MINISTARSTVO

FINANCIJA

UPUTA ZA IZRADU STRATEKIH PLANOVA

ZA RAZDOBLJE 2011. - 2013.

Zagreb, 24. oujka 2010.

SADRAJ
1.

UVOD .................................................................................................................. 3

2.

OBVEZNICI I ROKOVI........................................................................................ 4

3.

PREGLED PROCESA STRATEKOG PLANIRANJA....................................... 6

4.

STRATEKI PLAN ............................................................................................. 9

4.1.
4.2.
4.3.
4.4.

Uvodno o obvezniku..................................................................................... 9
Vizija i misija................................................................................................. 9
Opi cilj......................................................................................................... 9
Posebni ciljevi .............................................................................................. 9

5.

NAINI OSTVARENJA POSTAVLJENIH CILJEVA ........................................ 13

6.

POKAZATELJI USPJENOSTI ....................................................................... 15

7.

SUSTAV PRAENJA I IZVJETAVANJA ....................................................... 17

7.1.
7.2.

Interno praenje i izvjetavanje .................................................................. 17

Izvjetavanje Ministarstva financija ............................................................ 17

8.

POVEZIVANJE STRATEKOG PLANA S PRORAUNOM ........................... 20

9.

TEHNIKE KARAKTERISTIKE STRATEKOG PLANA ................................ 21

1. UVOD
Proces izrade trogodinjih stratekih planova zapoeo je u 2009. godini sukladno
lanku 22., 23. i 24. Zakona o proraunu (Narodne novine, br. 87/08). Prvi strateki
planovi sastavljeni su za razdoblje 2010. - 2012. i temeljem istih izraena je
Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010. - 2012. koju je Vlada usvojila 10.
rujna 2009. godine.
Kako bi se ministarstva i druga dravna tijela usmjerilo u izradi prvih stratekih
planova sastavljena je Uputa za izradu stratekih planova za razdoblje 2010. - 2012.
koja se nalazi na http://www.mfin.hr/hr/stratesko-planiranje.
Ministarstvo financija je takoer za drugi ciklus izrade stratekih planova za razdoblje
2011. - 2013. sastavilo Uputu koja osigurava jednoobrazan i ujednaen pristup izradi
stratekih planova svih tijela. Ministarstva i druga dravna tijela trebaju sukladno ovoj
Uputi aurirati postojee strateke planove.
Radi preglednosti i jednostavnosti iz nove su Upute izostavljeni dijelovi koji su bili
vani za izradu prvih stratekih planova i koji se nee znaajnije mijenjati u ovoj
godini.
Uputa za izradu stratekih planova za razdoblje 2011. - 2013. donosi odreene
promjene u odnosu na metodologiju koja se primjenjivala prethodne godine.
Strateki planovi za razdoblje 2011. - 2013. bit e u cijelosti povezani s proraunom,
a njihova provedba mora se mjeriti i pratiti.
Kao to je naglaeno i u prethodnom ciklusu, strateki planovi ne predstavljaju
zamjenu za postojee strateke dokumente i akte planiranja, ve stvaraju poveznicu
izmeu postojeih stratekih dokumenata i prorauna.
Izrauju se na temelju usvojenih strategija i drugih dokumenata dugoronog razvoja
na nain da uzimaju u obzir postavljene ciljeve, ali i promjene u okruenju (npr.
smanjene mogunosti financiranja, drukije prioritete, poetak koritenja europskih
fondova i slino).
U sluaju potrebe temeljem stratekih planova za trogodinje razdoblje mogu se
predloiti izmjene i dopune ve usvojenih stratekih dokumenata i akata planiranja.

2. OBVEZNICI I ROKOVI
Sukladno lanku 23. Zakona o proraunu strateke planove za trogodinje razdoblje
izrauju ministarstva i druga dravna tijela na razini razdjela organizacijske
klasifikacije (dalje u tekstu: obveznici).
U 2009. godini pristupilo se izradi prijedloga nove organizacijske klasifikacije koja je
primijenjena kod sastavljanja Dravnog prorauna za razdoblje 2010. - 2012.
Izmjenama organizacijske klasifikacije broj razdjela smanjen je s 53 na 45.
Osam dravnih tijela koja su do 2010. godine imala status razdjela postala su, u
skladu sa zakonski definiranim nadlenostima, glave unutar drugih razdjela
(ministarstava). Naime, u skladu s najboljom praksom Europske unije i preporukama
SIGMA-e (zajednika inicijativa OECD-a i Europske unije za pomo zemljama u
razvoju), bilo je nuno ojaati uloge ministarstava kao koordinatora Vladinih politika.
Bivi razdjeli duni su sudjelovati u izradi stratekih planova za razdoblje 2011. 2013. za razdjele kojima sada pripadaju. Ovakav nain rada ve je primijenjen
prilikom izrade obrazloenja financijskih planova za razdoblje 2010. - 2012.
Dravna tijela koja su izravno odgovorna Hrvatskom saboru ili predsjedniku
Republike Hrvatske takoer su duna izraditi strateke planove za razdoblje 2011. 2013., koji e posluiti kao temelj za izradu njihovih financijskih planova za isto
razdoblje.
Meutim, strateki planovi ovih tijela, za razliku od planova dravnih tijela koja su
odgovorna Vladi Republike Hrvatske, nee biti ukljueni u Strategiju Vladinih
programa.

U nastavku se daju rokovi za pojedine aktivnosti izrade stratekih planova i njihovi

nositelji.
ROK

NOSITELJ AKTIVNOSTI

29. oujka

Ministarstvo financija

29. oujka

Ministarstvo financija u
suradnji s Ambasadom
Kraljevine Danske

31. oujka

Ministarstvo financija

1. travnja

Ministarstvo financija

8. travnja

Ministarstvo financija

16. travnja

Ministarstvo financija

19. travnja i
dalje

Ministarstvo financija

19. svibnja

obveznici

AKTIVNOST
sastavlja Uputu za izradu stratekih
planova za trogodinje razdoblje i dostavlja
je obveznicima
predstavljanje nove Upute i drugog ciklusa
izrade stratekih planova za razdoblje
2011. - 2013. svim dunosnicima
dvije poludnevne radionice za obveznike o
osnovama javnih politika, predstavljanje
metodologije iz nove upute i uvod u
analizu stanja
dvije poludnevne radionice za obveznike o
analizi stanja i pokazateljima uspjenosti +
odgovori na sva ostala otvorena pitanja i
kratka priprema za sljedeu radionicu
dvije poludnevne radionice za obveznike o
povezivanju stratekog plana s
proraunom + odgovori na sva ostala
otvorena pitanja i kratka priprema za
sljedeu radionicu
dvije poludnevne radionice o organizaciji,
praenju i ocjenjivanju provedbe
stratekog plana
individualne radionice i konzultacije s
predstavnicima obveznika
dostavljaju Ministarstvu financija izraene
strateke planove

3. PREGLED PROCESA STRATEKOG PLANIRANJA

Strateko planiranje je sustavan nain donoenja temeljnih odluka, odreivanja
smjera djelovanja i provoenja akcija koje usmjeravaju obveznike prema budunosti.
Utvreni ciljevi i naini djelovanja usmjeravaju obveznike prema njihovoj viziji u
budunosti. Strateko planiranje je proces koji zahtjeva kontinuirano praenje
napretka u odnosu na postavljene ciljeve.
Okosnica stratekog planiranja su strateki planovi koje obveznici izrauju za
trogodinje razdoblje.
Strateki plan je dokument koji ima za cilj donoenje temeljnih odluka i utvrivanje
kljunih aktivnosti ijim e se provoenjem odgovoriti na pitanja: Tko smo, to sada
radimo i zato? to elimo biti i raditi u budunosti? Kako emo to postii?
Kako bi se odgovorilo na ta pitanja strateki planovi obuhvaaju:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Djelokrug obveznika (uvodno o obvezniku)

Viziju
Misiju
Opi cilj(eve)
Posebni cilj(eve)
Naine ostvarenja posebnih ciljeva
Pokazatelje uspjenosti

Osim stratekih planova proces stratekog planiranja takoer obuhvaa sustav

praenja i izvjetavanja o provedbi stratekih ciljeva te izradu Strategije Vladinih
programa za trogodinje razdoblje.
Dijagramski pregled procesa stratekog planiranja:

oblikovanje izjave o
viziji

formuliranje misije

utvrivanje opih
ciljeva

analiza stanja

STRATEKI
PLAN
utvrivanje
posebnih ciljeva

nain ostvarivanja
postavljenih ciljeva

STRATEGIJA
VLADINIH
PROGRAMA

definiranje
pokazatelja

praenje
praenje

izvjetavanje
praenje

Obveznik zapoinje proces stratekog planiranja utvrivanjem stratekog okvira

odnosno oblikovanjem izjave o viziji i misiji te definiranjem stratekih ciljeva. Najprije
se utvruje opi cilj, a zatim posebni ciljevi te naini njihova ostvarenja.
Sljedei korak u procesu stratekog planiranja jest definiranje pokazatelja uspjenosti
koji omoguavaju praenje i mjerenje uspjenosti postizanja utvrenih ciljeva. Proces
praenja provodi se kontinuirano kroz razdoblje za koje je strateki plan izraen i
njime se utvruje jesu li i u kojoj mjeri ostvareni postavljeni ciljevi.
Posljednja faza procesa je izvjetavanje o provedbi stratekog plana.
Budui da su prole godine obveznici po prvi put izraivali strateke planove za
trogodinje razdoblje bilo je vano definirati okvir stratekog plana - viziju i misiju s
njegovim kljunim elementima - opim i posebnim ciljevima. U drugi plan stavljeni su
pokazatelji uspjenosti te sustav praenja i izvjetavanja.

Analiza stratekih planova za razdoblje 2010. - 2012. pokazala je da ovaj ciklus

izrade stratekih planova treba zapoeti analizom postojeeg stanja.
Analiza stanja pomoi e obvezniku da spozna vlastite potencijale odnosno definira
svoje prednosti i nedostatke te realno utvrdi jesu li posebni ciljevi i naini njihova
ostvarenja dobro definirani ili ih je potrebno doraditi. Temeljem podataka dobivenih
analizom stanja obveznik e prilikom obrazloenja posebnih ciljeva i naina
ostvarenja opisati postojee stanje, kvantificirati ga brojanim pokazateljima te
istaknuti to namjerava postii u nadolazeem razdoblju.
Takoer, pri izradi stratekog plana potrebno je ozbiljnije pristupiti utvrivanju
pokazatelja uspjenosti jer su upravo pokazatelji osnova za uspostavu sustava
praenja ispunjavanja postavljenih ciljeva te osiguravaju informacije za redovito
polugodinje i godinje izvjetavanje o postignutim rezultatima.

4. STRATEKI PLAN
4.1. Uvodno o obvezniku
U prvom dijelu stratekog plana potrebno je ukratko predstaviti obveznika i njegov
djelokrug.
S obzirom na promjene u organizacijskoj klasifikaciji, obveznik treba revidirati i
dopuniti uvodni dio navodei sve agencije, zavode i druge korisnike iz svoje
nadlenosti. Oni takoer moraju dati svoj doprinos u izradi stratekog plana.
4.2. Vizija i misija
Obveznici koji su definirali viziju i misiju pri izradi stratekih planova za razdoblje
2010. - 2012. ne trebaju ih ponovo definirati, ve po potrebi doraditi i preformulirati.
Uputom za izradu stratekih planova iz 2009. godine podrobno je opisan nain
oblikovanja izjave o viziji i misiji.
4.3. Opi cilj
Opi ciljevi definirani su stratekim planom za razdoblje 2010. - 2012. S obzirom da
predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja obveznika u duem vremenskom
razdoblju, ovi ciljevi se u pravilu ne bi trebali mijenjati.
Ipak, potrebno ih je pregledati i po potrebi revidirati uzimajui u obzir promjene
organizacijske klasifikacije te promjene u vanjskom okruenju koje izravno utjeu na
njihovo ostvarenje.
4.4. Posebni ciljevi
Posebni ciljevi su oekivani rezultati odnosno eljene promjene koji su posljedica
niza specifinih aktivnosti usmjerenih postizanju odreenog opeg cilja. Detaljniji su
od opeg cilja, vremenski okvir provedbe im je krai te pomau definiranju naina
ostvarenja opeg cilja. Dakle, posebni ciljevi trebaju proizai iz opeg cilja i ukazati
na prioritete pri alokaciji resursa.
Revizijom stratekih planova obveznika uoeno je da pojedini posebni ciljevi ne
ukazuju na dovoljno konkretan nain koja su prioritetna podruja na koja e se
obveznik u svom radu usredotoiti u narednom trogodinjem razdoblju. U veini
stratekih planova posebni ciljevi definirani su na nain da opisuju djelokrug rada
obveznika, a ne reflektiraju rjeenje problema s kojim je obveznik suoen. Takoer je
uoeno kako svi posebni ciljevi nisu na istoj stratekoj ili operativnoj razini.
Kako bi ujednaili razinu posebnih ciljeva ove godine e se temeljem analize stanja
napraviti njihova revizija. Primjenom alata analize stanja (SWOT analiza, problemsko
stablo) koji su predstavljeni prole godine, ali nisu u potpunosti primjenjivani,
prepoznat e se koje posebne ciljeve treba revidirati i na koji nain. Neki ciljevi ostat
e nepromijenjeni odnosno isti kao i u prologodinjem stratekom planu.

Nakon to su posebni ciljevi utvreni potrebno ih je opisati na jednostavan i jasan

nain tako da reflektiraju postojeu situaciju pojedinog ministarstva i drugog tijela
dravne uprave.
Dobro postavljen poseban cilj daje jasnu sliku o tome u kojem smjeru obveznik ide,
koja su mu najvanija podruja kojima e se baviti u naredne tri godine i koje
konkretne promjene oekuje. Iz opeg cilja vidljivo je iroko podruje djelovanja, a
posebni ciljevi su tu da nama, ali i vanjskim promatraima jasno daju do znanja koji
dio tog podruja je prioritet u narednom razdoblju.
Posebni cilj je vremenski krai od opeg cilja to mora biti jasno vidljivo i iz njegove
formulacije. Posebni cilj za razliku od opeg nije neto ime e se obveznik baviti
tijekom cijelog razdoblja postojanja. To je neto to obveznik eli postii u kraem
vremenskom razdoblju, to mu daje dimenziju ostvarivosti, ali i ogranienosti.
Ove godine potrebno je:
1. Provjeriti jesu li posebni ciljevi dobro postavljeni! (Jesu li jasno povezani s
opim ciljem, odnosno vizijom i misijom? Jesu li razumljivi? Koji se posredni
rezultati mogu ostvariti? Jesu li realni? Mogu li se ostvariti u narednom
razdoblju? Mogu li se utvrditi kriteriji za mjerljivost odnosno pratiti njihovo
ostvarenje? Jesu li dovoljno konkretni u smislu oekivanih promjena?)
2. Revidirati prologodinje posebne ciljeve (ako se utvrdi da je potrebno)!
3. Detaljnije opisati posebne ciljeve u skladu s gore navedenim!
Prilikom revidiranja posebnih ciljeva osobito je vano ukljuiti ciljeve iz operativnih
programa1. Ove godine obavezno mora doi do povezivanja stratekih planova i
operativnih programa. Operativni programi za 2012. i 2013. godinu ukljuuju veliki
broj prioriteta i znaajna financijska sredstva to se mora odraziti u pojedinim
stratekim planovima i u dravnom proraunu u cjelini. Pojedini obveznici morat e u
potpunosti promijeniti svoj financijski plan, a time i strateki plan jer iz europskih
fondova u 2012. i 2013. godini dobivaju iznose koji premauju dosadanja sredstva iz
prorauna. S obzirom da moraju osigurati i sufinanciranje morat e ciljevima iz
operativnog programa dati prioritet, a neke ciljeve iz stratekog plana znaajno
umanjiti ili ak ugasiti. Izrada stratekih planova za razdoblje 2011. - 2013. poklapa
se s vremenskom dinamikom izrade operativnih programa za 2012. i 2013. godinu
koji trebaju biti gotovi do polovine svibnja. Sada je pravi trenutak da se poveu osobe
koje rade na stratekim planovima s onima koji rade na operativnim programima i
zajedniki utvrde ciljeve.
Primjer posebnog cilja Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
1. Zatita okolia i djelotvorno upravljanje okoliem
1

Operativni programi su strateki dokumenti koje nadlena ministarstva sastavljaju za potrebe

definiranja podruja na kojima e se koristiti sredstva iz europskih pretpristupnih programa pomoi do
2011. godine, a za 2012. i 2013. godinu iz europskih fondova. Republika Hrvatska definrala je pet
operativnih programa na kojima se trenutno radi, a to su: Promet (nositelj Ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture), Okoli (nositelj Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureena i graditeljstva),
Regionalna konkurentnost (nositelj Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva), Razvoj ljudskih
potencijala (nositelj Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva) i Administracija (nositelj
Ministarsto uprave).

1.1. Djelotvorno gospodarenje otpadom

Neodgovarajue gospodarenje otpadom najvei je problem zatite okolia u
Hrvatskoj. Potencijalno najvee tetno djelovanje moe izazvati otpad (ukljuujui i
opasni otpad) koji se gomila kod posjednika otpada zbog mogueg rizika za okoli i
ljudsko zdravlje. Prepoznat kao glavni izazov i problem zahtijeva i najvee napore
Ministarstva za njegovo djelotvorno rjeenje.
Ovaj posebni cilj formuliran je na dobar nain. Konkretan je, a samim time i ostvariv.
Upravo zbog toga je za njega lake odrediti naine ostvarenja i pokazatelje
uspjenosti. Ono to mu nedostaje jesu opis postojeeg stanja i specifikacija
konkretnog podruja djelovanja.
Primjer:
Sadanja situacija gospodarenja otpadom ne moe se opisati kao integrirani sustav,
budui da su sadanja slubena odlagalita neprimjereno opremljena, sanitarnotehniki uvjeti su nezadovoljavajui, nema nadzora i obrade odlagalinih plinova,
nema znaajnih mjera za smanjenje proizvedenog otpada i nisu dostupni toni
podaci o koliinama odloenog otpada. Takoer postoji XX divljih odlagalita, kao i
lokacija visoko oneienih otpadom - crne toke. Na djelotvorno gospodarenje
otpadom u sljedeem trogodinjem razdoblju utjecat e se uspostavom centara za
integrirano gospodarenje otpadom, sanacijom divljih odlagalita i lokacija visoko
oneienih otpadom - crnih toaka. Uz gore navedene aktivnosti uvest e se i niz
aktivnosti vezanih uz jaanje svijesti javnosti o pravilnom postupanju otpadom.
Primjer posebnog cilja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture
2. Razvoj elektronikih komunikacija i potanskih usluga
2.1. Potpuni prelazak na digitalno odailjanje radijskih i televizijskih programa
Potpunim prelaskom na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici
Hrvatskoj osigurat e se svim hrvatskim graanima kao i hrvatskom gospodarstvu u
cjelini, iroke mogunosti koritenja svih prednosti naprednih digitalnih
radiodifuzijskih usluga i tehnologija, osobito u podruju novih i inovativnih
programskih sadraja, namijenjenih ponajprije informiranju, obrazovanju i zabavi.
Ovaj primjer jednako kao i prethodni na dobar nain prikazuje odnos izmeu opeg i
posebnog cilja. Naime, iz dane formulacije jasno je vidljivo da e se ostvarenjem
posebnog cilja 2.1. Potpuni prelazak na digitalno odailjanje radijskih i televizijskih
programa pridonijeti opem cilju 2. Razvoj elektronikih komunikacija i potanskih
usluga. Takoer se vidi razlika izmeu opeg cilja kojim se djeluje na ire podruje
resora i posebnog cilja koji na konkretan nain pridonosi ostvarenju opeg cilja.
Ono to nedostaje ovom posebnom cilju je opis postojeeg stanje tog podruja, kao i
smjera djelovanja. U skladu s tim isti je potrebno nadopuniti.
Primjer:
Trenutno se u Republici Hrvatskoj koristi analogni signal. U ovom trenutku XX
kuanstva ima uvjete za prelazak na digitalno emitiranje, a ostalima nedostaje

infrastruktura. Nacionalna je televizija u ovom trenu spremna na prelazak emitiranja

digitalnim signalom, dok komercijalne televizije trebaju odreeno vrijeme za
prilagodbu. U razdoblju od 3 godine eli se ostvariti potpuni prelazak na digitalno
emitiranje to znai sve televizije s nacionalnom koncesijom i sve regije unutar 2
godine. U razdoblju od 3 godine eli se ukljuiti i lokalne televizije.

5. NAINI OSTVARENJA POSTAVLJENIH CILJEVA

Nain ostvarenja obuhvaa skupinu aktivnosti koje vode ostvarenju posebnog cilja.
Jedan poseban cilj moe imati jedan ili vie naina ostvarenja. Dok posebni ciljevi
ukazuju to obveznik eli postii, naini ostvarenja ukazuju kako e se isti ostvariti.
S obzirom da naini ostvarenja proizlaze iz posebnih ciljeva prilikom revidiranja
posebnih ciljeva potrebno je revidirati i njihove naine ostvarenja.
Nakon to su naini ostvarenja utvreni potrebno ih je opisati poevi od prikaza
postojee situacije do utvrivanja naina na koji e se postojea situacija promijeniti i
u kojem obuhvatu i obujmu.
Postojee stanje treba prikazati sa to vie brojanih pokazatelja koristei postojee
strateke dokumente, analize, statistika izvjea i druge potencijalne izvore (kao
izvjea Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, Dravnog zavoda za
statistiku i slino).
Prilikom utvrivanja naina ostvarenja treba voditi rauna o vremenu trajanja tih
aktivnosti. U nainu ostvarenja treba jasno utvrditi aktivnosti koje e se provoditi u
vremenskom razdoblju obuhvaenom stratekim planom.
Primjer naina ostvarenja Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i
graditeljstva
1.. Zatita okolia i djelotvorno upravljanje okoliem
1. 1. Djelotvorno gospodarenje otpadom
Neodgovarajue gospodarenje otpadom najvei je problem zatite okolia u
Hrvatskoj. Potencijalno najvee tetno djelovanje moe izazvati otpad (ukljuujui i
opasni otpad) koji se gomila kod posjednika otpada zbog mogueg rizika za okoli i
ljudsko zdravlje. Prepoznat kao glavni izazov i problem zahtijeva i najvee napore
Ministarstva za njegovo djelotvorno rjeenje.
Sadanja situacija gospodarenja otpadom ne moe se opisati kao integrirani sustav,
budui da su sadanja slubena odlagalita neprimjereno opremljena, sanitarnotehniki uvjeti su nezadovoljavajui,nema nadzora i obrade odlagalinih plinova,
nema znaajnih mjera za smanjenje proizvedenog otpada i nisu dostupni toni
podaci o koliinama odloenog otpada. Takoer postoji velik broj divljih odlagalita
kao i lokacija visoko oneienih otpadom - crne toke. Na djelotvorno gospodarenje
otpadom sljedeem trogodinjem razdoblju utjecat e se uspostavom centara za
integrirano gospodarenje otpadom, sanacijom divljih odlagalita i lokacija visoko
oneienih otpadom - crnih toaka. Uz gore navedene aktivnosti uvest e se i niz
aktivnosti vezanih uz jaanje svijesti javnosti o pravilnom postupanju otpadom.
Naini ostvarenja (samo neki od gore navedenih problema u posebnom cilju)
1.1.1. Uspostava novih centara za gospodarenje otpadom

XY objekata za zbrinjavanje otpada su neadekvatni. Postoji Z odlagalita

komunalnog otpada od kojih ZY ne posjeduje potrebne dozvole. XX odlagalita koja
ne udovoljavaju propisanim uvjetima zajedno s nedostatkom objekata za zbrinjavanje
otpada prepreka su uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja planova. W novih
centara kao sredinja mjesta za gospodarenje otpadom omoguit e ispunjavanje
zahtjeva zakonodavstva Europske unije.
Hrvatska je naslijedila veliki broj divljih odlagalita koja se procjenjuju na oko XXZ i
od kojih Z% predstavljaju znaajne opasnosti od oneienja. U sljedeem
trogodinjem razdoblju planira se izgraditi i sanirati infrastrukturu u X od Y regija.
1.1.2. Sanacija lokacija visoko oneienih otpadom - crne toke
XY lokacija visoko oneienih otpadom crne toke, rezultat su dugotrajnog
razdoblja neodgovarajueg gospodarenja industrijskim (tehnolokim) otpadom.
Otpad (veinom opasni) bivao je odbaen u prirodne udubine, iskope te druge
neodgovarajue lokacije. Te lokacije predstavljaju opasnost za okoli i ljudsko
zdravlje. Postoji T takvih lokacija u Republici Hrvatskoj.
U sljedeem trogodinjem razdoblju odreeno je Q takvih lokacija ija je sanacija
odreena kao prioritet. Aktivnosti sanacije ovih lokacija ukljuuju prikladnije
zbrinjavanje otpada s tih lokacija.
1.1.3. Jaanje svijesti i ukljuivanje javnosti
Ministarstvo vodi niz aktivnosti vezanih uz jaanje svijesti o pravilnom postupanju
otpadom. X% od tih aktivnosti odnosi se na promidbu putem medija (televizija,
radio, oglasi u razliitim tiskovinama), XY% odnosi se na izradu i distribuciju
promidbenih materijala (broure, letci, bilteni sl.). Ostalih Q% od gore navedenih
aktivnosti odnosi se na razliite seminare, obuke i radionice koji se provode na
cijelom teritoriju Republike Hrvatske. U sljedeem trogodinjem razdoblju poveat e
se postotak aktivnosti koje se odnose na promidbu putem medija jer je uoeno da
ova vrsta aktivnosti dotie u kratkom periodu najvei broj stanovnika.
Ministarstvo trenutno surauje sa V udruga i F nevladinih organizacija. U cilju
ukljuivanja javnosti u procese donoenja odluka u narednom razdoblju Ministarstvo
e suraivati sa VY udruga i FY nevladinih organizacija.

6. POKAZATELJI USPJENOSTI
Pokazatelji uspjenosti su objektivno mjerljivi ili konkretni znakovi da je neto
uinjeno, a trebaju se definirati na nain da omoguuju praenje ostvarenja
provedenih aktivnosti.
Pri definiranju pokazatelja uspjenosti u stratekom planu koriste se dvije vrste
pokazatelja: pokazatelj rezultata (output) i pokazatelj uinka (outcome).
Pokazatelji rezultata odnose se na proizvedena dobra i usluge stvorene putem
razliitih aktivnosti. Ovi pokazatelji se u stratekom planu postavljaju na razini naina
ostvarenja koji su orijentirani prema proizvodnji ili pruanju jedinstvene usluge
odnosno prema konkretnom rezultatu. Svaki nain ostvarenja mora biti vezan uz
minimalno jedan, a maksimalno tri pokazatelja rezultata.
S obzirom da ova vrsta pokazatelja ne prua informaciju o uinkovitosti, dugoronim
rezultatima te drutvenim i ekonomskim promjenama koje se postiu ostvarenjem
posebnih ciljeva, potrebno je koristiti i pokazatelje uinka. Pokazatelji uinka
postavljaju se na razini posebnih ciljeva. Za svaki posebni cilj potrebno je odrediti
jedan pokazatelj uinka (outcome).
Primjer:
Pokazatelj rezultata (output) je broj postavljenih filtera na industrijskim pogonima, a
pokazatelj uinka (outcome) je postotak pokrivenosti podruja Republike Hrvatske
kakvoom zraka I. kategorije.
Poveanje broja postavljenih filtera na industrijskim pogonima ne mora nuno dovesti
do poveanja postotka pokrivenosti Republike Hrvatske kakvoom zraka I. kategorije
jer filteri nisu jedino to utjee na kakvou zraka. Konani cilj je da se kroz praenje
uinka uoi da li odabrani naini ostvarenja doprinose ostvarenju cilja i u kojoj mjeri.
Dobri pokazatelji uspjenosti trebaju biti:
specifini da zaista mjere ono to treba mjeriti,
mjerljivi u pogledu kvalitete i/ili koliine,
dostupni u okviru prihvatljivih trokova,
relevantni u odnosu na definirani cilj i
vremenski odreeni da se definirani posebni ciljevi odnosno aktivnosti
utvrene kroz naine ostvarenja izvre u zadanom vremenskom roku.
Dakle, glavna karakteristika pokazatelja uspjenosti je mjerljivost te ih je potrebno
brojano iskazati ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Isti e omoguiti obvezniku
praenje i izvjetavanje o napretku i ostvarenju zadanih naina ostvarenja/posebnih
ciljeva.
Pokazatelje treba brojano iskazati koristei postojee strateke dokumente, analize,
statistika izvjea i druge potencijalne izvore (kao izvjea Hrvatske narodne banke,
Ministarstva financija, Dravnog zavoda za statistiku i slino).
Za potrebe internog praenja izvrenja aktivnosti obveznik moe definirati vie
pokazatelja, ali u stratekom planu treba odabrati najvie tri kljuna pokazatelja

rezultata (output) za svaki nain ostvarenja i po jedan pokazatelj uinka (outcome) na

razini pojedinog posebnog cilja u predstojeem trogodinjem razdoblju.
Primjer pokazatelja rezultata (output) Ministarstva zatite okolia, prostornog
ureenja i graditeljstva 2
Opi cilj 1.
Posebni cilj 1.1.

Zatita okolia i djelotvorno upravljanje okoliem

Djelotvorno gospodarenje otpadom

Naini ostvarenja

Pokazatelj rezultata
(output)

1.1.1.1. Broj izgraenih

centara za gospodarenje
1.1.1. Uspostava novih centara za otpadom s prateom
gospodarenje otpadom
infrastrukturom
1.1.1.2.
1.1.2. Sanacija lokacija visoko
1.1.2.1. Smanjenje broja
oneienih otpadom - crne toke "crnih toaka"

Definicija

Poveanjem broja centara

omoguit e se djelotvornije
gospodarenje otpadom

Ciljana
Ciljana
Ciljana
vrijednost vrijednost vrijednost
(2011.)
(2012.)
(2013.)

Jedinica

Polazna
vrijednost

Izvor

Broj

MZOPUG

Broj

50

MZOPUG

45

40

35

20

MZOPUG

30

40

50

Smanjenjem broja "crnih

toaka" smanjit e se opasnost
za okoli i ljudsko zdravlje

Poveanjem promidbe kroz

medije upoznat e se javnost s
1.1.3.1. Postotak
1.1.3. Jaanje svijesti i ukljuivanje
poveanja promidbe kroz problemima odlaganja otpada
javnosti
medije
te potaknuti odgovorno
ponaanje

Primjer pokazatelja uinka (outcome) Ministarstva zatite okolia, prostornog

ureenja i graditeljstva 3
Opi cilj 1.

Zatita okolia i djelotvorno upravljanje okoliem

Pokazatelj uinka
(outcome)

Posebni cilj

Definicija

1.1. Djelotvorno
gospodarenje
otpadom

Potpuno usklaivanje sustava

Postotak usklaenosti
gospodarenja otpadom s EU
sustava gospodarenja
standardima dovodi do
otpadom s EU standardima
ostvarenja cilja

1.2.

1.3.

2
3

Uveani prikaz tablice dan je u Prilogu 1 Upute

Uveani prikaz tablice dan je u Prilogu 2 Upute

Jedinica

Polazna
vrijednost

Izvor

Ciljna vrijednost
(2011.)

Ciljna
vrijednost
(2012.)

Ciljna
vrijednost
(2013.)

30

MZOPUG

50

70

100

7. SUSTAV PRAENJA I IZVJETAVANJA

Provedbu stratekog plana potrebno je sustavno i redovito pratiti i mjeriti. Svrha
praenja je pravovremeno uoavanje odstupanja od plana te ocjena hoe li planirane
aktivnosti imati eljeni uinak na postavljene ciljeve.
Sustav praenja moe se u velikoj mjeri uspostaviti kroz sustav unutarnjih financijskih
kontrola sukladno metodologiji koju propisuje Zakon o sustavu unutarnjih financijskih
kontrola u javnom sektoru (Narodne novine, br.141/06), a koji su obveznici duni
uspostaviti.
Vana komponenta sustava praenja je izvjetavanje.
Izvjea o ispunjavanju ciljeva temelje se na kvalitetnom praenju i sadre procjene
koje trebaju dati odgovore na sljedea pitanja:

Moe li se uz razumnu razinu sigurnosti oekivati da e se provedba do kraja

godine odvijati prema planu? Ako ne, zato i to je potrebno uiniti da bi se
plan ostvario?
Imaju li planirane aktivnosti oekivan uinak na posebne ciljeve?
Jesu li osigurani svi resursi (administrativni, financijski, organizacijski)?
Na koji se nain provodi koordinacija s drugim nositeljima?
Ostvaruju li se posebni i opi ciljevi u skladu s oekivanjem?
Jesu li posebni ciljevi i dalje relevantni za ope ciljeve odnosno hoe li njihov
doprinos ostvarenju opih ciljeva biti u skladu s oekivanim rezultatima?

Dobro definirani pokazatelji rezultata i uinka olakavaju sustav praenja, jer se isti
temelji na izvjetavanju o tome jesu li realizirane ciljane veliine.
7.1. Interno praenje i izvjetavanje
Obveznik treba, sukladno svojim posebnostima, uspostaviti sustav praenja te
odrediti dinamiku izvjetavanja kako bi se osigurale informacije o postizanju
postavljenih ciljeva.
Po izradi stratekog plana obveznik je duan imenovati odgovorne osobe za
praenje provedbe stratekog plana za razdoblje 2011. - 2013. na razini svakog
posebnog cilja i pojedinog naina ostvarenja (imenom i funkcijom).
Nakon usvajanja Strategije Vladinih programa za razdoblje 2011. - 2013. elnik
obveznika duan je u roku od 15 dana donijeti odluku o imenovanju istih te je
dostaviti Ministarstvu financija na znanje.
7.2. Izvjetavanje Ministarstva financija
Obveznik e na temelju prikupljenih podataka izvjetavati Ministarstvo financija o
uspjenosti provedbe ciljeva iz svog stratekog plana.
Izvjetaj o pokazateljima rezultata (output), koji se postavljaju na razini naina
ostvarenja, dostavljat e se Ministarstvu financija polugodinje i godinje, ali se na

razini obveznika moe koristiti za potrebe mjesenog odnosno kvartalnog

izvjetavanja.
Ciljane vrijednosti pokazatelja uinka ne moraju nuno biti utvrene na razini jedne
godine. To mogu biti dvije odnosno tri godine ovisno o dostupnosti i sloenosti
prikupljanja podataka.
Izvjetaj o pokazateljima uinka (outcome), koji se postavljaju na razini posebnih
ciljeva, sastavljat e se na godinjoj razini, a sadravat e samo one posebne ciljeve
koji imaju utvrenu ciljanu vrijednost za tu godinu.
U sluaju bilo kakvih znaajnijih odstupanja od plana, posebno onih koja dovode u
pitanje ostvarivanje rezultata (outputa) u tekuoj godini, potrebno je bez odgaanja i
neovisno o utvrenim rokovima o tome obavijestiti Ministarstvo financija.
Prilikom izrade izvjetaja o pokazateljima rezultata potrebno je koristiti sljedeu
tablicu4:
Tablica praenja provedbe stratekih ciljeva

r.b. Posebni cilj Naini ostvarenja Odgovorna osoba

Pokazatelj rezultata
OUTPUT

Aktivnosti se
Ciljana vrijednost odvijaju prema
planu (DA/NE)

Planirana proraunska sredstva

sredstva
dravnog
prorauna

pomoi Europske
unije
7

Iskoritena proraunska sredstva

sredstva
dravnog
prorauna

pomoi Europske
unije
8

1
2
3
4
5

Opis tablice:
U 1. stupac upisuje se naziv posebnog cilja.
U 2. i 3. stupac upisuju se nain ostvarenja i ime osobe odgovorne za provoenje
svakog pojedinog naina ostvarenja.
U 4. i 5. stupac upisuju se pokazatelji rezultata vezani za pojedine naine ostvarenja i
oekivane ciljane vrijednosti za tekuu godinu. Svaki nain ostvarenja mora biti
vezan uz minimalno jedan, a maksimalno tri pokazatelja rezultata.
U 6. stupac upisuje se da li se aktivnosti iz utvrenog naina ostvarenja provode
prema planu. U ovaj stupac potrebno je jednostavno upisati DA nain ostvarenja se
izvrava prema planu, ili NE nain ostvarenja se ne izvrava prema planu. To je
vano jer primjerice na polugoditu postotak izvrenja pojedinih aktivnosti moe biti
20% od ciljanih veliina za tu godinu to je mali postotak izvrenja, ali je u skladu s
predvienom dinamikom realizacije.
U 7. stupac upisuje se iznos proraunskih sredstava predvien za ostvarenje
pojedinog naina ostvarenja s tim da se posebno izdvoje pomoi Europske unije.
4

Uveani prikaz tablice dan je u Prilogu 3 Upute

U 8. stupac upisuje se iznos iskoritenih proraunskih sredstava do trenutka

procjene.
Prilikom izrade godinjeg izvjetaja o pokazateljima uinka potrebno je izmeu
ostaloga koristiti i sljedeu tablicu5:
Tablica praenja provedbe stratekih ciljeva
r.b.

Posebni cilj

Odgovorna osoba

Pokazatelj uinka
OUTCOME

Ciljana vrijednost

Aktivnosti se
odvijaju prema
planu (DA/NE)
5

1
2
3
4
5

Opis tablice:
U 1. stupac upisuje se naziv posebnog cilja, ali samo onih za koje je utvrena ciljana
vrijednost pokazatelja na razini te godine.
U 2. stupac upisuju se ime osobe odgovorne za svaki posebni cilj.
U 3. i 4. stupac upisuju se pokazatelj uinka vezan za posebni cilj i oekivana ciljana
vrijednost (postavljena na razini te godine). Za svaki posebni cilj potrebno je odrediti
jedan pokazatelj uinka (outcome).
U 5. stupac upisuje se provode li se utvreni naini ostvarenja vezani uz provoenje
svakog pojedinog posebnog cilja prema planu. U ovaj stupac potrebno je
jednostavno upisati DA sve se izvrava prema planu, ili NE nain(i) ostvarenja se
ne izvrava(ju) prema planu.
Ako postoje naini ostvarenja koji se ne izvravaju prema planu uz tablicu je
potrebno opisati razloge odstupanja za svaki od naina ostvarenja te predloiti
korektivne radnje.
Ako se naini ostvarenja provode u skladu s planiranim, a navedeno ne utjee na
ostvarenje posebnog cilja potrebno je utvrditi uzroke i predloiti daljnje mjere.

Uveani prikaz tablice dan je u Prilogu 4 Upute

8. POVEZIVANJE STRATEKOG PLANA S PRORAUNOM

Vano je postii meusobnu povezanost stratekog i proraunskog planiranja.
Stratekim planom definiraju se pravci djelovanja obveznika, dok se proraunom
definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu
istih. Budui da je strateki plan nemogue provesti bez sredstava, logian je
zakljuak da je to jedino mogue ako su programi u proraunu povezani s ciljevima iz
stratekih planova.
Strateki planovi svojim ciljevima i utvrenim prioritetima usmjeravaju alokaciju
sredstava. Programi utvreni proraunom moraju reflektirati posebne ciljeve iz
stratekih planova, a naini ostvarenja proraunske aktivnosti i projekte. Time se
povezuje strateki plan s proraunom. Strateki plan koji je izraen, a da se pritom
zanemario fiskalni okvir, nemogue je provesti. Zbog navedenoga vano je da proces
stratekog planiranja postane sastavni dio procesa proraunskog planiranja.
Idealna situacija koja bi olakala praenje uspjenosti ispunjavanja ciljeva iz
stratekih planova i prorauna jest postojanje jednoznane veze:
posebni cilj iz stratekog plana - program u proraunu i
nain ostvarenja iz stratekog plana - aktivnost/projekt u proraunu.
Meutim, to nije uvijek mogue i realno za oekivati. Stoga je vano napraviti vezne
tablice izmeu navedenih kategorija i pratiti alokacije sredstava ako ova veza nije
jednoznana, primjerice kada jedna aktivnost reflektira dva naina ostvarenja iz
stratekog plana i sl.
Metodoloki ujednaeno i konzistentno strateko planiranje bitno e doprinijeti
kvalitetnoj definiciji programa, aktivnosti i projekata.
Kao to smo prethodne godine naglasili, upravo zbog povezivanja ciljeva iz stratekih
planova i proraunskih programa nuno je raditi na poboljanju postojee
programske klasifikacije da bi to povezivanje bilo mogue i smisleno.
Ministarstvo financija pripremilo je prijedlog nove programske klasifikacije za sve
obveznike. Obveznici e na radionicama dobiti navedeni prijedlog i analizirati ga u
kontekstu prioriteta iz stratekog plana. Ono to se eli postii ove godine na kraju
drugog ciklusa izrade stratekih planova je:
1. izraen strateki plan obveznika za razdoblje 2011. - 2013.
2. nova programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti povezani sa
stratekim planovima.

9. TEHNIKE KARAKTERISTIKE STRATEKOG PLANA

Strateki plan treba imati sljedeu strukturu:
STRATEKI PLAN [umetnuti naziv obveznika]
za razdoblje 2011. - 2013.
[font: arial, veliina fonta: 12, podebljano, poravnanje: sredina]
Uvodni tekst o obvezniku i njegovom djelokrugu
[maksimalno pola stranice; font: arial, veliina fonta: 12, poravnanje: obostrano,
prored: jednostruki]
Vizija
Vizija obveznika.
[font: arial, veliina fonta: 12, poravnanje: obostrano, prored: jednostruki]
Misija
Misija obveznika.
[font: arial, veliina fonta: 12, poravnanje: obostrano, prored: jednostruki]
Ciljevi
Opi cilj 1.
Posebni cilj 1.1.
Posebni cilj 1.2.
Posebni cilj 1.3.
Posebni cilj 1.4.
Opi cilj 2.
Posebni cilj 2.1.
Posebni cilj 2.2.
Posebni cilj 2.3.
[za ministarstva maksimalno 5 opih ciljeva, za druga dravna tijela na razini razdjela
organizacijske klasifikacije maksimalno 1 opi cilj; svaki opi cilj moe imati
maksimalno 7 posebnih ciljeva; font: arial, veliina fonta: 12, poravnanje: obostrano,
prored: jednostruki; posebni ciljevi uvueno s lijeve strane za 1 cm]
Opi cilj 1.
Potrebno je obrazloiti zato je odabran ba ovaj opi cilj i kako on utjee na
ostvarenje misije i vizije obveznika. Takoer potrebno je utvrditi povezanost opeg
cilja s postojeim stratekim dokumentima.
[maksimalno jednu stranicu; font: arial, veliina fonta: 12, poravnanje: obostrano,
prored: jednostruki]

Posebni cilj 1.1.

Ukratko obrazloiti kako ovaj cilj doprinosi ostvarenju Opeg cilja 1., te ga na
jednostavan i jasan nain opisati tako da reflektira postojeu situaciju pojedinog
resora. Ukoliko je mogue potrebno je uspostaviti vezu ovog cilja s postojeim
stratekim dokumentima.
[maksimalno pola stranice; font: arial, veliina fonta: 12, poravnanje: obostrano,
prored: jednostruki]
Svaki posebni cilj moe imati maksimalno 7 naina ostvarenja.
Naini ostvarenja postavljenog cilja:
[font: arial, veliina fonta: 12, podebljano, poravnanje: obostrano]
1.1.1. nain ostvarivanja
Kratak opis skupa aktivnosti provedbom kojih e se doprinijeti ostvarenju Posebnog
cilja 1.1., i to poevi od prikaza postojee situacije do utvrivanja naina na koji e
se postojea situacija promijeniti i u kojem obujmu.
1.1.2. nain ostvarivanja
Kratak opis skupa aktivnosti provedbom kojih e se doprinijeti ostvarenju Posebnog
cilja 1.1., i to poevi od prikaza postojee situacije do utvrivanja naina na koji e
se postojea situacija promijeniti i u kojem obujmu.
1.1.3. nain ostvarivanja
Kratak opis skupa aktivnosti provedbom kojih e se doprinijeti ostvarenju Posebnog
cilja 1.1., i to poevi od prikaza postojee situacije do utvrivanja naina na koji e
se postojea situacija promijeniti i u kojem obujmu.
[font: arial, veliina fonta: 12, poravnanje: obostrano; prored: jednostruki]
Pokazatelji rezultata (output):
[font: arial, veliina fonta: 12, podebljano, poravnanje: obostrano]
U ovom dijelu potrebno je prikazati ispunjenu tablicu pokazatelja rezultata (output),
koja se nalazi u Prilogu 1 Upute. Svaki nain ostvarenja moe imati minimalno 1, a
maksimalno 3 pokazatelja rezultata (output).
Pokazatelji uinka (outcome):
[font: arial, veliina fonta: 12, podebljano, poravnanje: obostrano]
U ovom dijelu potrebno je prikazati ispunjenu tablicu pokazatelja uinka (outcome),
koja se nalazi u Prilogu 2. Upute Za svaki posebni cilj potrebno je odrediti jedan
pokazatelj uinka (outcome).

Svaki strateki plan obvezno treba sadravati i skraeni prikaz opih i posebnih
ciljeva, pokazatelja uinka (outcome), naina ostvarenja postavljenog posebnog cilja
i pokazatelja rezultata (output):

Opi cilj

Posebni cilj

Pokazatelj
uinka
(outcome)

Nain ostvarenja
postavljenog cilja
Nain ostvarenja 1.1.1.

Posebni cilj
1.1.

Pokazatelj
uinka

Nain ostvarenja 1.1.2.

Nain ostvarenja 1.1.3.

Opi cilj 1.
Nain ostvarenja 1.2.1.
Posebni cilj
1.2.

Pokazatelj
uinka

Nain ostvarenja 1.2.2.

Nain ostvarenja 1.2.3.
Nain ostvarenja 2.1.1.

Posebni cilj
2.1.

Pokazatelj
uinka

Nain ostvarenja 2.1.2.

Nain ostvarenja 2.1.3.

Opi cilj 2.
Nain ostvarenja 2.2.1.
Posebni cilj
2.2.

Pokazatelj
uinka

Nain ostvarenja 2.2.2.

Nain ostvarenja 2.2.3.

Pokazatelj rezultata (output)

pokazatelj rezultata 1.1.1.1.
pokazatelj rezultata 1.1.1.2.

pokazatelj rezultata 1.1.2.1.

pokazatelj rezultata 1.1.3.1.

pokazatelj rezultata 1.2.1.1.

pokazatelj rezultata 1.2.1.2.

pokazatelj rezultata 1.2.2.1.

pokazatelj rezultata 1.2.3.1.

pokazatelj rezultata 2.1.1.1.

pokazatelj rezultata 2.1.1.2.

pokazatelj rezultata 2.1.2.1.

pokazatelj rezultata 2.1.3.1.

pokazatelj rezultata 2.2.1.1.

pokazatelj rezultata 2.2.1.2.

pokazatelj rezultata 2.2.2.1.

pokazatelj rezultata 2.2.3.1.