diferencijalni (elementarni) i
kompleksni (integralni).
Mjerna tehnika
kontaktne (taktilne) i
bezkontaktne.
Kontaktne metode koriste instrumente iji mjerni pipak dodiruje mjereni ili
kontrolirani objekat u toku mjerenja ili kontrole.
9max.
einstellbare
Toleranzmarken
Zeiger
60max.
mm - Anzeige
34max.
16min. 1
Strichskale
8h6
Einspannschaft
Mebolzen
Meeinsatz
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
direktno,
indirektno,
grupno i
centralizovano (kompleksno)
Mjerna tehnika
maksimalne tanosti,
tehnika mjerenja.
apsolutna i
relativna
48
Mjerna tehnika
statika i
dinamika.
predprocesna,
procesna i
postprocesna
aktivna i
pasivna.
Mjerna tehnika
50
Mjerna tehnika
tano,
precizno i
pouzdano
51
Mjerna tehnika
opseg mjerenja,
opseg podeavanja,
osjetljivost i
greka mjerila
opseg pokazivanja.
a=
R0
= k 10 z < T
n
(mm)
U izrazu su:
R0 (mm) opseg oitavanje mjerne skale,
n broj podioka mjerne skale,
k 1, 2 ili 5 karakteristika vrijednosti podjele
z=1; 2; 3 pozitivni ili negativni cijeli broj
T (mm) irina tolerantnog polja mjerene veliine.
Vrijednost podjele, koja se utiskuje na instrumentu, predstavlja minimalnu
moguu vrijednost koja se direktno moe oitati na skali.
Izmeu veliine i vrijednosti podjele skale postoji odgovarajua relacija koja
ini prenosni odnos
u=
52
c
,
a
Mjerna tehnika
l=2c
f=0,1c
l=(1+1,5)c
f=0,2c
R0 = X k X p (mm)
53
Mjerna tehnika
R0 = n a (mm)
Opseg podeavanja (Rp) je zbir duina pomjeranja mjernog vretena,
mjernog stola ili instrumenta du mjernog stuba.
R m = R0 + R p
(mm)
Rm = X m X min
54
Mjerna tehnika
gdje su:
Xm i Xmin najvea i najmanja vrijednost mjerne veliine koja se moe
odrediti instrumentom ili razika mjernih signala.
Mjerni opseg karakterie statika karakteristika koja se moe grafiki
prikazati kao na slici 2.24. Veliina k je statiki faktor pojaanja i to je
karakteristika mjernog ureaja.
Rop = X min do X m
(mm)
55
Mjerna tehnika
O=
Y ( x)
x
gdje su:
Y(x) (mm) vrijednost veliine pomjeranja pokazivaa mjernog pribora i
x (mm) vrijednost mjerne veliine koja dovodi do odgovarajueg
pomjeranja pokazivaa skale
Z i = max X i X
(mm) ili ( m)
Mjerna tehnika
Z paral = btg = b =
b p
= x x1 (mm)
l
gdje su:
b (mm) rastojanje ravni kazaljke i skale
l (mm) udaljenost operatora od ravni kazaljke
X i X1 (mm) su vrijednosti mjerene veliine oitane pri razliitim
poloajima operatora
- ugao nagiba pri oitavanju =arctg (p/l)
p (mm) pomjeranje operatora od vertikale
Greka oitavanja zavisi od rastojanja ravni skale i ravni kazaljke (b), ugla
nagiba () i bonog pomjeranja operatora (p).
Smanjenje greke paralakse moe se postii:
smanjenjem rastojanja b
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
mjerni pretvara,
mjerni pojaiva,
registracioni lan.
MP
PP
DF
Mjerni
pretvara
Predpojaiva
Pojaiva
Demodulacioni
filter
R
Registracioni
lan
61
Mjerna tehnika
F=
62
m dv
........................................................................... (2.1)
dt
Mjerna tehnika
F=
L dl
............................................................................ (2.2)
dt
P = F v = ma
x
x2
= m 3
t
t
za translacioni sistem
P = m
za rotacioni sistem
P = I U
za elektrini sistem
gdje je:
P - snaga
- ugaona brzina
F - sila
I - jaina struje
x - pomjeranje
U - napon
M - moment
v - brzina
m - masa
t - vrijeme
x2
Fx
I U =
= m 3
t
t
I U = M L
Lijeve strane jednaine mogu se proiriti faktorom n i napisati u obliku :
I n
x x
U Fx
=
= m 2
n
t
t t
I n
U
= M = F x
n
U
m x
=F= 2
n
t
l n =
U
= M = Fx
n
l n = =
x
=v
t
l
t
63
Mjerna tehnika
a)
b)
c)
Slika 2.32. Direktna i inverzna analogija mehanikog i elektrinog sistema
a) mehaniki vibracioni sistem, b) direktna analogija, c) inverzna analogija.
Mehaniki sistem koji vibrira sadri masu m, oprugu k priguiva D.
Elektrine veliine koje su analogne nabrojane su induktivitet kalema L,
kapacitet kondenzatora C i otpor otpornika R. Kod direktne i inverzne
analogije u elektrinom sistemu isti su elementi, sistema, a razlikuju se
samo u povezanosti. U sluaju direktne analogije elementi elektrinog
sistema su spojeni serijski, a u sluaju inverzne analogije spojeni su
paralelno direktna analogija je povoljnija u elektromagnetnom sistemima je
pogodnija tamo gdje postoji neposredna veza izmeu sile i elektrinog
napona (piezoelektrinih sistema).
Diferencijalne jednaine kojima se opisuje mehaniki vibracioni sistemi i
njemu analogni elektrini, date su u funkciji od brzine v (jednaina 2.3) i
jaine struje I (jednaina 2.4).
F = m
dv
1
+ Dv + vdt ..................................................... (2.3)
dt
k
U = L
1
dl
+ Rl +
vdt ................................................... (2.4)
dt
1/ k
Mjerna tehnika
U mehanici
U elektrotehnici
sila F
napon U
brzina v
struja I
U mehanici
U elektrotehnici
65
Mjerna tehnika
66
Mjerna tehnika
t
dv(t )
m
+ Dv(t ) + k v(t )dt = f (t ) ..................................... (2.5)
dt
dl
1
+ Rl + l (t )dt = U (t ) .............................................. (2.6)
dt
K0
Sila
F
Moment sile
M
Tabela 2.2. Analogne veliine translacionih i rotacionih sistema
67
Mjerna tehnika
d 2
d
+D
+ k r = 0 i
2
dt
r dt
d
= ............................... (2.7)
dt
d
+ D r + k r (t )dt = k r 0 ....................................... (2.8)
dt
0
t
periodine
stohastike
stacionarne
neperiodine
nestacionarne
68
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Priguenje
Pored histerezisa i klizanja u mjernim instrumentima javlja se priguenje.
Priguenje dovodi do progresivnog smanjenja amplitude ili potpunog
70
Mjerna tehnika
71
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
T=
1 2
73
Mjerna tehnika
3. MJERNA NESIGURNOST
Sadraj lekcije:
1. Uvod u mjernu nesigurnost
2. Analiza greaka mjerenja
3. Obrada rezultata mjerenja
4. Uzroci mjerne nesigurnosti i pojave greaka
5. GUM i procedure odreivanja mjerne nesigurnosti
74
Mjerna tehnika
Sluajni
efekti
Sistematski
efekti
Sluajna
greka
Sistematska
greka
Ukupna
greka
Slika 3.1. Struktura mjerne nesigurnosti
75
Mjerna tehnika
1 n
xi
n i=1
......................................................................... (3.1)
gdje su:
- istinita vrijednost
n - broj mjerenja
xi - rezultati pojedinih mjerenja.
Prilikom mjerenja ne moe se vriti beskonano mnogo mjerenja ve samo
n (uzoraka) mjerenja.
Procjena srednje vrijednosti data je izrazom:
x =
1 n
xi
n i=1
....................................................................... (3.2)
Mjerna tehnika
n
d = ( x ) ............................................................ (3.3)
i =1
i =1
Mjerna tehnika
odredive i
neodredive.
78
Mjerna tehnika
mjernog postupka,
mjernih instrumenata,
mjera,
uticaja okoline i
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
x=
1 n
1 n
xi ai . ........................................................... (3.11)
n i =1
n i =1
x=
gdje je je
fx
i
i =1
, ......................................................................... (3.12)
fi
relativna frekvencija ( uestanost) pojave rezultata xi.
n
uestanost
fi
= i ............................................................................. (3.13)
n x
rezultati mjerenja
Mjerna tehnika
(x ) =
_
x x / 2 2
.................................................. (3.16)
1 n
2
(xi x ) ........................................................ (3.17)
n 1 i =1
(z ) =
82
xx
1
2
e z
/2
.............................................................. (3.18)
Mjerna tehnika
(z ) =
1
2
z2 / 2
ax
i z2 =
bx
i gdje je
dz ......................................................... (3.20)
83
Mjerna tehnika
Grube greke
Prilikom analize rezultata mjerenja neke veliine moe se desiti da neki
rezultati bitno odstupaju od svih ostalih. Tada se zakljuuje da su takvi
rezultati posljedica grube greke, te se u obradi rezultata ne uzimaju u
obzir. Ako bi se takvi rezultati prihvatili zakljuci izvedeni ukljuujui takve
rezultate bili bi pogreni.
Uzroci koji dovode do pojave grubih greaka su razliiti. Nedovoljna panja
vrioca moe dovesti do loeg oitavanja rezultata, a uzrok tome je
nepanja i loi uslovi osvjetljenja. Zato da bi se izbjegle mogue pojave
grubih greaka treba kontrolisati uslove u kojim se vri mjerenje: napon,
struju, osvjetljenje, pritisak, temperaturu itd.
Svako veliko odstupanje nekog od ostalih rezultata mjerenja ne mora da
bude i rezultat grube greke. Naprotiv, to moe da bude vaan pokazatelj
ponaanja neke veliine.
rezultati
mjerena veliina
Mjerna tehnika
Mjerenjem neke veliine dobiveno je niz rezultata mjerenja x1, x2, x3,..., xn.
Jedan od rezultata x* znatno odstupa od ostalih. Izmjerena sumnjiva
vrijednost x* poredi se sa srednjom vrijednosti svih ostalih rezultata. Razlika
x*- x se uporeuje sa poznatom disperzijom za razliit broj rezultata po
izrazu:
n +1
............................................................................. (3.21)
n
gdje je:
n- broj rezultata u koje se ne sumnja,
prema Studentovom kriterijumu:
_
x* x
t=
n +1
...................................................................... (3.22)
s=
xi x
n 1 i=1
................................................... (3.23)
x* x
t=
........................................................................... (3.24)
Mjerna tehnika
86
Mjerna tehnika
i =1
i =1
Slijedi da je
n
S
= 2( y i axi b )( xi ) = 0 .......................................... (3.27)
a i =1
n
S
= 2( y i axi b )( 1) = 0
b i =1
a=
(x
i =1
x )( y i y )
(x
i =1
x)
......................................................... (3.28)
2
b = y ax ............................................................................ (3.29)
Optimalni kalibracioni pravac minimizira uticaj slaajne greke, a
eventualna razlika izmeu idealnog i optimalnog pravca je sistemska
greka.
87
Mjerna tehnika
x=
y b1
.......................................................................... (3.30)
a1 a1
x=x
1 n
ai ..................................................................... (3.31)
n i =1
n( ai )
88
Mjerna tehnika
x=x
= x C ............................................................. (3.32)
U = {C + E } ..................................................................... (3.33)
i naziva se mjerna nesigurnost.
Za praktina mjerenja uvodi se granina greka G=xmax kao garantovano
najvee doputano odstupanje od stvarne (propisane) vrijednosti. Za mjerni
ureaj treba da je U<G, a obino je U<0, 2G. Na osnovu ovih razmatranja
sada se moe definisati klasa tanosti mjernog instrumenta kao
e=
G
100% ......................................................................... (3.34)
x
89
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
y = ai xi ........................................................................... (3.36)
i =1
y = ai xi ........................................................................... (3.37)
i =1
a standardno odstupanje je
y =
a
i =1
2
i
2
xi
................................................................... (3.38)
xi + R ................. (3.39)
x
Mjerna tehnika
y
y =
i =1 x i
n
2
xi ........................................................... (3.40)
x
y + dy = f (x1 , x 2 ,..., x n ) +
f
f
dx1 + ... +
dx n + R ................ (3.42)
x1
x n
dy =
x
i =1
y =
x
1=1
xi ..................................................................... (3.44)
y =
a x
i
........................................................................ (3.45)
i =1
Mjerna tehnika
Uy =
U xi
i =1 x i
n
............................................................ (3.46)
Gy =
x
i =1
G xi ................................................................. (3.47)
y = y G y ........................................................................... (3.48)
Ovo je dosta irok interval jer formula (3.48) predstavlja najnepovoljniji
sluaj granine greke. Zato se obino uzima tzv. statistika (vjerovatna)
granina greka, koja je manja od prethodne, a rauna se pomou formule:
G *y
i =!
G xi ............................................................. (3.49)
xi
93
Mjerna tehnika
Rt 3 = R0 + R0t 3 + Rt 32 + R0t 33
Prilikom mjerenja Rt i t uvijek se ine greke, pa e zato i traeni koeficijenti
biti odreeni nekom grekom. Za njen proraun neophodno je izvriti vei
broj mjerenja nego to je broj nepoznatih koeficijenata.
Greke parametarskih mjerenja
U optem sluaju parametarska mjerenja mogu se predstaviti jednainom
94
Mjerna tehnika
k =1
k =1
xi =
D xi
D
( xi ) =
1 m 2 Aii
k D .................................................... (3.58)
m n i =1
Mjerna tehnika
METOD
REZULTAT+GREKA
OKRUENJE
OPERATER
MATERIJAL
96
Mjerna tehnika
mjerni instrument
radni komad
okolina
mjerna strategija.
97
Mjerna tehnika
okolina
Uticaji okoline
Promjene
objekta
mjerenja
Izmjerena
Mjerena
vrijednost Promjena mjernog sredstva, vrijednost
ureaja,
Povratna
Povratna
hardware
i software
sprega
sprega
Korisnik
mjerni objekat
mjerni ureaj
korisnik
Vibracije
Pritisak
Zraenje
Buka
Magnetno polje
98
Mjerna tehnika
vibracije podloge,
zagaenje,
klima i
temperatura
Vibracije
Dijelovi mjernih sredstava kao to su pogoni mjernih sredstava mogu
prouzrokovati vibracije koje utiu na mjerni rezultat. Uticaj vibracijskog
efekta magnetnog polja i zvunog pritiska proizvode vibracije koje remete
ispravnost mjerenja. Zbog toga je vano da se planirano ispitivanje vri u
uslovina u kojima je mali uticaj vibracija na mjerenja. Zato se u
laboratorijama mjerenja vre na specijalnim stolovima sa granitnim
ploama, a u pogonu je potrebno, od situacije, stvoriti ambijent sa to
manje vibracionog djelovanja koje doprinosi mjernoj nesigurnosti i pojavi
greke mjerenja.
Okoli
Osnovni uzroci pojave greaka mjerenja su:
Zagaenost okolia i
Vlaga
temperaturne promjene
99
Mjerna tehnika
temperatuni gradijent
Koeficijent linearnog
irenja u K-110-6
Aluminijum
23,8
Legure aluminija
20 24
Olovo
29,2
Liveno gvoe
10,5
Bakar
17
Mesing
18,5
Nikl
13
Srebro
19,7
elik
11,5
Titan
8,2
Cink
28
Tabela 3.2. Osobine materijala
Materijal
100
Granina varijacija
ua [10 6/K]
0,5 2
0,5
0,5
0,5 1,5
0,05
Modul elastinosti E
u N/mm2 103
71
60 80
19
90 180
125
100
206
80
185 215
120
128
Mjerna tehnika
0,25
GRAFIT
m
mm
ALUM.
NIKL
BAKA
ELIK
0,2
LIVENO
GVOE
0,15
HROM
0,
1
VOLFRAM
0,05
INVAR
0
0
15
5
10
Promjena temperature T
K 20
Mjerna tehnika
malo ili ~ 0
rk = M i trk = tM
Mjerna tehnika
103
Mjerna tehnika
104
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
107
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
razliitim
od
Mjerna tehnika
raspodjele
kao
Ulazni podaci
Tip A
-
Tip B
iz serije posmatranja
procijenjeno statistikom analizom
izraeno standarnom devijacijom
iz 'bazena' informacija
nestatistika analiza
izraen standardnom
devijacijom
110
Mjerna tehnika
111
Mjerna tehnika
f
u ( y ) =
i =1 x i
N
2
c
2
u ( xi ) ...................................................... (3.60)
ci
f
f
=
xi X i
.......................................................... (3.61)
x1 , x 2 ,..., x N
ci f
i =1
xi
, u i ( y ) ci u ( xi ) .............................................. (3.63)
ci u i ( xi )
sa izrazom
Zi =
1
[ f (x1 ,..., xi + u ( xi ),..., x N ) f (x1 ,..., xi u ( xi ),..., x N )] .......... (3.64)
2
112
Mjerna tehnika
y ( xi + u ( xi )) y ( xi )
y
................................................. (3.65)
u ( xi )
xi
Koeficijenti osjetljivosti mogu biti dobijeni i eksperimentalno iz mjerenja.
f f
u (xi , x j ) =
j =1 x i x j
N
u c2 ( y ) =
i =1
f
=
i =1 x i
N
N 1 N
2
f f
u ( xi ) + 2
u (xi , x j ) .......... (3.66)
i =1 j =i +1x i x j
r (x i , x j ) =
u( xi , x j )
u ( x i )u ( x j )
r ( xi , x j ) = r ( x j , xi ),
,
....................................................... (3.67)
1 r ( x i , x j ) +1
Za nezavisne xi i xj koeficijent korelacije r je jednak nuli.
Jednaina (3.66) moe biti modifikovana u:
N
N 1
i =1
i =1 j =i +1
u c2 ( y ) = ci2 u 2 ( xi ) + 2
c c u ( x )u ( x
i
)r ( xi , x j ) ......... (3.68)
Mjerna tehnika
U = k p u c ( y ) ......................................................................... (3.69)
Tada je rezultat mjerenja izraen kao:
Y = y U ............................................................................ (3.70)
Prema GUM standardu data je slijedea definicija proirene standardne
nesigurnosti: To je interval oko rezultata mjerenja koji obuhvata veliki skup
p raspodjele vjerovatnoe okarakterisan tim rezultatom i njegovom
kombinovanom mjernom nesigurnosti, gdje je p vjerovatnoa pokrivanja ili
nivo povjerenja intervala.
Izrazi interval povjerenja i nivo povjerenja imaju specifinu definiciju u
statistici i primjenjivi su na intervale zasnovane na kombinovanoj
nesigurnosti samo pri odreenim uslovima. Sve komponente nesigurnosti
koje doprinose kombinovanoj nesigurnosti moraju potei od tipa A metoda
procjene.
Vrijednost faktora pokrivanja kp se bira na osnovu nivoa povjerenja koji
zahtjeva interval y-U do y+U. Samo u posebnim sluajevima faktor kp e
izlaziti iz intervala od 2 do 3. Za nivo povjerenja od 95,45 procenata u
Gauss-ovoj distribuciji, kp iznosi 2. (vidi tabelu 3.3)
90
1,645
95
1,960
95,45
2
99
2,576
99,73
3
Mjerna tehnika
Korak 1.
Korak 2.
Korak 3.
f
f
=
xi X i
x1 , x 2 ,..., x N
u (y ) =
(c u (x ))
N
i =1
u(x i ,x j )
u(x i )u(x j )
N 1
i =1
i =1 j = i +1
u 2 (y) = c i2 u 2 (x i ) + 2
Korak 4.
Korak 5.
c c u(x
i
)u(x j )r(x i , x j )
Odreivanje faktora
pokrivanja kp i proirene
mjerne nesigurnosti U:
U = kp u(y)
115
Mjerna tehnika
116
Mjerna tehnika
x=
Mjerna tehnika
o/min), a
vrijednosti,
sa malim
vrijednosti,
118
Mjerna tehnika
4. SENZORI
Sadraj lekcije:
1. Uvod
2. Klasifikacija senzora
3. Fizikalni principi rada senzora
4. Vrste senzora
5. Prijenos i registracija mjernih veliina
4.1. Uvod
Sredstva za dobivanje informacija u sistemu automatskog upravljanja daju
informaciju o kvalitativnim i kvantitativnim karakteristikama procesa to se
odvijaju u upravljanom objektu kao i u samom upravljakom sistemu.
Za upravljanje tehnikim sistemima veoma su vane informacije o
ponaanju osnovnih parametara kao to su: temperatura, protok, nivo,
pritisak, vrijeme, poloaj,
Trokovi za dobivanje informacija u sistemima automatskog upravljanja
ine 1/3 ukupne cijene proizvoda.
Informacije se u sutini dobivaju mjerenjem fizikalnih veliina koje
karakteriziraju ponaanje procesa. Dobivena informacija se obrauje po
nekom algoritmu.
Mjerni ureaji pomou kojih se u sistemu automatskog upravljanja dobivaju
informacije su: senzori, transdjuseri i mjerni pretvarai.
Senzor ili dava je primarni osjetilni element, koji pretvara fizikalnu veliinu
X'F koja je pogodnija za mjerenje. Senzor vri prvo pretvaranje fizikalne
veliine u nizu pretvaranja koja su prisutna u sloenim mjernim ureajima.
Transducer pretvara mjernu fiziku veliinu XF u neki standardni oblik
najee elektrini signal, strujni ili naponski a moe biti i pneumatski.
Mjerni pretvara ili transmiter pretvara fiziku veliinu u standardni signal.
Konstruktivno je osposobljen da alje informaciju sa jednog mjesta na
drugo putem prenosnih linija ili medijuma. Sastoji se od primarnog
elementa koji procesnu veliinu XF pretvara u neki pogodniji oblik XF', te
baznog elementa (adaptera) koji tu veliinu pretvara u informacioni signal
sa normalnim obiljejima.
ema pretvaranja mjernog signala dana je na slici 4.1.
119
Mjerna tehnika
mjerni pretvara
proces
mjereni
signal xF
primarni
element
pomona
veliina
xF'
bazni
element
informacioni
signal
4. 2. Klasifikacija senzora
Tehnika senzora razvija se u tri osnovna pravca:
1. Minimalizacija i vei stepen integracije sastavnih dijelova to je
tendencija i u drugim oblastima nauke.
2. Realizacija viestrukog djelovanja, tako da se pomou jednog senzora
istovremeno odreuje nekoliko razliitih fizikalnih veliina (npr. senzor
temperature i vlanosti zraka)
3. Proirivanje funkcionalnih mogunosti senzora zahvaljujui ugradnji
mikroprocesora.
Podjela senzora nije jednostavna. Vri se u odnosu na:
uvjete rada,
naina upotrebe,
unutranje strukture,
pouzdanosti, itd.
120
Mjerna tehnika
Indukcioni
Elektromagnetni
Elektrodinamiki
Piezoelektrini
Piroelektrini
121
Mjerna tehnika
Termoelektrini
Fotoelektrini.
Induktivne
Otpornike
Kapacitivne.
Polarizacioni
Hemijsko-elektrini
Impedantni.
Predajnici
122
Mjerna tehnika
Nepouzdani.
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
e=
d
N
dt
125
Mjerna tehnika
Generiranje elektrinog naboja
na povrini kristala pri
poveanju temperature
Odvajanje elektrona sa povrine
Termoelektronski
Toplotna energija u
metala pri zagrijavanju u
efekat
emisiju elektrona
vakuumu
Apsorpcija ili generiranje
Peltijev efekat
Elektricitet u toplotnu
toplotne energije u elektrinom
(elektrotermikI)
energiju
kolu sa dva metala
Apsorpcija toplote u elektrnom
Temperatura i
kolu sa provodnikom od jesnog
Tomasov efekat
elektricitet u toplotnu
elektricitet
su temperature spojeva razliite
Svjetlost u elektrini
Promjena elektrinog otpora
Fotootporni efekat
otpor
osvijetljenog poluprovodnika
Svjetlost u magnetizam Prelamanje spektralnih linija pri
Zemanov efekat
ili spektar
prolasku kroz magnetno polje
Ramonov efekat
Svjetlost u svjetlost
Nastajanje zraenja svjetlosti
(elektrootporniki)
svjetlost
okomite na pravac kretanja
svjetlosti
Prelamanje svjetlosti u
Icerov efekat
Svjetlost i magnetizam izotropnim tenostima koje se
(elektrootporniki)
u svjetlost
nalaze u jakom magnetnom
polju i postaju anizotropne
Prelamanje svjetlosti u
Koton-Mutonov efekat Svjetlost i magnetizam
izotropnim tenostima u jakom
(magnetootporniki)
u svjetlost
magnetnom polju
Zakretanje ravni polarizacije
Faradejev efekat
Svjetlost i magnetizam linearno polarizovane svjetlosti
(magnetootporniki)
u svjetlost
kada prolazi kroz paramagnetni
materijal
Nastaje razilka potencijala na
Magnetizam i
povrini poluprovodnika kada
Holov efekat
Piroelektrini efekat
Temperatura u
elektricitet
126
Mjerna tehnika
Elektrodinamiki senzori
Princip rada elektrodinamikog senzora zasniva se na elektrodinamikoj
indukciji. U provodniku koji se kree odreenom brzinom v i presijeca
silnice stalnog magnetnog polja indukuje se napon:
U = NlBv
gdje su:
N-broj zavoja
l-duina jednog navoja
B-magnetna indukcija
v-brzina kretanja kalema
Kako je promjena napona proporcionalna prvom izvodu pomjeranja tj. brzini
ova grupa senzora se koristi za detekciju brzine. Kada pokretni dio senzora
miruje izlaz je jednak nuli.
dx
d
ili ugaona =
.
dt
dt
Ako je brzina kretanja kalema linearna pomou njega se moe mjeriti put
s = vdt i ubrzanje
a=
dv
.
dt
Ako je brzina kretanja kalema ugaona onda se pomou nje moe odrediti
broj obrtaja
n=
i ugaono ubrzanje
d
. Kalem umjesto
dt
e = Blr
d
gdje je:
dt
r-poluprenik kalema
-ugao zakretanja
Napon indukovan na ovaj nain direktno zavisi od brzine okretanja motora.
Indukcioni senzori su u sutini generatori. Zato to su izvanrerdni detektori
vibracija primjenjuju se u alarmnim sistemima.
127
Mjerna tehnika
e = n
d
x
dt
gdje je:
n-broj navoja
- fluks
x - brzina pokretne ploice
Elektromagnetni senzori rade na bezkontaktnom principu. Induktivnost se
mijenja u zavisnosti od promjene vazdunog zazora izmeu jezgra (jarma) i
pokretnog dijela od feromagnetika (kotve). Prosti induktivni senzor ima
jaram u obliku slova U ili E. Kada se kotva priblii jarmu, zazor se smanji a
induktivnost raste. Prednost ovakvih mjerenja je to masa senzora i
opreme ne utie na rezultate mjerenja. Osjetljivost senzora zavisi od
udaljenosti pokretnog elementa.
Indukcioni senzori se primijenjuju u uljnoj hidraulici za mjerenje ugaonih
brzina, a posebno elektrodinamiki indukcioni pretvarai (tahogeneratori).
128
Mjerna tehnika
Q = dF
gdje je:
F-sila deformisanja
d-konstanta kristala
Napon izmeu elektroda odreen je izrazom:
129
Mjerna tehnika
U=
Q
C
gdje je:
Q-koliina elektriciteta
C-kapacitivnost
Kako je p =
C =
F
tada je Q = dpA . Kapacitivnost je dana izrazom:
A
A
l
U=
dpA dpl
=
A
U = gpl
Vrijednosti g i d su karakteristike kristala. Najpoznatiji prirodni
piezomaterijal je kvarc. Piezoelektrini senzori se koriste za mjerenje
mehanikih vibracija i zovu se piezoelektrini akcelerometri.
Mjerna tehnika
131
Mjerna tehnika
c
apsorbovani foton
v
132
Mjerna tehnika
Fotoelementi
Pretvaranje svjetlosne energije u elektrinu na principu fotoelektrinog
efekta vre pretvarai u zoni izmeu poluprovodnika i metalne podloge na
koju je nanesen fotemisioni sloj.
To su aktivni senzori, jer se pod uticajem svjetlosti unutar p-n prijelaza
javljaju slobodni elektroni i upljne pa se generira ems. Pri tome se p-sloj
ponaa kao anoda a n-sloj kao katoda.
Tipian fotonaponski element je solarna elija. Kada se fotonaponski
element inverzno polarie pomou vanjskog naponskog izvora, inverzna
struja zasienja postaje direktno proporcionalna jaini svjetlosti. Inverzna
polarizacija ima veliku brzinu odziva. Predstavnici senzora koji rade na
ovom principu su fotodiode i fototranzistori.
Primjenjuju se u automatskoj regulaciji tehnolokih procesa, robotici,
avioindusriji, vojnoj tehnici, medicini, itd.
133
Mjerna tehnika
I e = K e
dU
dx
I = K
dT
dx
K
dU = dT
Ke
Napon koji nastaje kao rezultat temperaturne razlike T2-T1 izmeu krajeva
posmatranog provodnika naziva se termoelektrini napon, a njegova
vrijednost se dobija integracijom jednaine:
T2
U 2 u1 = KdT
T1
U T2 U T1 = K (T2 T1 )
134
Mjerna tehnika
zranog zazora,
135
Mjerna tehnika
L=
n2
Zm
gdje su:
n-broj navoja kalema
Zm-magnetni otpor jezgra i zazora.
Kod senzora sa promjenljivim zranim zazorom pomjeranjem kotve pod
djelovanjem mjerene veliine dolazi do promjene induktivnosti. Ovi senzori
imaju po dva navoja magnetno povezana. Zahvaljujui tome, izmeu izvora
napajanja i izlaza postoji transformatorska veza, pa se ovi senzori nazivaju
i transformatorski. Pogodni su za mjerenja malih mehanikih pomjeranja.
U ovu grupu spada i diferencijalni transformatorski senzor (slika 4.12). Na
primarni namotaj N1, koji je ravnomjerno rasporeen po cijeloj duini
senzora, prikljuen je naizmjenini napon napajanja U. Sekundar je
podijeljen na dva navoja N2' i N2'' koji su suprotno namotani i vezani u
seriju. Proporcionalno poloaju pominog jezgra na njima se indukuje
napon U2' i U2'' odnosno ukupni napon Ui=U2'-U2''. Prilikom prolaska kroz
sredinji poloaj Ui=0, izlazni signal mijenja znak, to odgovara promjeni
faze za 180. Pomjeranjem namotaja ili jezgra remeti se magnetna simetrija
i javlja se izlazni signal.
Izvedba diferncijalnog meuinduktivnog (transformatorskog)
omoguava proirenje mjernog opsega i bolju linearnost.
senzora
136
Mjerna tehnika
C = 0 r
S
d
gdje su:
S-povrina ploe
d-rastojanje izmeu ploa
Mjerna tehnika
C0 =
S
a0
138
Mjerna tehnika
C =
S
a 0 a
1
1
C = C C 0 = S
a 0 a a 0
a
a0
C
=
a
C0
1
a0
Ovi senzori imaju veliku osjetljivost na promjenu razmaka izmeu ploa d.
Njihova osjetljivost
C
je negativna, to znai da s porastom pomaka
d
Mjerna tehnika
C = 0 ( r 1)b
gdje je:
140
s
a
Mjerna tehnika
0-dielektrina konstanta
r-relativna dielektrina konstanta
s- mjereno pomjeranje
b-irina ploe
a- razmak izmeu ploa
141
Mjerna tehnika
R=
l
S
gdje je:
-specifini otpor
l-duina provodnika
S-popreni presjek provodnika
Usljed djelovanja sile pritiska ili istezanja na icu, nastaju male promjene
duine l, poprenog presjeka S i specifinog otpora . Poto je zapremina
ice mjerne trake V=Sl otpor ice kroz koju prolazi struja je:
R=
l2
V
dR
dl
= [2 + (1 2 )(B 1)]
R
l
dR
dl
=k
R
l
gdje je:
B=
142
dR R
-Bridgemanova konstanta
dl l
Mjerna tehnika
k=
dR R
dl l
dR
= t dt
R
t = f (t R , t , tk )
gdje su:
t-toplotni koeficijent mjerne trake
tR-toplotni koeficijent promjene otpora ice
t-koeficijent linearnog izduenja materijala ice usljd promjene temperature
tk-koeficijent linearnog izduenja usljd promjene temperature materijala
dt-promjena temperature
Veza izmeu promjene otpora i toplotnog koeficijenta promjene otpora ice
moe se dobiti na osnovu izraza:
dl
= t dt
l
i Bridgemanove kostante:
143
Mjerna tehnika
=B
dV
= 3t Bdt
V
pa je:
dR
= (3B 1)t dt = t R dt
R
Toplotni koeficijent usljed razlike linearnih deformacija materijala ice i
konstrukcije moe se nai iz relacija:
lk = lk 0 (l + tk dt ) i
l = l 0 (l + t dt )
Duine lk0 i l0 su duine konstrukcije trake pri t=t0 odnosno temperature
lijepljenja trake kada je baza lk0=l0=l0. Usljed promjene temperature sa
vrijednosti t0 na t1 promijenie se razliito duina trake i konstrukcije:
dl = lk l = l0 (tk t )dt
Relativna promjena otpora usljed izduenja:
dl
dR
= k = k (tk t )dt
l
R
Ako se uzme u obzir poprena i uzduna osjetljivost (kx i ky) tada je:
dR
= (k x + k y )(tk t )dt
R
Toplotni koeficijent trake moe se napisati u obliku:
t = t (3B 1) + (k x + k y )(tk t )
dR
= t (3B 1) + (k x + k y )(tk t ) dt
R
Karakteristike i materijal mjerne trake
Zahtjevi koje mjerna traka mora da ispuni:
144
Mjerna tehnika
145
Mjerna tehnika
potenciometar
otporniki termometar
termistor
Potenciometarski senzor
Njihov rad se temelji na promjeni otpora usljed promjene kliznog kontakta.
Omski otpor se mijenja sa promjenom duine provodnika. Nedostatak ove
vrste senzora je kontaktna taka izmeu klizaa i otpornike ice.
RS =
US =
146
S
S max
S
S max
R0
U0
Mjerna tehnika
gdje su:
Smax-najvei mogui put
R0-ukupni otpor
U0-ulazni napon
Otporniki termometri
Rad ove vrste pretvaraa bazira se na injenici da se elektrini otpor istih
metala i legura poveava sa poveanjem temperature. Takvi materijali
imaju pozitivan temperaturni koeficijent.
Veza izmeu otpora i temperaturre je linearna i moe se pokazati izrazom:
R2 = R1[1 + (T2 T1 )] = R1 (1 + T )
gdje su:
R1 i R2 otpori na temperaturama T1 i T2.
Najee koriten otporniki termometar je od iste platine jer se moe
koristiti u temperaturnom podruju od -182,7C do 630,5C.
Termootporniki senzor je pasivan i kroz njega mora prolaziti neka struja da
bi se dobio napon koji se moe mjeriti. Meutim, prolaskom struje kroz
termootpornik nastaje Dulova toplota koja ga dodatno zagrijava. Ovaj
najvei nedostatak termootpornikih senzora ispoljava se kod platinastog
kao sistemska greka
Termistori
Termistor je osjetljivi otpornik, koji se pravi od istog germanijuma, oksida
metala hroma, kobalta, eljeza, nikla i drugih. Termistori imaju otpore veeg
iznosa u odnosu na otpore metala za iste temperature. Za veinu
termistora otpor opada sa porastom temperature, to znai da je
temperaturni koeficijent otpora negativan. Takvi termistori se nazivaju NTCotpornici (Negative Temperature Coefficient). Temperaturni koeficijent
termistora moe biti i pozitivan, kao to je kod metala. Tada je rije o
PTC-otpornicima (Positive Temperature Coefficient). Imaju najee oblik
diska, prstena ili cilindra.
147
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
mjerena
veliina xF
napon U
A/D konvertor
kodirani izlaz
xN
digitalni
displej
pomona
veliina xF'
primarni
organ
upravljanje
prema raunaru
151
Mjerna tehnika
5. MJERENJE TEMPERATURE
Sadraj lekcije:
6. Opi pojmovi u mjerenju temperature
7. Vrste termometara
8. Termometri zraenja
9. Specijalne metode mjerenja temperature
10. Kontrola i kalibriranje termometara
152
Mjerna tehnika
Tijelo-A
Tijelo-B
Granica sistema
Tijelo-C
Okolica
Mjerna tehnika
je u SI-sistemu dvije
koju je 1851. godine
Kelvin (1824-1907)
stepeni, poznatu kao
Mjerna tehnika
155
Mjerna tehnika
156
Mjerna tehnika
9C
+ 32
5
Reamurova skala oR
R=
5
C
4
Celzijusova skala oC
5
C = (F 32 )
9
C=
4
R
5
C = K 273,15
Kelvinova skala K
K = C + 273,15
1D C = 33,88 D F = 1,25 D R = 274,15 K
Na slici 5.4. dat je uporedni grafiki prikaz temperaturnih skala u odnosu na
stanje vode
157
Mjerna tehnika
Ra
Stanje kljuanja
373,15
99,97
671,67
211,95
Trojno stanje
Stanje leda
273,16
273,15
0,01
0,00
491,69
491,67
32,02
32
Apsolutna nula
0,00
-273,15
0,00
-459,67
Mjerna tehnika
promjena duine,
promjena pritiska,
Mjerna tehnika
iznad ive sa azotom ili ugljinim dioksidom pod pritiskom od 20 bar i vie,
dok se termometri prave iz specijalnog jenskog stakla.
Na taj nain se oblast ivinog termometra proiruje do 625o C. Termometri
od kvartnog stakla se koriste do 750o C (meutim postoji opasnost od
eksplozije radi visokog pritiska do 100 bar ivine pare i gasa u termometru).
Tijelo termometra moe biti ulonog ili tapastog tipa (slika 5.5).
Odreivanje temperature kod tekuinskih termometara zasnovano je na
zapreminskom rastojanju.
V (T ) = Vo (To ) [1 + (T To )]
Gdje je:
= (T ) 3 . Npr. za ivu
Hg = 182 K , To = 273,15 K .
Usljed irenja stakla i tenosti, kod tanih mjerenja moramo posebnu
panju posvetiti uranjanju, slika 5.6.
Ukoliko je mjerna skala termometra izvan mjernog mjesta (dio stupca nije
uronjen u tenost) tada je potrebno provesti korekciju. Stvarna temperatura
dobija iz formule
T = T A + k s (T A TF )
Gdje je: T A -temperatura na glavnom termometru
160
Mjerna tehnika
T=
Tr p V
( p V )r
taka
je
polazite
plinske
termometrije
161
Mjerna tehnika
T = Tr
162
p
h
= Tr
pr
hr
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
164
Mjerna tehnika
h = a
l2
T
s
h = a
l2
T
2s
= a
360 l
T
s
= a
360 l
T
s
Mjerna tehnika
1821. godine Seebeck je otkrio novu pojavu. Spojio je dvije ice od razliitih
materijala (npr. eljezo i bakar) i spojio njihove slobodne krajeve, slika 14.
Spojena mjesta je oznaio sa t1 i t2. Kada je zagrijavao jedan od ta dva
spojna mjesta, dok je drao na sobnoj temperaturi, ustanovio je da kroz taj
zatvoreni strujni krug tee elektrina struja.
B
K
M
A
B
Cu
B
C
Cu
R = Ro 1 + A(T To ) + B(T To )
166
Mjerna tehnika
gdje su:
R-elektrini otpor pri temperaturi T,
Ro-elektrini otpor pri temperaturi To
A i B-konstante materijala
Mnoga mjerenja temperature su potrebna samo u malom mjernom
intervalu, npr. interval 0 do 120oC. Kod takvih malih mjernih intervala ostaje
sistematska greka veinom u podnoljivim granicama, koja se pojavljuje
ako se elektrini otpor otpor opisuje priblino linearnom zakonitou.
R = Ro [1 + (T To )]
Ro-elektrini otpor pri temperaturi T=To, npr To=0oC
Temperatura oC
-220
-100
-60
0
100
180
200
300
400
500
600
700
800
840
900
1000
RPlatine
ISO/OIML
9. 05
59,65
75,96
100
139,10
169,54
177,03
213,79
249,38
283,80
317,06
349,3
380,1
392,2
409,8
438,2
Rnikla
RBakar
69,5
100
161,7
223,1
100
142,60
176,68
167
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
M S =
(c
5
c1
c2 T 1
c1 i c 2 -konstante zraenja: c1 = 2c 2 h , c 2 = ch k
gdje je:
c = 2,997925 10 8
m s brzina
konstanta i k = 1,38054 10
23
svjetlosti,
h = 6,6256 10 34
Js
Planck-ova
J K Boltzmann-ova konstanta.
169
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
172
Mjerna tehnika
Fotoelektrini pirometar
Da bi se izbjegli tetni uticaji apsorpcije toplinskog isijavanja, upotrebljavaju
se fotoelektrini pirometri. Kao detektor ovdje slui fotoelija. Otklanjanje
uticaja apsorpcije postie se na taj nain, da se spektakularna osjetljivost
fotoelije smanji u onim oblastima spektra u kojima se uticaj apsorpcije
moe mjeriti. Kod fotoelektrinog pirometra greka moe iznositi 150C.
Mjerna tehnika
174
Mjerna tehnika
175
Mjerna tehnika
6.1. Uvod
Ugaona brzina nekog objekta se definira kao promjena vrijednosti ugla
rotacije u jedinici vremena i predstavlja mjeru brzine kojom se objekat
obre.
Najea jedinica za broj obrtaja je obrtaj po minuti (round per minute), ali
moe se koristiti bilo koja jedinica mjere ugla po jedinici vremena.
Translatorna i ugaona brzina u tehnikoj praksi mjere se u irokom opsegu:
translatorna brzina 0-15000 m/s, a ugaona 0-20000 rad/s. Danas se za
mjerenje ugaone brzine prema ISO sistemu jedinica koristi jedinica s-1.
Senzori za mjerenje ugaone brzine se takoer koriste kod sistema
automatskog upravljanja, kao to su ABS (Antilock Brake Sistem), brzina
pribliavanja alata obratku, kod robota itd.
Ureaji za mjerenje ugaone brzine, kojom se obru rotirajui elementi,
nazivaju se tahometri.
mehaniki,
magnetni,
elektromehaniki i
stroboskopski.
176
centrifugalni,
Mjerna tehnika
frikcioni,
vibracioni,
hidrauliki i
pneumatski.
kontaktnim,
= f (t)
d
dt
d2
dt 2
177
Mjerna tehnika
= r
d
d
=
r
dt
dt
gdje su:
, su ugaone brzine diska i kotura,
178
Mjerna tehnika
F = m 2
Geometrijske relacije:
= r + r0
r = l sin , Fos =
m(r0 + l sin ) 2
.
2tg
Fos = F / 2tg
2( 0 ) M 0
,
( Ix Iz ) sin 2
= A
z1 + z0
(2l z0 )1 +
2 1/ 2
4lz0 z0
2r0
Mjerna tehnika
BH
D
Ebh3
2p =
2
12 L
I = 2U / R, U = 2 Blv = 2 Bl ( D / 2) ,
12( BID) 2 2 pL
= k
k k EBh3
6.3.3. Tahogeneratori
E = c
180
Mjerna tehnika
I=
E
c
=
RT + RL RT + RL
Ui =
c
RL = k
RT + RL
181
Mjerna tehnika
U i = U ac U ad = UR1 /( R1 + R2 ) I T R3
I T = (U k ) /( RT + R3 )
Eliminacijom promjenljive IT, dolazi se do rjeenja
Ui = U (
R3
kR3
R1
)+
.
R1 + R2 RT + R3
RT + R3
U i = kR3 /( RT + R3 ) = kTM ,
U i = kR3 /( RT + R3 ) = kTM ,
182
Mjerna tehnika
sr = 2 N/T
183
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
185
Mjerna tehnika
186
Mjerna tehnika
a)
b)
f =
f min f max
,
f max f min
n=
f z
q q
Mjerna tehnika
188
Mjerna tehnika
189
Mjerna tehnika
7.1. Uvod
Moment obrtanja djeluje na vratila, spojnice, doboe, zupanike itd. Moe
da bude stacionaran tj. da se ne mijanja sa vremenom, dM/dt = 0 i
nestacionaran da se mijenja sa promjenom vremena M(t) 0.
Mjerenjem dinamikog obrtnog momenta dobija se informacija o tome
kakvo je optereenje ispitivanog rotirajueg dijela, da li je ravnomjerno,
periodino, impulsno ili kombinovano. Taj podatak je vaan u sluaju
dijagnosticiranja tj. odreivanja tehnikog stanja sistema. Na osnovu
rezultata mjerenja moe se vriti uklanjanje nastalih poremeaja.
Drugi vaan razlog mjerenja obrtnog momenta je provjera postojeeg
konstruktivnog rjeenja rotirajueg sistema. esto je potrebno prije
isporuke takvih proizvoda; pumpi,motora, ili bilo kojih konstrukcija koje
sadre rotirajue dijelove, izvriti mjerenje obrtnog momenta.
Posebna panja posveuje se mjerenju obrtnog momenta na vratilima.
Moment M pomnoen sa ugaonom brzinom predstavlja mehaniku
snagu koju vratilo prenosi.
Postoje razliiti metodi i postupci mjerenja obrtnog momenta i snage.
Ureaji i mjerni sistemi koji se koriste za ove namjene rade na sljedeim
principima:
mehanikom,
elektrinom,
optikom itd.
Mjerna tehnika
dio koji se ugrauje izmeu motora i ulaznog vratila neke radne maine.
Ugradnja se vri pomou krutih spojnica koje omoguavaju radijalno i
aksijalno podeavanje vratila. Ukoliko nije mogue u pogonskim uslovima
izvriti ugradnju ovakvih jedinica, tada se pristupa lijepljenju trake na
elemente transmisije ime se postie potpuna tanost prenosa optereenja.
Mjerenje obrtnog momenta najee se vri pomou mjernih traka .a
princip moe biti mehaniki i elektrini (elektrootporne mjerne trake).
M1 l
............................................................................. (7.1)
G I0
gdje je:
M1 moment uvijanja (torzije),
191
Mjerna tehnika
G modul klizanja,
I0 polarni moment inercije presjeka.
Taka B kraja trake nakon uvijanja pomjerila se u poloaj B' i opisala luk
r. Iz trougla ABB' po kosinusnoj teoremi slijedi:
sin r M 1 l
S
= r
=
sin
S
S
S G I0
................................ (7.5)
Kako je S =
l
, dobije se:
cos
M1
sin 2
2 G W0
............................................................ (7.6)
gdje je:
W0 = I0/r polarni otporni moment inercije poprenog presjeka
Veliina sin2 ima maksimalnu vrijednost +1 za = 45 i 225 i vrijednost
-1 za =135 i 315.
Maksimalna dilatacija je:
max =
M1
2 G W0 ................................................................... (7.7)
192
Mjerna tehnika
R
.
R
UM =UN
R (1 + Rr ) R (1 Rr )
= U N Rr
2 R
2R
....................... (7.8)
U M = K U N .................................................................... (7.9)
Na osnovu izvedenog izraza za raunanje deformacije i izmjerenog
napona izrauna se moment uvijanja:
M t = 2 G W0 max =
2 G W0 U M
= K M U M
K U N
................ (7.10)
Klizni prstenovi, slika 7.3., treba da imaju to manji spoljanji prenik zbog
smanjenja obodne brzine, trenja i zagrijavanja na mjestu kontakta. Oni se
meusobno, a veza kliznih prstenova i vratila se postie pomou aure od
izolacionog materijala. Izmeu kliznih prstenova postavljaju se odstojne
aure, slika 7.3.
193
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
197
Mjerna tehnika
Ovaj tip dinamometra moe biti napravljen za znatno vee kapacitete nego
obina prony konica, jer se razvijena toplota moe lako odvsti
cirkulacionim sistemom kako radnog medija (fluida), tako i hlaenjem
kuita. Kuite dinamometra je oslonjeno na leajeve sa valjanim
kotrljajnim tijelima, time je omoguena rotacija. Kod svakog drugog ureaja
apsorpcionog tipa elementi tee da rotiraju sa ulaznim vratilom gonjene
maine. Kod prony konice, apsorpcioni element je cijeli sklop konice,
dok je to kod vodene konice kuite. U svakom sluaju rotacija je
posljedica iji je uzrok ureaj na kome se mjeri sila.
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
transmisionim i
apsorpcionim metodama
Mjerna tehnika
M = Ft l = mt g l ............................................................ (7.11)
gdje je:
Ft sila tegova
l udaljenost sile od ose vratila.
P = M =
2
g mt l n
60
.................................................. (7.12)
201
Mjerna tehnika
broj okretaja tj. moraju se izmjeriti dvije nezavisne veliine i nai njihov
proizvod.
Primjer 1.
Za odreivanje snage motora koristi se konica, koja se hladi vodom. Pri
tome se rad trenja pretvara u toplotu, od ega 25% odlazi u okolicu, a
ostalo se predaje rashladnoj vodi. Ako se voda zagrije za 30C i pri tom
troi 1500 kg/h rashladne vode, specifinog toplotnog kapaciteta
4,2 kJ/kgK, onda odrediti:
a) snagu motora i
b) koioni moment na obimu konice ako motor ima 1200 min-1.
Rjeenje:
a) Snaga motora se pretvara u toplotu, a 75 % te toplote se predaje
rashladnoj vodi, s toga vrijedi sljedei bilans
0,75L = mwcwt ,
iz kojeg se dobija traena snaga motora:
L=
1
1 1500
m w c w t =
4,2 30 = 70 kW .
0,75
0,75 3600
L = M = M
n
30
M =
202
30 L 30 70 10 3
=
= 559 Nm.
n
1200
Mjerna tehnika
8. MJERENJE VIBRACIJA
Sadraj lekcije:
1. Uvod
2. Uzroci pojave vibracija
3. Mjerni lanac za mjerenje vibracija
4. Kriteriji za ocjenu vibracija
5. Uklanjanje vibracija uravnoteenjem
6. Dinamika ispitivanja
8.1. Uvod
Vibracije maina i ureaja su posljedica neispravnosti tih tehnikih sistema.
Vibracije predstavljaju periodiko ili neko drugo kretanje dijelova maina i
ureaja. Imaju sljedee karakteristike:
frekvenciju,
amplitudu,
brzinu i
ubrzanje.
v=
dx
dt
a=
dv d 2 x
=
.
dt d 2t
Mjerna tehnika
x = A sin( t + )
x + 2x + 2 x = 0
2 =
2 =
c
m
gdje je:
m masa vibrirajueg dijela,
- koeficijent otpora,
c krutost,
- ugaona brzina.
Zavisno od veliine mogu nastupita tri sluaja:
a) > -aperiodino kretanje,
b) = - granini sluaj aperiodinog kretanja,
c) < - prinudni sluaj aperiodinog kretanja.
204
Mjerna tehnika
Tp =
2 2
F = f (t ) = F0 sin(t + )
Diferencijalna jednaina ovih vibracija ima oblik:
x + 2 x = h sin(t + )
205
Mjerna tehnika
gdje je:
- ugaona frekvencija,
- poetna faza
h=
F0
m
(bezdimenzionalni
Mjerna tehnika
nagib vratila,
loi leajevi,
elektromagnetne sile,
aerodinamike sile,
hidrauline sile,
207
Mjerna tehnika
olabljenost spojeva,
zaribavanje
U principu, nije teko uoiti koji dio tehnikog sistema nije ispravan pa
dolazi do pojave vibracija. Na takvim dijelovima vri se mjerenje s ciljem da
se dobiju kvantitativne vrijednosti mjerenih parametara vibracija. Na osnovu
rezultata mjerenja donesi se zakljuak da li se takav sistem nalazi u
granicama dozvoljenog rada, da li treba na njemu vriti intervencije
odravanja i koji su to uzroci doveli do pojave vibracija.
U tabeli 8.1. dat je pregled uzroka neispravnosti i karakteristika vibracija
koje su posljedica djelovanja specifinih uzroka.
8. 2. 1. Uticaj vibracija na maine i opremu
Na dijelove maina i ureaja uticaj vibracija manifestuje se na razliite
naine kao to su:
a) pojava plastinih i elastinih deformacija, lomova i havarija usljed
zamora materijala naroito na mjestima koncentrcije napona.
b) poveano trenje, vei energetski gubici i manji radni efekti maine.
Sa aspekta funkcionalnosti maina i elektronske opreme vibracija su
tetne. Prema nivou amplitude i frekvencije maina i ureaja moraju
odgovarati utvrenim graninim vrijednostima. U suprotnom javljaju greke
funkcioniranja, nepravilan rad, lo proizvod i sl. Tako nastaju slijedei
problemi:
Mjerna tehnika
Sluaj
Amplituda
vibracija
Neuravnoteenost
obrtnih dijelova
Konstantna
Ekscentrinost ose
obrtanja i ose voenja
Mehanike reakcije
Elektromagnetne
reakcije
Fluidodinamike reakcije
5
6
7
8
9
10
Nesaosnost osa
spojenih obrtnih vratila
Nesaosnost ose rukavca
u odnosu na osu leaja
Ugibanje vratila
Nedovoljna mehanika
krutost, tj. labavost veze
sa temeljom
Povean zazor u
kliznom leaju
Neodgovarajui
viskozitet ulja
Loe ozubljenje u
reduktoru
Neispravan kaini
prenos
Oteen klizni leaj
Inercijalne sile koje se
reproduktuju na osi
rotacije
Dejstvo magnetnog polja
na elektrinim mainama
Inercijalne sile dijelova
koji vre reverzibilno
kretanje
Sile trenja u kliznim
leajevima
Hidraulike i
pneumatske sile
Kavitacione sile i
hidrauliki udari
Elektromagnetne sile
usljed eksplozije plinova
Linearno
proporcionalno
veliini
poremeaja
Linearno
proporcionalno
veliini
poremeaja
Linearno
proporcionalno
veliini
poremeaja
Faza
Stroboskopska
slika
Jo vidljiva
Konstantna
Referentna
Linija
Konstantna
Konstantna
1 do 3
referentne linije
Konstantna
Promjenljiva
Lagano rotira
Promjenljiva
Nepravilna
Viestruka i
promjenljiva
Konstantna
Konstantna
ili lagano
promjenljiva
Viestruka
Konstantna
Konstantna
Viestruka
Promjenljiva
Postepeno
promjenljiva
1 referentna
linija
Konstantna
Konstantna
Viestruka
Konstantna
Konstantna
Lagano
promjenljiva
Lagano
promjenljiva
Lagano rotira
Dvostruka
Mjerna tehnika
210
Mjerna tehnika
induktivni,
kapacitivni,
piezoelektrini,
elektromagnetni,
seizmiki,
poluprovodniki i
Mjerna tehnika
e) Seizmiki akcelerometar
f) Seizmiki akcelerometar s
potenciometrom
g) Akcelerometar s poluprovodnikom
mjernom trakom
h) Piezoelektrini akcelerometar
Mjerna tehnika
213
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
215
Mjerna tehnika
izabrane metode,
koritene opreme,
Mjerna tehnika
periodini harmonijski,
perioini neharmonijski i
Mjerna tehnika
218
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
U okviru ISO postoji tehniki komitet ISO/TC 108 koji se bavi vibracijama i
potresima iji su zadaci:
uklanjanje, smanjenje, i
izolacijom, i priguenjem,
ogranienje
vibracija
uravnotevanjem,
v (t )dt
2
vef =
220
Mjerna tehnika
veq = 2
vef
2vef
2rf
Aeq = 2
vef
2vef
2fr
Mjerna tehnika
veq (mm/s)
0,4
0,45
0,63
0,71
1,12
1,6
1,8
2,5
2,8
4,5
6,3
7,1
10
11,2
16
18
25
28
40
45
63
Grupa K
A
Grupa M
A
Grupa G
A
B
B
C
B
C
B
C
C
Grupa D
A
D
<2, 8
2, 8-7, 1
7, 1-18
>18
Mjerna tehnika
r
U
a)
b)
223
Mjerna tehnika
e=
U
m
gdje je:
U neuravnoteenost [gr mm]
m masa [kg]
e specifina neuravnoteenost [m]
Trokovi uravnoteenja rastu sa porastom tanosti. Iskustveni podaci o
potrebnoj tanosti za pojedine mainske dijelove dati su preporukama VDI
2060.
Neuravnoteenost
moe
biti
statika
i
dinamika.
Postupak
uravnoteevanja zavisi od toga koja je vrsta neuravnoteenosti;statika ili
dinamika.
Mjerna tehnika
M = f F
gdje je:
G teina rotora [N]
statika ekscentrinost [mm]
f koeficijent trenja kotrljanja [mm]
Ovo je stariji nain uravnoteenja koji se provodi ispitivanjem ravnotee, ali
i uravnoteenjem u jednoj ravni na maini za uravnoteavanje. Ako je <f
onda se ovim postupkom ne moe odrediti statika neuravnoteenost.
Rukavci osovine pribora za uravnoteavanje treba da budu tako obraeni
da ovalnost i koninost ne budu vei od 0,01 0,15 mm. Pribor treba da
ima mogunost horizontalnog podeavanja u uzdunom i poprenom
pravcu.
irina voica b bira se prema teini diskastog rotora.
b= 0, 35
FE
[mm]
d2 d
gdje su:
F statike rekcije voice [N],
E modul elastinosti materijala rukavca i voice [N/cm2],
d dozvoljeni povrinski pritisak [N/cm2],
d prenik rukavca osovine [cm].
Postupci uravnoteavanja nazvani statiko uravnoteenje dobili su ime po
tome to se koriste statike metode stabilne i labilne ravnotee. Ovu vrstu
uravnoteavanja mogue je primijeniti samo na diskaste rotore. Tanost
metode je ograniena, a vrijeme potrebno za postizanje ravnotee je veliko.
225
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
mV i mH.
koje su
aksijalno
treba ih
227
Mjerna tehnika
na maini za uravnoteenje i
228
Mjerna tehnika
Grupa Obiljeje
Rotori sa vrstim
vratilima i
nepomjerljivim
masama
Rotori sa vrstim
vratilom, a
pomjerljivim
dijelovima:
1. sa zglobnim
dijelovima koji
se pomjeraju
pri rotaciji,
2. sa vrstim
vratilom i
pomjerljivim
elementima
koji se pri
prvom
zalijetanju
zaustavljaju u
odreenoj
poziciji,
4. rotori vrstih
vratila sa
pomjerljivim
elementima
koji se u
centrifugalnom
polju elastino
deformiu.
Primjedbe
Rotori elektromotora
normalne gradnje,
kainici, rotacioni
dijelovi maina alatki,
zamajci i dijelovi
maina za valjanje
papira i tamparskih
maina, spojnice,
ventilatori od liva i
presovanog liva i
vrste ventilatorske
konstrukcije
Centrifugalni
regulator, regulator
parnih turbina
Namotan rotor
elektromotora,
centrifuga izotopa.
Nain uravnoteavanja
Primjedbe
Uravnoteavanje u 2 ravni.
Broj obrtaja uravnoteavanja
Ventilatori lake
jednak pogonskom broju
B3
gradnje. Doboi dre obrtaja. Pri velikim
maina, udarni
neuravnoteenostima moe se
noevi mjealica.
izvriti preuravnoteavanje na
niem broju obrtaja.
Dugaka zglobna
Uravnoteenje u vie faza:
1. Uravnoteenje u 2 ravni
vratila, brzohodni
Rotori sa
valjci, brzohodne
pri niem broju obrtaja.
elastinim vratilima turbine, rotori motora
Ravni uravnoteenja
trolejbusa,
priblino 1/5 od duine
dugolinijski induktori
rotora.
elektromaina.
2. Dinamiko podeavanje.
229
Mjerna tehnika
univerzalne i
specijalne.
230
Mjerna tehnika
ureaje sa foto-elijom.
univerzalni i
specijalni.
Faktori rezonancije,
Vibraciona ispitivanja i
Udarne testove.
231
Mjerna tehnika
Elektromagnetni,
Mehaniki,
Hidrauliko-pneumatski,
Akustini.
Mjerna tehnika
Direktno pokretani i
Inercijalni.
233
Mjerna tehnika
rezonantni metod
234
Mjerna tehnika
Drugi metod koristi vezu mase i opruge koje imaju eljene karakteristike
prirodne frekvencije. Ispitivani objekat se postavi kao dio sistema koji se
pokree pomou pobuivaa.
8.6.2. Udarna ispitivanja
Danas se nastoje dizajnirati maine koje izvravaju operacije visokim
brzinama, a njihovi dijelovi imaju rotaciono i translatorno kretanje koje se
odvija visokim brzinama. Porastom brzine, raste ubrzanje ali ne uvijek
direktno proporcionalno porastu brzine nego kao kvadrat brzine. Veliina
ubrzanja i gradijant ubrzanja rastu, a rezultujua optereenja mjerenih
objekata postaju mnogo ve od nanesenog optereenja. O ovome se mora
voditi rauna u dizajnu novih maina.
Udarna ispitivanja pripadaju ispitivanju ubrzanja. Ispitivanje ubrzanja su
ona ispitivanja kod kojih se optereenje ispitivanog objekta vri
optereenjem ubrzanjem. Ova isptivanja mogu biti:
Mjerna tehnika
236
Mjerna tehnika
9. AKUSTIKA MJERENJA
Sadraj lekcije:
1. Uvod
2. Postavke o zvuku
3. Instrumenti, metode i standardi za mjerenje buke
9.1. UVOD
Sa porastom stanovnitva i prenaseljenou gradova, brzim tempom
industrijskog razvoja i stvaranjem velikih industrijskih centara,
modernizacijom i automatizacijom ivotnih uslova i usluga, ljudi se iz dana
u dan sve vie suoavaju sa problemom buke.
Prva saznanja i otkria tetnog dejstva buke buke na ovjeka su starijeg
datuma, ali tek poslije drugog svjetskog rata ovaj problem postaje aktuelan
za drutvo. Danas u svijetu, u uslovima brzog industrijskog razvoja,
industrijska buka zauzima posebno mjesto i svojim tetenim dejstvom
upozorava na organizovanu borbu protiv nje. Ta borba dobija vid naune
borbe i posljednjih godina postaje usmjerena na konkretne probleme. U
mnogim zemljama, posebno industrijski razvijenim, u sastavu zavoda i
instituta za zatitu na radu, formiraju se grupe, odjeljenja, labaratorije koje
imaju za cilj da toj borbi daju nauni karakter. Organizuju se naune
komisije, meunarodna savjetovanja i simpozijumi, gdje se na osnovu
fizikih veliina buke odreuju zakonski propisi, pravila, i preporuke koje se
odnose na uslove rada u industriji, stambenim prostorijama, kolama,
bolnicama svugdje gdje se smatra da buka svojim dejstvom ugroava
ovjeka (organ ula sluha, nervni sistem i ljudski organizam uopte).
Fenomen buke zahtjeva naune spoznaje i istraivanje iz oblasti akustike i
mehanikih oscilacija ije poznavanje je vrlo kompleksno. Njeno efikasno
otklanjanje trai ekipno angaovanje strunjaka. Pored akustiara, fiziara,
mainskih i graevinskih strunjaka ravnopravan udio u rjeavanju ovih
problema imaju i ljekari, sociolozi, psiholozi , slube zatite na radu i dr.
Nema sumnje, da su danas u svijetu, posebno u razvijenim industrijskim
zemljama, u prouavanju buke postignuti veliki rezultati. Razraeni su
mnogi mjerni metodi i instrumenti za mjerenje i analizu, kao i metodi njenog
efikasnog saniranja na nivou usvojenih propisa i normativa.
237
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
U zraku se zvuni talas iri brzinom od 340 m/s. U tenostima i kroz vrsta
tijela brzina zvuka je vea.
Normalni govor ima priblino 70 dB, a zvukovi od 140 dB izazivaju bol u
uima.
239
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
241
Mjerna tehnika
Karakteristike
Izvori buke
Mjerenje
Male promjene
Konstantna
kontinuirana
buka
Pumpe,
elektromotori,
reduktori,
konvejeri
Direktno
oitavanje
mjerene
vrijednosti
Isprekidana buka
Velike promjene
Periodino
promjenljiva
buka
Masovna
proizvodnja,
struganje
povrina
Veliina buke
u dB ili zvuni
pritisak
Velike nepravilne
promjene
Promjenljiva
neperiodina
buka
Manuelni rad,
struganje,
bruenje
Zvuni
pritisak,
statistika
analiza
Slini impulsi
Ponovljeni
impulsi
Automatske
prese,
pneumatske
builice
Zvuni
pritisak i
veliina
''pikova''
Pojedinani impulsi
Pojedinani
impulsi
Udarni ekii i
prese
Zvuni
pritisak i
veliina
''pikova''
242
Mjerna tehnika
Okolina
Maksimalni nivo buke
Podruje tolerantno na buku
80 dB
Poslovno podruje
70 dB
Ope uredsko okruenje
60 dB
Tiho uredsko okruenje
50 dB
Tabela 9.2. Vrijednosti nivoa buke za razliita podruja
243
Mjerna tehnika
podruju
mjerenja
buke obuhvaani
su
ISO
TC1
TC 224
TC-tehniki komitet
SC-podkomitet
ISO/TC43/SC1-buka
ISC-meunarodna klasifikacija
ISO/TC..SC
Slika 9.5. Standardi za mjerenje i analizu buke
244
Mjerna tehnika
ISO
ICS podruja
ICS 13
ICS 17
13.140
Buka koja
se odnosi
na ovjeka
13.110
Sigurnost
maina
13.340
Zatitna
oprema
17.140
Akustika i
akustina
mjerenja
245
Mjerna tehnika
maina,osnovni
koncepti,osnovni
246
Mjerna tehnika
elektrostatikim,
elektrodinamikim,
piezoelektrinim i
magnetostrikcionim pretvaraem.
Mjerna tehnika
248
Mjerna tehnika
Mikrofon
Pojaiva
Korekcija
Prikljuak za
spoljanji filter
detektor
Instrument
Pojaiva
Leq,T
T
1 p(t)
= 10 log
dt
T 0 p0
249
Mjerna tehnika
Tehnike karakteristike:
Nivo regulacije
70 to 140 dB(A)
odstupanje
0.1 dB
preciznost
1.5 dB
frekvencija
20 Hz do 10 kHz
Klasifikacija
ANSI SI.25,
ISO 1999
BS 6402
250
Mjerna tehnika
251
Mjerna tehnika
10.1. UVOD
Pritisak fluida predstavlja djelovanje normalne sile svedene na jedinicu
povrine.
Razlikuju se strujni i zaustavni pritisak.
252
Mjerna tehnika
dp
c2
=
........................................................................... (10.1)
dn
r
Poluprenik krivine r = za pravolinijsko strujanje, pa je p = const., a to
znai da e u pravoj cijevi sa pravim strujnicama, bez obzira na popreni
profil brzina i strujnih temperatura (temperaturni gradijent), pritisak u struji
biti nepromjenjen. To omoguava mjerenje pritiska na mjestu, gdje nema
smetnji strujanju. Takvo idealno mjesto je na primjer na samom zidu prave
cijevi, odnosno prave povrine kanala.
253
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
255
Mjerna tehnika
256
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Hidrostatiki,
Mehaniki,
Elektronski manometri.
Tekuinski manometri,
Deformacijski manometri,
Vakuumetri.
258
U-cijev,
Mjerna tehnika
Obrnuta U-cijev,
Manometar sa posudom,
Kosi manometar,
Nagnuta U-cijev,
Prstenasta vaga,
Betzov manometar.
259
Mjerna tehnika
Kod U-cijevi treba voditi rauna da oba kraka imaju iste unutranje prenike
cijevi. U protivnom, uzima se u obzir uticaj kapilarnih sila i jednakosti
zapremina lijevog i desnog kraka.
Manometar u obliku obrnute U-cijevi
Koriste se u sluaju kada je istom tenosti ispunjena manometarska cijev,
kao to je i tenost iji se pritisak mjeri, slika 10.9. Iznad tenosti je fluid ija
je gustina m< f i koji se ne mijea sa radnim fluidom. Ovaj manometar se
koristi za mjerenje malih razlika pritisaka u tenostima. Upotrbom klasine
U-cijevi morao bi da se primijeni, po prirodi stvari, ivin manometar, a tada
bi razlika stubova ive u oba kraka bila znatno manja nego kod obrnute
U-cijevi gdje se koristi kombinacija tenost vazduh.
Razlika pritisaka odreuje se po obrascu:
p = p1 p2 = h ( f m) g ................................................. (10.3)
pMaps = po
lo
+ 2h M g ................................................. (10.4)
lo h
pVaps = po
260
lo
2h M g .................................................. (10.5)
lo + h
Mjerna tehnika
Manometar sa posudom
Na slici 10.11. prikazan je manometar sa posudom. To je u stvari U-cijev sa
jednim irim krakom, koji omoguava oitavanje stuba tenosti uvijek od
"0". Da bi se izbjegle greke zbog kapilarnih sila, prije svakog oitavanja
skalu treba podesiti tako da se meniskus u lijevom kraku poklopi sa "0" na
skali. Gornji rezervoar iznad kraka cijevi za prikljuenje pritiska p2 slui za
preuzimanje vika manometarske tenosti ukoliko pritisak p2 pree
dozvoljeni mjerni opseg manometra.
p = h M g .......................................................................... (10.6)
gdje je:
A
h = h1 + h2 = x sin + 1 = const . ................................. (10.7)
A2
261
Mjerna tehnika
Nagnuta U-cijev
Ovaj tip mikromanometra ima dva opsega mjerenja, koji se postiu pomou
dva razliita nagiba U-cijevi.
Podeavanje ugla se vri pomou privrenih libela. Za odreivanje
razlike stubova tenosti u U-cijevi postoji specijalno pokretno mjerilo koje
daje razliku pritiska u paskalima. Da bi mjerenje bilo tano, neophodno je
da se gustina alkohola u manometru odrava na propisanoj vrijednosti, jer
u protivnom dolazi do sistematskih greaka instrumenata.
Ovaj mikrometar se vrlo uspjeno primjenjuje u klimatizaciji za mjerenje
malih brzina strujanja vazduha kroz kanale. Tako se pomou Prandtlove
brzinske sonde mogu sa zadovoljavajuom tanou mjeriti brzine
c > 3,5 m/s.
Prstenasta vaga
Prstenasta vaga je u stvari U-cijev u obliku torusa-prstena. Na slici 10.13
prikazana je principijelna shema ovog manometra.
Ovaj manometar se naroito koristi za mjerenje veih pritisaka u
cjevovodnom sistemu, npr. za mjerenje protoka u parovodovima. Za tu
primjenu torus se izrauje od specijalnog nehraajueg elika. Kazaljka
pokazuje zakretanje torusa na skali koja je skalirana dirktno u jedinicama
pritiska.
262
Mjerna tehnika
263
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
.................................................... (10.12)
Za razliku od prethodnih primjera, prstenasti manometar ima nelinearnu
kalibracionu karakteristiku. Posebna prednost prstenastog manometra je
jednostavnost pretvaranja zakreta prstena u zakretanje klizaa
potenciometra i pretvaranje razlike pritiska u elektrini signal.
Becov (Betz) mikromanometar
Becov manometar radi na principu U-cijevi (slika 10.15). Razlika nivoa u
oba rezervoara G i S mjeri se pomou skale R koja visi na plovku C. Na
staklenoj skali je ugravirana podjela koja se optikim putem projektuje na
nepokretnu skalu sa odgovarajuim poveanjem (oko 20 puta) i daje razliku
pritiska u mm stuba tenosti. Maksimalna razlika pritiska nivoa obino
iznosi 300-800 mm, a za manometarsku tenost se koriste voda i praktian
instrument,naroito za laboratorijska mjerenja. Tanost ovih manometara je
0,5 Pa.
265
Mjerna tehnika
cijevnom oprugom,
membranskom oprugom,
nabranom oprugom
266
Mjerna tehnika
induktivni,
kapacitivni,
267
Mjerna tehnika
ugljeno-mikrofonski,
piezoelektrini,
tranzistori itd.
268
Mjerna tehnika
p=
( mu + ms ) g
r 2
................................................................. (10.14)
269
Mjerna tehnika
Deformacioni manometri
Deformacioni manometri rade na osnovu elastine deformacije materijala
koja nastaje pod djelovanjem razlike pritiska. Dijele se na:
Bourdonove cijevi,
membrane,
mjehove
270
Mjerna tehnika
a)
b)
Slika 10.22. Bourdonov manometar: a) analogni (s kazaljkom),
mjerni opsezi 0-1 bar, 0-50 bar, klasa tanosti 3%, b) digitalni; mjerni
opsezi 0-1 bar, od 0-100 bar, klasa tanosti 0,25 %, mjerni signal 4-20 mA
271
Mjerna tehnika
272
Mjerna tehnika
visoku linearnost,
otpornost na preoptereenja i
Mjerna tehnika
senzore za deformaciju i
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
................................................. (10.16)
R(T) je otpor mjerne niti koji je funkcija temperature niti T, I je struja kojom
se napaja nit, S je povrina niti, h je ukupni koeficijent prijenosa toplote koji
se mijenja sa mjerenim pritiskom p i T0 je temperatura plina u okolini. Zbog
nelinearnosti R(T) i h(P) kalibraciona funkcija je nelinearna i mora se
odrediti za svaki plin posebno jer se koeficijent toplote mijenja sa sastavom
plinova.
Osim temperature moe se kao mjerni signal upotrijebiti i elektrini otpor
Piranijeve niti tako da se ispitna cijev spoji u otporniki Wheastoneov most.
Mjerno podruje Piranijevih vakuumetara je od 1 mPa do 0,1 kPa.
Za niske pritiske, u podruju od 1 Pa do 10 mPa koriste se jonizacijski
vakuumetri (slika 10.27). Za mjerenje se koristi trioda u kojoj se nalazi plin
iji se pritisak mjeri. Osnova mjerenja je jonizacija plina do koje dolazi
prijelazom naelektrisanja izmeu katode i anode. Katoda je uarena i dolazi
do termike emisije elektrona koji se ubrzavaju zbog napona mreice i
anode. Tokom prelaza dolazi do sudara elektrona i molekula plina i plin se
jonizira. Negativno naelektrisanje se prenosi sa katode na anodu, a
pozitivno se prenosi u suprotnom smjeru. Ukupna struja u krugu ovisi o
stupnju jonizacije i mjerni je signal za pritisak plina u triodi. Efikasnost
jonizacije zavisi od vrste plina tako da se mjerni ureaj ispituje zasebno za
svaki plin.
Mjerna tehnika
277
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Smart transmiteri-pretvarai
Pretvarai pritiska i diferencijalnog pritiska mogu sadrati itavu gamu
pretvaraa pritisaka za gasove, paru i tenosti poevi od onih najprostijih
sa fiksnim opsegom i klasom tanosti 0,5%, pa sve do SMART davaa sa
promjenljivim opsegom, klase tanosti 0,1%, sa kojima moe da se
komunicira putem raunara.
Mjerna tehnika
282
Mjerna tehnika
11.1. UVOD
Sila je vektorska veliina, u mehanici i tehnici jedna od osnovnih i
najvanijih veliina koje treba mjeriti i kontrolirati. Sila se definira po drugom
Newtonovom zakonu kao F = m a. Sila gravitacije predstavlja umnoak
mase i gravitacionog ubrzanja G = mg. Sila gravitacije sa aspekta mjerenja
je vana jer je osnova za mjerenje mase i vaganje. Umjesto ubrzanja u
izrazu za silu gravitacije javlja se ubrzanje gravitacije. Sila u opruzi ili
elastinom tapu data je izrazom:
F = cx ................................................................................. (11.1)
gdje je
c krutost opruge ili tapa,
x deformacija.
Djelovanjem sile dolazi do deformacije. Deformacija se moe mjeriti, pa
nakon toga izraunati sila. Takav nain odreivanja sile je indirektni
postupak.
Direktnim mjerenjem moe se odrediti vrijednost sile. Ureaji kojima se
provodi direktno mjerenje sile zovu se dinamometri.
Optereenje silom predstavlja nain provjere i ispitivanja objekata prije
njihovog putanja u rad. Silom se optereuju mostovi kako bi se provjerila i
dokazala upotrebljivost objekta. Krovne i stadionske konstrukcije u pravilu
se provjeravaju nakon izrade i montae optereenjem u vidu sila. Takve
tano poznate sile dovode do pojave elastinih deformacija ispitivanih
objekata.
Nakon upotrebe noseih uadi, zatega visokih objekata ili mostova,
zakonom su propisani uslovi pod kojima ih treba ispitati. Jedan od koraka
koji se u tom postupku moraju obaviti jeste i ispitivanje sile u uetu ili zatezi.
Posebnu ulogu u mjerenju sile zauzima mjerenje mase, gravimetrija ili
tehnike vaganja koja ima veliku ulogu u automatskim linijama pakovanja u
raznim oblastima industrije; prehrambenoj, hemijskoj, farmaceutskoj.
283
Mjerna tehnika
Klasina
mehanika
Kretanje
planeta
Teorija
relativiteta
Veza mase i
energije
Mehanika
Volumen
Astronomija
luminancija
Inercija
Gravitacija
Nuklearna
fizika
Fizika estica
Corioli's
sile
Gravitacione
sile
spektroskopija
Stroke
procesi
Centrifugalne
sile
impulsi
Termodinamika
Termalna
energija
Hemija
Atomska
fizika
mol Optika
spektroskopija
Astronomija
Read
shift
Vertikalni
hitac
Auger
spektroskopija
Fotoelektron
apsorpcija
X-zraci
spektroskopija
284
Oblik rada,
Mjerna tehnika
Drugi kriteriji,
Klasifikacija .
Klasa tanosti
Fine vage
I
Precizne vage
II
III Komercijalne vage
IIII Grube vage
Vrste uravnoteenja
Bez automatskog uravnoteenja
npr. mehanika vaga
Poluautomatsko uravnoteenje
npr. vage za rasuti teret
Automatsko uravnoteenje
npr. elektromehanika vaga
...
Nain rada
Vage sa vlastitim pogonom
npr. kaina vaga
Vage bez vlastitog pogona
npr. mikro-vage
Ostali kriteriji
Vrsta vage
Vrsta leajeva za teret
Namjena
...
Izvor: Mettler, 1982
285
Mjerna tehnika
Nesigurnost
duine
L1
L2
Elektrini
naboj
Trenje i
kretanje
leajeva
Magnetna polja
Odstupanje od
standarda mase
V1.r L.g
Poloaj
teita
mase
V2.r L.g
m2.g
m1.g
Postavljanje koje nije horizontalno
Pritisak
zraka
Prozraenost
mehaniki,
elektrini,
hidraulini,
pneumatski.
potezni i potisni,
za ispitivanje kompresije
induktivni prtvarai,
kapacitivni pretvarai,
piezoelektrini pretvarai.
286
Mjerna tehnika
mala inercija,
287
Mjerna tehnika
mk
konstantni
protuteg
mase
tegovi
mb mb
nepoznata
masa
mb mb
mx
m0
klatea masa
skala
288
F6178 100599
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
K - konstanta krutosti.
Za elastini element se odreuje konstanta K zavisno od toga koji je
element. U tabeli 11.1. su dati neki elastini elementi i njihove konstante K
kao i jednaine iz kojih se one dobivaju.
Elastini element
pomjeranje
F optereenje
L duina
A presjek
y istezanje
E modul
elastinosti
y=
y=
F optereenje
L duina
E modul
elastinosti
I moment
inercije
F optereenje
Dm prenik
zavoja
N broj zavoja
Es modul
smicanja
Dw prenik ice
F optereenje
D prenik
prstena
E modul
elastinosti
I moment
inercije
y=
290
AE
L
K=
48EI
L3
1 FL3
3 EI
K=
3EI
L3
F
K1 + K 2
1
1
y= F
+
K1 K 2
K=
1 FL3
48 EI
4
FD 3
2
y=
16
EI
y=
K1 konstanta
opruge 1
K2 konstanta
opruge 2
F optereenje
FL
AE
8FDm3 N
y=
Es Dw4
Konstanta K
Es Dw4
K=
8Dm3 N
K=
16
EI
4 D3
2
K = K1 + K 2
K=
1
1
1
+
K1 K 2
Mjerna tehnika
Ulazni signal
Primarni
detektor
Signal iz
primarnog
detektora
Sekundarni
detektor
Analogni signal
U
F
Mehaniki
osjetljivi lan
Elektrini
lan
Mjerna tehnika
292
Mjerna tehnika
293
Mjerna tehnika
294
Mjerna tehnika
b)
a)
membrane
Kutija za spajanje
i kompenzacioni
elementi
Elastino
tijelo
Postavljanje
mjernih traka
c)
Slika 11.10. Elektrini dinamometar
a) mjerna elija optereena na pritisak ili istezanje,
b) mjerna elija sa elijama optereenja rasporeenim po obimu
prstenastog dinamometra, c) mjerna elija sa membranom
295
Mjerna tehnika
A = 4
0
M 2R
d ................................................................... (11.7)
2 EI z
gdje je:
E modul elastinosti prstena,
M moment u proizvoljnom presjeku,
Iz moment inercije presjeka.
Kako presjek P-P ostaje nedeformisan, nagib elastine linije jednak je nuli,
A
= 0 , pa je:
M
296
Mjerna tehnika
M0 =
sin 0
1
FR 1.
.......................................................... (11.8)
2
0
sin 2 0
1
A FR 3 1
l =
=
0 + sin 20
......................... (11.9)
4
F EI z 2
0
Krutost dinamometra kao elastinog tijela rauna se prema izrazu:
K=
EI
F
= 3 z ................................................................... (11.10)
l R 0
R=
1
( D + h)
2
Iz =
bh3
12
h
Oznaka [mm]
[mm]
[cm4]
K1
2,6
68,80
4,410-3
K2
3,3
69,15
910-3
K3
4,2
69,60
18,510-3
K4
5,3
70,15
37,510-3
K5
6,8
70,90
78,810-3
Tabela 11.2. Krutosti dinamometara
R
[cm3]
326
330
337
344
355
K=
EI z
R 3 0
[kN/mm]
0,6
1,2
2,5
5,0
10,0
membranom,
cijevnim elementom,
297
Mjerna tehnika
U~
R
N
a)
b)
298
Mjerna tehnika
299
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
301
Mjerna tehnika
SNABDIJEVANJE
TEINA
REFERENCA
LINEARNA BAZA
VREMENA
vremenska baza
REZULTATI
21.10
f
ELIJA
OPTEREENJA
POJAANJE
PRETVORBA
NAPON
FREKVENCIJA
METAR
...
KALIBRACIJA
DISPLEJ
LABORATORIJSKA VAGA
Izvor: Schrenk
Funkcije Displeja
ELIJA
OPTEREENJA
Broj komada
teina
Ukupna zabiljeena suma
+/- provjera tolerancija
Izvor: HBM
Izvor: HBM
302
Mjerna tehnika
Kontrola oblika
radnog komada
Kontrola
procesa u cilju
poboljanja
kvaliteta
procesa
Osnovni
zadaci
proizvodnih
mjerenja
Kalibracija
mjerila
ISO 100152
Planiranje
proizvodnje,
podaci za
odreivanje
trokova
303
Mjerna tehnika
100
%
90
80
70
60
Elektrina,
Univerzalna mjerna
sredstva, automatska
sredstva za ispitivanje
50
40
Pneumatski
indikatori
30
20
CMM
Mjerna soba, komparatori
Kontrola oblika
10
0
1920
1930
1940
1950
1960
1970
1980
1990
godina
Jednostruka i
Viestruka
304
Mjerna tehnika
Granina mjerila,
Tolerancijska mjerila,
Mjerne ploe,
abloni i kalibri.
Lenjiri sa skalom,
Mjerila sa nonijusom,
Mikrometarska mjerila,
Komparatori,
Mjerni mikroskopi.
Mehanika,
Optika,
Elektrina itd.
305
Mjerna tehnika
00,
kalibraciona K,
0,
I,
II.
Mjerna tehnika
Koriteno
1
1
1
1
-
307
Mjerna tehnika
30'
30"
1'
30
2'
3
3'
10'
45
10
a)
35
25
5
30
30
b)
e)
c)
f)
d)
g)
Mjerna tehnika
indikator
A
g
Nominalni ugao
Radni komad
Rastojanje centara cilindara
Sloena
granina
mjerila
Sinusni
lenjir
E = B sin
Prema mogunostima
koritenja
-regulirajue
-dvosmjerna
Provjera oblika
- jednostrane
- dvostrane
Prema namjeni
- diferencijalna
- kompleksna
- radna
- prijemna
- reviziona
309
Mjerna tehnika
Podesivi dvojni ep
Nepodesivi dvojni ep
31,750
31,775
Podesiva rava
31,75
Strana ide
Strana ne ide
31,775
19,979
20,000
20 h7
19,979
20
Maksimalna dimenzija
Minimalna dimenzija
Mjerna tehnika
Radne
Prijemne i
Revizione
vrsti i
podesivi
jednostrana i
dvostrana
311
Mjerna tehnika
Broj
komada
u setu
Dimenzije (mm)
13
20
0,05 do 1 mm
sa korakom 0,05 mm
20
0,1 do 2 mm
sa korakom 0,1 mm
312
mjerila sa nonijusom,
mikrometri i
komparatori.
elektronska
optika
elektronska
mjerni centri
optika
elektronska
mjerne maine
jednookordinatna
optika
mjerila
pneumatska
viestruka
mehanika
jednostruka
Mjerna tehnika
MJERNA SREDSTVA ZA
MJERENJE DUINA
dvokoordinatna
trokoordinatna
Viestruka mjerila
313
Mjerna tehnika
Mjerila sa nonijusom
Univerzalno pomino mjerilo izrauje se sa razliitim opsegom mjerenja i
sa razliitim skalama nonijusa. Podjela na nonijusu se izrauje kao podjela
jednog mm skale na deset, dvadeset ili pedeset dijelova, slika 12.14. To
zavisi kolika se tanost eli postii mjerenjem sa pominim mjerilom.
Mjerna tehnika
315
Mjerna tehnika
a)
b)
c)
za spoljanja mjerenja,
za unutranja mjerenja,
za mjerenja dubina.
316
Mjerna tehnika
mehanikom
pneumatskom
elektrinom i
kombinovanom principu.
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
kazaljka(0.001 mm)
zupanik
indikator (1 mm)
Mjerno vratilo
skala
Mjerna tehnika
Kuite
senzor
Podjela skale
kazaljka
Poetni poloaj
Izmjereni poloaj
senzor
zupanika,
poluga,
opruga,
pua.
320
Mjerna tehnika
Poluni prenos
Opruni prenos
Puni prenos
321
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
upravnosti,
paralelnosti elemenata,
cilindrinosti,
koninosti,
saosnosti,
odstupanja od poloaja,
odstupanja simetrinosti.
325
Mjerna tehnika
13.1. Uvod
Potreba za brzim i preciznim mjerenjima geometrijskih karakteristika sve je
vie prisutna u proizvodnom mainstvu. To dolazi zbog injenice da rastu
zahtjevi za kvalitetom, usljed konkurencije ali i automatizacije procesa
proizvodnje. Tendencija je da se dizajniraju i razvijaju mjerna sredstva
integrirana u proces proizvodnje, a to su visoko precizna optiko
elektronika sredstva za mjerenje geometrije i mikrogeometrije. Osim isto
optikih mjerenja koja se provode mjernim sredstvima i ureajima koji rade
na principima geometrijske optike, sve ee se koriste i mjerna sredstva
koja rade na principima fizike optike i njene kombinacije sa elektronikom.
326
Mjerna tehnika
13.1.1.Osnove optike
Poznato je da se klasina optika moe podijeliti na:
geometrijsku optiku i
GEOMETRIJSKA OPTIKA
FIZIKA OPTIKA
SVJETLOSNI ZRACI
ELEKTROMAGNETNI
POPRENI TALASI
REFLEKSIJA
DIFRAKCIJA
REFRAKCIJA
POLARIZACIJA
INTERFERENCIJA
ultraljubiasta
Radioaktivni zraci
Kosmiki zraci
X.zraci
zelena uta
crvena
red
ljubiasta
green narandasta
violet blue
plava
infracrvena
vidljiva
mm - talasi
Radio talasi
Mjerna tehnika
a '
Prelamanje kroz
optiki gui medij
n1 n2
b
b
a
Ukupno odbijanje na
optiki guem
mediju
n1 n2
a
1
Prelamanje u optiki
tanjem mediju n1 n2
devijacijska prizma
reverzibilna
trostruka
90
45
direktno reverzibilna
pentagonalna prizma
328
Mjerna tehnika
A1
A2
A3
s
s
Phase difference
Destructive interference
s = (2n + 1)/2
/ 2
3 / 2
Constructive interference
s = n
329
Mjerna tehnika
profil projektori,
Moir tehnika,
tehnika silueta,
fotogrametrija
330
Mjerna tehnika
a) Fotogrametrijaizraunavanje poloaja na
osnovu postavljenih
oznaka; mjerni opseg 10 x
10 m x 10 m
b) Autokolimacija, mjerni
rang do 9000 lunih sekundi
c) Mikroskopija; tanost do
0,1 m.
331
Mjerna tehnika
interferometrija,
difrakcija,
laserska triangulacija,
lasersko skeniranje,
holografija,
konfokalna mjerenja.
Procedura mjerenja
Fotogrametrija
Fringe projector
Light sectioning tehnika
Distance sensors
Lasersko skeniranje
Pulse ranging
Konvencionalna interferometrija
Interferometrija sa bijelom svjetlosti
Procedura traenja fokusa
Konfokalna mikroskopija
Mjerni mikroskopi
Profil projektori
Mikroskop sa upadajuim svjetlom
Tehnike svjetlosnih traka
332
Mjerna tehnika
Izvor: Atos
Slika 13.8. Kontrola kvaliteta povrine
Interferometrija sa bijelom svjetlou koristi se za izmeu ostalog i za
kontrolu kvaliteta povrina. Na slici je prikazana kontrola kvaliteta povrine
uzorka koja je 200m x 200m na uzorku ije su dimenzije 50mm x 50mm
(slika 13.8).
Laserskom holografijom mogu se mjeriti pomjeranja a nakon toga raunati
naponi u razliitim vrstama konstrukcija gdje to nije mogue uraditi drugim
metodama (slika 13.9).
Interferometrijskim mjerenjem razmaka
nesigurnost manja od 5x10-7 (slika 13.10).
moe
se
postii
relativna
333
Mjerna tehnika
Izvor: Hewlett-Packard
Slika 13.10. Mjerenja na bazi koherentne svjetlosti
334
Mjerna tehnika
Mjerenje na slici
Mjerenje u slici
B
Presjek 2
2
oznaka
objektiv
Presjek 1
objektiv
Presjek 2
slika
slika
Mjerna tehnika
336
Mjerna tehnika
Virtualna slika u
beskonanosti
uveanje
5
1
0
1
5
okular
objektiv
aparatura
meuslika
Objekat mjerenja
Slika
f1
f1
f2
f2
13.3.2. Teleskopi
Teleskopi se koriste za poravnanje i uspostavljanje referentnih linija.
Najjednostavniji oblik teleskopa je prikazan na slici 13.13.
Ukoliko se obavlja i mjerenje sa teleskopom dodaje se optiki mikrometar.
Svaki teleskop ima dio koji omoguava podizanje dijela zbog poravnanja.
Teleskopi sa autokolimacijom se koriste za direktna ispitivanja. Mjere se
odstupanja od uglova pomou optikih osa teleskopa. Rade na principu
mjerenja poprenih odstupanja izjednaavajui ih sa postavljenom
oznakom. Optika osa teleskopa koja je definirana okularom teleskopa i
jedna vanjska prostorna referentna oznaka slue kao referentna linija koja
se zove linija izjednaavanja.
337
Mjerna tehnika
Ravno ogledalo
Djelilac
preklapanje oznaka
Teleskopska oznaka
Izvor svjetla
Ravno ogledalo
reticle
Podjela zraka
Izvor svjetla
reticle
Mjerni gradijenti
profila
Mjerne take
338
Mjerna tehnika
testni uzorak
Feeder
1024
Pixel
a)
Izvor
svjetla
udaljenost
svjetla
soivo
radna
udaljenost
Svjetlosni
senzor
ravan mjerenja
Neparalelna svjetost
testni uzorak
Feeder
b)
1024 Pixel
Izvor
svjetla
udaljenost
radna
svjetla
udaljenost
soiva
Svjetlosni senzor
Mjerna tehnika
stvaranje-generiranje naelektrisanja,
sakupljanje naelektrisanja,
prenos naelektrisanja,
detekciju naelektrisanja
Elektrini kontakti
Svjetlosna pobuda
+V
Silicijum
dioksidni sloj
e-
e-
Granini sloj
P- tip poluprovodnika
Unesena
sporadina
svjetlost
Pogled na
svijetlu zonu
Pogled na
tamnu zonu
340
Mjerna tehnika
stroboskopskom lampom i
strukturiranim osvjetljenjem.
Mjerna tehnika
frame grabber
motor control card
Positioning system
interface
Good / Badsorting
device
e. g.:
- optical
- acoustic
- pneumatic
test sample
motor
positioning
system
illumination
Interface modules
CCD-camera
with objective
Tasks:
-control of the
measuring process
-monitoring of the
measuring process
-recording of the meas. data
-evaluation of the meas. data
-display of the
results of measurement
--feedback to a
sorting equipment
-user interface
342
Mjerna tehnika
CCDsensor
optics
u3
u2
u1
1
B
object of
measurement
u = c tan
u1 > u2 > u3
c
A
u b
b
= cos = sin
h g
g
Mjerna tehnika
Linearni
detektor
Soiva za
projektovanje i
prikazivanje
Ddm
Mjerni opseg
344
Mjerna tehnika
camera image
CCD-camera
projector
light beam
test object
Triangulation equation:
d=
s
B tan
Slika 13.21.Triangulacija
345
Mjerna tehnika
Izvor svjetla
CCD-kamera
ZC
YC
ZP
YP
XC
Optika za snimanje
XP
Optika za
projiciranje
ZM
YM
Mjerni objekat
XM
346
Mjerna tehnika
Izvor svjetlosti
Kolimaciona
soiva
detektori
Referentna
reetka
Usmjervajue
soivo
Mjerna skala
13.4.5. 3D fotogrametrija
To je procedura registriranja slika zasnovana na trokutnom principu.
Postupkom se simultano registriraju 3D koordinate velikog broja taaka
mjerenog objekta. Objekat se registrira sa najmanje dvije strane uz
koritenje analognih ili digitalnih kamera. Moe se isti postupak provesti i sa
jednom kamerom ali je potrebno vriti snimanje iz vie pravaca. 3D
koordinate se raunaju u prostoru i stvaraju sliku mjernog objekta.
Ukljuivanjem kamera iz vie pravaca posmatranja vie taaka se registrira
pa se smanjuje mjerna nesigurnost rezultata. Na slici 13.25. prikazan je
princip fotogrametrije.
Mjereni objekat se nalazi izmedju nekoliko kamera od kojih svaka snima
mjereni komad sa svoje strane. Ukupni podaci u vidu 3D koordinata taaka
se objedinjavaju i na osnovu njih se stvara prostorna slika objekta.
Fotogrametrijska mjerna tehnika slui kao mobilna koordinatna mjerna
maina. Koriste se za mjerenja velikih objekata u zrakoplovstvu,
brodogradnji, i izradi postrojenja velikih industrijskih objekata.
Druga primjena fotogrametrije jeste ispitivanje malih objekata zapremine
manje od 1 m3 sa malim mjernim nesigurnostima od oko 1:15000 u malom
vremenskom intervalu od nekoliko sekundi. Rjee se koristi za odreivanje
poloaja i identifikaciju rukovanja i procesa obezbjeenja kvaliteta tokom
izrade proizvoda.
347
Mjerna tehnika
Sistem za
projektovanje
CCD
kamera
Optika za
projektovanje
Projektovane
linije
Mjerni objekat
Podruje ispitivanja
Red linije
Dio
profila
348
Mjerna tehnika
Rezonator
Aktivno tijelo
Poluprovodniko
ogledalo
Laserska
svjetlost
Neprozirno ogledalo
Slika 13.26. Laserski efekat
Aktivne materije su obino vrsti, teni i gasoviti materijali, meu kojima se
poluprovodnici, organska jedinjenja i plastine mase.
349
Mjerna tehnika
Ako je aktivna materija kristal rubina onda je to rubinski laser, na koji moe
da se djeluje pobudnim sistemom lampi bljesklica-stroboskopskih lampi.
Lampom se osvjetljava aktivno tijelo i stvara laserski efekat.
Da bi se u potpunosti postigao efekat, aktivni materijal se stavlja u
rezonator koga ine dvije reflektirajue povrine koje su ravna, parabolina
ili sferna ogledala. Proces reflektiranja zraka u rezonatoru se viestruko
ponavlja, nagomilava se energija u aktivnom tijelu i svjetlost se pojaava.
Nagomilana energija se emitira u obliku impulsa laserske svjetlosti kroz
poluprovodniko ogledalo.
vrste,
tene i
gasne.
impulsni,
kontinuiranog zraenja,
optikim,
elektrinim,
hemijskim pobuivanjem.
atomski,
jonski,
molekularni.
350
Mjerna tehnika
dijagnostiku maina,
procedure autofokusa.
Mjerna tehnika
352
Mjerna tehnika
focus detector
measuring
system
movable
objective
Mjerna tehnika
Autofokusni
senzor
Pokretni objektiv
13.5.3. Interferometrija
Fizika osnova interferometrijskih procedura su koherentni svjetlosni talasi
koji putuju razliitim putevima. Osnova rada laserskih interferometara, slika
13.30. je cijepanje elektromagnetnih talasa, kao i njihovo ponovno spajanje
nakon prelaska razliitih puteva. Obje komponente mogu biti iste kao to je
to u sluaju Michaelsonovog interferometra.
354
Mjerna tehnika
measuringbeam
Laser
photodetector
s
/ 2
3 / 2
referencebeam
beamsplitter
destructive interference
= (2n + 1)
s = (2n + 1)/4
constructive interference
= 2n
s = n/2
s
/ 2
3 / 2
355
Mjerna tehnika
d
s
Ogledalo za skretanje zraka
laser
+
detektor
retro
reflektor
Ploa za podeavanje
Mjerna ploa
Mjerna tehnika
357
Mjerna tehnika
Obtained measuring
points of real surface by
coordinate measuring
device
P i (x i, yi, zi)
Z Y
Y
X
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Komad kakav je
dizajniran
Specificirana geometrija
Komad u proizvodnji
Aktuelna geometrija
Komad se razlikuje od
dizajniranog
360
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Kartezijev
koordinatni sistem
Z
Sferni
koordinatni sistem
RK
ZZ
ZC
YC
XC
Cilinidrini
koordinatni sistem
RZ
K
R
362
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Postoje i druge kombinacije ali se sve moe svesti na ove tri osnovne.
Svaka konstrukcija koordinatne mjerne maine sastoji se od mehanikih
sklopova, pogona, sistema za mjerenje duina i sistema proba, kontrolne i
izvrne konzole i raunara sa perifernim sredstvima za izlaz rezultata
mjerenja. Zavisno od tipa maine postoje druga dodatna sredstva kao to
su mobilni ili rotirajui stolovi, mehanizmi proba, temperaturni senzori
mehanizmi za privrenje. Na slici 14.7 prikazani su osnovni tipovi
koordinatnih mjernih maina.
Univerzalni tipovi koordinatnih mjernih maina su:
stubni tip,
konzolni tip,
364
Mjerna tehnika
portalni tip,
mostni tip.
Portalni tip
Pokretni most
Horizontalni tip
Horizontalna ruka
Mostni tip
Konzolni tip
Specijalna namjenska
CMM
Robotska CMM
365
Mjerna tehnika
Horizontalni tip
Ovaj tip CMM je najee koritena maina. Danas se proizvodi u razliitim
varijantama i konstruktivnim rjeenjima. Dimenzije maina se kreu kod
nekih tipova od onih sobne veliine do runog mjernog sredstva.
Primjenjuje se za kontrolu poluzavrenih radnih komada i proizvoda od lima
kao i provjeru ulaznih sklopova za vozila, vazduhoplovstvo i konstrukcije za
fabrika postrojenja.
Portalni tip
Jedan od ee koritenih tipova koji pokriva najvei broj dimenzionalno
razliitih komada koji se mjere u proizvodnoj metrologiji. Tipini predstavnik
ove grupe maina ima mogunost da mjeri zapreminu od 1 do 2 m3.
Karakteristika ovog tipa je i velika krutost konstrukcije.
Postoje dvije varijante:
366
Mjerna tehnika
Mjerna tehnika
Fhrungsschiene
Luftlager
Fhrungsschienen
Luftlager
Mjerna tehnika
optike i
mehanike (taktilne).
Sistem prekidaa
Mjerni sistem
elektromehaniki i
elektroakustini
induktivni
kapacitivni ili
piezoelektrini.
okular
Mjerna tehnika
Stromkreis
Vorgespannte
Knickstelle
Auflagepunkte
Werkstck
Taster
Mjerna tehnika
Piezosignal
Mechanischer
Kontakt geschlossen.
Antastkraft im Moment
der Berhrung < 0,01 N.
Mechanischer
Kontakt geffnet.
371
Mjerna tehnika
Sterntaster
mit Tastkugeln
Automatische
Tasterwechseleinrichtung
Laserscanning
Dreh-Schwenktaster
Tasterbaum
Tastspitze
Tastkugel
Hohlkugel
Kugel-Zylinder
Taststift
Tastscheibe
372
Mjerna tehnika
mjerenje zupanika,
mjerenje cijevi.
Mjerna tehnika
374
Mjerna tehnika
Poslije dodirivanja radne povrine komada centar vrha pera daje izmjerenu
vrijednost odnosno proslijeuje je u raunar za dalje operacije. Izmjerena
vrijednost aktuelne take pripada realnom radnom komadu. Povrine
radnog komada mogu se opisati sa geometrijskom formom elemenata, a to
su ravni ili elementi u prostoru. Matematiko poznavanje ovih elemenata je
uslov za mjerenje. Npr. mjeri se razmak izmeu rupa ili prenik osovine.
Postoje tri vrste elemenata u koordinatnoj metrologiji:
jednodimenzionalni (taka)
Festlegen von
1 Hilfsmitteln (z.B. Drehtisch, Tasterbaum)
2 Auswerteverfahren (z.B. Tangentialelement
bei Bezugsbestimmung, Filter)
3 Anstaststrategie (Anzahl und Verteilung der
Punkte)
4 Ausrichtung der Messelemente (z.B. Ausrichtung der Achse einer Przisionsbohrung zur
Achse eines Drehtisches)
5 Betriebsmodus des Tasters (z.B. Einzelpunkt,
Scanning, Formprfung)
6 Antastkraft, -richtung und -geschwindigkeit
7 Reihenfolge der Messelemente
7.1 Steuerkoordinatensystem
7.2 Werkstck-Koordinatensystem
7.3 Sicherheitsebenen und Umfahrwege
7.4 Tasterschwenk und Tasterwechsel
7.5 Haltepunkte fr manuelle Eingriffe
Anzahl und
M1
M1
D1
D1
M2
M2
D2
D2
M3
D3
Antastpunkt
Ersatzelement
M3
D3
Das Ersatzelement tragender Antastpunkt
Mjerna tehnika
Metroloki minimalan broj taaka znai da potreban broj taaka mora dati
objektivan rezultat. Minimalan broj taaka mora biti vei od matematikog
broja taaka, tj. mora biti viestruko vei od normalnog matematikog kako
bi bilo obuhvaeno to vie taaka, koje sa sobom nose informaciju o
devijacijama.
Geometrijski ekvivalent na mjerenom elementu ima previe mjerenih
taaka. Na primjeru mjerenja prenika rupe, slika 14.14. pokazano je kako
se vri selekcija i usrednjevanje da se dobije aproksimativna krunica
odnosno cilindar stvarne geometrije rupe.
Mjerenje na koordinatnoj maini moe se klasificirati na mjerenje
funkcionalno orijentisano i mjerenje karakteristika.
Kada se radi o provjeri dimenzija proizvoda samo na kraju procesa
proizvodnje, umjesto sluajne provjere treba nakon svake faze u izradi
proizvoda vriti provjeru. Ovo je vano za postavljnje serije ili za
uzorkovanje. Kasnije u toku proizvodnje, provjera se vri samo na nekim
vanim karakteristikama proizvoda. Zbog toga se i zove mjerenje
usmjereno ka provjeri karakteristika za razliku od funkcionalno orijentiranog
mjerenja gdje se mjere sve karakteristike. Prvi pristup mjerenja: tedi
vrijeme!
Mjerenje povrina proizvoljnog oblika
Estetski i aerodinamiki aspekti imaju odluujui uticaj na kreiranje povrina
proizvoljnog oblika i povrine. Ovakve povrine ne mogu se opisati
standardnim geometrijskim osobinama nego se umjesto trodimenzionalnih
taaka matematiki opisuju 3D krive ili 3D matematiki opisane povrine
NURBS. Takve povrine se mjere na osnovu CAD podataka. Ako nema
CAD podataka onda se povrina generira tako to se podaci uzmu sa
modela koji je npr. prototip napravljen za potrebe ocjene dizajna. Podaci se
uzimaju pomou softvera HOLOS, DIMENSION namjenski razvijenih za te
svrhe. Koordinatna metrologija je vana i u izradi povrina proizvoljnog
oblika. CAD podaci se pohranjuju u bazu podataka za komad koji se
izrauje, a zatim vraaju u proizvodni proces kako bi se izvrile korekcije.
Primjer ovog je digitizacija linija dobivenih sa AutoScan laser senzorom.
Podaci za povrinu dobiju se u obliku sluajnih taaka i na kraju se
generiraju u NC programe za izradu prototipova postupkom bilo rezanja ili
RP postupcima.
376
Mjerna tehnika
ausgelenkt
ohne
Messkraft
Verformungsvektor v
Auslenkungsvektor s
Messpuntkbestimmung:
x = xm + a mit a = s + v + n
Werkstck
x
xm
a
s
v
n
u
f
K
Mjerna tehnika
X1
0
X2
10
20
30
40
2RH
L + 2rw
L
rw
RH
RK
r
rw = RH - RK
Mjerna tehnika
Sollnormalenrichtung im Zielpunkt
Sollflche
Berhrpunkt
Zielpunkt auf
der Sollflche
Tastkugelmittelpunkt
Istgestalt des Werkstcks
berechneter
Berhrpunkt
Sollnormalenrichtung im
Zielpunkt
Berhrpunkte
Tastkugelmittelpunkte
Sollflche
berechneter Berhrpunkt
berechnete Normalenrichtung
379
Mjerna tehnika
LSC
Minimumkreis
MZC
Hllkreis
MCC
Pferchkreis
MIC
f = 0,635
D = 160,029
D = 160,088
D = 160,592
D = 159,577
Mjerna tehnika
savijanje probe zadaje. Mjerne take se uzimaju ili zavisno od puta ili
zavisno od vermena ako je procedura mjerenja dinamika. Skeniranjem
geometrije elementa moe se brzo i sa velikim brojem taaka (nekoliko
hiljada po elementu) vriti skeniranje. Rezultati mjerenja su predmet
dinamikih uticaja koji dolaze od rezultata i drugih uticaja kao to je
dinamika maina ili frikcioni efekti. Za optimalnu primjenu skenirajue
tehnologije u postupku mjerenja moraju se ostvariti tri bitne svari;
obezbijediti pogon pokretanja voica i objekat mjerenja, programiranje i
kontrolu mjernih procedura i prikupljanje podataka i evaluaciju rezultata.
Zavisno od toga ta je sve obezbijeeno kod mjerenja od ova tri uslova
govori se o tri razliita nivoa automatizacije koordinatnih mjernih maina
koje danas postoje. Za prvi sluaj maine su runo voene, sa
pokazivanjem pozicije individualnih osa. Za drugi sluaj su runo voene sa
kompjuterskom podrkom prilikom dobivanja rezultata mjerenja. Trei
sluaj su CNC koordinatne mjerne maine.
Zavisno od steene fleksibilnosti koji je opi cilj u konkurentnoj proizvodnji i
visokoj automatizaciji, sa mjernim i ispitnim sredstvima CNC kontrolira
CMM to je sluaj kod potpune automatizacije procesa.
Softver koji se koristi u koordinatnoj metrologiji dijeli se na onaj za ocjenu i
dobivanje podataka mjerenja koji se koriste u kontroli i planiranju i softver
za komunikaciju sa eksternim sredstvima za prikupljanje podataka. Za ove
namjene postoji niz programa, ali oni nisu univerzalni nego svaki sistem
ima svoje software. Koritenjem programa za vrenje ispitivanja na
koordinatnoj mjernoj maini reduciraju se operaciono sloena ispitivanja
geometrijskih osobina. Runo programiranje softvera za CMM vri se uz
pomo odgovarajuih programskih jezika kojima se kreiraju kontrolne
procedure. Ovo je est sluaj koji se koristi pri modifikaciji CNC programa
mjerena i moe se direktno primijeniti na kontrolni raunar CMM.
Automatsko programiranje omoguava kreiranje mjernog programa kroz
automatsko pokretanje svih dijelova kretanja.
Programiranje izvan linije primjenjuje se na mainama na odgovarajuim
radnim stanicama bez mjernog sredstva.
381
Mjerna tehnika
200,20
Durchmesser D in mm
Hllkreis
Formabweichung
f = 0,2 mm
Median
200,10
95%-Quantil
Zweipunktma
z in mm
f
z
Zweipunktma
z = 200 mm
200,00
Minimumkreis
199,90
Antaststrategiebedingte
Fehlergrenze 10 m
199,80
10
27 Messpunkte
ntig
Pferchkreis
50
100
Anzahl n der Messpunkte
100 %
Relative
Hufigkeit
uere Tangentialgerade
Minimum-Gerade
Gau-Ausgleichsgerade
innere Tangentialgerade
Slika 14.21.
x
x'
y'
Sollgestalt
x'
y'
x = x'
Slika 14.22.
382
y = y'
Mjerna tehnika
Evaluation
software
CAA
nt
me
tru
ns
Education
Probe selection
Usage of a fourth
device axis
Probe change
Experience
Care
Inspection
planning
Clamping
Measurement
result
Filter
Number and distribution of points
Measurement
method
Op
er
ato
r
Integrity
Me
as
ur
em
en
ts
tra
teg
y
Compressed air
e
iec
kp
or
W
Temperature
nt
me
on
vir
En
Control
i
ing
ur
as
Me
Device axes
Mjerna tehnika
Gert: XYZ
Abweichung in m
u3 = (3,5 + L/250) m,
L in mm
7
6
B3 = 1/250
Prfer: RAS
Datum: 24.06.96
Uhrzeit: 14:30
A3 = 3,5 m
3
2
1
Raumtemp.: (22 1) C
rel. Luftfeucht.: (47 6) %
0
100
-1
200
300
400
500
-2
600
700
Bemerkungen:
- kurzzeitige Strung der
Luftversorgung
- weitere Angaben siehe
Deckblatt
-3
-4
-5
-6
-7
Lnge in mm
Prfung bestanden:
JA / NEIN
Mjerna tehnika
poreenje sa kalibrom,
metod superpozicije i
matematika simulacija.
Mjerna tehnika
386
Mjerna tehnika
Termika izolacija
387
Mjerna tehnika
388
Mjerna tehnika
389
Mjerna tehnika
15. LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
Handbook
of
Dimensional
390