I.

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10
(proieni tekst)

II. TEMELJNE ZNAAJKE USTAVNOG

PORETKA REPUBLIKE HRVATSKE NA
DVADESETU OBLJETNICU
BOINOG USTAVA
(skripta)

Poto je od ak.god. 2010./2011. kao dio obvezne literature iz

Ustavnog prava uvedena plava Informatorova knjiica koja
sadri Ustav RH sa dopunama iz 2010. i rad prof. dr. sc. Branka
Smerdela Temeljne znaajke Ustavnog poretka RH na
dvadesetu obljetnicu Boinog ustava, kolega i ja smo odluili
taj Ustav i lanak sistematizirati na jedno mjesto za
jednostavnije uenje. Ustav je naravno stavljen cijeli, u obliku
proienog teksta, a profesorov rad je skriptiran, ime je
Informatorova knjiica pokrivena (onih par ostalih zakona ne
spada u literaturu). Eventualne dopune su dobrodole, kako bi
budue kolegice i kolege imali jo bolju obradu ovog dijela
literature. Naravno, tko ve ima isprintan Ustav, odavde e si
izvu samo skripticu. Prva iskustva, temeljena na ocjenama iz
kolokvija (gdje je literatura bila upravo ta plava knjiica) kolega
koji su uili po ovoj skriptiici, govore kako bi ovo trebalo biti
dovoljno (barem do nekog doglednog vremena).
Autori pip_9086 &
zgmetropola
Prosinac
2010.

I. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (proieni tekst)

I. IZVORINE OSNOVE______________________________________________________ ________3
II. TEMELJNE ODREDBE_____________________________________________________________4
III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA______________________________________6
1. ZAJEDNIKE ODREDBE________________________________________________ _________6
2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA____________________________________________6
3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA____________________________________10
IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI____________________________________________________12
1. HRVATSKI SABOR_____________________________________________________________12
2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE______________________________________________15
3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE____________________________________________ _______18
4. SUDBENA VLAST______________________________________________________________19
5. DRAVNO ODVJETNITVO_____________________________________________ _________21
V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE______________________________________________21
VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA)
SAMOUPRAVA________________________22
VII. MEUNARODNI ODNOSI_________________________________________________________23
1. MEUNARODNI UGOVORI______________________________________________________23
2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE_________________________________________________23
VII. A EUROPSKA UNIJA ___________________________________________________ _________24
1. PRAVNA OSNOVA LANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH OVLASTI___
_______________________24
2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE
UNIJE__________________________________24
3. PRAVO EUROPSKE UNIJE_____________________________ __________________________24
4. PRAVO GRAANA EUROPSKE UNIJE_______________________________________________24
VIII. PROMJENA USTAVA____________________________________________________________25
IX. ZAVRNE ODREDBE______________________________________________________________25
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE IZ NN
76/10___________________________________________25

II. TEMELJNE ZNAAJKE USTAVNOG PORETKA REPUBLIKE

HRVATSKE NA DVADESETU

OBLJETNICU BOINOG USTAVA

(skripta) _____________________________________26

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

I. IZVORINE OSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga naroda,
potvrenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razliitim dravnim oblicima te
odranjem i razvitkom dravotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu
dravnu suverenost, to se oitovalo:
u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu;
u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu;
u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu;
u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji;
u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz
Habsburke dinastije;
u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji iz godine
1712.;
u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne
Kraljevine Hrvatske pod banskom vlau, na temelju povijesnoga, dravnoga i
prirodnoga prava hrvatskog naroda;
u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o ureenju odnosa izmeu Kraljevine
Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju
drava i Pragmatike sankcije iz godine 1712.;
u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju dravnopravnih
odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske,
s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba,
proglaenoj na dotadanjem teritoriju Habsburke Monarhije;
u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom
Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3.
listopada 1929. godine) proglaenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada
nije sankcionirao;
u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska dravna
samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;
u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata,
izraenoj nasuprot proglaenju Nezavisne Drave Hrvatske (1941.) u odlukama
Zemaljskoga antifaistikog vijea na rodnog osloboenja Hrvatske (1943.), a potom u
Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalistike
Republike Hrvatske (1963.-1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunistikog
sustava i promjena meunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim
demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraenom voljom potvrdio svoju
tisugodinju dravnu samobitnost.
u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih
branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilakom Domovinskom
ratu (1991. 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlunost i spremnost za
uspostavu i ouvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i
demokratske drave.
Polazei od iznesenih povijesnih injenica, te opeprihvaenih naela u suvremenu svijetu
i neotuivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotroivosti prava na samoodreenje i
dravnu suverenost hrvatskog naroda, ukljuujui i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i
udruivanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost meunarodnog poretka,
Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna drava hrvatskoga naroda i drava
pripadnika nacionalnih manjina: Srba, eha, Slovaka, Talijana, Maara, idova, Nijemaca,
Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bonjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa,
Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini

dravljani, kojima se jami ravnopravnost s graanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje

nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.
Potujui, na slobodnim izborima odluno izraenu volju hrvatskoga naroda i svih
graana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i demokratska drava u
kojoj se jame i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i dravljanina, te
promie njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

II. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.
Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava.
U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i
ravnopravnih dravljana.
Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem.
lanak 2.
Suverenitet Republike Hrvatske neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv.
Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama,
jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim
prostorom iznad tih podruja.
Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i
jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga
podruja do granica sa susjedima.
Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odluuje:
- o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u Republici Hrvatskoj;
o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime;
o udruivanju u saveze s drugim dravama.
Saveze s drugim dravama Republika Hrvatska sklapa zadravajui suvereno pravo da
sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa.
lanak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo,
socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i
ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.
lanak 4.
U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu,
izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu
(regionalnu) samoupravu.
Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja
vlasti propisane Ustavom i zakonom.
lanak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s
Ustavom i sa zakonom.
Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike Hrvatske.
lanak 6.
Osnivanje politikih stranaka je slobodno.
Unutarnje ustrojstvo politikih
demokratskim naelima.

stranaka

mora

biti

sukladno

temeljnim

ustavnim

Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine.

Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem

smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost
Republike Hrvatske. O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske.
Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka.
lanak 7.
Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu
teritorijalnu cjelovitost.
Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne
cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim meunarodnim
ugovorima.
Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku Hrvatsku ili
djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na
temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu
suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog
napada na jednu ili vie njih u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na
temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu
suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih
granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz
prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih
zastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka,
Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i
obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili
pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na
temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike
Hrvatske.
Oruane snage drava saveznica mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i
obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili
pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na
temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike
Hrvatske.
U sluajevima predvienim u lancima 17. i 100. Ustava, Oruane se snage mogu, ako to
zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomo policiji i drugim dravnim tijelima.
Oruane snage Republike Hrvatske mogu se koristiti kao pomo i u protupoarnoj zatiti,
spaavanju i u nadzoru i zatiti prava Republike Hrvatske na moru.
Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oruanim
snagama Republike Hrvatske ureuju se Ustavom i zakonom.
lanak 8.
Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora.
lanak 9.
Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom.
Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se
moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora
izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili
pravnom steevinom Europske unije.
lanak 10.
Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu
i promie njihove veze s domovinom.

Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita Republike
Hrvatske.
lanak 11.
Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih
i bijelih (srebrenih) polja.
Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim
hrvatskim grbom u sredini.
Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino.
Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih i drugih
dravnih znamenja ureuje se zakonom.
lanak 12.
U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.
U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu
moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima
zakonom.
lanak 13.
Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb.
Zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnog grada Zagreba.

III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

1. ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 14.
Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe,
spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu,
imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama.
Svi su pred zakonom jednaki.
lanak 15.
U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.
Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se
donosi po postupku za donoenje organskih zakona.
Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina
osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne
pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.
lanak 16.
Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih
ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u
svakom pojedinom sluaju.
lanak 17.
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te
velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se
ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako
se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade,
Predsjednik Republike.
Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati
nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno
podrijetlo.

Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena

odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili
kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i
vjeroispovijedi.
lanak 18.
Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog
stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom.
Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je
osigurana druga pravna zatita.
lanak 19.
Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na
zakonu.
Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja
imaju javne ovlasti.
lanak 20.
Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je
odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom.

2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA

lanak 21.
Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.
U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.
lanak 22.
ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno zakonom, o
emu odluuje sud.
lanak 23.
Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole,
lijenikim ili znanstvenim pokusima.
Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.
lanak 24.
Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog
naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.
Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu
protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odreeno
zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti obavijetena o
razlozima uhienja, te o svojim pravima utvrenima zakonom.
Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode
odluiti o zakonitosti lienja slobode.
lanak 25.
Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo
dostojanstvo.
Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku,
odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku osloboen ili osuen.
Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.
Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa zakonom, pravo na
odtetu i javnu ispriku.
lanak 26.

Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i
inim tijelima koja imaju javne ovlasti.
lanak 27.
Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo, u
skladu sa zakonom.
lanak 28.
Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se
pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.
lanak 29.
Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u
razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog
kanjivog djela.
U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik
ima pravo:
da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i
razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete,
da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,
na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti
upoznat,
da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava
da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim
zakonom,
da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu,
da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i
ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube,
na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava
na sudu.
Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju.
Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.
Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja.
lanak 30.
Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom,
imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava
na obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.
lanak 31.
Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno
zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja
nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu,
odredit e se takva kazna.
Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za
kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u skladu sa zakonom.
Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu propisati
sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.
Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa
pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije,
ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti drave,
propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu. Imovinska
korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima, oduzet e se.
lanak 32.

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se
kretati i birati boravite.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i
naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.
Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se
iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja,
prava i sloboda drugih.
lanak 33.
Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoi te u Republici Hrvatskoj,
osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima
meunarodnog prava.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni
izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s
meunarodnim ugovorom i zakonom.
lanak 34.
Dom je nepovrediv.
Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se
dom ili drugi prostor pretrai.
Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri
pretrazi doma ili drugoga prostora.
U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga
ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti
svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja
kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu
veeg opsega.
Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da
se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti
svjedoka.
lanak 35.
Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota,
dostojanstva, ugleda i asti.
lanak 36.
Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva.
Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili
provedbu kaznenog postupka.
lanak 37.
Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se
podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom.
Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u
dravi.
Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.
lanak 38.
Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.
Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja,
slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja.
Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa
informaciji.
Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja
prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u

10

svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se

zakonom.
Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i
zakonom utvreno pravo.
lanak 39.
Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na
nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.
lanak 40.
Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog
uvjerenja.
lanak 41.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.
Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede,
osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima,
a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.
lanak 42.
Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.
lanak 43.
Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili
zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i
ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u
njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja
demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti
Republike Hrvatske.
lanak 44.
Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u
obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube.
lanak 45.
Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u
izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odluivanja na dravnom referendumu, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju
pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u
Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima
diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj
prebivaju.
U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u
postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika
Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u
doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima
diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se
nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom.

lanak 46.
Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim
tijelima i dobiti na njih odgovor.
lanak 47.

11

Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.

Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu
pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe
obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom.

3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

lanak 48.
Jami se pravo vlasnitva.
Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi
opem dobru.
Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom.
Jami se pravo nasljeivanja.
lanak 49.
Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.
Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je
zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom.
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za
gospodarski razvitak svih svojih krajeva.
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim
aktom.
Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.
lanak 50.
Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz
naknadu trine vrijednosti.
Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite
interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.
lanak 51.
Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim
gospodarskim mogunostima.
Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.
lanak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva,
ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od
osobitog kulturnoga, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom
odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu.
Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu
upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za
ogranienja kojima su podvrgnuti.
lanak 53.
Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.
Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvjeuje Hrvatski sabor.
Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi guverner
Hrvatske narodne banke.
Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadlenost Hrvatske narodne banke ureuju se zakonom.
lanak 53.a
Dravni ured za reviziju je najvia revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je
samostalna i neovisna u svom radu.
Dravnim uredom za reviziju upravlja glavni dravni revizor koji o njegovu radu izvjeuje
Hrvatski sabor.

12

Osnivanje, ustrojstvo, nadlenost i nain rada Dravnog ureda za reviziju ureuju se

zakonom.
lanak 54.
Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.
Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno
svako radno mjesto i dunost.
lanak 55.
Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i
dostojan ivot.
Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.
Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne
moe odrei.
Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu.
lanak 56.
Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje
ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.
Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.
lanak 57.
Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim
osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u
drutveni ivot.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih
invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.
Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.
lanak 58.
Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom.
lanak 59.
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati
sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meu narodne sindikalne
organizacije.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje.
Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.
lanak 60.
Jami se pravo na trajk.
U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenima zakonom
moe se ograniiti pravo na trajk.
lanak 61.
Obitelj je pod osobitom zatitom drave.
Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.
lanak 62.
Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne
i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot.
lanak 63.
Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da
samostalno odluuju o odgoju djece.

13

Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove

osobnosti.
Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu,
obrazovanje i skrb.
Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.
Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu
roditelji.
lanak 64.
Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.
Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti
prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad
smije dopustiti.
Mlade, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zatitu na radu.
lanak 65.
Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu
s njegovim sposobnostima.
Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.
lanak 66.
Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.
lanak 67.
Jami se autonomija sveuilita.
Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.
lanak 68.
Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.
Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.
Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote.
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog,
umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva.
Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.
lanak 69.
Svatko ima pravo na zdrav ivot.
Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.
Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti
zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

1. HRVATSKI SABOR
lanak 70.
Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj.
lanak 71.
Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i
jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.
lanak 72.
Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.

14

Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

lanak 73.
Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka
mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.
Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih
izbora.
Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona
veina zastupnika.
lanak 74.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.
Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava
odreena zakonom.
lanak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.
Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno
miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.
Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez
odobrenja Hrvatskoga sabora.
Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da
vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O
takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv
njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatnoimunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski
sabor.
lanak 76.
Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u
sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100. Ustava.
lanak 77.
Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui
veina svih zastupnika.
Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava, raspustiti Hrvatski
sabor.
lanak 78.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15.
srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.
Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine
zastupnika.
Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova
zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.
lanak 79.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom.
Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.
lanak 80.
Hrvatski sabor:
odluuje o donoenju i promjeni Ustava,

15

 donosi zakone,
donosi dravni proraun,
odluuje o ratu i miru,
donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,
donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske,
ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike
Hrvatske,
odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,
raspisuje referendum,
obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,
nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih
Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,
daje amnestiju za kaznena djela,
obavlja druge poslove utvrene Ustavom.
lanak 81.
Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova
ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika.
Zastupnici glasuju osobno.
lanak 82.
Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor
donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.
Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne
slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i
djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom
glasova svih zastupnika.
Odluku iz lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih
zastupnika.
lanak 83.
Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.
lanak 84.
Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga
sabora te Vlada Republike Hrvatske.
lanak 85.
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim
ministrima zastupnika pitanja.
Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o
radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana.
Postavljanje zastupnikih
poslovnikom.

pitanja

podnoenje

interpelacije

poblie

se

ureuju

lanak 86.
Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu
zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati
referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za
neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu
sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu.
Odluka donesena na referendumu obvezatna je.

16

O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za odravanje

savjetodavnog referenduma.
lanak 87.
Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike
Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se
odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna
prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne
samouprave.
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.
Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu
dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije.
lanak 88.
Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u
Hrvatskom saboru.
Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe
pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike
Hrvatske.
lanak 89.
Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u
Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske.
Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na
dostupan nain u skladu sa zakonom.
Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog
osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.
Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati
povratno djelovanje.
Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno
djelovanje.
lanak 90.
Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.
Hrvatski sabor donosi dravni proraun veinom glasova svih zastupnika.
U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori.
lanak 91.
Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.
Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.
Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.
lanak 92.
Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih
prava i sloboda utvrenih Ustavom, zakonima i meunarodnim pravnim aktima o ljudskim
pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed
nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili povrijeena njegova ustavna ili
zakonska prava.
Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Puki
pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu.
Uvjeti za izbor i razrjeenje pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i nain
rada ureuju se zakonom. Zakonom se, radi zatite temeljnih ustavnih prava, pukom
pravobranitelju mogu povjeriti i odreene ovlasti u odnosu na pravne i fizike osobe.
Puki pravobranitelj i ostali opunomoenici Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

17

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 93.
Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i
inozemstvu.
Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne
vlasti.
Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike
Hrvatske.
lanak 94.
Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.
Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od
kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.
Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom
glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude
ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.
Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka
mandata.
Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda
Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.
Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.
lanak 95.
Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost.
Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o
emu obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 96.
U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora,
Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O
povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik
Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku,
predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na
temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i
o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge
za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika
Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o
proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana
preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga
lanka.
lanak 97.
Predsjednik Republike:
raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,
raspisuje referendum u skladu s Ustavom,
povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele
zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje
veine svih zastupnika,

18

 daje pomilovanja,
dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,
obavlja druge dunosti odreene Ustavom.
lanak 98.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i provoenju
vanjske politike.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o
osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga
sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike
Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih
misija.
lanak 99.
Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske.
Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave
Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih
snaga iako nije proglaeno ratno stanje.
lanak 100.
Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa
zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako
Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa
zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad
su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti,
Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi
uredbe sa zakonskom snagom.
Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom
saboru im se bude mogao sastati.
Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa
stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom
prestaje vaiti.
U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu
Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.
lanak 101.
Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja.
Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi.
lanak 102.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom,
surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.
Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog
odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade
Republike Hrvatske.
lanak 103.
Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon
savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe
raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor

19

Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni
proraun.
Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje
postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.
lanak 104.
Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih
dunosti.
Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti
Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika.
O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske
dvotreinskom veinom svih sudaca.
Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za
povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree
odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.
Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike
prestaje dunost po sili Ustava.
lanak 105.
Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.
Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni
postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.
Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je
zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet
godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je
o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.
lanak 106.
Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela.
lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja
koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.
Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike.
Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje Predsjednik Republike svojom odlukom. Ured
Predsjednika Republike i strune slube Vlade Republike Hrvatske surauju u obavljanju
poslova od zajednikog interesa. Sredstva za rad Ureda Predsjednika Republike
osiguravaju se u okviru dravnog prorauna Republike Hrvatske.

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 107.
Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.
lanak 108.
Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.
Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili
profesionalnu dunost.
lanak 109.
lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav
Vlade.
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata,
mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti
glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom
saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst
prisege utvruje se zakonom.

20

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske,

rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis
predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi
predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
lanak 110.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata,
Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije
povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade
drugoj osobi.
lanak 111.
Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 109. i 110. Ustava, Predsjednik
Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene
izbore za Hrvatski sabor.
lanak 112.
Vlada Republike Hrvatske:
predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,
predlae dravni proraun i zavrni raun,
provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,
donosi uredbe za izvrenje zakona,
vodi vanjsku i unutarnju politiku,
usmjerava i nadzire rad dravne uprave,
brine o gospodarskom razvitku zemlje,
usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,
obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.
lanak 113.
Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i
poslovnikom.
lanak 114.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.
Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno
su odgovorni za svoje podruje rada.
lanak 115.
Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti
pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini.
Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.
Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana
dostave prijedloga Hrvatskom saboru.
Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od
dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.
Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja
zastupnika u Hrvatskom saboru.
Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga
postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci.
Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada
podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i
lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o
tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika

21

Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju

Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.
Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto
njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik
Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.
U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u
skladu sa stavkom 7. ovoga lanka.
lanak 116.
Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se zakonom.
Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-pravni status
namjetenika.

4. SUDBENA VLAST
lanak 117.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.
Sudbena vlast je samostalna i neovisna.
Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora
prava.
lanak 118.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice
Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog
Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda
Republike Hrvatske bira se na etiri godine.
Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ureuje
se zakonom.
lanak 119.
Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske.
Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u
demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno
ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim
sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne,
slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u
opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi
javnost mogla biti tetna za interese pravde.
lanak 120.
Sudaka dunost povjerava se osobno sucima.
U suenju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom.
lanak 121.
Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.
Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za
izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju
zakona od strane suca koje je kazneno djelo.
Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju
sudake dunosti biti pritvoren niti mu moe biti odreen istrani zatvor bez odobrenja
Dravnoga sudbenog vijea.
lanak 122.
Sudaka dunost je stalna.

22

Sudac e biti razrijeen sudake dunosti:

ako to sam zatrai,
ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost,
ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake
dunosti,
ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui
Dravno sudbeno vijee,
kad navri sedamdeset godina.
Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana
dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud
odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike
Hrvatske.
Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od
15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi
odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o
Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30
dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu.
Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili
preustroja suda u skladu sa zakonom.
Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom
dunou.
lanak 123.
Dravno sudbeno vijee je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i
neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.
Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o
imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i
predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Odluke iz stavka 2. ovoga lanka Dravno sudbeno vijee donosi na nepristran nain, a na
temelju kriterija propisanih zakonom.
Dravno sudbeno vijee sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i drugog
pravosudnog osoblja.
Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam sudaca, dva sveuilina
profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe.
lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.
Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea.
lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na razdoblje od etiri godine, s tim da
lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta.
Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoga sudbenog vijea
ureuju se zakonom
.

5. DRAVNO ODVJETNITVO
lanak 124.
Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno
postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje
radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i
prava.
Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine
Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog
odbora Hrvatskoga sabora.

23

Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje, razrjeuje i o

njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee.
Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na nepristran nain, a
na temelju kriterija propisanih zakonom.
Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno.
Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika dravnog
odvjetnika, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih
jedan iz redova oporbe.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s tim da lanom
Dravnoodvjetnikog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta.
lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.
elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea.
Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea
ureuju se zakonom.
Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva ureuju se
zakonom.

V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 125.
Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor
dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika,
osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti,
na nain i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje
osam godina, a produuje se do stupanja na dunost novog suca u sluaju da do njegova
isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dunost, a iznimno najdulje do est
mjeseci.
Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru
provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.
Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine.
lanak 126.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni
profesionalnu dunost.
Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom
saboru.
lanak 127.
Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka
vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku
kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost.
lanak 128.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su
prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje
postupka nije prolo vie od godine dana,
odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim
ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne slobode, kao i
pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike
Hrvatske,
prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i
nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor,

24

 rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti,

odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s
Ustavom, zabraniti njihov rad,
nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne
sporove koji nisu u djelokrugu sudova,
obavlja druge poslove odreene Ustavom.
lanak 129.
Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba
Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava
Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor.
lanak 130.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan.
Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je
neustavan ili nezakonit.
U sluajevima iz lanka 128. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud Republike
Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugi propis nije bio u skladu s
Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.
lanak 131.
Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove
dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i
pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih
Ustavom i druga pitanja vana za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike
Hrvatske ureuju se ustavnim zakonom.
Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava.
Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim poslovnikom.

VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

lanak 132.
Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih)
predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim
izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava.
Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova,
referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom.
Prava iz ovoga lanka u Republici Hrvatskoj ostvaruju i graani Europske unije, u skladu
sa zakonom i pravnom steevinom Europske unije
lanak 133.
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje se na nain
propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odreuje se na
nain propisan zakonom.
Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u
Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije.
U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne
samouprave.
lanak 134.
Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se
neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje
naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o
djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu,

25

tjelesnu kulturu i sport, tehniku kulturu, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje

prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog
(regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno
i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te
planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom
dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima.
Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i
ekonominosti.
lanak 135.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim
statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi
lokalnim potrebama i mogunostima.
lanak 136.
U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave samostalna su i pod lijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih
dravnih tijela.
lanak 137.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode
kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni
njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom.
Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa
zakonom.

VII. MEUNARODNI ODNOSI

1. MEUNARODNI UGOVORI
lanak 138.
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih
ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga
sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.
lanak 139.
Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona,
meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski
obvezuju Republiku Hrvatsku.
Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti
izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje dvotreinskom veinom
glasova svih zastupnika.
Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu
meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga
lanka.
Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga
Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

sabora

sklapa

lanak 140.
Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji
su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su
snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na
nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava.

26

2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE
lanak 141.
Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama
ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada
Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim
dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja
jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo
kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom
veinom glasova svih zastupnika.
Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova
biraa koji su pristupili referendumu.
Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga
sabora.
Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja
Republike Hrvatske.

VII. A EUROPSKA UNIJA

1. PRAVNA OSNOVA LANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH OVLASTI
lanak 141.a
Republika Hrvatska, na temelju lanka 141. Ustava, kao drava lanica Europske unije,
sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva, kako bi zajedno s drugim europskim
dravama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila druge
zajednike ciljeve, u skladu s temeljnim naelima i vrijednostima na kojima se Europska
unija zasniva.
Republika Hrvatska, na temelju lanka 139. i 140. Ustava, institucijama Europske unije
povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih
na temelju lanstva.

2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE

lanak 141.b
Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje
putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti.
Hrvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s ugovorima na
kojima se temelji Europska unija.
Vlada Republike Hrvatske izvjeuje Hrvatski sabor o prijedlozima pravnih propisa i odluka
u ijem donoenju sudjeluje u institucijama Europske unije. Hrvatski sabor moe o tim
prijedlozima donositi zakljuke na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama Europske
unije.
Nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u institucijama
Europske unije ureuje se zakonom.
Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim
ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske.

3. PRAVO EUROPSKE UNIJE

lanak 141.c
Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne steevine Europske unije, izjednaeno je s
ostvarivanjem prava koja su zajamena hrvatskim pravnim poretkom.
Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije
primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom Europske unije.

27

Hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini Europske unije.
Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe
s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

4. PRAVO GRAANA EUROPSKE UNIJE

lanak 141.d
Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami
pravna steevina Europske unije, a osobito:
slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica,
aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim
izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice,
pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti
vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema
diplomatsko-konzularno predstavnitvo,
pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu
te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom
jeziku, kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom
jeziku.
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na
kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora.
U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju
svi graani Europske unije.

VIII. PROMJENA USTAVA

lanak 142.
Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina
zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
lanak 143.
Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih
zastupnika.
Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika.
lanak 144.
O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih
zastupnika.
lanak 145.
Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.

IX. ZAVRNE ODREDBE

lanak 146.
Stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br.
28/2001) prestaje s radom upanijski dom Hrvatskoga sabora te prestaje dunost
dosadanjem predsjedniku i lanovima Dravnoga sudbenog vijea i predsjedniku
Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
lanak 147.
Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE IZ NN 76/10

lanak 31.

28

Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, osim lanka 4. u dijelu koji se
odnosi na izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije,
lanka 26. i dodanih lanaka 141.b, 141.c i 141.d iz lanka 29. ove Promjene Ustava, koji
stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Klasa: 012-02/10-01/01
Zagreb, 16. lipnja 2010.

II. TEMELJNE ZNAAJKE USTAVNOG PORETKA RH NA

DVADESETU OBLJETNICU BOINOG USTAVA
1. ZNAAJ USTAVA I USTAVNOSTI ZA IVOT U DEMOKRATSKOM
DRUTVU
USTAV:
Temeljni i najvii pravni akt neke drave
Ima najveu pravnu snagu (svi ostali pravni propisi moraju biti u skladu sa
njime)
Najvaniji strateki politiki akt
FUNKCIJE USTAVA :
Promicanje i zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda
Izgradnja i jaanje demokratskih ustavnopravnih institucija u funkciju
ustavnog naela vladavine prava
NAJVANIJE TEMELJNE FUNKCIJE I ZNAAJKE USTAVA:
1) Kao najvii pravni akt utvruje osnove odnosa graana s tijelima
dravne vlasti i svima onima koji obavljaju javne ovlasti- u tu svrhu
jami ljudska prava i temeljne slobode i predvia pravna sredstva njihove
zatite
2) Ustav konstituira dravu i njezin pravni sustav i sprjeava sve one
koji bi dravne institucije htjeli podvrgnuti vlastitom interesu te
primjenom naela diobe vlasti, omoguuje uzajamni nadzor nositelja vlasti
3) Kao strateki politiki akt drave i naroda kao nositelja
suvereniteta utvruje temeljna naela politike zajednice kao
demokracije utemeljene na potovanju ljudskih prava i sloboda i vladavini
prava
4) Kao akt legitimiranja demokratske drave pred meunarodnom
zajednicom i prema cijelom graanstvu, ustav objavljuje temeljne
vrijednosti i ciljeve drutvenog razvoja te uspostavlja okvir za
demokratsko usklaivanje i izraavanje interesa putem
zakonodavstva
29

Ustav je dakle instrument narodne volje kojim se eli nadzirati i usmjeriti

nositelje dravne moi, kako bi sredstva dobivena od naroda koristili u
interesu naroda.
Prema izvornoj ideji ustav donosi narod te zato ima jau pravnu snagu od
zakona predstavnikog tijela.
Ustav se izravno primjenjuje te se zato svatko ima pravo pozvati na ustavom
zajamene slobode i prava.

2. DONOENJE USTAVA I USPOSTAVLJANJE SAMOSTALNE

REPUBLIKE HRVATSKE
Ustav RH je donesen 21.12.1990. godine, sa ciljem postavljanja temelja
samostalne RH. Volja naroda za uspostavljanje samostalne i nezavisne RH
iskazana je na prvim viestranakim izborima, te potvrena na referendumu o
suverenosti 19.5.1991. .
Na temelju te odluke Hr. sabor donio je deklaraciju o uspostavi samostalne i
suverene Republike Hrvatske 25.6.1991., te konano odluku o raskidu
svih dravotvornih veza sa republikama koje su inile bivu
jugoslavensku federaciju 8.10.1991.
Odluka glasi :
RH od 8.10.1991. raskida dravnopravne sveze na temelju kojih je
inila dosadanju SFRJ
RH odrie legitimitet i legalitet svim tijelima dosadanje SFRJ
RH ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje
nastupa u ime SFRJ
RH priznaje samostalnost i suverenost ostalih republika bive SFRJ,
na temelju naela uzajamnosti spremna je sa onim republikama sa
kojima nije u oruanom sukobu uspostaviti, odravati i razvijati
prijateljske odnose
RH jami i osigurava temeljna prava ovjeka i nacionalnih manjina
RH nastavit e postupak utvrivanja meusobnih prava i obveza u
odnosu na ostale republike bive SFRJ
Meunarodno priznanje RH- 15.1.1992.

3. PREGLED RAZVITKA USTAVNOG UREENJA

REPUBLIKE HRVATSKE
30

Promjene Ustava odraavaju potrebe drutvenog razvitka i prioritete

dravne politike.
1997.
Cilj :
1) Osnaiti ustavna jamstva dravne samostalnosti
-Zabrana udruivanja u saveze koji mogu dovesti do balkanskog dravnog
saveza u bilo kojem obliku
2) Pojasniti ustavna jamstva sloboda i prava
-Pojanjenje kako ustavna jamstva ravnopravnosti ne tite samo hrvatske
dravljane, nego svakoga tko se zatekne na teritoriju RH
2000.
Cilj:
Ojaati ustavna jamstva demokratskog razvitka i parlamentarne
demokracije
Sprijeiti koncentraciju vlasti i odluivanja u osobi predsjednika
-Promjena cijelog ustroja vlasti u cilju jaanja nadzora nad predsjednikom,
u sklopu modela parlamentarne vladavine
2001.
Cilj: Stvaranje jednodomnog sabora (ukinut upanijski dom)
2010.
Cilj: Stvaranje ustavne osnove za stupanje RH u punopravno lanstvo EU,
u procesu ispunjavanja stratekih ciljeva ukljuivanja u euro-atlantske integracije

3.1.
3.1.1.

PROMJENA USTAVA OD 16.6.2010

Promjene usvojene zbog potreba o pridruivanju EU

Te se promjene odnose na:

Poloaj sredinje banke
Ureenje ustavnog poloaja ureda dravne revizije
Naputanje naela o neizruivanju vlastitih dravljana (tek od punopravnog
lanstva)
Prilagodbe postupka donoenja odluka u NATO-u
Nain odluivanja na referendumu o udruivanju i razdruivanju

3.1.2.

Promjene potrebne radi prilagodbe pravnog sustava

(buduem) lanstvu EU

Glava VII. Ustava; primijenit e se tek punopravnim lanstvom u EU

Ureuje: 1.) Pravnu osnovu lanstva i prijenos ustavnih ovlasti na
institucije EU
2.) Sudjelovanje dravnih tijela u odluivanju u institucijama EU
31

3.) Supremaciju (prevlast) pravne steevine EU u hrvatskom

pravnom sustavu
4.) Prava graana EU u RH

3.1.3.

Promjene u svrhu deklaracije namjera i omoguavanja

ispravljanja ratnih nepravdi

Promjene teksta izvorinih osnova : navoenje 22 nacionalne manjine i

formulacija o tome kako su branitelji i narod u pravednom, legitimnom,
oslobodilakom i obrambenom ratu obranili dravu
Ukidanje zastare za kaznena dijela ratnog profiterstva i pretvorbenog
kriminala

3.1.4.

Promjene u sustavu politikog odluivanja

1. Pozitivna diskriminacija nacionalnih manjina

a) Dodatno pravo glasa za pripadnike manjina iji je broj manji od 1,5%
stanovnitva
b) Ozakonjeno jamstvo 3 zastupnika mjesta za pripadnike manjina iji je
broj vei od 1,5% stanovnitva
2. Nain glasovanja Hrvatskih dravljana s prebivalitem u inozemstvu
Hrvatski dravljani s prebivalitem u inozemstvu mogu glasati u
diplomatskim i konzularnim predstavnitvima RH i imaju zajamena 3
mjesta u Hr. saboru
3. Odluivanje biraa na referendumu
Odluka se donosi veinom biraa koji su pristupili glasovanju
4. Odluivanje u Hrvatskom saboru
O proraunu se odluuje veinom svih zastupnika
Za izbor ustavnih sudaca potrebna je 2/3 veina svih zastupnika
Odreena je i uloga Hrvatskog sabora i Vlade u buduim odnosima
razmatranja i donoenja politikih odluka u tijelima EU

3.1.5.

Promjene u cilju reforme pravosua

Promjene predstavljaju osnovne supstancijalne reforme sudbene vlasti i sudake

profesije
Izmijenjen je poloaj i izbor sudaca
Ukinuta obveza reizbora sudaca nakon prvih 5 godina na dunosti
Sudaka dunost uinjena je osobnom i trajnom
Nadlenosti vrhovnog suda -preciznije odreene, kao i nove nadlenosti
njegova predsjednika
Izmijenjen je sastav i nadlenosti Dravnog sudbenog vijea, Dravnog
odvjetnitva i Dravno odvjetnikog vijea

3.1.6.

Promjene u cilju jaanja ljudskih prava i temeljnih sloboda

Izmijenjeni su :
lanak 38. : pravo na slobodan pristup informacijama
lanak 66. : pravo na besplatno obrazovanje
lanak 93. : puki pravobranitelj
32

Unesena su bitna poboljanja prava na slobodan pristup informacijama , ali

je proputena prigoda da se ojaaju mehanizmi za ocjenu javnog interesa
(temelj za odbijanje pristupa informacijama)

4. O IZVORINIM OSNOVAMA ( PREAMBULI ) USTAVA

Od nastanka prvog modernog ustava (SAD 1787.) ustavnim tekstovima prethodi
preambula u kojoj se objavljuju pravno utemeljenje , ciljevi , svrha i
temeljne vrijednosti ustava u trenutku donoenja. Takoer imaju politiku i
pravnu teinu, posebno u tumaenju i razumijevanju ustava. Povijesna vanost
preambule je velika, a dio teksta o nacionalnom suverenitetu posluio je kao
jedan od najvanijih temelja za tumaenje ustava kao cjeline.
Kao nacionalna drava, RH dobila je svoje ime, himnu, grb, zastavu i druge
dravne simbole i obiljeja, te hrvatski kao slubeni jezik
Kao demokratska drava, RH je od samog nastanka zajamila poseban
status i zatitu pripadnicima svih nacionalnih manjina
Cilj izvorinih osnova ustava je bio objasniti svijetu povijesnu ustavnopravnu
osnovu kao i razloge akcije hrvatske vlasti za ostvarenje suverene, neovisne
demokratske drave te zacrtati temelje ureenja nove drave na najviim
dostignuima razvoja nacionalnih i ljudskih prava suvremenog svijeta. Izvorine
osnove mijenjaju se sa ciljem naglaavanja temeljnih vrijednosti
odreenog povijesnog razdoblja .
U posljednjoj promjeni Ustava dolo je do promjene izvorinih osnova (vidi str. 28)
:
Nabrojene su sve nacionalne manjine (22) i to povijesnim redom
Isticanje pravedne i legitimne naravi oslobodilakog i obrambenog rata u
kojem su narod i branitelji obranili RH

5. OSNOVNE ODREDNICE USTAVNOG PORETKA : TEMELJNE

ODREDBE
Temeljne odredbe ustava izraavaju bit njegova idejnog koncepta i temeljne
politike odrednice ustavnog poretka

5.1.

Narodni suverenitet : nositelji vlasti u dravi su

slobodni i ravnopravni dravljani

Narodni suverenitet : Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici

slobodnih i ravnopravnih dravljana, pri tome se jasno odreuje da narod ine svi
hrvatski dravljani koji su ravnopravni graani i sudjeluju u ostvarivanju vlasti
izborom predstavnika i neposrednim odluivanjem (referendum)

5.2.

Dravni suverenitet: ogranien je meunarodnim

pravom
I meunarodnim ugovorima

33

Dravni suverenitet: Utvren je kao neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv te znai

vrhovnu vlast drave na cijelom dravnom podruju. Izraava se jednostavnom
formulom : Vrhovnitvo je najvia vlast prema unutra i neovisna prema van, koja
slobodno odluuje o sklapanju meunarodnih sporazuma, kao i o ratu i miru.
Drava se svog suvereniteta ne moe odrei, ali ga moe ograniiti (ne
trajno i konano) voljom naroda ili narodnog predstavnitva. Ustav nabraja
ogranienja teoretski zamiljenog totalnog dravnog suvereniteta :
meunarodno pravo i meunarodni ugovori.
Takoer propisuje kako o prijenosu suverenih ovlasti na meunarodna tijela i
organizacije odluuje Hr. sabor 2/3 veinom svih zastupnika, kao i narod
neposredno (= referendum).

5.3.

Ustav je zasnovan na etikom konceptu koji izraava

najvie vrednote ustavnog poretka

Ustavi se, od poetka moderne ustavnosti, utemeljuju na odreenom

vrijednosnom ili etikom konceptu npr zlatno pravilo. Klasine vrednote:
pravda, jednakost, sloboda, pravo na ivot i pravo na potragu za
sreom.

Najvie vrednote Ustava RH :

Sloboda - demokratski ideal i temeljno pravo svakog pojedinca u
demokratskom politikom pogledu
Jednakost u smislu jednakosti svih ljudi pred zakonom u pogledu zatite
njihovih sloboda i prava
Nacionalna ravnopravnost temelj demokratske nacionalne drave koja
ne diskriminira, nego posebno titi nacionalne manjine
Ravnopravnost spolova ideal demokratskog poretka, nije ostvaren u
potpunosti
Mirotvorstvo tradicionalna orijentacija hrvatske drave koja ne
iskljuuje pravo na obranu ili akcije uspostavljanja i ouvanja mira
Socijalna pravda temeljni ideal drave blagostanja, koja osigurava
odreene uvjete ivota i socijalnu zatitu svim graanima , bez obzira na
poloaj
Potovanje prava ovjeka osnovica djelovanja dravnih i drugih tijela, i
odnosa meu pojedincima
Nepovredivost vlasnitva temeljno pravo koje ini osnovicu
poduzetnike slobode i trinog gospodarstva
Ouvanje prirode i ovjekova okolia kao jedno od kljunih pitanja
odrivog razvoja suvremenog svijeta

34

Vladavina prava ideal ideje ustavne vladavine i temeljno naelo odnosa

izmeu vlasti i onih kojima ona vlada , koje izraava ideju da slobodnim
graanima vladaju zakoni a ne ljudi
Demokratski viestranaki poredak jamstvo slobode i realizacije
temeljnih ustavnih naela kroz natjecanje politikih stranaka i mirnu
smjenu vlasti putem odluke biraa na izborima
Najvie vrednote slue kao temelj tumaenja ostalih ustavnih odredbi, i
time kao uputa zakonodavcu pri razradi pojedinih sloboda i prava.

5.4.

Dioba vlasti temeljno je naelo ustroja vlasti, sa svrhom

nadzora i odgovornosti

Dioba vlasti ne znai samo odvajanje nego nadzor kroz suradnju i uzajamno
povjerenje nositelja vlasti
Osim horizontalne ( zakonodavna, izvrna, sudska) postoji i vertikalna (odnosi
izmeu sredinje vlasti i lokalne samouprave temeljene na ustavnoj razdiobi
ovlasti)

5.5.

Vladavina prava zahtijeva potovanje Ustava, zakona i

cjeline pravnog sustava

Naelo vladavine prava iz lanka 3. Ustava, kao jedno od najviih vrednota

ustavnog poretka RH, ostvaruje se i temeljnom odredbom lanka 5.o naelu
ustavnosti i naelu zakonitosti te obvezi zakonodavca i donositelja niih
akata da se strogo pridravaju Ustava i zakona, te odredbom prema
kojoj je svatko duan pridravati se Ustava i prava te potovati pravni
poredak RH. Takoer propisuje i pridravanje prava u smislu cjeline pravnog
sustava koji ve obuhvaa pravo Vijea Europe, uskoro i pravnu steevinu tj.
cijeli sustav prava EU.
Graanin smije initi sve to mu nije zabranjeno
Upravna i sudska tijela smiju initi samo ono to im je doputeno
(zakonom)

5.6.

Povratno (retroaktivno) djelovanje propisa je

zabranjeno

Zakon stupa na snagu najranije 8 dana od objave u Narodnim novinama,

slubenom listu RH, osim ako je zbog osobito opravdanih razloga zakonom
odreeno drugaije.
Samo pojedine odredbe iz posebno opravdanih razloga mogu djelovati
retroaktivno. Cijeli zakoni i uredbe na temelju zakonskog ovlatenja
NIKADA.
IZNIMKA: Povratno odreivanje nemogunosti zastarijevanja kaznenih dijela
poinjenih u vrijeme Domovinskog rata i privatizacije.

35

5.7.

Politike stranke nositelji su politikog ivota u

demokraciji

Politike stranke su organizacije graana koje se osnivaju radi sudjelovanja u

politikom ivotu i demokratske borbe za osvajanje politike vlasti na izborima.
Pluralizam politikih stranaka nuan je radi kritike vlasti i nuenja alternative
biraima. Izmjenjivanje stranaka na vlasti je nuno.
lanak 6. Ustava jami slobodno osnivanje politikih stranaka. Unutarnje
ustrojstvo politikih stranka mora biti u skladu sa temeljnim ustavnim
demokratskim naelima.
Stranke moraju javno polagati raun o izvoru sredstava i imovine.
Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem
smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog politikog poretka ili ugroavaju
opstojnost RH, takvu stranku u svojoj funkciji nadzora moe zabraniti Ustavni sud.

5.8.

Mir je nedjeljiv : tko eli ivjeti u miru mora sudjelovati

u njegovu ouvanju

Mirotvorstvo : Jedna od najviih ustavnih vrednota, ali kao lanica meunarodnog

obrambenog saveza NATO, RH promjenama lanka 7. Ustava preuzima nove
obveze u meunarodnim misijama uspostavljanja i odravanja mira.
vidi lanak 7. Ustava, str. 4., 5.

5.9.

Izmjena granice u iskljuivoj je nadlenosti Hrvatskog

sabora

Granice RH mogu se mijenjati iskljuivo odlukom Hr. sabora koji donosi 2/3
veinom glasova svih zastupnika.

5.10.

Hrvatsko dravljanstvo temelj je za koritenje politikih

i drugih prava

Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom.

Dravljanin RH ne moe biti prognan iz RH niti mu se moe oduzeti
dravljanstvo. Ustav je promjenom lanka 9. napustio tradicionalno naelo
neizruivanja svojih dravljana, tako da dravljanin RH ne moe biti izruen
niti jednoj drugoj dravi , osim kada se mora izvriti odluka o izruenju
ili predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom
steevinom EU.
Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne moe biti prognan niti izruen
drugoj dravi osim u sluaju izvrenja odluke donesene u skladu s meunarodnim
ugovorom ili zakonom.

5.11.

Zatita prava i interesa iseljene Hrvatske

36

Temeljne odredbe takoer ureuju i skrb RH u odnosu na svoje

dravljane koji ive ili borave u inozemstvu, odnosno dijelove hrvatskoga
naroda u drugim dravama. lanak 10. Ustava : RH titi prava i interese svojih
dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom.
Dijelovima hrvatskoga naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita
RH.
5.12.- 5.14.
U lanku 11. ureen je grb RH.
U lanku 12. navodi se u RH u slubenoj uporabi je hrvatski jezik i latinino
pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u
slubenu uporabu moe se uvesti koji drugi jezik ili pismo.
Glavni grad RH je Zagreb, zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnoga
grada Zagreba. Zakonom mu se moe utvrditi poloaj upanije.

6. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

6.1.

Zabrana diskriminacije u koritenju pravima i

slobodama

Temeljno pravno naelo o jednakosti svih ljudi (dravljana i stranaca)

glede koritenja njihovih prava razrauje lanak 14. Ustava. Zabranjuje
diskriminaciju po bilo kojem temelju i precizira da : svatko u RH ima prava i
slobode neovisno o njihovoj : rasi , boji koe , spolu , jeziku , vjeri... To ne znai
da svi ljudi u svemu imaju jednaka prava (oito je da djeca i maloljetnici nemaju
ista prava kao i punoljetne osobe). Odredba tog lanka znai da u RH ne smije
biti diskriminacije. lanak 26. Ustava svi su pred zakonom jednaki.

6.2.

Nacionalna prava i zatita nacionalnih manjina

Demokratski ustavni poredak utemeljen je na vladavini veine unutar ustavno

uspostavljenih ogranienja te vlasti u cilju zatite razliitih manjina.
Nacionalna manjina Skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su
tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina,
kulturna i / ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i vodi ih elja za
ouvanjem tih obiljeja.
Svatko ima pravo slobodno se izjasniti da je pripadnik neke nacionalne manjine,
te ostvarivati prava koja iz toga prolaze.

6.2.1.

Ustavna jamstva nacionalne ravnopravnosti

Ustav RH na vie mjesta naglaava naelo nacionalne ravnopravnosti u

RH. Ta jamstva slijede iz odredbe lanka 1. Ustava koji utvruje naelo narodnog
suvereniteta.

37

U preambuli Ustava se jami ravnopravnost pripadnicima nacionalnih

manjina s graanima hrvatske narodnosti
U lanku 15. Ustava se jami ravnopravnost pripadnicima svih manjina
Ravnopravnost i zatita prava manjina ureuje se ustavnim zakonom
Zakonom se manjinama moe osigurati posebno pravo da biraju svoje
zastupnike u Hr. sabor
Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se:
Sloboda izraavanja narodnosne pripadnosti
Slobodno sluenje svojim jezikom i pismom
Kulturna autonomija
Glede jezika i pisma (vidi str. 34.) u slubenoj uporabi bitna je odredba lanka 12.
Ustava po kojem se uz slubene hrvatski jezik i latinino pismo doputa u
pojedinim lokalnim jedinicama zakonom i sukladno zakonom utvrenim
uvjetima u slubenu uvesti uz hrvatski jo neki drugi jezik ili pismo.
lanak 39. Ustava zabranjuje i odreuje kanjivim svako pozivanje na
nacionalnu, rasnu vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti.
Nejednakost graana ne smije biti niti posljedica izvanrednih mjera u
sluaju nude.
Institucionalno su ta jamstva ojaana odredbom lanka 82. po kojoj zakone
kojima se ureuju nacionalna prava donosi Hr. sabor 2/3 veinom.

6.3.
6.3.1.

Granice koritenja slobodama i pravima

Sva su prava ograniena jednakim pravima drugih ljudi te

interesima zajednice

Jednakost svih i zajedniki interesi u politikoj zajednici zahtijevaju

ureivanje granica koritenja slobodama i pravima to je potrebno i zbog
meusobnog proturjeja pojedinih prava kao i zbog toga to se prava pojedinca
ne smiju zloupotrebljavati na tetu drugih ili pojedinca.
Politika zajednica nastaje u svrhu osiguranja slobode i prava, jedno od toga zna
biti na tetu drugog.

6.3.2.

Ograniavanje je mogue samo zakonom iz ustavno

odreenih razloga

lanak 16. Ustava odreuje da se slobode i prava mogu ograniiti samo

zakonom i to u cilju:
Zatite
Zatite
Zatite
Zatite

sloboda i prava drugih ljudi

pravnog poretka
javnog morala
zdravlja

lanak 50. Ustava uspostavlja dodatne kriterije za mogunost zakonskog

ograniavanja poduzetnike slobode i vlasnikih prava:
38

Zatita interesa i sigurnosti RH

Zatita prirode i ljudskog okolia
Zatita zdravlja ljudi
Naelo razmjernosti svako ogranienje slobode i prava mora biti razmjerno
naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.
Neka prava se ne mogu ograniiti NIKADA.

6.4.

Spas domovine najvii je zakon: Ogranienja sloboda

i prava u situacijama javne opasnosti
6.4.1. Pravo dravne nude i izvanredne mjere

Odreene teke situacije, koje mogu zadesiti dravu obino zahtijevaju iznimna
ali veoma ozbiljna, ogranienja ustavom zajamenih sloboda i prava. Te situacije
su nepredvidljive pa u Ustavu nisu taksativno odreene. Ustav doputa
ograniavanje ustavnih prava, te donoenje uredba sa zakonskom snagom (l.
17. i l. 101.).

6.4.2.

Ograniavanje ustavnih prava po lanku 17. Ustava

1. Ratno stanje - nastaje kada predsjednik republike na temelju odluke Hr.

sabora donese akt o objavi ratnog stanja
2. Neposredna ugroenost neovisnosti i jedinstvenosti RH - rata
formalno nema,ali moe postojati prijetnja ratom ili se on zbiljski vodi bez
formalne objave
3. Velike prirodne nepogode- o potrebnim ogranienjima odluuje Hr.
sabor 2/3 veinom svih zastupnika, ako se sabor ne moe sastati,
predsjednik je ovlaten donijeti odluku
Kriteriji kojih se Hr. sabor/Predsjednik mora pridravati prilikom
odluivanja o ogranienjima te prirode :
Naelo razmjernosti (vidi str. 34.)
Ne smije za posljedicu imati nejednakost graana s obzirom na
rasu,vjeru,spol...
Neka se temeljna prava ne mogu ograniiti ni u tom sluaju:
Pravo na ivot
Zabrana muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili
kanjavanja
Odredbe o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijedi

6.4.3.

Uredbe sa zakonskom snagom (uredbe iz nude) po lanku

101. Ustava

Odreene mjere koje zahtjeva situacija nude mogu se poduzimati i bez

ogranienja ustavnih prava, predsjednikim uredbama sa zakonskom
snagom (uredbama iz nude).
lanak 101. Ustava razlikuje situacije:
39

Ratnog stanja
Stanja neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti
drave
S njima izjednaenih prilika , kada su tijela dravne vlasti onemoguena
da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti.
U doba ratnog stanja uredbe donosi predsjednik sam. U druge dvije
situacije na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik mora
podnijeti uredbe Hr. saboru (im se bude mogao sastati )na potvrdu, ako to ne
uini uredbe prestaju vrijediti.

6.4.4.

Nitko ne smije zapovjediti poinjenje zloina: osobna

odgovornost
za povrede sloboda i prava

Po lanku 20. Ustava svatko tko se ogrijei o odredbe o temeljnim

slobodama i pravima ovjeka i graanina osobno je odgovoran i ne moe
se opravdati viim nalogom. Onaj tko izda takav nalog osobno e odgovarati
na temelju zapovjedne odgovornosti, a onaj koji je nalog izvrio na temelju
osobne odgovornosti.

6.5.

Bez sredstava zatite nema prava: pravo na albu i

pravno na pravinu odluku u razumnom roku

Zajameno je pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u

postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom. alba je
temeljni pravni lijek u svim pravnim postupcima i ima devolutivni (o albi
odluuje vii organ od donositelja odluke) i odgodni uinak te o njoj odluuje
drugostupanjsko tijelo. Pravo na albu je iznimno iskljueno u sluajevima
odreenim zakonom ako je osigurana druga pravna zatita.
lanak 29. Ustava : Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i
nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i
obvezama

6.6.

Osobne slobode i prava

TEMELJNE ODREDBE

6.6.1.

Pravo na ivot, slobodu i integritet osobnosti

U lanku 21. Ustava jami se pravo na ivot svakom ljudskom biu te kao
logina posljedica odreuje se: U RH nema smrtne kazne.
lanak 22. Ustava : Nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda,
osim kada je to odreeno zakonom, o emu odluuje sud. Bit tog jamstva

40

je da svako ograniavanje ili oduzimanje slobode mora biti zasnovano na zakonu i

provedeno uz strogo potovanje zakonom propisanog postupka.
U lanku 23. zabranjuje se zlostavljanje, lijeniki ili znanstveni pokusi
bez privole osoba te prisilni rad.

6.6.2.

Prava uhienih,okrivljenih i optuenih osoba

6.6.2.1. Presumpcija nevinosti

lanak 28. : Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za

kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi
krivnja prema tome niti otvaranje istrage, ni uhienje, voenje sudskog
postupka, priznanje pa ni sama prvostupanjska presuda ne konstituira krivnju
osumnjienika. Tek nakon pravomonosti se osoba moe smatrati krivom.
Iz presumpcije nedunosti okrivljenika i zahtjeva za utvrivanjem materijalne
istine u svim postupcima u kojima se utvruju kazne za povrede zakona slijedi niz
ustavnih odredbi koje trebaju zatiti okrivljenu osobu i omoguiti joj obranu.

6.6.2.2. Uhienje
Policija je duna pridravati se naela razmjernosti - snosi odgovornost
za prekomjernu upotrebu sile ili za povredu ljudskog dostojanstva.
lanak 24. Ustava Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga,
sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i
uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode.
Zbog velikog onemoguavanja policije stavak 2. kae da redarstvo moe bez
sudbenog naloga na temelju osnovane sumnje za poinjeno teko kazneno djelo
uhititi osobu i odmah ju izruiti sudu. Svaka uhiena / pritvorena osoba ima se
pravo aliti nadlenom sudu.
lanak 25. sa svakim se uhienikom mora postupati ovjeno i potovati
njegovo dostojanstvo. Svatko tko je pritvoren/optuen ima pravo u najkraem
moguem roku biti izveden pred sud.
Svatko tko je nezakonito lien slobode ima, u skladu sa zakonom, pravo
na odtetu i javnu ispriku.
Pritvorenik se moe uz zakonsko jamstvo pustiti da se brani sa slobode, koje gubi
ako se ne odazove na poziv suda.

6.6.2.3. Prava osumnjienog ili okrivljenog

Da bi se osoba mogla obraniti, Ustav joj jami sljedea prava:
Pravino suenje pred nadlenim sudom u razumnom roku na zahtjev
ovlatenog tuitelja
41

Biti u najkraem moguem roku izvjetena o naravi i razlozima optube te

dokazima koji ju terete i to na jeziku koji razumije s tim u vezi ima pravo
na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije jezik suda.
Na odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane, te da se brani
sama ili uz branitelja po vlastitom izboru. Ako si ne moe priutiti branitelja
ima pravo na besplatnog branitelja pod zakonom utvrenim uvjetima.
Takoer ima pravo da ispita ili dati ispitati svjedoke optube kao i
nazonost za vrijeme ispitivanja svjedoka obrane.
Uzeti branitelja i nesmetano uspostavljanje veze sa braniteljem
Da joj se sudi u njegovoj nazonosti, ako je dostupna sudu
Ne smije se siliti da iskazuje protiv sebe ili da prizna krivnju
Dokazi koji su pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u
sudbenom postupku- to znai da se takvi dokazi moraju izuzeti iz sudskog
predmeta i da ih sud mora smatrati nepostojeima.

6.6.2.4. Pravne posljedice osude

Osoba koja je osuena i izdrala je svoju kaznu, smatra se jednakom sa
svima ostalima, osim u sluaju da se radi o osudi za teka i osobito
neasna kaznena djela koja u skladu sa zakonom mogu za posljedicu imati
gubitak steenih/zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na
obavljanje odreenih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka.

6.6.3.

Naelo zakonitosti u kaznenom pravu

lanak 31. Ustava izraava jedno od temeljnih naela kaznenog sudovanja koje
izraava latinska izreka Nulla crimen, nulla poena sine praevia lege
penali. . U lanku pie Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego to
je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno
djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon
nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna
Takoer je utvreno naelo ne bis in idem
Nitko ne moe biti suen za djelo za koje je ve pravomono osuen
Ne moe se ponoviti postupak protiv pravomono osloboene osobe
Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela
iz procesa pretvorbe, privatizacije poinjenih u vrijeme domovinskog rata i
mirne reintegracije,ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i
teritorijalne cjelovitosti RH.

6.6.4.

Osobna prava
6.6.4.1. Jamstvo osobnog ivota, ugleda i asti
Svakom se graaninu jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i
obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti (lanak 35.)
Vlast mora svakog pojedinca tretirati kao ovjeka
42

6.6.4.2. Sloboda kretanja

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju RH ima pravo slobodno se
kretati i birati boravite.
Svaki graanin ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij RH i naseliti
se trajno ili privremeno van njega i bilo kada se vratiti u domovinu.
Pravo kretanja na teritoriju RH, ulazak i izlazak iz njega mogu se iznimno
ograniiti zakonom ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja te
prava i sloboda drugih (lanak 32.)

6.6.4.3. Nepovredivost doma

lanak 34. Ustava Dom je nepovrediv
Potrebe kaznenog postupka mogu zahtijevati da se dom pretrai, oduzmu
odreeni predmeti,ak i da policija bez ikakvog naloga odlui ui u neiji dom.
Ustav nastoji precizno odrediti takve situacije :
Samo sud moe, obrazloenim pisanim nalogom, utemeljenim na zakonu
odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai
Pravo stanara je da on ili njegov zastupnik i obvezatno 2 svjedoka budu
nazoni pri pretrazi doma ili drugog prostora.
Redarstvene vlasti bez sudskog naloga mogu ui u dom ili prostorije te
izvriti pretragu u nazonosti svjedoka u sljedeim situacijama :
Ako je to nuno radi izvrenja naloga za uhienje
Ako je to nuno radi hvatanja poinitelja kaznenog djela
Ako to zahtijeva otklanjanje ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje
ljudi ili imovinu veeg opsega
Pretraga se moe vriti samo uz prisutnost svjedoka.

6.6.4.4. Tajnost dopisivanja, zatita osobnih podataka i uvjeti ograniavanja

Zajamena i nepovrediva je sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika
openja, zakonom se mogu propisati ogranienja vana za zatitu RH ili provedbu
kaznenog postupka; jami se sigurnost i tajnost osobnih podataka. Posebno je
osjetljivo tajno prikupljanje podataka, praenje i prislukivanje graana izvan
kaznenog postupka u vrhu prevencije.

6.6.4.5. Sloboda miljenja i pravo na javno izraavanje miljenja

Sloboda miljenja kao osobno pravo temelj je demokratskog politikog sustava.
Ustav u l. 38. precizira da sloboda izraavanja misli obuhvaa:
Slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja
Slobodu govora i javnog nastupa
Slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja
Zabranjena je cenzura. lanak 38. jami pravo na slobodan pristup
informacijama. Odreene su granice slobode izraavanja:

43

Interesi drugih koji mogu biti povrijeeni kaznenim djelom uvrede ili
klevete (lanak 39.)
Poticanje na rat, nasilje, mrnju

6.6.4.6. Sloboda savjesti i vjeroispovijedi

Ustav jami slobodu savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili
drugog uvjerenja.
Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Vjerske
zajednice slobodne su , u skladu sa zakonom, javno obavljati svoje rituale,
osnivati kole, uilita, druge zavode... a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i
pomo drave.

6.6.5. Politika prava i slobode

6.6.5.1. Sloboda udruivanja i njezina ogranienja
Zajameno je pravo na slobodno udruivanje radi zatite interesa ili radi
zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga
uvjerenja i ciljeve. Graani mogu slobodno osnivati politike stranke , sindikate i
druge udruge te slobodno u njih ulaziti i iz njih istupati (lanak 43.). Sloboda
udruivanja temelj je politikog sustava utemeljenog na priznavanju politikog
pluralizma kao izraaja pluralizma interesa pojedinih drutvenih skupina.
Sloboda udruivanja u sindikate i razliite graanske udruge treba uspostaviti
ravnoteu i partnersku suradnju izmeu razliitih drutvenih skupina.
Ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskog poretka te
neovisnosti , jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti RH.

6.6.5.2. Jednaka dostupnost javnih slubi

Svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih
poslova i biti primljen u javne slube. Zabranjen je svaki oblik diskriminacije,
nepotizma, klijentelizma te primjena kriterija politike podobnosti prilikom
primanja u javne slube

6.6.5.3. Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed

Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed se priznaje svakome (lanak 42.). To je
jedno od temeljnih ljudskih prava i uvjet za funkcioniranje demokratskog
politikog sustava.
Uvjet :
Da bude odrano bez nasilja ili pozivanja na nasilje
Da bude odrano uz potovanje zahtjeva ope sigurnosti ljudi i imovine
Da se prethodno najavi redarstvenicima

6.6.5.4. Birako pravo

44

Izmijenjen je i dopunjen lanak 45. Ustava. Hrvatski dravljani sa napunjenih 18

godina imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hr. sabor, predsjednika i
europski parlament. Birai koji nemaju prebivalite u RH imaju pravo izabrati 3
zastupnika. Birai koji glasuju izvan RH to pravo ostvaruju u diplomatskokonzularnim predstavnitvima RH u toj zemlji. Birako se pravo ostvaruje na
neposrednim izborima tajnim glasovanjem.

6.6.5.5. Pravo peticije

Pravo peticije , koju podnosi pojedinac ili skupina graana sastoji se u pravu
obraanja dravnim tijelima. Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati
prijedloge dravnim i drugim tijelima te pravo dobiti na njih odgovor. (lanak 46.)

6.6.5.6. Dunost obrane Republike

Drava mora imat oruane snage koje moraju biti pod nadzorom civilne vlasti; Hr.
sabor ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama te donosi strategiju
nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH. Sabor je tijelo koje odluuje o ratu i
miru. Vojna obveza i obrana RH dunost je svih za to sposobnih dravljana.
Sluba u oruanim snagama u miru (vojni rok) zbog toga je obvezna za hrvatske
dravljane mukog spola, a ureuje se zakonom.
Prigovor savjesti na njega se pozivaju graani koji zbog svojih vjerskih ili
moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u
oruanim snagama.

6.7.
Gospodarska prava
6.7.1. Pravo vlasnitva
U lanku 48 jami se pravo vlasnitva uklanjaju se ogranienja komunistikog
reima. Pravo vlasnitva obvezuje svi nositelji i korisnici vlasnikog prava duni
su pridonositi opem dobru ustavni temelj za zakonsko ureivanje poreznih
obveza na temelju vlasnitva.

6.7.2.

Poduzetnitvo i trite

U lanku 49. Ustava poduzetnika i trina sloboda navode se kao temelj

gospodarskog ustrojstva RH.
Drava osigurava jednak pravni poloaj na tritu
Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom
Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i
brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva
Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti
drugim pravnim aktom (zabrana dravnog zahvata u pravo vlasnitva)
Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog
kapitala

45

Temelj svih uspjenih gospodarstava su sloboda poduzetnitva i trino

reguliranje gospodarskih odnosa. Uloga drave u takvom sustavu :
a) Mora osigurati da se u trinoj utakmici izmeu privrednih subjekata
potuju pravila ponaanja, tako da svi poduzetnici na tritu budu u
jednakom poloaju
b) Svojom regulatornom djelatnou sprjeavati zlouporabu monopola koji u
svojoj biti znae eliminaciju trinih odnosa i onemoguavanje trine
utakmice, makar u pojedinim djelatnostima, odreenim zakonom, njihovo
postojanje moe biti nuno (eljeznice, vodoprivreda, elektroenergetski
sustav...)
Trite nesavren mehanizam drutvene regulacije zbog ega suvremene
drave interveniraju u trine odnose razliitim instrumentima gospodarske
politike kao to su porezi,prirezi, subvencije, carine, dravna ulaganja to je
naglaeno u uvjetima oskudice i gospodarske krize.

6.7.3.

Izvlatenje (eksproprijacija)

Zahvati koji se sastoje u ograniavanju / oduzimanju vlasnitva mogu biti nuni u

javnom interesu (lanak 50) . Primjerice, pri gradnji velikih objekata, kao to su
ceste ili energetski objekti, potrebno je oduzeti odreene nekretnine kako bi takvi
objekti mogli biti sagraeni, ali se kao naknada vlasniku isplauje trina
vrijednost oduzetog vlasnitva.
Niti poduzetnika prava nisu neograniena, mogu se ograniiti radi zatite
interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.

6.7.4.

Porezni sustav

Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim

gospodarskim mogunostima. Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i
pravednosti. (l 51.)

6.7.5. Dobra od interesa za Republiku

Pod osobitom zatitom RH nalaze se po samoj odredbi Ustava sljedea dobra :
more, morska obala, otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna
bogatstva. Zakonom se pod osobitu zatitu RH mogu staviti i druga dobra :
zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari
od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekolokog znaenja. Dobra od
interesa za RH mogu upotrebljavati i drugi vlasnici i nositelji prava, a odreuje se
naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti (l. 52.).

6.8.
Socijalna prava
6.8.1. Pravo na rad i sloboda rada
lanak 55. Ustava Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira
poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno
mjesto i dunost ne znai jamstvo zaposlenja. U trinim uvjetima ono prije
46

svega znai pravo i slobodu poduzimanja privrednih i drugih gospodarskih

djelatnosti u punoj slobodi i pod jednakim uvjetima sa svim ostalim graanima.
Teite odgovornosti za gospodarski napredak se stavlja na pojedinca dok drava
zadrava ulogu osiguravanja potovanja pravila trine utakmice i ograniene
intervencije mjerama ekonomske politike. Zabranjen je svaki oblik obvezatnog i
prisilnog rada.

6.8.2.

Pravedna naknada za rad i uvjeti rada

U lanku 56. Ustava se navodi svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe
osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojanstven ivot. To pravo valja tumaiti kao
jamstvo prava na zaradu pod jednakim uvjetima s ostalim radnicima , bez
diskriminacije po bilo kojoj osnovi, te kao obvezu poslodavca da za obavljeni rad
radnike poteno nagrauju vodei rauna o uvjetima ivota njih i njihove obitelji.
Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni
odmor i plaeni godinji odmor i tih se prava ne moe odrei. Zaposleni mogu
imati, u skladu sa zakonom, udio pri odluivanju u poduzeu.

6.8.3.

Socijalna sigurnost

Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost ureuje se

zakonom i kolektivnim ugovorom. Kolektivni ugovor je ustanova radnog prava,
koji sklapaju sindikalna organizacija, kao zastupnik zaposlenih u odreenim
privrednim granama, te organizacija poslodavaca, a njima se odreuju konkretna
prava zaposlenika i uvjeti rada.
Drava zakonom ureuje ope uvjete i minimum prava zajamenih zaposlenima,
dok se konkretno ureivanje odnosa preputa zainteresiranim kategorijama
graana.
Skrb o socijalnoj sigurnosti odreenih kategorija puanstva drava preuzima u
potpunosti na sebe i odnose na tom podruju ureuje zakonom. Posebnu skrb
jami:
Slabima, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za
rad, nezbrinutim graanima
Osobama sa invaliditetom i njihovom ukljuivanju u drutveni ivot
Zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih invalida, udovica, roditelja i
djece poginulih hrvatskih branitelja.
Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.
Te se odredbe izvode iz lanka 1. Ustava u kojemu se RH odreuje kao socijalna
drava.
Tu spada i odredba iz lanka 59. Ustava o jamstvu prava na zdravstvenu zatitu.

6.8.4.

Sindikalno organiziranje i pravo na trajk

47

Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni i poslodavci

imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati
mogu osnivati svoje saveze.
U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno
organiziranje (l 60.)
U lanku 61. Ustava zajameno je pravo na trajk , kao neogranieno pravo
zaposlenih, osim u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i odreenim
javnim slubama.

6.8.5.

Ustavnopravna zatita obitelji

Temelje zakonskog ureenja obiteljskih odnosa sadravaju lanci 62.-65. Ustava.

Obitelj je pod osobitom zatitom RH. Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj
zajednici i obitelji ureuju se zakonom. RH titi materinstvo, djecu i mlade te
stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie
ostvarivanje prava na dostojan ivot.
Roditelji su duni odgajati, uzdravati, kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da
samostalno odluuju o odgoju djece. Djeca su duna skrbiti za stare i nemone
roditelje. RH osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje
se roditelji ne brinu. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima
pravo na osobitu njegu obrazovanje i skrb. Djeca ne mogu biti primljena na rad
prije zakonom odreene dobi (<15) niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno
utjee na njihovo zdravlje ili moral, niti im se takav rad smije dopustiti.

6.9.
Kulturna prava
6.9.1. Pravo na obrazovanje
Obrazovanje je u RH svima dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa
njegovim sposobnostima.
Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.

6.9.2.

Autonomija sveuilita

Ustav u lanku 68.jami autonomiju sveuilita, te odreuje da je ono samostalno

u odluivanju o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.
Samostalnost sveuilita u odluivanju o svom djelovanju i ustrojstvu uvjet je da
bi te najvie obrazovne ustanove mogle uspjeno obavljati svoje funkcije, koje
obuhvaaju nastavu temeljenu na znanstvenom istraivanju.
Nepovredivost sveuilinog prostora znai sljedee :
Prostor sveuilita je nepovrediv (ma nemoj re)
Nadlena dravna tijela na prostoru sveuilita mogu uredovati samo uz
suglasnost elnika, prema odluci suda ili ako postoji neposredna opasnost
za ivot i zdravlje ljudi ili za imovinu.
48

S time je u svezi i lanak 69. Ustava, koji ureuje sljedee:

Jami se sloboda znanstvenog , kulturnog i umjetnikog stvaralatva
Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti
Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne
vrednote
Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz
znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog
stvaralatva
Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu

6.10.

Ekoloka prava

lanak 70. Ustava propisuje :

Svatko ima pravo na zdrav ivot
Drava osigurava uvjete za zdrav okoli
Svatko je duan u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti , osobitu skrb posvetiti
zatiti zdravlja ljudi , prirode i ljudskog okolia
Daju se naputci zakonodavcu, kao i pravna osnovica za strogo reguliranje tog
izuzetno vanog podruja, na kojem prije svega dolazi do izraaja odgovornost
prema buduim naratajima

6.11.

Meunarodna jamstva ljudskih prava i domae pravo

Popis ustavnih jamstava prava i sloboda ovjeka i graanina, koju sadrava Ustav
RH nije zamiljen kao konaan, njega nadopunjavaju odredbe meunarodnih
ugovora kojima pristupi RH koji su po pravnoj snazi iznad zakona RH. Time je RH
odluila da zatita ljudskih prava nije samo stvar RH nego meunarodne
zajednice. To nije ogranienje suvereniteta ve prihvaanje pravila koja danas
vrijede u demokratskom svijetu ijim je ravnopravni lan i RH.

7.1.

7. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

Referendum je najvaniji oblik neposrednog odluivanja
biraa

Ustav propisuje da Hr. sabor moe raspisati referendum o :

Prijedlogu promjene Ustava
Prijedlogu zakona
Drugom pitanju iz svog djelokruga
Predsjednik RH moe na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati
referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju koje dri da je
vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost RH. Sabor e raspisati referendum
kada to svojim potpisima zatrai 10% biraa.
Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu.

7.2.

Hrvatski sabor je ustavotvorac, zakonodavac i

nadzornik izvrne vlasti
49

U provoenju temeljnih odredbi o trodiobi vlasti i onih odredbi da narod ostvaruje

vlast izborom svojih predstavnika, lanak 71. Ustava oznauje Hr. sabor kao
predstavniko tijelo graana i kao nositelja zakonodavne vlasti u RH.

7.2.1.

Zastupnici

Zastupnici u Hr. saboru :

Biraju se na 4 godine
Nemaju obvezujui mandat ( ne mogu se opozvati od strane biraa prije
isteka mandata)
Primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava odreena zakonom
Imaju imunitet koji ih titi od kaznenog progona, o imunitetu odluuje
sabor, ako sabor nije u zasjedanju onda izborno povjerenstvo

7.2.2.

Zasjedanje Hrvatskoga sabora

Hr. sabor redovito zasjeda dva puta godinje :

Izmeu 15.1. i 15.7.
Izmeu 15.9. i 15.12.
Hr. sabor izvanredno zasjeda na zahtjev Predsjednika RH, Vlade ili veine
zastupnika. Predsjednik Hr. sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje
klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hr. sabor na izvanredno
zasjedanje.

7.2.3.

Rasputanje Hrvatskoga sabora

Hr. sabor moe (se) raspustiti :

Radi raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora, odlukom veine
zastupnika
Predsjednik RH na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a
nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika stranaka ako
Sabor :
Na zahtjev Vlade da joj se izglasa povjerenje, Hr. sabor
izglasa nepovjerenje
U roku od 120 dana od prijedloga prorauna, proraun ne
izglasa
Predsjednik RH ne moe raspustiti sabor dok traje postupak za utvrivanje
njegove odgovornosti za povredu Ustava.

7.2.4.

Nadlenosti Hrvatskoga sabora

Hrvatski sabor:
1. Odluuje o donoenju i promjeni Ustava
50

2.
3.
4.
5.
6.
7.

Donosi zakone
Donosi dravni proraun
Odluuje o ratu i miru
Donosi akte kojima izraava politiku Hr. sabora
Donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RH
Ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti
RH
8. Odluuje o promjeni granica RH
9. Raspisuje referendum
10.Obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom
11.Daje amnestiju za kaznena djela
12.Obavlja druge poslove utvrene Ustavom
7.2.5. Delegacija zakonodavnih ovlasti: uredbe sa zakonskom
snagom
Zakone iskljuivo donosi Hr. sabor uz jednu vanu iznimku Sabor moe, najvie
na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu RH da uredbama ureuje pojedina
pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na:
Razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda
Nacionalna prava
Izborni sustav
Ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave
Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati retroaktivno. Uredbe
donesene na temelju zakonskih ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godine
dana, ako Hr. sabor ne odlui drugaije. Uredbama se mogu mijenjati zakoni.

7.2.6.

Istrana povjerenstva

Istrana povjerenstva moe osnivati Hr. sabor za svako pitanje od javnog

interesa. Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa
zakonom. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina svih zastupnika iz reda
oporbenih zastupnika.

7.3.
Predsjednik Republike Hrvatske je izvanstranaki ef
drave, vrhovni zapovjednik, jamac stabilnosti dravne vlasti
i sudionik u formuliranju politike
Predsjednik RH predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za
redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik RH
odgovoran je za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Predsjednik RH
ne moe obavljati niti jednu drugu javnu ni profesionalnu dunost, niti pripadati
kojoj politikoj stranci. Predsjednik je vrhovni zapovjednik oruanih snaga,
imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, objavljuje rat i zakljuuje mir. U sluaju
neposredne ugroenosti opstojnosti , neovisnosti i jedinstvenosti moe narediti
uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje.

7.3.1.

Izbor

51

Predsjednik RH bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na

neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne moe
biti izabran vie od 2 puta.
Bira se veinom svih biraa koji su pristupili izborima, ako nitko ne ostvari takvu
veinu za 14 dana se ponavljaju izbori na kojem pravo da budu birani imaju 2
kandidata koja su ostvarila najvie glasova u prethodnom krugu. Ako neki od
kandidata koji su dobili najvie glasova odustane, pravo da bude biran ima idui
kandidat sa najveim brojem glasova.

7.3.2.

Sluaj sprijeenosti

U sluaju krae sprijeenosti uslijed bolesti, odsutnosti ili koritenja godinjeg

odmora, Predsjednik RH moe povjeriti predsjedniku Hr. sabora da ga zamjenjuje,
te o povratku odluuje Predsjednik RH.
U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako
Predsjednik RH nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom
zamjeniku, predsjednik Hr. sabora preuzima dunost temeljem odluke Ustavnog
suda koji o tome odluuje na prijedlog Vlade.
U sluaju smrti ili ostavke koja se podnosi Predsjedniku Ustavnog suda i o kojoj se
obavjetava predsjednik Hr. sabora ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za
prestanak mandata Predsjednika RH, dunost privremenog predsjednika RH po
sili Ustava preuzima predsjednik Hr. sabora.
Kada predsjednik Hr. sabora kao privremeni predsjednik RH donosi akt o
proglaenju zakona, nuan je supotpis predsjednika Vlade.
Izbori za novog predsjednika raspisuju se u roku od 60 dana od dana preuzimanja
dunosti privremenog predsjednika.

7.3.3.

Ustavne ovlasti Predsjednika Republike

Predsjednik Republike:
Raspisuje izbore za Hr. sabor i saziva ga na prvo zasjedanje
Raspisuje referendum
Povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja na temelju raspodjele
zastupnikih mjesta u Hr. saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje
veine svih zastupnika
Daje pomilovanja
Dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom
Obavlja druge dunosti odreene ustavom

7.3.4.

Suradnja s Vladom i Hrvatskim saborom

Predsjednik i Vlada surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike.

Predsjednik na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o
osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda RH u inozemstvu.
52

Predsjednik na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hr. sabora, donosi

odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija RH uz prethodni
supotpis predsjednika Vlade.
Predsjednik moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja, te
moe biti nazoan sjednici i sudjelovati u raspravi.
Predsjednik samo povjerava mandat za sastavljanje vlade odreenoj osobi, ne
imenuje i ne razrjeuje dunosti predsjednika Vlade niti njezine potpredsjednike i
lanove.
Predsjednik za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom
snagom na temelju i u okviru ovlatenja koja je dobio od Hr. sabora, te njima
ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.

7.4.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast i

odgovorna je Hrvatskome saboru

Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu sa Ustavom i zakonom, ine ju

predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Sastavlja ju osoba kojoj je
mandat za sastavljanje vlade povjerio Predsjednik.
Odmah po sastavljanju, a najkasnije u roku od 30 dana, mandatar je duan
program Vlade i Vladu predstaviti Hr. saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hr.
saboru.
Ako mandatar ne sastavi vladu u roku od 30 dana , Predsjednik mu moe
produiti mandat za maksimalno 30 dana, a nakon toga (ili ako joj sabor ne iskae
povjerenje) Predsjednik mandat povjerava drugoj osobi.
Ako Vlada ne bi bila sastavljena kako je gore navedeno, Predsjednik imenuje
nestranaku vladu i istodobno raspisuje parlamentarne izbore.

7.4.1.

Nadlenost Vlade

Vlada Republike Hrvatske :

Predlae zakone i druge akte saboru
Predlae dravni proraun i zavrni raun
Provodi zakone i druge odluke sabora
Donosi uredbe za izvrenje zakona
Vodi vanjsku i unutarnju politiku
Usmjerava i nadzire rad dravne uprave
Brine o gospodarskom razvitku zemlje
Usmjerava razvitak i djelovanje javnih slubi
Obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom

53

7.4.2.

Odgovornost Vlade pred Hrvatskim saborom

Vlada je odgovorna Hr. saboru; predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su

odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno za svoje podruje rada.
Zastupnici Hr. sabora imaju pravo Vladi i pojedinim ministrima postavljati
zastupnika pitanja.
Najmanje 1/10 zastupnika moe podnijeti interpelaciju (objanjenje/pitanje) o
radu Vlade ili pojedinog lana.

7.5.

Dravna uprava neposredno provodi zakone, donosi

propise i odluuje o pravima

Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihova obavljanja ureuju se

zakonom.
Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica
lokalne i podrune samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radnopravni status namjetenika.

7.6.

Sudbena vlast neovisna je u odluivanju u sporovima o

pravima i provedbi kaznenog zakonodavstva
7.6.1. Temeljne odredbe

Sudbena vlast je samostalna, a obavljaju ju sudovi. Sudovi sude na temelju

Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava.
Vrhovni sud RH, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i
ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predsjednika Vrhovnog suda RH, uz
prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda RH i nadlenog odbora Hr.
sabora, na prijedlog Predsjednika RH bira (i razrjeuje) Hr. sabor na 4 godine.
Ustanovljavanje, djelokrug , sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred
sudovima ureuje se zakonom.
Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime RH. Javnost se moe
iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina djela zbog razloga koji su nuni u
demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti,
posebno ako se sudi maloljetnicima ili radi zatite privatnog ivota stranaka, u
branim sporovima i postupcima u vezi sa skrbnitvom i posvojenjem, radi
uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne, te zatite sigurnosti i obrane RH.
Iskljuenje javnosti je u skladu sa naelom razmjernosti (vidi str. 34.)
Sudaka dunost povjerava se sucima osobno. Suci imaju imunitet. Sudaka
dunost je stalna.
U suenju sudjeluju suci i suci porotnici te za izraeno miljenje na sudu ne mogu
biti pozvani na odgovornost osim ako se radi o krenju zakona od strane suca.
54

Sudac e biti razrijeen sudake dunosti :

Ako to sam zatrai
Ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost
Ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim sudake
dunosti
Ako tako zbog poinjenog tekog stegovnog djela tako odlui Dravno
sudbeno vijee
Kad navri 70 godina
Protiv odluke o razrjeenju sudac se ima pravo aliti Ustavnom sudu RH u roku od
15 dana koji je duan u roku od 30 dana od primitka albe odluiti.
Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji, osim u sluaju ukidanja
suda ili preustroja.
Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa
sudakom dunou.

7.6.2.

Dravno sudbeno vijee

Dravno sudbeno vijee je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava neovisnost

i samostalnost sudbene vlasti u RH, koje samostalno odluuje o imenovanju,
napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i
predsjednika sudova osim predsj. Vrhovnog suda RH (tren. Branko Hrvatin)
Dravno sudbeno vijee sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i
drugog pravosudnog osoblja. Ima 11 lanova (7 sudaca, 2 sveuilina profesora
pravnih znanosti, 2 saborska zastupnika od kojih je 1 iz redova oporbe).
lanovi Dravnog sudbenog vijea biraju se na 4 godine, maksimalno 2 puta;
predsjednika biraju meu sobom. Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i
nain rada ureuju se zakonom.

7.7.

Dravno odvjetnitvo duno je progoniti poinitelje

kanjivih djela

Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i

duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati
pravne radnje radi zatite imovine RH te podnositi pravna sredstva za zatitu
Ustava i prava.
Glavnog dravnog odvjetnika na 4 godine imenuje Hr. sabor na prijedlog Vlade RH
uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hr. sabora.
Zamjenike dravnih odvjetnika imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj
odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee; zamjenici dravnoodvjetniku
dunost obavljaju stalno.
Dravnoodvjetniko vijee ima 11 lanova (sastav kao kod Dravnog sudbenog
vijea), biraju se na vrijeme od 4 godine, maksimalno 2 puta. Predsjednika biraju
55

izmeu sebe. elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove

Dravnoodvjetnikog vijea. Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain
rada ureuju se zakonom.

7.8.

Puki pravobranitelj ( ombudsman) zastupa graane

pred dravnim tijelima lokalne i podrune samouprave

Puki pravobranitelj je opunomoenik Hr. sabora za promicanje i zatitu ljudskih

prava i sloboda. Svatko moe podnijeti tubu pukom pravobranitelju ako smatra
da su uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i
podrune samouprave i tijela s javnim ovlastima , ugroena ili povrijeena
njegova ustavna ili zakonska prava.
Bira ga Hr. sabor na 8 godina, samostalan je i neovisan u radu, ima imunitet.
(lanak 93. Ustava)
Naela postupanja pukog pravobranitelja, kao i specijaliziranih pravobranitelja
( za djecu, za jednakost spolova, za osobe s invaliditetom) :
Neovisnost i samostalnost u djelovanju
Potovanje ustavnosti i zakonitosti
Pravednost i moralnost
Neformalnost postupanja
Mogunost preventivnog djelovanja

8. USTAVNI SUD UVAR JE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI

8.1.
Ustavni poloaj i nadlenosti
Ustavni sud je neovisno i autoritativno struno tijelo irokih ovlasti od kojih su
najvanije nadzor nad ustavnou zakona i zatita ustavom zajamenih prava i
sloboda u postupku povodom ustavne tube.
Da bi mogao uspjeno obavljati svoje funkcije, ima poseban poloaj, izuzet je iz
sudbene hijerarhije i odvojen od zakonodavne i izvrne vlasti. Postupanje, izbor
sudaca i sve druge podrobnosti njegova djelovanja, ureene su Ustavnim
zakonom.
Postupak kandidiranja ustavnih sudaca i predlaganja za izbor Hr. saboru provodi
Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hr. sabora.
Ustavni sud RH ini 13 sudaca (mandat - 8 godina + ev. do izbora/stupanja na
dunost novog suca, max. 6.mj.) , koje bira Hr. sabor 2/3 veinom glasova
ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, sudaca, dravnih
odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora. Ustavni sud bira predsjednika na 4
godine.

56

Nadlenosti (od 2000. ire nego u prvotnom Ustavu)

prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, te o uoenim pojavama
neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hr. sabor.
zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda, te prava na lokalnu i
podrunu (regionalnu) samoupravu (zatita ustavnim tubama ili
prijedlogom za ocjenom ustavnosti zakona)

8.2.

Uloga ustavnog sudstva

Ustavni sudovi mogu korisno i uspjeno utjecati na politiki proces na nekoliko

naina:
tite prava oporbe (parlamentarne manjine) i olakavaju joj da vladajuu
veinu zadrava u granicama ustavnih ovlasti
tite prava manjina, etnikih, vjerskih, socijalnih i politikih, i time
nadoknauju njihovu slabu zastupljenost u politiki odluujuim tijelima
Nadzirui djelotvornost i kakvou zakona, ustavni sudovi pridonose
racionalizaciji procesa odluivanja, te mogu znakovito smanjiti destruktivni
potencijal politikih sukoba i u stanovitoj mjeri odstupanja
Djeluje kao zatitnik ustavnih naela o odgovornosti izvrne vlasti
koja danas dominira svim modernim politikim sustavima bez obzira na
ustrojstvo dravne vlasti
Djelovanje ustavnih sudova pridonosi jaanju pravne svijesti graana
i openito primjeni ustavnih naela u zakonodavstvu i ivotu.

9. LOKALNA I PODRUNA SAMOUPRAVA TEMELJ JE USTROJSTVA

DEMOKRATSKE VLASTI
Europska naela dobre vladavine naglaavaju vanost naela supsidijarnosti, po
kojem sve odluke u sustavu upravljanja treba ustrojiti tako da budu djelotvorne i
najblie samim graanima. Ustav u tom cilju odreuje: Graanima se jami
pravo na lokalnu i podrunu samoupravu.
Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno podrunih
predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i
tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opeg birakog prava.
Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi, a njihovo se podruje odreuje
na nain propisan zakonom
Jedinice podrune samouprave su upanije. U naselju ili dijelu naselja mogu se
osnivati oblici mjesne samouprave.
Ovlasti jedinica lokalne samouprave :
Obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju
potrebe graana
Poslovi koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja
Prostorno i urbanistiko planiranje
Komunalne djelatnosti
57

Briga o djeci
Socijalna skrb
Jo hrpa gluposti
Ovlasti jedinica podrune samouprave:
Poslovi od regionalnog znaenja
kolstvo
Zdravstvo
Prostorno i urbanistiko planiranje
Gospodarski razvoj
Promet i prometna infrastruktura
Planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih
ustanova
Bitna je odredba iz lanka 137. Ustava da su u obavljanju poslova iz svoga
djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune samouprave samostalna i podlijeu
samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih slubenih tijela.
Lokalna samouprava uiva zatitu Ustavnog suda. Jedinice lokalne i podrune
samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau te moraju
biti razmjerni njihovim ovlastima predvienima ustavom i zakonom.

10.1.

10.
EUROPSKA UNIJA
Pravna osnova lanstva i prijenos ustavnih ovlasti

RH na temelju lanka 142. Ustava, kao drava lanica EU, sudjeluje u stvaranju
europskog zajednitva kako bi sa ostalima osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost
i blagostanje te ostvarila zajednike ciljeve u skladu sa temeljnim naelima i
vrijednostima EU.
RH na temelju lanka 140. i 141. Ustava institucijama EU povjerava ovlasti koje
su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih temeljem
lanstva.

10.2.

Sudjelovanje u institucijama Europske unije

Graani RH neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje putem

svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. Hr.
sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s ugovorima na
kojima se temelji EU.
Vlada RH izvjeuje sabor o prijedlozima pravnih propisa i odluka u ijem
donoenju sudjeluje u institucijama EU, na temelju tih prijedloga Hr. sabor donosi
zakljuke na osnovi kojih Vlada djeluje u tijelima EU.
Akti koje je RH prihvatila u tijelima EU, primjenjuju se u RH u skladu s pravnom
steevinom EU.

58

Dravna tijela, jedinice lokalne i podrune samouprave te pravne osobe s javnim

ovlastima izravno primjenjuju pravo EU.

10.3.

Pravo graana Europske unije

Dravljani RH kao graani EU uivaju prava koja im jami pravna steevina EU, a
osobito :
Slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica
Aktivno i pasivno birako pravo na izborima za EU parlament i na lokalnim
izborima u drugoj dravi lanici
Pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku
zatiti vlastitih dravljana kada se nalazi u treoj dravi u kojoj RH nema
dipl-konz predstavnitvo
Pravo podnoenja peticija tijelima EU na hrvatskom jeziku (i ostalim
jezicima unije)i pravo dobiti odgovor na istome
Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima
ugovorima na kojima se temelji EU te mjerama prihvaenima na temelju tih
ugovora. U RH sva prava zajamena pravnom steevinom EU uivaju svi graani
EU.

11.
MEUNARODNI ODNOSI
11.1.
Meunarodni ugovori
U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje
meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju
meunarodnog ugovora, Hr. Sabora, Predsjednika i Vlade RH. Hr. sabor potvruje
meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne
ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju
RH.
Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti
izvedene iz Ustava sabor potvruje 2/3 veinom glasova svih zastupnika, te
ugovore potom ratificira Predsjednik.
Meunarodni ugovori sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji
su na snazi ine dio unutarnjeg pravnog sustava RH, a po pravnoj snazi su iznad
zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain
koji su u njima utvreni.

11.2.

Udruivanje i razdruivanje (lanak 142.)

Pravo da pokrenu udruivanja RH u saveze s drugim dravama ima najmanje 1/3

zastupnika u Hr. saboru, Predsjednik i Vlada RH.

59

Zabranjuje se pokretanje postupaka udruivanja RH u saveze s drugim dravama

u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga
dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne saveze u bilo kojem
obliku.
O udruivanju RH prethodno odluuje Hr. sabor 2/3 veinom glasova svih
zastupnika. Odluka o udruivanju donosi se na referendumu veinom glasova
biraa koji su pristupili referendumu. Odredbe o udruivanju odnose se i na
razdruivanje.

12.

PROMJENA USTAVA (lanak 147-150.)

Pravo da predloi promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika Hr. sabora,
Predsjednik i Vlada.
Hr. sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih
zastupnika kao i nacrt promjene Ustava.
O promjeni odluuje Hr. sabor 2/3 glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava
proglaava Hr. sabor.

+ umjesto zakljuka - Ustav kao drutvena zbilja (ivi ustav) str. 154.

60