OTOK BIEVO

GEOGRAFSKI POLOAJ I ZNAMENITOSTI

Otok Bievo (Slika 1.) je otok koji se nalazi u samom srcu Dalmatinskog
arhipelaga, otprilike 5 km jugozapadno od otoka Visa. Prema statistikim
podacima, otok ima povrinu od 5,8 km a broj stanovnika prema
istraivanju od 2011. g. iznosi 15. Otok Bievo najpoznatiji je po Modroj
pilji (eng. Blue Cave, njem. Blaue Grotte), Medvidinoj pilji i pjeanim
plaama. Takoer se otok Bievo nalazi nedaleko od gradia Komie, s
kojim je povezan itave godine brodskom linijom. Najvei vrh je Straenica
visine 239 m.

Slika 1. Otok Bievo

POVIJEST OTOKA BIEVA

Prema povijesnim, tumaenjima, otok Bievo je bio naseljen jo u

prapovijesti, u starogrkom i starorimskom vremenu. Iako je naseljenost
otoka u konstantnom padu (najvie zbog modernog naina ivota i
urbanizacije) vano je spomenuti da je prema mjerenju iz 1961. na Bievu
ivjelo 114 stanovnika, a prije Drugog svjetskog rata preko 200, to je
gotovo 10-15(!) puta vie nego danas. Tadanje stanovnitvo se preselilo u
najblii grad, a to je Komia. Bez obzira na to, veliki dio stanovnitva i dalje
je vezan za otok, gdje zbog kvalitetne klime uspijevaju vinogradi i
maslinici.
Nekad su naselja kao to su Salbunora (staro ribarsko naselje), Porat,
Mezuporat. Vela Gora, Polje, Nevaja i Potok bili redovito nastanjena. Na
obali otoka se nalze Porat, Mezoporat i Salbunora, a unutranjost su Polje
(koje je nekad bilo glavno naselje), Gornja Salbunora, Potok, Vela Gora i
Nevaja. Kao i u veini dalmatinskih otoka, glavne gospodarske grane bile
su ribarstvo i vinogradarstvo. Od drugih kultura, tu je bilo maslinarstvo i
uzgoj smokava. Danas je situacija drugaija, i turizam i ugostiteljstvo su
preuzeli primat u gospodarstvu cijelokupnog otoka. Takoer je potrebno
naglasiti da je pojas oko obale bogat ribom te i ribarstvo ima veliki znaaj
u gospdarstvu.

MEDVIDINA

pilja Medvidina (Slika 2.) nalazi se na, kao i sve ostale pilje, na gotovo 15
km dugoj i strmoj obali. Sastoji se od prostranog vanjsok dijela i ueg i
tamnijeg unutarnjeg dijela s fascinantnim podvodnim otvorom do dijela
obale gdje je nekada (zadnji podaci kazuju 60-ih godina 20.st.) ivjela i
nastanjivala se sredozemna medvjedica ( u narodu poznata pod imenom
morski ovik, morski medvid). Slubeno, zadnji primjerak sredozemne
medvjedice odstrijeljen je 1964. godine u hrvatskom dijelu Jadrana. Bez
obzira na dojave stanovnika okolice Bieva o vienju te veoma ugroene
vrste, sa sigurnou nije potvreno radi li se o istinitim tvrdnjama te se
zasad ne moe govoriti o ponovnom obnavljanju ove vrste. Sukladno
tome, Medvidina je po toj vrsti i dobila ime.

Slika 2. Medvidina

MODRA PILJA

Vjerojatno najpoznatija asocijacija na otok Bievo je Modra pilja (Slika 3.)

Ona se nalazi na istonoj strani otoka, u uvali Balun. pilju je prvi opisao
barun Eugen von Ransonet, a dostupna svekolikom puku i javnosti je od
1884. godine. Naime, te godine je probijen vanjski ulaz u pilju te se od
tada moe amcem ui u pilju. pilja ima dva ulaza, ve spomenuti manji
kroz koji moe proi amac i taj ulaz ne utjee na svjetlost u samoj pilji.
Drugi otvor se nalazi na junoj strani pilje te je mnogo iri. Nalazi se ispod
razine mora te kroz njega prodire suneva svjetlost to daje poseban
ugoaj. Ovdje valja naglasiti turistiku vrijednost pilje te se mnogi turisti
ljeti odluuju na obilazak modre pilje (Blue Cave Tour). Sama prirodna
pojava u Modroj pilji nastaje zbog toga to oko podneva, pod uvjetom
mirnog mora, suneve zrake prodiru kroz navedeni podvodni otvor u pilju,
te stvaraju refleskiju od bijelog dna i automatski se stvara plavo
osvjetljenje, razni predmeti u moru postaju srebrni. Budui da to na papiru
ovako ne izlgeda atraktivno, ovo je jedna od onih pojava koja se naprosto
mora vidjeti da bi se njezina ljepota stvarno doivjela. Dubina pilje nije
velika (od 10 do 12 m) te je pogodno za ronioce-amatere pa sve do
profesionalnih ronioca. To znai da je dno pilje jako dobro istraeno. Kao
to smo ve naveli, idealno vrijeme za posjet pilji izmeu 11:00 i 12:00.

pilja je ''stvorena'' utjecajem valova, koji su vremenom razlomili

vapnenake stijene od kojih je, uostalom izgraen i cijeli otok. Sama pilja
je dugaka 24 m i visoka otrpilike 15 m. pilju godinje posjeti oko 10 000
turista, to je zasigurno respektabilan podatak.

Slika 3. Modra pilja

ZAKLJUAK

Iako su najpoznatije ''marke'' otoka Bieva pilje, koje su naravno predivne,

otok Bievo sigurno jo ima zanimljivih sadraja za vidjetii okusiti. Tu se
ponajvie istie kvalitetni bievski plavac koji se radi od istoimene sorte,
poznate svakom iole boljem poznavatelju vina. Od ostalih znamenitosti
koje su zanimljive treba spomenuti crkvu Sv. Silvestra, koja je sama po
sebi svjedok boravka benediktinaca na ovom otoku. Otok Bievo, iako
relativno malen povrinom, sigurno e Vas ostaviti bez daha svojim
prirodnim ljepotama i svojom ''divljinom'' u pozitivnom smislu. Tipini je
dokaz da ne treba biti ''velik'' da bi bio velianstven.