SVEUILITE U MOSTARU

Fakultet prirodoslovno matematikih i odgojnih znanosti

UZROCI I POSLJEDICE CVATNJE FITOPLANKTONA

Seminarski rad

Student: Igor Akrap

Mentor: dr. sc. Davor Lui red. prof.

Mostar, 2015.

Sadraj:
1
Uvod............................................................................................................................................3
2. Uzroci cvjetanja mora.............................................................................................................2
3. Posljedice cvjetanja fitoplanktona..........................................................................................7
3.1.Tipovi toksinosti..............................................................................................................7
3.2. Paralitiko trovanje koljkaima (PSP)............................................................................7
3.3. Neurotoksino trovanje koljkaima (NSP).....................................................................8
3.4. Ciguatera trovanje ribom..................................................................................................9
3.5. Venerupin trovanje koljkaima (VSP)............................................................................9
3.6. Amneziko trovanje koljkaima (ASP)........................................................................10
3.7. Toksini cijanobakterija...................................................................................................10
4. Zakljuak...............................................................................................................................11
5. Literatura...............................................................................................................................12

1. Uvod

Cvjetanjem algi, esto nazvano i cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno
razmnoavanje algi ili cijanobakterija. To masovno razmnoavanje oboji povrinu vode
zeleno, a u posebnim sluajevima plavo ili crveno, voda postaje mutna i puna "oblaka".
Razlog je najee pretjerana koliina hranjivih tvari, najee u obliku fosfata, u vodi.
Cvjetanje toksinih fitoplanktonskih organizama,koje masovnim razmnoavanjem poveano
troe kisik, moe biti uzrok masovnom trovanju riba, ptica pa ak i ljudi, danas privlae sve
veu panju znanstvenika irom svijeta. U akvatoriju Jadrana ova pojava prvi put je
opisana 1729. g., a bilo je zahvaeno podruje srednjeg i sjevernog Jadrana. Prolo je vie od
sto godina, tonije, 1872. g. objavljen je prvi rad o ovoj pojavi. Te iste godine laici su pojavu
nazvali prljavim morem, terminom kojeg se i danas moe uti. Od navedene godine ta se
pojava, kako god je zvali, javljala periodiki svakih desetak godina, a danas podaci ukazuju
na injenicu, da kako prostorna, tako i vremenska uestalost otrovnih cvatnji stalno raste.
Hoe li se cvjetanje mora razviti ovisi o nizu imbenika kao to su: temperatura, slanost,
jaina morskih struja, koliina svjetlosti, organskog otpada. Na jedan od razloga,
koncentraciju hranjivih soli, utjecaj imaju dotoci sjevernojadranskih rijeka, od kojih
rijeka Pad unosi vie od polovine ukupnoga fosfora i duika, odnosno oko 75 % anorganskih
oblika hranjivih soli. Najvei dio toga unosa antropogenoga je podrijetla. Povienje bilo kojeg
od ovih imbenika vodi u poveanje produktivnosti - proces poznat kao eutrofikacija. Na
pitanje, da li ovjek svojim negativnim djelovanjem na okolinu doprinosi porastu intenziteta
otrovnih cvatnji, s velikom sigurnou se moe pozitivno odgovoriti. Uvrijeeno je miljenje
da utjecaj takoer imaju i globalne klimatske promjene. Uzronici toksinog cvjetanja
najveim

su

dijelom

organizmi

iz

skupine dinoflagelata,

skupine dijatomeja, te cijanobakterije (modrozelene alge).i

manjim

dijelom

iz

2. Uzroci cvjetanja mora

Eutrofikacija, anoksije, zagaivanje, proces litoralizacije (koncentracije stanovnitva
i

gospodarskih djelatnosti u priobalju) dovodi, naalost, i do sve jaeg oneiivanja

priobalnog morskog pojasa. Do nedavno se u praksi, ako ne i u teoriji, smatralo da su mora i

oceani neogranieno podruje koje moe primiti otpatke ovjeanstva i gdje se sve, od
automobilskih olupina do radioaktivnog otpada, moe odbaciti i zaboraviti. Meutim, niti u
globalnim razmjerima to vie nije tako. Oneienja mora mogu biti bioloka (bakterije,
virusi), organske i anorganske tvari (teki metali - Cd, Hg, Pb, pesticidi, poliklorirani bifenili PCB, nafta), radioaktivne tvari, pa ak i toplina moe biti zagaiva. Zagaivai i nutrijenti
(hranjive soli), ukoliko ih ima u suviku, mogu dovesti do tekih i neeljenih posljedica.
Poznata su povremena "cvjetanja mora" (mare sporco ili "prljavo more", eksplozivni rast algi)
(npr. u plitkom sjevernom Jadranu). Uginule alge, ali i tvari koje one isputaju stvaraju
elatinozne nakupine, koje smetaju kupaima, ali to je opasnije, te nakupine padaju na
morsko dno i tamo svojim raspadom potroe kisik otopljen u pridnenoj vodi. Eutrofikaciju
moemo definirati kao proces poveanog prihranjivanja nekog vodenog ekosustava: mora,
slatkih voda ili ua.

Time se pospjeuje rast i razmnoavanje autotrofnih organizama

(fitoplanktonskih i bentikih). Budui da su alge hrana za ivotinje i njihova se masa

eutrofikacijom poveava.

Stoga manje poveanje dotoka hranjivih tvari

(nutrijenata,

hranjivih soli) moe koristiti rastu organizama u moru, dok prevelik dotok moe biti poguban.

Slika 1. Cvjetanje mora

4

Po stupnju trofinosti vodenih sustava razlikujemo: oligotrofno (Juni Jadran) mezotrofno

eutrofno (Sjeverni Jadran) te hipertrofno podruje. A to je to cvjetanje mora (mare sporco
prljavo more) i kako je to povezano s eutrofikacijom? Je li to antropogena ili prirodna
pojava? Cvjetanje mora je pojava / proces povremenog eksplozivnog razmnoavanja i rasta
fitoplanktonskih organizama. Oito da prihranjivanje (eutrofikacija), dovodi do cvjetanja
mora. ime to prihranjujemo more, koji su glavni nutrijenti? Duik i fosfor (Si, Fe, )
Prihranjivanje moe biti prirodno ili antropogeno. Izdizanje voda, mijeanje voda ili rijena
ua su prirodni izvori eutrofikacije.

Antropogeni izvori nutrijenata su: poljoprivreda,

komunalne i industrijske otpadne vode, a zamjetan je i udjel turistike djelatnosti (umjetna

gnojiva, fosfati u deterdentima!) Za razliku od metala i hidrofobnih organskih zagaivaa
koji se taloe sa suspendiranim materijalom uz obalu, nutrijenti su u otopljenoj fazi i putuju
dalje u more. Strategije preivljavanja: Neke vrste isputaju vrlo dugake niti polisaharida,
da bi se na njih uhvatile bakterije, koje onda donose nutrijente potrebne algama. Ukoliko ima
pojedinog nutrijenta u suviku (npr. nitrata) bentike dijatomeje (alge) izluuju sluz radi
zatite prilikom razmnoavanja. Takvu sluz mogu izluivati i planktonske dijatomeje, ali
mogu izluivati i suviak polisaharida (oni nemaju N ni P u svome sastavu). To se dogaa kad
se pojavi nedostatak nutrijenata nakon to se razvila velika masa organizama. To izluivanje
sluzi funkcionira dok ima hrane za bakterije, ali kad toga ponestane, fitoplanktonski
organizmi (alge) naputaju tu strategiju, odbacuju velike koliine polisaharida, i pretvaraju se
u spore i tonjenjem padaju na morsko dno. U vodenom stupcu preostaje velika koliina
ljepljivih niti polisaharida.

Smee se naljepljuje na tu sluz, dolazi do

intenzivne

mikrobioloke/bakterijske razgradnje, stvaraju se plinski mjehurii koji dovode do toga da

sluz ispliva na morsku povrinu. To se naziva prljavo more. Kad sluz otpusti mjehurie, ona
tone na morsko dno i stvara se morski snijeg veliine od mm do cm. To je opa pojava
tonjenja estica iz fotike zone k bentosu (pelagika kia).

Slika 2. Mehanizam nastajanja elatinoznih slojeva ( cvjetanje mora) od morskog snijega

Problem je kad doe do agregacije/nakupljanja tog sluzavog materijala na povrini. Za to

treba mirno vrijeme i slaba vertikalna cirkulacija. Tada nastaju velike nakupine do nekoliko
metara, pa i desetaka metara koje onda poput plahti pokrivaju morsku povrinu.U drugom
sluaju: Kad na dno stigne velika koliina organske tvari, koja je puna bakterija i protozoa,
dolazi do njene razgradnje i koncentracija otopljenog kisika u pridnenoj vodi brzo pada i
nastaje hipoksija. Pri tome, ivotinje koje se nalaze na morskome dnu bjee, a one koje ne
mogu pobjei ugibaju. Dolazi do naglog i masovnog pomora pridnenih ivotinja. Ta tijela
potom naglo naseljavaju bakterije i koriste preostali kisik. Razvija se anoksija.

Slika 3. Redox uvjeti na morskom dnu

6

Anoksija je esta glavna nepovoljna posljedica cvjetanja mora, odnosno eutrofikacije. Uz to

razvija se i dominacija pojedinih vrsta organizama i ukupna bioraznolikost se smanjuje.
Posljedice za ribarstvo su vrlo znaajne (pogotovo za lov pridnenih vrsta riba, rakova,
koljkaa).

Naravno stvaranje povrinskih nakupina (prljavog

mora) teti i turizmu.

Eutrofikacija sjevernog Jadrana Veliki dotok slatke vode, stratifikacija, hranjive soli, zimi
izmjeavanje, izotermija.

Procjene su da rijekama u sjeverni Jadran godinje stie oko

330.000 t duika u obliku nitrata, nitrita, amonija i 28.000 t fosfora (fosfata). Smatra se da je
velik dio ( 30 - 90 %) antropogen. U svakom sluaju u sjevernom Jadranu dolazi do
eutrofikacije, a procjena vanosti ovjekova utjecaja se intenzivno istrauje.

Slika 4. Eutrofikacija sjevernog Jadrana

Eutrofikacija sjevernog Jadrana Kao posljedica poveane primarne produkcije dolazi do
poveanja zasienja kisikom u povrinskom i smanjenja zasienja u pridnenom sloju. Trend u
Sjevernom Jadranu u prolome stoljeu (kolovoz rujan).

Slika 5. elatinozne nakupine algi

Posljedica eutrofikacije je "cvjetanje mora" tj. algalni eksplozivni razvoji. Nakon toga se
stvaraju elatinozne naslage a sluz s mjehuriima zraka dolazi na povrinu, na njoj se stvara
bogata zajednica bakterija i protozoa. Ranije je u kasnoproljetnom cvatu u sjevernom Jadranu
sudjelovao nanoplanktoni (kokolitoforidi) i dinoflagelati, a posljednjih godina pelagika
diatomeja Chaetoceros (Nichia), koja moe izluivati sluz. Vezana je i za oslaene vode.
Sjeverni se Jadran

postupno eutrofizira, a kad se smanji dotok hranjivih soli uslijed

klimatskih / meteorolokih faktora (prestanak cirkulacije i mijeanja voda) dolazi znatnog

izluivanja sluzi (odgovor sustava). Posljedice mogu biti rune pogotovo za bentike
organizme. Kolonizacija nakon prestanka anoksije (ponovno naseljavanje) relativno je brza
(2-3) godina. Meutim postupno dolazi do promjene zajednica prevladavaju oportunistiki
organizmi! Anoksije zabiljeene u vodenom stupcu od 1974.

Slika 6. Crveno cvjetanje mora, Kalifornija

Dodatni problem kod cvjetanja mora mogu biti pojave toksinih organizama (alge,
dinoflagelati), tzv. red tide, crvena plima. U Hrvatskoj se pojavio dinoflagelat Gonyaulax
polyedra u Krki 1989, Katelima, NW Jadranu, koji moe postati toksian ali do sada nije bio,
koji oboji more crveno-smee.ii

3. Posljedice cvjetanja fitoplanktona

3.1. Tipovi toksinosti

Fikotoksini su kemijske tvari koje djeluju kako na morske organizme tako i na
ovjeka. U ljudski organizam najee ulaze preko probavnog sustava, iako u nekim
sluajevima mogu ui preko dinog sustava i preko koe. Trovanje fikotoksinima treba
razlikovati od trovanja nekim drugim tetnim tvarima kao to su npr. bakterijska trovanja,
trovanja radioaktivnim tvarima, tekim metalima itd.
Tipove toksinosti dijelimo prema svojstvima proizvedenih toksina, odnosno prema
simptomima koje izazivaju:

Cvjetanje

dinoflagelata

toksinosti: PSP (Paralitiko

moe

prouzroiti

trovanje

pojavu

nekoliko

koljkaima), NSP (Neurotoksino

tipova
trovanje

koljkaima), DSP (Diarrhetic Shellfish Poisoning), trovanje ciguaterom, VSP (Venerupin

trovanje koljkaima) i AZA (Azaspiracids poisoning).

Za cvatnju dijatomeja vezana je pojava ASP (Amneziko trovanje koljkaima).

Postoje jo i fikotoksini vezani uz cvjetanje cijanobakterija koji djeluju na kou i dini

sustav.
3.2. Paralitiko trovanje koljkaima (PSP)
Prvi opisi trovanja PSP toksinima uslijed konzumacije otrovnih koljkaa stari su oko

200 godina (zapisi kapetana Cooka i kapetana Vancouvera). U vodama umjerenog pojasa uz
PSP toksinost je vezan dinoflagelat Gonyaulax koji se danas klasificira kao Protogonyaulax
ili Alexandrium. Od uzronika toksinosti u taj rod spadaju slijee vrste: G. tamarense,G.
catenella, G. acatenella, G. monilata, A. minutum. U tropskim vodama PSP je najee vezan
za vrstu Pyrodinium bahamense.
Dva su naina kontaminacije koljaka PSP-om:

pokretne ili vegetativne stanice (pelagijal),

spore ili priuvne stanice (bentos)

Prema nekim istraivanjima u SAD-u spore koje lee mirno nekoliko mjeseci na dnu,
najmanje su deset puta toksinije od samih stanica. Toksin dospijeva u koljkae putem
pokretnih stanica dinoflagelata i njihovih spora, koje koljkai koncentriraju u svom
organizmu tijekom filtriranja morske vode. Najvee koncentracije PSP toksina nalazimo u
probavnim organima koljkaa, ali i u ostalom mekom tkivu. Najee kontaminirane vrste
koljkaa su Mytilus edulis i Saxidomus giganteus. Za utvrdivanje PSP toksinosti koljkaa
najee se koristi test na mievima. Od svih komponenti PSP toksina najotrovniji je
saxitoksin koji je ujedno jedan od najotrovnijih ne-proteinskih toksina poznatih ovjeku. PSP
toksini djeluju na periferni ivani sustav i kotano-miini sustav, to moe dovesti do
paralize dinih miia koja vodi u smrt. Simptomi nastupaju 30 minuta nakon konzumacije
zatrovane koljke i ukljuuju:

utrnue (parezu) usta, usana, jezika i vrhova prstiju to vodi do miine obamrlosti,
nemogunost odravanja uspravnog poloaja, poremeaj u hodu, gubitak ravnotee.

gastro-intestinalni simptomi ukljuuju muninu, povraanje, proljev i abdominalnu

bol, no ovi se simptomi javljaju rijetko ili nikako.

U ozbiljnim sluajevima javlja se paraliza miia koja poinje u nogama i dovodi do smrti
uslijed respiratorne paralize. Smrt nastupa unutar osam sati od konzumacije, dok su prognoze
povoljnije u sluaju preivljavanja unutar 12 24 sata od konzumacije. Do danas nije poznat
antidot za trovanje PSP toksinima ili bilo kojim drugim fikotoksinom. Simptomi trovanja
mogu biti ublaeni ispiranjem eluca ili davanjem aktivnog ugljena, a u najteim se
sluajevima daje umjetno disanje. Najsigurnija je zatita ona koja ukljuuje detoksikaciju
kontaminiranih koljkaa.
3.3. Neurotoksino trovanje koljkaima (NSP)
NSP je blai oblik neurotoksinog trovanja kojeg izazivaju koljkai koji ive uz
obale Meksikog zaljeva, Floride i Sjeverne Karoline. Pojava NSP toksinosti vezana je uz
cvjetanje dinoflagelata Gymnodinium breve. Najpoznatija vrsta koja uzrokuje masovan pomor
morskih organizama na Floridi je Ptychodiscus brevis (Gymnodinium breve). Vegetativne
stanice P.brevis proizvode nekoliko neurotoksina koji se zajedniki zovu brevetoksini.
Toksin akumuliran u koljkaima odreuje se pomou testa na mievima. Za potvrdu
10

toksinosti koristi se i HPLC metoda. Simptomi NSP trovanja su osjeaj utrnua

usana, jezika,

gubitak okusa,

usporen puls,

osjeaj

topline

hladnoe,

proirene zjenice, dijareja, a oporavak slijedi nakon dva dana.

3.4. Ciguatera trovanje ribom

Trovanje ciguatera uzrokuju termostabilni toksini, oituje se kroz gastrointestinalne
i neuroloke simptome, a u ekstremnim sluajevima otrovani mogu umrijeti zbog poremeaja
dinog sustava. Ovo trovanje se javlja kao posljedica konzumacije ribe koja je
putem hranidbenog lanca akumulirala odreenu koliinu ciguatoksina koje lue bentoski
dinoflagelati, epifiti na bentoskim makroalgama. Od svih ciguatoksina najznaajniji je CRX-1
koji kod herbivornih vrsta riba sudjeluje u ukupnoj smrtnosti sa oko 90%. U zajednicama koje
su u velikoj mjeri vezane za ribe koraljnih grebena, kojim populacijama one predstavljaju
osnovni izvor proteina (otone drave Pacifika) ciguatera moe imati socio-ekonomski
znaaj. U zapadnim dravama pojava ciguatera trovanja privlai pozornost medija i
negativno utjee na trite morskih proizvoda, a rtve ciguatera trovanja mogu traiti
odtetu putem suda.Da bi se smanjili tetni utjecaji ovog trovanja potrebno je pravodobno
otkriti zaraenu ribu. Pri tom se koriste dvije metode i to test na mievima, a obeavajue
rezultate daje i imunoloka metoda koja otkriva prisutnost ciguatera toksina dokazivanjem
postojanja antitijela.

3.5. Venerupin trovanje koljkaima (VSP)

Venerupin je ne-paralitiki biotoksin raz1iit od DSP toksina. Povezan je s cvatnjom
vrste

Prorocentrum

minimum

obalnim

vodama Japana, Norveke, Potrugala itd.

Primijeeno je da cvjetanje Prorocentrum minimum vrlo esto uslijedi nakon velikih kia, te
nakon poveanja koliine fosfora, nitrata i amonijaka u morskoj vodi. Kemijski sastav
venerupina jo nije poznat.Prvo trovanje venerupinorn bilo je zabiljeeno 1889. u Japanu
vezano za konzumaciju koljkaa vrste Crassostrea gigas. Ova vrst trovanja registrirana je
ponovo 1941. godine, a uzrok je bila konzumacija koljkaa Tapes japonica.Simptomi
11

trovanja su munina, povraanje, bol u elucu, zatvorenost, glavobolja, slabost, gubitak

apetita itd. Ovim simptomima mogu prethoditi nervoza, te krvarenje iz nosa,usta i desni. U
ozbiljnim sluajevima moe se javiti utica, te modrice po prsima, vratu i rukama. esto se
javlja i anemija. Jetra je obino poveana. U sluajevima ozbiljnog trovanja javlja se uta
atrofija jetre, ekstremno uzbuenje i delirij, te nastupa koma. Inkubacija nakon ulaska otrova
traje 24 - 48 sati, a katkad i due. Za ovu vrstu trovanja vezuje se izuzetno velika smrtnost.Za
potvrivanje prisustva venerupina koristi se test na mievima.
3.6. Amneziko trovanje koljkaima (ASP)
ASP je oblik toksinosti iji su uzronici dijatomeje. Dijatomeje se nisu smatrale
opasnim organizmima sve dok krajem studenog 1987. u Kanadi nisu zabiljeena 153 sluaja
trovanja. Simptomi su ukljuivali povraanje i dijareju koji su u nekim sluajevima bili
praeni zbunjenou, gubitkom pamenja, gubitkom orijentacije, pa ak i komom. U
usporedbi s PSP toksinima, ASP toksini su blag neuroloki otrov. U roku od 24 sata nakon
konzumacije javlja se munina, povraanje i dijareja; do 48 sati nakon konzumacije kod
starijih se osoba javljaju neuroloki simptomi (osobe starije od 60 godina). Nekoliko je
starijih osoba u Kanadi i umrlo. Od organizama koji proizvode ASP trovanje posebno treba
spomenuti dijatomeju Pseudo-nitzschia pungens. Metoda za analizu slina je metodi koja se
koristi za analizu PSP. Mievima se intraperitonealno injektira ekstrakt dobiven iz mekog
tkiva koljkaa, a test e biti pozitivan ako ekstrakt sadri domoinu kiselinu. Do sada se ASP
javljao iskljuivo u Kanadi.

3.7. Toksini cijanobakterija

Cijanobakterije proizvode toksine u slatkoj vodi. Trovanje se javlja nakon pojave
cvjetanja to na povrini stvara gustu pjenu. Pojavu potie toplo, sunano vrijeme i
eutrofizirana ili ak hipereutrofizirana voda (znaajan utjecaj poljoprivrede i urbanih
aktivnosti). Toksini cijanobakterija mogu tetno djelovati kako na ivotinje tako i na ovjeka.
Kod ivotinja (ribe, ptice, stoka, kuni ljubimci) simptomi trovanja se javljaju nakon to su u
organizam unesene toksine stanice, najee preko vode koju ivotinje piju. Znaajan je
utjecaj vjetra koji pomie modrozelene alge u npr. podruja gdje se napaja stoka. Simptomi su
razliiti i ovisni su o vrsti i veliini organizma, a najee ukljuuju poveanje jetre, slabost,
proljev,

unutranje

krvarenje,

pluni

edem,
12

itd.

Posebna

se

opasnost

javlja

na ribogojilitima gdje uslijed pojave ovih toksina moe doi do ugibanja riba (nekroza jetre).
Kod ovjeka toksini cijanobaktenija mogu dovesti do problema s disanjem (Trichodesmium
erytraeum) ili do konih problema (Lyngbya majuscula). Na kraju treba spomenuti da i ova
skupina toksina kao i toksini DSP skupine pokazuju kancerogena svojstva.iii

4. Zakljuak
Cvjetanjem algi, esto nazvano i cvjetanjem vode odnosno mora naziva se masovno
razmnoavanje algi ili cijanobakterija. To masovno razmnoavanje oboji povrinu vode
zeleno, a u posebnim sluajevima plavo ili crveno, voda postaje mutna i puna "oblaka".
Razlog je najee pretjerana koliina hranjivih tvari, najee u obliku fosfata, u vodi.
Cvjetanje toksinih fitoplanktonskih organizama,koje masovnim razmnoavanjem poveano
troe kisik, moe biti uzrok masovnom trovanju riba, ptica pa ak i ljudi. Hoe li se cvjetanje
mora razviti ovisi o nizu imbenika kao to su: temperatura, slanost, jaina morskih struja,
koliina svjetlosti, organskog otpada. Na jedan od razloga, koncentraciju hranjivih soli,
utjecaj imaju dotoci sjevernojadranskih rijeka, od kojih rijeka Pad unosi vie od polovine
ukupnoga fosfora i duika, odnosno oko 75 % anorganskih oblika hranjivih soli. Najvei dio
toga unosa antropogenoga je podrijetla. Povienje bilo kojeg od ovih imbenika vodi u
poveanje produktivnosti - proces poznat kao eutrofikacija. Na pitanje, da li ovjek svojim
negativnim djelovanjem na okolinu doprinosi porastu intenziteta otrovnih cvatnji, s velikom
sigurnou se moe pozitivno odgovoriti. Ljudi u dananje vrijeme sve vie zagauju okoli te
unitavaju ekosisteme. Neki ljudi nisu ni svjesni kako jednim svojim bezazlenim potezom
mogu naruiti ekosistem i napraviti veliku tetu. Neki svjesno ine velike tete. Ljudi se
trebaju educirati o modelima zatite okolia kako bi zatitili svoju Zemlju. Jer jedini nain
napredovanja, ukoliko elimo da popravimo kvalitetu okolia, jeste da svi postanemo
umijeani u taj proces.

13

14

5. Literatura

15

https://hr.wikipedia.org/wiki/Cvjetanje_mora

ii

https://www.pmf.unizg.hr/_download/repository/09_Eutrofikacija.pdf

iii

https://hr.wikipedia.org/wiki/Cvjetanje_mora

Slike:
wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/;
www.otvorenomore.com/sadrzaj.asp?id=88 zadar.hr/repository/image_raw/46198/
xxl novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike... skola.gfz.hr/v3.htm
https://www.google.ba/search?
q=eutrofikacija+sjeverni+jadran&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&v
ed=0ahUKEwj0lo2B6b3KAhWFXRQKHRTRBn8Q_AUIBigB