Postoje razni pogledi na samoregulirano uenje, a veini je zajedniko da smatraju kako

samoregulirano uenje zahtijeva namjernu uporabu specifinih procesa, strategija ili odgovora
usmjerenih na poboljanje obrazovnog postignua. Strategije uenja sredinji su konstrukt
veine modela samoregulacije uenja (Zimmerman i Schunk, 2001, prema Lonari, 2014).
Garcia i Pintrich (1994) razlikuju kognitivne strategije uenja od metakognitivnih strategija
samoregulacije. Prema njima ponavljanje, elaboracija i organizacija su znaajne kognitivne
strategije povezane s uenjem i kolskim postignuem. Najvanije faze strategije ponavljanja
su usmjeravanje pozornosti na informaciju i njezino zadravanje u aktivnom radnom
pamenju. Vaniji cilj obrazovanja bio bi potaknuti uenike na razumijevanje materijala koji
itaju na relativno dubokoj, konceptualnoj razini, to se moe postii uporabom strategija
elaboracije i organizacije. Strategije elaboracije ukljuuju parafraziranje i sumiranje
materijala, stvaranje analogija, reorganizaciju i povezivanje ideja, objanjavanje materijala
drugima ili preuzimanje uloge uitelja, formuliranje pitanja i odgovaranje na njih.
Organizacija ukljuuje izvlaenje glavne ideje iz teksta, podcrtavanje materijala koji trebamo
nauiti i organiziranje ideja (Lonari, 2014). Moemo primjetiti da uenica Lana primjenjuje
komponente samoreguliranog uenja tako to se koristi odreenim strategijama uenja,
ponajvie elaboracijim, ali i ponavljanjem i organizacijom. Ona sumira i parafrazira materijal
pomou mentalnih mapa koje ponekad koristi u svojem uenju. Kako navodi njena majka ona
ponekad i sumira najvanije dijelove gradiva, odnosno zapisuje ono to smatra najvanijim, iz
kojih naknadno ponavlja. Osim toga, kao strategiju pri uenju, Lana koristi i podcrtavanje
materijala to spada pod organizaciju koja je takoer komponenta samoreguliranog uenja. Iz
svega ovoga moemo zakljuiti da je Lana aktivna pri uenju, koristi se strategijama uenja te
su pri njenom uenju prisutne komponente samoreguliranog uenja (ponavljanje, elaboracija i
organizacija).