Pravilnik PDF

Godina XV
Utorak, 22. marta 2011. godine
Broj/Broj
21
Godina XV
Utorak, 22. marta/oùjka 2011. godine
ISSN 1512-7508 - srpski jezik

ISSN 1512-7486 - bosanski jezik
ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik
SAVJET MINISTARA
BOSNE I HERCEGOVINE
67
Na osnovu ~lana 17. i ~lana 22. stav 1. Zakona o Savjetu
ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br.
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) Savjet ministara
Bosne i Hercegovine na 135. sjednici, odrànoj 19. oktobra
2010. godine, donio je
ODLUKU
O FORMIRAWU VIJE]A ZA LICA SA
INVALIDITETOM BOSNE I HERCEGOVINE
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom odlukom formira se Vije}e lica sa invaliditetom
Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Vije}e) kao stalno,
stru~no, savjetodavno, interresorno i koordiniraju}e tijelo
Savjeta ministara Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu:
Savjet ministara BiH).
^lan 2.
(Nadle`nosti i djelokrug rada)
Nadle`nosti, djelokrug rada i odgovornosti Vije}a su:
a) promocija qudskih prava lica sa invaliditetom,
inicirawe i aktivno u~e{}e u izradi i dono{ewu, te
kasnije vr{ewe monitoringa realizacije strate{kih
akcionih, planskih, zakonskih i podzakonskih
dokumenata koji se odnose na realizaciju politika u
oblasti invalidnosti;
b) ostvarivawe saradwe sa me|unarodnim vladinim i
nevladinim organizacijama, u~e{}e u izradi akcionih
planova i drugih dokumenata ~iji je ciq poboq{awe
poloàja lica sa invaliditetom, te inicirawe
projekata podr{ke svim drugim udruèwima lica sa
invaliditetom i realizacija svih drugih aktivnosti
kojima se promovi{e i poboq{ava poloàj lica sa
invaliditetom u skladu sa UN Konvencijom o pravima
lica sa invaliditetom i Opcionim protokolom

("Slu`beni glasnik BiH - Me|unarodni ugovori", broj
11/09);
c) koordinacija aktivnosti izme|u nadle`nih organa i
institucija u Bosni i Hercegovini;
d) priprema izvje{taja, analiza, preporuka i mi{qewa u
vezi sa konkretnim mjerama i mogu}im rje{ewima za
za{titu prava i interesa lica sa invaliditetom koje
donose ili provode nadle`ni organi, institucije i
slu`be u Bosni i Hercegovini;
e) u~e{}e u pripremi izvje{taja u skladu sa ~lanom 33. UN
Konvencije o pravima lica sa invaliditetom;
f) davawe preporuka, sugestija i mi{qewa na zakonske i
podzakonske akte i projekte koji se odnose na prava lica
sa invaliditetom, a koje usvaja Parlamentarna
skup{tina BiH;
g) uspostavqawe redovne saradwe sa drugim interresornim tijelima u Savjetu ministara BiH koja provode
aktivnosti vezane za za{titu prava lica sa
invaliditetom.
^lan 3.
(Sastav Vije}a)
(1) Vije}e ima 20 ~lanova, a ~ine ga predstavnici:
a) Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH - jedan
predstavnik
b) Ministarstvo civilnih poslova BiH - jedan predstavnik
c) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike jedan predstavnik
d) Federalno ministarstvo zdravstva - jedan predstavnik
e) Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike
Srpske - jedan predstavnik
f) Vlada Br~ko Distrikta BiH - Odjeqewe za socijalnu
za{titu - jedan predstavnik
g) Federalno ministarstvo za bora~ko invalidsku
h) Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite
Republike Srpske - jedan predstavnik
i) Federalno ministarstvo prostornog ure|ewa - jedan
predstavnik
Broj 21 - Strana 2
j)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
(1)
(2)
(1)
(2)
(3)
(1)
(2)
SLU@BENI GLASNIK BiH
Ministarstvo prostornog ure|ewa Republike Srpske jedan predstavnik

U sastav Vije}a svoje ~lanove predlaù invalidske
organizacije, i to:
a) Savezi/udruèwa lica sa invaliditetom iz Federacije
Bosne i Hercegovine - pet predstavnika
b) Savezi/udruèwa lica sa invaliditetom iz Republike
Srpske - ~etiri predstavnika
c) Udruèwa invalida Br~ko Distrikta BiH - jedan
predstavnik
U radu Vije}a mogu se po potrebi ukqu~ivati i
predstavnici drugih doma}ih i me|unarodnih institucija i
vladinih i nevladinih organizacija.
Koordinacija, na~in rada i odlu~ivawe bi}e utvr|eno
Poslovnikom o radu Vije}a za lica sa invaliditetom (u
daqwem tekstu: Poslovnik).
^lan 4.
(Na~in imenovawa ~lanova Vije}a)
Institucije koje ~ine Vije}e dostavqaju prijedloge za
imenovawe svojih ~lanova Ministarstvu za qudska prava i
izbjeglice BiH, vode}i ra~una o dosada{woj ukqu~enosti
imenovanih slu`benika u oblasti promocije i za{tite
prava lica sa invaliditetom, iskustvu, stru~nosti i
organizacionim zaduèwima za poslove u vezi sa pravima
lica sa invaliditetom.
Organizacije/udruèwa gra|ana lica sa invaliditetom u
skladu sa ~lanom 3. stav (3) dostavqaju prijedloge za
imenovawe svojih ~lanova Ministarstvu za qudska prava i
izbjeglice
BiH,
osiguravaju}i
zastupqenost
i
reprezantitvnost svih udruèwa lica sa invaliditetom.
Ministar za qudska prava i izbjeglice BiH }e u skladu sa
dostavqenim prijedlozima donijeti Rje{ewe o imenovawu
~lanova Vije}a na period od 4 godine uz mogu}nost obnove
jo{ jednog mandata.
^lan 5.
(Administrativno-tehni~ka i stru~na pomo} Vije}u)
Stru~ne i administrativne poslove za potrebe Vije}a
obavqa}e Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH
i Ministarstvo civilnih poslova BiH, na na~in na koji se
utvrdi Poslovnikom o radu Vije}a.
Ministar za qudska prava i izbjeglice BiH i ministar
civilnih poslova BiH rje{ewem }e imenovati lica koja }e
pruàti stru~ne i administrativne poslove za potrebe
Vije}a.
^lan 6.
(Poslovnik o radu Vije}a)
Prava, du`nosti, me|usobni odnosi ~lanova Vije}a i na~in
rada i odlu~ivawa Vije}a, kao i obaveze i odgovornosti
sekretara Vije}a bliè se ure|uju Poslovnikom o radu
Vije}a koji Vije}e donosi u roku od 30 dana od dana
konstituisawa.
Zamjena ~lanova Vije}a zbog sprije~enosti, ostavke ili
promjene radnog mjesta ili ostalih razloga vr{i se na isti
na~in na koji se biraju. Procedure i razlozi zamjene u
skladu sa ovom Odlukom detaqnije se ure|uju Poslovnikom.
Vije}e odràva konstitutivnu sjednicu najkasnije u roku od
30 dana imenovawa Vije}a.
^lan 7.
(Radna tijela Vije}a)
U ciqu lak{eg i efikasnijeg izvr{avawa svoje uloge,
Vije}e moè oformiti radna tijela kao {to su: komisije,
odbori, timovi, ekspertske i druge radne grupe, forumi,
redakcije ili angaòvati stru~ne osobe za pojedine
konkretne zadatke i uloge koje mogu imati stalni ili
povremeni karakter.
Kriteriji i na~in formirawa ovih radnih tijela bliè }e
se regulisati u Poslovniku.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 8.
(Finansirawe)
(1) Rad Vije}a finansira se iz Buxeta institucija BiH,
planiranih u okviru buxeta Ministarstva za qudska prava
i izbjeglice BiH.
(2) Vije}e u okviru godi{weg plana rada planira finansijska
sredstva, izvore, strukturu, kriterije rada i druga pitawa
va`na za rad i djelovawe Vije}a u skladu sa vaè}im
finansijskim pravilima u institucijama Bosne i
Hercegovine.
(3) ^lanovi Vije}a i ~lanovi radnih tijela iz ~lana 7. stav (1)
ove Odluke nemaju pravo na naknadu za rad u istim, ali mogu
ostvariti naknadu tro{kova slu`benog putovawa u skladu
sa podzakonskim aktom Savjeta ministara BiH koji
reguli{e pitawa ostvarivawa prava po ovom osnovu, pod
uslovom da pravo po istom osnovu ne ostvaruje u okviru
instituicije u kojoj imaju ragulisan radno-pravni status, a
izuzetno mogu ostvariti pravo na jednokratnu naknadu po
osnovu ekspertno-stru~nog rada ako za to postoje unaprijed
odre|ena sredstva.
^lan 9.
(Izvje{taj o radu)
(1) Vije}e za svoj rad odgovara Savjetu ministara BiH i istom
podnosi izvje{taj o radu.
(2) Izvje{taj o radu Vije}e podnosi jednom godi{we, a po
potrebi i ~e{}e.
^lan 10.
(Stupawe na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu sqede}i dan od dana objave u
"Slu`benom glasniku BiH".
SM broj 332/10
Predsjedavaju}i
19. oktobra 2010. godine
Savjeta ministara BiH
Sarajevo
Dr Nikola [piri}, s. r.
Na osnovu ~lana 17. i ~lana 22. stav 1. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
ministara Bosne i Hercegovine na 135. sjednici, odrànoj 19.
oktobra 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O FORMIRANJU VIJE]A ZA OSOBE SA
^lan l.
(Predmet Odluke)
Ovom odlukom formira se Vije}e osobe sa invaliditetom
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e) kao stalno,
stru~no, savjetodavno, interresorno i koordiniraju}e tijelo Vije}a
ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e
ministara BiH).
^lan 2.
a) promocija ljudskih prava osoba sa invaliditetom,
iniciranje i aktivno u~e{}e u izradi i dono{enju, te kasnije
vr{enje monitoringa realizacije strate{kih akcionih,
planskih, zakonskih i podzakonskih dokumenata koji se
odnose na realizaciju politika u oblasti invalidnosti;
b) ostvarivanje saradnje sa me|unarodnim vladinim i
nevladinim organizacijama, u~e{}e u izradi akcionih
planova i drugih dokumenata ~iji je cilj pobolj{anje
poloàja osoba sa invaliditetom, te iniciranje projekata
podr{ke svim drugim udruènjima osoba sa invaliditetom
i realizacija svih drugih aktivnosti kojima se promovira i
pobolj{ava poloàj osoba sa invaliditetom u skladu sa UN
Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom i
Opcionim protokolom ("Slu`beni glasnik BiH Me|unarodni ugovori", broj 11/09);
Utorak, 22. 3. 2011.

c)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
(2)
(3)
koordinacija aktivnosti izme|u nadle`nih organa i

d) priprema izvje{taja, analiza, preporuka i mi{ljenja u vezi
sa konkretnim mjerama i mogu}im rje{enjima za za{titu
prava i interesa osoba sa invaliditetom koje donose ili
provode nadle`ni organi, institucije i slu`be u Bosni i
Hercegovini;
e) u~e{}e u pripremi izvje{taja u skladu sa ~lanom 33. UN
Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom;
f) davanje preporuka, sugestija i mi{ljenja na zakonske i
podzakonske akte i projekte koji se odnose na prava osoba
sa invaliditetom, a koje usvaja Parlamentarna skup{tina
BiH;
g) uspostavljanje redovne saradnje sa drugim interresornim
tijelima u Vije}u ministara BiH koja provode aktivnosti
vezane za za{titu prava osoba sa invaliditetom.
^lan 3.
(Sastav Vije}a)
Vije}e ima 20 ~lanova, a ~ine ga predstavnici:
a) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH - jedan
predstavnik
c) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike - jedan
predstavnik
e) Ministarstvo zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske
- jedan predstavnik
f) Vlada Br~ko Distrikta BiH - Odjeljenje za socijalnu
g) Federalno ministarstvo za bora~ko-invalidsku za{titu jedan predstavnik
h) Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite Republike
i) Federalno ministarstvo prostornog ure|enja - jedan
predstavnik
j) Ministarstvo prostornog ure|enja Republike Srpske jedan predstavnik
U sastav Vije}a svoje ~lanove predlaù invalidske
organizacije, i to:
a) Savezi/udruènja osoba sa invaliditetom iz Federacije
Bosne i Hercegovine - pet predstavnika
b) Savezi/udruènja lica sa invaliditetom iz Republike
c) Udruènja invalida Br~ko Distrikta BiH - jedan
predstavnik
U radu Vije}a mogu se po potrebi uklju~ivati i predstavnici
drugih doma}ih i me|unarodnih institucija i vladinih i
nevladinih organizacija.
Koordinacija, na~in rada i odlu~ivanje bi}e utvr|eno
Poslovnikom o radu Vije}a za osobe sa invaliditetom (u
daljnjem tekstu: Poslovnik).
^lan 4.
(Na~in imenovanja ~lanova Vije}a)
Institucije koje ~ine Vije}e dostavljaju prijedloge za
imenovanje svojih ~lanova Ministarstvu za ljudska prava i
izbjeglice BiH, vode}i ra~una o dosada{njoj uklju~enosti
imenovanih slu`benika u oblasti promocije i za{tite prava
osoba sa invaliditetom, iskustvu, stru~nosti i organizacionim
zaduènjima za poslove u vezi sa pravima osoba sa
invaliditetom.
Organizacije/udruènja gra|ana osoba sa invaliditetom u
skladu sa ~lanom 3. stav (3) dostavljaju prijedloge za
izbjeglice BiH, osiguravaju}i zastupljenost i reprezantitvnost
svih udruènja osoba sa invaliditetom.
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH }e u skladu sa
dostavljenim prijedlozima donijeti Rje{enje o imenovanju
jo{ jednog mandata.
Broj 21 - Strana 3
^lan 5.
(1) Stru~ne i administrativne poslove za potrebe Vije}a obavljat
}e Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i
Ministarstvo civilnih poslova BiH, na na~in na koji se utvrdi
Poslovnikom o radu Vije}a.
(2) Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH i ministar civilnih
poslova BiH rje{enjem }e imenovati osobe koje }e pruàti
stru~ne i administrativne poslove za potrebe Vije}a.
^lan 6.
(1) Prava, du`nosti, me|usobni odnosi ~lanova Vije}a i na~in
rada i odlu~ivanja Vije}a, kao i obaveze i odgovornosti
sekretara Vije}a bliè se ure|uju Poslovnikom o radu Vije}a
koji Vije}e donosi u roku od 30 dana od dana konstituisanja.
(2) Zamjena ~lanova Vije}a zbog sprije~enosti, ostavke ili
na~in na koji se biraju. Procedure i razlozi zamjene u skladu
sa ovom Odlukom detaljnije se ure|uju Poslovnikom.
(3) Vije}e odràva konstitutivnu sjednicu najkasnije u roku od
30 dana imenovanja Vije}a.
^lan 7.
(1) U cilju lak{eg i efikasnijeg izvr{avanja svoje uloge, Vije}e
moè oformiti radna tijela kao {to su: komisije, odbori,
timovi, ekspertske i druge radne grupe, forumi, redakcije ili
angaòvati stru~ne osobe za pojedine konkretne zadatke i
uloge koji mogu imati stalni ili povremeni karakter.
(2) Kriteriji i na~in formiranja ovih radnih tijela bliè }e se
regulisati u Poslovniku.
^lan 8.
(Finansiranje)
(1) Rad Vije}a finansira se iz Budèta institucija BiH, planiranih
u okviru budèta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
BiH.
(2) Vije}e u okviru godi{njeg plana rada planira finansijska
sredstva, izvore, strukturu, kriterije rada i druga pitanja
va`na za rad i djelovanje Vije}a u skladu sa vaè}im
finansijskim pravilima u institucijama Bosne i Hercegovine.
(3) ^lanovi Vije}a i ~lanovi radnih tijela iz ~lana 7. stav (1) ove
Odluke nemaju pravo na naknadu za rad u istim, ali mogu
ostvariti naknadu tro{kova slu`benog putovanja u skladu sa
podzakonskim aktom Vije}a ministara BiH koji reguli{e
pitanja ostvarivanja prava po ovom osnovu, pod uslovom da
pravo po istom osnovu ne ostvaruje u okviru instituicije u
kojoj imaju ragulisan radno-pravni status, a izuzetno mogu
ostvariti pravo na jednokratnu naknadu po osnovu
ekspertno-stru~nog rada ako za to postoje unaprijed
odre|ena sredstva.
^lan 9.
(Izvje{taj o radu)
(1) Vije}e za svoj rad odgovara Vije}u ministara BiH i istom
podnosi izvje{taj o radu.
(2) Izvje{taj o radu Vije}e podnosi jednom godi{nje, a po
potrebi i ~e{}e.
^lan 10.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu sljede}i dan od dana objave u
VM broj 332/10
Predsjedavaju}i
19. oktobra 2010. godine
Vije}a ministara BiH
Sarajevo
Dr. Nikola [piri}, s. r.
Temeljem ~lanka 17. i ~lanka 22. stavak 1. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
Broj 21 - Strana 4
ministara Bosne i Hercegovine na 135. sjednici, odrànoj 19.

listopada 2010. godine, donijelo je
ODLUKU
O FORMIRANJU VIJE]A ZA OSOBE SA
^lanak 1.
(Predmet Odluke)
Ovom odlukom formira se Vije}e osobe sa invaliditetom
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e) kao stalno,
stru~no, savjetodavno, interresorno i koordiniraju}e tijelo Vije}a
ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vije}e ministara
BiH).
^lanak 2.
a) promoviranje ljudskih prava osoba sa invaliditetom,
iniciranje i aktivno sudjelovanje u izradi i dono{enju, te
kasnije vr{enje monitoringa realiziranja strate{kih
akcijskih, planskih, zakonskih i podzakonskih
dokumenata koji se odnose na realiziranje politika u
oblasti invalidnosti;
b) ostvarivanje suradnje sa me|unarodnim vladinim i
nevladinim organizacijama, sudjelovanje u izradi
akcijskih planova i drugih dokumenata ~iji je cilj
pobolj{anje poloàja osoba sa invaliditetom, te iniciranje
projekata podr{ke svim drugim udrugama osoba sa
invaliditetom i realiziranje svih drugih aktivnosti kojima
se promovira i pobolj{ava poloàj osoba sa invaliditetom
sukladno UN Konvenciji o pravima osoba sa
invaliditetom i Opcijskim protokolom ("Slu`beni glasnik
BiH - Me|unarodni ugovori", broj 11/09);
c) koordinacija aktivnosti izme|u nadle`nih tijela i
d) priprema izvje{}a, analiza, preporuka i mi{ljenja u svezi
sa konkretnim mjerama i mogu}im rje{enjima za za{titu
prava i interesa osoba sa invaliditetom koje donose ili
provode nadle`na tijela, institucije i slu`be u Bosni i
Hercegovini;
e) u~e{}e u pripremi izvje{}a sukladno ~lanku 33. UN
Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom;
f) davanje preporuka, sugestija i mi{ljenja na zakonske i
podzakonske akte i projekte koji se odnose na prava osoba
sa invaliditetom, a koje usvaja Parlamentarna skup{tina
BiH;
g) uspostavljanje redovne suradnje sa drugim interresornim
tijelima u Vije}u ministara BiH koja provode aktivnosti
vezane za za{titu prava osoba sa invaliditetom.
^lanak 3.
(Sastav Vije}a)
(1) Vije}e ima 20 ~lanova, a ~ine ga predstavnici:
a) Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH - jedan
predstavnik
c) Federalno ministarstvo rada i socijalne politike - jedan
predstavnik
e) Ministarstvo zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske
- jedan predstavnik
f) Vlada Br~ko Distrikta BiH - Odjeljenje za socijalnu
g) Federalno Ministarstvo za pitanja branitelja i invalida
domovinskog rata - jedan predstavnik
h) Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite Republike
i) Federalno ministarstvo prostornog ure|enja - jedan
predstavnik
j) Ministarstvo prostornog ure|enja Republike Srpske jedan predstavnik
Utorak, 22. 3. 2011.
(2) U sastav Vije}a svoje ~lanove predlaù invalidske

organizacije, i to:
a) Savezi/udruge osoba sa invaliditetom iz Federacije Bosne
i Hercegovine - pet predstavnika
b) Savezi/udruènja lica sa invaliditetom iz Republike
c) Udruènja invalida Br~ko Distrikta BiH - jedan
predstavnik
(3) U radu Vije}a mogu se po potrebi uklju~ivati i predstavnici
drugih doma}ih i me|unarodnih institucija i vladinih i
nevladinih organizacija.
(4) Koordinacija, na~in rada i odlu~ivanje bit }e utvr|eno
Poslovnikom o radu Vije}a za osobe sa invaliditetom (u
daljnjem tekstu: Poslovnik).
^lanak 4.
(Na~in imenovanja ~lanova Vije}a)
(1) Institucije koje ~ine Vije}e dostavljaju prijedloge za
izbjeglice BiH, vode}i ra~una o dosada{njoj uklju~enosti
imenovanih slu`benika u oblasti promoviranja i za{tite prava
osoba sa invaliditetom, iskustvu, stru~nosti i organizacijskim
zaduènjima za poslove u svezi sa pravima osoba sa
invaliditetom.
(2) Organizacije/Udruge gra|ana osoba sa invaliditetom
sukladno ~lanku 3. stavak (3) dostavaljaju prijedloge za
izbjeglice BiH, osiguravaju}i zastupljenost i reprezantitvnost
svih udruga osoba sa invaliditetom.
(3) Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH }e sukladno
dostavljenim prijedlozima donijeti Rje{enje o imenovanju
jo{ jednog mandata.
^lanak 5.
(1) Stru~ne i administrativne poslove za potrebe Vije}a obavljat
}e Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i
Ministarstvo civilnih poslova BiH, na na~in na koji se utvrdi
Poslovnikom o radu Vije}a.
(2) Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH i ministar civilnih
poslova BiH rje{enjem }e imenovati osobe koje }e pruàti
stru~ne i administrativne poslove za potrebe Vije}a.
^lanak 6.
(1) Prava, du`nosti, me|usobni odnosi ~lanova Vije}a i na~in
rada i odlu~ivanja Vije}a, kao i obveze i odgovornosti
tajnika Vije}a bliè se ure|uju Poslovnikom o radu Vije}a
koji Vije}e donosi u roku od 30 dana od dana konstituiranja.
(2) Zamjena ~lanova Vije}a zbog sprije~enosti, ostavke ili
na~in na koji se biraju. Procedure i razlozi zamjene sukladno
sa ovom Odlukom detaljnije se ure|uju Poslovnikom.
(3) Vije}e odràva konstituiraju}u sjednicu najkasnije u roku od
30 dana imenovanja Vije}a.
^lanak 7.
(1) U cilju lak{eg i efikasnijeg izvr{avanja svoje uloge, Vije}e
moè oformiti radna tijela kao {to su: komisije, odbori,
timovi, ekspertske i druge radne grupe, forumi, redakcije ili
angaìrati stru~ne osobe za pojedine konkretne zadatke i
uloge koji mogu imati stalni ili povremeni karakter.
(2) Kriteriji i na~in formiranja ovih radnih tijela bliè }e se
regulirati u Poslovniku.
^lanak 8.
(Financiranje)
(1) Rad Vije}a financira se iz Budèta institucija BiH, planiranih
u okviru budèta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
BiH.
Utorak, 22. 3. 2011.
(2) Vije}e u okviru godi{njeg plana rada planira financijska

sredstva, izvore, strukturu, kriterije rada i druga pitanja
va`na za rad i djelovanje Vije}a sukladno vaè}im
financijskim pravilima u institucijama Bosne i Hercegovine.
(3) ^lanovi Vije}a i ~lanovi radnih tijela iz ~lanka 7. stavak (1)
ove Odluke nemaju pravo na naknadu za rad u istim, ali
mogu ostvariti naknadu tro{kova slu`benog putovanja
sukladno podzakonskim aktom Vije}a ministara BiH koji
regulira pitanja ostvarivanja prava po ovom osnovu, pod
uslovom da pravo po istom osnovu ne ostvaruje u okviru
instituicije u kojoj imaju raguliran radno-pravni status, a
izuzetno mogu ostvariti pravo nna jednokratnu naknadu po
osnovu ekspertno-stru~nog rada ako za to postoje unaprijed
odre|ena sredstva.
^lanak 9.
(Izvje{}e o radu)
(1) Vije}e za svoj rad odgovara Vije}u ministara BiH i istom
podnosi izvje{}e o radu.
(2) Izvje{}e o radu Vije}e podnosi jednom godi{nje, a po potrebi
i ~e{}e.
^lanak 10.
(Stupanje na snagu)
Ova Odluka stupa na snagu sljede}i dan od dana objave u
VM broj 332/10
19. listopada 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
Dr. Nikola [piri}, v. r.
68
Na osnovu ~lana 14. stav (3) Zakona o ministarstvima i
drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09
i 103/09), ~lana 24a. stav (1) Zakona o Dràvnoj agenciji za
istrage i za{titu ("Slu`beni glasnik BiH", br. 27/04, 35/05 i
49/09), ~lana 5. stav (2), ~lana 6. stav (1) ta~ka h) i ~lana 32.
Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o
agencijama za podr{ku policijskoj strukturi Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 36/08) i ~lana 17.
Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08),
Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 143. sjednici,
odrànoj 9. februara 2011. godine, donio je
ODLUKU
O DOPUNI ODLUKE O PREUZIMAWU POSLOVA,
OBJEKATA, SREDSTAVA ZA RAD I ZAPOSLENIH
IZME\U MINISTARSTVA BEZBJEDNOSTI BOSNE I
HERCEGOVINE, DR@AVNE AGENCIJE ZA ISTRAGE I
ZA[TITU I DIREKCIJE ZA KOORDINACIJU
POLICIJSKIH TIJELA BOSNE I HERCEGOVINE
^lan 1.
U Odluci o preuzimawu poslova, objekata, sredstava za rad
i zaposlenih izme|u Ministarstva bezbjednosti Bosne i
Hercegovine, Dràvne agencije za istrage i za{titu i
Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 94/10), u ~lanu 3.
iza stava (7) dodaju se novi st. (8) i (9), koji glase:
"(8)Policijski slu`benici u Direkciji za koordinaciju
policijskih tijela Bosne i Hercegovine zadràvaju pravo
na poseban dodatak (policijski dodatak) u procentu koji je
bio utvr|en u Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu.
(9) Pojedina~no rje{ewe o utvr|ivawu posebnog dodatka za
policijske slu`benike iz stava (8) ovog ~lana donosi
direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela
Bosne i Hercegovine."
Broj 21 - Strana 5
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u
SM broj 28/11
9. februara 2011. godine
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Na osnovu ~lana 14. stav (3) Zakona o ministarstvima i

drugim organima uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni
glasnik BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09,
59/09 i 103/09), ~lana 24a. stav (1) Zakona o Dràvnoj agenciji
za istrage i za{titu ("Slu`beni glasnik BiH", br. 27/04, 35/05 i
49/09), ~lana 5. stav (2), ~lana 6. stav (1) ta~ka h) i ~lana 32.
Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o
agencijama za podr{ku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 36/08) i ~lana 17. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj 9.
februara 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O DOPUNI ODLUKE O PREUZIMANJU POSLOVA,
OBJEKATA, SREDSTAVA ZA RAD I ZAPOSLENIH
IZME\U MINISTARSTVA SIGURNOSTI BOSNE I
^lan l.
U Odluci o preuzimanju poslova, objekata, sredstava za rad i
zaposlenih izme|u Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine,
Dràvne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju
policijskih tijela Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 94/10), u ~lanu 3. iza stava (7) dodaju se novi st. (8) i (9), koji
glase:
"(8)Policijski slu`benici u Direkciji za koordinaciju policijskih
tijela Bosne i Hercegovine zadràvaju pravo na poseban
dodatak (policijski dodatak) u procentu koji je bio utvr|en u
Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu.
(9) Pojedina~no rje{enje o utvr|ivanju posebnog dodatka za
policijske slu`benike iz stava (8) ovog ~lana donosi direktor
Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i
Hercegovine."
^lan 2.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se
u "Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 28/11
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Na temelju ~lanka 14. stavak (3) Zakona o ministarstvima i

drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik
BiH", br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07, 35/09, 59/09 i
103/09), ~lanka 24a. stavak (1) Zakona o Dràvnoj agenciji za
istrage i za{titu ("Slu`beni glasnik BiH", br. 27/04, 35/05 i
49/09), ~lanka 5. stavak (2), ~lanka 6. stavak (1) to~ka h) i ~lanka
32. Zakona o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o
agencijama za potporu policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine
("Slu`beni glasnik BiH", broj 36/08) i ~lanka 17. Zakona o
Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
ministara Bosne i Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj 9.
velja~e 2011. godine, donijelo je
Broj 21 - Strana 6
ODLUKU
O DOPUNI ODLUKE O PREUZIMANJU POSLOVA,
OBJEKATA, SREDSTAVA ZA RAD I UPOSLENIH
IZME\U MINISTARSTVA SIGURNOSTI BOSNE I
^lanak 1.
U Odluci o preuzimanju poslova, objekata, sredstava za rad i
uposlenih izme|u Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine,
Dràvne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju
policijskih tijela Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 94/10), u ~lanku 3. iza stavka (7) dodaju se novi st. (8) i (9),
koji glase:
"(8)Policijski slu`benici u Direkciji za koordinaciju policijskih
tijela Bosne i Hercegovine zadràvaju pravo na poseban
dodatak (policijski dodatak) u postotku koji je bio utvr|en u
Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu.
(9) Pojedina~no rje{enje o utvr|ivanju posebnog dodatka za
policijske slu`benike iz stavka (8) ovog ~lanka donosi
ravnatelj Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Bosne i
Hercegovine."
^lanak 2.
VM broj 28/11
Predsjedatelj
9. velja~e 2011. godine
Sarajevo
69
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lana 2. stav (1) ta~ka b) Odluke o
imenovawu predstavnika Bosne i Hercegovine u EURIMAGES
fond Savjeta Evrope za filmsku koprodukciju ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 16/10), na prijedlog Ministarstva civilnih
poslova Bosne i Hercegovine, Savjet ministara Bosne i
Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj 9. februara 2011.
godine, donio je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O IMENOVAWU
PREDSTAVNIKA BOSNE I HERCEGOVINE U
EURIMAGES FOND SAVJETA EVROPE ZA FILMSKU
KOPRODUKCIJU
^lan 1.
U Odluci o imenovawu predstavnika Bosne i Hercegovine
u EURIMAGES fond Savjeta Evrope za filmsku koprodukciju
("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/10), u ~lanu 2. stav (1) ta~ka
b) rije~i: "Nikola Pejakovi}" zamjewuju se rije~ima: "Vedran
Pedalovi}".
^lan 2.
SM broj 29/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lana 2. stav (1) ta~ka b) Odluke o
imenovanju predstavnika Bosne i Hercegovine u EURIMAGES
fond Vije}a Evrope za filmsku koprodukciju ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 16/10), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova
Utorak, 22. 3. 2011.
Bosne i Hercegovine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na

143. sjednici odrànoj 9. februara 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU
EURIMAGES FOND VIJE]A EVROPE ZA FILMSKU
KOPRODUKCIJU
^lan 1.
U Odluci o imenovanju predstavnika Bosne i Hercegovine u
EURIMAGES fond Vije}a Evrope za filmsku koprodukciju
("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/10), u ~lanu 2. stav (1) ta~ka b)
rije~i: "Nikola Pejakovi}" zamjenjuju se rije~ima: "Vedran
Pedalovi}".
^lan 2.
VM broj 29/10
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i

76/07, 81/07, 94/07 i 24/08) i ~lanka 2. stavka (1) to~ka b) Odluke
o imenovanju predstavnika Bosne i Hercegovine u
EURIMAGES fond Vije}a Europe za filmsku koprodukciju
("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/10), na prijedlog Ministarstva
civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Vije}e ministara Bosne i
Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj 9. velja~e 2011. godine,
donijelo je
ODLUKU
O IZMJENI ODLUKE O IMENOVANJU
EURIMAGES FOND VIJE]A EUROPE ZA FILMSKU
KOPRODUKCIJU
^lanak 1.
U Odluci o imenovanju predstavnika Bosne i Hercegovine u
EURIMAGES fond Vije}a Europe za filmsku koprodukciju
("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/10), u ~lanku 2. stavka (1) to~ka
b) rije~i: "Nikola Pejakovi}" zamjenjuju se rije~ima: "Vedran
Pedalovi}".
^lanak 2.
VM broj 29/10
Sarajevo
Predsjedatelj
70
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), ~lana 1. stav (1) ta~ka e) i ~lana (6)
stav (2) Odluke o kriterijima za utvr|ivawe nov~ane naknade
za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i
drugim radnim tijelima iz nadle`nosti institucija Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/09) a u vezi sa
~lanom 5. Rje{ewa o imenovawu Komisije za realizaciju
projekta nabavke/izgradwe objekta za smje{taj institucija
Bosne i Hercegovine broj 06/I-16-11-1667-5/10 od 07. 09. 2010
godine, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Slu`be za zajedni~ke poslove institucija Bosne i
godine, donio je
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 7
ODLUKU
^lan 3.
(Stupanje na snagu)
O VISINI NOVÂNE NAKNADE ZA RAD U KOMISIJI

ZA REALIZACIJU PROJEKTA NABAVKE/IZGRADWE
OBJEKTA ZA SMJE[TAJ INSTITUCIJA BOSNE I
HERCEGOVINE

^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom utvr|uje se visina nov~ane naknade za rad u
Komisiji za realizaciju projekta nabavke/izgradwe objekta za
smje{taj institucija Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu:
Komisija) mjese~no u iznosu od 750 KM za predsjednika
Komisije, 700 KM ~lanovima Komisije i 600 KM sekretaru
Komisije. Naknada }e se isplatiti za period rada Komisije
(septembar-decembar) tj. za 4 mjeseca.
^lan 2.
(Obezbje|ewe sredstava)
Sredstva za isplatu naknada iz ~lana 1. ove Odluke
obezbijedi}e Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija Bosne
i Hercegovine.
^lan 3.
(Stupawe na snagu)
SM broj 30/11
Sarajevo
VM broj 30/11
Sarajevo

76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), ~lanka 1. stavak (1) to~ka e) i ~lanka
(6) stavak (2) Odluke o kriterijima za utvr|ivanje nov~ane
naknade za rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim
odborima i drugim radnim tijelima iz nadle`nosti institucija
Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/09) a u
svezi s ~lankom 5. Rje{enja o imenovanju Povjerenstva za
realizaciju projekta nabave/izgradnje objekta za smje{taj
institucija Bosne i Hercegovine broj 06/I-16-11-1667-5/10 od
07.09.2010 godine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na
prijedlog Slu`be za zajedni~ke poslove institucija Bosne i
Hercegovine, na 143. sjednici odrànoj 9. velja~e 2011. godine,
donijelo je
ODLUKU
O VISINI NOVÂNE NAKNADE ZA RAD U
POVJERENSTVU ZA REALIZACIJU PROJEKTA
NABAVE/IZGRADNJE OBJEKTA ZA SMJE[TAJ
INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Predsjedavaju}i

76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), ~lana 1. stav (1) ta~ka e) i ~lana (6)
stav (2) Odluke o kriterijima za utvr|ivanje nov~ane naknade za
rad u upravnim odborima, nadzornim i drugim odborima i
drugim radnim tijelima iz nadle`nosti institucija Bosne i
Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/09) a u vezi sa
~lanom 5. Rje{enja o imenovanju Komisije za realizaciju
projekta nabavke/izgradnje objekta za smje{taj institucija Bosne
i Hercegovine broj 06/I-16-11-1667-5/10 od 07. 09. 2010.
godine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog
Slu`be za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine, na
143. sjednici odrànoj 9. februara 2011. godine, donijelo je
ODLUKU
O VISINI NOVÂNE NAKNADE ZA RAD U KOMISIJI
ZA REALIZACIJU PROJEKTA NABAVKE/IZGRADNJE
OBJEKTA ZA SMJE[TAJ INSTITUCIJA BOSNE I
HERCEGOVINE
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Komisiji za realizaciju projekta nabavke/izgradnje objekta za
smje{taj institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Komisija) mjese~no u iznosu od 750 KM za predsjednika
Komisije, 700 KM ~lanovima Komisije i 600 KM sekretaru
Komisije. Naknada }e se isplatiti za period rada Komisije
(septembar-decembar) tj. za 4 mjeseca.
^lan 2.
(Osiguranje sredstava)
Sredstva za isplatu naknada iz ~lana 1. ove Odluke osigurat
}e Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine.
Predsjedavaju}i
^lanak 1.
(Predmet Odluke)
Povjerenstvu za realizaciju projekta nabave/izgradnje objekta za
smje{taj institucija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Povjerenstvo) mjese~no u iznosu od 750 KM za predsjednika
Povjerenstva, 700 KM ~lanovima Povjerenstva i 600 KM tajniku
Povjerenstva. Naknada }e se isplatiti za period rada Povjerenstva
(rujan-prosinac) tj. za 4 mjeseca.
^lanak 2.
(Osiguranje sredstava)
Sredstva za isplatu naknada iz ~lanka 1. ove Odluke osigurat
}e Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija Bosne i Hercegovine.
^lanak 3.
(Stupanje na snagu)
VM broj 30/11
Sarajevo
Predsjedatelj
71
Na osnovu ~lana 13. stav (1) Zakona o Buxetu institucija
Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i
Hercegovine za 2010. godinu ("Slu`beni glasnik BiH", broj
103/09) i ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet ministara Bosne i
Hercegovine je, na 142. sjednici odrànoj 25. januara 2011.
godine, donio
Broj 21 - Strana 8
ODLUKU
O IZDVAJAWU SREDSTAVA IZ BUXETSKE REZERVE
BUXETA INSTITUCIJA BOSNE I HERCEGOVINE I
ME\UNARODNIH OBAVEZA BOSNE I HERCEGOVINE
ZA 2010. GODINU
^lan 1.
(Odobrewe za izdvajawe sredstava)
Ovom Odlukom odobrava se izdvajawe sredstava iz buxetske
rezerve Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu u
iznosu od 150.000 KM. Sredstva }e se obezbijediti sa pozicije
99992 - rezerva (Tabela 3. - Raspored prihoda po buxetskim
korisnicima).
^lan 2.
(Kori{tewe sredstava)
Sredstva iz ~lana 1. ove Odluke }e se koristiti za
izmirewe obaveza tro{kova goriva Dràvne agencije za
istrage i za{titu.
^lan 3.
(Preno{ewe sredstava)
Sredstva iz ~lana 1. ove Odluke }e se prenijeti na ra~un
sredstava posebne namjene Dràvne agencije za istrage i
za{titu.
^lan 4.
(Realizacija Odluke)
Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Ministarstvo
finansija i trezora Bosne i Hercegovine i Dràvna agencija
za istrage i za{titu.
^lan 5.
(Stupawe na snagu)
SM broj 31/11
25. januara 2011. godine
Sarajevo
Predsjedavaju}i
Na osnovu ~lana 13. stav (1) Zakona o Budètu institucija

Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i
103/09) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e ministara Bosne i
Hercegovine je, na 142. sjednici odrànoj 25. januara 2011.
godine, donijelo
ODLUKU
O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ BUD@ETSKE
REZERVE BUD@ETA INSTITUCIJA BOSNE I
HERCEGOVINE I ME\UNARODNIH OBAVEZA
BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU
^lan 1.
(Odobrenje za izdvajanje sredstava)
Ovom Odlukom odobrava se izdvajanje sredstava iz
budètske rezerve Budèta institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu u
iznosu od 150.000 KM. Sredstva }e se osigurati sa pozicije 99992
- rezerva (Tabela 3. - Raspored prihoda po budètskim
korisnicima).
^lan 2.
(Kori{tenje sredstava)
Sredstva iz ~lana 1. ove Odluke }e se koristiti za izmirenje
obaveza tro{kova goriva Dràvne agencije za istrage i za{titu.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 3.
(Preno{enje sredstava)
Sredstva iz ~lana 1. ove Odluke }e se prenijeti na ra~un
sredstava posebne namjene Dràvne agencije za istrage i za{titu.
^lan 4.
Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Ministarstvo finansija
i trezora Bosne i Hercegovine i Dràvna agencija za istrage i
za{titu.
^lan 5.
(Stupanje na snagu)
VM broj 31/11
Predsjedavaju}i
25. januara 2011. godine
Sarajevo
Na temelju ~lanka 13. stavak (1) Zakona o Prora~unu
institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obveza Bosne i
103/09) i ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
Hercegovine je, na 142. sjednici odrànoj 25. sije~nja 2011.
godine, donijelo
ODLUKU
O IZDVAJANJU SREDSTAVA IZ PRORAÛNSKE
PRIÛVE PRORAÛNA INSTITUCIJA BOSNE I
HERCEGOVINE I ME\UNARODNIH OBVEZA BOSNE
I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU
^lanak 1.
(Odobrenje za izdvajanje sredstava)
Ovom Odlukom odobrava se izdvajanje sredstava iz
prora~unske pri~uve Prora~una institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu u
iznosu od 150.000 KM. Sredstva }e se osigurati sa pozicije 99992
- pri~uva (Tablica 3. - Raspored prihoda po prora~unskim
korisnicima).
^lanak 2.
(Kori{tenje sredstava)
Sredstva iz ~lanka 1. ove Odluke }e se koristiti za izmirenje
obveza tro{kova goriva Dràvne agencije za istrage i za{titu.
^lanak 3.
(Preno{enje sredstava)
Sredstva iz ~lanka 1. ove Odluke }e se prenijeti na ra~un
sredstava posebne namjene Dràvne agencije za istrage i za{titu.
^lanak 4.
Za realizaciju ove Odluke zaduùju se Ministarstvo financija
i trezora Bosne i Hercegovine i Dràvna agencija za istrage i
za{titu.
^lan 5.
(Stupanje na snagu)
VM broj 31/11
Predsjedatelj
25. sije~nja 2011. godine
Sarajevo
72
Utorak, 22. 3. 2011.

godine, donio je
ODLUKU
O DAVAWU SAGLASNOSTI ZA IZMIREWE OBAVEZE
PLA]AWA POREZA NA DODATU VRIJEDNOST PO
UGOVORU O DONACIJI IZME\U BOSNE I
HERCEGOVINE I EVROPSKE BANKE ZA OBNOVU I
RAZVOJ, BROJ C20928/EBSF-2010-06-68, IZ SREDSTAVA
AKUMULISANE KAMATE
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom daje se saglasnost za izmirewe obaveze
pla}awa poreza na dodatu vrijednost po Ugovoru o donaciji,
izme|u Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i
razvoj, za pravnu i operativnu pomo} u implementaciji Zakona
o zaduìvawu, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine, broj
C20928/EBSF-2010-06-68, u iznosu od KM 98.084,87 iz
sredstava akumulisane kamate sa ra~una Ministarstva
finansija i trezora u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine
"Obaveze po sredstvima centralne vlade - ostvarene kamate po
osnovu povu~enih sredstava iz me|unarodnih ugovora komponenta A", broj 0499111 i ra~una "Obaveze po sredstvima
centralne vlade - ostvarene kamate po osnovu povu~enih
sredstava iz me|unarodnih ugovora - komponenta B", broj
0499112.
^lan 2.
(Povrat poreza na dodatu vrijednost)
Pla}eni porez bi}e predmet povrata na ra~une
Ministarstva finansija i trezora u Centralnoj banci Bosne i
Hercegovine sa kojih je izvr{eno pla}awe poreza na dodatu
vrijednost.
^lan 3.
(Nadle`na institucija za sprovedbu Odluke)
Zaduùje se Ministarstvo finansija i trezora da, u skladu
sa propisanom procedurom, izvr{i pla}awe i provede
proceduru povrata poreza.
^lan 4.
(Stupawe na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u
SM broj 32/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
godine, donijelo je
ODLUKU
O DAVANJU SAGLASNOSTI ZA IZMIRENJE
OBAVEZE PLA]ANJA POREZA NA DODATU
VRIJEDNOST PO UGOVORU O DONACIJI IZME\U
BOSNE I HERCEGOVINE I EVROPSKE BANKE ZA
OBNOVU I RAZVOJ, BROJ C20928/EBSF-2010-06-68, IZ
SREDSTAVA AKUMULIRANE KAMATE
^lan 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom daje se saglasnost za izmirenje obaveze
pla}anja poreza na dodatu vrijednost po Ugovoru o donaciji,
izme|u Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i
razvoj, za pravnu i operativnu pomo} u implementaciji Zakona o
zaduìvanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine, broj
Broj 21 - Strana 9
sredstava akumulirane kamate sa ra~una Ministarstva finansija i

trezora u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine "Obaveze po
sredstvima centralne vlade - ostvarene kamate po osnovu
povu~enih sredstava iz me|unarodnih ugovora - komponenta A",
broj 0499111 i ra~una "Obaveze po sredstvima centralne vlade ostvarene kamate po osnovu povu~enih sredstava iz
me|unarodnih ugovora - komponenta B", broj 0499112.
^lan 2.
(Povrat poreza na dodatu vrijednost)
Pla}eni porez bit }e predmetom povrata na ra~une
Ministarstva finansija i trezora u Centralnoj banci Bosne i
Hercegovine sa kojih je izvr{eno pla}anje poreza na dodatu
vrijednost.
^lan 3.
(Nadle`na institucija za provedbu Odluke)
Zaduùje se Ministarstvo finansija i trezora da, u skladu sa
propisanom procedurom, izvr{i pla}anje i provede proceduru
povrata poreza.
^lan 4.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u
VM broj 32/11
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Hercegovine na 144. sjednici odrànoj 24. velja~e 2011. godine,
donijelo je
ODLUKU
O DAVANJU SUGLASNOSTI ZA IZMIRENJE OBVEZE
PLA]ANJA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST PO
UGOVORU O DONACIJI IZME\U BOSNE I
HERCEGOVINE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I
RAZVITAK, BROJ C20928/EBSF-2010-06-68, IZ
SREDSTAVA AKUMULIRANE KAMATE
^lanak 1.
(Predmet Odluke)
Ovom Odlukom se daje suglasnost za izmirenje obveze
pla}anja poreza na dodanu vrijednost po Ugovoru o donaciji,
izme|u Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i
razvitak, za pravnu i operativnu pomo} u implementaciji Zakona
o zaduìvanju, dugu i jamstvima Bosne i Hercegovine, broj
sredstava akumulirane kamate s ra~una Ministarstva financija i
trezora u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine "Obveze po
sredstvima sredi{nje vlade - ostvarene kamate po osnovi
povu~enih sredstava iz me|unarodnih ugovora -komponenta A",
broj 0499111 i ra~una "Obveze po sredstvima sredi{nje vlade ostvarene kamate po osnovi povu~enih sredstava iz
me|unarodnih ugovora - komponenta B", broj 0499112.
^lanak 2.
(Povrat poreza na dodanu vrijednost)
Pla}eni porez bit }e predmetom povrata na ra~une
Ministarstva financija i trezora u Sredi{njoj banci Bosne i
Hercegovine s kojih je izvr{eno pla}anje poreza na dodanu
vrijednost.
^lanak 3.
(Nadle`na institucija za provedbu Odluke)
Zaduùje se Ministarstvo financija i trezora da, sukladno
propisanoj proceduri, izvr{i pla}anje i provede proceduru
povrata poreza.
Broj 21 - Strana 10
^lanak 4.
(Stupanje na snagu)
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u
VM broj 32/11
Predsjedatelj
Sarajevo
Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani

("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o
Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
ministara Bosne i Hercegovine, na predlog Agencije za
bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi sa
nadle`nim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine, na 139. sjednici odrànoj 14. decembra 2010.
godine, donio je
PRAVILNIK
O PROIZVODIMA OD MLIJEKA I STARTER
KULTURAMA
DIO PRVI - OP[TE ODREDBE
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o proizvodima od mlijeka i starter
kulturama (u daqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se zahtjevi
u pogledu kvaliteta koje u proizvodwi i na trì{tu moraju
zadovoqavati proizvodi od mlijeka, proizvodi sa mlije~nim
sastojkom ili bez wega (u daqwem tekstu: proizvodi) i starter
kulture koji se stavqaju na trì{te, a odnose se na:
a) nazive, definicije te op{te zahtjeve koje moraju
zadovoqavati;
b) organolepti~ka svojstva i sastav;
c) vrstu i koli~inu sirovina, dodataka i drugih supstanci
koje se upotrebqavaju u proizvodwi i preradi;
d) dodatne zahtjeve za ozna~avawe.
^lan 2.
(Izuzeci od primjene)
Pravilnikom se ne propisuju uslovi koji se odnose na
zgusnuto mlijeko, mlijeko u prahu, te kazeine i kazeinate, koji
su propisani posebnim propisima.
^lan 3.
(Dodavawe aditiva i enzimskih preparata)
U proizvodwi proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika, ako
to ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, dozvoqeno je:
a) dodavawe aditiva i aditivima sli~nih supstanci
(arome i pomo}ne supstance u procesu proizvodwe) u
skladu sa Pravilnikom o uslovima upotrebe
prehrambenih aditiva u hrani namijewenoj za ishranu
qudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08) i
Pravilnikom o upotrebi prehrambenih aditiva, osim
boja i zasla|iva~a ("Slu`beni glasnik BiH", broj
83/08);
b) dodavawe enzimskih preparata u skladu sa posebnim
propisom;
c) dodavawe vitamina, mineralnih materija i materija za
zasla|ivawe u skladu sa posebnim propisom.
^lan 4.
(Definicije)
Pojmovi kori{}eni u ovom pravilniku imaju sqede}e
zna~ewe:
a) sirovo mlijeko je mlijeko dobijeno sekrecijom mlije~ne
`lijezde jedne ili vi{e zdravih muznih ìvotiwa iz
uzgoja, koje nije zagrijavano na temperaturi iznad 40C
ili nije izlagano nikakvom tretmanu sa istim efektom;
proizvodi od mlijeka su proizvodi dobijeni bilo kojim

postupkom prerade mlijeka, iskqu~ivo iz kravqeg,
ov~jeg, kozjeg i bivoqeg mlijeka, te wihovih mje{avina,
a koji sadrè najmawe 50% mlijeka, proizvoda od
mlijeka ili mlije~nih udjela;
c) sloèni proizvodi od mlijeka su proizvodi u kojima je
mlijeko, proizvod od mlijeka ili sastojak od mlijeka
osnovni sastojak u pogledu koli~ine u gotovom
proizvodu, pod uslovom da sastojci koji ne poti~u iz
mlijeka nisu dodati kako bi djelimi~no ili potpuno
zamijenili bilo koji sastojak od mlijeka;
d) rekonstituisani proizvodi od mlijeka su proizvodi
dobijeni dodavawem vode su{enim ili koncentrovanim
proizvodima od mlijeka u koli~ini potrebnoj da se
dobije odgovaraju}i odnos vode i suve materije u gotovom
proizvodu;
e) rekombinovani proizvodi od mlijeka su proizvodi
dobijeni kombinacijom mlije~ne masti i bezmasne suve
materije mlijeka u wihovom nepromijewenom obliku, sa
ili bez dodatka vode, da bi se dobio odgovaraju}i sastav
gotovog proizvoda;
f) dodati sastojci su sastojci, osim aditiva i aditivima
sli~nih supstanci, koji se upotrebqavaju u proizvodwi,
a moraju zadovoqavati propise o op{tim zahtjevima u
pogledu kvaliteta i propise o zdravstvenoj ispravnosti
hrane;
g) starter kulture su kulture jedne ili vi{e vrsta
mikroorganizama koje svojom aktivno{}u usmjeravaju
tehnolo{ki proces proizvodwe fermentisanih
proizvoda od mlijeka i istovremeno im daju odre|ena
organolepti~ka svojstva;
h) termi~ki obra|eno mlijeko je proizvod namijewen prodaji kona~nom potro{a~u, dobijeno termi~kom
obradom, u skladu s odredbama posebnog propisa o
higijeni hrane;
i) sadràj masti je maseni udio (m/m) mlije~ne masti u
mlijeku, izraèn u procentima;
j) sadràj bjelan~evina je maseni udio (m/m) bjelan~evina
u mlijeku, izraèn u procentima (dobija se mnoèwem
ukupnog sadràja azota u mlijeku, izraènog u
procentima, sa faktorom 6,38).
^lan 5.
(Uslovi za konzumno mlijeko)
Konzumno mlijeko podrazumijeva proizvode koji
ispuwavaju uslove navedene u ovom ~lanu i ~lanu 12. ovog
pravilnika, namijewene za upotrebu potro{a~ima bez
daqwe prerade.
Potro{a~u se moè bez prerade, neposredno, ili
posredstvom restorana, bolnica, menza ili drugih velikih
potro{a~a dostaviti ili prodati samo ono mlijeko koje
ispuwava uslove propisane za konzumno mlijeko.
Nazivi koji se koriste za proizvode koji ispuwavaju uslove
propisane za konzumno mlijeko navedeni su u ~lanu 12. ovog
pravilnika. Ti nazivi koriste se samo za proizvode
navedene u tom ~lanu, {to ne uti~e na wihovu upotrebu u
sastavqawu sloènih naziva pod kojim se proizvodi
prodaju.
Konzumno mlijeko mora imati ta~ku smrzavawa pribli`no
jednaku prosje~noj ta~ki smrzavawa sirovog mlijeka,
registrovanoj na podru~ju sabirnog mjesta konzumnog
mlijeka.
Konzumno mlijeko mora imati gustinu ve}u od 1028 g/l za
mlijeko, sa 3,5% mlije~ne masti pri temperaturi od 20C,
ili odgovaraju}u masu po litru mlijeka s druga~ijim
sadràjem mlije~ne masti.
Konzumno mlijeko mora imati najmawe 2,9% bjelan~evina u
mlijeku sa 3,5% mlije~ne masti, ili odgovaraju}u
koncentraciju u slu~aju mlijeka sa druga~ijim sadràjem
mlije~ne masti.
b)
73
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 6.
(Deklarisawe proizvoda)
(1) Na ozna~avawe proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika
primjewuju se odredbe Pravilnika o op{tem deklarisawu
ili ozna~avawu upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 87/08), Pravilnika o ozna~avawu hrawivih vrijednosti
upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 85/08), te
odredbe ovog pravilnika koje se odnose na dodatne zahtjeve
za ozna~avawe.
(2) Proizvodi koji zadovoqavaju zahtjeve propisane ovim
pravilnikom ozna~avaju se i stavqaju na trì{te u skladu
sa definisanim nazivima.
(3) Oznaka "mlijeko", ako nije propra}ena dodatnim opisom,
odnosi se iskqu~ivo na kravqe mlijeko.
(4) Sloèni, rekonstituisani i rekombinovani, kao i drugi
proizvodi od mlijeka za koje Pravilnikom nisu propisani
posebni zahtjevi za deklarisawe, mogu se proizvoditi i
stavqati na trì{te prema proizvo|a~koj specifikaciji.
^lan 7.
(Proizvo|a~ka specifikacija)
(1) Za proizvode iz ~lana 6. stava (4) ovog pravilnika i za
proizvode za koje je to ovim pravilnikom izri~ito
predvi|eno, proizvo|a~ je duàn da ima proizvo|a~ku
specifikaciju prije dana po~etka proizvodwe.
(2) Proizvo|a~ka specifikacija mora sadràvati kratak opis
tehnolo{kog postupka proizvodwe proizvoda, osnovne
zahtjeve u pogledu kvaliteta, izvje{taj o izvr{enom
ispitivawu zahtjeva kvaliteta (organolepti~ka, fizi~ka i
hemijska svojstva), kao i podatke iz deklaracije, u skladu sa
Pravilnikom o op{tem deklarisawu ili ozna~avawu
upakovane hrane.
(3) O donesenim proizvo|a~kim specifikacijama proizvo|a~
mora voditi evidenciju, koja sadrì sqede}e podatke:
a) evidencijski broj specifikacije;
b) datum dono{ewa proizvo|a~ke specifikacije;
c) datum po~etka proizvodwe prema predmetnoj
proizvo|a~koj specifikaciji;
d) seriju ili lot;
e) datum izvr{enog laboratorijskog ispitivawa zahtjeva
kvaliteta utvr|enih u proizvo|a~koj specifikaciji;
f) naziv proizvoda i wegovo trgova~ko ime ako ga proizvod
ima;
g) grupu kojoj proizvod pripada;
h) vrstu i koli~inu upotrijebqenih komponenti i
aditiva, ra~unato na gotov proizvod.
(4) Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisani
uslovi kvaliteta i uslovi za osigurawe i o~uvawe
kvaliteta vaè uslovi propisani ovim pravilnikom za
grupu srodnih proizvoda iz ovog pravilnika.
^lan 8.
(Metrolo{ki zahtjevi)
Proizvodi koji se stavqaju na trì{te kao zapakovana
hrana ili pakovawe, ako ovim pravilnikom nije propisano
druga~ije, moraju udovoqavati odredbama posebnih propisa za
pojedina~na pakovawa.
DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE
^lan 9.
(Vrste proizvoda)
Proizvodi iz ~lana 1. ovog pravilnika proizvode se i
stavqaju na trì{te u skladu sa sqede}om podjelom na vrste:
a) sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka;
b) termi~ki obra|eno mlijeko;
c) fermentisana mlijeka;
d) pavlaka;
e) maslo;
f) proizvodi od mlije~ne masti;
g) mla}enica;
h) kajmak (skorup);
Broj 21 - Strana 11
i) sir, proizvodi od sira i albuminski sirevi;

j) surutka i proizvodi od surutke;
k) mlije~ni napici i mlije~ni deserti;
l) smrznuti deserti;
m) starter kulture.
Odjeqak A. Sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka
^lan 10.
(Sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka)
Sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka mogu se
stavqati na trì{te samo na osnovu odredaba posebnog
propisa o higijeni hrane ìvotiwskog porijekla.
Odjeqak B. Termi~ki obra|eno mlijeko
^lan 11.
(Termi~ki obra|eno mlijeko)
(1) Termi~ki obra|eno mlijeko (kravqe, ov~je, kozje i bivoqe)
namijeweno za ishranu qudi proizvodi se i stavqa na
trì{te kao pasterizovano mlijeko i mlijeko obra|eno
ultravisokom temperaturom (UVT) - sterilizovano
mlijeko.
(2) Postupak pasterizacije ukqu~uje:
a) visoku temperaturu kroz kratko vrijeme (najmawe 72C
tokom 15 sekundi),
b) nisku temperaturu krot duè vrijeme (najmawe 63C
tokom 30 minuta),
c) bilo koju drugu kombinaciju vremena i temperature koja
daje istovjetan u~inak, tako da proizvodi, gdje je
primjewivo, pokazuju negativnu reakciju na test
alkalne fosfataze odmah nakon takvog postupka
obrade.
(3) Obrada ultravisokom temperaturom (UVT) - sterilizacija
je postupak koji:
a) ukqu~uje kontinuirani tok postupka na visokoj
temperaturi kroz kratko vrijeme (najmawe 135C u
kombinaciji s odgovaraju}im vremenom odràvawa),
tako da nema preìvjelih mikroorganizama ili spora
koje bi se mogle razvijati u obra|enom proizvodu ako se
drì u asepti~ki zatvorenom spremniku na sobnoj
temperaturi,
b) osigurava da proizvod ostane mikrobiolo{ki stabilan
nakon inkubacije od 15 dana na temperaturi od 30C u
zatvorenom spremniku, ili sedam dana na 55C u
zatvorenom spremniku, ili nakon bilo koje druge
metode dokazivawa da je primijeweni na~in obrade
prikladan.
^lan 12.
(Vrste konzumnog mlijeka)
(1) U konzumno mlijeko spadaju sqede}i proizvodi:
a) sirovo mlijeko;
b) punomasno mlijeko je termi~ki obra|eno mlijeko koje, s
obzirom na sadràj mlije~ne masti, zadovoqava jedan od
sqede}ih zahtjeva:
1) standardizovano punomasno mlijeko koje sadrì
najmawe 3,5%, a najvi{e 4% mlije~ne masti;
2) nestandardizovano punomasno mlijeko kod kojeg
udio mlije~ne masti nije promijewen od muè,
niti dodavawem ili uklawawem mlije~nih masti
niti mije{awem sa mlijekom ~iji je prirodni udio
mlije~ne masti bio promijewen. Sadràj mlije~ne
masti ne smije biti mawi od 3,5%;
c) djelimi~no obrano mlijeko je termi~ki obra|eno
mlijeko koje sadrì najmawe 1,5% mlije~ne masti, a
najvi{e 1,8% mlije~ne masti;
d) obrano mlijeko je termi~ki obra|eno mlijeko koje
sadrì najvi{e 0,5% mlije~ne masti;
e) termi~ki obra|eno mlijeko koje ne zadovoqava zahtjeve
u pogledu procenta mlije~ne masti iz ta~. b), c) i d) ovog
stava smatra se konzumnim mlijekom ako je udio
Broj 21 - Strana 12
procenta mlije~ne masti na pojedina~nom pakovawe

lako ~itqiv i jasno ozna~en na nivou ta~nosti od jednog
decimalnog mjesta oznakom "% mlije~ne masti".
Takvo mlijeko ne smije biti ozna~eno kao punomasno,
djelimi~no obrano ili obrano.
(2) Ne dovode}i u pitawe odredbu o nestandardizovanom
punomasnom mlijeku, dozvoqene su sqede}e promjene:
a) promjena prirodnog udjela mlije~ne masti oduzimawem
ili dodavawem pavlake, ili dodavawem punomasnog
mlijeka, djelimi~no obranog mlijeka ili obranog
mlijeka kako bi odgovarao zahtjevima za udjelom
mlije~ne masti za mlijeko namijeweno konzumirawu;
b) oboga}ivawe mlijeka mlije~nim bjelan~evinama,
mineralima ili vitaminima;
c) smawewe sadràja laktoze konverzijom u glukozu i
galaktozu.
(3) Dozvoqene promjene sastava mlijeka opisane pod ta~. b) i
c) stava (2) ovog ~lana potrebno je navesti na ambalaì
proizvoda tako da budu lako vidqive, ~itqive i
neizbrisive. Odredbe iz stava (2) ovog ~lana ne dovode u
pitawe obavezu navo|ewa hrawivih vrijednosti hrane
propisanih Pravilnikom o ozna~avawu hrawive
vrijednosti upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 85/08). U slu~aju oboga}ivawa mlijeka mlije~nim
bjelan~evinama, sadràj bjelan~evina u oboga}enom
mlijeku mora biti 3,8 % ili ve}i.
(4) Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na predlog
Agencije za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u
saradwi sa nadle`nim tijelima entiteta i Br~ko
Distrikta Bosne i Hercegovine, moè ograni~iti ili
zabraniti izmjene u sastavu mlijeka iz stava (2) ta~. b) i c)
ovog ~lana.
^lan 13.
(Sloèni proizvodi od mlijeka)
Kada se termi~ki obra|eno mlijeko proizvodi djelimi~no
ili u potpunosti od mlijeka u prahu, odnosno zgusnutog mlijeka,
pri ozna~avawu proizvoda obavezno je navo|ewe udjela mlijeka
u prahu, odnosno zgusnutog mlijeka.
Odjeqak C. Fermentisana mlijeka
^lan 14.
(Fermentisana mlijeka)
(1) Fermentisana mlijeka proizvode se fermentacijom
mlijeka (kravqeg, ov~jeg, kozjeg i bivoqeg ili wihove
mje{avine) primjenom starter kultura.
(2) Mikroorganizmi starter kulture u proizvodu moraju biti
aktivni do isteka roka trajawa ili roka upotrebe
proizvoda.
(3) Broj i vrsta mikroorganizama starter kulture zavise od
specifi~nosti odre|enog proizvoda.
(4) Ako su fermentisana mlijeka termi~ki obra|ena nakon
fermentacije, zahtjev iz stava (2) ovog ~lana se ne
primjewuje.
(5) U slu~aju iz stava (4) ovog ~lana, fermentisana mlijeka
moraju biti ozna~ena navodom "termi~ki obra|eno".
^lan 15.
(Zahtjevi u proizvodwi)
(1) Fermentisana mlijeka iz stava (1) ~lana 14. ovog
pravilnika moraju sadràvati mawe od 10% mlije~ne
masti.
(2) Organolepti~ka svojstva fermentisanih mlijeka moraju
biti u skladu sa osnovnom sirovinom i drugim ozna~enim
svojstvima.
^lan 16.
(Vrste fermentisanih mlijeka na trì{tu)
Fermentisana mlijeka proizvode se i stavqaju na trì{te
kao:
a) jogurt;
1
b)
c)
d)
e)
Utorak, 22. 3. 2011.
acidofilno mlijeko;
kiselo mlijeko;
kefir;
ostala fermentisana mlijeka.
^lan 17.
(Jogurt)
Jogurt se proizvodi fermentacijom mlijeka, djelovawem
razli~itih sojeva Streptococcus thermophilus i Lactobacillus
delbrueckii subsp. Bulgaricus, sa ili bez dodataka drugih sojeva
Lactobacillus spp.
^lan 18.
(Acidofilno mlijeko)
Acidofilno mlijeko se proizvodi fermentacijom mlijeka
djelovawem razli~itih sojeva Lactobacillus acidophilus.
^lan 19.
(Kiselo mlijeko)
Kiselo mlijeko se proizvodi fermentacijom mlijeka
djelovawem razli~itih sojeva Lactococcus spp. i/ili
Leuconostoc spp. i drugih termofilnih i/ili mezofilnih
bakterija mlije~ne kiseline.
^lan 20.
(Kefir)
(1) Kefir se proizvodi fermentacijom mlijeka djelovawem
kefirnih zrnaca koja sadrè laktoza fermentiraju}e
(Kluyveromyces marxianus) i laktoza nefermentiraju}e
kvasce
(Saccharomyces
unisporus,
Saccharomyces
cerevisiae i Saccharomyces exiguus) ili starter kulture
dobijene iz kefirnih zrnaca sastavqene od razli~itih
vrsta bakterija mlije~ne kiseline i kvasaca (Lactobacillus
kefiri, vrsta iz roda Leuconostoc, Lactococcus i Acetobacter).
Za kefir je dozvoqeno karakteristi~no izbo~ewe
ambalaè, a u hermeti~ki zatvorenoj ambalaì kefir mora da
sadrì ugqen-dioksid.
^lan 21.
(Ostala fermentisana mlijeka)
(1) Ostala fermentisana mlijeka proizvode se fermentacijom
mlijeka djelovawem razli~itih sojeva bakterija mlije~ne
kiseline i ostalih ne{kodqivih mikrobnih vrsta.
(2) Zgusnuto fermentisano mlijeko je fermentisano mlijeko u
kojem je sadràj bjelan~evina pove}an prije ili nakon
fermentacije s minimalnim udjelom od 5,6 % u suvoj
materiji.
(3) Aromatizovana fermentisana mlijeka su sloèni
proizvodi od mlijeka koji se proizvode bilo kojim
postupkom prerade mlijeka, a koji sadrè najmawe 50%
dodatih sastojaka (hrawive i nehrawive zasla|iva~e, vo}e i
povr}e te wihove sokove, pire od vo}a, vo}ne pulpe, gotove
smjese dodataka, ìtarice, med, ~okoladu, qe{nike, kafu,
za~ine i druge prirodne aromati~ne dodatke) i /ili arome.
Dodati sastojci mogu biti umije{ani prije ili nakon
fermentacije.
(4) Ostala fermentisana mlijeka moraju biti nazvana prema
dodatim sastojcima u skladu s odredbama posebnog propisa.
Odjeqak D. Pavlaka
^lan 22.
(Pavlaka)
(1) Pavlaka je te~ni1 proizvod od mlijeka relativno oboga}en
mlije~nom masti, u obliku emulzije "mlije~na mast u
obranom mlijeku", dobijen fizi~kim izdvajawem iz
mlijeka.
(2) Rekonstituisana pavlaka je pavlaka dobijena rekonstitucijom proizvoda od mlijeka sa ili bez dodavawa vode da bi
se dobio odgovaraju}i odnos vode i suve materije u gotovom
proizvodu, kako je navedeno u stavu (1) ovog ~lana.
Zna~i imati sposobnost da bude u te~nom stawu pri temperaturi ve}oj od temperature smrzavawa
Utorak, 22. 3. 2011.
(3) Rekombinovana pavlaka je pavlaka dobijena rekombinacijom proizvoda od mlijeka sa ili bez dodavawa vode da
bi se dobio odgovaraju}i sastav gotovog proizvoda, kako je
navedeno u stavu (1) ovog ~lana.
(4) Pripremqene pavlake su proizvodi od mlijeka dobijeni iz
pavlake, rekonstituisane pavlake i/ili rekombinovane
pavlake uz primjenu odgovaraju}ih tehnolo{kih postupaka,
da bi se dobio odgovaraju}i proizvod kako je
specifikovano u sqede}im ta~kama:
a) zapakovana te~na pavlaka je te~ni1 proizvod od mlijeka
dobijen od pripremqene i zapakovane pavlake,
rekonstituisane pavlake i/ili rekombinovane pavlake
za direktnu konzumaciju i/ili za direktnu upotrebu;
b) pavlaka za {lag je te~na(1) pavlaka, rekonstituisana
pavlaka i/ili rekombinovana pavlaka koja ima
sposobnost tvorbe {laga;
c) pavlaka pakovana pod pritiskom je te~na(1) pavlaka,
rekonstituisana pavlaka i/ili rekombinovana pavlaka,
koja je pakovana sa potisnim gasom pod pritiskom, pri
~emu usqed pra`wewa pakovawa nastaje {lag;
d) tu~ena pavlaka je te~na(1) pavlaka, rekonstituisana
pavlaka i/ili rekombinovana pavlaka, u koju je ugra|en
vazduh ili inertni gas bez mogu}nosti reverzije
emulzije "mast u obranom mlijeku";
e) fermentisana pavlaka je proizvod od mlijeka dobijen
fermentacijom pavlake, rekonstituisane pavlake ili
rekombinovane pavlake, primjenom odgovaraju}ih
starter kultura, koji rezultiraju smawewem pH
vrijednosti sa ili bez stvarawa gru{a. Pavlaka moè
biti termi~ki obra|ena;
f) zakiseqena pavlaka je proizvod od mlijeka, dobijen
zakiseqavawem pavlake, rekonstituisane pavlake
i/ili rekombinovane pavlake, primjenom kiselina
i/ili regulatora kiseline sa svrhom smawewa pH
vrijednosti sa ili bez stvarawa gru{a.
(5) Pavlaka koje se stavqa na trì{te mora sadràvati
najmawe 10% mlije~ne masti.
Odjeqak E. Maslo
^lan 23.
(Maslo)
(1) Maslo se proizvodi topqewem maslaca ili topqewem
maslaca i pavlake.
(2) Maslo koje se stavqa na trì{te mora sadràvati najmawe
98% mlije~ne masti u suvoj materiji.
Odjeqak F. Proizvodi od mlije~ne masti
^lan 24.
(Proizvodi od mlije~ne masti)
(1) Anhidrovana mlije~na mast, mlije~na mast i uqe maslaca su
proizvodi sa visokim sadràjem mlije~ne masti, dobijeni
iskqu~ivo iz mlijeka i/ili proizvoda iz mlijeka posebnim
tehnolo{kim postupcima koji rezultiraju skoro potpunim
uklawawem vode i bezmasne suve materije, s tim da:
a) anhidrovana mlije~na mast sadrì najmawe 99,8%
mlije~ne masti i najvi{e 0,1% vode;
b) mlije~na mast sadrì najmawe 99,6% mlije~ne masti;
c) uqe maslaca sadrì najmawe 99,6% mlije~ne masti.
Odjeqak G. Mla}enica
^lan 25.
(Mla}enica)
Mla}enica (stepka) jeste sporedni proizvod koji se dobija
pri proizvodwi maslaca, a mora sadràvati najmawe 8,5% suve
materije. Mla}enica se moè proizvoditi sa ili bez dodatka
starter kulture.
Broj 21 - Strana 13
Odjeqak H. Kajmak
^lan 26.
(Kajmak)
(1) Kajmak (skorup) proizvodi se odvajawem gorweg sloja
termi~ki obra|enog i ohla|enog mlijeka (kravqeg, ov~jeg,
kozjeg i bivoqeg mlijeka, ili wihovih mje{avina).
(2) Kajmak se moè proizvoditi sa ili bez dodatka starter
kulture, te sa ili bez dodatka soli.
(3) Prema stepenu zrelosti, kajmak se stavqa u promet kao:
a) mladi kajmak;
b) zreo kajmak.
^lan 27.
(Mladi kajmak)
Mladi kajmak mora zadovoqavati sqede}e uslove:
a) da je bijele ili ù}kaste boje;
b) da ima svojstven prijatan miris i blag ukus;
c) da sadrì najmawe 65% mlije~ne masti u suvoj materiji;
d) da sadrì najmawe 60% suve materije;
e) da je lisnate strukture, sa djeli}ima skrame kuvanog
mlijeka.
^lan 28.
(Zreli kajmak)
Zreli kajmak mora zadovoqavati sqede}e uslove:
a) da je svijetloùte boje;
b) da ima izraèn i tipi~an miris i ukus zrelog kajmaka;
c) da sadrì najmawe 70% mlije~ne masti u suvoj materiji;
d) da sadrì najmawe 65% suve materije;
e) da je zrnaste strukture, sa djeli}ima skrame kuvanog
mlijeka.
Odjeqak I. Sir, proizvodi od sira i albuminski sir
^lan 29.
(Sir)
(1) Sir je svjeì proizvod ili proizvod s razli~itim stepenom
zrelosti koji se proizvodi odvajawem surutke nakon
koagulacije mlijeka (kravqeg, ov~jeg, kozjeg, bivoqeg i/ili
wihovih mje{avina), obranog ili djelimi~no obranog
mlijeka, pavlake, surutke, ili kombinacijom navedenih
sirovina.
(2) U proizvodwi sira dozvoqena je upotreba starter kultura,
sirila i/ili drugih odgovaraju}ih koagulacionih enzima
i/ili dozvoqenih kiselina za koagulaciju.
^lan 30.
(Podjela sireva prema udjelu vode)
S obzirom na udio vode u bezmasnoj materiji sira,
konzistenciju i gra|u tijesta, sirevi se proizvode i stavqaju
na trì{te pod nazivima:
a) ekstra tvrdi sir;
b) tvrdi sir;
c) polutvrdi sir;
d) meki sir;
e) svjeì sir.
^lan 31.
(Ekstra tvrdi sir)
Ekstra tvrdi sir u bezmasnoj materiji sira sadrì mawe od
51% vode, a minimalan period zrewa ekstra tvrdog sira je {est
mjeseci.
^lan 32.
(Tvrdi sir)
Tvrdi sir u bezmasnoj materiji sira sadrì od 49% do 56%
vode, a minimalan period zrewa tvrdog sira je pet nedjeqa.
^lan 33.
(Polutvrdi sir)
(1) Polutvrdi sir u bezmasnoj materiji sira sadrì od 54% do
69% vode, a minimalan period zrewa polutvrdog sira je
dvije nedjeqe.
Broj 21 - Strana 14
(2) Polutvrdi sir se moè proizvoditi s plemenitim

plijesnima na povr{ini i/ili unutra{wosti sira.
(3) U proizvodwi polutvrdog sira moè se primjewivati
tehnolo{ki postupak dimqewa sira.
^lan 34.
(Posebne karakteristike)
Ekstra tvrdi, tvrdi i polutvrdi sirevi mogu se
proizvoditi sa ili bez kore, a koru je dozvoqeno wegovati
jestivim uqima i za{tititi premazima.
^lan 35.
(Meki sir)
(1) Meki sir u bezmasnoj materiji sira sadrì vi{e od 67%
vode, a minimalan period zrewa mekog sira je sedam dana.
(2) Zrewe mekog sira se moè odvijati:
a) djelovawem plemenitih plijesni na povr{ini i/ili
unutra{wosti sira;
b) djelovawem bakterija na povr{ini sira;
c) u salamuri.
^lan 36.
(Svjeì sir)
(1) Svjeì sir u bezmasnoj materiji sira sadrì od 69% do 85%
vode.
(2) Ako je svjeì sir proizveden od pavlake, zahtjev iz stava (1)
ovog ~lana se ne primjewuje.
(3) U slu~aju iz stava (2) ovog ~lana svjeì sir mora se
ozna~iti navodom "svjeì krem sir" ili "svjeì sir od
pavlake".
(4) U proizvodwi svjeèg sira mogu se primjewivati
tehnolo{ki postupci su{ewa i dimqewa.
^lan 37.
(Ozna~avawe sira)
(1) Pri ozna~avawu sira obavezno je navo|ewe sqede}ih
podataka:
a) vrsta sira s obzirom na udio vode u bezmasnoj materiji
sira u skladu sa ~lanom 30. ovog pravilnika;
b) minimalni udio mlije~ne masti u suvoj materiji.
(2) Pri ozna~avawu sira moè se navesti uz naziv sira i
podatak o vrsti sira s obzirom na udio mlije~ne masti u
suvoj materiji sira u skladu sa Tabelom iz Aneksa, koji je
sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 38.
(Proizvodi od sira)
(1) Proizvodi od sira su proizvodi koji sadrè najmawe 50%
udjela sira u ukupnoj suvoj materiji proizvoda, a proizvode
se kao svjeì, termi~ki obra|eni ili se proizvode
postupcima topqewa i emulgovawa pomo}u soli za
topqewe.
(2) Proizvodi od sira proizvode se i stavqaju na trì{te kao:
a) sirni proizvod;
b) topqeni sir;
c) proizvod topqenog sira.
^lan 39.
(Sirni proizvod)
Sirni proizvod, kao {to su sirni namazi i sirni deserti,
jesu svjeì ili termi~ki obra|eni proizvodi, proizvedeni od
sira, uz dodatak drugih mlije~nih proizvoda i dodatih
sastojaka.
^lan 40.
(Topqeni sir)
(1) Topqeni sirevi proizvode se postupcima mqevewa,
mije{awa, topqewa i emulgovawa pomo}u toplote i soli za
topqewe jedne ili vi{e vrsta sira, sa ili bez dodatka
drugih mlije~nih proizvoda.
(2) Prema konzistenciji i namjeni, topqeni sirevi proizvode
se i stavqaju na trì{te kao:
a) topqeni sirevi za rezawe;
b) topqeni sirevi za mazawe.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 41.
(Proizvodi topqenog sira)
Proizvodi topqenog sira proizvode se postupcima
mqevewa, mije{awa, topqewa i emulgovawa od topqenog sira
i/ili od sira i topqenog sira, uz dodatak drugih mlije~nih
proizvoda i dodatih sastojaka.
^lan 42.
(Deklarisawe proizvoda od sireva)
(1) Pri deklarisawu proizvoda od sira obavezno je navo|ewe
sqede}ih podataka:
a) vrste sireva od kojih je proizveden u skladu sa ~lanom 30.
ovog pravilnika;
b) minimalni udio mlije~ne masti u suvoj materiji.
(2) Naziv proizvoda od sireva smije sadràvati oznaku
odre|ene vrste sira ako je udio te vrste sira najmawe 75%.
^lan 43.
(Albuminski sir)
(1) S obzirom na udio vode u bezmasnoj materiji sira te
konzistenciju i gra|u tijesta, albuminski sir (skuta)
proizvodi se i stavqa na trì{te kao:
a) tvrdi albuminski sir;
b) polutvrdi albuminski sir;
c) meki albuminski sir.
(2) Albuminski sir se proizvodi koncentrisawem surutke ili
koagulacijom surutke djelovawem toplote sa ili bez
dodatka kiseline.
(3) Albuminski sir moè se proizvoditi i uz dodatak mlijeka,
pavlake i/ili drugih mlije~nih proizvoda prije
koncentrisawa ili koagulacije surutke.
(4) Prema udjelu mlije~ne masti u suvoj materiji albuminski
sir se proizvodi i stavqa na trì{te kao:
a) masni albuminski sir koji sadrì najmawe 33%
mlije~ne masti u suvoj materije;
b) polumasni albuminski sir koji sadrì najmawe 10%, a
najvi{e 33% mlije~ne masti u suvoj materiji;
c) posni albuminski sir koji sadrì mawe od 10%
mlije~ne masti u suvoj materiji.
Odjeqak J. Surutka i proizvodi od surutke
^lan 44.
(Surutka i proizvodi od surutke)
(1) Surutka je sporedni proizvod u proizvodwi sira, a mora
sadràvati najmawe 6% suve materije.
(2) Surutka u prahu je proizvod koji se dobija su{ewem
surutke.
(3) Surutka i surutka u prahu mogu se proizvoditi sa ili bez
dodatka starter kulture.
Odjeqak K. Mlije~ni napici i mlije~ni deserti
^lan 45.
(Mlije~ni napici)
(1) Mlije~ni napici proizvode se od termi~ki obra|enog
kravqeg, ov~jeg, kozjeg i bivoqeg mlijeka, mje{avinom tih
mlijeka, mla}enice i surutke, te dodatih sastojaka.
(2) Mlije~ni napici moraju imati karakteristi~an ukus,
miris i boju zavisno od upotrijebqene osnovne sirovine
ili dodatog sastojka.
^lan 46.
(Mlije~ni deserti)
(1) Mlije~ni deserti proizvode se postupkom termi~ke obrade
mlijeka i/ili surutke i dodatih sastojaka, koji posebnim
tehnolo{kim postupkom poprimaju ~vrstu, gusto-te~nu
i/ili pjenastu konzistenciju.
(2) Mlije~ni deserti moraju imati karakteristi~an ukus,
miris i boju zavisno od upotrijebqene osnovne sirovine
ili dodatog sastojka.
Utorak, 22. 3. 2011.
Odjeqak L. Smrznuti deserti

^lan 47.
(Smrznuti deserti)
(1) Smrznuti deserti su:
a) smrznute emulzije koje se proizvode od termi~ki
obra|ene smjese mlijeka, pavlake i/ili drugih
mlije~nih proizvoda i/ili vode, mlije~ne i/ili biqne
masti, mlije~nih i/ili biqnih proteina, {e}era i
dodatih sastojaka, ili
b) smrznuti rastvori koji se proizvode od termi~ki
obra|ene smjese vode, {e}era i drugih sastojaka.
(2) Smrznuti deserti proizvode se postupkom smrzavawa,
naj~e{}e uz dodavawe vazduha.
(3) Smrznuti deserti proizvode se i stavqaju na trì{te pod
nazivima:
a) mlije~ni sladoled;
b) krem sladoled;
c) sladoled;
d) smrznuti aromatizovani desert;
e) smrznuti vo}ni desert.
^lan 48.
(Mlije~ni sladoled)
(1) Mlije~ni sladoled je proizvod koji sadrì najmawe 2,5%
mlije~ne masti u suvoj materiji, najmawe 6% bezmasne suve
materije mlijeka i najmawe 24% ukupne suve materije.
(2) Mlije~ni sladoled ne smije sadràvati biqnu mast i
biqne proteine.
^lan 49.
(Krem sladoled)
(1) Krem sladoled je proizvod koji sadrì najmawe 5%
mlije~ne masti, najmawe 6% bezmasne suve materije mlijeka
i najmawe 30% ukupne suve materije.
(2) Krem sladoled ne smije sadràvati biqnu mast i biqne
proteine.
^lan 50.
(Sladoled)
Sladoled je proizvod koji sadrì najmawe 2,5% mlije~ne
i/ili biqne masti, mlije~ne i/ili biqne proteine, a sadrì
najmawe 24% ukupne suve materije.
^lan 51.
(Smrznuti aromatizovani desert)
Smrznuti aromatizovani desert je proizvod koji sadrì
vodu, {e}er, arome i druge sastojke.
^lan 52.
(Smrznuti vo}ni desert)
Smrznuti vo}ni desert je proizvod koji sadrì vodu,
{e}er, vo}e i dodate sastojke, a mora sadràvati najmawe 5%
vo}a ili odgovaraju}u koli~inu proizvoda od vo}a.
Odjeqak M. Starter kulture
^lan 53.
(Starter kulture)
(1) Starter kulture su kulture jedne ili vi{e vrsta
tehnolo{ki proces proizvodwe fermentisanih proizvoda
od mlijeka i istovremeno im daju odre|ena organolepti~ka
svojstva.
(2) Starter kulture mogu biti mezofilnog tipa i
termofilnog tipa, s tim {to u okviru svakog tipa postoje
definisane kulture koje se sastoje od nekoliko sojeva jedne
ili vi{e vrsta koje su precizno definisane, i mije{ane
kulture koje se sastoje od neodre|enog broja sojeva jedne ili
vi{e vrsta.
^lan 54.
(Zahtjevi za starter kulture)
(1) Starter kulture mogu biti teku}e, liofilizovane ili
duboko smrznute na - 45C i moraju ispuwavati sqede}e
uslove:
Broj 21 - Strana 15
da 1 ml teku}e starter kulture sadrì najmawe 108

ìvih stanica (cfu/ml);
b) da 1 g liofilizovane kulture namijewene za proizvodwu
radne kulture sadrì najmawe 3x109 ìvih stanica
(cfu/ml);
c) da 1 g duboko smrznute kulture namijewene za
proizvodwu radne kulture sadrì najmawe 7 x 109 ìvih
stanica (cfu/g);
d) da 1 g liofilizovane kulture namijewene za direktnu
fermentaciju proizvoda od mlijeka sadrì najmawe 3 x
1010 ìvih stanica (cfu/g);
e) da 1 g duboko smrznute kulture namijewene za direktnu
fermentaciju proizvoda od mlijeka sadrì najmawe 9 x
109 ìvih stanica (cfu/g).
(2) Liofilizovane kulture mogu biti u vidu granula ili u vidu
praha.
(3) Teku}e starter kulture imaju rok trajawa najvi{e pet dana
na temperaturi do 4C.
(4) Liofilizovane starter kulture imaju deklarisanu
aktivnost najmawe deset mjeseci na temperaturi - 18C, ili
najvi{e {est nedjeqa na temperaturi 4C.
(5) Liofilizovane starter kulture namijewene za direktnu
fermentaciju imaju deklarisanu aktivnost najmawe 20
mjeseci na temperaturi - 18C, ili najvi{e {est nedjeqa na
temperaturi 4C.
(6) Duboko smrznute starter kulture, smrznute u te~nom azotu
imaju deklarisanu aktivnost najmawe deset mjeseci na
temperaturi od - 45C i najvi{e 45 dana na temperaturi 18C.
^lan 55.
(Transport starter kultura)
(1) Duboko smrznute starter kulture transportuju se u
odgovaraju}oj ambalaì sa suvim ledom (ugqen-dioksid u
~vrstom stawu na temperaturi od - 79C) i tokom
transporta imaju maksimalan rok trajawa tri dana.
(2) Liofilizovane kulture mogu se transportovati na sobnoj
temperaturi (21C) do 10 dana.
DIO TRE]I- PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 56.
(Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor)
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovode se u
skladu sa vaè}im propisima.
(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti proizvoda sa propisanim
op{tim zahtjevima u pogledu kvaliteta u svrhu slu`bene
kontrole i inspekcijskog nadzora koriste se vaè}e
propisane metode, kao i druge validne i me|unarodno
priznate metode.
^lan 57.
(Prestanak vaèwa odredaba)
Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaè
~l. od 1. do 9, od 15. do 42, od 66. do 107. i od 109. do 197.
Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih proizvoda, sirila
i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82), koji se
odnose na proizvode od mlijeka i starter kulture.
^lan 58.
(Primjena Pravilnika)
Proizvodi proizvedeni i ozna~eni u skladu s odredbama
Pravilnika iz ~lana 57. ovog pravilnika mogu se stavqati na
trì{te do iskori{}ewa zaliha, a najkasnije 24 mjeseca nakon
objavqivawa ovog pravilnika u "Slu`benom glasniku BiH".
^lan 59.
(Stupawe na snagu)
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana
objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH".
SM broj 331/10
Predsjedavaju}i
14. decembra 2010. godine
Sarajevo
a)
Broj 21 - Strana 16
ANEKS
Tabela VRSTE SIRA S OBZIROM NA UDIO MLIJE^NE
MASTI U SUVOJ MATERIJI SIRA
Vrsta sira s obzirom na udio mlije~ne Udio mlije~ne masti u suvoj materiji
masti u suvoj materiji
(%)
Ekstra masni sir
60
Punomasni sir
45 i <60
Masni sir
25 i <45
Polumasni sir
10 i < 25
Posni sir
<10

30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nim
organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139.
sjednici, odrànoj 14. decembra 2010. godine, donijelo je
PRAVILNIK
O PROIZVODIMA OD MLIJEKA I STARTER
KULTURAMA
DIO PRVI - OP]E ODREDBE
^lan 1.
(Predmet)
Ovim pravilnikom (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se
zahtjevi u pogledu kvaliteta koje u proizvodnji i na trì{tu moraju
zadovoljavati proizvodi od mlijeka, proizvodi sa ili bez
mlije~nog sastojka (u daljnjem tekstu: proizvodi) i starter kulture
koji se stavljaju na trì{te, a odnose se na:
a) nazive, definicije te op}e zahtjeve koje moraju
zadovoljavati;
c) vrstu i koli~inu sirovina, dodatih sastojaka i drugih
materija koje se upotrebljavaju u proizvodnji i preradi;
d) dodatne zahtjeve ozna~avanja.
^lan 2.
(Izuzeci od primjene)
Pravilnikom se ne propisuju uslovi koji se odnose na
zgusnuto mlijeko, mlijeko u prahu, te kazeine i kazeinate, koji su
propisani posebnim propisima.
^lan 3.
(Dodavanje aditiva i enzimskih preparata)
U proizvodnji proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika, ako to
ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, dozvoljeno je:
a) dodavanje aditiva i aditivima sli~nih supstanci (arome i
pomo}ne supstance u procesu proizvodnje) u skladu s
Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u
hrani namijenjenoj za ishranu ljudi ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 83/08) i Pravilnikom o upotrebi prehrambenih
aditiva, osim boja i zasla|iva~a ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 83/08);
b) dodavanje enzimskih preparata u skladu s posebnim
propisom;
c) dodavanje vitamina, mineralnih materija i materija za
zasla|ivanje u skladu s posebnim propisom.
^lan 4.
(Definicije)
Pojmovi kori{teni u ovom pravilniku imaju sljede}e
zna~enje:
a) Sirovo mlijeko je mlijeko dobiveno sekrecijom mlije~ne
`lijezde jedne ili vi{e zdravih muznih ìvotinja iz uzgoja,
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
Utorak, 22. 3. 2011.
koje nije zagrijavano na temperaturi iznad 40 C ili nije

izlagano nikakvom tretmanu sa istim efektom;
b) Proizvodi od mlijeka su proizvodi dobiveni bilo kojim
postupkom prerade mlijeka, isklju~ivo iz kravljeg,
ov~ijeg, kozijeg i bivoljeg mlijeka, te njihovih mje{avina,
a koji sadrè najmanje 50 % mlijeka, proizvoda od
mlijeka ili mlije~nih udjela;
c) Sloèni proizvodi od mlijeka su proizvodi u kojima je
mlijeko, proizvod od mlijeka ili sastojak od mlijeka
osnovni sastojak u pogledu koli~ine u gotovom
proizvodu, pod uslovom da sastojci koji ne poti~u iz
mlijeka nisu dodati kako bi djelimi~no ili potpuno
zamijenili bilo koji sastojak od mlijeka;
d) Rekonstituirani proizvodi od mlijeka su proizvodi
dobiveni dodavanjem vode su{enim ili koncentriranim
proizvodima od mlijeka u koli~ini potrebnoj da se dobije
odgovaraju}i odnos vode i suhe materije u gotovom
proizvodu;
e) Rekombinirani proizvodi od mlijeka su proizvodi
dobiveni kombinacijom mlije~ne masti i bezmasne suhe
materije mlijeka u njihovom nepromijenjenom obliku, sa
ili bez dodatka vode, da se dobije odgovaraju}i sastav
gotovog proizvoda;
f) Dodati sastojci su sastojci, osim aditiva i aditivima sli~nih
supstanci, koji se upotrebljavaju u proizvodnji, a moraju
zadovoljavati propise o op}im zahtjevima kvaliteta i
propise o zdravstvenoj ispravnosti hrane;
g) Starter kulture su kulture jedne ili vi{e vrsta
tehnolo{ki proces proizvodnje fermentiranih proizvoda
od mlijeka i istovremeno im daju odre|ena
organolepti~ka svojstva;
h) Termi~ki obra|eno mlijeko je proizvod namijenjen
prodaji kona~nom potro{a~u, dobiveno termi~kom
obradom, u skladu s odredbama posebnog propisa o
higijeni hrane;
i) Sadràj masti je maseni udio (m/m) mlije~ne masti u
mlijeku, izraèn u postocima;
j) Sadràj proteina je maseni udio (m/m) proteina u
mlijeku, izraèn u postocima (dobiva se mnoènjem
ukupnog sadràja azota u mlijeku, izraènog u postocima,
s faktorom 6,38).
^lan 5.
(Uslovi za konzumno mlijeko)
ispunjavaju uslove navedene u ovom ~lanu i ~lanu 12. ovog
pravilnika, namijenjene za upotrebu potro{a~ima bez daljnje
prerade.
Potro{a~u se moè bez prerade, neposredno, ili posredno
posredstvom restorana, bolnica, menzi ili drugih velikih
potro{a~a, dostaviti ili prodati samo ono mlijeko koje
ispunjava uslove propisane za konzumno mlijeko.
Nazivi koji se koriste za proizvode koji ispunjavaju uslove
propisane za konzumno mlijeko navedeni su u ~lanu 12.
ovog pravilnika. Ti nazivi koriste se samo za proizvode
navedene u tom ~lanu, {to ne uti~e na njihovu upotrebu u
sastavljanju sloènih naziva pod kojim se proizvodi prodaju.
Konzumno mlijeko mora imati ta~ku smrzavanja pribli`no
jednaku prosje~noj ta~ki smrzavanja sirovog mlijeka,
registriranoj na podru~ju sabirnog mjesta konzumnog
mlijeka.
Konzumno mlijeko mora imat gusto}u ve}u od 1 028 g/l za
mlijeko, s 3,5% mlije~ne masti pri temperaturi od 20C, ili
odgovaraju}u masu po litri mlijeka s druga~ijim udjelom
mlije~ne masti.
Konzumno mlijeko mora imati najmanje 2,9 % proteina u
mlijeku s 3,5% mlije~ne masti, ili odgovaraju}u
koncentraciju u slu~aju mlijeka s druga~ijim udjelom
mlije~ne masti.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 6.
(Deklariranje proizvoda)
(1) Na ozna~avanje proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika
primjenjuju se odredbe Pravilnika o op}em deklariranju ili
ozna~avanju upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj
87/08), Pravilnika o ozna~avanju hranjivih vrijednosti
odredbe ovog pravilnika koje se odnose na dodatne zahtjeve
ozna~avanja.
(2) Proizvodi koji zadovoljavaju zahtjeve propisane ovim
pravilnikom ozna~avaju se i stavljaju na trì{te u skladu s
definiranim nazivima.
(3) Oznaka "mlijeko", ako nije popra}ena dodatnim opisom,
odnosi se isklju~ivo na kravlje mlijeko.
(4) Sloèni, rekonstituirani i rekombinirani, kao i drugi
proizvodi od mlijeka za koje Pravilnikom nisu propisani
posebni zahtjevi deklariranja, mogu se proizvoditi i stavljati
na trì{te prema proizvo|a~koj specifikaciji.
^lan 7.
(1) Za proizvode iz ~lana 6. stav (4) ovog pravilnika i za
proizvode za koje je to ovim pravilnikom izri~ito predvi|eno
proizvo|a~ je duàn imati proizvo|a~ku specifikaciju prije
dana po~etka proizvodnje.
tehnolo{kog postupka proizvodnje proizvoda, osnovne
zahtjeve kvaliteta, izvje{taj o izvr{enom ispitivanju zahtjeva
kvaliteta (organolepti~ka, fizi~ka i hemijska svojstva), kao i
podatke iz deklaracije, u skladu s Pravilnikom o op}em
deklariranju ili ozna~avanju upakovane hrane.
(3) O donesenim proizvo|a~kim specifikacijama proizvo|a~
mora voditi evidenciju, koja sadrì sljede}e podatke:
b) datum dono{enja proizvo|a~ke specifikacije;
c) datum po~etka proizvodnje po predmetnoj proizvo|a~koj
specifikaciji;
d) seriju ili lot;
e) datum izvr{enog laboratorijskog ispitivanja zahtjeva
kvaliteta utvr|enih u proizvo|a~koj specifikaciji;
f) naziv proizvoda i njegovo trgova~ko ime ako ga proizvod
ima;
g) grupu kojoj proizvod pripada;
h) vrstu i koli~inu upotrijebljenih komponenti i aditiva,
ra~unato na gotov proizvod.
(4) Za proizvode za koje ovim pravilnikom nisu propisani uslovi
kvaliteta i uslovi za osiguranje i o~uvanje kvaliteta vaè
uslovi propisani ovim pravilnikom za grupu srodnih
proizvoda iz ovog pravilnika.
^lan 8.
(Mjeriteljski zahtjevi)
Proizvodi koji se stavljaju na trì{te kao zapakovana hrana ili
pakovanje, ako ovim pravilnikom nije druga~ije propisano,
moraju zadovoljavati odredbe posebnih propisa za pojedina~na
pakovanja.
^lan 9.
(Vrste proizvoda)
Proizvodi iz ~lana 1. ovog pravilnika proizvode se i stavljaju
na trì{te u skladu sa sljede}om podjelom na vrste:
a) sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka;
b) termi~ki obra|eno mlijeko;
c) fermentirana mlijeka;
d) vrhnje;
e) maslo;
f) proizvodi od mlije~ne masti;
g) mla}enica;
h) kajmak (skorup);
i) sir, proizvodi od sira i albuminski sirevi;
j)
k)
l)
m)
Broj 21 - Strana 17
surutka i proizvodi od surutke;

mlije~ni napici i mlije~ni deserti;
smrznuti deserti;
starter kulture.
Odjeljak A. Sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka

^lan 10.
stavljati na trì{te samo na osnovu odredbi posebnog propisa o
higijeni hrane ìvotinjskog porijekla.
Odjeljak B. Termi~ki obra|eno mlijeko
^lan 11.
(Termi~ki obra|eno mlijeko)
(1) Termi~ki obra|eno mlijeko (kravlje, ov~ije, kozije i bivolje)
namijenjeno za ishranu ljudi proizvodi se i stavlja na trì{te
kao pasterizirano mlijeko i mlijeko obra|eno ultravisokom
temperaturom (UVT) - sterilizirano mlijeko.
(2) Postupak pasterizacije uklju~uje:
a) visoku temperaturu kroz kratko vrijeme (najmanje 72C
tokom 15 sekundi),
b) nisku temperaturu kroz duè vrijeme (najmanje 63C
tokom 30 minuta),
c) bilo koju drugu kombinaciju vremena i temperature koja
primjenjivo, pokazuju negativnu reakciju na test alkalne
fosfataze odmah nakon takvog postupka obrade.
(3) Obrada ultravisokom temperaturom (UVT) - sterilizacija je
postupak koji:
a) uklju~uje kontinuirani tok postupka na visokoj
temperaturi kroz kratko vrijeme (najmanje 135C u
kombinaciji s odgovaraju}im vremenom odràvanja),
tako da nema preìvjelih mikroorganizama ili spora koje
bi se mogle razvijati u obra|enom proizvodu ako se drì u
asepti~ki zatvorenom spremniku na sobnoj temperaturi,
zatvorenom spremniku, ili sedam dana na 55C u
zatvorenom spremniku, ili nakon bilo koje druge metode
dokazivanja da je primijenjeni na~in obrade prikladan.
^lan 12.
(1) U konzumno mlijeko spadaju sljede}i proizvodi:
a) sirovo mlijeko;
b) punomasno mlijeko je termi~ki obra|eno mlijeko koje, s
obzirom na udio mlije~ne masti, zadovoljava jedan od
sljede}ih zahtjeva:
1) standardizirano punomasno mlijeko koje sadrì
najmanje 3,5%, a najvi{e 4% mlije~ne masti;
2) nestandardizirano punomasno mlijeko kod kojeg
udio mlije~ne masti nije promijenjen od muè, niti
dodavanjem ili uklanjanjem mlije~nih masti niti
mije{anjem s mlijekom ~iji je prirodni udio
mlije~ne masti bio promijenjen. Udio mlije~ne
masti ne smije biti manji od 3,5%;
c) djelimi~no obrano mlijeko je termi~ki obra|eno mlijeko,
koje sadrì najmanje 1,5% mlije~ne masti, a najvi{e 1,8%
mlije~ne masti;
d) obrano mlijeko je termi~ki obra|eno mlijeko, koje sadrì
e) termi~ki obra|eno mlijeko koje ne zadovoljava zahtjeve
za udjelom mlije~ne masti iz ta~. b), c) i d) ovog stava
smatra se konzumnim mlijekom ako je udio mlije~ne
masti na pojedina~nom pakovanju lako ~itljiv i jasno
ozna~en na nivou ta~nosti od jednog decimalnog mjesta
oznakom "% mlije~ne masti". Takvo mlijeko ne smije
biti ozna~eno kao punomasno, djelimi~no obrano ili
obrano.
Broj 21 - Strana 18
(2) Ne dovode}i u pitanje odredbu o nestandardiziranom

punomasnom mlijeku, dozvoljene su sljede}e promjene:
a) promjena prirodnog udjela mlije~ne masti oduzimanjem
ili dodavanjem vrhnja, ili dodavanjem punomasnog
mlijeka, djelimi~no obranog mlijeka ili obranog mlijeka
kako bi bili zadovoljeni zahtjevi za udjelom mlije~ne
masti za mlijeko namijenjeno konzumaciji;
b) oboga}ivanje mlijeka mlije~nim proteinima, mineralima
ili vitaminima;
c) smanjanje sadràja laktoze konverzijiom u glukozu i
galaktozu.
(3) Dozvoljene promjene sastava mlijeka opisane u stavu (2) ta~.
b) i c) ovog ~lana potrebno je navesti na ambalaì proizvoda
na na~in da su lako vidljive, ~itljive i neizbrisive. Odredbe iz
stava (2) ovog ~lana ne dovode u pitanje obavezu nava|enja
hranjivih vrijednosti hrane propisanih Pravilnikom o ozna~avanju hranjive vrijednosti upakovane hrane ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 85/08). U slu~aju oboga}ivanja mlijeka
mlije~nim proteinima, sadràj proteina u oboga}enom
mlijeku mora biti 3,8 % ili ve}i.
(4) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije
za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s
nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine, moè ograni~iti ili zabraniti izmjene u sastavu
mlijeka iz stava (2) ta~. b) i c) ovog ~lana.
^lan 13.
(Sloèni proizvodi od mlijeka)
Kada se termi~ki obra|eno mlijeko proizvodi djelimi~no ili u
potpunosti od mlijeka u prahu, odnosno zgusnutog mlijeka, pri
ozna~avanju proizvoda obavezno je navo|enje udjela mlijeka u
prahu, odnosno zgusnutog mlijeka.
Odjeljak C. Fermentirana mlijeka
^lan 14.
(Fermentirana mlijeka)
(1) Fermentirana mlijeka proizvode se fermentacijom mlijeka
(kravljeg, ov~ijeg, kozijeg i bivoljeg ili njihove mje{avine)
upotrebom starter kultura.
aktivni do isteka roka valjanosti ili roka upotrebe proizvoda.
(3) Broj i vrsta mikroorganizama starter kulture zavisi od
specifi~nosti odre|enog proizvoda.
(4) Ako su fermentirana mlijeka termi~ki obra|ena nakon
fermentacije, zahtjev iz stava (2) ovog ~lana ne primjenjuje
se.
(5) U slu~aju iz stava (4) ovog ~lana fermentirana mlijeka
moraju biti ozna~ena s naznakom "termi~ki obra|eno".
^lan 15.
(Zahtjevi u proizvodnji)
(1) Fermentirana mlijeka iz stava (1) ~lana 14. ovog pravilnika
moraju sadràvati manje od 10% mlije~ne masti.
(2) Organolepti~ka svojstva fermentiranih mlijeka moraju biti u
skladu sa osnovnom sirovinom i drugim ozna~enim
svojstvima.
^lan 16.
(Vrste fermentiranih mlijeka na trì{tu)
Fermentirana mlijeka proizvode se i stavljaju na trì{te kao:
a) jogurt;
b) acidofilno mlijeko;
c) kiselo mlijeko;
d) kefir;
e) ostala fermentirana mlijeka.
^lan 17.
(Jogurt)
Jogurt se proizvodi fermentacijom mlijeka, djelovanjem
1
Utorak, 22. 3. 2011.
delbrueckii subsp. Bulgaricus, sa ili bez dodataka drugih sojeva

Lactobacillus spp.
^lan 18.
Acidofilno mlijeko proizvodi se fermentacijom mlijeka
djelovanjem razli~itih sojeva Lactobacillus acidophilus.
^lan 19.
(Kiselo mlijeko)
Kiselo mlijeko proizvodi se fermentacijom mlijeka
djelovanjem razli~itih sojeva Lactococcus spp. i/ili Leuconostoc
spp. i drugih termofilnih i/ili mezofilnih bakterija mlije~ne
kiseline.
^lan 20.
(Kefir)
(1) Kefir se proizvodi fermentacijom mlijeka djelovanjem
kefirnih zrnaca koja sadrè laktoza fermentiraju}e
(Kluyveromyces marxianus) i laktoza nefermentiraju}e
kvasce (Saccharomyces unisporus, Saccharomyces cerevisiae i Saccharomyces exiguus) ili starter kulture dobivene
iz kefirnih zrnaca sastavljene od razli~itih vrsta bakterija
mlije~ne kiseline i kvasaca (Lactobacillus kefiri, vrsta iz
roda Leuconostoc, Lactococcus i Acetobacter).
(2) Za kefir je dozvoljeno karakteristi~no izbo~enje ambalaè, a
u hermeti~ki zatvorenoj ambalaì kefir mora da sadrì
ugljendioksid.
^lan 21.
(Ostala fermentirana mlijeka)
(1) Ostala fermentirana mlijeka proizvode se fermentacijom
mlijeka djelovanjem razli~itih sojeva bakterija mlije~ne
kiseline i ostalih ne{kodljivih mikrobnih vrsta.
(2) Zgusnuto fermentirano mlijeko je fermentirano mlijeko u
kojem je sadràj proteina pove}an prije ili nakon
fermentacije s minimalnim udjelom od 5,6 % u suhoj tvari.
(3) Aromatizirana fermentirana mlijeka su sloèni proizvodi od
mlijeka koji se proizvode bilo kojim postupkom prerade
mlijeka, a koji sadrè najmanje 50 % dodatih sastojaka
(hranjiva i nehranjiva sladila, vo}e i povr}e te njihove
sokove, pire od vo}a, vo}ne pulpe, gotove smjese dodataka,
ìtarice, med, ~okoladu, lje{njake, kavu, za~ine i druge
prirodne aromati~ne dodatke) i /ili arome. Dodati sastojci
mogu biti umije{ani prije ili nakon fermentacije.
(4) Ostala fermentirana mlijeka treba da budu nazvana prema
dodatim sastojcima u skladu s odredbama posebnog propisa.
Odjeljak D. Vrhnje
(1)
(2)
(3)
(4)
^lan 22.
(Vrhnje)
Vrhnje je teku}i1 proizvod od mlijeka relativno oboga}en
obranom mlijeku", dobiven fizi~kim izdvajanjem iz mlijeka.
Rekonstituirano vrhnje je vrhnje dobiveno rekonstitucijom
proizvoda od mlijeka sa ili bez dodavanja vode da bi se
dobio odgovaraju}i odnos vode i suhe tvari u gotovom
proizvodu, kako je navedeno u stavu (1) ovog ~lana.
Rekombinirano vrhnje je vrhnje dobiveno rekombinacijom
proizvoda od mlijeka sa ili bez dodavanja vode da bi se
dobio odgovaraju}i sastav gotovog proizvoda, kako je
navedeno u stavu (1) ovog ~lana.
Pripremljena vrhnja su proizvodi od mlijeka dobiveni iz
vrhnja, rekonstituiranog vrhnja i/ili rekombiniranog vrhnja
uz primjenu odgovaraju}ih tehnolo{kih postupaka, da bi se
dobio odgovaraju}i proizvod kako je specificirano u
sljede}im ta~kama:
a) Zapakovano teku}e vrhnje je teku}i(1) proizvod od
mlijeka dobiven od pripremljenog i zapakovanog vrhnja,
rekonstituiranog vrhnja i/ili rekombiniranog vrhnja za
direktnu konzumaciju i/ili za direktnu upotrebu;
Zna~i imati sposobnost da budu u teku}em stanju pri temperaturi ve}oj od temperature smrzavanja.
Utorak, 22. 3. 2011.
Vrhnje za {lag je teku}e(1) vrhnje rekonstituirano vrhnje

i/ili rekombinirano vrhnje koje ima sposobnost tvorbe
{laga;
c) Vrhnje pakovano pod pritiskom je teku}e(1) vrhnje,
rekonstituirano vrhnje i/ili rekombinirano vrhnje, koje je
pakovano s potisnim plinom pod pritiskom, pri ~emu
uslijed pra`njenja pakovanja nastaje {lag;
d) Tu~eno vrhnje je teku}e(1) vrhnje, rekonstituirano vrhnje
i/ili rekombinirano vrhnje, u koje je ugra|en zrak ili
inertni plin bez mogu}nosti reverzije emulzije "mast u
obranom mlijeku";
e) Fermentirano vrhnje je proizvod od mlijeka dobiven
fermentacijom vrhnja, rekonstituirang vrhnja ili
rekombinirang vrhnja, primjenom odgovaraju}ih starter
kultura, koji rezultiraju smanjenjem pH vrijednosti sa ili
bez tvorbe gru{a. Vrhnje moè biti termi~ki obra|eno;
f) Zakiseljeno vrhnje je proizvod od mlijeka, dobiven
zakiseljavanjem vrhnja, rekonstituiranog vrhnja i/ili
rekombiniranog vrhnja, primjenom kiselina i/ili
regulatora kiseline sa svrhom smanjenja pH vrijednosti sa
ili bez tvorbe gru{a.
(5) Vrhnje koje se stavlja na trì{te mora imati najmanje 10 %
mlije~ne masti.
b)
Odjeljak E. Maslo
^lan 23.
(Maslo)
(1) Maslo se proizvodi topljenjem maslaca ili topljenjem
maslaca i vrhnja.
(2) Maslo koje se stavlja na trì{te mora sadràvati najmanje
98% mlije~ne masti u suhoj tvari.
Odjeljak F. Proizvodi od mlije~ne masti
^lan 24.
(1) Anhidrirana mlije~na mast, mlije~na mast i ulje maslaca su
proizvodi s visokim sadràjem mlije~ne masti, dobiveni
isklju~ivo iz mlijeka i/ili proizvoda iz mlijeka posebnim
uklanjanjem vode i bezmasne suhe materije, s tim da:
a) anhidrirana mlije~na mast sadrì najmanje 99,8%
mlije~ne masti i najvi{e 0,1% vode;
b) mlije~na mast sadrì najmanje 99,6% mlije~ne masti;
c) ulje maslaca sadrì najmanje 99,6% mlije~ne masti.
Odjeljak G. Mla}enica
^lan 25.
(Mla}enica)
Mla}enica (stepka) je sporedni proizvod koji se dobiva pri
proizvodnji maslaca, a mora sadràvati najmanje 8,5% suhe
tvari. Mla}enica se moè proizvoditi sa ili bez dodatka starter
kulture.
Odjeljak H. Kajmak
^lan 26.
(Kajmak)
(1) Kajmak (skorup) se proizvodi odvajanjem gornjeg sloja
termi~ki obra|enog i ohla|enog mlijeka (kravljeg, ov~ijeg,
kozijeg i bivoljeg mlijeka, ili njihovih mje{avina).
(2) Kajmak se moè proizvoditi sa ili bez dodatka starter
kulture, te sa ili bez dodatka soli.
(3) Prema stepenu zrelosti, kajmak se stavlja u promet kao:
a) mladi kajmak;
b) zreo kajmak.
^lan 27.
(Mladi kajmak)
Mladi kajmak mora zadovoljavati sljede}e uslove:
a) da je bijele ili ù}kaste boje;
Broj 21 - Strana 19
b)
c)
d)
e)
da ima svojstven prijatan miris i blagi okus;

da sadrì najmanje 65% mlije~ne masti u suhoj tvari;
da sadrì najmanje 60% suhe tvari;
da je lisnate strukture, s djeli}ima skrame kuhanog
mlijeka.
^lan 28.
(Zreli kajmak)
Zreli kajmak mora zadovoljavati sljede}e uslove:
a) da je svijetloùte boje;
b) da ima izraèn i tipi~an miris i okus zrelog kajmaka;
c) da sadrì najmanje 70% mlije~ne masti u suhoj tvari;
d) da sadrì najmanje 65% suhe tvari;
e) da je zrnaste strukture, s djeli}ima skrame kuhanog
mlijeka.
Odjeljak I. Sir, proizvodi od sira i albuminski sir

^lan 29.
(Sir)
(1) Sir je svjeì proizvod ili proizvod s razli~itim stepenom
zrelosti koji se proizvodi odvajanjem surutke nakon
koagulacije mlijeka (kravljeg, ov~ijeg, kozijeg, bivoljeg i/ili
njihovih mje{avina), obranog ili djelimi~no obranog mlijeka,
vrhnja, surutke, ili kombinacijom navedenih sirovina.
(2) U proizvodnji sira dozvoljena je upotreba starter kultura,
sirila i/ili drugih odgovaraju}ih koagulacijskih enzima i/ili
dozvoljenih kiselina za koagulaciju.
^lan 30.
S obzirom na udio vode u bezmasnoj materiji sira,
konzistenciju i gra|u tijesta, sirevi se proizvode i stavljaju na
trì{te pod nazivima:
a) ekstra tvrdi sir;
b) tvrdi sir;
c) polutvrdi sir;
d) meki sir;
e) svjeì sir.
^lan 31.
(Ekstra tvrdi sir)
Ekstra tvrdi sir u bezmasnoj materiji sira sadrì manje od
51% vode, a minimalan period zrenja ekstra tvrdog sira je {est
mjeseci.
^lan 32.
(Tvrdi sir)
Tvrdi sir u bezmasnoj materiji sira sadrì od 49% do 56%
vode, a minimalan period zrenja tvrdog sira je pet sedmica.
^lan 33.
(Polutvrdi sir)
(1) Polutvrdi sir u bezmasnoj materiji sira sadrì od 54% do
69% vode, a minimalan period zrenja polutvrdog sira je
dvije sedmice.
(2) Polutvrdi sir moè se proizvoditi s plemenitim plijesnima na
povr{ini i/ili unutra{njosti sira.
(3) U proizvodnji polutvrdog sira moè se primjenjivati
tehnolo{ki postupak dimljenja sira.
^lan 34.
Ekstra tvrdi, tvrdi i polutvrdi sirevi mogu se proizvoditi sa ili
bez kore, a koru je dozvoljeno njegovati jestivim uljima i za{tititi
premazima.
^lan 35.
(Meki sir)
(1) Meki sir u bezmasnoj materiji sira sadrì vi{e od 67% vode,
a minimalan period zrenja mekog sira je sedam dana.
(2) Zrenje mekog sira moè se odvijati:
a) djelovanjem plemenitih plijesni na povr{ini i/ili
unutra{njosti sira;
b) djelovanjem bakterija na povr{ini sira;
Broj 21 - Strana 20
c)
u salamuri.
^lan 36.
(Svjeì sir)
(1) Svjeì sir u bezmasnoj tvari sira sadrì od 69% do 85%
vode.
(2) Ako je svjeì sir proizveden od vrhnja, zahtjev iz stava (1)
ovog ~lana ne primjenjuje se.
(3) U slu~aju iz stava (2) ovog ~lana, svjeì sir mora se ozna~iti
naznakom "svjeì krem sir" ili "svjeì sir od vrhnja".
(4) U proizvodnji svjeèg sira mogu se primjenjivati tehnolo{ki
postupci su{enja i dimljenja.
^lan 37.
(Ozna~avanje sira)
(1) Pri ozna~avanju sira obavezno je navo|enje sljede}ih
podataka:
a) vrsta sira s obzirom na udio vode u bezmasnoj materiji sira
u skladu s ~lanom 30. ovog pravilnika;
b) minimalni udio mlije~ne masti u suhoj materiji.
(2) Pri ozna~avanju sira moè se navesti uz naziv sira i podatak
o vrsti sira s obzirom na udio mlije~ne masti u suhoj materiji
sira u skladu s Tabelom iz Aneksa, koji je sastavni dio ovog
pravilnika.
^lan 38.
(Proizvodi od sira)
(1) Proizvodi od sira su proizvodi koji sadrè najmanje 50%
udjela sira u ukupnoj suhoj materiji proizvoda, a proizvode
se kao svjeì, termi~ki obra|eni ili se proizvode postupcima
topljenja i emulgiranja pomo}u soli za topljenje.
(2) Proizvodi od sira proizvode se i stavljaju na trì{te kao:
a) sirni proizvod
b) topljeni sir
c) proizvod topljenog sira.
^lan 39.
(Sirni proizvod)
Sirni proizvod, kao {to su sirni namazi i sirni deserti, svjeì su
ili termi~ki obra|eni proizvodi, proizvedeni od sira, uz dodatak
drugih mlije~nih proizvoda i dodatih sastojaka.
^lan 40.
(Topljeni sir)
(1) Topljeni sirevi proizvode se postupcima mljevenja,
mije{anja, topljenja i emulgiranja pomo}u toplote i soli za
topljenje jedne ili vi{e vrsta sira, sa ili bez dodatka drugih
mlije~nih proizvoda.
(2) Prema konzistenciji i namjeni, topljeni sirevi proizvode se i
stavljaju na trì{te kao:
a) topljeni sirevi za rezanje;
b) topljeni sirevi za mazanje.
^lan 41.
(Proizvodi topljenog sira)
Proizvodi topljenog sira proizvode se postupcima mljevenja,
mije{anja, topljenja i emulgiranja od topljenog sira i/ili od sira i
topljenog sira, uz dodatak drugih mlije~nih proizvoda i dodatih
sastojaka.
^lan 42.
(Deklariranje proizvoda od sireva)
1) Pri deklariranju proizvoda od sira obavezno je navo|enje
sljede}ih podataka:
a) vrste sireva od kojih je proizveden u skladu s ~lanom 30.
ovog pravilnika;
b) minimalni udio mlije~ne masti u suhoj tvari.
2) Naziv proizvoda od sireva smije sadràvati oznaku odre|ene
vrste sira ako je udio te vrste sira najmanje 75 %.
^lan 43.
(Albuminski sir)
(1) S obzirom na udio vode u bezmasnoj materiji sira te
konzistenciju i gra|u tijesta, albuminski sir (skuta) proizvodi
se i stavlja na trì{te kao:
Utorak, 22. 3. 2011.
a) tvrdi albuminski sir;

b) polutvrdi albuminski sir;
(2) Albuminski sir proizvodi se koncentriranjem surutke ili
koagulacijom surutke djelovanjem toplote sa ili bez dodatka
kiseline.
vrhnja i/ili drugih mlije~nih proizvoda prije koncentriranja ili
koagulacije surutke.
(4) Prema udjelu mlije~ne masti u suhoj tvari, albuminski sir
proizvodi se i stavlja na trì{te kao:
a) masni albuminski sir koji sadrì najmanje 33% mlije~ne
masti u suhoj tvari;
b) polumasni albuminski sir koji sadrì najmanje 10%, a
najvi{e 33 % mlije~ne masti u suhoj tvari;
c) posni albuminski sir koji sadrì manje od 10% mlije~ne
masti u suhoj tvari.
Odjeljak J. Surutka i proizvodi od surutke
^lan 44.
(Surutka i proizvodi od surutke)
(1) Surutka je sporedni proizvod u proizvodnji sira, a mora
sadràvati najmanje 6% suhe tvari.
(2) Surutka u prahu je proizvod koji se dobiva su{enjem surutke.
(3) Surutka i surutka u prahu mogu se proizvoditi sa ili bez
Odjeljak K. Mlije~ni napici i mlije~ni deserti
^lan 45.
(Mlije~ni napici)
(1) Mlije~ni napici proizvode se od termi~ki obra|enog kravljeg,
ov~ijeg, kozijeg i bivoljeg mlijeka, mje{avinom tih mlijeka,
mla}enice i surutke, te dodatih sastojaka.
(2) Mlije~ni napici moraju imati karakteristi~an okus, miris i
boju zavisno od upotrijebljene osnovne sirovine ili dodatog
sastojka.
^lan 46.
(Mlije~ni deserti)
(1) Mlije~ni deserti proizvode se postupkom termi~ke obrade
mlijeka i/ili surutke i dodatih sastojaka, koji posebnim
tehnolo{kim postupkom poprimaju ~vrstu, gusto-teku}u i/ili
pjenastu konzistenciju.
(2) Mlije~ni deserti moraju imati karakteristi~an okus, miris i
boju zavisno od upotrijebljene osnovne sirovine ili dodatog
sastojka.
Odjeljak L. Smrznuti deserti
^lan 47.
(Smrznuti deserti)
a) smrznute emulzije koje se proizvode od termi~ki
obra|ene smjese mlijeka, vrhnja i/ili drugih mlije~nih
proizvoda i/ili vode, mlije~ne i/ili biljne masti, mlije~nih
i/ili biljnih proteina, {e}era i dodatih sastojaka, ili
b) smrznuti rastvori koje se proizvode od termi~ki obra|ene
smjese vode, {e}era i drugih sastojaka.
(2) Smrznuti deserti proizvode se postupkom smrzavanja,
naj~e{}e uz dodavanje zraka.
(3) Smrznuti deserti proizvode se i stavljaju na trì{te pod
nazivima:
a) mlije~ni sladoled;
b) krem sladoled;
c) sladoled;
d) smrznuti aromatizirani desert;
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 48.
(Mlije~ni sladoled)
(1) Mlije~ni sladoled je proizvod koji sadrì najmanje 2,5%
mlije~ne masti u suhoj materiji, najmanje 6% bezmasne suhe
materije mlijeka i najmanje 24% ukupne suhe materije.
(2) Mlije~ni sladoled ne smije sadràvati biljnu mast i biljne
proteine.
^lan 49.
(Krem sladoled)
(1) Krem sladoled je proizvod koji sadrì najmanje 5% mlije~ne
masti, najmanje 6% bezmasne suhe materije mlijeka i
najmanje 30% ukupne suhe materije.
(2) Krem sladoled ne smije sadràvati biljnu mast i biljne
proteine.
^lan 50.
(Sladoled)
Sladoled je proizvod koji sadrì najmanje 2,5% mlije~ne i/ili
biljne masti, mlije~ne i/ili biljne proteine, a sadrì najmanje 24%
ukupne suhe materije.
^lan 51.
(Smrznuti aromatizirani desert)
Smrznuti aromatizirani desert je proizvod koji sadrì vodu,
{e}er, arome i druge sastojke.
^lan 52.
Smrznuti vo}ni desert je proizvod koji sadrì vodu, {e}er,
vo}e i dodate sastojke, a mora sadràvati najmanje 5% vo}a ili
odgovaraju}u koli~inu proizvoda od vo}a.
Odjeljak M. Starter kulture
^lan 53.
(Starter kulture)
(1) Starter kulture su kulture jedne ili vi{e vrsta mikroorganizama koje svojom aktivno{}u usmjeravaju tehnolo{ki
proces proizvodnje fermentiranih proizvoda od mlijeka i
istovremeno im daju odre|ena organolepti~ka svojstva.
(2) Starter kulture mogu biti mezofilnog tipa i termofilnog tipa, s
tim {to u okviru svakog tipa postoje definirane kulture koje
se sastoje od nekoliko sojeva jedne ili vi{e vrsta koje su
precizno definirane, i mije{ane kulture koje se sastoje od
neodre|enog broja sojeva jedne ili vi{e vrsta.
^lan 54.
(1) Starter kulture mogu biti teku}e, liofilizirane ili duboko
smrznute na -45C i moraju ispunjavati sljede}e uslove:
a) da 1 ml teku}e starter kulture sadrì najmanje 108 ìvih
}elija (cfu/ml);
b) da 1 g liofilizirane kulture namijenjene za proizvodnju
radne kulture sadrì najmanje 3 x 109 ìvih }elija (cfu/ml);
c) da 1 g duboko smrznute kulture namijenjene za
proizvodnju radne kulture sadrì najmanje 7 x 109 ìvih
}elija (cfu/g);
d) da 1 g liofilizirane kulture namijenjene za direktnu
fermentaciju proizvoda od mlijeka sadrì najmanje 3 x
1010 ìvih }elija (cfu/g);
e) da 1 g duboko smrznute kulture namijenjene za direktnu
fermentaciju proizvoda od mlijeka sadrì najmanje 9 x
109 ìvih }elija (cfu/g).
(2) Liofilizirane kulture mogu biti u vidu granula ili u vidu
praha.
(3) Teku}e starter kulture imaju rok trajanja najvi{e pet dana na
temperaturi do 4C.
(4) Liofilizirane starter kulture imaju deklariranu aktivnost
najmanje deset mjeseci na temperaturi - 18C, ili najvi{e {est
sedmica na temperaturi 4C.
(5) Liofilizirane starter kulture namijenjene za direktnu
fermentaciju imaju deklariranu aktivnost najmanje 20
Broj 21 - Strana 21
mjeseci na temperaturi - 18C, ili najvi{e {est sedmica na

temperaturi 4C.
(6) Duboko smrznute starter kulture, smrznute u teku}em azotu,
imaju deklariranu aktivnost najmanje deset mjeseci na
temperaturi od -45C i najvi{e 45 dana na temperaturi 18C.
^lan 55.
(Transport starter kultura)
(1) Duboko smrznute starter kulture transportiraju se u
odgovaraju}oj ambalaì sa suhim ledom (ugljendioksid u
krutom stanju na temperaturi od - 79C) i tokom transporta
imaju maksimalan rok trajanja tri dana.
(2) Liofilizirane kulture mogu se transportirati na sobnoj
temperaturi (21C) do 10 dana.
DIO TRE]I - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 56.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor se provode na na~in
kako je to propisano vaè}im propisima.
(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti proizvoda s propisanim op}im
zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole i
inspekcijskog nadzora koriste se vaè}e propisane metode,
kao i druge validirane i me|unarodnopriznate metode.
^lan 57.
(Prestanak vaènja odredbi)
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìti ~l.
od 1. do 9., od 15. do 42., od 66. do 107. i od 109. do 197.
Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih
kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82), koji se odnose na
proizvode od mlijeka i starter kulture.
^lan 58.
Pravilnika iz ~lana 57. ovog pravilnika mogu se stavljati na
trì{te do iskori{tenja zaliha, a najkasnije 24 mjeseca nakon
objavljivanja ovog pravilnika u "Slu`benom glasniku BiH".
^lan 59.
(Stupanje na snagu)
objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
VM broj 331/10
Sarajevo
Predsjedavaju}i
ANEKS
Tabela VRSTE SIRA S OBZIROM NA UDIO MLIJE^NE
MASTI U SUHOJ MATERIJI SIRA
Vrsta sira obzirom na udio mlije~ne
masti u suhoj materiji
Udio mlije~ne masti u suhoj materiji

(%)
Ekstra masni sir
60
Punomasni sir
45 i <60
Masni sir
25 i <45
Polumasni sir
10 i < 25
Posni sir
<10
Temeljem ~lanka 17. stavak 2. i ~lanka 72. Zakona o hrani

br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nim
tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139.
sjednici odrànoj 14. prosinca 2010. godine, donijelo je
Broj 21 - Strana 22

f)
PRAVILNIK
O MLIJE^NIM PROIZVODIMA I STARTER
KULTURAMA
^lanak 1.
(Predmet)
Pravilnikom o mlije~nim proizvodima i starter kulturama (u
daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se zahtjevi kakvo}e koje u
proizvodnji i na trì{tu moraju ispunjavati mlije~ni proizvodi,
proizvodi s ili bez mlije~nog sastojka (u daljnjem tekstu:
proizvodi) i starter kulture koji se stavljaju na trì{te, a odnose se
na:
a) nazive, definicije te op}e zahtjeve koje moraju ispunjavati;
c) vrstu i koli~inu sirovina, dodanih sastojaka i drugih tvari
koje se rabe u proizvodnji i preradi;
d) dodatne zahtjeve u pogledu ozna~avanja.
^lanak 2.
(Iznimke od primjene)
Pravilnikom se ne propisuju uvjeti koji se odnose na
ugu{}eno mlijeko, mlijeko u prahu te kazeine i kazeinate koji su
propisani posebnim propisima.
^lanak 3.
(Dodavanje aditiva i enzimskih pripravaka)
U proizvodnji proizvoda iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika, ako to
ovim Pravilnikom nije druk~ije propisano, dopu{teno je:
a) dodavati aditive i aditivima sli~ne tvari (arome i pomo}ne
tvari u procesu proizvodnje) sukladno Pravilniku o
uvjetima uporabe prehrambenih aditiva u hrani
namijenjenoj prehrani ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj
83/08) i Pravilniku o uporabi prehrambenih aditiva, osim
boja i sladila, u hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj
83/08);
b) dodavati enzimske pripravke sukladno posebnom
propisu;
c) dodavati vitamine, mineralne tvari i tvari za zasla|ivanje
sukladno posebnom propisu.
^lanak 4.
(Definicije)
U smislu ovoga Pravilnika, pojedini pojmovi imaju sljede}a
zna~enja:
a) sirovo mlijeko je mlijeko dobiveno sekrecijom mlije~ne
`lijezde jedne ili vi{e zdravih muznih ìvotinja iz uzgoja
koje nije zagrijavano na temperaturi vi{oj od 40C ili nije
podvrgnuto bilo kakvom postupku s istim u~inkom;
b) mlije~ni proizvodi su proizvodi dobiveni bilo kojim
postupkom prerade mlijeka, isklju~ivo iz kravljeg,
ov~jeg, kozjeg i bivoljeg mlijeka te njihovih mje{avina, a
koji sadrè najmanje 50% mlijeka, mlije~nih proizvoda ili
mlije~nih udjela;
c) sloèni mlije~ni proizvodi su proizvodi u kojima je
mlijeko, mlije~ni proizvod ili mlije~ni sastojak osnovni
sastojak u pogledu koli~ine u gotovom proizvodu, pod
uvjetom da sastojci koji ne potje~u iz mlijeka nisu dodani
kako bi djelomi~no ili potpuno zamijenili bilo koji
mlije~ni sastojak;
d) rekonstituirani mlije~ni proizvodi su proizvodi dobiveni
dodavanjem vode su{enim ili koncentriranim mlije~nim
proizvodima u koli~ini potrebnoj da se dobije
odgovaraju}i omjer vode i suhe tvari u gotovom
proizvodu;
e) rekombinirani mlije~ni proizvodi su proizvodi dobiveni
kombinacijom mlije~ne masti i bezmasne suhe tvari
mlijeka u njihovom nepromijenjenom obliku, s ili bez
dodatka vode, radi dobivanja odgovaraju}eg sastava
gotovog proizvoda;
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(1)
(2)
(3)
(4)
(1)
Utorak, 22. 3. 2011.
dodani sastojci su sastojci, osim aditiva i aditivima sli~nih

tvari, koji se rabe u proizvodnji, a moraju odgovarati
propisima o op}im zahtjevima kakvo}e i propisima o
zdravstvenoj ispravnosti hrane;
g) starter kulture su kulture jedne ili vi{e vrsta
tehnolo{ki proces proizvodnje fermentiranih mlije~nih
proizvoda i istovremeno im daju odre|ena organolepti~ka
svojstva;
h) toplinski obra|eno mlijeko je proizvod namijenjen
prodaji kona~nom potro{a~u, dobiveno toplinskom
obradom sukladno odredbama posebnog propisa o
higijeni hrane;
i) sadràj masti je maseni udio (m/m) mlije~ne masti u
mlijeku izraèn u postotcima;
j) sadràj proteina je maseni udio (m/m) proteina u mlijeku
izraèn u postotcima (dobiva se mnoènjem ukupnoga
sadràja du{ika u mlijeku, izraènog u postotcima, s
faktorom 6,38).
^lanak 5.
(Uvjeti za konzumno mlijeko)
ispunjavaju uvjete iz ovoga i ~lanka 12. ovoga Pravilnika,
namijenjene potro{a~ima za uporabu bez daljnje prerade.
Potro{a~u se moè bez prerade, neposredno ili posredno
putem restorana, bolnica, menza ili drugih velikih potro{a~a,
dostaviti ili prodati samo ono mlijeko koje ispunjava uvjete
propisane za konzumno mlijeko.
Nazivi koji se rabe za proizvode koji ispunjavaju uvjete
propisane za konzumno mlijeko navedeni su u ~lanku 12.
ovoga Pravilnika. Ti nazivi rabe se samo za proizvode
navedene u tome ~lanku, {to ne utje~e na njihovu uporabu u
sastavljanju sloènih naziva pod kojima se proizvodi
prodaju.
Konzumno mlijeko mora imati to~ku ledi{ta pribli`no
jednaku prosje~noj to~ki ledi{ta sirovog mlijeka, registriranoj
u podru~ju sabirnog mjesta konzumnog mlijeka.
Konzumno mlijeko mora imati gusto}u ve}u od 1.028 g/l za
mlijeko s 3,5% mlije~ne masti pri temperaturi od 20C ili
odgovaraju}u teìnu po litri mlijeka s druk~ijim udjelom
mlije~ne masti.
Konzumno mlijeko mora imati najmanje 2,9% proteina u
mlijeku s 3,5% mlije~ne masti ili odgovaraju}u koncentraciju u slu~aju mlijeka s druk~ijim udjelom mlije~ne masti.
^lanak 6.
Na ozna~avanje proizvoda iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika
primjenjuju se odredbe Pravilnika o op}em deklariranju ili
ozna~avanju upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj
87/08), Pravilnika o ozna~avanju hranjivih vrijednosti
upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 85/08) te
odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na dodatne
zahtjeve u pogledu ozna~avanja.
Proizvodi koji ispunjavaju zahtjeve propisane ovim
Pravilnikom ozna~avaju se i stavljaju na trì{te sukladno
utvr|enim nazivima.
Oznaka "mlijeko", ukoliko nije popra}ena dodatnim opisom,
odnosi se isklju~ivo na kravlje mlijeko.
Sloèni, rekonstituirani i rekombinirani te drugi mlije~ni
proizvodi za koje Pravilnikom nisu propisani posebni
zahtjevi u pogledu deklariranja, mogu se proizvoditi i
stavljati na trì{te prema proizvo|a~koj specifikaciji.
^lanak 7.
Za proizvode iz ~lanka 6. stavak (4) ovoga Pravilnika i za
proizvode za koje je to ovim Pravilnikom izri~ito predvi|eno
proizvo|a~ je duàn imati proizvo|a~ku specifikaciju prije
dana po~etka proizvodnje.
Utorak, 22. 3. 2011.

tehnolo{kog postupka proizvodnje proizvoda, osnovne
zahtjeve kakvo}e, izvje{}e o provedenom ispitivanju
zahtjeva kakvo}e (organolepti~ke, fizikalne i kemijske
karakteristike) te podatke iz deklaracije, sukladno Pravilniku
o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane hrane.
(3) Proizvo|a~ mora voditi evidenciju o donesenim
proizvo|a~kim specifikacijama, koja sadrì sljede}e podatke:
b) datum dono{enja proizvo|a~ke specifikacije;
c) datum po~etka proizvodnje po predmetnoj proizvo|a~koj
specifikaciji;
d) seriju ili lot;
e) datum provedenog laboratorijskog ispitivanja zahtjeva
kakvo}e utvr|enih u proizvo|a~koj specifikaciji;
f) naziv proizvoda i njegovo trgova~ko ime ako ga proizvod
ima;
g) skupinu kojoj proizvod pripada;
h) vrstu i koli~inu uporabljenih komponenti i aditiva,
ra~unato na gotovi proizvod.
(4) Za proizvode za koje ovim Pravilnikom nisu propisani uvjeti
kakvo}e i uvjeti za osiguranje i o~uvanje kakvo}e vrijede
uvjeti propisani ovim Pravilnikom za skupinu srodnih
proizvoda iz ovoga Pravilnika.
^lanak 8.
Proizvodi koji se stavljaju na trì{te kao zapakirana hrana ili
pakiranje, ako ovim Pravilnikom nije druk~ije propisano, moraju
ispunjavati odredbe posebnih propisa za pakovine.
^lanak 9.
(Vrste proizvoda)
Proizvodi iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika proizvode se i
stavljaju na trì{te sukladno sljede}oj podjeli na vrste:
a) sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka,
b) toplinski obra|eno mlijeko,
c) fermentirana mlijeka,
d) vrhnje,
e) maslo,
f) proizvodi od mlije~ne masti,
g) mla}enica,
h) kajmak (skorup),
i) sir, proizvodi od sira i albuminski sirevi,
j) sirutka i proizvodi od sirutke,
k) mlije~ni napici i mlije~ni deserti,
l) smrznuti deserti,
m) starter kulture.
Odjeljak A. Sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka
^lanak 10.
stavljati na trì{te samo na temelju odredaba posebnog propisa o
higijeni hrane ìvotinjskog podrijetla.
Odjeljak B. Toplinski obra|eno mlijeko
^lanak 11.
(Toplinski obra|eno mlijeko)
(1) Toplinski obra|eno mlijeko (kravlje, ov~je, kozje i bivolje)
namijenjeno za prehranu ljudi proizvodi se i stavlja na trì{te
kao pasterizirano mlijeko i mlijeko obra|eno ultravisokom
temperaturom (UHT) - sterilizirano mlijeko.
(2) Postupak pasterizacije uklju~uje:
a) visoku temperaturu kroz kratko vrijeme (najmanje 72C
tijekom 15 sekundi),
b) nisku temperaturu kroz dulje vrijeme (najmanje 63C
tijekom 30 minuta),
c)
(3)
(1)
(2)
(3)
(4)
Broj 21 - Strana 23
bilo koju drugu kombinaciju vremena i temperature koja

primjenjivo, pokazuju negativnu reakciju na test alkalne
fosfataze odmah nakon takvog postupka obrade.
Obrada ultravisokom temperaturom (UHT) - sterilizacija je
postupak koji:
a) uklju~uje kontinuirani tijek postupka na visokoj
temperaturi kroz kratko vrijeme (najmanje 135C u
kombinaciji s odgovaraju}im vremenom odràvanja),
tako da nema preìvjelih mikroorganizama ili spora koje
bi se mogle razvijati u obra|enom proizvodu ako se drì u
asepti~ki zatvorenom spremniku na sobnoj temperaturi,
zatvorenom spremniku ili sedam dana na 55C u
zatvorenom spremniku ili nakon bilo koje druge metode
dokazivanja da je primijenjeni na~in obrade prikladan.
^lanak 12.
U konzumno mlijeko spadaju sljede}i proizvodi:
a) sirovo mlijeko;
b) punomasno mlijeko - toplinski obra|eno mlijeko koje, s
obzirom na udio mlije~ne masti, ispunjava jedan od
sljede}ih zahtjeva:
1) standardizirano punomasno mlijeko sadrì
najmanje 3,5%, a najvi{e 4% mlije~ne masti,
2) nestandardizirano punomasno mlijeko kod kojeg
udio mlije~ne masti nije promijenjen od mu`nje niti
dodavanjem ili uklanjanjem mlije~nih masti niti
mije{anjem s mlijekom ~iji je prirodni udio
mlije~ne masti bio promijenjen. Udio mlije~ne
masti ne smije biti manji od 3,5%;
c) djelomi~no obrano mlijeko - toplinski obra|eno mlijeko
koje sadrì najmanje 1,5% mlije~ne masti, a najvi{e 1,8%
mlije~ne masti;
d) obrano mlijeko - toplinski obra|eno mlijeko koje sadrì
e) toplinski obra|eno mlijeko koje ne ispunjava zahtjeve u
pogledu udjela mlije~ne masti iz to~. b), c) i d) ovoga
stavka smatra se konzumnim mlijekom ako je udio
mlije~ne masti na pretpakovini lako ~itljiv i jasno ozna~en
na razini to~nosti od jednog decimalnog mjesta oznakom
"% mlije~ne masti". Takvo mlijeko ne smije biti
ozna~eno kao punomasno, djelomi~no obrano ili obrano.
Ne dovode}i u pitanje odredbu o nestandardiziranom
punomasnom mlijeku, dopu{tene su sljede}e promjene:
a) promjena prirodnog udjela mlije~ne masti oduzimanjem
ili dodavanjem vrhnja ili dodavanjem punomasnog
mlijeka, djelomi~no obranog mlijeka ili obranog mlijeka
kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu udjela mlije~ne
masti za mlijeko namijenjeno konzumaciji;
b) oboga}ivanje mlijeka mlije~nim proteinima, mineralima
ili vitaminima;
c) smanjanje sadràja laktoze konverzijiom u glukozu i
galaktozu.
Dopu{tene promjene sastava mlijeka opisane u stavku (2)
to~. b) i c) ovoga ~lanka potrebno je navesti na ambalaì
proizvoda i to tako da su lako vidljive, ~itljive i neizbrisive.
Odredbe stavka (2) ovoga ~lanka ne dovodi u pitanje obvezu
navo|enja
hranjivih
vrijednosti
hrane
propisanih
Pravilnikom o ozna~avanju hranjive vrijednosti upakirane
hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 85/08). U slu~aju
oboga}ivanja mlijeka mlije~nim proteinima, sadràj proteina
u oboga}enom mlijeku mora biti 3,8% ili ve}i.
Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Agencije
za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u suradnji s
nadle`nim tijelima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i
Hercegovine, moè ograni~iti ili zabraniti izmjene u sastavu
mlijeka iz stavka (2) to~. b) i c) ovoga ~lanka.
Broj 21 - Strana 24
^lanak 13.
(Sloèni mlije~ni proizvodi)
Kada se toplinski obra|eno mlijeko proizvodi djelomi~no ili
potpuno od mlijeka u prahu odnosno ugu{}enog mlijeka, pri
ozna~avanju proizvoda obvezno je navesti udio mlijeka u prahu
odnosno ugu{}enog mlijeka.
Odjeljak C. Fermentirana mlijeka
^lanak 14.
(Fermentirana mlijeka)
(1) Fermentirana mlijeka proizvode se fermentacijom mlijeka
(kravljeg, ov~jeg, kozjeg i bivoljeg ili njihove mje{avine) uz
uporabu starter kultura.
aktivni do isteka roka valjanosti ili roka uporabe proizvoda.
(3) Broj i vrsta mikroorganizama starter kulture ovisi o
posebnosti odre|enoga proizvoda.
(4) Ukoliko su fermentirana mlijeka toplinski obra|ena nakon
fermentacije, zahtjev iz stavka (2) ovoga ~lanka se ne
primjenjuje.
(5) U slu~aju iz stavka (4) ovoga ~lanka fermentirana mlijeka
moraju biti ozna~ena navodom "toplinski obra|eno".
^lanak 15.
(Zahtjevi u proizvodnji)
(1) Fermentirana mlijeka iz ~lanka 14. stavak (1) ovoga
Pravilnika moraju sadràvati manje od 10% mlije~ne masti.
(2) Organolepti~ka svojstva fermentiranih mlijeka moraju biti u
skladu s osnovnom sirovinom i drugim ozna~enim
svojstvima.
^lanak 16.
(Vrste fermentiranih mlijeka na trì{tu)
Fermentirana mlijeka proizvode se i stavljaju na trì{te kao:
a) Jogurt,
b) acidofilno mlijeko,
c) kiselo mlijeko,
d) kefir,
e) ostala fermentirana mlijeka.
^lanak 17.
(Jogurt)
Jogurt se proizvodi fermentacijom mlijeka uz djelovanje
delbrueckii subsp. bulgaricus, s ili bez dodataka drugih sojeva
Lactobacillus spp.
^lanak 18.
Acidofilno mlijeko proizvodi se fermentacijom mlijeka uz
djelovanje razli~itih sojeva Lactobacillus acidophilus.
^lanak 19.
(Kiselo mlijeko)
Kiselo mlijeko proizvodi se fermentacijom mlijeka uz
djelovanje razli~itih sojeva Lactococcus spp. i/ili Leuconostoc
spp. i drugih termofilnih i/ili mezofilnih bakterija mlije~ne
kiseline.
^lanak 20.
(Kefir)
(1) Kefir se proizvodi fermentacijom mlijeka uz djelovanje
kefirnih zrnaca koja sadrè laktoza-fermentiraju}e
(Kluyveromyces marxianus) i laktoza-nefermentiraju}e
kvasce
(Saccharomyces
unisporus,
Saccharomyces
cerevisiae i Saccharomyces exiguus) ili starter kulture
dobivene iz kefirnih zrnaca, sastavljene od razli~itih vrsta
bakterija mlije~ne kiseline i kvasaca (Lactobacillus kefiri,
vrsta iz roda Leuconostoc, Lactococcus i Acetobacter).
(2) Za kefir je dopu{teno karakteristi~no izbo~enje ambalaè, a u
hermeti~ki zatvorenoj ambalaì kefir mora sadràvati
uglji~ni dioksid.
1
(1)
(2)
(3)
(4)
Utorak, 22. 3. 2011.
^lanak 21.
(Ostala fermentirana mlijeka)
Ostala fermentirana mlijeka proizvode se fermentacijom
mlijeka uz djelovanje razli~itih sojeva bakterija mlije~ne
kiseline i ostalih ne{kodljivih mikrobnih vrsta.
Ugu{}eno fermentirano mlijeko je fermentirano mlijeko u
kojem je sadràj proteina pove}an prije ili nakon
fermentacije, s minimalnim udjelom od 5,6% u suhoj tvari.
Aromatizirana fermentirana mlijeka su sloèni mlije~ni
proizvodi koji se proizvode bilo kojim postupkom prerade
mlijeka, a sadrè najmanje 50% dodanih sastojaka (hranjiva i
nehranjiva sladila, vo}e i povr}e te njihove sokove, pire od
vo}a, vo}ne pulpe, gotove smjese dodataka, ìtarice, med,
~okoladu, lje{njake, kavu, za~ine i druge prirodne
aromati~ne dodatke) i/ili arome. Dodani sastojci mogu biti
umije{ani prije ili nakon fermentacije.
Ostala fermentirana mlijeka trebaju biti nazvana prema
dodanim sastojcima, sukladno odredbama posebnog propisa.
Odjeljak D. Vrhnje
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
^lanak 22.
(Vrhnje)
Vrhnje je teku}i1 mlije~ni proizvod relativno oboga}en
obranom mlijeku", dobivenom fizi~kim izdvajanjem iz
mlijeka.
Rekonstituirano vrhnje je vrhnje dobiveno rekonstitucijom
mlije~nih proizvoda s ili bez dodavanja vode da bi se dobio
odgovaraju}i omjer vode i suhe tvari u gotovom proizvodu,
kako je navedeno u stavku (1) ovoga ~lanka.
Rekombinirano vrhnje je vrhnje dobiveno rekombinacijom
mlije~nih proizvoda s ili bez dodavanja vode da bi se dobio
odgovaraju}i sastav gotovog proizvoda, kako je navedeno u
stavku (1) ovoga ~lanka.
Pripremljena vrhnja su mlije~ni proizvodi dobiveni iz vrhnja,
rekonstituiranog vrhnja i/ili rekombiniranog vrhnja uz
primjenu odgovaraju}ih tehnolo{kih postupaka da bi se
dobio odgovaraju}i proizvod, kako je specificirano u
sljede}im to~kama:
a) Zapakirano teku}e vrhnje je teku}i(1) mlije~ni proizvod
dobiven od pripremljenog i zapakiranog vrhnja,
rekonstituiranog vrhnja i/ili rekombiniranog vrhnja za
izravnu konzumaciju i/ili za izravnu uporabu;
b) Vrhnje za {lag je teku}e(1) vrhnje, rekonstituirano vrhnje
i/ili rekombinirano vrhnje koje ima sposobnost tvorbe
{laga;
c) Vrhnje pakirano pod tlakom je teku}e(1) vrhnje,
rekonstituirano vrhnje i/ili rekombinirano vrhnje
pakirano s potisnim plinom pod tlakom, pri ~emu uslijed
pra`njenja pakiranja nastaje {lag;
d) Tu~eno vrhnje je teku}e(1) vrhnje, rekonstituirano vrhnje
i/ili rekombinirano vrhnje u koje je ugra|en zrak ili inertni
plin, bez mogu}nosti reverzije emulzije "mast u obranom
mlijeku";
e) Fermentirano vrhnje je mlije~ni proizvod dobiven
fermentacijom vrhnja, rekonstituiranog vrhnja ili
rekombiniranog vrhnja primjenom odgovaraju}ih starter
kultura, {to rezultira smanjenjem pH vrijednosti, s ili bez
tvorbe gru{a. Vrhnje moè biti toplinski obra|eno;
f) Zakiseljeno vrhnje je mlije~ni proizvod dobiven
zakiseljavanjem vrhnja, rekonstituiranog vrhnja i/ili
rekombiniranog vrhnja primjenom kiselina i/ili regulatora
kiselosti sa svrhom smanjenja pH vrijednosti, s ili bez
tvorbe gru{a.
Vrhnje koje se stavlja na trì{te mora imati najmanje 10%
mlije~ne masti.
Zna~i imati sposobnost biti u teku}em stanju pri temperaturi ve}oj od temperature smrzavanja.
Utorak, 22. 3. 2011.
Odjeljak E. Maslo
^lanak 23.
(Maslo)
(1) Maslo se proizvodi topljenjem maslaca ili topljenjem
maslaca i vrhnja.
(2) Maslo koje se stavlja na trì{te mora sadràvati najmanje
98% mlije~ne masti u suhoj tvari.
Odjeljak F. Proizvodi od mlije~ne masti
^lanak 24.
(1) Anhidrirana mlije~na mast, mlije~na mast i ulje maslaca su
proizvodi s visokim sadràjem mlije~ne masti, dobiveni
isklju~ivo iz mlijeka i/ili mlije~nih proizvoda posebnim
uklanjanjem vode i bezmasne suhe tvari, s tim da:
a) anhidrirana mlije~na mast sadrì najmanje 99,8%
masenog udjela mlije~ne masti i najvi{e 0,1% masenog
udjela vode;
b) mlije~na mast sadrì najmanje 99,6% masenog udjela
mlije~ne masti;
c) ulje maslaca sadrì najmanje 99,6% masenog udjela
mlije~ne masti.
Odjeljak G. Mla}enica
^lanak 25.
(Mla}enica)
Mla}enica (stepka) je sporedni proizvod koji se dobiva pri
proizvodnji maslaca, a mora sadràvati najmanje 8,5% suhe
tvari. Mla}enica se moè proizvoditi s ili bez dodatka starter
kulture.
Odjeljak H. Kajmak
^lanak 26.
(Kajmak)
(1) Kajmak (skorup) se proizvodi odvajanjem gornjeg sloja
toplinski obra|enog i ohla|enog mlijeka (kravljeg, ov~jeg,
kozjeg i bivoljeg mlijeka ili njihovih mje{avina).
(2) Kajmak se moè proizvoditi s ili bez dodatka starter kulture,
te s ili bez dodatka soli.
(3) Prema stupnju zrelosti kajmak se stavlja u promet kao:
a) mladi kajmak,
b) zreli kajmak.
^lanak 27.
(Mladi kajmak)
Mladi kajmak mora ispunjavati sljede}e uvjete:
a) da je bijele ili ù}kaste boje,
b) da ima svojstven prijatan miris i blagi okus,
c) da sadrì najmanje 65% mlije~ne masti u suhoj tvari,
d) da sadrì najmanje 60% suhe tvari,
e) da je lisnate strukture, s djeli}ima skrame kuhanog
mlijeka.
^lanak 28.
(Zreli kajmak)
Zreli kajmak mora ispunjavati sljede}e uvjete:
a) da je svijetloùte boje,
b) da ima izraèn i tipi~an miris i okus zrelog kajmaka,
c) da sadrì najmanje 70% mlije~ne masti u suhoj tvari,
d) da sadrì najmanje 65% suhe tvari,
e) da je zrnaste strukture, s djeli}ima skrame kuhanog
mlijeka.
Odjeljak I. Sir, proizvodi od sira i albuminski sir
^lanak 29.
(Sir)
(1) Sir je svjeì proizvod ili proizvod s razli~itim stupnjem
zrelosti koji se proizvodi odvajanjem sirutke nakon
Broj 21 - Strana 25
koagulacije mlijeka (kravljeg, ov~jeg, kozjeg, bivoljeg i/ili

njihovih mje{avina), obranog ili djelomi~no obranog
mlijeka, vrhnja i sirutke ili kombinacijom navedenih
sirovina.
(2) U proizvodnji sira dopu{tena je uporaba starter kultura, sirila
i/ili drugih odgovaraju}ih koagulacijskih enzima i/ili
dopu{tenih kiselina za koagulaciju.
^lanak 30.
S obzirom na udio vode u bezmasnoj tvari sira te
konzistenciju i gra|u tijesta, sirevi se proizvode i stavljaju na
trì{te pod nazivima:
a) ekstra tvrdi sir,
b) tvrdi sir,
c) polutvrdi sir,
d) meki sir,
e) svjeì sir.
^lanak 31.
(Ekstra tvrdi sir)
Ekstra tvrdi sir u bezmasnoj tvari sira sadrì manje od 51%
vode, a minimalno vrijeme zrenja ekstra tvrdog sira je {est
mjeseci.
^lanak 32.
(Tvrdi sir)
Tvrdi sir u bezmasnoj tvari sira sadrì od 49% do 56% vode, a
minimalno vrijeme zrenja tvrdog sira je pet tjedana.
^lanak 33.
(Polutvrdi sir)
(1) Polutvrdi sir u bezmasnoj tvari sira sadrì od 54% do 69%
vode, a minimalno vrijeme zrenja polutvrdog sira je dva
tjedna.
(2) Polutvrdi sir moè se proizvoditi s plemenitim plijesnima na
povr{ini i/ili u unutra{njosti sira.
(3) U proizvodnji polutvrdog sira moè se primjenjivati
tehnolo{ki postupak dimljenja sira.
^lanak 34.
Ekstra tvrdi, tvrdi i polutvrdi sirevi mogu se proizvoditi s ili
bez kore, a koru je dopu{teno njegovati jestivim uljima i za{tititi
premazima.
^lanak 35.
(Meki sir)
(1) Meki sir u bezmasnoj tvari sira sadrì vi{e od 67% vode, a
minimalno vrijeme zrenja mekog sira je sedam dana.
(2) Zrenje mekog sira moè se odvijati:
a) djelovanjem plemenitih plijesni na povr{ini i/ili u
unutra{njosti sira;
b) djelovanjem bakterija na povr{ini sira;
c) u salamuri.
^lanak 36.
(Svjeì sir)
(1) Svjeì sir u bezmasnoj tvari sira sadrì od 69% do 85%
vode.
(2) Ako je svjeì sir proizveden od vrhnja, zahtjev iz stavka (1)
ovoga ~lanka se ne primjenjuje.
(3) U slu~aju iz stavka (2) ovoga ~lanka svjeì sir mora se
ozna~iti navodom "svjeì krem sir" ili "svjeì sir od vrhnja".
(4) U proizvodnji svjeèg sira mogu se primjenjivati tehnolo{ki
postupci su{enja i dimljenja.
^lanak 37.
(Ozna~avanje sira)
(1) Pri ozna~avanju sira obvezno je navesti sljede}e podatke:
a) vrstu sira s obzirom na udio vode u bezmasnoj tvari sira,
sukladno ~lanku 30. ovoga Pravilnika;
(2) Pri ozna~avanju sira uz naziv sira moè se navesti i podatak
o vrsti sira s obzirom na udio mlije~ne masti u suhoj tvari
Broj 21 - Strana 26
sira, sukladno Tablici iz Aneksa koji je sastavni dio ovoga

Pravilnika.
^lanak 38.
(Proizvodi od sira)
(1) Proizvodi od sira su proizvodi koji sadrè najmanje 50%
udjela sira u ukupnoj suhoj tvari proizvoda, a proizvode se
kao svjeì, toplinski obra|eni ili se proizvode postupcima
topljenja i emulgiranja s pomo}u soli za topljenje.
(2) Proizvodi od sira proizvode se i stavljaju na trì{te kao:
a) sirni pripravak,
b) topljeni sir,
c) pripravak topljenog sira.
^lanak 39.
(Sirni pripravak)
Sirni pripravci, kakvi su sirni namazi i sirni deserti, jesu
svjeì ili toplinski obra|eni proizvodi, proizvedeni od sira uz
dodatak drugih mlije~nih proizvoda i dodanih sastojaka.
^lanak 40.
(Topljeni sir)
(1) Topljeni sirevi proizvode se postupcima mljevenja,
mije{anja, topljenja i emulgiranja s pomo}u topline i soli za
topljenje jedne ili vi{e vrsta sira, s ili bez dodatka drugih
mlije~nih proizvoda.
(2) Prema konzistenciji i namjeni, topljeni sirevi proizvode se i
stavljaju na trì{te kao:
a) topljeni sirevi za rezanje,
b) topljeni sirevi za mazanje.
^lanak 41.
(Pripravci topljenog sira)
Pripravci topljenog sira proizvode se postupcima mljevenja,
mije{anja, topljenja i emulgiranja od topljenog sira i/ili od sira i
topljenog sira uz dodatak drugih mlije~nih proizvoda i dodanih
sastojaka.
^lanak 42.
(Deklariranje proizvoda od sireva)
(1) Pri deklariranju proizvoda od sireva obvezno je navesti
sljede}e podatke:
a) vrste sireva od kojih je proizveden, sukladno ~lanku 30.
ovoga Pravilnika;
(2) Naziv proizvoda od sireva smije sadràvati oznaku odre|ene
vrste sira ako je udio te vrste sira najmanje 75%.
^lanak 43.
(Albuminski sir)
(1) S obzirom na udio vode u bezmasnoj tvari sira te
konzistenciju i gra|u tijesta, albuminski sir (skuta) proizvodi
se i stavlja na trì{te kao:
a) tvrdi albuminski sir,
b) polutvrdi albuminski sir,
(2) Albuminski sir proizvodi se koncentriranjem sirutke ili
koagulacijom sirutke uz djelovanje topline, s ili bez dodatka
kiseline.
vrhnja i/ili drugih mlije~nih proizvoda prije koncentriranja ili
koagulacije sirutke.
(4) Prema udjelu mlije~ne masti u suhoj tvari, albuminski sir
proizvodi se i stavlja na trì{te kao:
a) masni albuminski sir - sadrì najmanje 33% mlije~ne
masti u suhoj tvari;
b) polumasni albuminski sir - sadrì najmanje 10%, a najvi{e
33% mlije~ne masti u suhoj tvari;
c) posni albuminski sir - sadrì manje od 10% mlije~ne masti
u suhoj tvari.
Utorak, 22. 3. 2011.
Odjeljak J. Sirutka i proizvodi od sirutke

^lanak 44.
(Sirutka i proizvodi od sirutke)
(1) Sirutka je sporedni proizvod u proizvodnji sira, a mora
sadràvati najmanje 6% suhe tvari.
(2) Sirutka u prahu je proizvod koji se dobiva su{enjem sirutke.
(3) Sirutka i sirutka u prahu mogu se proizvoditi s ili bez
Odjeljak K. Mlije~ni napici i mlije~ni deserti
^lanak 45.
(Mlije~ni napici)
(1) Mlije~ni napici proizvode se od toplinski obra|enog
kravljeg, ov~jeg, kozjeg i bivoljeg mlijeka, mje{avina tih
mlijeka, mla}enice i sirutke te dodanih sastojaka.
(2) Mlije~ni napici moraju imati karakteristi~an okus, miris i
boju, ovisno o uporabljenoj osnovnoj sirovini ili dodanom
sastojku.
^lanak 46.
(Mlije~ni deserti)
(1) Mlije~ni deserti proizvode se postupkom toplinske obrade
mlijeka i/ili sirutke i dodanih sastojaka, koji posebnim
tehnolo{kim postupkom poprimaju ~vrstu, gusto-teku}u i/ili
pjenastu konzistenciju.
(2) Mlije~ni deserti moraju imati karakteristi~an okus, miris i
boju, ovisno o uporabljenoj osnovnoj sirovini ili dodanom
sastojku.
Odjeljak L. Smrznuti deserti
^lanak 47.
(Smrznuti deserti)
a) smrznute emulzije koje se proizvode od toplinski
obra|ene smjese mlijeka, vrhnja i/ili drugih mlije~nih
proizvoda i/ili vode, mlije~ne i/ili biljne masti, mlije~nih
i/ili biljnih proteina, {e}era i dodanih sastojaka, ili
b) smrznute otopine koje se proizvode od toplinski obra|ene
smjese vode, {e}era i drugih sastojaka.
(2) Smrznuti deserti proizvode se postupkom smrzavanja,
naj~e{}e uz dodavanje zraka.
(3) Smrznuti deserti proizvode se i stavljaju na trì{te pod
nazivima:
a) mlije~ni sladoled,
b) krem sladoled,
c) sladoled,
d) smrznuti aromatizirani desert,
^lanak 48.
(Mlije~ni sladoled)
(1) Mlije~ni sladoled je proizvod koji sadrì najmanje 2,5%
mlije~ne masti u suhoj tvari, najmanje 6% bezmasne suhe
tvari mlijeka i najmanje 24% ukupne suhe tvari.
(2) Mlije~ni sladoled ne smije sadràvati biljnu mast i biljne
proteine.
^lanak 49.
(Krem sladoled)
(1) Krem sladoled je proizvod koji sadrì najmanje 5% mlije~ne
masti, najmanje 6% bezmasne suhe tvari mlijeka i najmanje
30% ukupne suhe tvari.
(2) Krem sladoled ne smije sadràvati biljnu mast i biljne
proteine.
^lanak 50.
(Sladoled)
Sladoled je proizvod koji sadrì najmanje 2,5% mlije~ne i/ili
biljne masti, mlije~ne i/ili biljne proteine i najmanje 24% ukupne
suhe tvari.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lanak 51.
(Smrznuti aromatizirani desert)
Smrznuti aromatizirani desert je proizvod koji sadrì vodu,
{e}er, arome i druge sastojke.
^lanak 52.
Smrznuti vo}ni desert je proizvod koji sadrì vodu, {e}er,
vo}e i dodane sastojke, a mora sadràvati najmanje 5% vo}a ili
odgovaraju}u koli~inu vo}nih proizvoda.
Odjeljak M. Starter kulture
^lanak 53.
(Starter kulture)
(1) Starter kulture su kulture jedne ili vi{e vrsta mikroorganizama koje svojom aktivno{}u usmjeravaju tehnolo{ki
proces proizvodnje fermentiranih mlije~nih proizvoda i
istovremeno im daju odre|ena organolepti~ka svojstva.
(2) Starter kulture mogu biti mezofilnog i termofilnog tipa, s tim
{to unutar svakog tipa postoje definirane kulture, koje se
sastoje od nekoliko sojeva jedne ili vi{e precizno odre|enih
vrsta, i mije{ane kulture, koje se sastoje od neodre|enog
broja sojeva jedne ili vi{e vrsta.
^lanak 54.
(1) Starter kulture mogu biti teku}e, liofilizirane ili duboko
smrznute na -45C i moraju ispunjavati sljede}e uvjete:
a) da 1 ml teku}e starter kulture sadrì najmanje 108 ìvih
stanica (cfu/ml);
b) da 1 g liofilizirane kulture namijenjene za proizvodnju
radne kulture sadrì najmanje 3x109 ìvih stanica
(cfu/ml);
c) da 1 g duboko smrznute kulture namijenjene za
proizvodnju radne kulture sadrì najmanje 7x109 ìvih
stanica (cfu/g);
d) da 1 g liofilizirane kulture namijenjene za izravnu
fermentaciju mlije~nih proizvoda sadrì najmanje 3x1010
ìvih stanica (cfu/g);
e) da 1 g duboko smrznute kulture namijenjene za izravnu
fermentaciju mlije~nih proizvoda sadrì najmanje 9x109
ìvih stanica (cfu/g).
(2) Liofilizirane kulture mogu biti u obliku granula ili praha.
(3) Teku}e starter kulture imaju rok trajanja najvi{e pet dana na
temperaturi do 4C.
(4) Liofilizirane starter kulture imaju deklariranu aktivnost
najmanje deset mjeseci na temperaturi od -18C ili najvi{e
{est tjedana na temperaturi od 4C.
(5) Liofilizirane starter kulture namijenjene za izravnu
fermentaciju imaju deklariranu aktivnost najmanje 20
mjeseci na temperaturi od - 8C ili najvi{e {est tjedana na
temperaturi od 4C.
(6) Duboko smrznute starter kulture, smrznute u teku}em
du{iku, imaju deklariranu aktivnost najmanje deset mjeseci
na temperaturi od -45C i najvi{e 45 dana na temperaturi od
-18C.
^lanak 55.
(Prijevoz starter kultura)
(1) Duboko smrznute starter kulture prevoze se u odgovaraju}oj
ambalaì sa suhim ledom (uglji~ni dioksid u krutom stanju
na temperaturi od - 79C) i tijekom transporta imaju
maksimalan rok trajanja od tri dana.
(2) Liofilizirane kulture mogu se prevoziti na sobnoj temperaturi
(21C) do 10 dana.
^lanak 56.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~in
kako je to propisano vaè}im propisima.
Broj 21 - Strana 27
(2) Za utvr|ivanje sukladnosti proizvoda s propisanim op}im

zahtjevima kakvo}e u svrhu slu`bene kontrole i
inspekcijskog nadzora koriste se valjane propisane metode te
druge validirane i me|unarodno priznate metode.
^lanak 57.
(Prestanak vaènja odredaba)
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju vaìti ~l.
od 1. do 9., od 15. do 42., od 66. do 107. i od 109. do 197.
Pravilnika o kvaliteti mlijeka, mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih
kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82) koji se odnose na
mlije~ne proizvode i starter kulture.
^lanak 58.
Proizvodi proizvedeni i ozna~eni sukladno odredbama
Pravilnika iz ~lanka 57. ovoga Pravilnika mogu se stavljati na
trì{te do iskori{tenja zaliha, a najkasnije 24 mjeseca nakon
objave ovoga Pravilnika u "Slu`benom glasniku BiH".
^lanak 59.
(Stupanje na snagu)
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
VM broj 331/10
14. prosinca 2010. godine
Sarajevo
Predsjedatelj
ANEKS
Tablica VRSTE SIRA S OBZIROM NA UDIO MLIJE^NE
MASTI U SUHOJ TVARI SIRA
Vrsta sira s obzirom na udio mlije~ne
masti u suhoj tvari
Udio mlije~ne masti u suhoj tvari (%)
Ekstra masni sir
60
Punomasni sir
45 i <60
Masni sir
25 i <45
Polumasni sir
10 i < 25
Posni sir
<10
74
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
godine, donio je
PRAVILNIK
O JESTIVIM BIQNIM UQIMA, JESTIVIM BIQNIM
MASTIMA I MAJONEZAMA
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o jestivim biqnim uqima, jestivim biqnim
mastima i majonezama (u daqwem tekstu: Pravilnik) ure|uju se
proizvodni i trì{ni standardi za jestiva biqna uqa, jestive
biqne masti, majoneze, sosove, prelive i salate (u daqwem
tekstu: proizvodi) koji se nalaze na trì{tu Bosne i
Hercegovine.
^lan 2.
(Izuzetak ood primjene)
Odredbe ovog pravilnika ne primjewuju se na jestivo
maslinovo uqe i jestive ìvotiwske masti.
Broj 21 - Strana 28
^lan 3.
(Pakovawe)
(1) Proizvodi se stavqaju na trì{te samo u originalnoj
ambalaì od materijala koji su u skladu sa posebnim
propisima o artiklima u kontaktu sa hranom i koji
osiguravaju o~uvawe kvaliteta proizvoda do momenta
otvarawa u roku upotrebe.
(2) Jestiva biqna uqa i jestive biqne masti mogu se na}i na
trì{tu i u rinfuzi, odnosno u cisternama, ako su
namijeweni kao sirovina za daqwu preradu.
^lan 4.
(Deklarisawe)
Deklarisawe upakovanih proizvoda namijewenih krajwem
potro{a~u propisano je Pravilnikom o op{tem deklarisawu
ili ozna~avawu upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 87/08) te odredbama ovog pravilnika.
^lan 5.
(Aditivi)
(1) Proizvodima se tokom proizvodwe mogu dodavati aditivi u
skladu sa Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih
aditiva u hrani namijewenoj u ishrani qudi ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 83/08), izuzev stava (2) ovog ~lana.
(2) Dodavawe aditiva nije dozvoqeno u jestivom hladno
presovanom biqnom uqu.
^lan 6.
(Arome)
Proizvodima se tokom proizvodwe mogu dodavati prirodne
arome i wihovi identi~ni sintetski ekvivalenti i druge
sintetske arome u skladu sa posebnim propisom o aromama.
^lan 7.
(Metrolo{ki zahtjevi)
Neto koli~ina, dozvoqena odstupawa, te na~in ozna~avawa
neto koli~ine za proizvode mora biti u skladu sa posebnim
metrolo{kim zahtjevima koji vaè za upakovane proizvode.
GLAVA I - JESTIVA BIQNA UQA
^lan 8.
(Definicija)
Jestiva biqna uqa su prehrambeni proizvodi koji su
sastavqeni primarno od glicerida masnih kiselina dobijenih
samo iz biqnih izvora, koji u mawim koli~inama mogu
sadràvati i druge lipide kao {to su fosfolipidi, od
nesaponifiraju}ih sastavnih dijelova i od slobodnih masnih
kiselina koje se javqaju prirodno u mastima ili uqu.
^lan 9.
(Razvrstavawe jestivih biqnih uqa)
S obzirom na tehnolo{ki postupak, jestiva biqna uqa
razvrstavaju se na:
a) jestivo rafinisano biqno uqe;
b) jestivo nerafinisano biqno uqe;
c) jestivo hladno presovano biqno uqe.
^lan 10.
(Jestivo rafinisano biqno uqe)
(1) Jestivo rafinisano biqno uqe je uqe koje je dobijeno
postupkom rafinacije iz jedne ili vi{e vrsta sirovog uqa
proizvedenih iz sirovina nazna~enih u ~lanu 14. ovog
pravilnika.
(2) Jestivo rafinisano biqno uqe na trì{tu se javqa kao:
a) jestivo rafinisano biqno uqe sa naznakom sirovine,
proizvedeno iskqu~ivo od jedne vrste sirovine (npr.
jestivo rafinisano suncokretovo uqe);
b) jestivo rafinisano biqno uqe bez naznake sirovine,
proizvedeno od jedne ili vi{e vrsta uqa;
c) jestivo rafinisano biqno uqe sa procentom (%) vrste
uqa (npr. jestivo rafinisano biqno uqe sa 60% uqa
kukuruznih klica).
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 11.
(Jestivo nerafinisano biqno uqe)
Jestivo nerafinisano biqno uqe je nerafinisano uqe
dobijeno mehani~kim procesom (npr. presovawem) uz
zagrijavawe, pre~i{}eno iskqu~ivo prawem vodom,
taloèwem, filtracijom i centrifugirawem.
^lan 12.
(Jestivo hladno presovano biqno uqe)
Jestivo hladno presovano biqno uqe je nerafinisano uqe
dobijeno iskqu~ivo mehani~kim procesom (npr. presovawem)
bez zagrijavawa, pre~i{}eno prawem vodom, taloèwem,
filtracijom i centrifugirawem.
^lan 13.
(Mije{ano jestivo biqno uqe)
(1) Mije{ano jestivo biqno uqe dobija se mije{awem jestivog
rafinisanog biqnog uqa, jestivog nerafinisanog biqnog
uqa ili jestivog hladno presovanog biqnog uqa.
(2) Mije{ano jestivo biqno uqe mora biti ozna~eno kao
"mje{avina jestivog rafinisanog biqnog uqa ili jestivog
nerafinisanog biqnog uqa ili jestivog hladno presovanog
biqnog uqa".
^lan 14.
(Vrste uqa)
Na osnovu sirovine jestiva biqna uqa se dijele na:
a) ara{idovo uqe: uqe dobijeno od plodova ara{ida
(Arachis hypogaea L.);
b) babasu uqe: uqe dobijeno od ko{tice razli~itih vrsta
babasu palmi (Orbignya oleifera B, Orbignya huebneri
B, Orbignya martiana B.R);
c) bu~ino ili tikvino uqe: uqe dobijeno od sjemenki bu~e
ili tikve (Cucurbita pepo L.);
d) jestivo pamukovo uqe: uqe koje se dobija od sjemenki
razli~itih vrsta pamuka (Gossypium spp.);
e) kokosovo uqe: uqe dobijeno od kokosovog oraha (Cocos
nucifera L.);
f) palmino uqe: uqe dobijeno od mesnatog dijela
(mezokarpa) ploda uqane palme (Elaeis guineensis
Jacq.);
g) palmin olein: te~na frakcija koja se dobija iz palminog
uqa;
h) palmin superolein: te~na frakcija koja se dobija iz
palminog uqa, proizvedena specijalno kontrolisanim
procesom kristalizacije, sa jodnim brojem 60 ili vi{e;
i) palmin stearin: visoko topiva frakcija koja se dobija
iz palminog uqa;
j) susamovo uqe: uqe dobijeno od sjemenki susama
(Sesamum indicum L.);
k) sojino uqe: uqe dobijeno od sjemena plodova soje
(Glycine max /L./ Mer.);
l) suncokretovo uqe: uqe dobijeno od sjemenki suncokreta
(Helianthus annuus L.);
m) suncokretovo uqe sa visokim sadràjem oleinske
kiseline: uqe dobijeno od sjemenki vrsta suncokreta sa
visokim sadràjem oleinske kiseline (sjeme Helianthus
annuus L.);
n) suncokretovo uqe sa sredwim sadràjem oleinske
kiseline: uqe dobijeno od sjemenki suncokreta sa
sredwim sadràjem oleinske kiseline sa sredwim
sadràjem oleinske kiseline (Helianthus annuus L.);
o) uqe ko{tice gro`|a: uqe koje se dobija iz ko{tica
gro`|a (Vitis vinifera L.);
p) uqe od kukuruznih klica: uqe dobijeno od klica
kukuruza (Zea mays L.);
Utorak, 22. 3. 2011.

q)
uqe od uqane repice: uqe dobijeno iz sjemena sqede}ih

vrsta uqane repice (Brassicca napus L, Brassicca
campestris L, Brassicca juncea L. i Brassicca tourneforti
L.);
r) uqe od uqane repice sa niskim sadràjem eruka
kiseline: uqe dobijeno od sjemena sqede}ih vrsta uqane
repice (Brassicca napus L, Brassicca campestris L,
Brassicca juncea L.), to uqe ne smije sadràti vi{e od
2% eruka kiseline;
s) uqe palminih ko{tica: uqe dobijeno od ko{tica ploda
uqane palme (Elaeis guineensis Jacq.);
t) uqe sla~ice: uqe dobijeno od sjemena bijele sla~ice
(Sinapis alba L. ili Brassicca hirta Moench), odnosno
sjemena sme|e sla~ice (Brassicca juncea /L./ Czern. i
Coss.), odnosno sjeme crne sla~ice (Brassicca nigra /L./
Koch);
y) uqe {afranike s visokim sadràjem oleinske
kiseline: uqe dobijeno od sjemena {afranike sa
visokim sadràjem oleinske kiseline (Carthamus
tinctorius L.); uqe ne smije sadràvati mawe od 75%
oleinske kiseline;
v) uqe {afranike: uqe dobijeno od sjemena {afranike
(Carthamus tinctorius L.);
w) druga uqa dobijena od plodova ili dijelova biqaka koji
sadrè uqe i nisu toksi~ni za qudsku upotrebu.
^lan 15.
(Identifikacione oznake)
Jestiva biqna uqa iz ~lana 14. ovog pravilnika moraju
imati identifikacione oznake navedene u Aneksu I koji je
^lan 16.
(Zahtjevi kvaliteta za jestiva rafinisana biqna uqa)
Jestiva rafinisana biqna uqa moraju ispuwavati sqede}e
zahtjeve u pogledu kvaliteta:
a) da su pri temperaturi 25C bistra;
b) da imaju boju svojstvenu sirovini;
c) da im je ukus i miris pri temperaturi 25C blag,
prijatan i svojstven sirovini;
d) da sadrè najvi{e 0,3% slobodnih masnih kiselina
(izraènih kao oleinska kiselina);
e) da sadrè najvi{e 0,2% vode i drugih isparqivih
materija;
f) da peroksidni broj iznosi najvi{e 7 mmol O(2)/kg uqa;
g) da sadrè najvi{e 50 mg/kg sapuna (kao Na-oleinata).
^lan 17.
(Zahtjevi kvaliteta za jestiva nerafinisana biqna uqa i
jestiva hladno presovana biqna uqa)
Jestiva nerafinisana biqna uqa i jestiva hladno
presovana biqna uqa moraju ispuwavati sqede}e zahtjeve u
pogledu kvaliteta:
a) da imaju boju svojstvenu sirovini;
b) da im je ukus i miris blag, prijatan i svojstven sirovini;
c) da sadrè najvi{e 3% slobodnih masnih kiselina
d) da sadrè najvi{e 0,4% vode i drugih isparqivih
materija;
e) da peroksidni broj iznosi najvi{e 10 mmol O(2)/kg uqa;
f) da ne sadrè vi{e od 0,05% ne~isto}a;
g) da hladno presovana jestiva uqa ne smiju sadràvati
vi{e od 0,15 mg/kg stigmastadiena.
Broj 21 - Strana 29
GLAVA II - JESTIVE BIQNE MASTI

^lan 18.
(Jestiva rafinisana biqna mast)
Jestiva rafinisana biqna mast je proizvod koji se dobija
od jestivih uqa odnosno masti biqnog porijekla postupkom
rafinacije
i
hidrogenacije,
frakcionisawa,
interesterifikacijom ili kombinacijom ovih postupaka uz
mogu}nost wihovog naknadnog mije{awa.
^lan 19.
(Biqni mrs)
(1) Biqni mrs je proizvod dobijen od jestivih biqnih uqa i
masti uz dodatak aditiva, postupkom mije{awa i
kristalizacije.
(2) Biqni mrs mora sadràti najmawe 95% (m/m) masno}e.
^lan 20.
(Mije{ana jestiva rafinisana mast)
Mije{ana jestiva rafinisana mast je proizvod dobijen od
jestivih uqa, odnosno masti biqnog porijekla postupkom
hidrogenacije, frakcionisawa, interesterifikacijom ili
kombinacijom ovih postupaka uz mogu}nost wihovog naknadnog
mije{awa.
^lan 21.
(Parametri kvaliteta za jestive biqne masti)
Jestive biqne masti moraju ispuwavati sqede}e uslove u
pogledu kvaliteta:
a) da imaju karakteristi~nu boju;
b) da im je ukus i miris blag, prijatan i bez stranih
primjesa;
c) da sadrè najvi{e 0,3% nezasi}enih masnih kiselina
d) da sadrè najvi{e 0,2% vode i drugih isparqivih
materija;
e) da peroksidni broj iznosi najvi{e 2,5 mmol O(2)/kg uqa.
GLAVA III - MAJONEZA
^lan 22.
(Majoneza)
Majoneza je proizvod u obliku emulzije tipa uqe u vodi,
proizvedena od jestivog biqnog uqa, ùmanca od koko{ijih
jaja, za~ina i drugih dozvoqenih dodataka.
^lan 23.
(Ozna~avawe majoneze)
Majoneza se ozna~ava kao:
a) "majoneza", koja sadrì 70% i vi{e masno}e;
b) "niskokalori~na majoneza", koja sadrì mawe od 45%
masno}e.
^lan 24.
(Sosovi na bazi majoneze)
Sosovi na bazi majoneze (u daqwem tekstu: sosovi) prema
ovom pravilniku su proizvodi dobijeni iz majoneze, za~ina i
drugih dozvoqenih dodataka.
^lan 25.
(Prelivi)
(1) Prelivi (dressing) po ovom pravilniku su emulgovani ili
neemulgovani proizvodi dobijeni od jestivog biqnog uqa i
drugih dozvoqenih dodataka.
(2) Preliv mora sadràti najmawe 5% jestivog biqnog uqa.
^lan 26.
(Salate sa majonezom)
(1) Salate s majonezom ili proizvodima srodnim majonezi su
proizvodi dobijeni od majoneze, sosa ili preliva i
usitwenog mesa, ribe, povr}a, vo}a, jaja, cerealija, biqnih
proteina i drugih dozvoqenih dodataka.
(2) Zavisno od sadràja sirovine, salate se stavqaju u promet
kao:
a) salate sa mesom;
Broj 21 - Strana 30
b)
c)
d)
e)
salate sa ribom;
salate sa povr}em;
salate sa biqnim proteinima;
mije{ane salate.
^lan 27.
(Skladi{tewe)
Majoneza i proizvodi srodni majonezi moraju se ~uvati i
skladi{titi u tamnoj, suvoj i prozra~noj prostoriji gdje
temperatura nije ispod 5C a ne prelazi 10C, osim ako na
deklaraciji proizvoda nije druga~ije nazna~eno.
DIO TRE]I - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 28.
(Utvr|ivawe uskla|enosti)
op{tim zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole
koriste se vaè}e metode, i to:
a) ISO 5555 Uzimawe uzoraka;
b) BAS EN ISO 661 Priprema uzorka za testirawe;
c) BAS EN ISO 662 Odre|ivawe sadràja vlage i isparqivih materija;
d) BAS EN ISO 3657 Odre|ivawe broja saponifikacije;
e) BAS EN ISO 3960 Odre|ivawe peroksidnog broja;
f) BAS EN ISO 660 Odre|ivawe kiselinskog broja i
kiselosti;
g) BAS EN ISO 3961 Odre|ivawe jodnog broja;
h) BAS EN ISO 15788-1 Odre|ivawe stigmastadiena u
biqnim uqima - 1. dio:
Metoda gasne hromatografije koriste}i kapilarnu
kolonu (referentna metoda);
i) BAS EN ISO 5508 Analize koje se izvode putem gasne
hromatografije metil-estera masnih kiselina;
j) BAS EN ISO 663 Odre|ivawe sadràja nerastvorqivih
ne~isto}a;
k) ISO 6883 Odre|ivawe dogovorene mase na jedinicu
zapremine ("litarska masa na vazduhu");
Utorak, 22. 3. 2011.
l) BAS EN ISO 6320 Odre|ivawe indeksa refrakcije;

m) BAS EN ISO 18609 Odre|ivawe neosapuwivih materija
- Metoda ekstrakcije heksanom;
n) BAS EN ISO 12228 Odre|ivawe sadràja pojedina~nih
i ukupnih sterola - Metoda gasne hromatografije.
(2) Mogu se koristiti i druge validne me|unarodno priznate
metode, a u slu~aju nejednakih rezultata smatra}e se
rezultati dobijeni po metodama navedenim u stavu (1) ovog
~lana.
^lan 29.
Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovodi}e se u
skladu sa vaè}im propisima u BiH.
^lan 30.
odredbe Pravilnika o kvalitetu jestivih uqa i masti biqnog
porijekla i margarina, majoneza i wima srodnih proizvoda
("Slu`beni list SFRJ", broj 27/85) od ~lana 12. do ~lana 41. i
od ~lana 55. do ~lana 77. kojima se propisuje kvalitet jestivih
biqnih uqa, jestivih biqnih masti i majoneza.
^lan 31.
(Prelazne odredbe)
Proizvodi proizvedeni u skladu sa propisom iz ~lana 30.
ovog pravilnika mogu se stavqati na trì{te najkasnije 12
mjeseci od dana stupawa na snagu ovog pravilnika.
^lan 32.
(Stupawe na snagu)
SM broj 333/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 31
Broj 21 - Strana 32
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 33
Broj 21 - Strana 34
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 35
Broj 21 - Strana 36
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.

30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sjednici odrànoj 14. decembra 2010. godine, donijelo je
PRAVILNIK
O JESTIVIM BILJNIM ULJIMA, JESTIVIM BILJNIM
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim
mastima i majonezama (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ure|uju se
proizvodni i trì{ni standardi za jestiva biljna ulja, jestive biljne
masti, majoneze, umake, preljeve i salate (u daljnjem tekstu:
proizvodi) koji se nalaze na trì{tu Bosne i Hercegovine.
^lan 2.
(Izuze}e)
Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na jestivo
maslinovo ulje i jestive ìvotinjske masti.
^lan 3.
(Pakovanje)
(1) Proizvodi se stavljaju na trì{te samo u originalnoj ambalaì
od materijala koji su u skladu s posebnim propisima o
artiklima u kontaktu s hranom i koji osigurava o~uvanje
kvaliteta proizvoda do momenta otvaranja u roku upotrebe.
(2) Jestiva biljna ulja i jestive biljne masti mogu se na}i na
trì{tu i u rinfuzi, odnosno u cisternama, ako su namijenjeni
kao sirovina za daljnju preradu.
^lan 4.
Deklariranje)
Deklariranje upakovanih proizvoda namijenjenih krajnjem
potro{a~u propisano je Pravilnikom o op}em deklariranju ili
ozna~avanju upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj
87/08) te odredbama ovog pravilnika.
^lan 5.
(Aditivi)
(1) Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati aditivi u
skladu s Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih
aditiva u hrani namijenjenoj u ishrani ljudi ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 83/08) izuzev stava (2) ovog ~lana.
(2) Dodavanje aditiva nije dozvoljeno u jestivom hladno
presovanom biljnom ulju.
^lan 6.
(Arome)
Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati prirodne
arome i njihovi identi~ni sintetski ekvivalenti i druge sintetske
arome u skladu s posebnim propisom o aromama.
^lan 7.
Netokoli~ina, dozvoljena odstupanja, te na~in ozna~avanja
netokoli~ine za proizvode mora biti u skladu s posebnim
mjeriteljskim zahtjevima koji vaè za upakovane proizvode.
POGLAVLJE I. JESTIVA BILJNA ULJA
^lan 8.
(Definicija)
Jestiva biljna ulja su prehrambeni proizvodi koji su
sastavljeni primarno od glicerida masnih kiselina dobivenih
samo iz biljnih izvora, koji u manjim koli~inama mogu
Broj 21 - Strana 37
sadràvati i druge lipide kao {to su fosfolipidi, od

nesaponifiraju}ih sastavnih dijelova i od slobodnih masnih
kiselina koje se javljaju prirodno u mastima ili ulju.
^lan 9.
(Razvrstavanje jestivih biljnih ulja)
S obzirom na tehnolo{ki postupak, jestiva biljna ulja se
razvrstavaju na:
a) jestivo rafinirano biljno ulje;
b) jestivo nerafinirano biljno ulje;
c) jestivo hladno presovano biljno ulje.
^lan 10.
(Jestivo rafinirano biljno ulje)
(1) Jestivo rafinirano biljno ulje je ulje koje je dobiveno
postupkom rafinacije iz jedne ili vi{e vrsta sirovog ulja
proizvedenih iz sirovina nazna~enih u ~lanu 14. ovog
pravilnika.
(2) Jestivo rafinirano biljno ulje na trì{tu se javlja kao:
a) jestivo rafinirano biljno ulje s naznakom sirovine,
proizvedeno isklju~ivo od jedne vrste sirovine (npr.
jestivo rafinirano suncokretovo ulje);
b) jestivo rafinirano biljno ulje bez naznake sirovine
proizvedeno od jedne ili vi{e vrsta ulja;
c) jestivo rafinirano biljno ulje s procentom (%) vrste ulja
(npr. jestivo rafinirano biljno ulje sa 60% ulja kukuruznih
klica).
^lan 11.
(Jestivo nerafinirano biljno ulje)
Jestivo nerafinirano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno
mehani~kim procesom (npr. presovanjem) uz upotrebu toplote,
pre~i{}eno isklju~ivo pranjem vodom, taloènjem, filtracijom i
centrifugiranjem.
^lan 12.
(Jestivo hladno presovano biljno ulje)
Jestivo hladno pre{ano biljno ulje je nerafinirano ulje
dobiveno isklju~ivo mehani~kim procesom (npr. presovanjem)
bez upotrebe toplote, pre~i{}eno pranjem vodom, taloènjem,
filtracijom i centrifugiranjem.
^lan 13.
(Mije{ano jestivo biljno ulje)
(1) Mije{ano jestivo biljno ulje dobiva se mije{anjem jestivog
rafiniranog biljnog ulja, jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili
jestivog hladno presovanog biljnog ulja.
(2) Mije{ano jestivo biljno ulje mora biti ozna~eno kao
"mje{avina jestivog rafiniranog biljnog ulja ili jestivog
nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno presovanog
biljnog ulja".
^lan 14.
(Vrste ulja)
Na osnovu sirovine, jestiva biljna ulja dijele se na:
a) ara{idovo ulje: ulje dobiveno od plodova ara{ida (Arachis
hypogaea L.);
b) babasu ulje: ulje dobiveno od ko{tice razli~itih vrsta
babasu palmi (Orbignya oleifera B., Orbignya huebneri
B., Orbignya martiana B.R);
c) tikvino ili bu~ino ulje: ulje dobiveno od sjemenki tikve ili
bu~e (Cucurbita pepo L.);
d) jestivo pamukovo ulje: ulje koje se dobiva od sjemenki
razli~itih vrsta pamuka (Gossypium spp.);
e) kokosovo ulje: ulje dobiveno od kokosovog oraha (Cocos
nucifera L.);
f) palmino ulje: ulje dobiveno od mesnatog dijela
(mezokarpa) ploda uljane palme (Elaeis guineensis
Jacq.);
g) palmin olein: teku}a frakcija koja se dobiva iz palminog
ulja;
h) palmin superolein: teku}a frakcija koja se dobiva iz
palminog ulja, proizvedena specijalno kontroliranim
procesom kristalizacije s jodnim brojem 60 ili vi{e.
Broj 21 - Strana 38
i)
palmin stearin: visoko topiva frakcija koja se dobiva iz

palminog ulja;
j) sezamovo ulje: ulje dobiveno od sjemenki sezama
k) sojino ulje: ulje dobiveno iz sjemena plodova soje
l) suncokretovo ulje: ulje dobiveno iz sjemenki suncokreta
m) suncokretovo ulje s visokim sadràjem oleinske kiseline:
ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta s visokim
sadràjem oleinske kiseline (sjeme Helianthus annuus
L.);
n) suncokretovo ulje sa srednjim sadràjem oleinske
kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta sa
srednjim sadràjem oleinske kiseline (Helianthus annuus
L.);
o) ulje iz gro`|anih ko{tica: ulje koje se dobiva od ko{tica
gro`|a (Vitis vinifera L.);
p) ulje od kukuruznih klica: ulje dobiveno od klica kukuruza
(Zea mays L.);
q) ulje od uljane repice: ulje dobiveno iz sjemena sljede}ih
vrsta uljanih repica (Brassicca napus L., Brassicca
campestris L., Brassicca juncea L. i Brassicca tourneforti
L.);
r) ulje od uljane repice s niskim udjelom eruka kiselina: ulje
dobiveno iz sjemena sljede}ih vrsta uljanih repica
(Brassicca napus L., Brassicca campestris L., Brassicca
juncea L.), to ulje ne smije sadràvati vi{e od 2% eruka
kiselina;
s) ulje palminih ko{tica: ulje dobiveno od ko{tica ploda
uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.);
t) ulje sla~ice: ulje dobiveno od sjemena bijele sla~ice
(Sinapis alba L. ili Brassicca hirta Moench), odnosno
sjemena sme|e sla~ice (Brassicca juncea /L./ Czern. i
Coss.), odnosno sjeme crne sla~ice (Brassicca nigra /L./
Koch);
u) ulje {afranike s visokim sadràjem oleinske kiseline: ulje
dobiveno od sjemena {afranike s visokim sadràjem
oleinske kiseline (Carthamus tinctorius L.); ulje ne smije
sadràvati manje od 75% oleinske kiseline;
v) ulje {afranike: ulje dobiveno od sjemena {afranike
w) druga ulja dobivena od plodova ili dijelova biljaka koji
sadrè ulje i nisu toksi~ni za ljudsku upotrebu.
^lan 15.
(Identifikacione oznake)
Jestiva biljna ulja iz ~lana 14. ovog pravilnika moraju imati
identifikacione oznake navedene u Aneksu koji je sastavni dio
ovog pravilnika.
^lan 16.
(Zahtjevi kvaliteta za jestiva rafinirana biljna ulja)
Jestiva rafinirana biljna ulja moraju u pogledu kvaliteta
ispunjavati sljede}e zahtjeve:
a) da su pri temperaturi 25C bistra;
c) da im je okus i miris pri temperaturi 25C blag, prijatan i
svojstven sirovini;
e) da sadrè najvi{e 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari;
f) da peroksidni broj iznosi najvi{e 7 mmol O(2)/kg ulja;
g) da sadrè najvi{e 50 mg/kg sapuna (kao Na-oleinata).
^lan 17.
(Zahtjevi kvaliteta za jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva
hladno presovana biljna ulja)
Jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva hladno presovana
biljna ulja moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati sljede}e
zahtjeve:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
Utorak, 22. 3. 2011.
da imaju boju svojstvenu sirovini;

da im je okus i miris blag, prijatan i svojstven sirovini;
da sadrè najvi{e 3% slobodnih masnih kiselina (izraènih
kao oleinska kiselina);
da sadrè najvi{e 0,4% vode i drugih hlapljivih tvari;
da peroksidni broj iznosi najvi{e 10 mmol O(2)/kg ulja;
da ne sadrè vi{e od 0,05% ne~isto}a;
da hladno stiskana jestiva ulja ne smiju sadràvati vi{e od
0,15 mg/kg stigmastadiena.
POGLAVLJE II. JESTIVE BILJNE MASTI

^lan 18.
(Jestiva rafinirana biljna mast)
Jestiva rafinirana biljna mast je proizvod koji se dobiva od
jestivih ulja, odnosno masti biljnog porijekla postupkom
rafiniranja i hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom
ili kombinacijom ovih postupaka uz mogu}nost njihovog
naknadnog mije{anja.
^lan 19.
(Biljni mrs)
(1) Biljni mrs je proizvod dobiven od jestivih biljnih ulja i masti
uz dodatak aditiva, postupkom mije{anja i kristalizacije.
(2) Biljni mrs mora sadràvati najmanje 95% (m/m) masno}e.
^lan 20.
(Mije{ana jestiva rafinirana mast)
Mije{ana jestiva rafinirana mast je proizvod dobiven od
jestivih ulja, odnosno masti biljnog porijekla postupkom
hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom ili
kombinacijom ovih postupaka uz mogu}nost njihovog
^lan 21.
(Zahtjevi kvaliteta za jestive biljne masti)
Jestive biljne masti moraju u pogledu kvaliteta ispunjavati
sljede}e zahtjeve:
b) da im je okus i miris blag, prijatan i bez stranih primjesa;
d) da sadrè najvi{e 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari;
e) da peroksidni broj iznosi najvi{e 2,5 mmol O(2)/kg ulja.
POGLAVLJE III. MAJONEZA
^lan 22.
(Majoneza)
Majoneza je proizvod u obliku emulzije tipa ulje u vodi,
proizvedena od jestivog biljnog ulja, ùmanca od koko{jih jaja,
za~ina i drugih dozvoljenih dodataka.
^lan 23.
(Ozna~avanje majoneza)
a) "majoneza", koja sadrì 70% i vi{e masno}e;
b) "niskokalori~na majoneza", koja sadrì manje od 45%
masno}e.
^lan 24.
(Umaci na bazi majoneze)
Umaci na bazi majoneze (u daljnjem tekstu: umaci), prema
ovom pravilniku, proizvodi su dobiveni iz majoneze, za~ina i
drugih dozvoljenih dodataka.
^lan 25.
(Preljevi)
(1) Preljevi (dressing) su, prema ovom pravilniku, emulgirani ili
neemulgirani proizvod dobiven od jestivog biljnog ulja i
drugih dozvoljenih dodataka.
(2) Preljev mora sadràvati najmanje 5% jestivog biljnog ulja.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 26.
(Salate s majonezom)
proizvodi dobiveni od majoneze, umaka ili preljeva i
usitnjenog mesa, ribe, povr}a, vo}a, jaja, ìtarica, biljnih
proteina i drugih dozvoljenih dodataka.
(2) Zavisno od sadràja sirovine, salate se stavljaju u promet
kao:
a) salate s mesom;
b) salate s ribom;
c) salate s povr}em;
d) salate s biljnim proteinima;
e) mije{ane salate.
^lan 27.
(Skladi{tenje)
skladi{titi u tamnoj, suhoj i prozra~noj prostoriji gdje
temperatura nije ispod 5C a ne prelazi 10C, osim ako na
deklaraciji proizvoda nije druga~ije nazna~eno.
^lan 28.
(Utvr|ivanje uskla|enosti)
zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole koriste se
vaè}e metode, i to:
a) ISO 5555 Uzorkovanje;
b) BAS EN ISO 661 Priprema test uzorka;
c) BAS EN ISO 662 Odre|ivanje sadràja vlage i isparljivih
materija;
d) BAS EN ISO 3657 Odre|ivanje broja saponifikacije;
e) BAS EN ISO 3960 Odre|ivanje peroksidnog broja;
f) BAS EN ISO 660 Odre|ivanje kiselinskog broja i
kiselosti;
g) BAS EN ISO 3961 Odre|ivanje jodnog broja;
h) BAS EN ISO 15788-1 Odre|ivanje stigmastadiena u
biljnim uljima - 1. dio: Metoda plinske hromatografije
koriste}i kapilarnu kolonu (referentna metoda);
i) BAS EN ISO 5508 Analize koje se izvode putem plinske
hromatografije metil estera masnih kiselina;
j)
Broj 21 - Strana 39
BAS EN ISO 663 Odre|ivanje sadràja nerastvorljivih

ne~isto}a;
k) ISO 6883 Odre|ivanje dogovorene mase na jedinicu
volumena ("masa litra u zraku");
l) BAS EN ISO 6320 Odre|ivanje indeksa refrakcije;
m) BAS EN ISO 18609 Odre|ivanje neosapunjivih materija
- Ekstrakciona metoda s heksanom;
n) BAS EN ISO 12228 Odre|ivanje sadràja pojedina~nih i
ukupnih sterola - Metoda plinske hromatografije.
(2) Mogu se koristiti i druge validirane me|unarodnopriznate
metode, a u slu~aju nejednakih rezultata smatrat }e se
rezultati dobiveni po metodama navedenim u stavu (1) ovog
~lana.
^lan 29.
Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provodit }e se na
na~in kako je to propisano vaè}im propisima u BiH.
^lan 30.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvalitetu jestivih ulja i masti biljnog
porijekla i margarina, majoneza i njima srodnih proizvoda
("Slu`beni list SFRJ", broj 27/85) od ~lana 12. do 41. i od ~lana
55. do 77., kojima se propisuje kvalitet jestivih biljnih ulja,
jestivih biljnih masti i majoneza.
^lan 31.
(Prijelazne odredbe)
Proizvodi proizvedeni u skladu s propisima iz ~lana 30. ovog
pravilnika mogu se stavljati na trì{te najkasnije 12 mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
^lan 32.
(Stupanje na snagu)
VM broj 333/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Broj 21 - Strana 40
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 41
Broj 21 - Strana 42
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 43
Broj 21 - Strana 44
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.

br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
PRAVILNIK
O JESTIVIM BILJNIM ULJIMA, JESTIVIM BILJNIM
^lanak 1.
(Predmet)
Pravilnikom o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim
mastima i majonezama (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ure|uju se
proizvodni i trì{ni standardi za jestiva biljna ulja, jestive biljne
masti, majoneze, umake, preljeve i salate (u daljnjem tekstu:
proizvodi) koji se nalaze na trì{tu Bosne i Hercegovine.
^lanak 2.
(Izuze}e)
Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na jestivo
maslinovo ulje i jestive ìvotinjske masti.
^lanak 3.
(Pakiranje)
(1) Proizvodi se stavljaju na trì{te samo u originalnoj ambalaì
od materijala koji su u skladu s posebnim propisima o
artiklima u dodiru s hranom i koji osigurava o~uvanje
kakvo}e proizvoda do trenutka otvaranja u roku uporabe.
(2) Jestiva biljna ulja i jestive biljne masti mogu se na}i na
trì{tu i u rinfuzi odnosno u cisternama ako su namijenjeni
biti sirovinom za daljnju preradu.
^lanak 4.
(Deklariranje)
Deklariranje upakiranih proizvoda namijenjenih krajnjem
potro{a~u propisano je Pravilnikom o op}em deklariranju ili
ozna~avanju upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj
87/08) te odredbama ovoga Pravilnika.
^lanak 5.
(Aditivi)
(1) Proizvodima se tijekom proizvodnje mogu dodavati aditivi
sukladno Pravilniku o uvjetima uporabe prehrambenih
aditiva u hrani namijenjenoj prehrani ljudi ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 83/08), izuzev stavka (2) ovoga ~lanka.
(2) Nije dopu{teno dodavati aditive jestivom hladno pre{anom
biljnom ulju.
^lanak 6.
(Arome)
Proizvodima se tijekom proizvodnje mogu dodavati prirodne
arome i njihovi istovjetni sintetski ekvivalenti i druge sintetske
arome sukladno posebnom propisu o aromama.
^lanak 7.
Neto koli~ina, dopu{tena odstupanja te na~in ozna~avanja
neto koli~ine za proizvode moraju biti u skladu s posebnim
mjeriteljskim zahtjevima koji vrijede za upakirane proizvode.
POGLAVLJE I. JESTIVA BILJNA ULJA
^lanak 8.
(Definicija)
Jestiva biljna ulja su prehrambeni proizvodi koji se primarno
sastoje od: glicerida masnih kiselina dobivenih samo iz biljnih
izvora, koji u manjim koli~inama mogu sadràvati i druge lipide
Broj 21 - Strana 45
poput fosfolipida, neosapunjivih tvari i slobodnih masnih

kiselina, koje se prirodno javljaju u mastima ili ulju.
^lanak 9.
(Razvrstavanje jestivih biljnih ulja)
S obzirom na tehnolo{ki postupak jestiva biljna ulja
razvrstavaju se na:
a) jestivo rafinirano biljno ulje,
b) jestivo nerafinirano biljno ulje,
c) jestivo hladno pre{ano biljno ulje.
^lanak 10.
(Jestivo rafinirano biljno ulje)
(1) Jestivo rafinirano biljno ulje je ulje koje je dobiveno
postupkom rafinacije jedne ili vi{e vrsta sirovih ulja
proizvedenih iz sirovina nazna~enih u ~lanku 14. ovoga
Pravilnika.
(2) Jestivo rafinirano biljno ulje na trì{tu se javlja kao:
a) jestivo rafinirano biljno ulje s naznakom sirovine, koje je
proizvedeno isklju~ivo od jedne vrste sirovine (npr.
jestivo rafinirano suncokretovo ulje),
b) jestivo rafinirano biljno ulje bez naznake sirovine, koje je
proizvedeno iz jedne ili vi{e vrsta ulja,
c) jestivo rafinirano biljno ulje s postotkom (%) vrste ulja
(npr. jestivo rafinirano biljno ulje sa 60% ulja kukuruznih
klica).
^lanak 11.
(Jestivo nerafinirano biljno ulje)
Jestivo nerafinirano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno
mehani~kim postupcima (npr. pre{anjem) uz uporabu topline,
pro~i{}eno isklju~ivo pranjem vodom, taloènjem, filtriranjem i
centrifugiranjem.
^lanak 12.
(Jestivo hladno pre{ano biljno ulje)
Jestivo hladno pre{ano biljno ulje je nerafinirano ulje
dobiveno isklju~ivo mehani~kim postupcima (npr. pre{anjem)
bez uporabe topline, pro~i{}eno pranjem vodom, taloènjem,
filtriranjem i centrifugiranjem.
^lanak 13.
(Mije{ano jestivo biljno ulje)
(1) Mije{ano jestivo biljno ulje dobiva se mije{anjem jestivog
rafiniranog biljnog ulja, jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili
jestivog hladno pre{anog biljnog ulja.
(2) Mije{ano jestivo biljno ulje mora biti ozna~eno kao
"mje{avina jestivog rafiniranog biljnog ulja ili jestivog
nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno pre{anog
biljnog ulja".
^lanak 14.
(Vrste ulja)
Prema sirovini jestiva biljna ulja dijele se na:
a) ara{idovo ulje: ulje dobiveno iz plodova ara{ida (Arachis
hypogaea L.);
b) babasu ulje: ulje dobiveno iz ko{tica razli~itih vrsta palmi
babasu (Orbignya oleifera B., Orbignya huebneri B.,
Orbignya martiana B.R);
c) bu~ino ili tikvino ulje: ulje dobiveno iz sjemenki bu~e ili
tikve (Cucurbita pepo L.);
d) jestivo pamukovo ulje: ulje dobiveno iz sjemenki
razli~itih sorta pamuka (Gossypium spp.);
e) kokosovo ulje: ulje dobiveno iz kokosovog oraha (Cocos
nucifera L.);
f) palmino ulje: ulje dobiveno iz mesnatog dijela
(mezokarpa) ploda uljane palme (Elaeis guineensis
Jacq.);
g) palmin olein: teku}a frakcija dobivena iz palminog ulja;
h) palmin superolein: teku}a frakcija dobivena iz palminog
ulja, proizvedena posebno kontroliranim postupkom
kristalizacije postiù}i jodni broj 60 ili vi{e;
Broj 21 - Strana 46
i)
palmin stearin: visoko topiva frakcija dobivena iz

palminog ulja;
j) sezamovo ulje: ulje dobiveno iz sjemenki sezama
k) sojino ulje: ulje dobiveno iz sjemena plodova soje
l) suncokretovo ulje: ulje dobiveno iz sjemenki suncokreta
m) suncokretovo ulje s visokim udjelom oleinske kiseline:
ulje dobiveno iz sjemenki sorte suncokreta s visokim
udjelom oleinske kiseline (sjeme Helianthus annuus L.);
n) suncokretovo ulje sa srednjim udjelom oleinske kiseline:
ulje dobiveno iz sjemenki suncokreta sa srednjim udjelom
oleinske kiseline (Helianthus annuus L.);
o) ulje ko{tica gro`|a: ulje dobiveno iz gro`|anih ko{tica
(Vitis vinifera L.);
p) ulje kukuruznih klica: ulje dobiveno iz kukuruznih klica
(Zea mays L.);
q) repi~ino ulje: ulje dobiveno iz sjemena sljede}ih vrsta
uljanih repica: Brassicca napus L., Brassicca campestris
L., Brassicca juncea L. i Brassicca tourneforti L.;
r) repi~ino ulje s niskim udjelom eruka kiseline: ulje
dobiveno iz sjemena sljede}ih vrsta uljanih repica:
Brassicca napus L., Brassicca campestris L. i Brassicca
juncea L., a to ulje ne smije sadràvati vi{e od 2% eruka
kiseline;
s) ulje palminih ko{tica: ulje dobiveno iz ko{tica ploda
uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.);
t) ulje goru{ice: ulje dobiveno iz sjemena bijele goru{ice
(Sinapis alba L. ili Brassicca hirta Moench) odnosno iz
sjemena sme|e goru{ice (Brassicca juncea /L./ Czern. i
Coss.) odnosno iz sjemena crne goru{ice (Brassicca nigra
/L./ Koch);
u) ulje {afranike s visokim udjelom oleinske kiseline: ulje
dobiveno iz sjemena {afranike s visokim sadràjem
oleinske kiseline (Carthamus tinctorius L.), a to ulje ne
smije sadràvati manje od 75% oleinske kiseline;
v) ulje {afranike: ulje dobiveno iz sjemena {afranike
w) druga ulja dobivena iz plodova ili dijelova biljaka koji
sadrè ulje i nisu toksi~ni za ljudsku uporabu.
^lanak 15.
(Identifikacijske oznake)
Jestiva biljna ulja iz ~lanka 14. ovoga Pravilnika moraju
ispunjavati identifikacijske oznake navedene u Aneksu I. koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
^lanak 16.
(Zahtjevi kakvo}e za jestiva rafinirana biljna ulja)
Jestiva rafinirana biljna ulja moraju ispunjavati sljede}e
zahtjeve kakvo}e:
a) da su bistra na temperaturi od 25C;
c) da im je okus i miris na temperaturi od 25C blag, prijatan
i svojstven sirovini;
e) da sadrè najvi{e 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari;
f) da peroksidni broj iznosi najvi{e 7 mmola O(2)/kg ulja;
g) da sadrè najvi{e 50 mg/kg sapuna (kao Natrijevih
oleinata).
^lanak 17.
(Zahtjevi kakvo}e za jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva
hladno pre{ana biljna ulja)
Jestiva nerafinirana biljna ulja i jestiva hladno pre{ana biljna
ulja moraju ispunjavati sljede}e zahtjeve kakvo}e:
a) da imaju boju svojstvenu sirovini;
b) da im je okus i miris blag, prijatan i svojstven sirovini;
c)
d)
e)
f)
g)
Utorak, 22. 3. 2011.
da sadrè najvi{e 3% slobodnih masnih kiselina (izraènih

kao oleinska kiselina);
da sadrè najvi{e 0,4% vode i drugih hlapljivih tvari;
da peroksidni broj iznosi najvi{e 10 mmola O(2)/kg ulja;
da ne sadrè vi{e od 0,05% ne~isto}a;
da hladno pre{ana jestiva ulja ne smiju sadràvati vi{e od
0,15 mg/kg stigmastadiena.
POGLAVLJE II. JESTIVE BILJNE MASTI

^lanak 18.
(Jestiva rafinirana biljna mast)
Jestiva rafinirana biljna mast je proizvod koji se dobiva iz
jestivih ulja odnosno masti biljnog podrijetla postupkom
rafiniranja i hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom
ili kombinacijom ovih postupaka uz mogu}nost njihovog
^lanak 19.
(Biljni mrs)
(1) Biljni mrs je proizvod dobiven iz jestivih biljnih ulja i masti
uz dodatak aditiva, postupkom mije{anja i kristalizacije.
(2) Biljni mrs mora sadràvati najmanje 95% (m/m) masno}e.
^lanak 20.
(Mije{ana jestiva rafinirana mast)
Mije{ana jestiva rafinirana mast je proizvod dobiven iz
jestivih ulja odnosno masti biljnog podrijetla postupkom
hidrogenacije, frakcioniranjem, interesterifikacijom ili
kombinacijom ovih postupaka uz mogu}nost njihovog
^lanak 21.
(Zahtjevi kakvo}e za jestive biljne masti)
Jestive biljne masti moraju ispunjavati sljede}e zahtjeve
kakvo}e:
b) da im je okus i miris blag, prijatan i bez stranih primjesa;
d) da sadrè najvi{e 0,2% vode i drugih hlapljivih tvari;
e) da peroksidni broj iznosi najvi{e 2,5 mmola O(2)/kg ulja.
POGLAVLJE III. MAJONEZA
^lanak 22.
(Majoneza)
Majoneza je proizvod u obliku emulzije tipa ulje u vodi,
proizvedena od jestivog biljnog ulja, ùtanjka od koko{jih jaja,
za~ina i drugih dopu{tenih dodataka.
^lanak 23.
(Ozna~avanje majoneze)
a) "majoneza" - sadrì 70% i vi{e masno}e,
b) "niskokalori~na majoneza" - sadrì manje od 45%
masno}e.
^lanak 24.
(Umaci na bazi majoneze)
Umaci na bazi majoneze (u daljnjem tekstu: umaci) prema
ovome Pravilniku su proizvodi dobiveni iz majoneze, za~ina i
drugih dopu{tenih dodataka.
^lanak 25.
Preljevi)
(1) Preljevi (dressing) prema ovome Pravilniku su emulgirani ili
neemulgirani proizvodi dobiveni od jestivog biljnog ulja i
drugih dopu{tenih dodataka.
(2) Preljev mora sadràvati najmanje 5% jestivog biljnog ulja.
^lanak 26.
(Salate s majonezom)
proizvodi dobiveni od majoneze, umaka ili preljeva i
Utorak, 22. 3. 2011.
usitnjenog mesa, ribe, povr}a, vo}a, jaja, ìtarica, biljnih

proteina i drugih dopu{tenih dodataka.
(2) Ovisno o sadràju sirovine, salate se stavljaju u promet kao:
a) salate s mesom,
b) salate s ribom,
c) salate s povr}em,
d) salate s biljnim proteinima,
e) mije{ane salate.
^lanak 27.
(Skladi{tenje)
skladi{titi u tamnoj, suhoj i prozra~noj prostoriji u kojoj je
najnià temperatura 5C, a najvi{a 10C, osim ako na deklaraciji
proizvoda nije druk~ije nazna~eno.
^lanak 28.
(Utvr|ivanje sukladnosti)
zahtjevima kakvo}e u svrhu slu`bene kontrole koriste se
sljede}e valjane metode:
a) ISO 5555 Uzorkovanje;
b) BAS EN ISO 661 Priprema testnog (ispitnog) uzorka;
c) BAS EN ISO 662 Odre|ivanje koli~ine vode i hlapljivih
tvari;
d) BAS EN ISO 3657 Odre|ivanje broja osapunjenja;
e) BAS EN ISO 3960 Odre|ivanje peroksidnog broja;
f) BAS EN ISO 660 Odre|ivanje kiselinskog broja i
kiselosti;
g) BAS EN ISO 3961 Odre|ivanje jodnog broja;
h) BAS EN ISO 15788-1 Odre|ivanje stigmastadiena u
biljnim uljima - 1. dio: Metoda plinske kromatografije na
kapilarnoj koloni (referentna metoda);
i) BAS EN ISO 5508 Analize metilnih estera masnih
kiselina plinskom kromatografijom;
j) BAS EN ISO 663 Odre|ivanje sadràja netopljivih
ne~isto}a;
k)
Broj 21 - Strana 47
ISO 6883 Odre|ivanje dogovorene volumne mase

("teìna jedne litre u zraku");
l) BAS EN ISO 6320 Odre|ivanje indeksa refrakcije;
m) BAS EN ISO 18609 Odre|ivanje neosapunjivih tvari ekstrakcijska metoda s heksanom;
n) BAS EN ISO 12228 Odre|ivanje sadràja pojedina~nih i
ukupnih sterola - metoda plinske kromatografije.
(2) Mogu se koristiti i druge validirane me|unarodno priznate
metode, a u slu~aju nejednakih rezultata smatrat }e se da su
rezultati dobiveni prema metodama navedenim u stavku (1)
ovog ~lanka.
^lanak 29.
na~in kako je to propisano valjanim propisima u Bosni i
Hercegovini.
^lanak 30.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvaliteti jestivih ulja i masti biljnog
porijekla i margarina, majoneze i njima srodnih proizvoda ("Sl.
list SFRJ", broj 27/85) ~l. od 12. do 41. i ~l. od 55. do 77. kojima
se propisuje kakvo}a jestivih biljnih ulja, jestivih biljnih masti i
majoneze.
^lanak 31.
Proizvodi proizvedeni sukladno propisu iz ~lanka 30. ovoga
Pravilnika mogu se stavljati na trì{te najkasnije 12 mjeseci od
dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
^lanak 32.
(Stupanje na snagu)
VM broj 333/10
Predsjedatelj
Sarajevo
Broj 21 - Strana 48
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 49
Broj 21 - Strana 50
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 51
Broj 21 - Strana 52
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
75
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine, u saradwi s nadle`nim
organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na
139. sjednici odrànoj 14. decembra 2010. godine, donio je
PRAVILNIK
O ZGUSNUTOM (KONDENZOVANOM) MLIJEKU I
MLIJEKU U PRAHU
^lan 1.
(Predmet propisa)
(1) Pravilnikom o zgusnutom (kondenzovanom) mlijeku i
mlijeku u prahu (u daqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se
zahtjevi u pogledu kvaliteta koje u proizvodwi i na
trì{tu moraju zadovoqavati zgusnuto (kondenzovano)
mlijeko i mlijeko u prahu (u daqwem tekstu: proizvodi).
(2) Zahtjevi minimalnog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti
proizvoda navedeni su u Aneksu I koji je sastavni dio ovog
pravilnika.
^lan 2.
(Upotreba dodataka)
U proizvodwi proizvoda iz Aneksa I ovog pravilnika, ako
to ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, dozvoqena je
upotreba sqede}ih dodataka:
a) aditiva, u skladu sa Pravilnikom o uslovima upotrebe
prehrambenih aditiva u hrani namijewenoj za ishranu
qudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08),
b) vitamina, mineralnih materija i materija za
zasla|ivawe, u skladu sa posebnim propisom o hrani za
posebne prehrambene potrebe,
c) aroma, pomo}nih materija u procesu proizvodwe i
enzima, u skladu sa posebnim propisima.
^lan 3.
(1) Na proizvode navedene u Aneksu I ovog pravilnika, koji se
stavqaju na trì{te kao upakovana hrana, primjewuju se
odredbe Pravilnika o op{tem deklarisawu ili
ozna~avawu upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 87/08), Pravilnik o ozna~avawu hrawivih vrijednosti
upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 85/08) i
odredbe ovog pravilnika koje se odnose na ozna~avawe:
a) naziva proizvoda navedenih u Aneksu I ovog pravilnika,
koji se na trì{tu upotrebqavaju samo za te proizvode,
ne dovode}i u pitawe odredbe ta~ke b) ovog ~lana;
b) kao alternativa za proizvode navedene u ta~ki a) ovog
~lana upotrebqavaju se posebni nazivi navedeni u
Aneksu II ovog pravilnika.
Navedeni nazivi mogu se upotrebqavati na jeziku i pod
uslovima odre|enim u Aneksu II ovog pravilnika.
(2) Na deklaraciji proizvoda definisanih Aneksom I ovog
pravilnika mora biti naveden procenat mlije~ne masti u
gotovom proizvodu, osim u slu~aju proizvoda definisanih u
Aneksu I stav (1) ta~. d) i g) i stav (2) ta~ka d) ovog
pravilnika i procenat bezmasne suve materije mlijeka u
prahu za proizvode navedene u Aneksu I stav (1) ovog
pravilnika. Ti podaci moraju biti navedeni uz naziv
proizvoda.
(3) Na deklaraciji proizvoda navedenih u Aneksu I stav (2)
ovog pravilnika mora biti naveden preporu~eni na~in
razrje|ivawa ili rekonstitucije, ukqu~uju}i podatke o
sadràju masti u razrije|enom ili rekonstituisanom
proizvodu.
Broj 21 - Strana 53
(4) Kada su proizvodi mase mawe od 20 g po jedinici zapakovani

u grupno pakovawe, podaci propisani stavom (1) ta~kom a)
ovog ~lana moraju se nalaziti samo na spoqnom dijelu
grupnog pakovawa, osim naziva proizvoda koji se mora
nalaziti na svakom pojedina~nom pakovawu.
(5) Na deklaraciji proizvoda iz Aneksa I stav (2) ovog
pravilnika mora biti navedena oznaka "nije namijeweno za
ishranu dojen~adi mla|e od 12 mjeseci".
^lan 4.
(Ozna~avawe proizvoda)
Oznake na deklaraciji iz prethodnog ~lana moraju biti
vidqive i ~itqive.
^lan 5.
(Dozvoqena odstupawa)
Neto masa, dozvoqena negativna odstupawa, te na~in
ozna~avawa neto mase za zapakovane proizvode moraju biti u
skladu sa posebnim propisima.
DIO DRUGI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 6.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovodi}e se u
skladu sa vaè}im zakonskim propisima u Bosni i
Hercegovini.
op{tim zahtjevima u pogledu kvaliteta u svrhu slu`bene
kontrole i inspekcijskog nadzora koriste se vaè}e
propisane metode, kao i druge validne i me|unarodno
priznate metode.
^lan 7.
odredbe ~l. od 43. do 53. Pravilnika o kvalitetu mlijeka,
mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih kultura ("Slu`beni
list SFRJ", broj 51/82), koje se odnose na zgusnuto
(kondenzovano) mlijeko i mlijeko u prahu.
^lan 8.
Proizvodi proizvedeni i ozna~eni u skladu sa odredbama
Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih proizvoda, sirila
i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82) mogu se
stavqati na trì{te 12 mjeseci od dana stupawa na snagu ovog
pravilnika.
^lan 9.
(Stupawe na snagu)
SM broj 334/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I
DEFINICIJE I NAZIVI PROIZVODA
(1) Zgusnuto (kondenzovano) mlijeko
Zgusnuto (kondenzovano) mlijeko je nezasla|eni ili
zasla|eni te~ni proizvod dobijen isparavawem dijela vode
iz punomasnog ili djelimi~no obranog mlijeka ili smjese
tih proizvoda uz mogu}i dodatak pavlake ili mlijeka u
prahu. U slu~aju dodatka mlijeka u prahu, udio mlijeka u
prahu ne smije biti ve}i od 25% ukupne suve materije
mlijeka u gotovom proizvodu.
Vrste nezasla|enog zgusnutog (kondenzovanog) mlijeka:
a) Zgusnuto (kondenzovano) ekstra masno mlijeko
Zgusnuto (kondenzovano) mlijeko ~iji sadràj masti
iznosi najmawe 15%, te ~ija koli~ina ukupne suve
materija mlijeka iznosi najmawe 26,5%.
b) Zgusnuto (kondenzovano) mlijeko
Broj 21 - Strana 54

iznosi najmawe 7,5%, te ~ija koli~ina ukupne suve
materije mlijeka iznosi najmawe 25%.
c) Zgusnuto (kondenzovano) djelimi~no obrano mlijeko
iznosi najmawe 1%, a najvi{e 7,5%, te ~ija koli~ina
ukupne suve materije mlijeka iznosi najmawe 20%.
d) Zgusnuto (kondenzovano) obrano mlijeko
iznosi najvi{e 1%, te ~ija koli~ina ukupne suve
materije mlijeka iznosi najmawe 20%.
Vrste zasla|enog zgusnutog (kondenzovanog) mlijeka
e) Zgusnuto (kondenzovano) zasla|eno mlijeko
Zgusnuto (kondenzovano) mlijeko sa dodatkom saharoze
(polubijeli {e}er, bijeli {e}er ili ekstra bijeli
{e}er) ~ija koli~ina masti iznosi najmawe 8%, te ~ija
koli~ina ukupne suve materije mlijeka iznosi najmawe
28%.
f) Zgusnuto (kondenzovano) zasla|eno djelimi~no obrano
mlijeko
{e}er) ~ija koli~ina masti iznosi najmawe 1%, a
najvi{e 8%, te ~ija koli~ina ukupne suve materije
mlijeka iznosi najmawe 24%.
g) Zgusnuto (kondenzovano) zasla|eno obrano mlijeko
{e}er) ~ija koli~ina iznosi najvi{e 1%, te ~ija
koli~ina ukupne suve materije mlijeka iznosi najmawe
24%.
(2) Mlijeko u prahu
Mlijeko u prahu je proizvod u ~vrstom stawu u obliku
sitnog praha, granula ili quspica, dobijen isparavawem
vode iz mlijeka, djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka,
pavlake ili smjese ovih proizvoda, u kojem sadràj vode
iznosi najvi{e 5% u gotovom proizvodu.
a) Osu{eno ekstra masno mlijeko ili ekstra masno
mlijeko u prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi najmawe
42%.
b) Osu{eno punomasno mlijeko ili punomasno mlijeko u
prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi najmawe
26%, a mawe od 42%.
c) Osu{eno djelimi~no obrano mlijeko ili djelimi~no
obrano mlijeko u prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi vi{e od
1,5% i mawe od 26%.
d) Osu{eno obrano mlijeko ili obrano mlijeko u prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi najvi{e
1,5%.
(3) Postupci obrade
a) Za proizvode navedene u stavu (1) ta~. od e) do g) ovog
aneksa dozvoqena je dodatna koli~ina laktoze ~iji udio
mase u gotovom proizvodu nije ve}i od 0,03%.
b) Bez obzira na uslove propisane posebnim propisom o
higijeni hrane ìvotiwskog porijekla, proizvodi iz st.
(1) i (2) ovog aneksa konzervi{u se na sqede}i na~in:
termi~kom obradom (sterilizacijom, UVT, itd.) za
proizvode iz stava (1) ta~. od a) do d) ovog aneksa;
dodavawem saharoze za proizvode iz stava (1) ta~. od
e) do g) ovog aneksa;
dehidracijom za proizvode iz stava (2) ovog aneksa.
c) Bez obzira na zahtjeve propisane u st. (1) i (2) ovog
aneksa, sadràj proteina u mlijeku dozvoqeno je svesti
na minimalni udio mase od 34% (izraèno na osnovu
bezmasne suve materije), dodavawem i/ili oduzimawem
mlije~nih sastojaka, s ciqem promejene odnosa izme|u
Utorak, 22. 3. 2011.
surutkinih proteina i kazeina u mlijeku, koji se tome

prilago|ava.
(4) Dozvoqeni dodaci i sirovine
a) Vitamini i minerali u skladu sa posebnim propisom o
hrani za posebne prehrambene potrebe.
b) Dozvoqene sirovine za prilago|avawe sadràja
proteina iz stava (3) ta~ke c) su:
1) mlije~ni koncentrat
Mlije~ni koncentrat je proizvod dobijen koncentrisawem mlije~nih proteina postupkom ultrafiltracije mlijeka, djelimi~no obranog mlijeka
ili obranog mlijeka.
2) mlije~ni permeat
Mlije~ni permeat je proizvod dobijen
oduzimawem mlije~nih proteina i mlije~ne masti
iz mlijeka, djelimi~no obranog mlijeka ili
obranog mlijeka postupkom ultra filtracije, i
3) laktoza
Laktoza je prirodni sastojak mlijeka, koja se
naj~e{}e dobija iz surutke sa sadràjem
anhidrovane (bezvodne) laktoze ~ija koli~ina
ukupne suve materije iznosi najmawe 99,0 %. Moè
biti anhidrovana (bezvodna) ili da sadrì jednu
molekulu vode u obliku kristala ili moè biti
mje{avina oba oblika.
ANEKS II
POSEBNI NAZIVI POJEDINIH PROIZVODA
NAVEDENIH U ANEKSU I
a) Engleski izraz evaporated milk ozna~ava proizvod,
odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka b), ~iji sadràj masti
iznosi svega 9% i 31% ukupne suve materije mlijeka.
b) Francuski izraz lait demi-crm concentr i lait
demi-crm concentrnon sucr, {panski izraz leche
evaporada
semidesnatada,
holandski
izrazi
gevaporeerde halfvolle melk ili halfvolle koffiemelk i
engleski izraz evaporated semi-skimmed milk ozna~ava
proizvod, odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka c), ~iji
sadràj masti iznosi izme|u 4% i 4,5% i najmawe 24%
ukupne suve materije.
c) Danski izraz kondenseret kaffeflde i wema~ki izraz
kondensierte Kaffeesahne ozna~ava proizvod odre|en u
Aneksu I stav (1) ta~ka a).
d) Danski izraz fldepulver, wema~ki izraz Rahmpulver i
Sahnepulver, francuski izraz crme en poudre,
holandski izraz roompoeder, {vedski izraz
grddpulver i finski izraz kermajauhe ozna~ava
proizvod odre|en u Aneksu I stav (2) ta~ka a).
e) Francuski izraz lait demi-crm concentr sucr,
{panski izraz leche condensada semi desnatada i
holandski izraz gecondenseerde halfvolle melk met
suiker ozna~ava proizvod odre|en u Aneksu I stav (1)
ta~ka f), koji sadrì izme|u 4% i 4,5% masti i najmawe
28% ukupne suve materije.
f) Francuski izraz lait demi-crm en poudre, holandski
izraz halfvolle melkpoeder i engleski izraz
semi-skimmed milk powder ili dried semi-skimmed milk
ozna~ava proizvod odre|en u Aneksu I stav (2) ta~ka c)
koji sadrì izme|u 14% i 16% masti.
g) Portugalski izraz leite em p meio gordo zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (2) ta~ka c) koji
sadrì izme|u 13% i 26% masti.
h) Holandski izraz koffimelk zna~i proizvod odre|en u
Aneksu I stav (1) ta~ka b).
Utorak, 22. 3. 2011.
Finski izraz rasvaton maitojauhe zna~i proizvod

odre|en u Aneksu I stav (2) ta~ka d).
j) [panski izraz leche en polvo semidesnatada zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (2) ta~ka c) koji
sadrì izme|u 10% i 16% masti.
k) Malte{ki izraz Halib evaporat zna~i proizvod odre|en
u Aneksu I stav (1) ta~ka b).
l) Malte{ki izraz Halib evaporat b'kontenut baxx ta'
xa}am zna~i proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka
c).
m) Estonski izraz koorepulber zna~i proizvod odre|en u
n) Estonski izraz piimapulber zna~i proizvod odre|en u
Aneksu I stav (2) ta~ka b).
o) Estonski izraz vherasvane kondenspiim zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka c).
p) Estonski izraz magustatud vherasvane kondenspiim
zna~i proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka f).
r) Estonski izraz vherasvane piimapulber zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (2) ta~ka c).
s) ê{ki izraz zahuten neslazen smetana zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka a).
t) ê{ki izraz zahuten neslazen plnotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka b).
u) ê{ki izraz zahuten neslazen polotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka c) i sadrì
izme|u 4% i 4,5% masti.
v) ê{ki izraz zahuten slazen plnotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka e).
z) ê{ki izraz zahuten slazen polotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I stav (1) ta~ka f) i sadrì
izme|u 4% i 4,5% masti.
aa) ê{ki izraz suen smetana zna~i proizvod odre|en u
bb) ê{ki izraz suen polotu~n mlko zna~i proizvod
odre|en u Aneksu I stav (2) ta~ka c) i sadrì izme|u 14%
i 16% masti.
i)

("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), i ~lana 17. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
PRAVILNIK
O ZGUSNUTOM (KONDENZIRANOM) MLIJEKU I
MLIJEKU U PRAHU
^lan 1.
(Predmet propisa)
(1) Pravilnikom o zgusnutom (kondenziranom) mlijeku i
mlijeku u prahu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se
zahtjevi u pogledu kvaliteta koje u proizvodnji i na trì{tu
mora zadovoljavati zgusnuto (kondenzirano) mlijeko i
mlijeko u prahu (u daljnjem tekstu: proizvodi).
(2) Zahtjevi u pogledu minimalnog kvaliteta i zdravstvene
ispravnosti proizvoda navedeni su u Aneksu I. koji je
Broj 21 - Strana 55
^lan 2.
(Upotreba dodataka)
U proizvodnji proizvoda iz Aneksa I. ovog pravilnika, ako to
ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, dozvoljena je
upotreba sljede}ih dodataka:
a) aditiva, u skladu s Pravilnikom o uslovima upotrebe
prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu
ljudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08),
b) vitamina, mineralnih materija i materija za zasla|ivanje, u
skladu s posebnim propisom o hrani za posebne
prehrambene potrebe,
c) aroma, pomo}nih materija u procesu proizvodnje i
enzima, u skladu s posebnim propisima.
^lan 3.
(1) Na proizvode navedene u Aneksu I. ovog pravilnika, koji se
stavljaju na trì{te kao upakovana hrana, primjenjuju se
odredbe Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju
upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08),
Pravilnik o ozna~avanju hranjivih vrijednosti upakovane
hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 85/08) i odredbe ovog
pravilnika koje se odnose na ozna~avanje:
a) naziva proizvoda navedenih u Aneksu I. ovog pravilnika,
koji se na trì{tu upotrebljavaju samo za te proizvode, ne
dovode}i u pitanje odredbe ta~ke b) ovog ~lana;
b) kao alternativa za proizvode navedene u ta~ki a) ovog
~lana, upotrebljavaju se posebni nazivi navedeni u
Aneksu II. ovog pravilnika. Navedeni nazivi mogu se
upotrebljavati na jeziku i pod uslovima odre|enim u
Aneksu II. ovog pravilnika.
(2) Na deklaraciji proizvoda definiranih Aneksom I. ovog
pravilnika mora biti naveden postotak mlije~ne masti u
gotovom proizvodu, osim u slu~aju proizvoda definiranih u
Aneksu I. stav (1) ta~. d) i g) i stav (2) ta~ka d) ovog
pravilnika i postotak bezmasne suhe materije mlijeka u
prahu za proizvode navedene u Aneksu I. stav (1) ovog
pravilnika. Ti podaci moraju biti navedeni uz naziv
proizvoda.
(3) Na deklaraciji proizvoda iz Aneksa I. stav (2) ovog
pravilnika mora biti naveden preporu~eni na~in razrje|ivanja
ili rekonstitucije, uklju~uju}i podatke o sadràju masti u
razrije|enom ili rekonstituiranom proizvodu.
(4) Kada su proizvodi mase manje od 20 g po jedinici
zapakovani u grupno pakovanje, podaci propisani stavom (1)
ta~kom a) ovog ~lana moraju se nalaziti samo na vanjskom
dijelu grupnog pakovanja, osim naziva proizvoda koji se
mora nalaziti na svakom pojedina~nom pakovanju.
(5) Na deklaraciji proizvoda iz Aneksa I. stav (2) ovog
pravilnika mora biti navedena oznaka "nije namijenjeno za
ishranu dojen~adi mla|e od 12 mjeseci".
^lan 4.
(Ozna~avanje proizvoda)
Oznake na deklaraciji iz ~lana 3. ovog pravilnika moraju biti
vidljive i ~itljive.
^lan 5.
(Dozvoljena odstupanja)
Neto masa, dozvoljena negativna odstupanja, te na~in
ozna~avanja neto mase za zapakovane proizvode mora biti u
skladu s posebnim propisima.
DIO DRUGI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 6.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provodit }e se na
na~in kako je to propisano vaè}im zakonskim propisima u
Bosni i Hercegovini.
Broj 21 - Strana 56

kao i druge validirane i me|unarodnopriznate metode.
^lan 7.
odredbe ~l. 43. do 53. Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih
proizvoda, sirila i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj
51/82), koje se odnose na zgusnuto (kondenzirano) mlijeko i
mlijeko u prahu.
^lan 8.
Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih
kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82) mogu se stavljati na
trì{te 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
^lan 9.
(Stupanje na snagu)
VM broj 334/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I.
(1) Zgusnuto (kondenzirano) mlijeko
Zgusnuto (kondenzirano) mlijeko je nezasla|eni ili zasla|eni
te~ni proizvod dobiven isparavanjem dijela vode iz
punomasnog ili djelimi~no obranog mlijeka ili smjese tih
proizvoda uz mogu}i dodatak vrhnja ili mlijeka u prahu. U
slu~aju dodatka mlijeka u prahu, udio mlijeka u prahu ne
smije biti ve}i od 25% ukupne suhe materije mlijeka u
gotovom proizvodu.
Vrste nezasla|enog zgusnutog (kondenziranog) mlijeka
a) Zgusnuto (kondenzirano) ekstra masno mlijeko
Zgusnuto (kondenzirano) mlijeko ~iji sadràj masti iznosi
najmanje 15%, te ~ija koli~ina ukupne suhe materije
mlijeka iznosi najmanje 26,5%.
b) Zgusnuto (kondenzirano) mlijeko
najmanje 7,5%, te ~ija koli~ina ukupne suhe materije
mlijeka iznosi najmanje 25%.
c) Zgusnuto (kondenzirano) djelimi~no obrano mlijeko
najmanje 1%, a najvi{e 7,5%, te ~ija koli~ina ukupne suhe
materije mlijeka iznosi najmanje 20%.
d) Zgusnuto (kondenzirano) obrano mlijeko
najvi{e 1%, te ~ija koli~ina ukupne suhe materije mlijeka
iznosi najmanje 20%.
Vrste zasla|enog zgusnutog (kondenziranog) mlijeka
e) Zgusnuto (kondenzirano) zasla|eno mlijeko
Zgusnuto (kondenzirano) mlijeko s dodatkom saharoze
(polubijeli {e}er, bijeli {e}er ili ekstra bijeli {e}er) ~ija
koli~ina masti iznosi najmanje 8%, te ~ija koli~ina ukupne
suhe materije mlijeka iznosi najmanje 28%.
f) Zgusnuto (kondenzirano) zasla|eno djelimi~no obrano
mlijeko
koli~ina masti iznosi najmanje 1%, a najvi{e 8%, te ~ija
koli~ina ukupne suhe materije mlijeka iznosi najmanje
24%.
g) Zgusnuto (kondenzirano) zasla|eno obrano mlijeko
koli~ina masti iznosi najvi{e 1%, te ~ija koli~ina ukupne
suhe materije mlijeka iznosi najmanje 24%.
(2) Mlijeko u prahu
Utorak, 22. 3. 2011.
Mlijeko u prahu zna~i proizvod u ~vrstom stanju u obliku

sitnog praha, granula ili ljuspica, dobiven isparavanjem vode
iz mlijeka, djelimi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili
smjese ovih proizvoda, u kojem koli~ina vode iznosi najvi{e
5 % u gotovom proizvodu.
a) Osu{eno ekstra masno mlijeko ili ekstra masno mlijeko u
prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi najmanje 42%.
b) Osu{eno punomasno mlijeko ili punomasno mlijeko u
prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi najmanje 26%,
a manje od 42%.
c) Osu{eno djelimi~no obrano mlijeko ili djelimi~no obrano
mlijeko u prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi vi{e od 1,5%, i
manje od 26%.
d) Osu{eno obrano mlijeko ili obrano mlijeko u prahu
Mlijeko u prahu ~ija koli~ina masti iznosi najvi{e 1,5%.
(3) Postupci obrade
a) Za proizvode navedene u stavu (1) od ta~. (e) do (g) ovog
aneksa dozvoljena je dodatna koli~ina laktoze ~iji udio
mase u gotovom proizvodu nije ve}i od 0,03%.
b) Bez obzira na uslove propisane posebnim propisom o
higijeni hrane ìvotinjskog porijekla, proizvodi iz st. (1) i
(2) ovog aneksa konzerviraju se na sljede}i na~in:
termi~kom obradom (sterilizacijom, UVT, itd.) za
proizvode iz stava (1) od ta~. (a) do (d) ovog aneksa;
dodavanjem saharoze za proizvode iz stava (1) od
ta~. (e) do (g) ovog aneksa;
dehidracijom za proizvode iz stava (2) ovog aneksa.
c) Bez obzira na zahtjeve propisane u st. (1) i (2) ovog
aneksa, sadràj proteina u mlijeku dozvoljeno je svesti na
minimalni udio mase od 34% (izraèno na osnovu
bezmasne suhe materije), dodavanjem i/ili oduzimanjem
mlije~nih sastojaka, s ciljem da se promijeni odnos
izme|u surutkinih proteina i kazeina u mlijeku, koji se
tome prilago|ava.
(4) Dozvoljeni dodaci i sirovine
a) Vitamini i minerali u skladu s posebnim propisom o hrani
za posebne prehrambene potrebe.
b) Dozvoljene sirovine za prilago|avanje sadràja proteina
iz stava (3) ta~ke c) su:
Mlije~ni koncentrat je proizvod dobiven
koncentriranjem mlije~nih proteina s postupkom
ultrafiltracije mlijeka, djelimi~no obranog mlijeka
2) mlije~ni permeat
Mlije~ni
permeat
je
proizvod
dobiven
oduzimanjem mlije~nih proteina i mlije~ne masti iz
mlijeka, djelimi~no obranog mlijeka ili obranog
mlijeka postupkom ultrafiltracije, i
3) laktoza
Laktoza je prirodni sastojak mlijeka, koja se
naj~e{}e dobiva iz surutke sa sadràjem anhidrirane
(bezvodne) laktoze ~ija koli~ina ukupne suhe
materije iznosi najmanje 99,0 %. Moè biti
anhidrirana (bezvodna) ili da sadrì jednu molekulu
vode u obliku kristala ili moè biti mje{avina oba
oblika.
ANEKS II.
POSEBNI NAZIVI POJEDINIH PROIZVODA NAVEDENIH
U ANEKSU I.
a) Engleski izraz evaporated milk zna~i proizvod, odre|en u
Aneksu I. stav (1) ta~ka b), ~iji sadràj masti iznosi svega
9% i 31% sadràja ukupne suhe materije mlijeka.
b) Francuski izraz lait demi-crm concentr i "lait
demi-crm concentr non sucr, {panski izraz leche
evaporada
semidesnatada,
holandski
izrazi
Utorak, 22. 3. 2011.
engleski izraz evaporated semi-skimmed milk zna~i

proizvod, odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka c) ~iji je
sadràj masti izme|u 4% i 4,5% i najmanje 24% sadràja
c) Danski izraz kondenseret kaffeflde i njema~ki izraz
kondensierte Kaffeesahne zna~i proizvod odre|en u
Aneksu I. stav (1) ta~ka a).
d) Danski izraz fldepulver, njema~ki izraz Rahmpulver i
Sahnepulver, francuski izraz crme en poudre, holandski
izraz roompoeder, {vedski izraz grddpulver i finski izraz
kermajauhe zna~i proizvod odre|en u Aneksu I. stav (2)
ta~ka a).
e) Francuski izraz lait demi-crm concentr sucr",
{panski izraz leche condensada semi desnatada i
holandski izraz gecondenseerde halfvolle melk met suiker
zna~i proizvod odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka f), ~iji je
sadràj masti izme|u 4% i 4,5% i najmanje 28% sadràja
f) Francuski izraz lait demi-crm en poudre, holandski
izraz halfvolle melkpoeder i engleski izraz semi-skimmed
milk powder ili dried semi-skimmed milk zna~i proizvod
odre|en u Aneksu I. stav (2) ta~ka c) sa sadràjem masti
izme|u 14% i 16%.
g) Portugalski izraz leite em p meio gordo zna~i proizvod
odre|en u Aneksu I. stav (2) ta~ka c) sa sadràjem masti
izme|u 13% i 26%.
h) Holandski izraz koffimelk zna~i proizvod odre|en u
Aneksu I. stav (1) ta~ka b).
i) Finski izraz rasvaton maitojauhe zna~i proizvod odre|en
u Aneksu I. stav (2) ta~ka d).
j) [panski izraz leche en polvo semidesnatada zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I. stav (2) ta~ka c) sa
sadràjem masti izme|u 10% i 16%.
k) Malte{ki izraz Halib evaporat zna~i proizvod koji je
odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka b).
l) Malte{ki izraz Halib evaporat b'kontenut baxx ta' xa}am
zna~i proizvod odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka c).
m) Estonski izraz koorepulber zna~i proizvod odre|en u
n) Estonski izraz piimapulber zna~i proizvod odre|en u
Aneksu I. stav (2) ta~ka b).
o) Estonski izraz vherasvane kondenspiim zna~i proizvod
odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka c).
zna~i proizvod odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka f).
r) Estonski izraz vherasvane piimapulber zna~i proizvod
odre|en u Aneksu I. stav (2) ta~ka c).
s) ê{ki izraz zahu{ten neslazen smetana zna~i proizvod
odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka a).
t) ê{ki izraz zahu{ten neslazen plnotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka b).
u) ê{ki izraz zahu{ten neslazen polotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka c) i sadrì
izme|u 4 % i 4,5 % masti.
v) ê{ki izraz zahu{ten slazen plnotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka e).
z) ê{ki izraz zahu{ten slazen polotu~n mlko zna~i
proizvod odre|en u Aneksu I. stav (1) ta~ka f) i sadrì
izme|u 4 % i 4,5 % masti.
aa) ê{ki izraz su{en smetana zna~i proizvod odre|en u
bb) ê{ki izraz su{en polotu~n mlko zna~i proizvod
odre|en u Aneksu I. stav (2) ta~ka c) i sadrì izme|u 14 %
i 16 % masti.
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
Broj 21 - Strana 57

PRAVILNIK
O UGU[]ENOM (KONDENZIRANOM) MLIJEKU I
MLIJEKU U PRAHU
^lanak 1.
(Predmet propisa)
(1) Pravilnikom o ugu{}enom (kondenziranom) mlijeku i
mlijeku u prahu (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuju se
zahtjevi kakvo}e koje u proizvodnji i na trì{tu moraju
ispunjavati ugu{}eno (kondenzirano) mlijeko i mlijeko u
prahu (u daljnjem tekstu: proizvodi).
(2) Uvjeti minimalne kakvo}e i zdravstvene ispravnosti
proizvoda navedeni su u Aneksu I. koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
^lanak 2.
(Uporaba dodataka)
U proizvodnji proizvoda iz Aneksa I. ovoga Pravilnika, ako
to ovim Pravilnikom nije druk~ije propisano, dopu{tena je
uporaba sljede}ih dodataka:
a) aditiva, sukladno Pravilniku o uvjetima uporabe
prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj prehrani ljudi
("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08),
b) vitamina, mineralnih tvari i tvari za zasla|ivanje,
sukladno posebnom propisu o hrani za posebne
prehrambene potrebe,
c) aroma, pomo}nih tvari u procesu proizvodnje i enzima,
sukladno posebnim propisima.
^lanak 3.
(1) Na proizvode iz Aneksa I. ovoga Pravilnika koji se stavljaju
na trì{te kao upakirana hrana primjenjuju se odredbe
Pravilnika o op}em deklariranju ili ozna~avanju upakirane
hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), Pravilnika o
ozna~avanju hranjivih vrijednosti upakirane hrane ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 85/08) i odredbe ovoga Pravilnika koje se
odnose na ozna~avanje:
a) naziva proizvoda iz Aneksa I. ovoga Pravilnika koji se na
trì{tu rabe samo za te proizvode, ne dovode}i u pitanje
odredbe to~ke b) ovoga ~lanka;
b) alternativno, za proizvode iz to~ke a) ovoga ~lanka, rabe
se posebni nazivi navedeni u Aneksu II. ovoga Pravilnika.
Spomenuti nazivi mogu se rabiti na jeziku i pod uvjetima
odre|enim u Aneksu II. ovoga Pravilnika.
(2) Na deklaraciji proizvoda definiranih u Aneksu I. ovoga
Pravilnika mora biti naveden postotak mlije~ne masti u
gotovom proizvodu, osim u slu~aju proizvoda definiranih u
Aneksu I. stavak (1) to~. d) i g) i stavak (2) to~ka d) ovoga
Pravilnika i postotka bezmasne suhe tvari mlijeka u prahu za
proizvode iz Aneksa I. stavak (1) ovoga Pravilnika. Ti
podaci moraju biti navedeni uz naziv proizvoda.
(3) Na deklaraciji proizvoda iz Aneksa I. stavak (2) ovoga
Pravilnika mora biti naveden preporu~eni na~in razrje|ivanja
ili rekonstitucije, uklju~uju}i podatke o sadràju masti u
razrije|enom ili rekonstituiranom proizvodu.
(4) Kada su proizvodi koji teè manje od 20 g po jedinici
zapakirani u skupno pakiranje, podaci propisani u stavku (1)
to~ka a) ovoga ~lanka moraju se nalaziti samo na vanjskom
dijelu skupnog pakiranja, osim naziva proizvoda koji se
mora nalaziti na svakom pojedina~nom pakiranju.
(5) Na deklaraciji proizvoda iz Aneksa I. stavak (2) ovoga
Pravilnika mora biti navedena oznaka "nije namijenjeno za
prehranu dojen~adi mla|e od 12 mjeseci".
Broj 21 - Strana 58
^lanak 4.
Oznake na deklaraciji iz ~lanka 3. ovoga Pravilnika moraju
biti vidljive i ~itljive.
^lanak 5.
(Dopu{tena odstupanja)
Neto teìna, dopu{tena negativna odstupanja te na~in
ozna~avanja neto teìne za zapakirane proizvode moraju biti
sukladni s posebnim propisima.
^lanak 6.
na~in kako je to propisano vaè}im zakonskim propisima u
Bosni i Hercegovini.
^lanak 7.
odredbe ~l. od 43. do 53. Pravilnika o kvaliteti mlijeka, mlije~nih
51/82) koje se odnose na ugu{}eno (kondenzirano) mlijeko i
mlijeko u prahu.
^lanak 8.
Proizvodi proizvedeni i ozna~eni sukladno odredbama
Pravilnika o kvaliteti mlijeka, mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih
kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82) mogu se stavljati na
trì{te 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
^lanak 9.
(Stupanje na snagu)
VM broj 334/10
Predsjedatelj
Sarajevo
ANEKS I.
(1) Ugu{}eno (kondenzirano) mlijeko
Ugu{}eno (kondenzirano) mlijeko je nezasla|eni ili
zasla|eni teku}i proizvod dobiven isparavanjem dijela vode
iz punomasnog ili djelomi~no obranog mlijeka ili smjese tih
proizvoda uz mogu}i dodatak vrhnja ili mlijeka u prahu. U
slu~aju dodatka mlijeka u prahu, udio mlijeka u prahu ne
smije biti ve}i od 25% ukupne suhe tvari mlijeka u gotovom
proizvodu.
Vrste nezasla|enog ugu{}enog (kondenziranog) mlijeka
a) Ugu{}eno (kondenzirano) ekstra-masno mlijeko
Ugu{}eno (kondenzirano) mlijeko ~iji maseni udio masti
iznosi najmanje 15% te ~iji maseni udio ukupne suhe tvari
mlijeka iznosi najmanje 26,5%.
b) Ugu{}eno (kondenzirano) mlijeko
iznosi najmanje 7,5% te ~iji maseni udio ukupne suhe
tvari mlijeka iznosi najmanje 25%.
c) Ugu{}eno (kondenzirano) djelomi~no obrano mlijeko
iznosi najmanje 1%, a najvi{e 7,5%, te ~iji maseni udio
ukupne suhe tvari mlijeka iznosi najmanje 20%.
d) Ugu{}eno (kondenzirano) obrano mlijeko
iznosi najvi{e 1% te ~iji maseni udio ukupne suhe tvari
mlijeka iznosi najmanje 20%.
Utorak, 22. 3. 2011.
Vrste zasla|enog ugu{}enog (kondenziranog) mlijeka

Ugu{}eno (kondenzirano) zasla|eno mlijeko
Ugu{}eno (kondenzirano) mlijeko s dodatkom saharoze
(polubijeli {e}er, bijeli {e}er ili ekstra bijeli {e}er) ~iji
maseni udio masti iznosi najmanje 8% te ~iji maseni udio
f) Ugu{}eno (kondenzirano) zasla|eno djelomi~no obrano
mlijeko
maseni udio masti iznosi najmanje 1%, a najvi{e 8%, te
~iji maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka iznosi
najmanje 24%.
g) Ugu{}eno (kondenzirano) zasla|eno obrano mlijeko
maseni udio masti iznosi najvi{e 1% te ~iji maseni udio
(2) Mlijeko u prahu
Mlijeko u prahu je proizvod u krutom stanju u obliku sitnog
praha, granula ili ljuspica, dobiven isparavanjem vode iz
mlijeka, djelomi~no ili potpuno obranog mlijeka, vrhnja ili
smjese ovih proizvoda, u kojemu maseni udio vode iznosi
najvi{e 5% u gotovom proizvodu.
a) Ekstra-masno mlijeko u prahu ili osu{eno ekstra-masno
mlijeko
Mlijeko u prahu ~iji maseni udio masti iznosi najmanje
42%.
b) Punomasno mlijeko u prahu ili osu{eno punomasno
mlijeko
26%, a najvi{e 42%.
c) Djelomi~no obrano mlijeko u prahu ili osu{eno
djelomi~no obrano mlijeko
1,5%, a najvi{e 26%.
d) Obrano mlijeko u prahu ili osu{eno obrano mlijeko
Mlijeko u prahu ~iji maseni udio masti iznosi najvi{e
1,5%.
(3) Postupci obrade
a) Za proizvode navedene u stavku (1) to~. od (e) do (g)
ovoga Aneksa dopu{tena je dodatna koli~ina laktoze ~iji
maseni udio u gotovom proizvodu ne prelazi 0,03%.
b) Bez obzira na uvjete propisane posebnim propisom o
higijeni hrane ìvotinjskog podrijetla, proizvodi iz st. (1) i
(2) ovoga Aneksa konzerviraju se na sljede}i na~in:
toplinskom obradom (sterilizacijom, UHT metodom
itd.) za proizvode iz stavka (1) to~. od (a) do (d)
ovoga Aneksa;
dodavanjem saharoze za proizvode iz stavka (1) to~.
od (e) do (g) ovoga Aneksa;
dehidracijom za proizvode iz stavka (2) ovoga
Aneksa.
c) Bez obzira na zahtjeve propisane u st. (1) i (2) ovoga
Aneksa, dopu{teno je sadràj proteina u mlijeku svesti na
minimalni maseni udio od 34% (izraèno na osnovi
bezmasne suhe tvari) dodavanjem i/ili oduzimanjem
mlije~nih sastojaka, s ciljem promjene omjera izme|u
proteina u sirutki i kazeina u mlijeku koji se tome
prilago|ava.
(4) Dopu{teni dodaci i sirovine
a) Vitamini i minerali, sukladno posebnom propisu o hrani
za posebne prehrambene potrebe.
b) Dopu{tene sirovine za prilagodbu sadràja proteina iz
stavka (3) to~ka c) su:
Mlije~ni koncentrat je proizvod dobiven
koncentriranjem mlije~nih proteina postupkom
ultrafiltracije mlijeka, djelomi~no obranog mlijeka
e)
Utorak, 22. 3. 2011.
2)
mlije~ni permeat
Mlije~ni
permeat
je
proizvod
dobiven
oduzimanjem mlije~nih proteina i mlije~ne masti iz
mlijeka, djelomi~no obranog mlijeka ili obranog
mlijeka postupkom ultrafiltracije, i
3) laktoza
Laktoza je prirodni sastojak mlijeka i naj~e{}e se
dobiva iz sirutke sa sadràjem anhidrirane
(bezvodne) laktoze ~iji maseni udio ukupne suhe
tvari iznosi najmanje 99,0%. Moè biti anhidrirana
(bezvodna) ili sadràvati jednu molekulu vode u
obliku kristala ili moè biti mje{avina oba oblika.
ANEKS II.
POSEBNI NAZIVI POJEDINIH PROIZVODA NAVEDENIH
U ANEKSU I.
a) Engleski izraz evaporated milk ozna~ava proizvod iz
Aneksa I. stavak (1) to~ka b) ~iji maseni udio masti iznosi
svega 9% te maseni udio ukupne suhe tvari mlijeka 31%.
b) Francuski izraz lait demi-crm concentr i lait
demi-crm concentr non sucr, {panjolski izraz leche
evaporada
semidesnatada,
nizozemski
izrazi
engleski izraz evaporated semi-skimmed milk ozna~avaju
proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka c) ~iji je maseni
udio masti izme|u 4% i 4,5% te maseni udio ukupne suhe
tvari najmanje 24%.
c) Danski izraz kondenseret kaffeflde i njema~ki izraz
kondensierte Kaffeesahne ozna~avaju proizvod iz
Aneksa I. stavak (1) to~ka a).
d) Danski izraz fldepulver, njema~ki izraz Rahmpulver i
Sahnepulver, francuski izraz crme en poudre,
nizozemski izraz roompoeder, {vedski izraz grddpulver
i finski izraz kermajauhe ozna~avaju proizvod iz Aneksa
I. stavak (2) to~ka a).
e) Francuski izraz lait demi-crm concentr sucr,
{panjolski izraz leche condensada semi desnatada i
nizozemski izraz gecondenseerde halfvolle melk met
suiker ozna~avaju proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka
f) ~iji maseni udio masti iznosi izme|u 4% i 4,5% te
maseni udio ukupne suhe tvari najmanje 28 %.
f) Francuski izraz lait demi-crm en poudre, nizozemski
izraz halfvolle melkpoeder i engleski izraz semi-skimmed
milk powder ili dried semi-skimmed milk ozna~avaju
proizvod iz Aneksa I. stavak (2) to~ka c) ~iji maseni udio
masti iznosi izme|u 14% i 16%.
g) Portugalski izraz leite em p meio gordo ozna~ava
masti iznosu izme|u 13% i 26%.
h) Nizozemski izraz koffimelk ozna~ava proizvod iz Aneksa
I. stavak (1) to~ka b).
i) Finski izraz rasvaton maitojauhe ozna~ava proizvod iz
Aneksa I. stavak (2) to~ka d).
j) [panjolski izraz leche en polvo semidesnatada ozna~ava
masti iznosi izme|u 10% i 16%.
k) Malte{ki izraz Halib evaporat ozna~ava proizvod iz
Aneksa I. stavak (1) to~ka b).
l) Malte{ki izraz Halib evaporat b'kontenut baxx ta' xa}am
ozna~ava proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka c).
m) Estonski izraz koorepulber ozna~ava proizvod iz Aneksa
n) Estonski izraz piimapulber ozna~ava proizvod iz Aneksa
I. stavak (2) to~ka b).
o) Estonski izraz vherasvane kondenspiim ozna~ava
proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka c).
ozna~ava proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka f).
r) Estonski izraz vherasvane piimapulber ozna~ava
proizvod iz Aneksa I. stavak (2) to~ka c).
Broj 21 - Strana 59
ê{ki izraz zahuten neslazen smetana ozna~ava

proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka a).
t) ê{ki izraz zahuten neslazen plnotu~n mlko
ozna~ava proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka b).
u) ê{ki izraz zahuten neslazen polotu~n mlko
ozna~ava proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka c) ~iji
maseni udio masti iznosi izme|u 4% i 4,5%.
v) ê{ki izraz zahuten slazen plnotu~n mlko ozna~ava
proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka e).
z) ê{ki izraz zahuten slazen polotu~n mlko ozna~ava
proizvod iz Aneksa I. stavak (1) to~ka f) ~iji maseni udio
masti iznosi izme|u 4% i 4,5%.
aa) ê{ki izraz su{en smetana ozna~ava proizvod iz Aneksa
bb) ê{ki izraz su{en polotu~n mlko ozna~ava proizvod iz
Aneksa I. stavak (2) to~ka c) ~iji maseni udio masti iznosi
izme|u 14% i 16%.
s)
76
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine i Kancelarije za
veterinarstvo Bosne i Hercegovine, u saradwi sa nadle`nim
organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na
139. sjednici odrànoj 14. decembra 2010. godine, donio je
PRAVILNIK
O SIROVOM MLIJEKU
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o sirovom mlijeku (u daqwem tekstu:
Pravilnik) propisuju se osnovni standardi i kriterijumi za
sirovo mlijeko, razvrstavawe sirovog mlijeka kao i ostali
zahtjevi koje mora zadovoqavati sirovo mlijeko prilikom
otkupa, koje je namijeweno za proizvodwu i stavqawe u promet.
^lan 2.
(Pojam sirovog mlijeka)
Sirovo mlijeko je mlijeko dobijeno sekrecijom mlije~ne
`lijezde jedne ili vi{e zdravih muznih ìvotiwa iz uzgoja,
koje nije zagrijavano na temperaturi iznad 40C ili nije
izlagano nikakvom tretmanu sa istim efektom.
GLAVA I - OSNOVNI STANDARDI KVALITETA
SIROVOG MLIJEKA
^lan 3.
(Uslovi za preradu sirovog mlijeka)
Da bi se sirovo mlijeko moglo prera|ivati, ono mora:
a) poticati od muzne ìvotiwe koja do poroda ima najmawe
30 dana, ili je od poroda pro{lo vi{e od osam dana;
b) zavisno od vrste muzne ìvotiwe od koje je dobijeno,
biti razvrstano kao kravqe mlijeko (u daqwem tekstu:
mlijeko), te ov~je mlijeko, kozje mlijeko i bivoqe
mlijeko,
c) imati svojstven izgled, boju, miris, ukus i
konzistenciju;
d) u slu~aju svakodnevnog skupqawa sirovog mlijeka,
mlijeko mora odmah biti ohla|eno do temperature ne
vi{e od 8C ili ne vi{e od 6C ako se skupqawe sirovog
mlijeka ne obavqa svakodnevno.
Broj 21 - Strana 60
^lan 4.
(Osnovni standardi kvaliteta sirovog mlijeka)
Sirovo mlijeko mora zadovoqavati sqede}e standarde
kvaliteta:
a) da sadrì najmawe 3,2% mlije~ne masti;
b) da sadrì najmawe 2,8% proteina;
c) da sadrì najmawe 8,5% suve materije bez masti;
d) da mu je gustina od 1,028 do 1,034 g/cm3 na temperaturi od
20C;
e) da mu je stepen kiselosti od 6,6 do 6,8SH, a pH
vrijednost od 6,4 do 6,8;
f) da mu ta~ka smrzavawa nije vi{a od - 0,520C;
g) da mu je rezultat alkoholne probe sa 72% etilnim
alkoholom negativan.
^lan 5.
(Osnovni standardi kvaliteta ov~jeg sirovog mlijeka)
Ov~je sirovo mlijeko mora zadovoqavati sqede}e
standarde kvaliteta:
20C;
f) da mu ta~ka smrzavawa nije vi{a od - 0,560C.
^lan 6.
(Osnovni standardi kvaliteta kozjeg sirovog mlijeka)
Kozje sirovo mlijeko mora zadovoqavati sqede}e
20C;
e) da je stepen kiselosti od 6,5 do 8,0SH, a pH vrijednost od
6,4 do 6,7;
f) da mu ta~ka smrzavawa nije vi{a od - 0,540C.
^lan 7.
(Osnovni standardi kvaliteta bivoqeg sirovog mlijeka)
Bivoqe sirovo mlijeko mora zadovoqavati sqede}e
a) da sadrì najmawe 8% mlije~ne masti;
b) da sadrì najmawe 11% suve materije bez masti.
^lan 8.
(Kriterijum za sirovo mlijeko)
(1) Subjekti u poslovawu s mlijekom moraju osigurati da sirovo
mlijeko udovoqava kriterijumima navedenim u Tabeli 1.
ovog ~lana:
Tabela 1.
Vrsta mlijeka
Broj mikroorganizama na
30C (u 1 ml)
Broj somatskih }elija

(u 1 ml)
kravqe
100.000 (*)
400.000 (**)
ov~je i kozje
1.500.000 (*)
(*) Geometrijski prosjek u toku dvomjese~nog perioda, sa

najmawe dva uzorka mjese~no.
(**)Geometrijski prosjek u toku tromjese~nog perioda, sa najmawe jednim uzorkom mjese~no, osim ako nadle`ni organ ne
odredi neku drugu metodologiju koja ima u vidu sezonska
odstupawa u proizvodnim koli~inama.
(2) Sirovo mlijeko koje poti~e od drugih vrsta ìvotiwa, a ne
od krava, namijeweno za proizvodwu proizvoda od sirovog
mlijeka, postupkom koji ne obuhvata bilo koju termi~ku
obradu a ozna~ava se "proizvedeno od sirovog mlijeka",
subjekti u poslovawu s mlijekom moraju preduzeti mjere
Utorak, 22. 3. 2011.
kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje se upotrebqava

udovoqava kriterijumima navedenim u Tabeli 2. ovog
~lana:
Tabela 2.
500.000 (*)
Broj mikroorganizama na 30C (u 1 ml)
(*) Geometrijska sredina u toku dvomjese~nog perioda, sa

najmawe dva uzorka mjese~no.
^lan 9.
(Primjena kriterijuma za sirovo mlijeko )
Kriterijum u pogledu ukupnog broja mikroorganizama i
somatskih }elija sirovog mlijeka, navedenih u Tabeli 1. i
Tabeli 2. ~lana 8. ovog pravilnika, primjewuju se od 01. 01. 2014.
godine.
^lan 10.
(Ostali kriterijumi za sirovo mlijeko)
(1) Ne dovode}i u pitawe primjenu Odluke o pra}ewu rezidua
odre|enih materija u ìvim ìvotiwama i u proizvodima
ìvotiwskog porijekla ("Slu`beni glasnik BiH", broj
1/04), subjekti u poslovawu s mlijekom moraju primijeniti
postupke kako bi osigurali da sirovo mlijeko ne bude
stavqeno na trì{te ako:
a) sadrì rezidue veterinarskih lijekova i pesticida
propisanih Pravilnikom o maksimalno dozvoqenim
koli~inama veterinarskih lijekova i pesticida u
proizvodima ìvotiwskog porijekla ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 6/09),
b) sadrì
odre|ene
kontaminante
definisane
Pravilnikom o maksimalno dozvoqenim koli~inama za
odre|ene kontaminante u hrani ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 37/09).
(2) Sirovo mlijeko ne smije sadràvati mehani~ke ne~isto}e.
(3) Sirovo mlijeko ne smije sadràvati dodatu koli~inu vode.
GLAVA II - ISPITNE LABORATORIJE I POSTUPAK
UZORKOVAWA
^lan 11.
(Ispitne laboratorije)
Ispitne laboratorije koje obavqaju analize sirovog
mlijeka moraju biti akreditovani prema zahtjevima standarda
BAS EN ISO/IEC 17025.
^lan 12.
(Postupak uzorkovawa)
Uzimawe uzorka i postupak s uzorkom mora biti usagla{en
sa bosanskohercegova~kom normom: Mlijeko i mlije~ni
proizvodi - Uputstvo za uzorkovawe BAS EN ISO 707/2008.
GLAVA III - KLASIRAWE SIROVOG MLIJEKA
^lan 13.
(Klasirawe sirovog mlijeka)
Laboratorija razvrstava mlijeko zavisno od prosje~nog
broja mikroorganizama u klase, kako je navedeno u Tabeli 3.
ovog ~lana:
Tabela 3.
Vrsta mlijeka
Klasa mlijeka
Sirovo kravqe mlijeko

Broj somatskih
}elija (u 1 ml)
Ov~je i kozje
sirovo mlijeko
Broj
Broj
mikroorganizama mikroorganizama
(u 1 ml)
(u 1 ml)
300.000
50.000
300.001 - 400.000
50.001 - 100.000
1.000.000
II
100.001 - 400.000
1.000.001 - 1.500.000
III
400.001 - 800.000
> 1.500.000
Utorak, 22. 3. 2011.

^lan 14.
(Prelazni period primjene i dostizawa kriterijuma za sirovo
mlijeko)
(1) Utvr|uje se prelazni period primjene i dostizawa
propisanih kriterijuma za sirovo mlijeko, u pogledu
ukupnog broja mikroorganizama i somatskih }elija u jednom
mililitru kravqeg, ov~jeg i kozjeg mlijeka kako je navedeno
u st. (2) i (3) i Tabeli 4. i Tabeli 5. ovog ~lana.
(2) Prelazni period za primjenu navedenih kriterijuma za
sirovo mlijeko u Tabeli 4. iz stava (1) ovog ~lana je do 31.
12. 2011. godine.
(3) Prelazni period za primjenu navedenih kriterijuma za
sirovo mlijeko u Tabeli 5. stavu (1) ovog ~lana je od 01. 01.
2012. godine do 31. 12. 2013. godine.
Tabela 4.
Vrsta
mlijeka
Broj somatskih
}elija (u 1 ml)
PRAVILNIK
Broj
mikroorganizama
(u 1 ml)
Broj
mikroorganizama
(u 1 ml)

^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o sirovom mlijeku (u daljnjem tekstu: Pravilnik)
propisuju se osnovni standardi i kriteriji za sirovo mlijeko,
razvrstavanje sirovog mlijeka kao i ostali zahtjevi koje mora
zadovoljavati sirovo mlijeko pri otkupu, koje je namijenjeno za
proizvodnju i stavljanje u promet.
^lan 2.
Sirovo mlijeko je mlijeko dobiveno sekrecijom mlije~ne
`lijezde jedne ili vi{e zdravih muznih ìvotinja iz uzgoja, koje
nije zagrijavano na temperaturi iznad 40oC ili nije izlagano
nikakvom tretmanu sa istim efektom.
300.000
200.000
1.500.000
300.001 - 400.000
200.001 - 500.000
2.000.000
II
500.001 - 800.000
3.000.000
III
800.001 - 1.500.000
6.000.000
Van klase
ili razreda
> 1.500.000
> 6.000.000
Tabela 5.
Klasa
mlijeka
Broj somatskih
}elija (u 1 ml)

30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Ureda za veterinarstvo
Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici odrànoj
14. decembra 2010. godine, donijelo je
O SIROVOM MLIJEKU
Vrsta
mlijeka
^lan 17.
(Stupawe na snagu)
SM broj 335/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Ov~je i kozje sirovo

mlijeko
Klasa
mlijeka
Broj 21 - Strana 61
Ov~je i kozje sirovo

mlijeko
Broj
Broj
mikroorganizama (u 1 mikroorganizama (u 1
ml)
ml)
300.000
80.000
300.001 - 400.000
80.001 - 200.000
1.000.000
1.500.000
II
200.001 - 400.000
2.000.000
III
400.001 - 800.000
4.000.000
Van klase
ili razreda
> 800.000
> 4.000.000
^lan 15.
(1) Slu`bena kontrola i inspekcijski nadzor sprovode se u
skladu sa vaè}im zakonskim propisima.
(2) Za utvr|ivawe uskla|enosti kvaliteta mlijeka sa
odredbama ovog pravilnika koriste se vaè}e propisane
metode fizi~kih i hemijskih analiza za ispitivawe
kvaliteta mlijeka, kao i druge validne i me|unarodno
priznate metode.
^lan 16.
odredbe ~l. 11, 12, 13. i 14. Pravilnika o kvalitetu mlijeka,
mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih kultura ("Slu`beni
list SFRJ", broj 51/82), odredbe ~lana 18. Pravilnika o
uslovima u pogledu mikrobiolo{ke ispravnosti kojima moraju
udovoqavati ìve`ne namirnice u prometu ("Slu`beni list
SFRJ", br. 45/83 i 43/89) i odredbe ~l. 100. i 101. Odluke o
na~inu obavqawa veterinarsko-zdravstvenog pregleda i
kontrole ìvotiwa prije klawa i proizvoda ìvotiwskog
porijekla ("Slu`beni glasnik BiH", broj 82/06).

POGLAVLJE I. OSNOVNI STANDARDI KVALITETA
SIROVOG MLIJEKA
^lan 3.
(Uslovi za preradu sirovog mlijeka)
a) poticati od muzne ìvotinje koja je do poroda najmanje 30
dana ili je od poroda ro{lo vi{e od osam dana;
b) zavisno od vrste muzne ìvotinje od koje je dobiveno, biti
razvrstano kao kravlje mlijeko (u daljnjem tekstu:
mlijeko), te ov~ije mlijeko, kozije mlijeko i bivolje
mlijeko,
c) imati svojstven izgled, boju, miris, okus i konzistenciju;
d) u slu~aju svakodnevnog skupljanja sirovog mlijeka,
mlijeko mora odmah biti ohla|eno do temperature ne vi{e
od 8C ili ne vi{e od 6C ako se skupljanje sirovog mlijeka
ne obavlja svakodnevno.
^lan 4.
(Osnovni standardi kvaliteta sirovog mlijeka)
Sirovo mlijeko mora zadovoljavati sljede}e standarde
kvaliteta:
a) da sadrì najmanje 3,2 % mlije~ne masti;
b) da sadrì najmanje 2,8 % proteina;
c) da sadrì najmanje 8,5 % suhe materije bez masti;
d) da mu je gusto}a od 1,028 do 1,034 g/cm3 na temperaturi
od 2C;
e) da mu je stepen kiselosti od 6,6 do 6,8SH, a pH vrijednost
od 6,4 do 6,8;
f) da mu ta~ka smrzavanja nije vi{a od - 0,520C;
g) da mu je rezultat alkoholne probe s 72% etilnim
Broj 21 - Strana 62
^lan 5.
(Osnovni standardi kvaliteta ov~ijeg sirovog mlijeka)
Ov~ije sirovo mlijeko mora zadovoljavati sljede}e standarde
kvaliteta:
a) da sadrì najmanje 4,0 % mlije~ne masti;
b) da sadrì najmanje 3,8 % proteina;
c) da sadrì najmanje 9,5 % suhe materije bez masti;,
od 20C;
f) da mu ta~ka smrzavanja nije vi{a od - 0,560C.
^lan 6.
(Osnovni standardi kvaliteta kozijeg sirovog mlijeka)
Kozije sirovo mlijeko mora zadovoljavati sljede}e standarde
kvaliteta:
a) da sadrì najmanje 2,8% mlije~ne masti;
b) da sadrì najmanje 2,5% proteina;
c) da sadrì najmanje 7,5% suhe materije bez masti;
d) da mu je gusto}a od 1,024 do 1,040g/cm3 na temperaturi
od 20C;
e) da je stepen kiselosti od 6,5 do 8,0SH, a pH vrijednost od
6,4 do 6,7;
f) da mu ta~ka smrzavanja nije vi{a od - 0,540C.
^lan 7.
(Osnovni standardi kvaliteta bivoljeg sirovog mlijeka)
Bivolje sirovo mlijeko mora zadovoljavati sljede}e
a) da sadrì najmanje 8% mlije~ne masti;
b) da sadrì najmanje 11% suhe materije bez masti.
^lan 8.
(Kriterij za sirovo mlijeko)
(1) Subjekti u poslovanju s mlijekom moraju osigurati da sirovo
mlijeko zadovoljava kriterije navedene u Tabeli 1. ovog
~lana:
Tabela 1.
Vrsta mlijeka
Broj mikroorganizama na
30C (u 1 ml)
Broj somatskih }elija (u 1

ml)
kravlje
100.000 (*)
400.000 (**)
ov~ije i kozije
1.500.000 (*)
(*) Geometrijski prosjek u toku dvomjese~nog perioda, s

najmanje dva uzorka mjese~no.
(**) Geometrijski prosjek u toku tromjese~nog perioda, s najmanje jednim uzorkom mjese~no, osim ako nadle`ni organ ne
odredi neku drugu metodologiju koja ima u vidu
organolepti~ka odstupanja u proizvodnim koli~inama.
(2) Sirovo mlijeko koje poti~e od drugih vrsta ìvotinja, a ne od
krava, namijenjeno za proizvodnju proizvoda od sirovog
mlijeka, postupkom koji ne obuhvata bilo koju termi~ku
obradu a ozna~ava se proizvedeno od sirovog mlijeka,
subjekti u poslovanju s mlijekom moraju preduzeti mjere
kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje se upotrebljava
zadovoljava kriterije navedene u Tabeli 2. ovog ~lana:
Tabela 2.
Broj mikroorganizama na 30oC (u 1 ml)
500.000 (*)
(*) Geometrijska sredina u toku dvomjese~nog perioda, s

^lan 9.
(Primjena kriterija za sirovo mlijeko)
Kriterij u pogledu ukupnog broja mikroorganizama i
somatskih }elija sirovog mlijeka, navedenih u Tabeli 1. i Tabeli 2.
~lana 8. ovog pravilnika, primjenjuju se od 1.1.2014. godine.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 10.
(Ostali kriteriji za sirovo mlijeko)
(1) Ne dovode}i u pitanje primjenu Odluke o pra}enju rezidua
odre|enih materija u ìvim ìvotinjama i u proizvodima
ìvotinjskog porijekla ("Slu`beni glasnik BiH", broj 1/04),
subjekti u poslovanju s mlijekom moraju primijeniti
stavljeno na trì{te ako:
propisanih Pravilnikom o maksimalno dozvoljenim
proizvodima ìvotinjskog porijekla ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 6/09),
b) sadrì odre|ene kontaminante definirane Pravilnikom o
maksimalno dozvoljenim koli~inama za odre|ene
kontaminante u hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj
37/09)
(2) Sirovo mlijeko ne smije sadràvati mehani~ku ne~isto}u.
(3) Sirovo mlijeko ne smije sadràvati dodatu koli~inu vode.
POGLAVLJE II. ISPITNI LABORATORIJI I POSTUPAK
UZORKOVANJA
^lan 11.
(Ispitni laboratoriji)
Ispitni laboratoriji koji obavljaju analize sirovog mlijeka
moraju biti akreditirani prema zahtjevima standarda BAS EN
ISO/IEC 17025.
^lan 12.
(Postupak uzorkovanja)
Uzimanje uzorka i postupak sa uzorkom mora biti usagla{en
s bosanskohercegova~kom normom: Mlijeko i mlije~ni
proizvodi - Uputstvo za uzorkovanje BAS EN ISO 707/2008.
POGLAVLJE III. KLASIRANJE SIROVOG MLIJEKA
^lan 13.
(Klasiranje sirovog mlijeka)
Laboratorij razvrstava mlijeko zavisno od prosje~nog broja
mikroorganizama u klase, kako je navedeno u Tabeli 3. ovog
~lana:
Tabela 3.
Vrsta
mlijeka
Klasa
mlijeka
Sirovo kravlje mlijeko
Ov~ije i kozije sirovo

mlijeko
Broj somatskih }elija Broj mikroorganizama Broj mikroorganizama

(u 1 ml)
(u 1 ml)
(u 1 ml)
300.000
50.000
300.001 - 400.000
50.001 - 100.000
1.000.000
II
100.001 - 400.000
1.000.001 - 1.500.000
III
400.001 - 800.000
> 1.500.000

^lan 14.
(Prijelazni period primjene i dostizanja kriterija za sirovo
mlijeko)
(1) Utvr|uje se prijelazni period primjene i dostizanja propisanih
kriterija za sirovo mlijeko, u pogledu ukupnog broja
mikroorganizama i somatskih }elija u jednom mililitru
kravljeg, ov~ijeg i kozijeg mlijeka kako je navedeno u st. (2)
i (3) i Tabeli 4. i Tabeli 5. ovog ~lana.
(2) Prijelazni period za primjenu navedenih kriterija za sirovo
mlijeko u Tabeli 4. iz stava (1) ovog ~lana je do 31.12.2011.
godine.
(3) Prijelazni period za primjenu navedenih kriterija za sirovo
mlijeko u Tabeli 5. stavu (1) ovog ~lana je od 1.1.2012. do
31.12.2013. godine.
Utorak, 22. 3. 2011.

Tabela 4.
Vrsta
mlijeka
Klasa
mlijeka
PRAVILNIK
mlijeko
Broj somatskih }elija Broj mikroorganizama Broj mikroorganizama

(u 1 ml)
(u 1 ml)
(u 1 ml)
300.000
200.000
1.500.000
300.001 - 400.000
200.001 - 500.000
2.000.000
II
500.001 - 800.000
3.000.000
III
800.001 - 1.500.000
6.000.000
Van klase
ili razreda
> 1.500.000
> 6.000.000
Tabela 5.
Vrsta
mlijeka

mlijeko
Klasa
mlijeka
Broj somatskih }elija Broj mikroorganizama

(u 1 ml)
(u 1 ml)
Broj
mikroorganizama
(u 1 ml)
300.000
80.000
1.000.000
300.001 - 400.000
80.001 - 200.000
1.500.000
II
200.001 - 400.000
2.000.000
III
400.001 - 800.000
4.000.000
Van klase
ili razreda
> 800.000
> 4.000.000
^lan 15.
(1) Slu`bena kontrola i inspekcijski nadzor provode se na na~in
kako je to propisano vaè}im zakonskim propisima.
(2) Za utvr|ivanje uskla|enosti kvaliteta mlijeka s odredbama
ovog pravilnika, koriste se vaè}e propisane metode fizi~kih
i hemijskih analiza za ispitivanje kvaliteta mlijeka, kao i
druge validirane i me|unarodnopriznate metode.
^lan 16.
odredbe ~l. 11., 12., 13. i 14. Pravilnika o kvalitetu mlijeka,
mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ",
broj 51/82), odredbe ~lana 18. Pravilnika o uslovima u pogledu
mikrobiolo{ke ispravnosti koje moraju zadovoljavati ìve`ne
namirnice u prometu ("Slu`beni list SFRJ", br. 45/83 i 43/89) i
odredbe ~l. 100. i 101. Odluke o na~inu obavljanja
veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole ìvotinja prije
klanja i proizvoda ìvotinjskog porijekla ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 82/06).
^lan 17.
(Stupanje na snagu)
VM broj 335/10
Sarajevo
Broj 21 - Strana 63
Predsjedavaju}i

br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Ureda za veterinarstvo
Bosne i Hercegovine, u suradnji s nadle`nim tijelima entiteta i
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici odrànoj
14. prosinca 2010. godine, donijelo je
O SIROVOM MLIJEKU
^lanak 1.
(Predmet)
Pravilnikom o sirovom mlijeku (u daljnjem tekstu: Pravilnik)
propisuju se temeljni standardi i kriteriji za sirovo mlijeko,
razvrstavanje sirovog mlijeka te ostali zahtjevi koje pri otkupu
mora ispunjavati sirovo mlijeko, namijenjeno za proizvodnju i
stavljanje u promet.
^lanak 2.
Sirovo mlijeko je mlijeko dobiveno sekrecijom mlije~ne
`lijezde jedne ili vi{e zdravih muznih ìvotinja iz uzgoja, koje
nije zagrijavano na temperaturi vi{oj od 40C ili nije izlagano
bilo kakvom postupku s istim u~inkom.
POGLAVLJE I. TEMELJNI STANDARDI KAKVO]E
SIROVOG MLIJEKA
^lanak 3.
(Uvjeti za preradu sirovog mlijeka)
a) potjecati od muzne ìvotinje do ~ijeg je poroda ostalo
najmanje 30 dana ili je od poroda pro{lo vi{e od osam
dana;
b) ovisno o vrsti muzne ìvotinje od koje je dobiveno, biti
razvrstano kao kravlje mlijeko (u daljnjem tekstu:
mlijeko), te ov~je mlijeko, kozje mlijeko i bivolje mlijeko,
c) imati svojstven izgled, boju, miris, okus i konzistenciju;
d) u slu~aju svakodnevnog skupljanja sirovog mlijeka,
mlijeko mora odmah biti ohla|eno do temperature ne vi{e
od 8C ili ne vi{e od 6C ako se skupljanje sirovog mlijeka
ne obavlja svakodnevno.
^lanak 4.
(Temeljni standardi kakvo}e za sirovo mlijeko)
Sirovo mlijeko mora ispunjavati sljede}e standarde kakvo}e:
c) da sadrì najmanje 8,5% suhe tvari bez masti;
od 20C;
e) da mu je kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8SH, a pH
f) da mu to~ka ledi{ta nije vi{a od - 0,520C;
g) da mu je rezultat alkoholne probe sa 72%-tnim etilnim
^lanak 5.
(Temeljni standardi kakvo}e za ov~je sirovo mlijeko)
Ov~je sirovo mlijeko mora ispunjavati sljede}e standarde
kakvo}e:
c) da sadrì najmanje 9,5% suhe tvari bez masti;,
od 20C;
f) da mu to~ka ledi{ta nije vi{a od - 0,560C.
^lanak 6.
(Temeljni standardi kakvo}e za kozje sirovo mlijekao)
Kozje sirovo mlijeko mora ispunjavati sljede}e standarde
kakvo}e:
Broj 21 - Strana 64
c)
d)
da sadrì najmanje 7,5% suhe tvari bez masti;

da mu je gusto}a od 1,024 do 1,040 g/cm3 na temperaturi
od 20C;
f) da mu to~ka ledi{ta nije vi{a od - 0,540C.
^lanak 7.
(Temeljni standardi kakvo}e za bivolje sirovo mlijeko)
Bivolje sirovo mlijeko mora ispunjavati sljede}e standarde
kakvo}e:
a) da sadrì najmanje 8% mlije~ne masti;
b) da sadrì najmanje 11% suhe tvari bez masti.
^lanak 8.
(Kriterij za sirovo mlijeko)
(1) Subjekti u poslovanju s mlijekom moraju osigurati da sirovo
mlijeko ispunjava kriterije navedene u Tablici 1. ovoga
~lanka:
Tablica 1.
Vrsta mlijeka
Broj mikroorganizama
na 30C (u 1 ml)
Broj somatskih stanica

(u 1 ml)
kravlje
100.000 (*)
400.000 (**)
ov~je i kozje
1.500.000 (*)
(*) Geometrijski prosjek tijekom dvomjese~nog razdoblja, s

(**) Geometrijski prosjek tijekom tromjese~nog razdoblja, s najmanje jednim uzorkom mjese~no, osim ako nadle`no tijelo
ne odredi neku drugu metodu kojom se uzimaju u obzir
sezonska odstupanja u proizvodnim koli~inama.
(2) Sirovo mlijeko koje potje~e od drugih vrsta ìvotinja, a ne
od krava, namijenjeno za proizvodnju proizvoda od sirovog
mlijeka postupkom koji ne obuhva}a bilo koju toplinsku
obradu ozna~ava se navodom "proizvedeno od sirovog
mlijeka". Subjekti u poslovanju s mlijekom moraju poduzeti
mjere kako bi osigurali da sirovo mlijeko koje se
upotrebljava ispunjava kriterije navedene u Tablici 2. ovoga
~lanka:
Tablica 2.
Broj mikroorganizama na 30 C (u 1 ml)
500.000 (*)
(*) Geometrijska sredina tijekom dvomjese~nog razdoblja, s

^lanak 9.
(Primjena kriterija za sirovo mlijeko)
Kriteriji u pogledu ukupnoga broja mikroorganizama i
somatskih stanica sirovog mlijeka, navedeni u tablicama 1. i 2.
~lanka 8. ovoga Pravilnika, primjenjuju se od 1. 1. 2014. godine.
^lanak 10.
(Ostali kriteriji za sirovo mlijeko)
(1) Ne dovode}i u pitanje primjenu Odluke o pra}enju rezidua
odre|enih tvari u ìvim ìvotinjama i u proizvodima
ìvotinjskog podrijetla ("Slu`beni glasnik BiH", broj 1/04),
subjekti u poslovanju s mlijekom moraju primijeniti
stavljeno na trì{te ako:
propisanih Pravilnikom o najve}im dopu{tenim
proizvodima ìvotinjskog podrijetla ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 6/09),
b) sadrì odre|ene kontaminante definirane Pravilnikom o
najve}im dopu{tenim koli~inama za odre|ene
kontaminante u hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj
37/09)
(2) Sirovo mlijeko ne smije sadràvati mehani~ku ne~isto}u.
(3) Sirovo mlijeko ne smije sadràvati dodanu koli~inu vode.
Utorak, 22. 3. 2011.
POGLAVLJE II. ISPITNI LABORATORIJI I POSTUPAK

UZORKOVANJA
^lanak 11.
(Ispitni laboratoriji)
Ispitni laboratoriji koji obavljaju analize sirovog mlijeka
moraju biti ovla{teni prema zahtjevima standarda BAS EN
ISO/IEC 17025.
^lanak 12.
(Postupak uzorkovanja)
Uzimanje uzorka i postupanje s uzorkom mora biti
usugla{eno s bosanskohercegova~kom normom: Mlijeko i
mlije~ni proizvodi - Naputak za uzorkovanje BAS EN ISO
707/2008.
POGLAVLJE III. KLASIRANJE SIROVOG MLIJEKA
^lanak 13.
(Klasiranje sirovog mlijeka)
Laboratorij razvrstava mlijeko u klase prema prosje~nom
broju mikroorganizama, kako je navedeno u Tablici 3. ovoga
~lanka:
Tablica 3.
Vrsta
mlijeka
Sirovo ov~je i kozje

mlijeko
Klasa Broj somatskih stanica Broj mikroorganizama Broj mikroorganizama

mlijeka
(u 1 ml)
(u 1 ml)
(u 1 ml)
E
300.000
50.000
I.
300.001 - 400.000
50.001 - 100.000
1.000.000
II.
100.001 - 400.000
1.000.001 - 1.500.000
III.
400.001 - 800.000
> 1.500.000

^lanak 14.
(Prijelazno razdoblje primjene i dostizanja kriterija za sirovo
mlijeko)
(1) Utvr|uje se prijelazno razdoblje primjene i dostizanja
propisanih kriterija za sirovo mlijeko u pogledu ukupnoga
broja mikroorganizama i somatskih stanica u jednom
mililitru kravljeg, ov~jeg i kozjeg mlijeka, kako je navedeno
u st. (2) i (3) i tablicama 4. i 5. ovoga ~lanka.
(2) Prijelazno razdoblje primjene kriterija za sirovo mlijeko iz
Tablice 4. stavak (1) ovoga ~lanka je do 31. 12. 2011.
godine.
(3) Prijelazno razdoblje primjene kriterija za sirovo mlijeko iz
Tablice 5. stavak (1) ovoga ~lanka je od 1. 1. 2012. do 31.
12. 2013. godine.
Tablica 4.
Vrsta
mlijeka
Klasa
mlijeka

mlijeko
Broj somatskih stanice Broj mikroorganizama Broj mikroorganizama

(u 1 ml)
(u 1 ml)
(u 1 ml)
300.000
200.000
1.500.000
I.
300.001 - 400.000
200.001 - 500.000
2.000.000
II.
500.001 - 800.000
3.000.000
III.
800.001 - 1.500.000
6.000.000
Izvan klase
ili razreda
> 1.500.000
> 6.000.000
Tablica 5.
Vrsta
mlijeka
Klasa
mlijeka

mlijeko
Broj somatskih stanica Broj mikroorganizama

Broj
(u 1 ml)
(u 1 ml)
mikroorganizama (u 1
ml)
300.000
80.000
1.000.000
I.
300.001 - 400.000
80.001 - 200.000
1.500.000
Utorak, 22. 3. 2011.
II.
200.001 - 400.000
2.000.000
III.
400.001 - 800.000
4.000.000
Izvan klase
ili razreda
> 800.000
> 4.000.000
^lanak 15.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor provode se na na~in
kako je to propisano valjanim zakonskim propisima.
(2) Za utvr|ivanje sukladnosti kakvo}e mlijeka s odredbama
ovoga Pravilnika koriste se valjane propisane metode
fizikalnih i kemijskih analiza za ispitivanje kakvo}e mlijeka
te druge validirane i me|unarodno priznate metode.
^lanak 16.
odredbe ~l. 11., 12., 13. i 14. Pravilnika o kvaliteti mlijeka,
mlije~nih proizvoda, sirila i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ",
broj 51/82), odredbe ~lanka 18. Pravilnika o uvjetima u pogledu
mikrobiolo{ke ispravnosti koje moraju zadovoljavati ìve`ne
namirnice u prometu ("Slu`beni list SFRJ", br. 45/83 i 43/89) i
odredbe ~l. 100. i 101. Odluke o na~inu obavljanja
veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole ìvotinja prije
klanja i proizvoda ìvotinjskog podrijetla ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 82/06).
^lanak 17.
(Stupanje na snagu)
VM broj 335/10
Predsjedatelj
Sarajevo
77
Na osnovu ~l. 16. i 72. Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne
i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06,
Hercegovine, na prijedlog Agencije za bezbjednost hrane Bosne
i Hercegovine, u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i
Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici
odrànoj 14. decembra 2010. godine, donio je
PRAVILNIK
O SPROVO\EWU PLANA PRA]EWA - MONITORINGA
HRANE
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o sprovo|ewu plana pra}ewa - monitoringa
hrane (u daqwem tekstu: Pravilnik) utvr|uju se na~in i
postupci provjere zdravstvene ispravnosti i higijene hrane
radi
utvr|ivawa
koli~ina
nutrijenata,
aditiva,
kontaminanata, geneti~ki modifikovanih organizama (u
daqwem tekstu: GMO), mikrobiolo{kih kriterijuma hrane,
drugih sastojaka i materija, ~iji je ciq utvr|ivawe uno{ewa
pojedinih {tetnih sastojaka ili materija u organizam,
procjena rizika i ugroènosti zdravqa potro{a~a.
^lan 2.
(Definicije)
Pojmovi kori{}eni u ovom pravilniku imaju sqede}e
zna~ewe:
a) plan pra}ewa - monitoring hrane (u daqwem tekstu:
monitoring
hrane)
podrazumijeva
sistemsko
sprovo|ewe analiza, prikupqawe, obradu i evaluaciju
podataka o koli~inama pojedinih odobrenih sastojaka
hrane te wihovom uno{ewu u ~ovjekov organizam;
Broj 21 - Strana 65
nutrijenti (hrawivi ili nutritivni sastojci) jesu

bjelan~evine, ugqikohidrati, masti, vitamini,
minerali kao i materije koje su sastavni dijelovi
navedenih kategorija;
c) prehrambeni aditiv je svaka materija koja se
uobi~ajeno ne konzumira, niti je tipi~an sastojak hrane,
bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaje se hrani
namjerno
radi
poboq{awa
tehnolo{kih
i
organolepti~kih svojstava, u tehnolo{kom postupku
proizvodwe, tokom pripreme, obrade, prerade,
oblikovawa, pakovawa, transporta i ~uvawa;
d) kontaminant ({tetna materija) jeste biolo{ka,
hemijska, radiolo{ka ili fizi~ka materija {tetna za
zdravqe qudi, koja nije namjerno dodata hrani, a ~ije je
prisustvo u hrani posqedica postupaka tokom
proizvodwe (ukqu~uju}i postupke sprovedene tokom
uzgoja usjeva i ìvotiwa, te primjene veterinarskih
lijekova), prerade, pripreme, tretirawa, pakovawa,
transporta ili skladi{tewa te hrane ili posqedica
zaga|ewa ìvotne sredine;
e) mikrobiolo{ki kriterijum je kriterijum na osnovu
kojeg se defini{e prihvatqivost proizvoda,
proizvodne partije hrane ili procesa proizvodwe,
zasnovana na odsustvu, prisustvu ili broju
mikroorganizama, odnosno na osnovu koli~ine wihovih
toksina, odnosno metabolita, po jedinici mase,
zapremine, povr{ine ili proizvodne serije odnosno
lota;
f) GMO je organizam, osim qudskog, u kojem je geneti~ki
materijal izmijewen na na~in koji se ne moè posti}i
prirodnim
razmnoàvawem
ili
prirodnom
rekombinacijom.
^lan 3.
(Op{ti ciqevi pra}ewa - monitoringa hrane)
Op{ti ciqevi sprovo|ewa plana pra}ewa - monitoringa
hrane su:
a) utvr|ivawe koli~ina i trendova {tetnih materija,
aditiva, nutrijenata, GMO-a, mikrobiolo{kih
kriterijuma i drugih sastojaka u hrani prisutnoj na
trì{tu Bosne i Hercegovine;
b) procjena uno{ewa u qudski organizam sastojaka i
materija iz ta~ke a) ovog ~lana i utvr|ivawa odstupawa
od vaè}ih standarda i maksimalno dozvoqenih
koli~ina za pojedine vrste hrane;
c) upore|ivawe dobijenih rezultata sa me|unarodno
vaè}im referentnim toksikolo{kim i prehrambenim
vrijednostima te ocjena wihovog uticaja na zdravqe
potro{a~a;
d) otkrivawe i spre~avawe krivotvorewa i patvorewa
prehrambenih proizvoda;
e) prikupqawe i evaluacija podataka va`nih za procjenu
rizika a u skladu sa ~lanom 5. Zakona o hrani
("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04).
^lan 4.
(Uzorkovawe hrane)
(1) Za sprovo|ewe monitoringa hrane u skladu sa ~lanom 3.
ta~kama a) i b) ovog pravilnika, vaè}i su uzorci hrane
uzorkovani na trì{tu Bosne i Hercegovine na mjestima
na kojima se potro{a~i snabdijevaju hranom (tr`nice,
veletr`nice, prodavnice, supermarketi, restorani,
otkupna mjesta i sl.).
(2) Uzorci neupakovane vode za pi}e uzimaju se na slavinama iz
kojih se voda pije.
^lan 5.
(Plan pra}ewa - monitoring hrane)
(1) Plan pra}ewa - monitoring hrane sprovodi se u skladu sa
godi{wim planom monitoringa (u daqwem tekstu: plan),
koji donosi Agencija za bezbjednost hrane Bosne i
b)
Broj 21 - Strana 66
Hercegovine (u daqwem tekstu: Agencija) u saradwi sa

Hercegovine (u daqwem tekstu: Br~ko Distrikt BiH).
(2) Prilikom izrade plana u obzir se mora uzeti:
a) postoje}e stawe zdravstvene ispravnosti hrane;
b) podaci o potro{wi hrane;
c) ozbiqnost zdravstvenih posqedica koje mogu izazvati
odstupawa od uno{ewa pojedinog sastojka ili materije
od preporu~enih vrijednosti;
d) procjena pojave i pro{irenost pojedinih javno
zdravstvenih problema potro{a~a Bosne i
Hercegovine, koji mogu biti povezani sa na~inom
ishrane ili {tetnim materijama u hrani.
^lan 6.
(Sadràj plana)
Plan mora da sadrì sqede}e elemente:
a) spisak i vrstu hrane koja }e se analizirati;
b) spisak nutrijenata, kontaminenata, aditiva, GMO-a,
mikrobiolo{kih kriterijuma, drugih sastojaka i
materija koje }e se analizirati po vrstama hrane;
c) broj uzoraka i koli~ine prema propisima za uzorkovawe
vrste hrane s obzirom na traèni parametar;
d) mjesta i vremenski plan uzimawa uzoraka;
e) na~in uzimawa uzoraka;
f) akreditovane analiti~ke metode.
^lan 7.
(Izvje{taj o sprovo|ewu i rezultatima monitoringa hrane)
(1) Izvje{taj o sprovo|ewu i rezultatima monitoringa hrane u
skladu sa ciqevima iz ~lana 3. ovog pravilnika izra|uje
Agencija u saradwi sa nadle`nim organima entiteta i
Br~ko Distrikta BiH.
(2) Izvje{taj iz stava (1) ovog ~lana Agencija dostavqa
Savjetu ministara do 31. marta teku}e godine za prethodnu
godinu.
(3) Rezultati monitoringa hrane i mjere koje se primjewuju u
skladu sa propisima o hrani zasnivaju se na procjeni
rizika, radi osigurawa visokog nivoa za{tite ìvota i
zdravqa potro{a~a, osim kada to nije primjereno
okolnostima ili prirodi same mjere.
^lan 8.
(Uzimawe uzoraka)
(1) Uzimawe uzoraka hrane za laboratorijsko ispitivawe za
potrebe sprovo|ewa monitoringa obavqaju nadle`ne
inspekcije entiteta, kantona i Br~ko Distrikta BiH u
saradwi sa stru~nim osobqem Agencije.
(2) Uzimawe uzoraka obavqa se u skladu sa uputstvom o na~inu
uzorkovawa i akreditovanim analiti~kim metodama za
obavqawe pojedinih analiza ili grupa analiza za pojedine
vrste hrane, odnosno artikala i predmeta u kontaktu sa
hranom.
(3) Voda za pi}e se ispituje u skladu sa propisom o
zdravstvenoj ispravnosti vode za pi}e.
^lan 9.
(Uskla|enost)
Ispitne i referentne laboratorije odre|ene za
sprovo|ewe monitoringa hrane moraju biti ovla{}ene za svoj
rad, na osnovu Pravilnika o uslovima koje moraju ispuwavati
ovla{}ene ispitne laboratorije koje sprovode analize hrane i
postupku ovla{}ivawa laboratorija ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 37/09).
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 10.
(Stupawe na snagu)
SM broj 336/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Na osnovu ~l. 16. i 72. Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 50/04) i ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i
Hercegovine, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko
Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici odrànoj 14.
decembra 2010. godine, donijelo je
PRAVILNIK
O PROVO\ENJU PLANA PRA]ENJA - MONITORINGA
HRANE
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o provo|enju plana pra}enja - monitoringa
hrane (u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvr|uje se na~in i postupci
provjere zdravstvene ispravnosti i higijene hrane radi utvr|ivanja
koli~ina nutrijenata, aditiva, kontaminanata, geneti~ki
modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO),
mikrobiolo{kih kriterija hrane, drugih sastojaka i materija, ~iji je
cilj utvr|ivanje unosa pojedinih {tetnih sastojaka ili materija u
organizam, procjena rizika i ugroènosti zdravlja potro{a~a.
^lan 2.
(Definicije)
Pojmovi upotrijebljeni u ovom pravilniku imaju sljede}e
zna~enje:
a) plan pra}enja - monitoring hrane (u daljnjem tekstu:
monitoring hrane) je sistemsko provo|enje analiza,
prikupljanje, obrada i evaluacija podataka o koli~inama
pojedinih odobrenih sastojaka hrane te njihovom unosu u
organizam ~ovjeka;
b) nutrijenti (hranjivi ili nutritivni sastojci) su proteini,
ugljikohidrati, masti, vitamini, minerali kao i materije
koje su sastavni dijelovi navedenih kategorija;
c) prehrambeni aditiv je svaka materija koja se uobi~ajeno
ne konzumira, niti je tipi~an sastojak hrane, bez obzira na
prehrambenu vrijednost, a dodaje se hrani namjerno radi
pobolj{anja tehnolo{kih i organolepti~kih svojstava, u
tehnolo{kom postupku proizvodnje, tokom pripreme,
obrade, prerade, oblikovanja, pakovanja, transporta i
~uvanja;
d) kontaminant ({tetna materija) je biolo{ka, hemijska,
radiolo{ka ili fizi~ka materija {tetna za zdravlje ljudi, koja
nije namjerno dodana hrani, a prisustvo koje je u hrani
posljedica postupaka tokom proizvodnje (uklju~uju}i
postupke izvr{ene tokom uzgoja usjeva i ìvotinja, te
primjene veterinarskih lijekova), prerade, pripreme,
tretiranja, pakovanja, transporta ili skladi{tenja te hrane ili
posljedica zaga|enja okoline;
e) mikrobiolo{ki kriterij je kriterij na osnovu kojeg se
definira prihvatljivost proizvoda, proizvodne partije
hrane ili procesa proizvodnje, zasnovana na odsustvu,
prisustvu ili broju mikroorganizama, odnosno na osnovu
koli~ine njihovih toksina, odnosno metabolita, po jedinici
mase, zapremine, povr{ine ili proizvodne serije odnosno
lota;
f) GMO je organizam, osim ljudskog, u kojem je geneti~ki
materijal izmijenjen na na~in koji se ne moè posti}i
Utorak, 22. 3. 2011.
prirodnim
razmnoàvanjem
ili
prirodnom
rekombinacijom.
^lan 3.
(Op}i ciljevi pra}enja - monitoringa hrane)
Op}i ciljevi provo|enja plana pra}enja - monitoringa hrane
su:
a)
b)
c)
d)
e)
utvr|ivanje koli~ina i trendova {tetnih materija, aditiva,

nutrijenata, GMO-a, mikrobiolo{kih kriterija i drugih
sastojaka u hrani prisutnoj na trì{tu Bosne i Hercegovine;
procjena unosa u ljudski organizam sastojaka i materija iz
ta~ke a) ovog ~lana i utvr|ivanja odstupanja od vaè}ih
standarda i maksimalno dozvoljenih koli~ina za pojedine
vrste hrane;
uspore|ivanje dobivenih rezultata s me|unarodno vaè}im
referentnim toksikolo{kim i prehrambenim vrijednostima
te ocjena njihovog uticaja na zdravlje potro{a~a;
otkrivanje i spre~avanje krivotvorenja i patvorenja
prikupljanje i evaluacija podataka zna~ajnih za procjenu
rizika a u skladu s ~lanom 5. Zakona o hrani ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 50/04).

^lan 4.
(Uzorkovanje hrane)
(1) Za provo|enje monitoringa hrane u skladu s ~lanom 3. ta~.
a) i b) ovog pravilnika vaè}i su uzorci hrane uzorkovani na
trì{tu Bosne i Hercegovine na mjestima na kojima se
potro{a~i snabdijevaju hranom (tr`nice, veletr`nice,
prodavaonice, supermarketi, restorani, otkupna mjesta i sl.).
(2) Uzorci neupakovane vode za pi}e uzimaju se na slavinama
iz kojih se voda pije.
^lan 5.
(Plan pra}enja - monitoringa)
(1) Plan pra}enja - monitoring hrane provodi se u skladu s
godi{njim planom monitoringa (u daljnjem tekstu: plan), koji
donosi Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Agencija), u saradnji s nadle`nim organima
entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Br~ko Distrikt BiH).
(2) Prilikom izrade plana u obzir se mora uzeti:
a) postoje}e stanje zdravstvene ispravnosti hrane;
b) podaci o potro{nji hrane;
c) ozbiljnost zdravstvenih posljedica koje mogu izazvati
odstupanja od unosa pojedinog sastojka ili materije od
preporu~enih vrijednosti;
d) procjena pojave i ra{irenost pojedinih zdravstvenih
problema potro{a~a u Bosni i Hercegovini, koji mogu biti
povezani s na~inom ishrane ili {tetnim materijama u hrani.
^lan 6.
(Sadràj plana)
Plan mora sadràvati sljede}e elemente:
a) listu i vrstu hrane koja }e se analizirati;
b) listu nutrijenata, kontaminanata, aditiva, GMO-a,
mikrobiolo{kih kriterija, drugih sastojaka i materija koje
}e se analizirati po vrstama hrane;
c) broj uzoraka i koli~ine prema propisima za uzorkovanje
d) mjesta i vremenski plan uzimanja uzoraka;
e) na~in uzimanja uzoraka;
f) akreditirane analiti~ke metode.
^lan 7.
(Izvje{taj o provo|enju i rezultatima monitoringa hrane)
(1) Izvje{taj o provo|enju i rezultatima monitoringa hrane u
skladu s ciljevima ~lana 3. ovog pravilnika izra|uje Agencija
u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta
BiH.
Broj 21 - Strana 67
(2) Izvje{taj iz stava (1) ovog ~lana Agencija dostavlja Vije}u

ministara BiH do 31.3. teku}e godine za prethodnu godinu.
(3) Rezultati monitoringa hrane i mjere koje se primjenjuju u
skladu s propisima o hrani zasnivaju se na procjeni rizika
kako bi se osigurao visok nivo za{tite ìvota i zdravlja
potro{a~a, osim kada to nije primjereno okolnostima ili
prirodi same mjere.
^lan 8.
(Uzimanje uzoraka)
(1) Uzimanje uzoraka hrane za laboratorijsko ispitivanje za
potrebe provo|enja monitoringa obavljaju nadle`ne
inspekcije entiteta, kantona i Br~ko Distrikta BiH u saradnji
sa stru~nim osobljem Agencije.
(2) Uzimanje uzoraka obavlja se u skladu s uputstvom o na~inu
uzorkovanja i akreditiranim analiti~kim metodama za
obavljanje pojedinih analiza ili grupa analiza za pojedine
vrste hrane, odnosno artikala i predmeta u kontaktu s
hranom.
(3) Voda za pi}e ispituje se u skladu s propisom o zdravstvenoj
ispravnosti vode za pi}e.
^lan 9.
(Uskla|enost)
Ispitni i referentni laboratoriji odre|eni za provo|enje
monitoringa hrane moraju biti ovla{teni za svoj rad, na osnovu
Pravilnika o uslovima koje moraju ispunjavati ovla{teni ispitni
laboratoriji koji provode analize hrane i postupku ovla{}ivanja
laboratorija ( "Slu`beni glasnik BiH", broj 37/09).
^lan 10.
(Stupanje na snagu)
VM broj 336/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Temeljem ~l. 16. i 72. Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik
BiH", broj 50/04) i ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i
Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i
Hercegovine, u suradnji s nadle`nim tijelima entiteta i Br~ko
Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici odrànoj 14.
prosinca 2010. godine, donijelo je
PRAVILNIK
O PROVEDBI PLANA PRA]ENJA - MONITORINGA
HRANE
^lanak 1.
(Predmet)
Pravilnikom o provedbi plana pra}enja - monitoringa hrane
(u daljnjem tekstu: Pravilnik) utvr|uju se na~in i postupci
provjere zdravstvene ispravnosti i higijene hrane radi utvr|ivanja
koli~ina nutrijenata, aditiva, kontaminanata, genetski
modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO),
mikrobiolo{kih kriterija hrane, drugih sastojaka i tvari, ~iji je cilj
utvrditi unos pojedinih {tetnih sastojaka ili tvari u organizam,
procjena rizika i ugroènosti zdravlja potro{a~a.
^lanak 2.
(Definicije)
Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju sljede}e
zna~enje:
a) plan pra}enja - monitoring hrane (u daljnjem tekstu:
monitoring hrane) je sustavno provo|enje analiza,
Broj 21 - Strana 68
prikupljanje, obrada i evaluacija podataka o koli~inama

pojedinih odobrenih sastojaka hrane te njihovom unosu u
~ovjekov organizam;
b) nutrijenti (hranjivi ili nutritivni sastojci) su proteini,
ugljikohidrati, masti, vitamini, minerali kao i tvari koje su
sastavni dijelovi navedenih kategorija;
c) prehrambeni aditiv je svaka tvar koja se uobi~ajeno ne
konzumira niti je tipi~an sastojak hrane, bez obzira na
prehrambenu vrijednost, a namjerno se dodaje hrani radi
pobolj{anja tehnolo{kih i senzorskih (organolepti~kih)
svojstava u tehnolo{kom postupku proizvodnje, tijekom
pripreme, obrade, prerade, oblikovanja, pakiranja,
transporta i ~uvanja;
d) kontaminant ({tetna tvar) je biolo{ka, kemijska,
radiolo{ka ili fizikalna tvar {tetna za zdravlje ljudi koja
nije namjerno dodana hrani, a njena je prisutnost u hrani
posljedica postupaka primijenjenih tijekom proizvodnje
(uklju~uju}i postupke provedene tijekom uzgoja usjeva i
ìvotinja te primjene veterinarskih lijekova), prerade,
pripreme, obrade, pakiranja, transporta ili skladi{tenja te
hrane ili posljedica one~i{}enja okoli{a;
e) mikrobiolo{ki kriterij je kriterij na temelju kojega se
odre|uje prihvatljivost proizvoda, proizvodne partije
hrane ili procesa proizvodnje, utemeljen na odsutnosti,
prisutnosti ili broju mikroorganizama, odnosno na
temelju koli~ine njihovih toksina odnosno metabolita po
jedinici mase, obujma, povr{ine ili proizvodne serije
(lota);
f) GMO je organizam, osim ljudskog, u kojemu je genetski
materijal izmijenjen na na~in koji se ne moè posti}i
prirodnim
razmnoàvanjem
ili
prirodnom
rekombinacijom.
^lanak 3.
(Op}i ciljevi pra}enja - monitoringa hrane)
Op}i ciljevi provedbe plana pra}enja - monitoringa hrane su:
a) utvr|ivanje koli~ina i trendova {tetnih tvari, aditiva,
nutrijenata, GMO-a, mikrobiolo{kih kriterija i drugih
sastojaka u hrani prisutnoj na trì{tu Bosne i Hercegovine;
b) procjena unosa u ljudski organizam sastojaka i tvari iz
to~ke a) ovoga ~lanka i utvr|ivanja odstupanja od vaè}ih
standarda i maksimalno dopu{tenih koli~ina za pojedine
vrste hrane;
c) usporedba dobivenih rezultata s me|unarodno vaè}im
referentnim toksikolo{kim i prehrambenim vrijednostima
te ocjena njihovog utjecaja na zdravlje potro{a~a;
d) otkrivanje i spre~avanje krivotvorenja i patvorenja
e) prikupljanje i evaluacija podataka bitnih za procjenu
rizika, sukladno ~lanku 5. Zakona o hrani ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 50/04).
^lanak 4.
(Uzorkovanje hrane)
(1) Za provedbu monitoringa hrane sukladno ~lanku 3. to~. a) i
b) ovoga Pravilnika valjani su uzorci hrane uzorkovani na
trì{tu Bosne i Hercegovine na mjestima na kojima se
potro{a~i opskrbljuju hranom (tr`nice, veletr`nice,
prodavaonice, supermarketi, restorani, otkupna mjesta i sl.).
(2) Uzorci neupakirane vode za pi}e uzimaju se na slavinama iz
kojih se voda pije.
^lanak 5.
(Plan pra}enja - monitoring hrane)
(1) Plan pra}enja - monitoring hrane provodi se sukladno
godi{njem planu monitoringa (u daljnjem tekstu: plan), koji
donosi Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Agencija) u suradnji s nadle`nim tijelima
entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem
tekstu: Br~ko Distrikt BiH).
Utorak, 22. 3. 2011.
(2) Pri izradi plana u obzir se mora uzeti:

a) postoje}e stanje zdravstvene ispravnosti hrane;
b) podaci o potro{nji hrane;
c) ozbiljnost zdravstvenih posljedica koje mogu izazvati
odstupanja od unosa pojedinog sastojka ili tvari od
preporu~enih vrijednosti;
d) procjena pojave i ra{irenost pojedinih zdravstvenih
problema potro{a~a u Bosni i Hercegovini koji mogu biti
povezani s na~inom prehrane ili {tetnim tvarima u hrani.
^lanak 6.
(Sadràj plana)
Plan mora sadràvati sljede}e elemente:
a) popis i vrstu hrane koja }e se analizirati;
b) popis nutrijenata, kontaminanata, aditiva, GMO-a,
mikrobiolo{kih kriterija, drugih sastojaka i tvari koje }e se
analizirati po vrstama hrane;
c) broj uzoraka i koli~ine prema propisima za uzorkovanje
d) mjesta i vremenski plan uzimanja uzoraka;
e) na~in uzimanja uzoraka;
f) akreditirane analiti~ke metode.
^lanak 7.
(Izvje{}e o provedbi i rezultatima monitoringa hrane)
(1) Izvje{}e o provedbi i rezultatima monitoringa hrane,
sukladno ciljevima ~lanka 3. ovoga Pravilnika, izra|uje
Agencija u suradnji s nadle`nim tijelima entiteta i Br~ko
Distrikta BiH.
(2) Izvje{}e iz stavka (1) ovoga ~lanka Agencija dostavlja
Vije}u ministara do 31. oùjka teku}e godine za prethodnu
godinu.
(3) Rezultati monitoringa hrane i mjere koje se primjenjuju
sukladno propisima o hrani temelje se na procjeni rizika, radi
osiguranja visokog stupnja za{tite ìvota i zdravlja potro{a~a,
osim kada to nije primjereno okolnostima ili prirodi same
mjere.
^lanak 8.
(Uzimanje uzoraka)
(1) Uzimanje uzoraka hrane za laboratorijsko ispitivanje za
potrebe provedbe monitoringa obavljaju nadle`ne inspekcije
entiteta, kantona i Br~ko Distrikta BiH u suradnji sa stru~nim
osobljem Agencije.
(2) Uzimanje uzoraka obavlja se sukladno naputku o na~inu
uzorkovanja i akreditiranim analiti~kim metodama za
obavljanje pojedinih analiza ili skupina analiza za pojedine
vrste hrane odnosno artikala i predmeta u dodiru s hranom.
(3) Voda za pi}e ispituje se sukladno propisu o zdravstvenoj
ispravnosti vode za pi}e.
^lanak 9.
(Sukladnost)
Ispitni i referentni laboratoriji odre|eni za provedbu
monitoringa hrane moraju biti ovla{teni za svoj rad na temelju
Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati ovla{teni ispitni
laboratoriji koji provode analize hrane i postupku ovla{}ivanja
laboratorija ("Slu`beni glasnik BiH", broj 37/09).
^lanak 10.
(Stupanje na snagu)
VM broj 336/10
Predsjedatelj
Sarajevo
78
Utorak, 22. 3. 2011.

BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
godine, donio je
PRAVILNIK
O MAZIVIM MASTIMA
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o mazivim mastima (u daqwem tekstu:
Pravilnik) propisuju se uslovi koje moraju ispuwavati
mlije~ne masti, masti i masti sastavqene od biqnih i/ili
ìvotiwskih proizvoda koji se stavqaju na trì{te Bosne
i Hercegovine.
(2) Odredbe ovog pravilnika odnose se na proizvode koji su
namijeweni za ishranu qudi ~iji sadràj masti iznosi
najmawe 10% a mawe od 90% na masu, a to su:
a) mlije~ne masti tarifnih brojeva CN 0405 i 2106;
b) masti tarifnog broja CN 1517;
c) masti sastavqene od proizvoda biqnog i/ili
ìvotiwskog porijekla tarifnih brojeva CN 1517 i
2106.
Sadràj masti mora ~initi najmawe dvije tre}ine suve
materije, iskqu~uju}i so.
(3) Odredbe ovog pravilnika odnose se na proizvode koji ostaju
~vrsti pri temperaturi od 20C i prikladni su za upotrebu
kao namazi.
^lan 2.
(Trì{te)
Proizvodi iz ~lana 1. ovog pravilnika ne smiju se bez
prerade isporu~ivati ili dostavqati krajwem potro{a~u,
bilo direktno ili putem ugostiteqskih objekata, bolnica,
kantina i drugih sli~nih subjekata u poslovawu sa hranom, ako
ne ispuwavaju zahtjeve iz Aneksa I ovog pravilnika.
^lan 3.
(Dodavawe aditiva, enzima, vitamina i drugih pomo}nih
materija)
U proizvodwi proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika, ako
to ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, dopu{tena je:
a) upotreba aditiva u skladu sa Pravilnikom o uslovima
upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijewenoj za
ishranu qudi ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08) i
Pravilnikom o upotrebi prehrambenih aditiva, osim
boja i zasla|iva~a u hrani ("Slu`beni glasnik BiH",
broj 83/08), aroma, pomo}nih materija u procesu
proizvodwe i enzima u skladu sa posebnim propisima;
b) dodavawe vitamina, mineralnih materija i drugih
materija u skladu sa posebnim propisom.
^lan 4.
(Deklarisawe)
Deklarisawe proizvoda namijewenih za qudsku ishranu
propisano je Pravilnikom o op{tem deklarisawu ili
ozna~avawu upakovane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj
87/08), te odredbama ovog pravilnika.
^lan 5
(Naziv proizvoda)
(1) Ne dovode}i u pitawe odredbe ~lana 6. stava (2) i ~lana 8.
st. (3), (4) i (5) ovog pravilnika, za ozna~avawe proizvoda
iz ~lana 1. ovog pravilnika koriste se nazivi navedeni u
Aneksu I ovog pravilnika. Nazivi proizvoda iz Aneksa I
ovog pravilnika koriste se samo za ozna~avawe proizvoda
koji ispuwavaju zahtjeve propisane u tom aneksu.
Broj 21 - Strana 69
(2) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne primjewuju se na:

a) oznake proizvoda ~ija se svojstva jasno razlikuju od
tradicionalne upotrebe i/ili kada se oznake koriste da
opi{u karakteristi~an kvalitet proizvoda;
b) koncentrisane proizvode (maslac, margarin i mije{ani
namazi) koji sadrè 90% masti ili vi{e.
(3) Proizvodi iz stava (2) ta~ke a) ovog ~lana propisani su u
Aneksu II, koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 6.
(Posebni zahtjevi za ozna~avawe)
(1) Pri ozna~avawu proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika,
osim podataka propisanih u ~lanu 4. ovog pravilnika, za
proizvode iz Aneksa I ovog pravilnika obavezno je
navo|ewe sqede}ih podataka:
a) naziv proizvoda propisan u Aneksu I ovog pravilnika;
b) ukupan udio masti u trenutku proizvodwe za proizvode
navedene u Aneksu I ovog pravilnika;
c) udio mlije~ne, biqne ili druge ìvotiwske masti, po
opadaju}em redoslijedu udjela izraènih kao procenat
ukupne mase u trenutku proizvodwe za sloène masti
navedene u Aneksu I dio C ovog pravilnika;
d) udio soli, ~itko naveden u popisu sastojaka za proizvode
navedene u Aneksu I ovog pravilnika.
(2) Izuzev stava (1) ta~ke a) ovog ~lana, naziv proizvoda
"minarin" ili "halvarin" moè se upotrebqavati za
proizvode iz Aneksa I dijela B. ta~ke 3. ovog pravilnika.
(3) Naziv proizvoda iz stava (1) ta~ke a) ovog ~lana moè se
upotrebqavati zajedno s jednim ili vi{e izraza kako bi se
ozna~ile biqne i/ili ìvotiwske vrste od kojih proizvodi
poti~u, ili predvi|ena upotreba proizvoda, kao i drugim
izrazima koji se odnose na na~in proizvodwe, oznakama
geografskog porijekla, ako nisu u suprotnosti sa drugim
propisima, a posebno sa posebnim propisima o oznakama
originalnosti i oznakama geografskog porijekla hrane kao
i oznakama tradicionalnog ugleda hrane.
(4) Izraz "biqni" moè se upotrebqavati zajedno sa nazivima
iz Aneksa I dijela B. ovog pravilnika, za proizvode koji
sadrè samo masti biqnog porijekla, uz uslov da udio masti
ìvotiwskog porijekla ne prelazi 2% ukupnog udjela
masti. Ovo odstupawe se tako|e primjewuje kada se navodi
naziv odre|ene biqne vrste.
(5) Podaci iz st. (1), (2) i (3) ovog ~lana moraju biti lako
razumqivi i navedeni na uo~qivom mjestu, vidqivi, ~itki
i neizbrisivi.
(6) Podatak o udjelu masti u skladu sa stavom (1) ta~kom b) ovog
~lana mora biti naveden na sqede}i na~in:
a) prosje~ni udio masti mora biti naveden bez upotrebe
decimala;
b) prosje~ni udio masti ne smije se razlikovati od
ozna~enog udjela vi{e od jedne procentne jedinice;
pojedina~ni uzorci ne smiju se razlikovati od
ozna~enog udjela za vi{e od dvije procentne jedinice;
c) u svim slu~ajevima prosje~ni udio masti mora
zadovoqava granice navedene u Aneksu I ovog
pravilnika.
(7) Izuzev stava (6) ovog ~lana, ozna~eni udio masti proizvoda
iz Aneksa I dijela B. ta~ka 1. i C. ta~ka 1. ovog pravilnika
treba da odgovara minimalnom udjelu masti u proizvodu.
^lan 7.
(Maslac)
(1) Oznaka "maslac" moè se upotrebqavati za sloène
proizvode u kojima je maslac vaàn dio, bilo u pogledu
koli~ine ili za karakterisawe proizvoda. Gotov proizvod
mora sadràvati najmawe 75% mlije~ne masti i biti
proizveden iskqu~ivo od maslaca koji ispuwava zahtjeve iz
Aneksa I dijela A. ta~ka 1. ovog pravilnika, te drugih
navedenih sastojaka.
(2) Oznaka "maslac" moè se upotrebqavati za sloène
proizvode koji sadrè najmawe 62%, a najvi{e 75%
Broj 21 - Strana 70
(3)
(4)
(5)
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
mlije~ne masti, ako su zadovoqeni drugi uslovi iz stava (1)

ovog ~lana i ako oznaka proizvoda ukqu~uje izraz
"proizvod od maslaca".
Izuzev st. (1) i (2) ovog ~lana oznaka "maslac" moè se
upotrebqavati zajedno sa rije~ju ili rije~ima za
ozna~avawe proizvoda koji sadrè najmawe 34% mlije~ne
masti, a navedeni su u Aneksu III koji je sastavni dio ovog
pravilnika.
Upotreba oznake "maslac" u skladu sa odredbama st. (1), (2)
i (3) ovog ~lana podlijeè zahtjevu da se pri ozna~avawu i
prezentaciji proizvoda navede udio mlije~ne masti, a ako
drugi dodati sastojci sadrè mast, i ukupni udio masti.
Izraz "proizvod od maslaca" iz stava (2) i oznake iz stava
(4) ovog ~lana moraju biti navedeni na istaknutom mjestu,
lako uo~qivi i ~itqivi.
^lan 8.
(Terminologija)
Izraz "tradicionalni" moè se upotrebqavati zajedno sa
nazivom "maslac" iz Aneksa I, dijela A. ta~ka 1. ovog
pravilnika, ako je proizvod dobijen direktno od mlijeka
ili pavlake.
Za potrebe ovog ~lana, "pavlaka" ozna~ava proizvod
dobijen od mlijeka u obliku emulzije tipa uqe u vodi, koji
sadrì najmawe 10% mlije~ne masti.
Za proizvode iz Aneksa I ovog pravilnika zabraweno je
upotrebqavati izraze koji navode, upu}uju na ili daju
naslutiti udio masti, osim onih propisanih u tom Aneksu.
Izuzev stava (1) ovog ~lana dodatno se mogu upotrebqavati
sqede}i izrazi:
a) "sa smawenim udjelom masti", za proizvode iz Aneksa I
ovog pravilnika koji sadrè najmawe 41%, a najvi{e
62% masti;
b) "sa malim udjelom masti" ili "lagani", za proizvode iz
Aneksa I ovog pravilnika koji sadrè 41% masti ili
mawe.
Izrazi "sa smawenim udjelom masti" odnosno "sa malim
udjelom masti" ili "lagani" mogu se upotrebqavati i kao
zamjena za nazive "tri~etvrtmasni", odnosno "polumasni"
iz Aneksa I ovog pravilnika.
Utorak, 22. 3. 2011.

^lan 9.
(Utvr|ivawe uskla|enosti)
op{tim zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole
koriste se vaè}e metode propisane posebnim propisom
kao i druge validne me|unarodno priznate metode.
(2) Postupak koji se primjewuje za provjeru uskla|enosti sa
odredbama ~lana 6. stava (6) ovog pravilnika propisan je u
Aneksu IV, koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 10.
Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovodi}e se u
skladu sa vaè}im propisima u BiH.
^lan 11.
(1) Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaè
odredbe Pravilnika o kvalitetu jestivih uqa i masti
biqnog porijekla i margarina, majoneza i wima srodnih
proizvoda ("Slu`beni list SFRJ", broj 27/85), od ~l. 41. do
55. koje se odnose na margarin.
(2) Danom stupawa na snagu ovog pravilnika prestaju da vaè
odredbe Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih
proizvoda, sirila i ~istih kultura ("Slu`beni list
SFRJ", broj 51/82), od ~l. 59 do 65, koje se odnose na maslac.
^lan 12.
(Prelazne odredbe)
Proizvodi proizvedeni u skladu sa propisima iz ~lana 11.
ovog pravilnika mogu se stavqati na trì{te najkasnije 12
mjeseci od dana stupawa na snagu ovog pravilnika.
^lan 13.
(Stupawe na snagu)
SM broj 337/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 71
Broj 21 - Strana 72
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 73
Broj 21 - Strana 74
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 75
Broj 21 - Strana 76

30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
(2)
(3)
PRAVILNIK
O MAZIVIM MASTIMA
(1)
^lan 1.
(Predmet)
(1) Pravilnikom o mazivim mastima (u daljnjem tekstu:
Pravilnik) propisuju se uslovi koje moraju ispunjavati
mlije~ne masti, masti i masti sastavljene od biljnih i/ili
ìvotinjskih proizvoda koji se stavljaju na trì{te Bosne i
Hercegovine.
(2) Odredbe ovog pravilnika odnose se na proizvode koji su
namijenjeni za ishranu ljudi ~iji sadràj masti iznosi
najmanje 10% a manje od 90% na masu, a to su:
c) masti sastavljene od proizvoda biljnog i/ili ìvotinjskog
porijekla tarifnih brojeva CN 1517 i 2106.
Sadràj masti mora ~initi najmanje dvije tre}ine suhe
materije, isklju~uju}i so.
(3) Odredbe ovog pravilnika odnose se na proizvode koji ostaju
~vrsti pri temperaturi od 20C i prikladni su za upotrebu kao
namazi.
^lan 2.
(Trì{te)
Proizvodi iz ~lana 1. ovog pravilnika ne smiju se bez prerade
isporu~ivati ili dostavljati krajnjem potro{a~u, bilo direktno ili
posredstvom ugostiteljskih objekata, bolnica, kantina i drugih
sli~nih subjekata u poslovanju s hranom, ako ne ispunjavaju
zahtjeve iz Aneksa I., koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 3.
(Dodavanje aditiva, enzima, vitamina i drugih pomo}nih
materija)
U proizvodnji proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika, ako to
ovim pravilnikom nije druga~ije propisano, dozvoljena je:
a) upotreba aditiva u skladu s Pravilnikom o uslovima upotrebe
prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu ljudi
("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08) i Pravilnikom o
upotrebi prehrambenih aditiva, osim boja i zasla|iva~a u
hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08), aroma, pomo}nih
materija u procesu proizvodnje i enzima u skladu s posebnim
propisima;
b) dodavanje vitamina, mineralnih materija i drugih materija u
skladu s posebnim propisom.
^lan 4.
(Deklariranje)
Deklariranje proizvoda namijenjenih za ljudsku ishranu
propisano je Pravilnikom o op}em deklariranju ili ozna~avanju
odredbama ovog pravilnika.
^lan 5.
(Naziv proizvoda)
(1) Ne dovode}i u pitanje odredbe ~lana 6. stav (2) i ~lana 8. st.
(3), (4) i (5) ovog pravilnika, za ozna~avanje proizvoda iz
~lana 1. ovog pravilnika upotrebljavaju se nazivi navedeni u
Aneksu I. ovog pravilnika. Nazivi proizvoda iz Aneksa I.
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(1)
Utorak, 22. 3. 2011.
ovog pravilnika upotrebljavaju se samo za ozna~avanje

proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve propisane u tom aneksu.
Odredbe stava (1) ovog ~lana ne primjenjuju se na:
tradicionalne upotrebe i/ili kada se oznake koriste da
opi{u karakteristi~an kvalitet proizvoda;
b) koncentrirane proizvode (maslac, margarin i mije{ani
namazi) koji sadrè 90 % masti ili vi{e.
Proizvodi iz stava (2) ta~ke a) ovog ~lana propisani su u
Aneksu II., koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 6.
(Posebni zahtjevi za ozna~avanje)
Pri ozna~avanju proizvoda iz ~lana 1. ovog pravilnika, osim
podataka propisanih u ~lanu 4. ovog pravilnika, za proizvode
iz Aneksa I. ovog pravilnika, obavezno je navo|enje
sljede}ih podataka:
a) naziv proizvoda propisan u Aneksu I. ovog pravilnika;
b) ukupan udio masti u trenutku proizvodnje za proizvode
navedene u Aneksu I. ovog pravilnika;
c) udio mlije~ne, biljne ili druge ìvotinjske masti, po
opadaju}em redoslijedu udjela izraènih kao procenat
ukupne mase u trenutku proizvodnje za sloène masti
navedene u Aneksu I. dio C ovog pravilnika;
d) udio soli, ~itljivo naveden u popisu sastojaka za proizvode
navedene u Aneksu I. ovog pravilnika.
Izuzev stava (1) ta~ke a) ovog ~lana, naziv proizvoda
"minarin" ili "halvarin" moè se upotrebljavati za proizvode
iz Aneksa I. dijela B. ta~ke 3. ovog pravilnika.
Naziv proizvoda iz stava (1) ta~ke a) ovog ~lana moè se
upotrebljavati zajedno s jednim ili vi{e izraza kako bi se
ozna~ile biljne i/ili ìvotinjske vrste od kojih proizvodi
poti~u, ili predvi|ena upotreba proizvoda, kao i drugi izrazi
koji se odnose na na~in proizvodnje, oznakama geografskog
porijekla, ako nisu u suprotnosti s drugim propisima, a
posebno s posebnim propisima o oznakama originalnosti i
oznakama geografskog porijekla hrane kao i oznakama
tradicionalnog ugleda hrane.
Izraz "biljni" moè se upotrebljavati zajedno s nazivima iz
Aneksa I. dijela B. ovog pravilnika, za proizvode koji sadrè
samo masti biljnog porijekla, uz uslov da udio masti
ìvotinjskog porijekla ne prelazi 2 % ukupnog udjela masti.
Ovo odstupanje se tako|er primjenjuje kada se navodi naziv
odre|ene biljne vrste.
Podaci iz st. (1), (2) i (3) ovog ~lana moraju biti lako
razumljivi i navedeni na uo~ljivom mjestu, tako da su jasno
vidljivi, ~itljivi i neizbrisivi.
Podatak o udjelu masti u skladu sa stavom (1) ta~kom b)
ovog ~lana mora biti naveden na sljede}i na~in:
a) prosje~ni udio masti mora biti naveden bez upotrebe
decimala;
b) prosje~ni udio masti ne smije se razlikovati od ozna~enog
udjela vi{e od jedne procentne jedinice; pojedina~ni
uzorci ne smiju se razlikovati od ozna~enog udjela za vi{e
od dvije procentne jedinice;
c) u svim slu~ajevima prosje~ni udio masti mora
zadovoljavati granice navedene u Aneksu I. ovog
pravilnika.
Izuzev stava (6) ovog ~lana, ozna~eni udio masti proizvoda
iz Aneksa I. dijela B. ta~ka 1. i C. ta~ka 1. ovog pravilnika
treba odgovarati minimalnom udjelu masti u proizvodu.
^lan 7.
(Maslac)
Oznaka "maslac" moè se upotrebljavati za sloène
proizvode u kojima je maslac bitan dio, bilo u pogledu
koli~ine ili za karakteriziranje proizvoda. Gotov proizvod
mora sadràvati najmanje 75 % mlije~ne masti i biti
proizveden isklju~ivo od maslaca koji ispunjava zahtjeve iz
Aneksa I. dijela A. ta~ka 1. ovog pravilnika, te drugih
navedenih sastojaka.
Utorak, 22. 3. 2011.
(2) Oznaka "maslac" moè se upotrebljavati za sloène

proizvode koji sadrè najmanje 62 %, a najvi{e 75 %
mlije~ne masti, ako su zadovoljeni drugi uslovi iz stava (1)
ovog ~lana i ako oznaka proizvoda uklju~uje izraz "proizvod
od maslaca".
(3) Izuzev st. (1) i (2) ovog ~lana oznaka "maslac" moè se
upotrebljavati zajedno s rije~ju ili rije~ima za ozna~avanje
proizvoda koji sadrè najmanje 34 % mlije~ne masti, a
navedeni su u Aneksu III. koji je sastavni dio ovog
pravilnika.
(4) Upotreba oznake "maslac" u skladu s odredbama st. (1), (2) i
(3) ovog ~lana podlijeè zahtjevu da se pri ozna~avanju i
prezentiranju proizvoda navede udio mlije~ne masti, a ako
drugi dodani sastojci sadrè mast, i ukupni udio masti.
(5) Izraz "proizvod od maslaca" iz stava (2) i oznake iz stava (4)
ovog ~lana moraju biti navedeni na istaknutom mjestu, lako
uo~ljivi i ~itljivi.
^lan 8.
(Terminologija)
(1) Izraz "tradicionalni" moè se upotrebljavati zajedno s
nazivom "maslac" iz Aneksa I., dijela A. ta~ka 1. ovog
pravilnika, ako je proizvod dobiven direktno od mlijeka ili
vrhnja.
(2) Za potrebe ovog ~lana, "vrhnje" ozna~ava proizvod dobiven
od mlijeka u obliku emulzije tipa ulje u vodi, koji sadrì
najmanje 10 % mlije~ne masti.
(3) Za proizvode iz Aneksa I. ovog pravilnika zabranjeno je
upotrebljavati izraze koji navode, upu}uju na ili daju
naslutiti udio masti, osim onih propisanih u tom aneksu.
(4) Izuzev stava (1) ovog ~lana, dodatno se mogu upotrebljavati
sljede}i izrazi:
a) "sa smanjenim udjelom masti", za proizvode iz Aneksa I.
ovog pravilnika koji sadrè najmanje 41 %, a najvi{e 62 %
masti;
b) "s malim udjelom masti" ili "lagani", za proizvode iz
Aneksa I. ovog pravilnika koji sadrè 41 % masti ili
manje.
(5) Izrazi "sa smanjenim udjelom masti" odnosno "s malim
udjelom masti" ili "lagani" mogu se upotrebljavati i kao
zamjena za nazive "tri~etvrtmasni", odnosno "polumasni" iz
Aneksa I. ovog pravilnika.
Broj 21 - Strana 77

^lan 9.
(Utvr|ivanje uskla|enosti)
zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole koriste se
vaè}e metode propisane posebnim propisom kao i druge
validirane me|unarodnopriznate metode.
(2) Postupak koji se primjenjuje za provjeru uskla|enosti s
odredbama ~lana 6. stava (6) ovog pravilnika propisan je u
Aneksu IV., koji je sastavni dio ovog pravilnika.
^lan 10.
na~in kako je to propisano vaè}im propisima u BiH.
^lan 11.
(1) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìti
("Slu`beni list SFRJ", broj 27/85), od ~l. 41. do 55. koje se
odnose na margarin.
(2) Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih proizvoda,
sirila i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82), od ~l.
59. do 65., koje se odnose na maslac.
^lan 12.
Proizvodi proizvedeni u skladu s propisima iz ~lana 11. ovog
pravilnika mogu se stavljati na trì{te najkasnije 12 mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog pravilnika.
^lan 13.
(Stupanje na snagu)
VM broj 337/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
Broj 21 - Strana 78
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 79
Broj 21 - Strana 80
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 81
Broj 21 - Strana 82
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.

br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
(2)
(3)
PRAVILNIK
O MAZIVIM MASTIMA
(1)
^lanak 1
( Predmet)
(1) Pravilnikom o mazivim mastima (u daljnjem tekstu:
Pravilnik) propisuju se uvjeti koje moraju ispunjavati
mlije~ne masti, masti i masti sastavljene od biljnih i/ili
ìvotinjskih proizvoda koji se stavljaju na trì{te Bosne i
Hercegovine.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na proizvode
namijenjene prehrani ljudi ~iji maseni udio masti iznosi
najmanje 10%, a najvi{e 90%, i to su:
c) masti sastavljene od proizvoda biljnog i/ili ìvotinjskog
podrijetla tarifnih brojeva CN 1517 i 2106.
Maseni udio masti mora ~initi najmanje dvije tre}ine suhe
tvari, isklju~uju}i sol.
(3) Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na proizvode koji
ostaju kruti pri temperaturi od 20C i prikladni su za uporabu
kao namazi.
^lanak 2.
(Trì{te)
Proizvodi iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika ne smiju se bez
prerade isporu~ivati ili dostavljati krajnjem potro{a~u, bilo
izravno ili putem ugostiteljskih objekata, bolnica, kantina i
drugih sli~nih subjekata u poslovanju s hranom, ako ne
ispunjavaju zahtjeve iz Aneksa I. koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
^lanak 3.
(Dodavanje aditiva, enzima, vitamina i drugih pomo}nih tvari)
U proizvodnji proizvoda iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika, ako to
ovim Pravilnikom nije druk~ije propisano, dopu{teno je:
a) rabiti aditive sukladno Pravilniku o uvjetima uporabe
prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj prehrani ljudi
("Slu`beni glasnik BiH", broj 83/08) i Pravilniku o uporabi
prehrambenih aditiva, osim boja i sladila, u hrani ("Slu`beni
glasnik BiH", broj 83/08), arome, pomo}ne tvari u procesu
proizvodnje i enzime sukladno posebnim propisima;
b) dodavati vitamine, mineralne tvari i druge tvari sukladno
posebnom propisu.
^lanak 4.
(Deklariranje)
Deklariranje proizvoda namijenjenih prehrani ljudi
propisano je Pravilnikom o op}em deklariranju ili ozna~avanju
upakirane hrane ("Slu`beni glasnik BiH", broj 87/08), te
odredbama ovoga Pravilnika.
^lanak 5.
(Naziv proizvoda)
(1) Ne dovode}i u pitanje odredbe ~lanka 6. stavak (2) i ~lanka
8. st. (3), (4) i (5) ovoga Pravilnika, za ozna~avanje
proizvoda iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika rabe se nazivi
navedeni u Aneksu I. ovoga Pravilnika. Nazivi proizvoda iz
(2)
(3)
(4)
(5)
(6)
(7)
(1)
Broj 21 - Strana 83
Aneksa I. ovoga Pravilnika rabe se samo za ozna~avanje

proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve propisane u tom Aneksu.
Odredbe stavka (1) ovoga ~lanka ne primjenjuju se na:
tradicionalne uporabe i/ili kada se oznake koriste za
opisivanje karakteristi~ne kakvo}e proizvoda;
b) koncentrirane proizvode (maslac, margarin i mije{ani
namazi) koji sadrè 90% masti ili vi{e.
Proizvodi iz stavka (2) to~ka a) ovoga ~lanka propisani su u
Aneksu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
^lanak 6.
(Posebni zahtjevi za ozna~avanje)
Pri ozna~avanju proizvoda iz ~lanka 1. ovoga Pravilnika
obvezno je, osim podataka propisanih ~lankom 4. ovoga
Pravilnika, navesti i sljede}e podatke za proizvode iz Aneksa
I. ovoga Pravilnika:
a) naziv proizvoda propisan u Aneksu I. ovoga Pravilnika;
b) ukupni maseni udio masti u trenutku proizvodnje za
proizvode iz Aneksa I. ovoga Pravilnika;
c) udio mlije~ne, biljne ili druge ìvotinjske masti, po
opadaju}em redoslijedu udjela izraènih kao postotak
ukupne mase u trenutku proizvodnje, za sloène masti iz
Aneksa I. dio C. ovoga Pravilnika;
d) udio soli, ~itko naveden u popisu sastojaka za proizvode iz
Aneksa I. ovoga Pravilnika.
Iznimno od stavka (1) to~ka a) ovoga ~lanka, naziv
proizvoda "minarin" ili "halvarin" moè se rabiti za
proizvode iz Aneksa I. dio B. to~ka 3. ovoga Pravilnika.
Naziv proizvoda iz stavka (1) to~ka a) ovoga ~lanka moè se
rabiti zajedno s jednim ili vi{e izraza kako bi se ozna~ile
biljne i/ili ìvotinjske vrste od kojih proizvodi potje~u ili
predvi|ena uporaba proizvoda, s drugim izrazima koji se
odnose na na~in proizvodnje te oznakama zemljopisnog
podrijetla, ako nisu u suprotnosti s drugim propisima, a
posebice s posebnim propisima o oznakama izvornosti,
oznakama zemljopisnog podrijetla hrane i oznakama
tradicionalnog ugleda hrane.
Izraz "biljni" moè se rabiti zajedno s nazivima iz Aneksa I.
dio B. ovoga Pravilnika za proizvode koji sadrè samo masti
biljnog podrijetla, uz uvjet da udio masti ìvotinjskog
podrijetla ne prelazi 2% od ukupnog udjela masti. Ovo
odstupanje tako|er se primjenjuje kada se navodi naziv
odre|ene biljne vrste.
Podaci iz st. (1), (2) i (3) ovoga ~lanka moraju biti lako
razumljivi i navedeni na uo~ljivom mjestu, jasno vidljivi,
~itki i neizbrisivi.
Podatak o udjelu masti sukladno stavku (1) to~ka b) ovoga
~lanka mora biti naveden na sljede}i na~in:
a) prosje~ni udio masti mora biti naveden bez sluènja
decimalama;
b) prosje~ni udio masti ne smije se razlikovati od ozna~enog
udjela vi{e od jedne postotne jedinice; pojedina~ni uzorci
ne smiju se razlikovati od ozna~enog udjela za vi{e od
dvije postotne jedinice;
c) u svim slu~ajevima prosje~ni udio masti mora odgovarati
granicama navedenim u Aneksu I. ovoga Pravilnika.
Iznimno od stavka (6) ovoga ~lanka, ozna~eni udio masti
proizvoda iz Aneksa I. dio B. to~ka 1. i dio C. to~ka 1.
ovoga Pravilnika treba odgovarati minimalnom udjelu masti
u proizvodu.
^lanak 7.
(Maslac)
Oznaka "maslac" moè se rabiti za sloène proizvode u
kojima je maslac bitan dio, bilo u pogledu koli~ine ili za
karakteriziranje proizvoda. Gotovi proizvod mora sadràvati
najmanje 75% mlije~ne masti i biti proizveden isklju~ivo od
maslaca koji ispunjava zahtjeve iz Aneksa I. dio A. to~ka 1.
ovoga Pravilnika te drugih navedenih sastojaka.
Broj 21 - Strana 84
(2) Oznaka "maslac" moè se rabiti za sloène proizvode koji

sadrè najmanje 62%, a najvi{e 75% mlije~ne masti, ako su
ispunjeni drugi uvjeti iz stavka (1) ovoga ~lanka i ako
oznaka proizvoda uklju~uje izraz "pripravak maslaca".
(3) Iznimno od st. (1) i (2) ovoga ~lanka, oznaka "maslac" moè
se rabiti zajedno s rije~ju ili rije~ima za ozna~avanje
proizvoda koji sadrè najmanje 34% mlije~ne masti, a
navedeni su u Aneksu III. koji je sastavni dio ovoga
Pravilnika.
(4) Uporaba oznake "maslac" sukladno odredbama st. (1), (2) i
(3) ovoga ~lanka podlijeè zahtjevu da se pri ozna~avanju i
prezentiranju proizvoda navede udio mlije~ne masti, a ako
drugi dodani sastojci sadrè mast, i ukupni udio masti.
(5) Izraz "pripravak maslaca" iz stavka (2) i oznake iz stavka (4)
ovoga ~lanka moraju biti navedeni na istaknutom mjestu,
lako uo~ljivi i ~itljivi.
^lanak 8.
(Terminologija)
(1) Izraz "tradicionalni" moè se rabiti zajedno s nazivom
"maslac" iz Aneksa I. dio A. to~ka 1. ovoga Pravilnika ako
je proizvod dobiven izravno iz mlijeka ili vrhnja.
(2) Za potrebe ovoga ~lanka, "vrhnje" ozna~ava proizvod
dobiven od mlijeka u obliku emulzije tipa ulje u vodi, koji
sadrì najmanje 10% mlije~ne masti.
(3) Za proizvode iz Aneksa I. ovoga Pravilnika zabranjeno je
rabiti izraze koji navode, upu}uju na ili daju naslutiti udio
masti, osim onih propisanih u tome Aneksu.
(4) Iznimno od stavka (1) ovoga ~lanka, dodatno se mogu rabiti
sljede}i izrazi:
a) "sa smanjenim udjelom masti" za proizvode iz Aneksa I.
ovoga Pravilnika koji sadrè najmanje 41%, a najvi{e
62% masti;
b) "s malim udjelom masti" ili "lagani" za proizvode iz
Aneksa I. ovoga Pravilnika koji sadrè 41% masti ili
manje.
(5) Izrazi "sa smanjenim udjelom masti" odnosno "s malim
udjelom masti" ili "lagani" mogu se rabiti i kao zamjena za
nazive "tri~etvrtmasni" odnosno "polumasni" iz Aneksa I.
ovoga Pravilnika.
Utorak, 22. 3. 2011.

^lanak 9.
(Utvr|ivanje sukladnosti)
zahtjevima kakvo}e u svrhu slu`bene kontrole koriste se
valjane metode propisane posebnim propisom te druge
validirane me|unarodno priznate metode.
(2) Postupak koji se primjenjuje za provjeru sukladnosti s
odredbama ~lanka 6. stavak (6) ovoga Pravilnika propisan je
u Aneksu IV. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
^lanak 10.
na~in kako je to propisano valjnim propisima u Bosni i
Hercegovini.
^lanak 11.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju vaìti
("Slu`beni list SFRJ", broj 27/85) ~l. od 41. do 55. koje se
odnose na margarin.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju vaìti
odredbe Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih proizvoda,
sirila i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ", broj 51/82) ~l. od
59. do 65. koje se odnose na maslac.
^lanak 12.
Proizvodi proizvedeni sukladno propisima iz ~lanka 11.
ovoga Pravilnika mogu se stavljati na trì{te najkasnije 12
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
^lanak 13.
(Stupanje na snagu)
VM broj 337/10
Predsjedatelj
Sarajevo
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 85
Broj 21 - Strana 86
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 87
Broj 21 - Strana 88
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 89
Broj 21 - Strana 90
Utorak, 22. 3. 2011.
b)
79
("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), ~lana 17. Zakona o
BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Savjet
godine, donio je
PRAVILNIK
O JESTIVIM KAZEINIMA I KAZEINATIMA
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o jestivim kazeinima i kazeinatima (u
daqwem tekstu: Pravilnik) propisuju se uslovi kvaliteta i
zdravstvene ispravnosti koje u proizvodwi i stavqawu na
trì{te moraju zadovoqavati jestivi kazeini i kazeinati, te
wihove smjese (u daqem tekstu: proizvodi), koji su namijeweni
za ishranu qudi, a navedeni su u aneksima I i II, koji su sastavni
dio ovog pravilnika.
^lan 2.
(Definicije)
(1) Pojmovi kori{}eni u ovom pravilniku imaju sqede}e
zna~ewe:
a) kazeini ozna~avaju glavnu bjelan~evinu mlijeka, opranu
i osu{enu, nerastvorqivu u vodi i dobijenu od obranog
mlijeka sqede}im postupcima taloèwa:
dodatkom kiseline, ili
zakiseqavawem mikroorganizmima, ili
upotrebom sirila, ili
upotrebom drugih enzima za zgru{avawe mlijeka, uz
mogu}nost prethodnog postupka jonske izmjene te
postupka koncentracije;
b) kazeinati ozna~avaju proizvode dobijene su{ewem
kazeina obra|enih sredstvima za neutralizaciju;
c) obrano mlijeko ozna~ava mlijeko jedne ili vi{e krava
kojem ni{ta nije dodato te kojem je smawena samo
koli~ina masti.
(2) Definicije jestivih slatkih kazeina i jestivih kiselih
kazeina nalaze se u Aneksu I, a definicija jestivih
kazeinata nalazi se u Aneksu II ovog pravilnika.
^lan 3.
(Ozna~avawe proizvoda)
(1) Proizvodi definisani u aneksima stavqaju se na trì{te
samo ako su uskla|eni sa definicijama i odredbama
utvr|enim ovim pravilnikom i aneksima I i II ovog
pravilnika.
(2) Proizvodi koji ne zadovoqavaju kriterijume utvr|ene
aneksima I i II ozna~avaju se i deklari{u tako da se kupac
ne dovede u zabludu u pogledu prirode, kvaliteta ili
upotrebe.
(3) Oznake iz prethodnog stava moraju biti vidne i ~itqive.
^lan 4.
Proizvodi iz aneksa I i II ovog pravilnika koji se stavqaju
na trì{te a nisu namijeweni krajwem potro{a~u, na
ambalaì, kontejnerima ili deklaraciji proizvoda obavezno
moraju imati navedene sqede}e podatke, tako da su lako
uo~qivi, ~itqivi i neizbrisivi:
a) naziv proizvoda u skladu sa aneksima I i II ovog
pravilnika, a za kazeinate obavezan je podatak o katjonu
ili katjonima;
u slu~aju proizvoda koji se na trì{te stavqaju kao

smjese:
1) rije~ "smjesa..." iza koje slijede nazivi pojedinih
proizvoda koji sa~iwavaju smjesu, po opadaju}em
redoslijedu s obzirom na masu,
2) navod o kationu ili kationima za kazeinat ili
kazeinate,
3) koli~inu bjelan~evina u slu~aju smjesa koje
sadrè kazeinate;
c) neto masu, izraènu u kilogramima ili gramima;
d) naziv i adresu proizvo|a~a ili onoga koji hranu pakuje
ili stavqa na trì{te;
e) zemqu porijekla u slu~aju uvoznih proizvoda;
f) datum proizvodwe ili neku drugu oznaku pomo}u koje je
mogu}e utvrditi seriju (lot).
^lan 5.
(Stavqawe proizvoda na trì{te)
(1) Podaci navedeni u ~lanu 4. moraju biti napisani na jednom
od jezika i pisama u slu`benoj upotrebi u Bosni i
Hercegovini, u protivnom se zabrawuje stavqawe
proizvoda na trì{te.
(2) Podaci iz ~lana 4. ta~ka b) alineja 3) i ta~ke c), d) i e) mogu
biti navedeni samo u dokumentima koji prate po{iqku. U
slu~aju prevoza u rinfuznom stawu, podaci iz ~lana 4.
ta~ka b) alineja 2) i u ~lanu 4. ta~ka f) tako|e mogu biti
navedeni samo u dokumentima koji prate po{iqku.
^lan 6.
(Postupci obrade)
Proizvodi definisani ovim pravilnikom moraju biti
podvrgnuti termi~koj obradi koja rezultira negativnom
reakcijom testa na fosfatazu.
DIO DRUGI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 7.
(1) Slu`bene kontrole i inspekcijski nadzor sprovodi}e se u
skladu sa vaè}im propisima u Bosni i Hercegovini.
op{tim zahtjevima kvaliteta u svrhu slu`bene kontrole i
kao i druge validne i me|unarodno priznate metode.
^lan 8.
odredbe ~lana 108. Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih
proizvoda, sirila i ~istih kultura ("Slu`beni list SFRJ",
broj 51/82), koje se odnose na kazeine i kazeinate.
^lan 9.
Proizvodi koji su proizvedeni i ozna~eni u skladu sa
odredbama iz ~lana 8. ovog pravilnika mogu se stavqati na
trì{te do iskori{}ewa zaliha, a najkasnije u roku od 24
mjeseca nakon objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH".
^lan 10.
(Stupawe na snagu)
SM broj 338/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I
JESTIVI KAZEINI
GLAVA I - NAZIVI I DEFINICIJE
(1) Jestivi kiseli kazein je jestivi kazein koji se dobija
sirewem uz upotrebu pomo}nih tehnolo{kih sredstava i
mqekarskih bakterijskih kultura navedenih u Glavi II stav
Utorak, 22. 3. 2011.
(4), a koji su u skladu sa standardima navedenim u Glavi II

ovog aneksa.
(2) Jestivi slatki kazein je jestivi kazein koji se dobija
sirewem uz upotrebu pomo}nih tehnolo{kih sredstava i
mqekarskih kultura, navedenih u Glavi III stav (4), a koji su
u skladu sa standardima navedenim u Glavi III ovog aneksa.
GLAVA II - STANDARDI KOJI SE PRIMJEWUJU ZA
JESTIVI KISELI KAZEIN
(1) Jestivi kiseli kazein mora zadovoqavati sqede}e zahtjeve:
a) maksimalni sadràj vode
10,0%,
b) minimalni sadràj mlije~nih bjelan~evina izra~unat
na osu{enom ekstraktu 90%, od ~ega je minimalni
sadràj kazeina
95%,
c) maksimalni sadràj mlije~ne masti izraèn na suvu
materij
2,25%,
d) maksimalna kiselost koju je mogu}e titrirati, izraèna utro{kom 10-postotnog rastvora natrijum-hidroksida
0,27 ml/g,
e) maksimalni sadràj pepela (ukqu~uju}i P2O5)
2,5%,
f) maksimalni sadràj bezvodne laktoze
1%,
g) maksimalna koli~ina taloga (spaqene ~estice)
22,5 mg u 25 g.
(2) Kontaminanti:
Maksimalna koli~ina olova
1 mg/kg.
(3) Ne~isto}e:
Bez prisustva stranih materija (kao {to su ~estice drveta
ili metala, dlake ili dijelovi kukaca) u 25 g.
(4) Ne{kodqive tehnolo{ke pomo}ne materije i bakterijske
kulture prikladne za ishranu qudi:
a)
mlije~na kiselina (E 270),
hlorovodoni~na kiselina,
sumporna kiselina,
limunska kiselina (E 330),
sir}etna kiselina (E 260),
ortofosforna kiselina,
b)
surutka,
bakterijske kulture koje proizvode mlije~nu
kiselinu.
(5) Organolepti~ka svojstva:
a) miris: bez stranih mirisa,
b) izgled: boja u rasponu od bijele do ù}kastobijele;
proizvod ne smije sadràvati grudvice koje se ne
razdjequju pod slabim pritiskom.
GLAVA III - STANDARDI KOJI SE PRIMJEWUJU ZA
JESTIVI SLATKI KAZEIN
(1) Jestivi slatki kazein mora zadovoqavati sqede}e zahtjeve:
10%,
b) minimalni sadràj mlije~nih bjelan~evina izra~unat
na osu{enom ekstraktu 84%, uz minimalni sadràj
kazeina
95%,
c) maksimalni sadràj mlije~ne masti izra~unat na
osu{enom ekstraktu
%,
d) maksimalni sadràj pepela (ukqu~uju}i P2O5) 7,5%,
e) maksimalni sadràj bezvodne laktoze
1%,
f) maksimalna koli~ina taloga (spaqene ~estice)
22,5 mg u 25 g.
(2) Kontaminanti
Maksimalna koli~ina olova 1 mg/kg.
(3) Ne~isto}e
(4) Ne{kodqive pomo}ne materije prikladne za ishranu qudi
su:
Broj 21 - Strana 91
sirila,
ostali enzimi za zgru{avawe mlijeka.

proizvod ne smije sadràvati grudvice koje se ne
razdjequju pod slabim pritiskom.
ANEKS II
JESTIVI KAZEINATI
GLAVA I - NAZIVI I DEFINICIJE
"Jestivi kazeinati" su kazeinati dobijeni od jestivih
kazeina upotrebom sredstava za neutralizaciju ~iji je
kvalitet prikladan za upotrebu u proizvodwi hrane, navedenih
u Glavi II stav (4), koji su u skladu sa standardima navedenim u
Glavi II ovog aneksa.
GLAVA II - STANDARDI KOJI SE PRIMJEWUJU ZA
JESTIVE KAZEINATE
(1) Jestivi kazeinati moraju zadovoqavati sqede}e zahtjeve:
a) maksimalni sadràj vode 8%,
b) minimalni sadràj mlije~ne bjelan~evine kazeina
izra~unat na osu{enom ekstraktu 88%,
c) maksimalni sadràj mlije~ne masti izra~unat na
osu{enom ekstraktu 2,0%,
d) maksimalni sadràj bezvodne laktoze 1,0%,
e)
pH vrijednost 6,0 - 8,0,
f) maksimalna koli~ina taloga (spaqene ~estice) 22,5 mg

u 25 g.
(2) Kontaminanti
Maksimalna koli~ina olova 1mg/kg.
(3) Ne~isto}e
(4) Pomo}ne materije prikladne za upotrebu u proizvodwi
hrane (neobavezna neutraliziraju}a i puferska sredstva):
hidroksidi
karbonati
fosfati
citrati
natrijuma
kalijuma
kalcijuma
amonijaka
magnezijuma
(5) Svojstva:
a) miris: vrlo blagi strani ukusi i mirisi,
proizvod ne smije sadràvati grudice koje se ne
razdjequju pod slabim pritiskom,
c) rastvorqivost: gotovo potpuno rastvorqivo u
destilovanoj vodi, uz izuzetak kalcijumovog kazeinata.
("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), ~lana 17. Zakona o Vije}u
30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
Broj 21 - Strana 92
PRAVILNIK
^lan 1.
(Predmet)
Pravilnikom o jestivim kazeinima i kazeinatima (u daljnjem
tekstu: Pravilnik) propisuju se uslovi u pogledu kvaliteta i
zdravstvene ispravnosti koje u proizvodnji i stavljanju na trì{te
moraju zadovoljavati jestivi kazeini i kazeinati, te njihove smjese
(u daljnjem tekstu: proizvodi), koji su namijenjeni za ishranu
ljudi, a navedeni su u aneksima I. i II., koji su sastavni dio ovog
pravilnika.
^lan 2.
(Definicije)
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljede}e
zna~enje:
a) kazeini ozna~avaju glavni protein mlijeka, opran i osu{en,
netopiv u vodi i dobiven od obranog mlijeka sljede}im
postupcima taloènja:
dodavanjem kiseline, ili
zakiseljavanjem s mikroorganizmima, ili
upotrebom sirila, ili
upotrebom drugih enzima za zgru{avanje mlijeka, uz
mogu}nost prethodne upotrebe postupaka jonske
izmjene te postupaka koncentriranja;
b) kazeinati ozna~avaju proizvode dobivene su{enjem
kojem ni{ta nije dodato te kojem je smanjena samo
koli~ina masti.
(2) Definicije jestivog slatkog kazeina i jestivog kiselog kazeina
navedene su u Aneksu I., a definicija jestivih kazeinata u
Aneksu II. ovog pravilnika.
^lan 3.
(1) Proizvodi definirani u aneksima stavljaju se na trì{te samo
ako su uskla|eni s definicijama i odredbama utvr|enim ovim
pravilnikom i aneksima I. i II. ovog pravilnika.
(2) Proizvodi koji ne zadovoljavaju kriterije utvr|ene aneksima
I. i II. ozna~avaju se i deklariraju tako da se kupac ne dovede
u zabludu u pogledu prirode, kvaliteta ili upotrebe.
(3) Oznake iz stava (2) ovog ~lana moraju biti vidljive i ~itljive.
^lan 4.
Proizvodi iz aneksa I. i II. ovog pravilnika, koji se stavljaju na
trì{te, a nisu namijenjeni krajnjem potro{a~u, na ambalaì,
kontejnerima ili deklaraciji proizvoda obavezno moraju imati
navedene sljede}e podatke, napisane tako da su lako uo~ljivi,
~itljivi i neizbrisivi:
a) naziv proizvoda u skladu s aneksima I. i II. ovog
pravilnika, a za kazeinate obavezan je podatak o kationu
ili kationima;
b) u slu~aju proizvoda koji se na trì{te stavljaju kao smjese:
proizvoda koji ~ine smjesu, po opadaju}em
kazeinate,
3) koli~inu proteina u slu~aju smjesa koje sadrè
kazeinate;
c) neto masu, izraènu u kilogramima ili gramima;
d) naziv i adresu proizvo|a~a ili onoga koji hranu pakuje ili
stavlja na trì{te;
e) zemlju porijekla u slu~aju uvoznih proizvoda;
f) datum proizvodnje ili neku drugu oznaku pomo}u koje je
mogu}e utvrditi seriju (lot).
Utorak, 22. 3. 2011.
^lan 5.
(Stavljanje proizvoda na trì{te)
(1) Podaci navedeni u ~lanu 4. moraju biti napisani na jednom
od jezika i pisama u slu`benoj upotrebi u Bosni i
Hercegovini, u protivnom se zabranjuje stavljanje proizvoda
na trì{te.
(2) Podaci iz ~lana 4. ta~ka b) alineja 3) i ta~. c), d) i e) mogu
biti navedeni samo u dokumentima koji prate po{iljku. U
slu~aju prijevoza u rinfuznom stanju, podaci iz ~lana 4. ta~ka
b) alineja 2) i u ~lanu 4. ta~ka f) tako|er mogu biti navedeni
samo u dokumentima koji prate po{iljku.
^lan 6.
(Postupci obrade)
Proizvodi definirani ovim pravilnikom moraju biti
podvrgnuti termi~koj obradi koja rezultira negativnom
^lan 7.
na~in kako je to propisano vaè}im propisima u Bosni i
Hercegovini.
kao i druge validirane i me|unarodno priznate metode.
^lan 8.
odredbe ~lana 108. Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih
51/82), koje se odnose na kazeine i kazeinate.
^lan 9.
Proizvodi koji su proizvedeni i ozna~eni u skladu s
odredbama iz ~lana 8. ovog pravilnika mogu se stavljati na trì{te
do iskori{tenja zaliha, a najkasnije u roku od 24 mjeseca nakon
^lan 10.
(Stupanje na snagu)
VM broj 338/10
Predsjedavaju}i
Sarajevo
ANEKS I.
JESTIVI KAZEINI
POGLAVLJE I. NAZIVI I DEFINICIJE
(1) Jestivi kiseli kazein je jestivi kazein, koji se dobiva sirenjem
uz upotrebu pomo}nih tehnolo{kih sredstava i mljekarskih
bakterijskih kultura navedenih u Poglavlju II. stav (4), a koji
su u skladu sa standardima navedenim u Poglavlju II. ovog
aneksa.
(2) Jestivi slatki kazein je jestivi kazein, koji se dobiva sirenjem
uz upotrebu pomo}nih tehnolo{kih sredstava i mljekarskih
kultura, navedenih u Poglavlju III. stav (4), a koji su u
skladu sa standardima navedenim u Poglavlju III. ovog
aneksa.
POGLAVLJE II. STANDARDI KOJI SE PRIMJENJUJU ZA
(1) Jestivi kiseli kazein mora zadovoljavati sljede}e zahtjeve:
10,0%,
b) minimalni sadràj mlije~nih bjelan~evina izra~unat na
osu{enom ekstraktu 90 %, od ~ega je minimalni sadràj
kazeina
95%,
Utorak, 22. 3. 2011.
c)
(2)
(3)
(4)
(5)
maksimalni sadràj mlije~ne masti izraèn na suhu

materiju
2,25%,
d) maksimalna kiselost koju je mogu}e titrirati, izraèna
utro{kom 10-postotnog rastvora natrijevog hidroksida
0,27 ml/g,
e) maksimalni sadràj pepela (uklju~uju}i P2O5)
2,5%,
f) maksimalni sadràj bezvodne laktoze
1%,
g) maksimalna koli~ina taloga (spaljene ~estice)
22,5 mg u 25 g
Kontaminanti:
1 mg/kg
Ne~isto}e:
Bez prisustva stranih materija (kao {to su ~estice drveta ili
metala, dlake ili dijelovi kukaca) u 25 g.
Ne{kodljive tehnolo{ke pomo}ne materije i bakterijske
kulture prikladne za ljudsku ishranu:
a)
mlije~na kiselina (E 270),
hlorovodi~na kiselina,
sumporna kiselina,
limunska kiselina (E 330),
sir}etna kiselina (E 260),
b)
surutka,
bakterijske kulture koje proizvode mlije~nu kiselinu.
Organolepti~ka svojstva:
b) izgled: boja u rasponu od bijele do ù}kasto bijele;
razdjeljuju pod slabim pritiskom.
POGLAVLJE III. STANDARDI KOJI SE PRIMJENJUJU ZA

(1) Jestivi slatki kazein mora zadovoljavati sljede}e zahtjeve:
10%,
b) minimalni sadràj mlije~nih proteina izra~unat na
osu{enom ekstraktu 84%, uz minimalni sadràj kazeina
95%,
c) maksimalni sadràj mlije~ne masti izra~unat na osu{enom
ekstraktu
2%,
d) maksimalni sadràj pepela (uklju~uju}i P2O5)
7,5%,
e) maksimalni sadràj bezvodne laktoze
1%,
f) maksimalna koli~ina taloga (spaljene ~estice)
22,5 mg u 25 g
(2) Kontaminanti
1 mg/kg
(3) Ne~isto}e
(4) Ne{kodljive pomo}ne materije prikladne za ljudsku ishranu
su:
sirila,
ostali enzimi za zgru{avanje mlijeka.
ANEKS II.
JESTIVI KAZEINATI
POGLAVLJE I. IMENA I DEFINICIJE
Jestivi kazeinati su kazeinati dobiveni od jestivih kazeina
upotrebom sredstava za neutralizaciju ~iji je kvalitet prikladan za
upotrebu u proizvodnji hrane, navedenih u Poglavlju II. stav (4),
koji su u skladu sa standardima navedenim u Poglavlju II. ovog
aneksa.
Broj 21 - Strana 93
POGLAVLJE II. STANDARDI KOJI SE PRIMJENJUJU ZA

JESTIVE KAZEINATE
(1) Jestivi kazeinati moraju zadovoljavati sljede}e zahtjeve:
8%,
b) minimalni sadràj mlije~nog proteina kazeina izra~unat
na osu{enom ekstraktu
88%,
c) maksimalni sadràj mlije~ne masti izra~unat na osu{enom
ekstraktu
2,0%,
d) maksimalni sadràj bezvodne laktoze
1,0%,
e) pH vrijednost
6,0 do 8,0,
f) maksimalna koli~ina taloga (spaljene ~estice) 22,5 mg u
25 g
(2) Kontaminanti
1 mg/kg
(3) Ne~isto}e
(3) Pomo}ne materije prikladne za upotrebu u proizvodnji hrane
(neobavezna neutraliziraju}a i puferska sredstva):
hidroksidi
karbonati
fosfati
citrati
natrijuma
kalijuma
kalcijuma
amonijaka
magnezijuma
(5) Svojstva:
a) miris: vrlo blagi strani okusi i mirisi,
razdjeljuju pod slabim pritiskom,
c) topljivost: gotovo potpuno topljivo u destiliranoj vodi, uz
izuzetak kalcijevog kazeinata.
br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vije}e
PRAVILNIK
^lanak 1.
(Predmet)
Pravilnikom o jestivim kazeinima i kazeinatima (u daljnjem
tekstu: Pravilnik) propisuju se uvjeti kakvo}e i zdravstvene
ispravnosti koje u proizvodnji i stavljanju na trì{te moraju
ispunjavati jestivi kazeini i kazeinati te njihove smjese (u
daljnjem tekstu: proizvodi), koji su namijenjeni za prehranu
ljudi, a navedeni su u aneksima I. i II. koji su sastavni dio ovoga
Pravilnika.
^lanak 2.
(Definicije)
(1) Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju sljede}e
zna~enje:
a) kazeini ozna~avaju glavni mlije~ni protein, opran i
osu{en, netopljiv u vodi i dobiven od obranog mlijeka
sljede}im postupcima taloènja:
dodatkom kiseline, ili
zakiseljavanjem mikroorganizmima, ili
uporabom sirila, ili
uporabom drugih enzima za zgru{avanje mlijeka, uz
mogu}nost prethodne primjene postupaka ionske
izmjene te postupaka koncentriranja;
Broj 21 - Strana 94
b)
kazeinati ozna~avaju proizvode dobivene su{enjem

kojemu ni{ta nije dodano te kojemu je smanjena samo
koli~ina masti.
(2) Definicije za jestivi slatki kazein i jestivi kiseli kazein dane
su u Aneksu I., a definicija za jestive kazeinate u Aneksu II.
ovoga Pravilnika.
^lanak 3.
(1) Proizvodi definirani u aneksima stavljaju se na trì{te samo
ako su sukladni s definicijama i odredbama utvr|enim ovim
Pravilnikom i aneksima I. i II. ovoga Pravilnika.
(2) Proizvodi koji ne ispunjavaju kriterije utvr|ene aneksima I. i
II. ozna~avaju se i deklariraju tako da se kupac ne dovede u
zabludu glede prirode, kakvo}e ili uporabe.
(3) Oznake iz stavka (2) ovoga ~lanka moraju biti vidljive i
~itljive.
^lanak 4.
Proizvodi iz aneksa I. i II. ovoga Pravilnika koji se stavljaju
na trì{te, a nisu namijenjeni krajnjem potro{a~u, na ambalaì,
kontejnerima ili deklaraciji proizvoda obvezno moraju imati
navedene sljede}e podatke, napisane tako da su lako uo~ljivi,
~itljivi i neizbrisivi:
a) naziv proizvoda sukladno aneksima I. i II. ovoga
Pravilnika, a za kazeinate obvezan je podatak o kationu ili
kationima;
b) u slu~aju proizvoda koji se na trì{te stavljaju kao smjese:
proizvoda koji sa~injavaju smjesu, po opadaju}em
kazeinate,
3) koli~inu proteina u slu~aju smjesa koje sadrè
kazeinate;
c) neto teìnu, izraènu u kilogramima ili gramima;
d) naziv i adresu proizvo|a~a ili onoga koji hranu pakira ili
stavlja na trì{te;
e) zemlju podrijetla u slu~aju uvoznih proizvoda;
f) datum proizvodnje ili neku drugu oznaku s pomo}u koje
je mogu}e utvrditi seriju (lot).
^lanak 5.
(Stavljanje proizvoda na trì{te)
(1) Podaci iz ~lanka 4. moraju biti napisani na jednom od jezika
i pismima u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini, u
protivnome se zabranjuje stavljanje proizvoda na trì{te.
(2) Podaci iz ~lanka 4. to~ka b) alineja 3) i to~. c), d) i e) mogu
biti navedeni samo u dokumentima koji prate po{iljku. U
slu~aju prijevoza u rinfuznom stanju, podaci iz ~lanka 4.
to~ka b) alineja 2) i ~lanka 4. to~ka f) tako|er mogu biti
navedeni samo u dokumentima koji prate po{iljku.
^lanak 6.
(Postupci obrade)
Proizvodi definirani ovim Pravilnikom moraju biti
podvrgnuti toplinskoj obradi koja rezultira negativnom
^lanak 7.
na~in kako je to propisano valjanim propisima u Bosni i
Hercegovini.
Utorak, 22. 3. 2011.
^lanak 8.
odredbe ~lanka 108. Pravilnika o kvalitetu mlijeka, mlije~nih
51/82) koje se odnose na kazeine i kazeinate.
^lanak 9.
Proizvodi koji su proizvedeni i ozna~eni sukladno
odredbama ~lanka 8. ovoga Pravilnika mogu se stavljati na trì{te
do iskori{tenja zaliha, a najkasnije u roku od 24 mjeseca nakon
objave u "Slu`benom glasniku BiH".
^lanak 10.
(Stupanje na snagu)
VM broj 338/10
Predsjedatelj
Sarajevo
ANEKS I.
JESTIVI KAZEINI
POGLAVLJE I. - IMENA I DEFINICIJE
(1) Jestivi kiseli kazein je jestivi kazein koji se dobiva sirenjem
uz uporabu pomo}nih tehnolo{kih sredstava i mljekarskih
bakterijskih kultura navedenih u Poglavlju II. stavak (4), a
koji su sukladni sa standardima navedenim u Poglavlju II.
ovoga Aneksa.
(2) Jestivi slatki kazein je jestivi kazein koji se dobiva sirenjem
uz uporabu pomo}nih tehnolo{kih sredstava i mljekarskih
kultura navedenih u Poglavlju III. stavak (4), a koji su
sukladni sa standardima navedenim u Poglavlju III. ovoga
Aneksa.
POGLAVLJE II. - STANDARDI KOJI SE KORISTE ZA
(1) Jestivi kiseli kazein mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
a) maksimalni maseni udio vode
10,0%,
b) minimalni maseni udio mlije~nih proteina izra~unat na
osu{enom ekstraktu 90%,
uz minimalni maseni udio kazeina
95%,
c) maksimalni maseni udio mlije~ne masti izraèn na suhu
tvar
2,25%,
d) maksimalna kiselost koju je mogu}e titrirati, izraèna
utro{kom 10-postotne otopine natrijevog hidroksida
0,27 ml/g,
e) maksimalni maseni udio pepela (uklju~uju}i P2O5)
2,5%,
f) maksimalni maseni udio bezvodne laktoze
1%,
g) maksimalna koli~ina taloga (spaljene ~estice)
22,5 mg u 25 g.
(2) Kontaminanti:
maksimalna koli~ina olova
1 mg/kg.
(3) Ne~isto}e:
bez prisutnosti strane tvari (kao {to su ~estice drva ili metala,
dlake ili dijelovi kukaca) u 25 g.
(4) Ne{kodljive tehnolo{ke pomo}ne tvari i bakterijske kulture
prikladne za ljudsku prehranu:
a)
mlije~na kiselina (E270),
klorovodi~na kiselina,
sumporna kiselina,
limunska kiselina (E330),
octena kiselina (E260),
b)
sirutka,
bakterijske kulture koje proizvode mlije~nu kiselinu.
Utorak, 22. 3. 2011.

POGLAVLJE III. STANDARDI KOJI SE KORISTE ZA
(1) Jestivi slatki kazein mora ispunjavati sljede}e zahtjeve:
10%,
b) minimalni maseni udio mlije~nih proteina izra~unat na
osu{enom ekstraktu 84%, uz minimalni maseni udio
kazeina
95%,
c) maksimalni maseni udio mlije~ne masti izra~unat na
osu{enom ekstraktu
2%,
d) maksimalni maseni udio pepela (uklju~uju}i P2O5)
7,5%,
e) maksimalni maseni udio bezvodne laktoze
1%,
22,5 mg u 25 g.
(2) Kontaminanti:
maksimalna koli~ina olova 1 mg/kg.
(3) Ne~isto}e:
(4) Ne{kodljive pomo}ne tvari prikladne za ljudsku prehranu su:
sirila,
ostali enzimi za zgru{avanje mlijeka.
ANEKS II.
JESTIVI KAZEINATI
POGLAVLJE I. IMENA I DEFINICIJE
Jestivi kazeinati su kazeinati dobiveni od jestivih kazeina
uporabom sredstava za neutralizaciju ~ija je kakvo}a prikladna
za uporabu u proizvodnji hrane, a navedeni su u Poglavlju II.
Broj 21 - Strana 95
stavak (4) i sukladni sa standardima navedenim u Poglavlju II.

ovoga Aneksa.
POGLAVLJE II. STANDARDI KOJI SE KORISTE ZA
JESTIVE KAZEINATE
(1) Jestivi kazeinati moraju ispunjavati sljede}e zahtjeve:
8%,
b) minimalni maseni udio mlije~nog proteina kazeina
izra~unat na osu{enom ekstraktu
88%,
c) maksimalni maseni udio mlije~ne masti izra~unat na
osu{enom ekstraktu
2,0%,
d) maksimalni maseni udio bezvodne laktoze
1,0%,
e) pH vrijednost 6,0 do 8,0,
22,5 mg u 25 g.
(2) Kontaminanti:
maksimalna koli~ina olova 1 mg/kg.
(3) Ne~isto}e:
(4) Pomo}ne tvari prikladne za uporabu u proizvodnji hrane
(neobvezna neutraliziraju}a i puferska sredstva):
hidroksidi
karbonati
fosfati
citrati
natrijuma
kalijuma
kalcijuma
amonijaka
magnezijuma
(5) Svojstva:
a) miris: vrlo blagi strani okusi i mirisi,
razdjeljuju pod slabim pritiskom,
c) topljivost: gotovo potpuno topljivo u destiliranoj vodi, uz
iznimku kalcijevog kazeinata.
Broj 21 - Strana 96
Utorak, 22. 3. 2011.
SADR@AJ
72
SAVJET MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE

67
68
Odluka o formirawu Vije}a za lica sa invaliditetom

Bosne i Hercegovine (srpski jezik)
Odluka o formiranju Vije}a za osobe sa invaliditetom

Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)
Odluka o formiranju Vije}a za osobe sa invaliditetom

Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)
Odluka o dopuni Odluke o preuzimawu poslova,

objekata, sredstava za rad i zaposlenih izme|u
Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine,
Dràvne agencije za istrage i za{titu i Direkcije za
koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine
(srpski jezik)
Odluka o dopuni Odluke o preuzimanju poslova,
objekata, sredstava za rad i zaposlenih izme|u
Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dràvne
agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju
policijskih tijela Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)
Odluka o dopuni Odluke o preuzimanju poslova,
objekata, sredstava za rad i uposlenih izme|u
Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dràvne
agencije za istrage i za{titu i Direkcije za koordinaciju
policijskih tijela Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)
69
Odluka o izmjeni Odluke o imenovawu predstavnika

Bosne i Hercegovine u Eurimages Fond Savjeta Evrope
za filmsku koprodukciju (srpski jezik)
Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju predstavnika
Bosne i Hercegovine u Eurimages Fond Vije}a Evrope
za filmsku koprodukciju (bosanski jezik)
Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju predstavnika
Bosne i Hercegovine u Eurimages Fond Vije}a Europe
za filmsku koprodukciju (hrvatski jezik)
70
73
5
74
5
Odluka o visini nov~ane naknade za rad u Komisiji za

realizaciju projekta nabavke/izgradnje objekta za
smje{taj institucija Bosne i Hercegovine (bosanski jezik)
Odluka o izdvajawu sredstava iz buxetske rezerve

Buxeta institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2010.
godinu (srpski jezik)
Odluka o izdvajanju sredstava iz budètske rezerve
Budèta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih
obaveza Bosne i Hercegovine za 2010. godinu (bosanski
jezik)
Odluka o izdvajanju sredstava iz prora~unske pri~uve
Prora~una institucija Bosne i Hercegovine i
me|unarodnih obveza Bosne i Hercegovine za 2010.
godinu (hrvatski jezik)
75
Odluka o visini nov~ane naknade za rad u Komisiji za

realizaciju projekta nabavke/izgradwe objekta za
smje{taj institucija Bosne i Hercegovine (srpski
jezik)
Odluka o visini nov~ane naknade za rad u Povjerenstvu

za realizaciju projekta nabave/izgradnje objekta za
smje{taj institucija Bosne i Hercegovine (hrvatski jezik)
71
76
77
78
79
Odluka o davawu saglasnosti za izmirewe obaveze

pla}anja poreza na dodatu vrijednost po ugovoru o
donaciji izme|u Bosne i Hercegovine i Evropske banke
za obnovu i razvoj, broj C20928/EBSF-2010-06-68, iz
sredstava akumulisane kamate (srpski jezik)
Odluka o davanju saglasnosti za izmirenje obaveze

pla}anja poreza na dodatu vrijednost po ugovoru o
donaciji izme|u Bosne i Hercegovine i Evropske banke
za obnovu i razvoj, broj C20928/EBSF-2010-06-68, iz
sredstava akumulirane kamate (bosanski jezik)
Odluka o davanju suglasnosti za izmirenje obveze

pla}anja poreza na dodanu vrijednost po ugovoru o
donaciji izme|u Bosne i Hercegovine i Europske banke
za obnovu i razvitak, broj C20928/EBSF-2010-06-68, iz
sredstava akumulirane kamate (hrvatski jezik)
Pravilnik o proizvodima od mlijeka i starter

kulturama (srpski jezik)
10
Pravilnik o proizvodima od mlijeka i starter kulturama

(bosanski jezik)
16
Pravilnik o mlije~nim proizvodima i starter kulturama

(htvatski jezik)
21
Pravilnik o jestivim biqnim uqima, jestivim biqnim

mastima i majonezama (srpski jezik)
27
Pravilnik o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim

mastima i majonezama (bosanski jezik)
37
Pravilnik o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim

mastima i majonezama (hrvatski jezik)
45
Pravilnik o zgusnutom (kondenzovanom) mlijeku i

mlijeku u prahu (srpski jezik)
53
Pravilnik o zgusnutom (kondenziranom) mlijeku i

mlijeku u prahu (bosanski jezik)
55
Pravilnik o ugu{}enom (kondenziranom) mlijeku i

mlijeku u prahu (hrvatski jezik)
57
Pravilnik o sirovom mlijeku (srpski jezik)
59
Pravilnik o sirovom mlijeku (bosanski jezik)
61
Pravilnik o sirovom mlijeku (hrvatski jezik)
63
Pravilnik o sprovo|ewu plana pra}ewa - monitoringa

hrane (srpski jezik)
65
Pravilnik o provo|enju plana pra}enja - monitoringa

hrane (bosanski jezik)
66
Pravilnik o provedbi plana pra}enja - monitoringa hrane

(hrvatski jezik)
67
Pravilnik o mazivim mastima (srpski jezik)
68
Pravilnik o mazivim mastima (bosanski jezik)
76
Pravilnik o mazivim mastima (hrvatski jezik)
83
Pravilnik o jestivim kazeinima i kazeinatima (srpski

jezik)
90
Pravilnik o jestivim kazeinima i kazeinatima (bosanski

jezik)
91
Pravilnik o jestivim kazeinima i kazeinatima (hrvatski

jezik)
93
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 97
Broj 21 - Strana 98
Utorak, 22. 3. 2011.
Utorak, 22. 3. 2011.
Broj 21 - Strana 99
Broj 21 - Strana 100
Utorak, 22. 3. 2011.
Izdava~: Ovla{tena slu`ba Doma naroda Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine, Trg BiH 1, Sarajevo - Za izdava~a: sekretar Doma naroda
Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine Marin Vukoja - Priprema i distribucija: JP NIO Slu`beni list BiH Sarajevo, Xemala Bijedi}a
39/III - Direktor: Dragan Prusina - Telefoni: Centrala: 722-030 - Direktor: 722-061 - Pretplata: 722-054, faks: 722-071 - Oglasni odjel: 722-049,
722-050, faks: 722-074 - Slu`ba za pravne i op{te poslove: 722-051 - Ra~unovodstvo: 722-044, 722-046 - Komercijala: 722-042 - Pretplata se utvr|uje
polugodi{we, a uplata se vr{i UNAPRIJED u korist ra~una: UNICREDIT BANK d.d. 338-320-22000052-11, VAKUFSKA BANKA d.d. Sarajevo
160-200-00005746-51, HYPO-ALPE-ADRIA-BANK A.D. Bawa Luka, filijala Br~ko 552-000-00000017-12, RAIFFEISEN BANK d.d. BiH Sarajevo
161-000-00071700-57 - [tampa: GIK "OKO" d. d. Sarajevo - Za {tampariju: Fehim [kaqi}- Reklamacije za neprimqene brojeve primaju se 20 dana od
izlaska glasila.
"Slu`beni glasnik BiH" je upisan u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 731.
Upis u sudski registar kod Kantonalnog suda u Sarajevu, broj UF/I - 2168/97 od 10.07.1997. godine. - Identifikacijski broj 4200226120002. - Porezni
broj 01071019. - PDV broj 200226120002. Molimo pretplatnike da obavezno dostave svoj PDV broj radi izdavawa poreske fakture.
Pretplata za I polugodi{te 2011. za "Slu`beni glasnik BiH" i "Me|unarodne ugovore" 120,00 KM, "Slu`bene novine Federacije BiH" 110,00 KM.
Web izdawe: http: //www.sluzbenilist.ba - godi{wa pretplata 200,00 KM

Pravilnik PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina XV

Utorak, 22. marta 2011. godine

ISSN 1512-7508 - srpski jezik

lica sa invaliditetom i Opcionim protokolom

SLU@BENI GLASNIK BiH

Ministarstvo prostornog ure|ewa Republike Srpske jedan predstavnik

Utorak, 22. 3. 2011.

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

koordinacija aktivnosti izme|u nadle`nih organa i

SLU@BENI GLASNIK BiH

ministara Bosne i Hercegovine na 135. sjednici, odr`anoj 19.

Utorak, 22. 3. 2011.

(2) U sastav Vije}a svoje ~lanove predla`u invalidske

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

(2) Vije}e u okviru godi{njeg plana rada planira financijska

Na osnovu ~lana 14. stav (3) Zakona o ministarstvima i

Na temelju ~lanka 14. stavak (3) Zakona o ministarstvima i

SLU@BENI GLASNIK BiH

Utorak, 22. 3. 2011.

Bosne i Hercegovine, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na

Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

O VISINI NOV^ANE NAKNADE ZA RAD U KOMISIJI

Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se

Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i

Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i

SLU@BENI GLASNIK BiH

Na osnovu ~lana 13. stav (1) Zakona o Bud`etu institucija

Utorak, 22. 3. 2011.

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Hercegovine, na 144. sjednici odr`anoj 24. februara 2011.

sredstava akumulirane kamate sa ra~una Ministarstva finansija i

SLU@BENI GLASNIK BiH

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani

proizvodi od mlijeka su proizvodi dobijeni bilo kojim

Utorak, 22. 3. 2011.

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

i) sir, proizvodi od sira i albuminski sirevi;

SLU@BENI GLASNIK BiH

procenta mlije~ne masti na pojedina~nom pakovawe

Utorak, 22. 3. 2011.

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

SLU@BENI GLASNIK BiH

(2) Polutvrdi sir se mo`e proizvoditi s plemenitim

Utorak, 22. 3. 2011.

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

Odjeqak L. Smrznuti deserti

da 1 ml teku}e starter kulture sadr`i najmawe 108

SLU@BENI GLASNIK BiH

Na osnovu ~lana 17. stav 2. i ~lana 72. Zakona o hrani

Utorak, 22. 3. 2011.

koje nije zagrijavano na temperaturi iznad 40 C ili nije

Utorak, 22. 3. 2011.

SLU@BENI GLASNIK BiH

surutka i proizvodi od surutke;

Odjeljak A. Sirovo mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka