PREDAVANJA

Doc. dr. sc. Halid Ganija

E-mail: ganijah1@yahoo.com

Obavezna literatura na osnovu koje se priprema i polae ispit:

- Nerimana Tralji Suzana Bubi: Porodino pravo, Magistrat, Sarajevo, 2001.
- Porodini zakon F BiH (Sl. novine FBiH, br. 35/06).
- Porodini zakon RS (Sl. glasnik RS, br. 54/02).
Preporuena literatura:
- M. Alini, A. Bakari-Mihanovi, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozi, A.
Kora: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.
- Marija Draki: Porodino pravo i prava deteta, Pravni fakultet Univerziteta u
Beogradu, Javno preduzee Slubeni glasnik, Beograd, 2007.
- Porodini zakon BiH (Sl. list RBiH br. 21/79 i 42/89).
Tema za seminarski rad:

STARATELJSKO PRAVO

TEMATSKE CJELINE
- Starateljstvo nad maloljetnim licem

- Starateljstvo nad licima kojim je oduzeta poslovna sposobnost

- Starateljstvo za posebne sluajeve

STARATELJSTVO NAD MALOLJETNIM LICIMA

Od sve tri vrste starateljstva normirane u naem pravu,
starateljstvo nad maloljetnicima je najee i njemu se u
zakonodavstvu posveuje najvea panja. Ustanovom starateljstva
nadleni organ preuzima staranje o maloljetnoj djeci onda kada
roditelji nad njima ne vre roditeljsko pravo.

1. RAZLOZI ZA STAVLJANJE POD STARATELJSTVO

Razlozi za stavljanje pod starateljstvo mogu se odrediti na
razliit nain. Jedna mogunost je da se oni izriito propiu, a
druga da se ne vri njihovo preciziranje, ve da se odrede optom
formulacijom.
Prednosti prvog rjeenja su to tu roditelji unaprijed znaju u
kojim e se situacijama njihovo dijete staviti pod starateljstvo, a i
to se za organ starateljstva utvruje obaveza postupanja u ovim
situacijama.

U prilog drugog rjeenja ide to to je u zakonu nemogue

navesti sve konkretne sluajeve u kojima treba da se otvori
starateljstvo, kao i to to njihovo taksativno navoenje moe vie
tetiti nego koristiti zbog njihove neprilagodljivosti razliitim
situacijama u praksi.

Porodini zakon (l. 198) normira da se pod starateljstvo

stavlja maloljetno lice:
iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog bora-

vita due od jedne godine,

ijim je roditeljima oduzeto roditeljsko pravo,
ijim je roditeljima oduzeta poslovna sposobnost ili je jo nisu
stekli ili im je ona ograniena,
iji su roditelji kroz due vrijeme zanemarili uvanje i vaspitanje
djece,
iji su roditelji odsutni i nisu u mogunosti redovno se starati o
svom djetetu, a nisu ga povjerili na uvanje i vaspitanje licu za
koje je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uslove za
staraoca.

2. DUNOSTI STARAOCA MALOLJETNOG TIENIKA

Dunosti staraoca normirane u dijelu Zakona koji regulie
dunosti staraoca uopte ve smo obradili. Ovdje emo razmotriti
drugu grupu dunosti, one koje se odnose samo na starateljstvo
nad maloljetnicima.
2.1. STARANJE O LINOSTI TIENIKA
Porodini zakon (l. 199) normira da je staralac maloljetnog
tienika duan kao roditelj starati se o njegovoj linosti, a
naroito o njegovom zdravlju, vaspitanju, obrazovanju i
osposobljavanju za samostalan ivot i rad.

Zatita tienika osigurava se time to staralac vanije mjere

ne moe preduzimati samostalno, ve za njih mora dobiti
odobrenje organa starateljstva.

Bez ovog odobrenja ne moe preduzeti slijedee mjere:

smjestiti maloljetnika u vaspitno-obrazovnu ustanovu i dati ga

nekom drugom licu na uvanje i vaspitanje,

prekinuti kolovanje maloljetnika i promijeniti vrstu kole,
donijeti odluku o izboru, vrenju i promjeni zanimanja
maloljetnika i
preduzimati i druge mjere u pogledu linosti maloljetnika
odreene zakonom (l. 201. PZ).

2.2. ZASTUPANJE TIENIKA

Za zastupanje maloljetnog tienika vai sve ono stoje
reeno za zastupanje tienika uopte, pa emo dodati ono to
vai samo za zastupanje maloljetnika (za sve ostalo upuujemo na
dio o zastupanju tienika uopte).

3. PRESTANAK STARATELJSTVA NAD MALOLJETNIM

LICIMA
Starateljstvo nad maloljetnicima prestaje sa prestankom
potrebe za starateljstvom. Tako ono prestaje osposobljavanjem
maloljetnika da se sam stara o sebi, preuzimanjem staranja o
njemu od njegovih roditelja, te smru maloljetnika.

Prema l. 204. Porodinog zakona ova vrsta starateljstva

prestaje iz slijedeih razloga:
PUNOLJETSTVO MALOLJETNOG TIENIKA
ZAKLJUENJE BRAKA
USVOJENJE MALOLJETNOG TIENIKA
PRESTANAK RAZLOGA ZBOG KOJEG JE MALOLJETNIK

STAVLJEN POD STARATELJSTVO

SMRT MALOLJETNOG TIENIKA

POSLJEDICE PRESTANKA STARATELJSTVA NAD

MALOLJETNIM LICIMA
Nakon to donese rjeenje o prestanku starateljstva i
prestanku dunosti staraoca, organ starateljstva poziva staraoca
da u odreenom roku podnese izvjetaj o svom radu i o stanju
tienikovc imovine, te da preda imovinu na upravljanje
tieniku, odnosno roditelju ili usvojiocu. Predaja se vri u
prisustvu staraoca, tienika, odnosno roditelja ili usvojioca i
predstavnika organa starateljstva (l. 197. PZ).

STARATELJSTVO NAD LICIMA KOJIM JE ODUZETA

POSLOVNA SPOSOBNOST
Zatita putem ustanove starateljstva se ne prua samo
maloljetnim, ve i punoljetnim licima koja nisu u stanju sama se
starati o linosti, pravima, interesima i imovini. Meutim,
izmeu stavljanja pod starateljstvo ovih dviju kategorija lica
postoji znaajna razlika.
U savremenom uporednom pravu u posljednje vrijeme je
izraena
tendencija
postepenog
naputanja
ustanove
starateljstva, kao dosadanjeg sistema zatite punoljetnih lica
koja se ne mogu starati sama o sebi. Danas se uvode ustanove
drugaije od starateljstva, koje u manjoj mjeri ograniavaju
poslovnu sposobnost lica kojem se prua zatita, tako da ono ima
vei stepen slobode u odluivanju.

1. ODUZIMANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

1.1. RAZLOZI ZA ODUZIMANJE POSLOVNE
SPOSOBNOSTI
Porodini zakon (l. 13) kao razlog za oduzimanje poslovne
sposobnosti normira nesposobnost lica da se samo brine o sebi,
svojim pravima i interesima. Ovo rjeenje teite stavlja na
posljedicu, pa ne navodi uzroke koji dovode do nje. Nadleni
organ treba da utvrdi ovu nesposobnost, a pritom je bez uticaja
razlog koji ju je prouzrokovao.

Do oduzimanja poslovne sposobnosti mogu dovesti:

duevna bolest,

duevna nerazvijenost,
prekomjerno uivanje alkohola i droga,
senilnost i
drugi razlozi.

1.2. POSTUPAK ODUZIMANJA POSLOVNE SPOSOBNOSTI

O oduzimanju i vraanju poslovne sposobnosti rjeava sud
u vanparninom postupku. Ovaj je postupak ureen Zakonom o
vanparninom postupku (l. 29-44.).

Stvarno nadlean za voenje ovog postupka je optinski sud,

dok je mjesno nadlean sud na ijem podruju lice kome se
oduzima (ili vraa) poslovna sposobnost ima prebivalite,
odnosno boravite (l. 31. ZVP). Ovaj je postupak hitan. Mora se
zavriti to prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema
prijedloga (l. 29/2 ZVP).

Prijedlog za njegovo pokretanje mogu podnijeli:

(1) organ starateljstva,

(2) javni tuilac,

(3) brani drug, dijete i roditelj lica za koje se predlae

oduzimanje, odnosno vraanje poslovne sposobnosti,

(4)djed, baba, brat, sestra, unuci i druga lica koja trajno ive u
istom porodinom domainstvu sa tim licem,
(5) lice kome se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ako ono
moe shvatiti znaaj i pravne posljedice svog prijedloga i
(6)druga lica ako je to predvieno zakonom.
Pored toga, sud moe i po slubenoj dunosti pokrenuti
ovaj postupak (l. 30. ZVP).

2. STAVLJANJE POD STARATELJSTVO

Sud je duan pravosnano rjeenje o oduzimanju, odnosno
ogranienju poslovne sposobnosti bez odlaganja dostaviti organu
starateljstva, koji ovo lice mora staviti pod starateljstvo.
Organ starateljstva odluku o stavljanju pod starateljstvo
mora donijeti najkasnije u roku od 30 dana od prijema rjeenja o
oduzimanju poslovne sposobnosti (l. 206/2 PZ).
Nakon toga, ili istovremeno s tim, organ starateljstva e
donijeti i odluku o postavljanju staraoca.

3. DUNOSTI STARAOCA LICA KOJEM JE ODUZETA

POSLOVNA SPOSOBNOST
Staralac lica kojem je oduzeta poslovna sposobnost duan je
naroito se starati o njegovoj linosti, vodei rauna o
uzrocima zbog kojih mu je oduzeta poslovna sposobnost. Uz to je
duan nastojati da se ovi uzroci otklone i da se tienik osposobi
za samostalan rad (l. 207. PZ).
Staranje o linosti tienika uglavnom podrazumijeva
staranje o njegovom smjetaju, lijeenju, te osposobljavanju
za samostalan ivot, ukoliko je i onoliko koliko je to mogue, s
obzirom na razlog oduzimanja poslovne sposobnosti.

Dunosti staraoca zavise od stepena poslovne

nesposobnosti tienika, od toga da li mu je potpuno ili
djelimino oduzeta poslovna sposobnost.
4. VRAANJE ODUZETE POSLOVNE SPOSOBNOSTI
Kada prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta poslovna
sposobnost, sud, po slubenoj dunosti ili na prijedlog lica koja
su ovlatena predloiti oduzimanje poslovne sposobnosti,
sprovodi postupak i zavisno od njegovih rezultata donosi rjeenje
o potpunom ili djeliminom vraanju poslovne sposobnosti.

Tako licu kojem je bila oduzeta poslovna sposobnost u

ovom postupku ona moe biti potpuno ili djelimino vraena, pa
ono postaje potpuno ili djelimino poslovno sposobno.

5. PRESTANAK STARATELJSTVA NAD LICEM KOJEM JE

ODUZETA POSLOVNA SPOSOBNOST
Starateljstvo nad licem kojem je oduzeta poslovna
sposobnost prestaje vraanjem poslovne sposobnosti i smru
tionika.
5.1. VRAANJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI

Starateljstvo prestaje kad se odlukom suda donesenom u

vanparninom postupku tieniku vrati poslovna sposobnost (l.
210. PZ).

Do prestanka dolazi u momentu kada ova odluka postane

pravosnana, tako da je rjeenje o prestanku starateljstva koje
donosi organ starateljstva deklarativne, a ne konstitutivne
prirode.
Konstitutivnog je karaktera navedeno sudsko rjeenje, jer
ono stvara promjene koje organ starateljstva svojim rjeenjem
samo deklarie.

Pored rjeenja o prestanku starateljstva, organ starateljstva

donosi i rjeenje o razrjeenju staraoca od dunosti, nakon ega
ga poziva da u odreenom roku podnese izvjetaj o svom radu i o
stanju tienikove imovine, te da preda svu imovinu na
upravljanje bivem tieniku.

5.2. SMRT TIENIKA

Smru tienika, odnosno njegovim proglaenjem umrlim,
prestaje postojati subjekt zbog ije je zatite otvoreno
starateljstvo, tako da vie nema ni potrebe za starateljstvom.
Za posljedice prestanka ove vrste starateljstva vai sve to je
navedeno kod prestanka starateljstva nad maloljetnim licima, pa
upuujemo na taj dio.

STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLUAJEVE

Ovdje se starateljstvom prua zatita licima koja imaju
poslovnu sposobnost, ali su faktiki sprijeena da lino uestvuju
u pojedinim poslovima i sporovima, odnosno onemoguena su za
odreeno vrijeme samostalno djelovati.
Pri postavljanju staraoca za posebne sluajeve, organ
starateljstva e odrediti obim dunosti i prava staraoca, vodei
pritom rauna o okolnostima svakog pojedinog sluaja (l. 215.
PZ).

1. STARALAC ODSUTNOM LICU

Odsutnom licu se postavlja staralac ukoliko je njegovo
boravite nepoznato, a samo nije odredilo zastupnika koji e
tititi njegova prava i interese, i ako je to potrebno radi zatite
prava i interesa odsutnog ili drugih lica (l. 211. PZ).
Obim dunosti i prava ovog staraoca se odreuje u rjeenju
o njegovom postavljanju, o emu organ starateljstva odluuje,
imajui u vidu okolnosti svakog pojedinog sluaja.

2. STARALAC NEPOZNATOM VLASNIKU IMOVINE

Nepoznatom vlasniku imovine staralac se postavlja kada jo
potrebno da se o toj imovini neko stara.
Ovdje se, znai, radi o imovini iji je vlasnik nepoznat (a ne
odsutan), tako da staraoeva obaveza da se stara o ovoj imovini
traje dok se ne utvrdi njen vlasnik i dok je on ne preuzme.

3. POSEBNI (KOLIZIONI) STARALAC

Posebni staralac se postavlja u sluaju kada se vodi spor ili
kada treba da se zakljui pravni posao izmeu zakonskog
zastupnika (roditelja, usvojioca, staraoca) i djeteta, odnosno
tienika.
U tim sluajevima, a i u ostalim u kojim su njihovi interesi u
suprotnosti, upravo zbog prisutnog sukoba interesa, zakonski
zastupnik ne moe zastupati to lice.
Za svaki takav konkretan sluaj zastupanom licu se
postavlja posebni (ili kolizioni ili naroiti) staralac (21. 212/1 i 2),
ija se dunost iscrpljuje okonanjem spora, odnosno
zakljuenjem pravnog posla za koji je postavljen..

4. STARALAC NAD STRANIM DRAVLJANINOM

Organ starateljstva preduzima potrebne mjere za zatitu
linosti, prava i interesa stranog dravljanina samo za odreeni
period, odnosno samo za vrijeme dok organ drave iji je on
dravljanin ne donese potrebnu odluku i ne preduzme odreene
mjere.
Ova mogunost postoji samo ako meunarodnim ugovorom
nije drugaije odreeno (l. 213. PZ).
O nastaloj potrebi pruanja zatite stranom dravljaninu
obavjetava se organ starateljstva drave iji je dravljanin.

5. STARALAC NA ZAHTJEV
Porodini zakon predvia da na zahtjev lica koje zbog
bolesti, starosti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposobno
samo se starati o sebi, svojim pravima i interesima, organ
starateljstva moe postaviti staraoca za pojedine poslove ili za
odreenu vrstu poslova.
Na zahtjev ovog lica organ starateljstva e i razrijeiti
staraoca dunosti (l. 214).

6. OSTALI SLUAJEVI STARATELJSTVA

Porodini zakon (l. 211) ovlauje organ starateljstva da "i u
drugim sluajevima kad je to potrebno radi zatite prava i
interesa odreenog lica" postavi staraoca za pojedine poslove ili
odreenu vrstu poslova.

6.1. STARALAC TEKO BOLESNOM I NEMONOM LICU

Ukoliko ovakvo lice nije lieno poslovne sposobnosti i po

tom osnovu stavljeno pod starateljstvo, a ni samo nije imenovalo
punomonika, organ starateljstva e mu postaviti posebnog
staraoca.
Radi se uglavnom o licima koja boluju od tee bolesti koja
ih vee za postelju ili imaju vie teih fizikih defekata (npr.
sljepoa i gluhonijemost) koji ih ine nesposobnim da se staraju o
svojim pravima i interesima.
Ako ovakvo lice ovlasti punomonika da ga zastupa, prestaje
potreba za starateljstvom, pa ono prestaje.

6.2. STARALAC ZAETKA

Zaetom djetetu se priznaju odreena prava, odnosno ono
se, kad je to u njegovom interesu, smatra roenim. Tako je
nasciturus, ukoliko se iv rodi, zakonski nasljednik, a moe mu
biti i priznato vanbrano oinstvo.
U ova dva sluaja nasciturusu se postavlja staralac, ija
dunost traje dok postoji potreba zatite njegovih interesa.

6.3. STARALAC LICA KOJE IZDRAVA KAZNU LIENJA

SLOBODE
Ovom licu se postavlja staralac ako postoji potreba za
zatitom njegovih interesa, a ono samo nije odredilo
punomonika da ga zastupa. Naime, lice koje je na izdravanju
kazne ne moe samo sklapati pravne poslove, niti lino kao
stranka uestvovati u sudskom postupku, tako da mu se za
zakljuenje pravnog posla ili za voenje sudskog postupka
postavlja staralac.

Njegova dunost traje dok se ne zakljui pravni posao,

odnosno okona sudski postupak ili dok ovo lice ne odredi
punomonika.

6.4. STARALAC UMRLOM LICU

Onda kada je potrebno zatititi interese umrlog lica, organ
starateljstva mu postavlja staraoca. Razlog za to moe biti sudski
postupak za utvrivanje oinstva pokrenut protiv lica koje nema
nasljednike.
6.5. POSTAVLJANJE STARAOCA OD SUDA

Postavljanje staraoca od suda a ne organa starateljstva,

predviaju i propisi izvan porodinog prava.

Tako Zakon o
postavljanja staraoca:

nasljeivanju

normira

mogunost

nasljedniku nepoznatog prebivalita (l. 225),

staraocu zaostavtine iji su

nepoznatog boravita (l. 132),

nasljednici

nepoznati

ili

staraoca neroenom djetetu (l. 221) i

ostavini koja je na zahtjev povjerilaca odvojena od imovine

nasljednika (l. 144).

Zakon o vanparninom postupku regulie postavljanje

staraoca nestalom licu da ga zastupa u postupku koji se vodi
radi njegovog proglaenja umrlim, ili radi dokazivanja njegove
smrti (l. 65/1).
Zakon o parninom postupku (l. 84) i Zakon o upravnom
postupku (l. 55) normiraju mogunost da sud pred kojim se vodi
postupak postavi staraoca licu protiv kojeg se vodi taj
postupak.

Zakon o izvrnom postupku predvia da stranki koja

umre u toku izvrnog postupka ili iji zakonski zastupnik
umre, ako joj nasljednici nisu poznati ili nije poznato njihovo
boravite, sud bez odlaganja postavlja privremenog staraoca (l.
31).